Google
This is a digital copy of a book that was preserved for generations on library shelves before it was carefully scanned by Google as part of a project
to make the world’s books discoverable online.
It has survived long enough for the copyright to expire and the book to enter the public domain. A public domain book is one that was never subject
to copyright or whose legal copyright term has expired. Whether a book is in the public domain may vary country to country. Public domain books
are our gateways to the past, representing a wealth of history, culture and knowledge that’s often difficult to discover.
Marks, notations and other marginalia present in the original volume will appear in this file - a reminder of this book’s long journey from the
publisher to a library and finally to you.
Usage guidelines
Google is proud to partner with libraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books belong to the
public and we are merely their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing this resource, we have taken steps to
prevent abuse by commercial parties, including placing technical restrictions on automated querying.
We also ask that you:
+ Make non-commercial use of the files We designed Google Book Search for use by individual
personal, non-commercial purposes.
and we request that you use these files for
+ Refrain from automated querying Do not send automated queries of any sort to Google’s system: If you are conducting research on machine
translation, optical character recognition or other areas where access to a large amount of text is helpful, please contact us. We encourage the
use of public domain materials for these purposes and may be able to help.
+ Maintain attribution The Google “watermark” you see on each file is essential for informing people about this project and helping them find
additional materials through Google Book Search. Please do not remove it.
+ Keep it legal Whatever your use, remember that you are responsible for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just
because we believe a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other
countries. Whether a book is still in copyright varies from country to country, and we can’t offer guidance on whether any specific use of
any specific book is allowed. Please do not assume that a book’s appearance in Google Book Search means it can be used in any manner
anywhere in the world. Copyright infringement liability can be quite severe.
About Google Book Search
Google’s mission is to organize the world’s information and to make it universally accessible and useful. Google Book Search helps readers
discover the world’s books while helping authors and publishers reach new audiences. You can search through the full text of this book on the web
ai[http: //books . google. com/|
ogises, Google
PMID, PRO
Ab. dant č
SL LO.
HARVARD
COLLEGE
LIBRARY
mm
ENGLISH~CROATIAN
DICTIONARY.
pe
ENGLESKO-HRVATSKI
RJEČNIK.
ENGLISH-CROATIAN
DICTIONARY
BY +
PROF. ALEXANDER LOCHMER.
Ge
SENJ (CROATIA)
IVO PL. HRELJANOVIĆ,
1906.
ENGLESKO-HRVATSKI
RJECNIK |
IZRADIO
PROF. SANDOR LOCHMER.
U SENJU 1906. :
TISAK 1 NAKLADA I. PL. HRELJANOVIĆA.
a
i
4
p
HARVARD
UNIVERSITY
LIBRARY
OCT 18 1961
Znakovi za izgovor.
iš ee a: far, fa"; arm, am; ask,
om je kratko. neiorne + zaporom
istienuto 3, koje se
činja kao gl glas, moje kraj otvo-
renog o i e: bat, bot 3605 sup,
s0n (sn); love, lov (260).
8 u & je slično glam između 0 i e,
kod se izgovori otvorenim, nezaoblje-
nim usnicama; "se izgovara tako, da
o rt jezika netiče nopea, već mu se
samo približi. što čini 5 pred njim
nejamim # namuklim: burn, bon;
herd bord: bird, bodi le learn, lon,
1 je veoma otvorene, kratko e, koje se
Praliduie gare a: back, bak; hand,
hind; hat, bi
uje digo, ooorena 0, koja m dora
s kratkim.
Englask Americi ie
Bate dajo o bas provuka i: nase,
ném; pay, p8; lady, Id".
ču E gubi evoj prizvuk i, ta se pri-
ije dugomu & care, ke
ca bear, ae (bit), chair, ča
eje Patho, otvoreno e:
dead, ded; friend, frend.
ije dugo i: be, bY; bee, bi; neat,
nit,
i je kratko i: big, big; fish, fiš
2 je dugo u: rule, rtl; fool, fal.
u je kratko u: fall, fal; book, bak.
3 je kratke, otvoreno 0, Ho se pri-
dišuje glasu a: not, nčt; cough,
pita ido dog: f frog, frog.
i all, dl; MI broad brid;
send, send;
lord, kaki a
3 je dugo 0, isa kojega kao da my
čuje veoma nejasno u; bone,
bon; cold, k5ld; boat, bot. .
* je veoma brada nejasan i
među i i e: daily, det.
# ja veoma , nejamo 0 u Ot; u
ovaj se slabi, neartikulirani laa”
rasplinu nenaglašeni a, 0 i u: papa,
pepe, nation, ne itn.
"je veoma i jedva čuveno r, pri
“kojem se rt jesika ne .takne nepca,
ved mu se samo priblisi.
th je bezvučan glas, koji nastaje, kad
mjesto da isgovorimo t, skrojnji rt
tiće, te dah | protienemo : thic]
hike Manka ihdska: three, tht;
smith, smith.
dh je zvučan glas, koji nastaje, kad
thou:
Čak, di du da ‘nat ka; smooth,
smadh; bathe, bi
w jo ruglamniško 6, weitk ne uine
V5 izgovarajuć ovoj glae ispružimo
usne, kao da ćemo izgovoriti u, te
és ovoga položaja usnica isgovorimo
rasi sloga: wine, wajn; wife,
wa)!
hw je ishukano w; kad se ee
isgovori W, u isto se vrijeme is
slabo h: whe, hwčt; whale, hwal;
wharf, bwa'f.
Pollide o tagovors
O engleskom isgovora, lon
raspravici ,
, Senj, 1906.
Pokraéenice.
a. = adjective, pridjev. pl. = plural, mnoštia.
acc. == accusative, akusativ. = - P. = participle, particip.
adv, = adverb, prilog, prislov. P. Pe = participle past Particle
€. conj. conjunction, vesnik. prošlog vremena. p. a = participle
comp. = potrebe
omparative, komparutiv. adjective, particip, koji se u
dat, = dative, dativ. ljava kao pridji
en. == genitive, genikio.
f transitive, ‘neprijelasan. g
=P. = ‘imperfect, imperfekt, preterit. Hie ingular, jednina.
ini finitive, infinitiv. ra super, = superlative, superlaliv.
int, interj. = interjection, usklik. transitive, prijelazan.,
n, = noun, imenica. verb,
nom. = numeral, broj. og = igar, prost.
a
A, či 5, art. jedan, neki.
Aam, im, n. akov, epud.
Abach, “tak” siv natrag; taken —,
aban, Bi ‘Ab"K4s, m. atol; tablica sa ra-
čurnatvo.
Abaft, “bait. adv. na krmi, str
Abalienate, *belj*nét, v. t. oteli;
Abalienation, "baljnč'e'n, n. odetup,
Abandon, “bh dn, vt. zaputiti,
odhjedi, odu.
apr “kindčii', n. komu se
Abandonin *bin’d’n'ng,n.. je
‘Abandonment, ban“ imate ka
Abas: as poniziti,
e. fac t aniziti, iziti,
Absement,” *bés'm'nt. nn. anidenje,
ata cera posvamiti; to be
abashed (at), sramiti se.
Abashment, "bššm'nt, u. sram, sa-
Abate, *bzt’, v. t., oboriti, ponisiti;
smal ubašiti; stint ri,
Abetement, ‘eement,’ m. umanjiva-
nje; popušlaj.
Abater, bat, n. koji ili što popu-
šta,
uate
Abbot, šb“t, n. opel.”
Abbreviate *bri'vjat, v. t. pokrasitt.
Abbreviation, *brivjeiin, n. skraći.
vanje.
Abbreviatare, *bri’vj't, n. kratica.
Abdicate, ab'd'kčt, v.'t. odreći se,
ostaviti,
Abdication, abd*ke'i'n, m.
zahvala.
Abditory,
ostavka,
war, n. skrovište.
Abdomen, *bdo'm*n, n. trdwh
Abdomenal, šbdčm“*n?l, a. trbušan.
Abdae , *bdjas v. t. odvratiti, od-
ave, *bdok'ššn, n. odvedenje;
bem. m, bm“, adv. sa strane (broda).
‘Abear, bi" v. a. podnašok; pona-
šali se.
Abearance Sbér*ns, n. ponašanje,
Abocedarit. Bbeedern, m.
Abed, "bed", devi u postelji,
el-tree, &'britri, 0. topola.
Abelmosk, č'btimčsk, n, močkatka.
Aberrance, “bér*ns, Aberration, ab*-
Twin, a. s zabluda.
Aberaneate, Soni ¥. t. iskorije-
abet *het’, v. t. podbosti; pomoći.
Abetmen' et'm*at, m. pedjarenje;
Abetter, (-tor), *bet™, n. podbadač.
Abeyance, *bč“ns, m. iščekivanje;
nešavjemnost.
Abhor, "bhi, v. t, mrsiti, oduravati.
Abhorrence, bhčrona, n.. odurnost,
mržnja.
Abhorrent “bhir‘nt, a, mrzak, pro-
tan.
1
ABO
Abide, “bajd', v. i.. ostati stanovati ;
ustrajati; — v. ali, podnositi.
R2 Šajdng, m. doravijenje;
ii, BVP, m. sobarica
ati lity, SBI, m. vrsnoća; spor
; moć.
AViotentate, šb*ntes'tčt, a. koji ba-
dtini nekoga bes oporuke.
Abirritation, o birate! '%n, n, oslaba.
Adject, Sbdtekt’, v. t. odbacit
dva lk, a. prezren, podao;
atieetion, bdtek’s'n, n. poništenje;
odmet; kukavitina,
Abjuratiou, dbdžurč's“n, n. odricanje
. | zakletvom
Abjure, "bai", v, t. zakletvom se
odreći, poveći se.
Ablactate, *blak’tét, v; t. odbiti (od
dojke); cijepiti na luk.
Ablaqueate, *blzkw*et, v. t. okopati.
Ablation, *ble'šn, u. oduzimanje; od-
"m
atranjenje.
Ablaze, *blé2’, adv. plamenit; to set
rasplamtjeti.
Able, bia pe A. sposoban, podoban; jak;
Able- bodićd, e’bl- b3d"a, a, snažan,
valjan.
Ableness, č'bln*s, n. sposobnost, mor,
‘Ablepsy, | ‘Ab’ Itpst, n. eljepota.
Ablet, šbiitt, n bjelica, kerega.
Abligurition, *bligjar’s'n, n. rasip-
most u jelu.
Ablient, ab'lutnt. a. čietiv; — n, či-
stilo.
Ablution, šbla'ššn, n. umivanje.
Ably, &'bl*, adv. to.
šbatgčt, v. t. nijekati,
on, Abn'ge’
ih kbrntdčE, vt. obrva,
Abnomity *bna"m*t n. nepodod-
nost.
Abnormonus, *bnd"mče, Abnormal,
"bod"mil,
Aboard,
Abode, ad 1. Boravljenja; obitali-
šte.
2
ABR
Abode, *bid’. v. t. proricati, slutiti.
Abodement, šbod'učnt, m. slutnja.
Abolish, *bčl", v. t. ukinuti, uništi.
Abolishable, “bčPes*bl, a. ukidljiv.
Abolishment, “vorninat, Abolition,
Ab'Li'é'n, n. ukinuće; uništenje.
Abolitionist, obn 1. privržen
ukinuću ropstva;
Abominable, ona "a. gadan,
Avominableness, Sbšm"*nčbln'a, n.
2, Sbom“*nčt, v, t. mrziti, |
tion, Šbim*ačtsšn, m. gnušu-
bard’, n. nagovor.
al, &btrida"nti, a. ševoran.
es, Abiridi"niz, m. starosje-
ATL’, v. t. iznebiti; pometnuti.
, Sbarsšo, n. izbivanje; čaju.
, Šbartiv, a. nedonošen; ne-
2re0; promašen; — ness, 1. po-
melnuće; promašene,
Abound, šbaund', v. i. obilovati.
About, *baut’, prp. oko, okolo; po;
prama; poradi; 0; — adv. oko;
nekako; od prilike; u nakani; ved.
Above, ora + PeP. nad, vrh, žmed;
Kbrade “nea < e ostrugati; distro“
ail, Sbréd’, v. i, trgnuti se iza
Abrasion, Sbia'ičn, n. atruganje; ostru-
Abreast, *brest” ady. usporedo; na-
*brep’é'n, n. oduzimanje.
‘bridy’, “EP pokratiti; ste-
Adridgement, sb
soon izvadak.
Abroach, *broč', adv. načelo, to set
, mače; rasliti; zametnuti.
Abroad. Sri’, adv. vant, a polje
fudini; to g0 —, oti (u t
to set —, rasglasiti.
Abrogate &b'rtgšt, v.t, ukinuti, uništiti
ihn'nt, n, skra-
inu);
ABS
Abrogation, abner, m. ukinuće.
Abrook, *brak’, v. t. podnositi, trpljeći.
Abrupt, *bropt’ a. obronjen; osami
prijek; nenadan; — ly, adv.
Abruption, *brop'š*n, 0. raslom ; razor.
Abruptness,-*br&pt'n*s, n. vrletnost;
Abscess, Sb’e's, D. čir.
Abecind *bsind’, v, t. odsjeći; odije-
Absdesion Sbsisn, n. odres; prekid.
Abscond, *bskči i
tajom se ude
Absence, Ab’x'ns, n. odsntnoet, isbi-
vanje; nestašica; rastresenost.
abvent, šb's*nt, a. odrućan ; rastrešen;
— *beent’, v. odalečiti.
Absentee, abstnti’, n. odeutnik.
Absenteeism, abstati*am, n. izbivanje;
boravak u tuđini.
Absinthium, "bsin'th*"m, u. pelin.
Absist, *bsist’, v. i. odustati.
Absolute, ib'sčlat, a. besunjetan; ne-
zavisan; samovlastan; odlučan; —
-ly, adv. evakako; posve; doista.
Absoluteness, Ab’s*iatn’s. n. neogra-
ničenost ; sveolast; samosilje,
dbeli. n. odrješenje.
gbretlittzm, n. samo-
last. a
Absolutist, ab‘sPlatest, n privršenik
iri. ) prota
Absolvatory, šbzčl'včt'r, a.) Prodan.
Absolve, *bzdiv’ v. U odriješti; riješiti.
nesuglasan.
Absolutiem,
Absonant, šbetntnt, a.
Absonous, šbečn's, a. neskladan;
Adrie Shay,
801 si'b', v. t. upiti, usrkali;
oduzeti.
Absorbent, šbsdrb*nt, a. ito brzo upija.
Absorption “oat p’in, m. werk, sina
de; udubljenje,
Abstain, Sbeten’, 1 wateqnuti se.
Abstemions, sbettn ča, a. usprežan,
umjeren.
Abstemiousne: BQ
mjerenost.
*betitmjten's, m. ue
ABU
Abstention, *bsten'i*n, , ustegnuće;
kradenje.
Absterge, šbato'dš', v. t. iri; čistiti.
Abstergent, *batovdi'nt, a. čietio; =
. čiatilo.
Abstorse, *betore', v. činiti,
Abstersive, *bstd"s'y, a. što otire,
čisti.
Abstinence, (— cy), Sb’st‘n'ns, n.
uzdršnost; umjerenost; nemrsidba ;
st.
Abstinent, 2bettntnt, a. uzdržan; u-
m. odludžba ;
Abstracted, Cetra rd, Pp. ia. odvo-
jen; očišćen ; taman, nerazumljiv
ly, adv. samo sobom; negledeć na.
Abstraction, "bstrak’s'n, n. odludiba;
0, zamilijenost; kradnja.
Abstringe, *betrind?’, v. t. odoezati,
Abstrase, Sbstras’, a. sakriven, pota-
jan; nerasumijio; -— ly, adv. ta-
mašno, nejamo.
Abstruscness, *bstris’n’s, Abstrusity,
Sbatra’st’, m. nerazumijivost, ne-
jamoet.
Absume, *bsjam’, v. t. po malo tro-
Absurd, *bso'd’, A. nesklapan, glup,
desuman; — ly, adv. bljutavo. ludo.
Absurdity, *bs0™ n. besumnost.
Abondanee, *bon'dčns, n, obilje: pre-
Abundant, *bon'dšnt, a, obilan bogat.
Abuse, Sbjax' v. t. slorabi
služiti; zavesti ; prevariti; “grditi;
—, šbjas', n. zloraša; pogrda; pre-
vara.
Abuser, *bja's"r, n. zlorabnik ; zavod-
nik; opadai.
Abusive, Sbja'siv, a pogrdan; wored-
n. uvreda $
nasilje.
Abut. “bot, v. i. međašiti,
ACC
Abutment, *botm'nt, n. međa; me-
roe Nasta ne moda; dilo (rt).
BA pleas: okajasi.
Abyem, ism, n. Abyss, bi, n.
bezdan;
abysmal, # Bakes "čl, a. bes dna; nedo-
Acacia, °k8’s', n. bagrena.
Academial, akta mi |, a. akađemičan.
Academian, 4k*di‘ ‘mj°n, n. učenik
akademije.
Academic, Sk*demk, a. akademičan
—n Academician, dnik, n
Academy, "kid"m*, n. akademija.
‘Acanaceous, ak'na’é's, Acanthaceous,
ak’nth@'é's, a. trnovit, bodljikavo.
Acantha, *kšn'tha, n. trn.
Accede, "ksid’, v. i.
‘Accelerate, *kselrét, v. t. *
Acceleration, Sksel*rč'išn, 0. pospjed- |
Accendible, *ksen‘dibl, upaljiv.
‘Accent, Sk’s‘nt, h. naglasak; — v. t.
Šksent', nag
Accentvate, šksen'tjučt, v. t. naglasiti.
‘Accept, *keept’, v. t. primiti; prihva.
ili.
Acceptable, ‘keep, a prijatan; ju-
uče, "ksep'Uns, n. primanje;
ačeaptation, Ska*pič'ššn, n. primitak;
značenje
- Accepter, *ksep’t™, n. prihvatnik.
Access, Škses', n. pristup; prirast;
nastup.
Accessariness. Accessoriness, “kses’-
"rn's, n. učešće, sukrivnja.
Accessary, Accessory, *ksea'tr.
gredan; aukrio; — ly, adv.
gred, usput; —, m. učenik; eukri-
vac; pri
Accesible, 5kses'ibl,
Accession,
volja; prirast; nastup.
accidence Ak'e'd'ns, n. počela slov-
ice.
ACC
Accident, Ak’std*nt, n. slučaj; neagoda
svojstvo.
Accidental, škstden'tl, a. slučajan;
i. > ly. adv. slučajno.
Accipient, dips ‘at, m. telj.
‘Acclaim, šklem', v, t. klicati; odo-
bravati; —, n. Acclamation. šklš-
meet, n, radosno klicenje, pljes-
Actiamatory, Sklam*t*s*, a. odobra-
soju glasno.
Ace ajd št Acclimatize,
Sklaj'mtajz, v. t priviknuti pod-
neblju.
Aceli , dklema'ššo, Acclimatare,
“klaj'm'ć", privika podneblju; udo-
maćenje.
Acclive, Šklajv
atrm, strmenit.
Ace]
a
y, Skliv'ts, n. uzbrdica; str.
mina.
Accliyous, *klaj'va, a. uzlazan.
‘Accoil, *kdjl’, v. t. skupiti, saviti.
Accolade, diji, n. zagrljaj.
ceolent, šk"l*nt, n. pomeđaš, susjed.
Accommodable, ‘komr*dbl, a. upo-
ravljšv.
Accommodate, *kimdat, v. t. pe
oskrbiti ;
pristajati; — *kom’*d*t, ja.
prikladan; primjeren.
Accommodation, “tanta, 2, pri-
lagodenje; nagodba; pomoć,
udobnost ;
Accommodator, skom dči“, n. upra
vitelj; razvađač;
Accompaniment,
pratnja; pi
‘Accompanist, škom'p*n*st, u. pratilac.
Accompany, “kšm'p*n*, v. t. praćiti;
v. i. pridružiti se.
Accomplice, *kém’plis, n. sukršvac.
Accomplish, *kčm'pliš, v. t. izvršiti,
1d, Škčm'plišt, a. dovršen;
3 naobrašen.
Accomplis
- Accomplisiment, *kom'plšm*nt, m.
vještine,
ispunjenje ; postignuće; pl.
Zuževni darovi. 7
ACC
5
ACH
Accord, EK m. suglasie; epoinaeum
volja; at —, sloino; —, v. t. ude:
siti; slošii; privoljeti; — V. i. sw-
darati
‘
Accordarice (-cy), *kar’d’ns, n go-
udaranje; in — with, po, prema.
Accordant, skhvd'nt, a. suglasan;
shodan.
According, *k&ding, p. a. suglasan;
zgodan; — to, po, prema; — as,
kako; — ly, adv, dosljedno; prema
tome.
Accordion, "k&"dj'n, n. Aurmonika.
Accost, *kdst' v. t.. primaknuti se;
jo — vi. graniči; —
-able, a. fan.
Account, *kaunt’, n. račun; izvještaj,
cijena; važnost; probitak;
= un:
<a are at
Accountability, ntti
tableness, dant’ In*s, n. odgovor-
Accouatable, taunt igosaran.
ecountable, škaunt 1, a, od;
‘Accountant. škaunt"nt, n. računar.
Accouple, *kopl’, v. t. "pariti; ude nidru-
Hit.
Accoutre, "ka't™, v. th obući; opre-
me _ = ment, “kartment, n.odijelo;
hecoy, * A kaj,
Arete
Acoencent, Skrea‘nt. a, rastući.
Aceretion, *kri'én, 1. povećavanje.
‘Acerete, Skriv, a. zarastao.
Accretive, Škritiv, a. većajući.
Accroach, Tarot, V. t. zakvaditi; oteti.
Aecrue, *kra’, i. rasti; prirasti;
naslonjen;
Accumulate, škjačmjulčt, +. t. kupiti,
ogrnuti; nmošiti ze, gomilati
i —
se; =, a. nagomilan.
¥. t. Blašiti, milovati.
red"t, v. t. ovjeriti; uo-
nastati.
Accumbent, "kom'b*nt, a.
apr ied ‘kjamjulei’a, n. na-
accumulator, Skjamjolet™, n. tač,
Ascurey, Mjao točnost; poma
Accarate, Akjur't. a. tofan; poman;
— ly, adv. i — nese, pomnja.
Acearie, kos, wt prokleti.
Accursed, škovstd, a. proklet; mrsak,
‘Acensable, škjavasbi |, & prijekoran.
Accusant, "kja’s'nt, n. ćušitelj.
Acensation, ‘kjuse’é°n, n. tužba; za-
Acouaiory, *kja's*t'r’, a. osvadni;
tužbeni ibel, optužbenica.
Accuse, “jna, vt optušiti; okriviti.
Accuser, *kjt’s", n, tužitelj.
‘Accustom, škostšm, v. t. 7 oriučiti;
priviknuti.
Accustomed,
običan:
Skas't'md, a. navadan
Ace, &, m. kee; sitnica; within an—,
Acephalous, Saef*5s, a. dezglav.
‘Acer, 8's", m. maklen.
Acerb, *a0"b', a. rezak, trpak, oporan.
Acerbate, šs0"bčt, v. Ka otrpéati.
Acerbity, °80"b*t®, n. opornost; oštrina.
Acerose, ‘Acerous, We're, A’s'r’s, a.
iglast.
Acervate, %s0"v*t, a, nagomilan.
‘Acescency, čses'na*, n. prokislost,
Acescent, “ses"*nt, a, prokisao, naljut,
‘Acetabalum, dsttibrjnišm, n. octenka;
š
fašica.
Acetate, šavtšt, n. kvasinovac.
Acetic, “sev*k, a. koasinast.
Acetous, ‘si’t®s, Acetose, dstt0s' a.
kiseo.
Ache, čk, m. bol; — v. i., boljeti.
Achievabla, *evsbl, a. div.
‘Achiovance, *F'v'ns, m. izvršenje;
junaštvo.
Achieve, Sein, vt. fori;
Achievement, ‘ivmst, m ‘i hones
junaštvo;
Acbiever, int, n. izoršitelj; polu-
Acker ge, m porućina
Achromatic, ikršmat*k, a. bexbojevan.
ACQ
Acicular, sik'jul™, a. iglast, šiljast.
‘Acid, td, a, See ieee ee
dify, *eidfaj, v. t. kizaliti
Acidity, tld, Acidoess, kardnu,
Adiaiater% Šaidrjulat, v. t. sakieeliti,
Acidulone, *sid'jul’s, a. naljut, kive-
last
Acinaceous, Betna'ite, a, zrnat.
priposnatij — ment, 1. primanje;
zahvalnost.
Acme, šk n, vrh; kriza.
Acolyte, Riajt, 0. "drug; sved. po-
sania ‘ak*najt, n. svolina ; otrov.
Acorn, š'kčn, n. želud, žir.
Acorned, &ktnd, a. pun žira; žiro-
van.
Acoustic, ‘ka’st*k, a. sluhovan.
Acoustics, ška'svks, n. pl. nouka o
Acquaint, Škwčnt' v. t. obznaniti; u-
pomnati.
Acquaintance, *kwéa't'ns, n. poznan-
Pec Skvost, m. stečevina.
Acquiesce, kw'es', v. i. podati se;
pristati.
Acquiescence, *kw'es"ns, pristajanje;
A cau šk podata:
equiescent, *kw‘es"*nt, a, m
Acquirable, *kwaj’r’bl, a. dobavan,
dostižan.
Skaj", v. t. sledi; pribaviti;
naučiti.
Acquirement, škwaj"m*nt, n. tečenje;
stečevina; vještina, znanje.
Acquirer, škwaj'r", 1. aticatelj.
Acquisition, žita, m. tečenja;
tečevina. “
Acquisitive, ae a obrian;
— ness. ri. ja 2a prisvojenjem,
dobitkom. P o
Acquit, kwit’, v. t. riješiti; osloboditi,
podmirili; to — one’s self, obavi
vladali se; odušići se.
Acquittal, *kwitl, a. odrješenje.
Acquire,
ACT
Acquittance, Škwit*ns, n. odušenje;
imućan.
Acrid, Sk'r4d, a. resak, .
Aeridity: skrio m fokaka ljena
trpkoća ; ljutina.
Acrimonious, akrmd’nj*s, a griaak;
Achmony, Ek'rtmšno, m. ljutkoća; o-
štrina.
2 ak'rtjud, Acrity, ak’r*t*, n.
s; žestina.
Acrobat, “ak*bat, n. pelivan.
‘Acromion, škro'mjšn, n. natplećina.
‘Acrospire, šk'ri no n. Rica.
Across, škrds', adv. unakrst;
Acrostic, Skrés’t*k, n. akrostih.
Acrotic, *krot*k, a. vanjeki.
‘Act, Akt, v. i. činiti; djelovati; vla-
PEP.
dati se; —, v. t predstavljati,
igrati; —, n. čin; odluka;
be ; isprava; — of faith,
jenje krivovjeraca; — of obli-
vion, pomilovanje.
Action, kita, n. rad, čini djelova:
wes. vladanje; tužba, pravda ; boji
; to be in —, djelovaći; t
bring an — against one, nekoga
optušiti; — taking, kazniv.
Actionable, ak’é'n*bl, a. parben;
kazniv.
Actionary, ak’s*or*, m. dioničar.
Active, šk'tiv, a. djelatan ; okretan 5
radin; — capital, čista imovina ;
— debts, novci na dugu; — ness,
djelatnost; okretnost.
ty. *ktiv'"tt, n. djelovanje; pro-
metnost; feats of —, pl. hitrine;
sphere of —, područje.
Actless, škt'I*, n. bez duha ili života.
‘Actor, šk't, n. činitelj; glumac.
‘Actress, šk'trts, 1. glumica.
Actual, Aken, a tatini, pract; »a-
zaista;
scale akéual"t, ‘Nefatinens, ay.
taint, m. detinitoat, sbilja,
ADD
Actualize, di'čušlaj, v. t. obistiniti,
‘Actoary, vag ak ene n. upisar. perovođa.
‘Actuate, ak eust, v. t. potaknuti ; po-
Actuation, škčučćićn, n. ševršba ; sila
Acuate, E, aa naoštren.
a. dodijikav; bo-
dijo.”
Acumen, *kjt’m*n, n. oštroumnost.
Acaminate, ajnrmenet, vt zašljiti;
saoštviši; — v. i. čunjamto se LE
njeti; i a
saoštren.
Acumination, mor ieee 2. zaš
ljenost; oštar
Acute, kjut, a. Tee oštar; žestok;
7 obtrovid.
Acuteness, Skjat'n's, n. oštrina ; oštro-
žestina.
umlje;
Adage, ‘Addi, n.
Adamant, idtmtat m. djanant; ma-
Adamantine, idšinšn't*n, a. fvrd kao
ie ad'*ms-ap, n. jabuči-
u)
Pri ldapt’ v. t. prilagoditi, uda-
tili to become shaplcd with =,
ika *dap'Uble, a. uporavljio
Agpicdnec, aap'ttda's, m. prilago-
lost.
; pristal
udavi, Aaipten, Adaption,
‘dip'é’n, u. dešavanje
Ada) sata, adv. now —
Add, td, vet. dodati; ‘pri
tts, — up, zbrojiti
umnožiti.
Addecimate, *des’*mét, v. t. nametnuti
desetinu.
Addendum, *den'd*m, n. dodatak.
Adder, 4d*, n. smija lji
grass, kod;
jednoliska; — e wort,
Addie, eo, a. pribroje; umnožio,
Addi t. podaći se, dati
ae ra pod se čemu.
's tongue,
s
ADH
Addiction, *dik'išn, n. odanost, sklo-
nost.
Addition, šdiš*n, n. dodatak; nado-
metak, ji
*diš*nči, a. dodat; pri-
metnut; — ly, adv. dodatno; k tomu.
Additive, &d"tiv, a. dodatan; pri
Adaitery, Rd*tr*, a, što dodaje, uve-
adie ddl, a. pram, niplodan; —
— headed, a. tu-
bu-
Adareaser, %dres'*", n. molitelj; nago-
viška ajar’, v. t. navesti; pozvati
adilconi tijaent, a privlačan.
Adducible. % feet, a. navodijie.
Adduction, *d0k'4'n, n. privlačenje;
navod.
Adductor, *40k't®, n. mišica, što pri-
lati
i.
Ademption, *dem'š'n, n. uskrata, li-
šenje.
Aden —, /u sastav. riječima) žlijezda.
Adept, dept’, n. vještak; —, a. vješt;
upućen.
Adequacy, ddokws', n. sndaranje;
adeguite, Bérkwet, a. primjeren;
ljan; — ly, adv. su-
mjerno; točno; potpune —vt
bitš jednak, rava:
Adequateness, Mdokwetn's, Adequa-
tion, Adtkwe'é'n, m. primjerenost ;
Adhere, Me i prianjati; pri
stajati; el
Adherence,
odanost.
dhie*ns, n. prianjanje ;
ADJ
ADM
Adherent, aia, a prions odan;
tata; sljedbenik.
Aduerer’ ih “dhie*, n pristaša.
‘Adhesion, "hin, n. prianjanje.
Adhesive sabi ain, ‘prianjav ; priljep-
rionitost.
adtitition ‘adbrbig 'D, m. porala; u-
Advortatory, Sdbirttir', a, opominju-
Gj ovjetujući.
Adiaphorous, Bd'4f%rfs, a. nehajan:
neznatan; neutralan.
Adiaphory, 4dtaf?r*, n. nehajnost.
Adieu, *dja', adv. s Bogom.
Adipose, &d*pčs'
Adit | sat, nt
adolj-
aadjcenes, Sddté’s'ns', međašenje; su-
(u rudnik)
Adjecent’ “ddte’stnt. a. suajedan; po-
a
‘Adjective, Ad'déktiv, u. pridjev: — a.
dodan; — ly, adv. pridjeva“
Adjoin, jaan iu’, v. t. pridodati, pri-
metnuti ; can v
međašiti; — ing,
_ ment,
iti; — ment, n. doruda.
adj ddea’d*ket, v. t. dosuditi;
premditi
Adjudication, *ddind*ke's'n, n. dosu-
da; presuda.
Adjunet, Ad'di*nkt, a. združe
metnut; —, n. domelak;
drug.
Adjunction, *ddžonk'š*u, h. dodava-
nje; dodatak.
Adjunctive, *ddžonktiiv, a. dometan :
je; prisega.
adjare’ Sita”, v. te zaklinjati; mo-
Adjust, Sddtosv, v. t. prilegoditi; u-
rediti ; namiriti ; udesiti ; poravnati ;
dovriiti ; nagoditi.
Adjuster, *ddžos't“, iepravljač; na-
udesitelj.
miritely;
Adjasting, “ddtoe'ting, Pp. &. što iapra=
vlja, isravnjuje; — screw. vijak
(vida)
Adjutancy, šddža'ta
bočnika; siti uređenji
Moje Pdžutčnt, n. pobočnik;
moći
Adjute, “ddzat’. v. t. pomoći.
Adjuvant, sddžavsni a. ‘pomodan ;
pomjelan; probitačanj —, n. po-
a low
Admensure® Sdmet™, v. t. izmjeriti;
odmjeriti ; razdijeliti; — ment, n.
mjerenje; mjera ; razdjelba,
Admensarer, %imež“r",n. koji mjeri,
dopitu;
Administer, at po
moći ; bid
Administerial,
u
Km tiie, a, to
ripada državnoj upravi.
Administration, šdmsn*
m; pomoćan.
trata adm*ntstrč'i", n. wpra-
lj; davatel).
admini, proc *, Admirable-
ness, Ad’in*rbin's, n. čudnova!ost;
krasota,
Admirable, Ad'm'r*bl, a. divan; za-
mjerom; — 1y, adv. čudnovato; iz-
vrano; vele
Admiral, dd’mtr', n. admiral: -ad-
miralal rod ; rear —, kontra ad-
miral; — ship, čast ili vlast ad-
alike palača;
pomorski sud ; first lord of the —;
ministar pomorstva.
Admiration, ddm*rč'š*n, čuđenje ; div-
ljenje ; note (sign) of —, znak uz-
vikiranja.
ADO 9
Admire, *dmaj”, v. t. diviti se;
oma cijeniti, ljubiti; — v. i. čudi-
ti se
Admirer, | ‘dmajr, n. zamjernih
ingly, *dmaj*ngl, adv. čudeći
Admiceiinyy Admis*bil"t’, n. pri-
Aduisaitie, ‘amis bl, a. dopuste;
pripustio.
Admission, Sdmié*n, n. pripust; do-
; — ticket, ulaz-
nica; to make —, prisnati.
Admit ‘amit, vt primiti; pripu-
admit a, dmi ae
ittabl, tdmivsbi, a. dopustio.
‘Admittance, podni n Priest;
pristupi ulaz; no —, zabranjen
ade, *dmike’, v. t. primiješati.
‘Admixtion, *dmiksčćn, n. miješanje.
Admistue ®dmike'e™, D. miješanje;
admonish, Zdmčn"š, v. t, opomenuti;
pokarati; svjetovati; naputiti;
er, n. opoménjalac; — ment, n.
opomena.
Admonition, simaa u. opomena ;
ukor;
Admonitive, dmdativ, Admonitory,
Sambar, a. što opominje, pod-
Admonitor, Šdmčn't", n. opominjač.
Adnascent, *dnis"*nt, a. — plant, na-
metnica.
“Adnoun, Ad’naun, n. pridjev.
Adnubilated, *dnu“b"Ičt*d,a. naodlačen.
Ado, *dt", n. štropot, buka, vika ; trud.
Adolescence, šdčles*na, n. m/ados!.
Adolescent, Sd°les*nt, a. m'ad, što
raste.
a abet rt primis naeti
boje ly, "Speed A ” adv. pomoje-
Adapter, "A5pt, poočim ; *navojitelj;
Adoption, *dop'ićn,
manje; usvojenje.
+ sinjenje; pri-
ADU
Adoptive, *dčptir, a. ~~. father.
no dostojnost
štovanja, obožavanja.
Adoration, ‘adres, n. klanjanje ;
Adore, *d5', v. t. obožovatt; klanjati
se; štovati.
Adorer, dor, n. obožavatelj; štovatelj.
‘Adorn, *ditn’, v. t. uresiti, dake;
ukrasiti; — ment, n. kidenje; ures,
, m. oplo-
je, niz.
jući nasumog ;
€ moorings,
nakit.
Adosculation, *ddskjule’n?
djenje (141).
Adown, "daun’, adv,
Adri, sdrif adv. zli
break — from
Signe sidra.
Adroit, *drdit’, a. vješt; okretan; hitar,
oprezan; — ness, n: okretnost;
vještina ; lukavština.
ad, draj, a. žedan.
itioua, Adsitis’s, a. dodat,
Kam adrskript, a. nevoljnik.
Adulation, Adjaleé'n, n. laskanje;
ulagivanje.
Adulator, šdjule't", n. lastivae, udvo-
rica.
Adulatory, dd’jalatr’, a. laskav.
Adalatress, Ad’julétr’s, n. lastivica,
Adult, *dolt’, a. odrasao.
Adultorate, aore, v. it. iekvariti,
izopačiti 'preljubiti,
Adalierate, Soret a “krivotvoren ;
A iteration, *doltčra'š"n, n. izapa-
čivanje; kvarenje.
Adulterer, Ot, n. preljubnik,
Adulteress, Sdor'térss, preljubnica,
Adalterine, %doltšrin, a. nezakonit;
Adultery, ha a n. preljub,
Adultness, *dolt'n*a, n. odraslost,
‘Adumbrant, *dom'br’at a. u ocrtw.
Adumbrate, *dom’brét, v. t. zacsjeniti ;.
Droga: obrisati,
Adumbration, & Adimbresta, n. ogjena;
proi nacrt; obi
ADU
Adancity, *don'stt%, m. krivina, za-
kučenost,
Aduncous, *don'k*s, a. zakučast, kriv.
‘Adust, dost’, a. igorio; opdljen;
osmagnuo.
Adustion, *dčs'ččn, n. zgaranje; užeg;
zapala.
Advance, *dvan', v. t pomadi; pro-
maknuti ; ješiti ;
ija četa.
Advancement, ždvans'n*nt, n. napre-
devant; promicanje; predujmiva-
advance, *dvan'st*, n. promicatelj;
advantage, ‘drags, m. prednost;
Tavo orjenas | ground, zgodan
vrijeme; — grouni
ololaj; to have — over, nadma-
Boat; to take or make -, okori-
atiti ae; to sell to the best —,
\ što se moše skuplje; — vt.
koristiti
; promicati.
Advantagoota, Baventedits, a. kori-
stan; zgodan.
Advantageousnen, Adv'ntedien's, m.
; korist.
Advert, avai, i, pridoći.
‘Advent, ad'vat, n. dolasak;
‘Adventitions, Adventiss, a. prigodan;
ness, n. nesućnost;
, M. pustolov;
Adventarer, *dven'i
Adventuresome, *dren'č""s0m, Adven-
turous, šdven'č*r0s, a. smion, odva-
fan, erčan; , opasan; —
10
ADV
— ness, n. pustolovetvo ; emionost ;
— dvo 2 adv. rje,
rita podno 2 prislovni.
‘Adversary, ive » D. protivnik;
a
iva, Savory, a “suprotan,
Adverse, ee . _opriječa ; pro
tivan; — ly, adv. pro-
ono, sloeretno ; -— ment, protienaet,
opreka.
Adversity, "dvo"s"t", m. nesreća ; ne-
zgoda;
Advert, *dvo"t, v. i. pasići, pomnjiti.
Advertence, *dvo"i'na, n. pasljivost,
Advertent *dvort*at, a. pasljio; o-
Sdv*taje’, v. t. osnaniti,
A Mertcenent *dvortism*nt, u. vijest,
adverse Rdoijak m. oglemik
Advertise,
;
Advice, ivaje’, D. savjet; vijest; do-
glas; r of —; objavnica; to
take + posaojcioe ae.
Advisable, ‘x°bl, 0. shodan ; raz-
borit 2 Lak
Advise, *dvajs', v. t. savjetovati ; spo-
mmenuti ; doglasiti; — v. m. prom
oliti; (with) je
Advired, *drajid a a oprezan; pro-
mišjeni — ly, adv. oprezno; na-
; — Ness, 0. opresnost; ras-
Varda .
Advisement, *dvajs'm'nt, n. promiš-
; | advivin ajinom: olova.
Advisory, Pdvaj’s'r*, a. savjetujući.
Advocacy, Ad’vok's*, n. obrana; za-
A ivocate, Ad’vok*t, n. odvjetnik ;
branitelj.-
Advocate, &d'vškčt, v. t. branitié; za-
Advocation, Advtke’'n, n. obrana;
epravdanje.
Advowee, sdvanf, o. "potrovillj, pax
tron.
AER
Advowson, ‘dvan's'n, n. savjetničko
Adgnamic, sd*0hm, a. stab nemodon.
Adynamy, ‘din*m¢, n. slabost,, nemoć.
Ads, 44s,
Para rs Horiry
Aerial, Bri, a. zračan, uzdušen ;
Aciform, erfitm, a. uedubast.
Aerie, Fr, &1*, u. gnijezdo grabljive
plice.
Aerodynamics, č*rodinšm“ks, n. si-
ueduha.
Aerolite, a'rolajt, n. meteorski kamen.
Acrology, @rbb"dk, n. nauka o us-
sae cacy, S*romins’, 1. gatanja u
Aaroet 7, Srčivstre, srakomjerje.
ero) , a
feronaut” @*ron&t, n. srakoplovac.
Aeronautics, #roni‘ttks, n. srako-
Acosta, e*rostit, n. zrakoplav, ba-
Actostatics, &trostšt*ke, koja
črostčš"n, u. miroslovije sraka
nauka o zrakoplovbi.
Acraginous, irt’di’n's, a. rdjav; nalik
ee taja. n fain) hrgača.
a. ee) dani
ir, Ma", m. posao, stvar; dvoboj ;
na sm", v. t. gladom umo-
viti,
Affect, fekt’, v. t. djelovati; utjecati ;
gamuti; edjet, bubi; naginje
ljubav campeon s Bol; evejetoo;
Affectiouste, te, “fek’ia%t, gorite
ljubesan; ike rješen? = LA
adv. ljubezno; nježno ;
naklonost ; ljubav ; einoet.
Affeer, 5". v. t. uiordiši; uglantet
ce, “faj*ns, 0, uadanje, povje-
wll Prva ik
Afidavit, Afde'r*t, n. prisgom po-
Afilliate, 'jčt, v. t. posiniti; pri-
u koje društvo. .
akon, “Aljeé*n, u. posinovljenje >
Moda, n. čiićenje kovina
nba, srodnost.
rm Pa i Pi: ged
Adina pci ‘a. što se dade
urina *fo"m*ns, n. tvrdnja; pos
Asirasat, ‘form'nt, n. povjedalac;
Šikwči, n. dodatak; pribt-
adaure, ‘ein, n. pridihanje; prie
puhanje,
AFF
m. huk; nađaknuće.
ra anes v. i. iole; ;
; avladat ; — one's self, tu-
me Alik'ted, a. dalostan; Bolan;
Salost ; rasluženost.
telj.
Affliction, *ik’#n, n.: tuga; pešao;
bijeda; nesreća “ee '
Afflictive, *fik'tiv, a. žalostan; bolan.
istome, (= cg)! Alans, m. stjeca-
5 swobilje,
Affiuent, kei 8. što utječe ; obilan;
ly, adv. obilno; — ness,
: Mk Atlxin, *A0k's*n, n.
ake ae pladti, raditi
lah at op .
i; doti;
; prodati; emoći;
Afforest, "frst, v. t pošumiti.
Afranchise, "fran'čiz, v. t. osloboditi.
Affray, %frš', v. t. prestračiti.
Affray, Magme 4 “remot, 0. tuč-
nja; gun kavga.
Affreight. Sav v. ti najmiti. kreati
i — er,n. najamnik, tovaritelj
broda; - ment, najam, krcanje broda.
Affright, "frajt’, v. t. uplašiti; ustra.
vit; —,n. strava, groza; strašilo;
— fal, a. strašan, groza:
Affront, ‘sfront’, vt edi Do
PY doni —, ni tvređa ; 5
mter, ont, a. woreditely.
Affro in’tiv, a. pogrdan,
uvrijedan.
Affuse, “fax, v. t. polijevati ; zaliti.
Avalon, hata, n polijevanje ; na-
ami
dati se, .
field, ia, sa. na polju.
‘Afire, “fajt, adv. u ognju.
Afiat, “Ait, adv. a
‘Afloat, *Aov’, adi
aj", v. t. wjeriti;
lajući; lutajući.
Afoot, “fuv, adv. pješke ; u kretanju.
“Afore,*f0", adv. prije ; vodi spreda;
grama provi (broda,
ye i uze
12
AGA
Aforehand, *fo"hand, adv. u
maprijed ;
prije oremena ; to be — with one,
natkrilisi koga.
Aforesaid, *fo"sed, a. prije rečeni.
Aforetime, *fo"tajm, adv, njekada.
Afraid, *fréd’, a. prestrašen, strašiu ;
to be —, bojati se; to make —.
prestraki
Afresh, frei’, adv. isnovice.
Afric, Sfrtk, African, afrek’o, a.
Toni Hiron, ady, nasuprot, na
an, ay a é adv. straga, na krmi;
Po: aft, prp. straga, isa; poslije;
sa; po; jerome i — that, sa tim;
day — ta danom; one
— another, jedan sa drugim; —
a. stražnji; kasniji; jaded;
adv. straga; poslije; sa tim;
ages, potomstvo ; — all, napokon ;
— birth, ; — clap, ne-
očekivani udarac; — crop, pale
kovanje; — days,
— game, još Solna igra, novo (za
nevolju) sredstvo; — growth,
math, nai aa (aftmost),
najzadnji, najblizi krmi; — noon,
poslije podne — piece, lakrdija ;
— sails, jedra na krmenom jedrilu;
— touch, popravljanje; — wit,
aera ka
6.
tSwitd(2), adv po-
lije, kasnije.
ane gen’, adv. opet; još jednom ;
nanovo ; natrag; — and -> 7
to and’ —, tamo amo; as much
» još jednom toliko
Against, *genst, prp. naprama; proti,
prama (k, oko, uz); — the hair,
— the grain, us kosu.
Agalloch, Gers, n. aloevina.
Agape, "gép’, adv. sablenut.
Agape, šgipi, n, dratska_ gozba.
ae ee, meal
4 a V. Aght
at’, V. ast.
Ari, rt, a, abet, besdrak,
= ‘male
—, ka-
AGG
Agave, *gév’. n. američka aloja. .
ae *géz’, v. t. prestrašili; zapa-
Age, &di, n. doda; vijek; starost;
‘puncljetnost ; stoljeće; of —, e
noljelan; under —, malodohan
to come to — dorasti; the middle
— 3, srednji vijek.
Aged, &džtd, a. Mar, vremešun.
Agency, €di*ns', D. djelovanje; e
otpravništvo
slovanje; posredovanje;
Agent, Elat, n. djelovatelj; oprav-
nik; djelatna sila.
Agglomerate, šglom"ršt. v. t. zmo-
tati u klupko; nagrautis nakupiti ;
—. V. i. nagomilati se ; zgrudnuti se.
Agglomeration, lome, m. g0-
3 gromađa.
Agglutinate, *gla'itnčt, v. to prili-
sastavili.
ion, Sglutvae' Bu, m. lijep-
ljenje ; prianjanje.
Aggluti ative, šgla'tučtiv, a. priljep-
bje;
aggnaline i ine, Ag’tndaje, v. t. povećati;
uxvisiti ; — ment, pove-
i
agenda igrivi, vot. oteščaši, o-
Aggravation, Agr've‘é'nn, oteščavanje;
je.
Aggregative, irida a skupom,
Aggregator, Bg'rgši",
Aggress, “Sgres’, v. t. navaliti; na-
arnuéi.
13
Aggress, Aggression, *greš*n, naert ; '
Aggressive, “gres‘iv, a. napadni, na-
a r, ‘gre’, n, nasrlač; nava-
ance, *gri'v'ns, n. neprilika;
nevolja.
3
AGO
ee Sgriv’, rt žalostiti;, ead
Ip, *grap’, v. t. kupiti; gomilati.
fe Pa gaat a. uplašen; prestrae-
No RAY], a. okretan, brs.
Agileness, Agility, *dailt, n. okret
nosti brzina; tateda.
Agio, ¥dio, n.
‘i lotage, Adt“ottdé, n. pridovanje ;
trgovina mjeničama.
a tise. Vv. t. pasti, žiriti uz
agit sn *džism'nt, n. pašarina ;
i porez
agta, babe,
a. gibiv; podra-
Di fate t. atresati; bur-
kati; oljati.
Agitation, "nari, gibanje; bur-
poe? na ; nepokoj ; rasprav-
agate, BdE"tt*, u. pokretač; mut-
ljivac,
Aglet, agit, n. m mak; prošnina.
Aglow, ‘glo’, a. s
ail, gnčl, m. seman NA
te, at, ;
Agnate, šgnči, n. (po ou
Agpiten, šgnčišn, n. srodstvo po
Agnomen, šgno'm*n, n. pridjevak.
ore kn Sgnom*nčštn, n. igra
tatoglaenim rije
Ago, °g0’, adv. prošlo; prije, pred;
man on: > prije mnogo godina ;
while =, prije malo vremena;
long — odavna.
Agog, *yie’, adv. i a željan; pošu
dan; ti hlepité ; to set —,
Agents, Ag*nizm, n. Borba; nad-
Agonist ig’ t, m. Borac,
gonist ‘nist, n.
Ago
to’ make to —, poraonati, izmiriti
Agrecable, Sgribi, a. suglasan ; pri-
; primjeren; > prija
tan; — ness, m. 2 1; primje
renost; prijatnost; sličnost; — ly,
adv. prikladno 7 Po, prema,
Agreed, *grid’, p. i 3 3
age neka o dede
meni "mont, n. suglasje ;
‘aporasum; pogodba; ugovor; tu
come to an —, nagoditi se
maker, posrednik, mešetar; ramdnik.
Agrestic, *gres'tik, a. seoski, , proslački.
Agricultor, šg'r'koltčr, n. poljodjelac.
Agricultural, agr*kol’ ČL 8. valarski.
Agriculture, šg'rkolč*r, n. ratarstvo.
Agriculearist, dgrtkolrčrist, n. ratar-
; rater.
agnmeey oan, n, turica, saši-
nica, (bil).
Agronomy, Sgrénm’, n, nauka o
ground, fgraund’, ady. noeukon
run —, nasukati (ee);
whe biti na ofedilu, u neprilici.
e, & gju, u. zimnica; groznica; bur-
Agee cin vrućica; — fit, nastup
gromice ; - powder, prašak protiv
groznice; — proof, siguran od groz-
nice; — struck, grosničav; — tree,
snaafras; —, ¥. t zadati groznicu.
Agued, a. grosničav; arenes 1 trenući.
Aguise, ®gaje’, v. t. nakititi; —, n.
m
ree,
Aguish, č'gjuiš, a. grozničuv; studen;
— ness, B. grozničavost ; studen.
Ah, 8, int. oh! oh joj! — me! Bože!
Aha, aba’, int. o/ gle! pravo!
Ahead, *hed’, adv. rijed ; noprijed ;
- of, pred; pull —, veslaj
prijed ; — easy! lagano naprijed!
AIM
int, mornareki privik;
Ahoy, či
‘hell, th , adv. s ubranim jedrima
$ o rudom pod vjetar.
t. pomoći; pripomoći;
1. pomoć; potpora,
addkimp, nm. po-
id -de -camp,
bočnik.
Aider, č'd*, p. pomoćnik; pomagač;
ra kaša.
Ai less, &d'l*a, a. bez pomoći; zapu-
Aigremore, &'g**mo", n. atučeni ugljen.
Aigret, Aigrette, Sit n. pošao
; nakit,
Ail, al, nt željeti dodijavati ; uz-
nemirivati what — u?
Aimer, ¢m*, n. gađač.
Aimlexs, čm'lts, a. bez cilj
Aimsight, čm'sajt, n ni:
Air, &, m. srak, usduh; plin; povje
tarac; javnost; pogled; držanj
hod; pjesma, napjev ; foul —, bi
tav zvak; to take airs, Boniti
ae; — to take air, razglasiti se;
to take the air, prošetati se; —
bladder, puljak, plivadi mjehur; —
built, zračan, umišljen; — drawn,
nacrlan u zraku, utvoren; — ex-
hauster, odušno sisalo; odušnik ;
— gun, puška vjetrenjača; — hole,
oduška; — less, ber zraka; —
pipe, zračna cijev; —
uzdužna visaljka; — — sacs, dudenke;
— shaft, zračno okno; — slacked
lime, na svaku gašeno vapno; —
thread, Bapsko ljeto; — tight, ne-
lučan ; — trap, vjetrilo kanala ;
— trank, oduška zgrada; — vessel,
zračnik.
Air, &, v. t. zračiti; provjetriti ;
sušiti.
pump,
ALA
Aira, ara, D. pješčana ječmika.
Airiness, &r*n*s, m. sračnost; lakoća;
žioahnost; vjetrenost.
ae ering, m. wjetrenje ; sušenje ;
Airling, "srling, 1. vjetrogonja.
Airy, 81, a. zračan; lak; tač; bez
on 5 živahan ;- notions, schem-
es, kule na oblaku.
Airy, čr*, n. orlovo gnjexdo.
‘Aisle, aj), n. krilo od kuće; pokrajna
št, m. otočić.
Aitchbone, Ebina, n. bedro.
Ajar, *džav, priprt, prislonjen ; ne-
složan.
Aynga, *dž0'ga, n. ivica.
djutage, ddi'ut'd2. no pristavljena
utak.
ai
dek? SEK“, i. ajme! — A - day, jao
dlacrify, ak fa), vk usdudii, po
Ašere, Sk, a, Hoakan, vero,
Alacrity, Skies, ni žieaknou; pri
pracnost.
Alamode, Aimed’, at adv, po modi;
Ald. ant
Alar, #1%, a
Alarm, ‘rm, a: posla na
sk
usnemiriti se; to give. —, uabunići ;
to take —, «;—vi
svati na orušje; uzbuniti;
Alarmist, čla"m*st, n. uebukač.
Alarom, "lar*m, n. v. Alarm,
Ala, Fr’, a. krilast.
‘Alas, šlas', i. jao! kuku!
Alate, šišt", adv. nedavno ; onomadne.
Alate, Zčt, Alated, @lat'd a. krila.
Alb, Ib, n. mieno
‘Albatross, Al’b'tros, n. (ptica) togajka.
\v. na kraj; inje
15 ALE
Albeit, MbFit, c. premda, sa da,
ako i.
Adbascent, šlbes"nt, bjelkast.
Albecore, &I’b*ko', n. vrsta ćuna.
Albino, šlbaj'no, m. bjeloš, albin.
Albion, 81’bj' 7 D. staro ime Engleske.
Albugineous, Albj'dtin™s, a. sabjel.
Albugo, albja’go. n. mrena,
Album, ui . pomenik,
amen, ja'm*n, n. bjelance ; bje-
lančevina.
Albuminous, šlbja'm*n*e, a. bjelenčast.
Alburo, Abiri, n. bjelica, kosega.
Albarnam, Mibosnšm, n
‘Alcaid, biked’ n, zapovjednik ; usničar.
Alcalde, Sikšid", n. sudac.
Alcedo, šleido, simorod (pt.).
Alchemist, &k*mist, u. alkimista ; sla-
totvorac,
Alchemy, AVk*m*, n. alkimija; sla-
totvorba
Alcohol, šl'kčhol, n. vinska šesta.
Aleoholise, AVISHIajs, v. & pretvoriti
; prepicnti.
nera KU 'kov, n. prisoblje ; ložnica ;
Algom on iso, n. zimorod (pt).
Ad", n joša, jalša ; jalfovina ;
— bed (plot), jočik.
Alderman, Al'd*mio, n. starješina ;
Ae dirao, u. jošov.
Ale, čl, n. neohmeljeno pivo; gozba ;
—_ bench, klupa u, pivarnici
berry, toplo piso; — brewer, pivar ;
— conner, ba: — cost, kalo-
per; — hoof, dočričica (bil);
— house, vere i — knight, pivo-
upon the —, na opresu.
Alertness, šl0"tn*s, n, opreznost; ži-
vahnos.
Alewife, č'waif, Aloof, čluf, n. riba
slična sleđu,
ALI
Aleripharmic, Sekatferm’, 2. wat
iga, Bl’ga, m. ene, (morski) mah,
Algates, hira adv. weijek ; svakako.
Algebra, &ldš*bra, n. aloona računica.
Algebraic (al), NIdi"brč"ki), obje:
rine, Sldirin’, m. Algiruc; gusar.
prži aldšid, a. Prekini
Algor, ka , D. studen, sima, grova.
Algous, , a. restnast ; 3
Alias, & ta. drukčije inače; —,
Alibi i, adv. drugdje, ne na
ane. šlebi, m hraniv.
Alien, vn, a. stran; tuđ; protivan;
—, n, tuđinac, inostranac; — bill,
zakon o inostrancima..
Alienability, čljenčbil“u, n. prenoslji-
‘vost.
Alienable, čljsušbi,
a. prenosan;
Alienago/ neds, m. tudénstvo.
‘Alienate, vt,» v. t. dati od obe;
prenijeti ; odvratšti; —,
era! ta Ka otuđen; pro-
Alienation, aljne so, m. otuđenje ;
odetup; nenablonost;s neprijamos ;
— of mind, mahnitost.
Alienator, člj*nčtč, n. koji daje, od-
Alienee, Gljtni. m. komu se daje, te-
Alife, *leif, adv..na šivotu ; kao svoj
život.
Aliferous, “lif*ros, a. | krilat, okri-
Aligerous, lidt*rés,af ljen,
Aliform, lfm, a. krilast.
Alight, "lajt, v. i, sid; spasi, epu-
atiti 26; (on) napasti; naići,
Align, "iju, vt. poreditt (hao voj
a
Alike. “lajk’, a. sličan, jednak; adv.
jednako, isto tako .
liment, al'*m*nt, n. Arana; uzdrša-
vanje,
Alimental, altmen't'l, a. pićan, hra-
nivan.
16
ALI.
Alimenta al*men'ir*, a. Aransvan;
— eanal, n. prohod,
al ation, Itmente, p n. hrani-
vat;
Alimonious, šlmo'n**s, a. Kranio,
Alimony, šl'*m*n*, n. izdržavanje, hra-
novina raspitans žene.
Aliped, al*p*d, a. krilonog; — n.
akni nt, Al“kwint, a. roj, koji ne
bez ostatka,
it tet, a takmodjel.
Bee
d, cio svijet; for goo
posve, za uvijek; by — means, ma“
kako; —, adv. sa svim, posve
along, usduž, neprestano; — at
once, na jednom; —, m. cij ;
—, poses; once for —, jednom
za uvijek; — of a sudden, iz
nada; — over, svuda; — the
ter, tim Bolje
All, u sast, rj, ave, vele, cio, posve;
— abandoned, posve zapušlen; —
accomplished, vele naobračen; —
beauteons, prelijep; — beholding,
svevided ; — bounteous,
— designing, Prater: Porote
ring, koji sve jede; — directing,
— divine, naj-
Keniji; le day, prvi irav-
nja; — hail, v, t, svečano
i, sdravo! — hallow, Hallows,
ranjenik;— knowing, sveznaj
potent, — powerful, jo a
fainte’day, evi sveti; — sonls'day,
dan; — Koni klinčac, gooz-
dika; — tree, goosdika; —
wit, promudar; — worthy, pre-
ae ora v. t, ulišati; blažiti;
jati (rude); v. i popurt; jeljak
ala r, Sla, m, Blasi pošte
ALL
Alledge, "ledi", v. Allege.
allegation Aege's'n, m. narod; izgo-
Ne led!
A lege, le na vt. izjavili; navesti;
terdit "
iti,
Allegeable, sledibi
Alleger, leds, n. čaja
Allegisnee, tičdašna, n. vjernost,
.to bear —, zavjeriti se; to
e ‘the oath of —, polotiti pri-
aly, Al'gir*k, a. inokant,
alegorije
Allegorist, šl*črist, n. pisac alegorije.
Allegorize, šl"gšrajz, v. t inokazno
ND alegorički tumačiti.
&l*g*rt, n. inokaz, alegorija,
Allegro. Ger, adv. mae) živo.
Alleluia, šisiaja, n, Aaleluja.
Allewate, “i'vjét, v. t. olakšati; u-
Blažići; ulašili; umanjiti,
Alleviation, pijevo, D. ubladivanje;
Alleviator, SiTvjet“, m udlašitelj; ta-
žilo,
Alley, al". n. drvored; Madorita cesta ;
sličica;
Alliaceous,
tena,
Alliance, *lajčns, m. saver; svojbina ;
ugovor,
lisne, n. privlačivost.
', &. eavezan; srodan,
ligat *gčt, v. t. privezati ; spojiti,
Alligation, Al*gé’é*a, n. svex; emjesni
Mais, a, kao luk, poput
račun,
Alligator, al’get®, n. amerikansta
lavka,
Allision. . udar, guraj.
en,
Alliteration, era, n. opetocanje
sloca.“
aul ocat
tion, šPkčitn, m. prilaganies
adiba; odobrenje.
allocation 'aPkjuštn, m. besjeda,
Allodial, *10'dj"), a. vlasbinski, alo-
bodnjački,
Allodium, slordj'm, n. olazbina.
Allonge, *londš', n. nami; dugi po-
* eodae; priljepak mjenice,
17
ALL
Alloo, ‘In’, V. Halloo,
Allopathy, sIčp""th", n. alopatija.
Allot. v, t. podijeliti; doznačili;
odrediti.
Allotment, Gtmtnt, n. ždrijebanje;
dijeljenje: doznaka;
Allow, šlau', dati; (to) dopust
(of) priznati; opravdati ; doznačiti ;
(for) uračunati, « obsir uzeti; po-
puatiti; to —- one’s self, (in) scoje-
voljno ustrajati.
Allowable, lau“), a. dopustiv; do-
eaten; prat
Atfowableness,” *lanbin’s, n. dopu-
oprost, otpust; dobitak; to give
(make) — Krov praštati; to make
— of, pregledali; —, Y. t. odrediti
umanjene obroke.
Alloy, "6
aore. jao, n miješanje; smjesa
Allade, šljad', v. i. jere natuknuti,
Allure, šlja", v. t. vabiti; zamamiti ;
zavesti; to — forth, izazvati.
Allorement, ajormnt, n. vabljenje;
zavađanje; vabilo; čar.
Allurer, čija“, n. vabitelj; laskavac.
Alloring, člja'ring, a. zamamljiv ; la-
skar; dražestan.
Allusion, čljaišn, m. emjeranje; na-
tucanje.
Altusive, šljatsiv, a. amjerajudi
mA jal, "jave, a. naplocijen.
luvion, *ija’'vn. .
Alluvium, "ljacvstm,j %: noplavina.
Ally, *laj’, v. t svezati, sjedi,
Ally, *laj’, n. saveznik;
Almadie, dni, n. oreta čamca.
Abnagest, | al’'m®dgest, n. zbirka Pto-
ih zasada.
Almagra, dlmč'gra, n, tanino crvena
okra.
Almanack, &’m"nak, n, almanak, kole-
dar,
ALO
Almightiness, &lmaj‘t*g’s, n. evemo-
Pana an
mighty, dlmaj'v, a. evemogućan.
dafa Kandija bedenae seaduia;
(of the throat) krajnik, žabica;
(vt the ear) podušnica, gušteri; —
Pemace, tahižiike o teće, badem,
me A willow, bademasta
vrba
Almoner, il'mšu“", n, milostinjar.
Almonry, Al'm‘ar', D. ured d stan
ra.
Almost, Ši'must, adv. mal ne, skoro.
Alms, šmz. n. pl. milostinja; — box,
žkrabica; deed, milostinja; —
Biver, udjelnik; — house, ubozište;
— man, domaći siromah.
Aloe, šl'o, aloj; — wood, aloepina,
Aloes, al’, n. alopatić,
‘Aloetic, Moet"k, a. od algja; pomi-
ns alojem.
Aloft, loft, adv. u zraku, gore, vi-
soko; na jedrilu.
Alone, ln’, &. sam, jedini, cigli; all
—, sam samcat; let me —, prođi
me se; let me — for that, za to
ću 8 već ja postarati; let that—,
ne diraj u to; —, adv. samo; samo
sobom.
Along, ‘ling, adv. uz, uzduž; dalje;
all —, sasvim; posvuda; svagda;
— with. sa, u društvu sa; — prp.
uz, duš; — side, uz bok, pokraj
(broda).
Aloof, inf, adv: (with) daleko; iz
leka; na strani; to keep —,
držati ss daleko, u prikrajku.
Alopecy, al*pis*, n. opadanje kosd.
Aloud, ‘laud’, adv. glasno; na glas.
iklow, #1, adv. dolje.
‘Alp, šip, n. planina; simovka (ptica);
Ips, alpe.
Alpaca, šipškća, n. lama; tkanina od
lamlje vune.
Alpha, šl'fa, n. alfa; početak,
Alphabet, al'Pb*t, m. azbuki
pm
t. poredati po abecedi.
Alpliabetarjan, sIPbst2'rp, n, Bukva-
rac; početničar.
Alphabetic, šlf*bet*k; a. abecedan.
18 ALT
Alpine, &l'pin. a, alpski; planinski;
visok.
Already dlred’*, adv. jur, već.
Also, dl'so, adv. također; isto tako;
k tomu
m. ollar; žrtvenik; —
cloth, oltarnjak; — piece, oltarna
elika, predator,
Alter, dl, v. t mijenjati; promije-
niti; —, V. i, promijeniti ee; to
tor the worse, pokvariti se; to
one’s mind, predomisliti se; to —
‘one’s condition, oženiti se.
Alterable, šltsbl, a. promjenljiv;
trofon,
Alterablenese,alt”: oblats,
Alterability, šličšbil*u,
a. promjen-
jivost ; tro-
Enos.
Alterage, alredt, n, odgajanje dje-
teta.
Alteration, Aličrčišn m. mijenjanje ;
promjena.
Alterative, al’'Ur'tiv, a. što uzroči pro-
mjenu; — n. li
Altercate, al’tket, v. i. svađati se;
prepirati se,
“Altercation, Slič'ka'$n, n. svađa; ra-
spra.
Altern, al’t®n, a, izmjenit.
Alternate, šlto"n't, a. iznjenit ; zamje-
ničan; — m. izmjena.
Alternate, ‘Ito“nat, v. t. dzmjenice
obavljati ; “izmjenjivati; — v. i.
(with) izmjenjivati se.
Alternately, ‘Its"n'tlt, adv. promje-
nice, na izmjenu.
Alternateness, "Its" n*tnts, n. famjeni-
tost,
Alternation, alt*né'sn, n. izmjena ;
promjena.
Alternative, torn?
izmjeničan ;
—,n. obir od ž
dvojega ; — ly, adv.
jence.
ternativeness, ‘Ito"u'tivn's, m. mi-
alternity, Utorntt!, m. dzmjenit red ;
izmjena.
Althea, šlthia, n. dijeli eljex.
Allhough, &ldho’, c. akoprem, prem+
da; ma da.
ALM
Altiloquence, *itil'oky*ps, n. nadutost
fu govoru).
Altimeter. "lim", n. visomjer.
Altimetry, *ltim"tr", n. mjerenja vi-
sina.
Altisonant, šitisončut, a. nadut.
Altitade, altttjad, n. visina; vrhvndc.
Altogether, šltgedh"', adv. zajedno;
istom ; for. —,
m. kocelj; — arth, ko-
late, slanac; — stone,
— work, Aoceljana; —,
Alamin, alain,
Alamina, či:
i m. glinac.
Aluminum, ‘ia'mtn'm, u. glinik.
Alataceons, Slaté’s%s, a. jusno emed.
Alatation. šlut&'s*n, n. strojba.
Alveary, il'v'ér', m. košnica; ušnica.
Alveolary, al'v'ol'r*, a. zabištan,
Alveole, al vol, LE Alveolus, Šlvislos,
prosenka (ptica).
Alway, šlwč. Always, Sl'wéz, adv.
, vazda, neprestano.
Ama, čma. n ; akov.
Amabilty, am‘bil"t*, n. prijatnost,
Amadou šim"do, n. žeg, guba.
Amain, *mčn', adv. svom snagom ; iz-
nenada; na vrat na noe;
brzo! odmah!
Amalgan, *mil'gšm, n. smjesa ‘rude
Auaigunsie, Smal'g’met, v. t. mi.
reba (rudu sa žieonji zdrušiti;
vo i. udruži eliti se.
Amalgamation, Smalg’ine’s'a, m. spo-
jičenje; miješanje.
Amantiensts, Smaujuen's's, B. prepi-
Amaranth, Sm*rinth, 6. trator.
Amaranthioe, &nčrin'thin, a. trato-
raat,
Amass, ‘mas’, v. t. kupiti, grtati;
nagomilati; — m. hrpo. gomila.
19_
AMB
Amassment, ‘masm‘nt, n. Arpa ; mno-
šteo.
Amateur, dništa", n. ljubitelj; prija-
telj umjetnosti.
Amativeness, am'tivn's, n. sklonost
na ljubav
Amatorial iinčtorši, a. ljubavni.
Awatory, i’m*tort, a. ljubavni ; što
potiče na ljubav; — potion, lju-
bavi napitak.
Auaurosis, dimorč'sis,n. mrena, jasna
a
Amaze, Smet“ v, t. wetraviti; zbuniti ;
i to be amazed (at),
Amaze, S082’, m. prepast ; čudo; za-
buna.
Amazement, šnčz'm*nt, n. začuđenje ;
strava; zapanjenost.
Amazing. Sme’z'ng, a. čudnovit.
Amazon, šnčzn, 0. amazonka.
Amazonian, šu"o'n"n, a. amazonski ;
junački, ratoboran.
Auubages. *mbč'džiz, n. zavoj; okoli-
je.
s anteeader, "mnbistdt", n. poslanik;
poklisar,
Ambassadress, šmbšsšdrts, n. pokli-
sar.ca.
Amber, Amb", n. jantar; — seed,
moškato arnje; — tree. amber-drvo.
Amber, mb", a. jantarov; nalik
jantaru.
kade Amb", v, t. pokaditi janta-
Ambergris, Am’b'gris, n, sivi janfar.
Ambidexter, Amb‘ueks't™, a. ¢ n. dvo-
desnik; dooličnjak; porotnik, koji
primi mito od obje stranke.
Aiabiderterity, umbedtkster"*
‘Ambidextrousness, mbtdeks'trosnssj
mn dooličnost; himba.
Ambidextrou«, Amb‘deks’tris, a. dvo-
desan ; dvoli
Ambient, bak:
air, ći svak
Ambiguity, ambsgja"t*, n. dvoumlje ;
nejamost; dedjba.
Ambigaous, ‘mbig’ja’s,
dvoznačan.
a. doomnang
ANA
Anagogical, an*gidtk°l, a. otajetceni,
uzcifeni,
Avagram, šngršm, n. premjetia pir-
mena.
Anagraph, šngraf, n. me tumač.
Uk, a. ckrep
Anleptic: date an.
‘Analogical, šučičdi“kti, a. naličan,
srodan.
Analogize, *nil’odtajz, v. t. eumadité
analogijom.
Analogous, *nšl'og"s, a. nalik.
Analogy, Šnalodž“, n. naličnost; po-
Peas Snal'isis, n. raščimba; raz-
globa; izvadak.
Analyst, i'nšlist, n. rastvaralac, raz-
glabač.
Analytic, šnčlit*k, Ani
‘tl, rastvorni; razglobni
beni.
Analyze, šnlajz, v. t. rastvarati;
razglabati ; lučiti.
Anaphora, “naf'ora, n. opetovanje.
‘Anarchic, Sna"k*k, Auarchical, ‘na’
kek), n. bezeladan ; bezakoni.
Anarchist, An'č'kist, a. Beroludnik.
‘Anarchy, &n*k*, n. Bezvlaćte.
Anasarca, Antsa”ka, n. trupljika, na-
bujica (bol.)
Anathema, Šušth'*ma. n. prokljetstvo,
izopćenje.
Anathematize, *nath’m*tajz,
prokleti, izopćiti iz crkve.
Anatomic, duštom"*k. Anatomical,
dučtom'"kčl, a. anatomički, razudan.
Anatomist, ‘nat*mist, n. razudnik,
Anatomize, *nit*majz, v. t, porate
ical, An’li-
razludž-
vy t
razuditi; potanko razglabati.
Anatomy, anavme, n. paranje; ra-
zudba; okosnica.
Ancestor, Gn’s‘st®. n, praotac; — 8
pl. pređi, stari.
Ancestral, An'ststrčl, a. djedinski.
sAncestry, an's%sti", m. pradjedi ; rod,
loza.
Anchor, an’k’r, n. sidro, kotva; to
cast ili to drop baciti sidro ;
to lie or ride at —, podivat o si-
dru; to weigh —. ući, virati
sidro; bow — arednje sidro; the
ANE
comes home ili the — drives,
sidro ove; foul —, omotano sidro ;
sheet —, oeliko sidro; shank or
beam of the —, vreteno ; stock of
the —, lopate; — ground, — hold,
sidrište; — smith, kotvar; —, v.
t uridriti; « sapeti; — v. i. usidriti
se; zaustaviti se
Anchorage, žuwk'rtdž, n. sidra sa
spravama za usidrenje; sidrište;
sidrovina.
Anchorite, av'kčrajt, n. pustinjak.
Anchovy, šnčo'v", n, inćun (riba).
Ancient, čn'štnt, a. star; starineki ;
dovni; — 8, n. pl. etari ; starješine ;
—. 1. (zastava, stjegonoša).
Ancientness, čn'štntnts, n. starost ;
starina.
Ancientiy, čn'šćntr*, n. gospodski rod.
Ancle, V. Ankle.
And, acd, €. i; bread — butter, kruk
s maslom; a coach — six, kola na
šest konja.
Andante, šndšnU, ady. (mus.) lagano
Andiron; dnd'a;"n, n. konj (na ognji-
o); davnju, prijeklad.
1, sndroda"atl, “Androgyno-
us, irdridénss, a. deoepolan, obojnt
Anecdote, dokdčt, n pričica; kaza-
ica.
Anecdotical, šnskdčuskči,
anekdota.
Anemometer, . du'mim’*t*, n. ojetro-
mjer.
Anemone. “nem'on*, n. (bil) ovčje ru-
no, sasa.
Anemoscope, *nem'skap, n. rjetrokaz
Anend, “nend', adv. okomito.
Anenrisme, an'jurizm, n
kuca:
Anew, šnja, adv. iznova, na novo.
Anfractuose, šnfrak'ćučs, Anfractuoas
šnfišk'ćuša, a. krivuljast, vijugav.
Anfracture, ‘nfrak’é*r, n. krivina, za-
Ho se tiče
nabuhlost
to}.
Angel, én‘d#'l, n. andeo; — like, a.
anđeoski; — fish, sklat, sklać;
shot, bliznak.
Angelic, * “ndžel“k, a. anđeoski.
ANG _
Angelica, *dzel*ka, u. (dil.) kravojac,
cogas.
Angelicalness, šndžel“kčints, n, an-
rteoska narav.
Anger, an’g®, m. gnjev, ljutost, srdžba;
orditi, ljutiti, dražiti
ia, m. čolem od grla,
rena Andt*l"di, n. nauka o
krvnim cijevima.
Angle, an’ el. n kat, ugan; udica, po-
«raz; lakorjeran čovjek, bena; —
— rod, prutilo (za riholoc); LA
i. lociti udicom; domamljicati,“
Angled, šn'gld. a. uglast: acute —,
oštrokutan; five —, petokutan, pe-
tonugli; many ifekntan; ob-
tuse —, tupokutan; right —, pra-
rokulan,
Angler, ingl“, m. ribar udicom.
Anglie, an'glsk, Anglican, itn'gl:
i ngleski;
osobina engl.
glicize, dn'glisajz, v. t. poengleziti
Angling, in'ging, n. ribnja udicom;
line, pceraz; —
Angor, iu na, a. muža, bolja.
Angi! , adv. Lintito, ardito;
holn
Angry, an’gr*, a. ljutit, srdit; bolan,
upaljen; to get —, rarrditi se.
Anguish, vemis m. tjeskoba, muka ;
— vt i.
Angular, an’ eiul™, a uylat ; uglovit;
Kutast.
clarity, angjulai“t*, Angularness,
an‘gjal"n‘s, no uglatost, uglovitost
Angularly, an‘gjals, adv. uglato;
kutasto.
Angulated, šn'gjulčtd, a. nglas!; ku-
tast.
Angulosity, šugjulos"u, n. uglalost.
Angustate, šngds'l*t, a. uzak.
Anight, nai Anights, “naje, adv.
noći, ob
Anil, anil
Anile, as
m. čicit (Lil,)
ijl, a. dapski, ostario, mator.
23
| Animative, an‘méti
ANI
Anility, nil", Anileness, šn'ajln*e,
n. baboličnost, jelost.
Animadversion,
mje tha; ukor
i
Borm®
mjetljio, rasuda:
Animadvert, ši
opazati; zamji
Animadverter, in“
dilac, korilac.
Animal, šn"mši. n. životinja; živina;
. životinjski, živinji.
Animalcule, do*mabi ‘jul, n.
Animal-flower, šn'm$i
sulja (živ.)
Animalizme, Bo"
živinica.
flaa’®*, n. ola
ljenj pretvara: .
Animalia, An’*m®lajz, v. t. oživiti;
poživiniti.
Animate, Su*mét, v. t.
dahnuti; obodriti,
Animate, šu*mšt
Animated, &nomčt"
veseo. .
Animation, an*me’sn, n. oživljenje;
živahnost,
oživiti; na-
živ.
+ živ; Zivahan,
,
, &. ošivljujući.
Animator, šu*mči“, n, šivotvorac.
Animose, &ntmč3', a. žestok, srčan.
Animosity, autmds"t*, n. mržnja;
razmirica,
Anise, du'is, n aniz, januš; — seed,
sjeme aniza.
Ancle, an’ i
gležnjeva:
Ainalist, bnl'st, n. ljetopisac.
‘Annals, An’lz, n. pl. ljetopis
Anneal, *nil’ v. t. usjati i Maditi.
‘Annelida, nel*da, n. pl. vitičnjaci
(žio)
Anne Sneks’, v, t. pridružiti; pri-
priložiti; —, n. prilog, pri-
klop.
Annexation, dn*ksč's%a, n, pridruže
jidna.
ANO
ations Šnajhtič'ššn, n. uništi-
Anniversary, tare Ors, m. godišnjica;
—,a
mination, "onbm*ne'iPn, n. igra
Ann tate, n’tét, v. t. primijetiti;
Amotution, An'ič'ć*n, n. bilješka;
prvi znakovi groznice.
Annotator, Anštč'tč", u. bilježitelj; tu-
mač,
Announce, *nauns’, v. t. navijestiti,
obznaniti; proglasiti; izreći,
Announcement, nauns'm“nt, u. oglas,
objava.
“Announcer, Snaan's*, n. objavitelj.
Annoy, šndj, v. t. dodijati, dosađi-
vati, uznemivicali; —, n. dosada;
muka; neprilika.
Annoyance, ®ndj*ns, n. dosađivanje.
dodijavanje; muka; neprilika.
Annoyer, noj", n. dosadnik, napas-
ik.
nik.
Anuual, an‘ju'l,
godišnji; — m.
odišnjik; jednoljetnica (bil)
Annually, koju, adv. na godinu,
svak
ij
Hina, godišnj
Annal, “nol, v, t. uništi! i
Annular, An‘jal*, a. kolutast, vitičast.
Annelate, šn'jult, Annulated. anji
Ičt*d, a. što ima kolute, pojuse.
Annulment, *nol'm'nt, n. wkinuće.
Annulose, An‘julds, a. so sastoji od
koluta ; — animals, zglobari,
Annumerate, *nju'm®rét, v. t. pri-
brojiti.
Annunciate, *non’s*ét, v. t. navijestiti.
Anuonciation, Šn&nš*č'š*n, n. navije-
štanje; Marijina Ulagoujest.
Annunciator, *nonš*č't"", n. navjesnik.
Anodine, šndajn, a. tažeći bol; —
nm. tošilo, Blažilo. -
Anoint, ‘ndjnt’ v. t. mazati, poma-
sati.
24
ANS
Anointment, “nčjntm*ut, n. poma-
ic, *ndm°list’*k, a. nepra-
— year, zvjezdena godina,
"nom'l0s, a. nepravilan.
Sudm"%,*, mn. nepravilnost;
Anoinalons,
Anomaly,
Anon, ' Sdn’, adv. odmah, brzo; opet;
ever and —, kadšto, često.
Anonymous, ®ndn‘*mds, a. bezimeni,
‘Anorexy, in'rekst, n, neješa.
Another, *nddh*, a. drugi, in
jedan; one —, jedan drugo:
one —, jedan s drugim. s
one after —,
Anotta, *ndt’
atilo).
Ansated, šn'sčt*d, a. a ručicom, # drš-
kom
1, orlean (crveno ma-
Anserine, An’s*rajn, a. kao guščja
koša, hrapav; — skin, guičja koža.
Answer, &n'sš', v. 1. odgovoriti; od-
vratili; opravdati; dolikovali; va-
ljati; platiti; biti jedno prama dru-
gom; — v. i, odgovarati; pravdati
se; jančiti ; prilikovati ; biti po volji;
sudarati se; to — a bill, isplatiti
jew; to — a debt. za dug jam-
čiti; money answers all things,
novcem se ave moše.
Answer, gust, n, odgovor; otpis;
riješenje; odorata; odzdrav.
Anewernie, A's'rbl, a. na što ve
može odgovoriti; odgovorun; pri
mjeren ; jednak.
Answerableness, dn'srčbln*s, u. od-
govornost; primjerenost,
Answerer, in'siš“, n. odgovoritelj ;
protivnik.
Answerless, &n's"I's, a. Dez odgovora;
na što se ne da odgovoriti. .
Ant. ant, n. mrav; — bear, mravo-
ider; — eggs, mravinja jajea; —
hill, mravinjak,
Antagonism, "ntg*nizm, u. protimba ;
otpor,
Antagonist, šntag“nist, n. protivnik,
suparnik.
Antagonize, *ntagonaje, v. i, opirati
se, protiviti se.
ANT
25 ANT
Antarctic, *nta'k't*k, a. juže
Anteact, An’tikt, 0. prijainiji din.
Anteal, dn’t“l. a. napraman, sucelan.
Antecede, ant*sid’, v. t. prethoditi.
Antecedence, šatssid*ns, a. prednost;
nazadan lijek (planeta).
Autecedent. šnt*sid"nt, a. predidući;
(to) prije; —, m. prijašnje; — “af
pL prijašnji život, dogodaji it, d.
prednji stavak, prorijek.
Antecedently, šut*std"ntl?, adv. pre-
tečno, prethodno.
Antecessor, šni'ses"", n, pretšamik,
Antechamber, ant*éém’b*,
soba.
Antedate, int*dčV, v. t. nopisa/i pri-
jašnji dan i ljeto; unaprijed uživati;
— B. raniji nadnevak
Antedilavial, ant‘dila’yy'l, Antedilu-
Vian, šnvdila'vjn, a. pretpotopni.
Antelope, An‘t'ldp, u, sajga
‘Antemeridian, dni*mčrid:jču, a. pret-
podnevni.
Ancemandane, aii a. prije
prednja
toorenja
Antimaral, “intmja el m n oanjaki op-
kop,
Antennae, | šnten'i, n. pl. rošci, ticala.
Antenuptial, Ant‘udp's'l, a. prije že-
nidbe.
Antepenalt anteptndlt’, m. treći slog
od tra
Antepentltimate, Bot*p'ndlt*m*t, a
treći od traga.
Antepileptic, dnt*p'lep'Uk, n. lijek
vici.
Apteposition. šnt*p"ziš“n, n. stavlja-
nje naprijed.
Anterior, "niše", a. prednji, prijad-
nji. 2
Auteriority, šutirčr“i, n. predainost;
preduost,
Anteroom, 4n’t‘rim, prednja soba,
Anthem, šu'th*m, m. crkveni ‘pjeo,
slavopijev; national —, «narodna
himna.
Anther, in’th*, n. prašnica.
Anthology, “nthol*dž*, n. zbirka.
Anthony, &n'tn*, St. Anthony'sfire,
n. požarica, vrbanac.
Anthracite, &n'ihrssajt, n. ugljac.
‘Anthrax, ša'thršks, n. ‘slid, crud prišt,
zalac.
Anthropological, Anthr*plddz*k*l, a
| Anthropol log s ty Bnthr*pšlodšist, n.
Anthropology. anthr*pal'odv, a
vjekoslovlje.
Anthropophagi dnthrtpčf*džaj, n, pl.
ljudošderi,
Authropophagy, šnthršpčf*di* n. Zju-
dožderatvo.
Anthropotomy, Guthr’pdt*m’, n. ra-
+ čo-
ante So’t’k, n. i lakrdijaš čudnovata
. nagrda, obrasi
a. ieetlalatdnn lakrdije; —,
atarovit; smiješan; čudnovat; —, v.
t. zaluditi.
Antichamber, V. Antechamber.
Antichrist, Au’tikrajet, n. antikrat.
Anticl ian, Gntikris’é*n, a. proti-
van kršćanstvu.
Anti m, Sntikris’énizm,
Antichristianity, antikrist*Ant*, n.
protukršćanstvo
Anticipate, ®ntis*pat, v. t preted;
uzeti, uraditi u naprijed; osjećati,
uživati u naprijed; prepriječiti (pre-
dusreati); to — payment, platiti
prije vremena; anticipated, prena-
gao, preran |
Anticipation, *ntis*pčtiša, n. pretje-
canje; tai davanje, rad u-
naprijed, prije vremena; osjećanje,
uživanje u naprijed ; predusretanje;
prenaglo mnijenje; by —, u naprijed
Anticipator, Patis’*per "m. koji pre-
tječe, daje u ‘alae
Anticlimax, A eke, n. silazenje
n'tkle, adv. starevito; la-
ask, o’ttk-mask, n. lakrdi-
jaška krinka.
Anticonstitutionsl, šntikčnsttja'sšnši
a. protiustavan,
ANT
Anticontagious, dniiksnta'džšs, a. ito
priječi okuživarije.
Anticonvulsive, antik*nvolsiv, a, do-
bar protiv grčeva
Anticottier, Batikortj®, u. protienik
asin, Antido’t®l. a. protuotrovan;
dobar za ustuk.
Antidote, An’tiddt, n. protuotrovni li-
jek, uatnk,
Antidotical,
ra uatuk.
Antifebri!, antif-b‘ril, a. protugrozni-
. čan; —, m. lijek od groznice.
Autilogy, *ntil*da*, n. protuslovije (u
pisca
Antiministerial, dotimin‘sth*I,
protivan ministarstou.
Antimonarchical, Antim*na”k*k®l,
protican Kraljestou,
Antimonial, Sntimd‘n*l, a, surmocit,
vastočit.
Antimony, dn'timon’, u.
rastok, surma.
Antinephritic, (2.) ¢ m. lijek od bole-
«ti bubrega,
Antinomy, da'tinšm*, n. zakonska pro-
timba (oprjeka).
Antipapal, autipé'p'l,a, protu-papinski
Entidčtokćl, a. so rabi
antimonij,
Antipathetic, Bntipšihet*k, a8 goje-
‘Antipathetical, antip thev’*k'l f dé Di.
rođenu mrzost
Antipathy, šotip"ih*, n, (prirođena)
+ myzoat; nemilost; mržnji
Antiphlogistic, antifiždžis'vk, a. pro
tužaran, protuzapalan.
Antiphon, an’tifon, n. pretpijev, pri-
pijee,
Auphrasis Tatil‘rtsis, n. (vet) pro.
i ka, čutip'odiz, n. pl. protu-
* nočci,
Antipope, n‘tipsp. n. protupapa.
Autiquarian, dntihkvč'i u, a. starinski;
etarinarski; —, nm. slarornanac ;
starinar,
Antiquary, ša'tikwšr*, n, staroznanae,
stari
Antiquate, gn'tikwčt, v. t. pratiti
nješto da zastari, ukinuti.
26
ANX
Antiquated, dn‘tikwét'd, a. zastario,
atarodaran.
Antiquation, antikwé’s’n, n. zastarje-
lost; dokinuće.
Antique. Sntik’, a. sar; starinski,
ri vijek; starost;
pl, starine.
Annseiie ‘shtignajy m . pl. protusjeni,
Antiscorbutic, Antisk‘bja' Uk, a. pro-
“tinuzleni; — m. lijek od cingote,
nuzle.
Antiseptic, ntisep' Uk, a. gnjilopudan ;
—, I, ustuk gnjilaće.
Antisočial, antiso’s'l, a, protivan
društvu
Antispasmodie, Antisp"zmid"k, a.
prolica grčem.
arte Sntith’sis, n, oprijeka,
ratrost.
Antithetic(-al). artithet’*k(-"l), a. o-
prječan, sprotan.
Antitrinivarian, antitrin*té1%n, u. ni-
jekulac Trojttea.
Antivenereal, entivtui':), a. protu-
erancjiv.
Antler, dnt’, n. paroščić; brow-
antlers, nadočni paroščići; sur iš
bear-antlers, gornji paroičići.
Antlered, šntlšcd, a. #0 ima paroščiće.
Antonomasi ia, Antn*me’z*a, u. izmje-
8, n. špilja.
. stražnjica; prohod.
Anvil, dnt, m. nakovanj nakovalo;
rising —, reget to be on the—,
u poslu; — hand, nakovnjić.
Ansiety, "ngzaj“ti, n. tjeskoba, nemin,
zabrinuće, akrb; škripac, neprilika.
zabrinut; pomljiv.
adv. bojušljico, kan "pomno.
Ansiousness, čink'ščen'a, n. skrbljivost,
stiska živo nastojani, pomnji
Any, eni netko,
nek s koliko, oetoliko;
’ seatko, ataki; — ad
nešto, malo; — one, — body, ikoji,
APE
seaki; — thing, ičto, nešto, malo;
‘scaito; in — place, svagdje; above
— thing, prije scega; not apy,
it dan; — where, igdje;
hither, ikamo; — how,
more, malo vide; not —
more, ništa više; — further, malo
dalj
Aorta, ei"ta, n. žila arčanica.
Apace, *pčs', adu. brzo, hitro, jatorno;
led.
Apart, *pa'’, adv. na samo; napose;
— from, negledeć na.
Apartment, Špa't'm'nt, n, soba; red
soba.
Apathetic, pčthet*k, a. beščustven,
nećutan, nekajan.
Apathy, 5p"th*, n. Leifuetvo; nehaj-
stvo.
Ape, čp,n. opica, majmun; pritucalc
bena; — v. t. majmuniti, oponaša
Apeak, Apeek, špik', adv. okomice;
upravo nad sidrom.
Apennine, šp*najn, a. apeninski
Apepsy, *nep's", 2. teško probavljanje.
Aperient, *pi’rj'nt, Aperitive, ‘pertiv,
‘a. prokađajući (lijek),
Aperture, dip", n. otvor, pukotina.
Apetalous, Špetsina, a. (bot) besla.
tičast,
Apex, &ptka n. vršak.
Apherests, Sfertsis, n. (gram.) odsu-
“oak, nasjek; rezanje uda.
Aphelion, fil j'a, n. laste.) ocoje, od-
aundje.
Aphooy, &Psn m Iezglasje, promu-
klost.
Aphorism, af*rizm, n. poučak, ofori-
zam,
Aphoristic (-al), Af*ri*k. a. ojori-
stičan; — ally, adv. u kratko.
Aphthous, afth’s, a. popu krupd,
žadica (u ustima).
rekon a kad bezlistan.
Apiary, 'pjfi*, n. pčelinje
Abieo, nA adv. svaki komad, svaka
va (osebice)
iša , Epis, a. majmnnast, smušen,
miješan, prečinjen,
APO
Apishness, č'pišn's, n.
tamašnost.
Apitpa
trepetom
Apocalypse, *poklips, n. objavljenje
(re. Ivana).
Apocope, špok'opi, n. (gram.) ispuska,
samvak.
Apocrypha, 2pšk'rsfa, n. pl. neprave,
podmetnute knjige
Apocryphal, *pok’r*f*l, a. neprav, pod-
melnul, sumnjiva izvora,
Apodal, et, a. beznog; bez trbuš-
nih p
Apoder dpod, n. beznog; lesperka
(ri
Apodictic, ap%dik’t'k, a, Beruslovan,
nuždon, neobliodan.
Apogee, dp“dži, n. (astr.) odzemlje.
Apologetic, *pil*dzet*k, Apologetical,
5polPdžet*kći, a. Braniteljan, za o
majmunetoo,
pit‘pat, adv. drzim kucanjem,
agiogea, Aiplog, n. dama.
Apology, *pal"*dz*, n. obrana; izprika,
to make an — (for), ize
pričati
Aponeurosis, ap*njuro'sis, n. (anat.)
pophthegm, 8 "sth nudi č
Apophthegm, ap*thtm, n, mudra rije
Apoplectic, iy plek'irk, Apoplectical,
Ap*plek't*k’l, a. od kapi; , koii na-
gine kapi; — fit, kaplja;
udaren od kapi.
Mpoplesed ap"plekst, a. udaren, uzet
od kaj
Apoplexy, | Sp pleke, m. kap, kaplja.
Apostasy, 5pčs'st, m. odmetništvo,
‘odmeinude od vjere, prerjera.
Apostate,“ “post tet, m. odmetnik, ot-
otpadan, nevjeran,
Apostatize, posvaja, 1. i. odmetnuti
se, odvrći se.
Apostemate, Spisttemat, v
se, ognojiti se.
Apostemation, *pčet*me'iš*n, n. gnoje-
nje.
i. gnojitt
APO
Aposteme, Ap*stim, n. čir, mozol,
Apostle, apoitol.
Apostleship, posit.” ‘Apostolate,
“post l*t, n. a,
Apostolic, ap*sté! ko Apostolica] &p*-
stol*kči, apoštolski.
Arostropke, Spds'trčlt, n. (ret.) poklič;
(gram.) znak pokraćenja (').
aplstrojdire °pos'tr®fajz, v. t. po-
kliknut (prema komu); nadmetnuti
znak pokratenja ('),
Apothecary, špčthok?i*, n. ljekarnik;
— 's shop, ljekarnica.
Apothegm, KA Apohtegm
Apotheosis, &pčthi*sis, n. obožavanje.
Apotheosize, ap*thi*sajz, v. t. obo-
Žavati,
Apozem, ap'z'm, n. piće od bilja.
Appal, Appall, °p v. t. prestraditi,
‘ustraviti, ta i. uplašiš se, pro-
Uijedjeti.
dje
Appallment, *pšl'm*at, n. pročlijedje-
nje, strava.
Appanage, Ap"n‘dt, n, učestina, za-
životni prihod.
Apparatus, špšrč'tća, n. eprava, oruđe.
Apparel, ‘pare u. odijelo, odjeća;
nakit; brodska oprema; —, Y.t.
oblačiti, odjenuti; makititi, ureaiti ;
opremiti brod.
Apparent, *pa'rnt, a. očevidan, očit;
prividan; vidiv; poznat, siguran.
Apparently, *parentl’, adv. očevidno,
jamno, zaista ; prividno.
Apparition, šp?rić“n, u. pojava, lik,
bal prikaza, utvara; pomol (zvi-
jezde).
Appar, Spars, n. poslužnik suda.
Appeal, *pil', v. i. pozvati se, prizvati
t. prizivati (oli poli
op riziv, poziv; tužba.
aja pire, a. prizivni, tui
Appe at, *pilat, Appealer, pile,
+ Zvisivnik, pozivnik.
Appear, %pivi ukazati se, pojaviti
se; doći na vidjelo; doći (pred);
izjamniti se ; činiti se; to make —,
dokazati.
23
me's —, pojaviti se,
doći; day ol =. andbent rok; de
fault of —, igeerper in all
to all —, gp9, svoj prilici.
Appeasable, *pix*bl, a. pomljiv.
Appeasableness, Spiz*bln’s, n. pomir-
ljivost.
Appeat
pir, v. t. miriti, utaziti,
pomiriti, smiriti, utoliti, utišati.
Appeasement, "piz'm*nt, u, umirenje,
je; mir.
Appeaser, Spi, u, miritelj, utažitelj.
Appeasive, ‘pi'siv, a. što umiruje, u-
tažuje.
Appellant, "pel“nt, n. prisionik, po-
zivnik ; tužitelj.
Appellate, Spelt, a. prisivni.
‘Appellation. ap‘lé'6'n, n. naziv, ime.
Appellative, Špel“tiv, n. općenito ime»
Appelitory, “pe špelčtšr?, a. Sorizioni;—
bel, p:
Appellee, spell m. prizvanik; optu-
appellor, Spel, m. tušitelj; prizivnik,
Append, Spend’, v. t prigjestti; dodati.
Appendage, ‘pew'dds, m privjesak ;
Aypendan, Spen’d’nt, a. zavisan, epa-
Jajudi (na); skopčan.
Appendix, špen'd*ks, n. ‘aometak, do-
datak, pristavak.
‘Appertain, kpoten, y. i. pripadati
(komu); «padati (na koga); pristo-
jati se.
Appetence, &p*tens, Ap]
tency, p"*-
tens’, n. tia, 3 HERA
Mada, pohota;
ostan, nagon; tein;
Appetent, &p"*tent, a. Volan, pohlepan.
Appetible, šp"tibl, a. dragostan.
Appetising, &p“taji'ng, a. što potiče
we lju k jelu. a ho
ppetite, apotoj n. pohlepa, poho-
A ta a rt s: okota
etitive, iv, a.
Pony eae Taealty,
hotnost, požudnost.
m, po-
ty, po-
APP
Appland, *plid’ vw. t. prjeskati; po-
Nadin, adobe koa iu
i
Applander, *pla'd", u. pljeskalac,
Applause, *pliz’, n. pljeskanje; odo-
bravanje, poht
Applansive, ‘pli‘siv, a. pljeskajući;
— song, kvalopijev.
Apple, dpi». Žabuka; — of love,
love —, rajčica; — of t
the eye,
zjenica; — core, srce od jabuke;
— john, dpldičn, feenjača; —
ft, voćnica; — monger, voćar;
—, paring, jabukova ljupina; =
pie, jabučna ljestenica (pašteta);
— -rose, šipčanica, šipak; — tart,
jabučna torta; — thorn, smrdac,
tatula (bil.); — tree, jabuka (drvo);
ppl ppliable, =p PE ad lji
pliable, *plaj’ lj. uporavljiv.
pir donji a. poraba; tpo-
rava;
Applicat, apliebil"ts, n. uporav-
Appheable, ap Tkbl, a. uporavljiv;
u jie.
Applicant, eae B. tražilac.
plicate, Spi'k*t, a. uporai
Application, apl'kei'a, m, polagary
privijanja; uporaba; upotreba; ered-
; pomnja, marljivost; namjena;
zanimanje. molba; to make — to
one, umoliti i kogas to
prionuli za
Applicative, 1 apes, a. djelujući,
ary. *plaj', v. t metnuti na što,
prilagodili; upotrebiti; upo-
ravitš; napregnuti ; on
one's rei to, dati Pe što, prio-
muti za Mo; to — one's mind to
study, marljivo učiti; — v. i. do-
lškovati, pristati; to — to one fora
thing, umolići m.
Appoint, Spdint, v. t. odrediti, meta-
nooiti; nalošiti; naručiti; imenovati,
oitd; opravitis — v.
poran: opremiti, opraviti
Appoint, n. podainna mjenica; pay.
ment per —, aa plata; to draw sa
iti mjenicom.
give — to,
29
APP
Appointinent, Špdint'm*nt, n. odredba.
ustanovljenje; imenovanje ; odgovor >
ročište; nalog; za, oprema,
oprava ; slušba ; plaća; sadušbina >
to make an —, uročiti, dogovoriti
se.
Apportion, § . t. jednako ras
dijeliti; Perit dopitati.
Apportionment, *porstnmént, u. raz
Apposite, Bp‘*zit, a. (— ly, adv.)
pristojan, zgodan ; primjeren.
Appositeness, Sp"*zitn's, n, pristojnost;
shodnost, primjerenost.
Apposition, &p"ziš*n, n. prilaganje;
ridatak.
Appraisa), o prozi, n. procjenba.
Appraise, *préz’ v. t. procijeni
Appraisement, “prčz'im*nt, n. pro-
‘Genba, cjenidba; određena cijena.
Appraiser, *prč'ić', n.
Appreciable, *pri‘ ‘sbi, &. ‘procenijie
znatan.
Appreciate, Spri'stét, v. t. cijeniti; pro~
podići cijenu; — ¥. i. sko-
u cieni; držati.
Appreciation, pra" sn, m. ejenidba ;
proda; dizanje cijene.
Appreciative, pri čpriastiv, a. podoban
cijeni, rani.
Apprehend, Aprhend’, v. 4. popasti;
zatvoriti; shvatiti, vazu-
mje whet vjerovati, misliti; bojati se.
Ayprehensibe, Sprhen’ a*bl, 8, shva-
tljiv,
Apprehenion, “apréhen’sn, n. zahva-
tanje; uhvat, zatvor; shvaćanje:
mnienje; sumnja; strah; to be duli
of —, teško ekvadati; to be quick.
of —, brzo pojimati
Apprehensive, Apr‘her’siv, a. tanka
suma, laka shea brižan; stra-
šiv, of, bojati se.
protive Spr*hen’sivn's, n.
lako svadanje; oštroumnost; strah,
lojazan.
Apprentice, *pren’tis, n. žegrt
‘seaman, mornarče, mali;
naukovina,
APP
APT
Apprentice, v. t. dati u nauku kao | Approvey “pra'v, n. odobravatelj;
še
grla,
“Apprenticeship, ®pren’tisip, n. nau-
kovanje.
“Apprise. ®prajz, v. t. (of) obavijestiti,
učiti.
Pow
Apprize, V. Appraise.
Approach, Špr0č', v. i. približiti se,
primoknuti se, naličitij — v. t.
približiti; dostići.
Approach, *proé’, n. primak, pribli-
vie dolasak; pristup; navala;—
i. prikopi
Apprdachable, Šproččb), a. pristupan,
dostizan.
Approachless, bree ls, 2. nepristupan
Approbate, dpi ‘bet, v. t. odobriti; do-
Approbation, špršba'ščn, n. odobrenje;
potvrda,
Approbative, šp'ršbčtiv, | a. koji ili
Approbatory, Bpribaur’, što odobra-
vu; pohvala:
Appropriate, omopiršt v. t. (to, for)
posvoji
što; opredije
diti; ustupi, prenijeti
Appropriate, °prepr® rt, a, vlastit, sob
‘tlven; primjeren; shodan; sgodan;
+ vlastitost; osobitost.
Appropri iteness, *pro‘prtn's, n, wa-
ray B
prilagodenje; pri-
joe ; opredijeljenje; uporaba ; rax~
lazba.
Appropriator, "propre, n, prievo-
jitelj; vlasnik prenešene nadarbine.
Approvable, *pra’v°bl, a. odobriv; po-
Pio 3 a,
pproval, “pra’v4l, n. odobrenje; po-
hvala.”
Approve, “pray, v. t. odobriti, odo-
bravati; pohvaliti; potvrditi; doka-
sati; iskusiti.
Approvement, *prav'm*nt, n odobre-
nje; povladioanje; poboljtica (zem-
ljišta); dobrovoljno prisuanje slo-
čina.
iskučatelj, ispitatelj.
Approximate. ‘prk’sinet m. i, pri
bliži se; v. t.
Approximate, sprok , a.
nj pri-
bližavanje; približnćat;
Approximative, *prdk’otm'
ly, adv, od prilike.
pols’ m. udar;
(aatr.) apojen,
Appartenance, Thorens, m. pripa-
lak; pristojalitte.
Ayporant *porentnt, a. pripada-
aslesok ;
Ajriet, E'pr*kčt, n. kajsija, natiperka.
April, @pr‘l, n, travanj
Apron, č'pršn ili &p*n, m, pregača,
zaslon; krilo. kreljut (u kola);
(morn ) noma blazina ; tusta trbušna
koša u guske; poklopac na topu;
— map, zanatlija; — string, ve-
wank
a.
Aproned, no Prtnd, a e pripasanom
prega
Apropos, "apis, adv. baš, pravo;
apa Ap’sis, u. kopic, absida; svod;
'moćnica; (astr.)abeida, obratna točka.
Apt, apt, a. valjan, vrstan, prikla-
dan; (for) sposoban; (to) priklon,
gotov, pripruvan; bre; živahan; —
to break, krk; -- to be, drank,
pijanac; — to forgive, milostivan;
— to learn, dobre glave; -~ to
tke Bes spate.
pteral, ap’ttr’l, |
‘Apterous, utes, f a. beskrili.
Aptitude, šp'vtjud, n. vrsnoda, apo-
sobnost; sklonost.
Aptness, Apt'n's, m. valjanost, podob-
nost; nagnuce ; tešnja; sposobnos
Apyrous, Ap'rds ai Špaj'rds, a. ne-
izgovorio.
Aqua, &kw*, n. 7, coda; — fortis,
jeka voda; — mirabilis, éudotvor-
ma voda; — regia, z/atofopka; —
vitae, rakija.
Aquarium, *kwe'r'om, n. akvarij, vo-
‘Veni,
ARB
Aquatic, čkwi
9 raste ili
Aqueduct, ak'wedskt, n. vodovod.
Aqneuus, ‘e’kw*ds, a. vodan, vodenast.
Aqueousnous, č'kwtisuts, n. vodnost,
vodnoća.
Aquiline, &ktw*lin. a. orloc; — nose,
zakučen ili kukast nos.
Aqvilon, ak'wtišn, n. ajever
Arab, arab. a. arabiki;
Arabian, šrč'btšn, | n. aropin.
Uk, a. voden ; što u vodi
Arabesque, ar*besk,n. arabeska, a:
ska slikarija; — a. po arapski.
Arabic, utok a. arapski; —, m.
arapski jezik:
Arabist, Givbist, m. vještak u arap.
skom je :
Arable, ar"bl, a. oraći, plodan, težen.
Arachnidan, *rak’n*dn, (pl. Arachni-
da). n. paukovac, pauk,
Arachnoid, “rik'nčid, a. paučinast;
—, m. anal) paučnica.
Arachnology, “idknči“dž', u. nauk o
paucima.
Araneous, šrč'n'čs, a. paučina,
%rč',šn, n. oranje.
drčičri, a. ratareki,
arbilist, n, lik:
Arbiter, a"b't", n. obranik, izabrani
sudac.
Arbitrable, avb'tr’bl, a. presudio;
+ samovoljan.
Arbitrament. Sit’ mnt, u. obranié-
ka presuda; samovolja.
Arbitrarily, arb*tra."",
voljno.
Arbitrariness, avb'trir*nts, m. samo“
volja; samosilje.
Arbitrary, ber, a. samovoljan;
neograničen ; samosilan.
Arbitrate, 2"! betret, v. t. rasuditi, pre-
suditi; — v. i. izreći obraničku
raaudu.
Arbitration, stro, n. obranička
rasuda, presudu; nagoda; — of
exchanges prjenična procjena; —
— bond, pristatak.
Arbitrato grbttrči“, mn. rasudnik,
lac; najveći sudac, neo-
granični eladar; gospodar.
adv, samo-
31
ARC
Arbitratrix, A"b*trčtriks,) n. m
Arbitress, &"botrts, | nica: svje-
dokinja
Arbitrement, V. Arbitrainent
‘Arbor, ab, n. stablo; sjenica; we-
teno.
Arboreous, atba'r's, a. stablast; što
je ili raste ma drvu.
Arboresceut, a'bčres“*nt, a. što postaje
atablom.ili drvom; stablast; — star-
fish, n. (2001.) kosmurasta križaljka.
Arboriculture, a'b®rkd,’é*, n, stallar-
stvo, šumogojstvo.
Arborization, "borza, n.
nalik na stablo na kamenju,
Arbour, ab’, n. sjenica; — vine,
lak
Arbuscle, &"bčsl, n. stabalce; gr
Arbute, &"bjat, n. maginju; — berry,
planika.
Are, atk, m. lik.
Arcade. a'kčd', n. svodište,
Arcadian, a'ké’d*n, a. arkadijski;
priprott, prijatan, seoski.
Arcanum, a'kč'nšm, m. tajna; tajni
lijek,
Arch, a, m. lik; svod; starry —
zujezdovito court of arches,
duhovni prizivni sud; —, y. te
avesti, avoditi, presvoditi; — v. i.
uzvijati se poput luka.
Arch. a. vragolast, lukav, nestašan,
crtež
opak.
Arch, a prvi, glavni (u sastavlj rije-
čima).
Arch-abominatin, g'čbom*n&*n, n.
najveća .gnjusost. mrskoat.
Archaeology, u"k*01%42t, n. staroslo-
pričizm, n. zastarjela riječ
i vječem
Archangel, ken’ at, n. arkanđeo;
white —, medic, mrtva kopriva.
Archangelic, Bkéndtel’*k, a. arhander
Archbeacon, a'čbi'kn, n. glavni avje-
tionik.
Archbishop, a'čbiš*p, n. nadbiskup.
Archbishopric, webis“prk, m. nadbie
skupija.
ARC
Archbuttress, aré’bot'r's, Archbut-
met Pont, u. potporni ob-
vi
Archdeacon, artdi’kn, n. arhidjako
Archducal, a'8djq’k'l, a. nadvojvod:
Archduchesa, a'éd0és, n. nadeojeot-
archdske, sedjak denjvoda,
rehduke, a’ jak’, m. nae
Archduchy, rede, 1. nadvojeodina,
. Arched, aréed, p. a. sveden, oblučast
—_ shot, hitac na lik; — timber,
(morn.) ‘krivaée, rebro.
Archenemy, a'čenćin', m. glavni ne-
prijateli.
Archer, a"č, n, strijelac.
Archery, gren, n. strijeljanje
Arches-comt, V. Arch.
Archetype, Erkstap, m. pralik, pre
volik ; izvornik,
Arch-! felon, arčfel preispodnji
slotcor.
Arch-fiend, #*éfind, n. vrag.
Arch-flatterer, arefliu rte,
laativac.
Archil, &"č, m. hridanka; orselja.
Arching, M"čing, p. a. obluiad, na
asebipelago, atk*pel”go, n. ostrolje.
Architect, a”k*tekt, n. graditelj
Architectonic, a'k*i*kton"k, a. gra-
diteljeki.
Architectonics, a'k*vkt&n"*ks, n. na-
uk o graditeljstvu.
Architectural, a"kotek'čšrči, a. prema
pravilima graditeljstva ; graditeljski.
Architecture, atkttek’e®,'n. graditelj.
ato.
apelin iste
grtršv, glaena greda; |
gornji pi
Archival, kaj: wel, arkev'l, a. arki-
carski.
Archives, a"kajvz, n. pl. pismara.
Archi avk*vist, n. piemar.
Archlike, arč'lajk, a. poput svoda.
Archness, &'&'n*s, n. nestašnost, vra-
veliki
galija. i
Archpillar, &'čpil"", n. glavni stup.
Arch-rogue, a"€'rčg, n. veliki lopov.
Arch-stone, aston, n. zagvozda,
glava.
ARE
Arch-way, awe, n. obludnik.
Archwise, &rć'wajz, adv. oblu'asto, na
stod.
Aretation, a'ktićičn, n, zauženje, su-
ženje.
Arctic, A'ktuk, a. ajeverni; — circle,
polarnica; — pole, sjeverni pol,
Areuate, aki et v. t. kriviti, saviti.
Ardeney, ardsnst, n. žar, gorljivost.
Ardent, a"d*nt, a. (—1y, adv.) goruć,
talren; gorljiv, nardan.
Ardour, Ardor, a"d",n, vrućina, gor=
ljivoat, žeatina.
Arduons, a"djuoa, a. strm, erlelan;
težak, mučan.
Arduousness, ardjudsn's, no teškoća.
Area, @'r'a, n ploha, površina; deo-
rište; rešetkom ograđen uzak pro-
stor oko kuće; plefivost.
Areek, rik’, adv. dimeći se, pušeći se
Arefuétion, “arta sušenje, prže-
Arety, drofaj, v. t. sušiti.
Arena, ‘rina, m, horidte, poprište;
mjehurni pijesak,
Arenaceous, drtučtššu, a.
mrvio.
Arenarious, šrtnir*0s, s. pjeskovit.
Arenation, Sr*n8'é'n, n, pješčana ku-
pjekan;
polje, , i
Arenilitic, *ren*lit’*k, a. poput pješ-,
čenjaka.
Arenose, ar'nde’, a. pjeskovit.
Areola, &'r*ola, A; ole, rol, n. ear
dica (oko bradavice, prišta it.d.)
mala ograničena ploha, stanica.
Areometer, ši*om"i", n. guatomjer.
Areopagite, drčpvdžajt. n. . sudac u
areopagu.
Argent, Arai ‘BNd2'nt, a. svebrenast, bijel
70 4
Argental, ardten’ wl, Argentic, a"džčn'-
tk, srebrnast, a.ebrn.
Argentation, a'di*ničtišn, avebr-
njenje.
Argentiferous, a'di‘ntiftr’s, a. srebrn,
i re
ardi'ntajn, a. arebrnast,
dist kao od srebra; —, ne
srebrii (riba); škriljav vapnenac.
ARI
Argil, avdi“, 0. glina,
Argillaceous, a'di‘le’s*:,. a " glinast.
Argilliferous, aditlif"10s, a. glinovit,
ilocit
Argillite, avdislajt, n. brusilovac, škri-
Yecae
Argillous, a'dzils, a. glinen. ,
Argonauta, a'gtni'ta, u. jedrilac.
Argosie, &Vgisi, n. vrta velike lađe.
Argue, a"gju, v i. izvoditi, suditi;
umovati, prepiruti se; — v. t. pre-
lresati; dokazivati, pokazivati j Ha
+ niti; pobijati.
Arguer, sal, n. prepirač.
Argument, a"gjum?*nt, n. dokaz, raz-
log; zaključak, sud; povod; pred-
met, jezgra. sadržaj; prijepor, pri-
jeporka; xabava.
Argomentable, a'gjamen’tbl, a. do-
kasljiv; oboriv.
Argomepta), a"gjumen'Ul, a. dokazu- |
jući, umujući.
Argumentation, a'gjam*ntčtičn, n.
umpvanje,
Argumenta e, a"gjumen'itiv, a. što
umovanja; što se dade .izvo-
dui
Argute, *rgjat', a. oštar, tanak, oštro-
um, dosjeljio.
Arid, ir*d, a. suh; mršav; neplodan.
Aridity, Srid“t, u. suhoća, suša; ne-
m. (astr,) ovan.
rujt’, adv. ravno; pravo;
dobro; to set — , dopraviti; urediti.
Aril, rl, n. (bot) zavijač,
Arise, traju woi. dizali se; izlaziti;
pojaviti se; uskrenuti; nastati; (a-
gainst) ustati, di
Aristate, šris'LL, a. osjav.
Aristocracy. drtatdk*s', n. velikaška
ina; plemstvo.
rit, n. doljar.
drtaičkršt*k, a. doljavski.
Aristolocby, &rsičiske, n. (bil) ja-
dučnjak, vučja jabuka.
Arithmetic, *rith'm*tik, m. računstvo.
Aritbmetical, Arsthmet"kšl, a. raču-
nični.
I
ARM
Arithmetician, "rithm*tiš*n, n. raču:
nar.
Ark, &'k, n. kovčeg, škrinja; kovallja ;
veliki čamac; vušarska lađu.
Arles, a'lz, n. zapogod, kapara.
Am, afm, u. ruka, mišica; rukav
(rijeke, mora); kuka (sidrena); ru-
ovine); (of a forge- hi
mer) dizalica, palac; i
vjetrenjače); moć, sila, oružje; child
in arms, dijete u naručju; — fall,
maručaj; — chair, nasloujač;
hole, pazuho; rukavilte; — pit,
pazuho; — saw, pilicu.
Arm, am, v. t. oružali, naoružali ;
opremiti; opskrbiti; okovati; —, v.
i. oboružati se.
a'ma'da, n. (žpanj.) brodovlje.
, a'mSdil'o, n. (2001) masa-
arm'n'nt, m. oloružanje;
vojna sila, voj: lje.
Armatare, a"m5ć", n. oružje; okotva
(magneta).
Armed, &md, a. long —,_dugdruk;
one —, jednoruk:; oboružan.
Armenian, a'mi' ns, a. armeneki ; —
bole, (arm.) emurka; — stone, qo-
lubac (kamen).
Armigerous, amid2'r03, a. naoružan.
Armillary, A"mol*; a. poput Lolute
ili narukvice,
Armistice, A"m'stis, n. primirje.
Armless, a"m'l*s, -a, kljast, bezruk
neoružan.
Armlet, atm’itt, n. mali rukav (mora,
vijeke i t. d.); rukobran, gritna.
Armorer, a’ m'r®, n. oružar, eahljar,
puikar; nastojnik orušare.
Armorial, a'mo’rj‘l, a. Za beatings, —
ensign, grb; —, m. grb
Armoric, almdrok, a. armor
Al, bre-
tonski; —, m, bretonski jezik.
Armorist, a*m*rist, u. grboslovac, he-
raldik.
Armory, A"m'*, n. oružana; oružje;
grb.
Armour, a"m*, n. oklop; — bearer,
štitonoša; coat —, grb; — of a
magnet, okotra magneta; — plated
ARR
oklopljen; — plating, žsljesni. oklop
oklopnjače).
Arms, &mz, o. pl oružje; rat; grb;
(bot.) trnje, bar ana cessation of
—, primirje; fire —, puške; ran
at —, oružnik; to stand at —, biti
pod orušjem; to be in —, diti
spreman sa rat; Frofession of —,
vojnički stalid; a stand of —,
puna vojnička sprema; coat Na
ii to —! na oružje; to rise
arm‘ength, par longth, m. duljina;
ane reach, stms'riz, n. at —, na
dohvat,
Army, &"m', n. vojska.
Aroma, ‘roma, 0, mirodija, blagova--
nje
Aromatic, drimat*k, a. mirodijav;
rodija:
miom:
Aromatics, toni, n. pl. mirodije,
mirisno koren;
Aromatisation, "Pmt, n. za
činjanje mirodi;
Aromatise, Šrč'm'
začiniti mirodijom.
Aromatous, 5rd’ mrtos, a. mirodijan,
Aron. &1%n. n. (bil.) koslao, kealid.
Around, ‘raund’, adv. u okolo, u na-
prep, okolo.
Arouse, *rauz’ v. t. probuditi; usbu-
diti; uzbuniti.
Arow, %r0', adv u jednom redu; re-
domice, jedan za drugim.
Arpent, &”ptot, n. jutro zemlje.
Arqnebusade, ath*b’s8d’, n. voda sa
rane.
Arquebu-e, B’kw*bds, n. vrsta puške,
Arquebusier, atkw*b’si", n ate
Arrack, šr*k, u arak (vrata rakije).
Arraign, ren, v. t. (for.) optužiti;
pred md dovesti; pripraviti, ure-
aii iza sudbenu istragu).
Arraignment, Šrču'm*nt, n. priprava
za sudbenu istragu; dovod na sud;
optuida
Arrange, *rénd?’, v t poredati; urediti.
‘Arrangement, *rčudžimoni, u. uređe.
nje; poravnanje; priredba; nagoda,
mije v. t. pokaditi,
4
ARR
Arranger, Srén’d#™, n, redatelj.
Arrant, dršnt a. ram ly, adv.) zao,
loš, opak, ovijan, sramotan; an —
knave. ovijan lopov.
Arras, rs, n sag, tapet.
Array, °r8’, n. red, vrata; bojni red;
asad —, šaloena povorka; vojska;
imenik porotnika; uvršćenje povot-
nika u imenik; (sjajno) odijelo;
nakit.
Array, 8’, v. t. uvrelati; narediti
vojsku (za boj); (with) odlačiti, za-
odjenuti; posivati porotnike; to —
a pannel, sastaviti imenik porotnika.
Arrear, hi (odr straga) n. saplede,
sadnja četa; (obično a — pra
i in —, ne-
rien; — 8. pl. netaplata, neie-
Plažni dugovi; to be ili remain
in — s, ostati na dugu.
Arrearage, *ri'rtdš, n saostatašl
Arrect, *rekt’ a. uspravan, pozoran.
Arrest, “rest Y- t. zaustaviti, sapri-
ješii; uloviti; pridržati; metnuti u
zatvor; obratiti na se (pozornost). .
Arrest, *rest’, 0. uhvat, satvor; obu-
slava, saustava; prerudu; podrijed,
pauk (konjska bolest).
Arrestment, ‘reatmrnty n. (privreme-
ni) satvor, usa;
Arrester, "Arrestor, reat, D. zau.
stavljaš, uzaptitelj.
Arret, *ret’, n. sudačka presuda; sud.
Arrier, be V. Arrear.
Arrivance, *raj "ns, m. prihodnici,
Arrive, Šrajv', vi. (at) doći, priepjeti,
atignutt ; (at) dostići, pos
pripasti, dopasti.
Arrogance, ar*gtas, m. preusetnost ;
nadutost; obijest.
Arrogant, Br"gtnt, a. preusetan; ba-
hat; drzovit, obijestan; — ly, adv,
obijesno; prensetno.
Arrogate, drogčt, v. preuzimati, cije-
niti ss preveć, zapredati,
ARS
Arrogation, ae ite, B. drako pri-
prodrsljiv.
svajanje;
Arrogative, moose a
Arrow, ir |. strijela,
Arrowy, Br0*, a. poput strijela, strje-
last.
Ane, Be, 0. sadnjica,
Arsenal, &"s'n"l, u. orušana.
Arseniate, *rsi'nr, n. arsenjan; —
of potash, arsenjan lušina.
Arsenic, aPs*n'k, m. sian; flaky —,
mižomor.
Arsenic, deni, a. sičanov.
Arson, g"a*n, n.
Art,
ština,
ine dla elegant arts,
ili lijepe umjetnosti; degrees
in the arte, okadeničke Zant; a
master of arts, magistar.
Arterial, a'ti'rl, a. što pripada ku-
caviel; — navigation, plovidba po
rijekama i
i Bio kala, že
anode ‘ethan, a. — well, arteski
bunar.
Artfal, attfal, a. (— ly, adv.) umje-
tan; umjetnički; umješan; X,
lukav; sa oko, na isliku
Artfalnesa, a"t'fulu*e, n. umješnost;
_
, atthraj'tes, m. ulozi, kosto-
Bolja.
Artichoke, art%ok, m. gardun, arti-
“ek. Jerusalem —, nahod; bottom
of an —)
Article, rein a“ fo udo; dio;
članak, točka; roba,
stvar; čas;
_ 3 __
ART
opolnik; at the — of-death, no
Article, set), v. i ugovori
iole, WRI, v. i. učiniti
pogađati ve; — v. a. točku po točku
kasa, vantavii; (to) ugovorom
ogradi; (againat) sudbeno progoni;
for)
Peka “ukjul, a. sglebni; —
disease, ulosi.
Articulat, *"tikjulčt, v. t. sglobići;
rasgovjetno wgovarati; — v.i. do-
soverati se. raspravljati; otršito
adiouate, Srtiktju't, a. (—ly, adv.)
člankovit; otršit,
rasgovise!
Articulation, “til jalan, sglob;
sgloblavanje; rusgovijetno isgova-
Artifice, artis, 0. lukavetvo, hitrina ;
varka,
Artificer, *tifte®, n, umjetnik; ruko-
ar
tvorac; tvorničar; začetnik,
Artificial, srfa*l, a. (— ly; adv.)
umietan, umjetnički; teoren, patvo-
ren; sa oko, na isliku; argu-
ments, isumljeni dokasi; — num-
bera, ‘logaritmi; —, 0. rukotvor,
umjetnina.
Artificiality, KesAšalot, m. umježnovt.
Artifcialness, wtefsin's, no umješ:
nost; lukavetvo.
Artilerist, Svir, m. topnik.
Artillery, *rtil*r, n. topništvo; top;
(— men.) topnici.
Artisan, g"tx*n, n. rukoteorec, sa-
N natnik.
rtist, meet, m. umjetnik; vještak.
Artless, grla, a. (— ly. adv.) ne
umjelan; naravan, m;
|. noumjetnost ;
iskrenost, Be-
Artlessness. grrissn'a,
prirodna prostota;
zaslenost,
Art-prodaction, a'Uprtdokš'n, n. u-
mjetnina
Arundinaceous, *rond*nd’é*s, a-trekolik.
Arundineous, Sr'ndin™s, a. trskovit,
rogozom obrasao
Aruspice, *ros'p*s, Arusper, n. wérobo-
gatalac.
ASC
As, la, 6. kao, kao Mo; isto tako; u
koliko; dok; čim; jer; budud da;
as, tako... kao; as if, kao
—u kolško, lo; -> well
» deo — soon —, čin; —
it’ were, kao da; — for, — to,
koliko se tide, gledeć na; such —,
onaj koji; — yet, do sada; not —
yet, još ne; — though, kao da;
— often -, uvijek kad; — pbr,
Adsrabacs wnt. ny (dil) ko-
juke, ke
Asbestos, tabane, n. (rud.) osinac.
Ascend, “send’, v. i, usići, uslasići;
Hi se, uzdizati es; (to) stići,
doprijeti, vot popeti se, usaći.
Ascendant, seenrdtae a. pretežan;
(astrol.) uslasedi; —, n. rođak po
telazećoj losi; j pretežno; mobi u"
cension, don 1. uelas;
Christ, usašašće gospodinoto; right
_ sapravan Ko PB —
koe uslas; day, spasovo.
Ascent, | Teen’, | m. wehod,
i, pot
ari, iden, a. ustano-
viv, uglavio.
Ascertsinor, As**te’n", n. ustanovitelj,
Ascertainment, asta" ‘mint, m. seta~
novljenje; uvjeravanja; sigurnost;
ai
Ascites, uji, n. vođena bolest u
trbuhu.
Ascitic, ‘sit*k, Ascitical, "sit*k"l, a,
Ascititions, Metis, i. nusgredan
tious, Re*tiš" a. m 3
pridodan, primetnut.
Ascribe, “skrajb’, v.t. (to) pripisasi.
86
ASH
Ascription, *skrip'i*n, 2 pripieiwanje.
Ash, As, 2. jasen; " ; jase
a sulio; —, a. jasenav,
Ash, Ki, n, rebišno pl. ashes) pepeo;
—, mt
sasramiti.
Ash-coloured, &'kol*d, a,
Asc-drawer, fardrk™, n. (min) tur-
malin.
Ashen, Bi", a. jasenov; popeljast.
Ashery, arr, n. popoljište; popoljar-
pepeljatt.
aden, , AB's, De ; to ob
at ET an
re tae &bol, n.
Asblar, Ashler, &3'I*, n. akrila, ploča;
raj KOP ing etn a optinjenja kle
sancem; siđe šmurje
pod njom
As me at , adv, na kraju (obali):
a. peopel
| Asia, Bata, yal
rena wan, a, asijski.
Asiatic, čPRt*k, a. asijski; —, n.
Asijat,
Aside, aja’, adv, na strani, u pri-
krojku; na stranos; odatle; napose;
(from) udaljeno; to lay —, odlošiti ;
sanemariti; to set —,
m i
icvoet uhinuši inuti premdu; —, prep.
Asie Be še“najo, a
Ask, ask, v. t. čekati sahtije-
vati; molit; posvati; —, v. i. (for.)
molitt; radije (lor, after) tra-
i, A — leave, moliti
dozvolu; to — Ki question, pitati.
Askance, ‘(askaunce), “skans’, Askant
ASP 87 Ass
Ascaunt), “skaot’, adv. popreko, | rioa; — driven oelar; — head
liko, na stranu, like, magare
Asker, ask, n. molitlj, Ass: ) ¥. t. navaliti, nasrnuti;
Aden, “skje', adv. postrano. nahero, jurišati.
Asanilable, *s€i*bl, a. na šlo se moša
Pena "alan, adv. kee, popreko, | | udariti.
2a strane. Assailant, "sot, n Assailer, si",
Asleep. ‘ap adv. u snu; u meteom | 1. nasrtad, moj
(li) —
Bil) seepatl; to make —
spavati.
tps “slop’, adv. + owes ane
sp, asp n. Aspen
A aro pen; (smija)
retry ste ;
10; odnošenje,
Aspect. Esad ve Cdk
dspen, a ponam u. topola,
3 to
; to east an — upon one,
njekoga osloglasiti,
Aspersory. ‘pore, 8. opadan, kle-
halt, “efAlt”, m. alt.
sera Mei, Koro) dia.
Asphyay, "eat 0, inaće kuoovica
mrivile.
Aspic, šs'p*k, m. (omija) Ijution, po-
skok; (bil,) dešpik.
Aspirant, *«pajr*nt, n. prosilac.
irate, Be p'ršt, vt hakati
—, maga |
Assailment, ćeči'm*ot, n. maert navala.
‘Assassin, Šada"n, 0, rozbojnik, krvnik
is potaje.
Assassinate, ‘als"ndt, v. t. ubili is
polaje; sasjedati; uništiti.
Assassination, "sis'nd'é*n, o. kroniš-
too iz
Assassinator, Ssastast™, u, kronik is
are.
Assault “Alt, D. naer navala, ju
rid; to make an — upon, navaliti
erltai, to go —
se, ku-
Bljeg; —? scale, ogledna tešulja;
pao onda Bobi —: master,
Away, eš, v t kudati, iskušavati,
ogladadi! >, v. i. pokušati
yn. kudar, umirač, o-
Assayer,
gledalac.
Assaying, %8"%ng, u. kušunje, pokus,
Assembi age, *sem'bl*dz, m. skup.
Assemble, %sem'bl, v, t. skupili; sa-
te, sastati se,
sakapljač;
svati; skupiti
Accembler, “sem’bi*, n
skupšišnar.
Assembly, Šsem'bl*, n. sastanak, skup-
ština društvo; bubnanje na dskup,
snak da oe digne tabor;
of —, sbor; — room, sbornica.
bent “tuent, m. (to) privolja; pri-
ie; odobrenje.
ant ea, v i. (to) pristati, do-
titi, odobriti.
avto», dontčššo, mn. odobra-
—, house
vanje
Assenter, *sen't™, 0. pristaša.
| Aasentingi u heating, adv. odobra-
<ss
Assert, sat, vote torditly braniti;
Asaertio! sori, 1, terdenje, doka-
je.
sivanje; tordnja,
anodi tagetje! ao Vjahižan, na
ročit; — adv. potvrđujući.
Astertor, rah 1, dokasteatelj, bra-
nitelj.
Assertory,
ne
doii", a. potvrđujući,
ot, udariti pores (na);
odrediti.
es*bl, a. pod porezom
mary, "ued šuš, a, ‘prisjed.
nički
Assessment, *ses'm*nt, n. Peresivanie,
udaranje poreza; pores; odredbina.
Asseasor, “ses, n, prisjednik, pore-
sovnik
Assets, Asc, 3. ostavina; imo-
por — and debts, imovina i du-
pl.
Kiro er tsovtršt, v. t uvjeravati;
Asseveration, dera, m uvjera-
vanje; turdenje pod prisegu.
Assiduity, žetdjaćv, n.
Senjaku. rašiod, prijeka: u
dužnost; nametanje.
Assidove, arias, a. marljiv, ra-
din, prilješan.
Assidaousness, ‘sid'judsn's, n. radi-
t, watrajna marljivost
. odrediti, opredi-
račići, navesti ; dokazati
prenijeti.
Assign, "saju’, n. ovlašćenik; onaj,
na koga se Ho prenaša (Assignee).
Assignable, “a a. omačio; dos-
na
0 rrijenoe ; a
Assignee, Ba*nj', n. ovladdenik; ustu-
3 određenik.
Anigner, Saaj'nie, Assignor, gong",
odredit
; ustuj
Ascignment, tajomint. a. odredba;
domaka; wstup; krel, prijenos;
tesica, trata,
88 Ass
Asimilable, *eim"ibl) a. upodobte,
Assimilate, *simI&t, v. t. wpodobiti
prisvojiti; pretvoriti u tjeleent živalj;
pao
ist’, i bi ),
Pe v. i (gdje), prie
Ascineavee, tol a 1 pomoć,
Assistant Slut, a, pomoden; —,
|. pomodnik ;
Avsister, Seti nomada.
Aasizo, enje, A |, Assizes, *saj’s%t, n. oud,
porota: dan ruda, ejednića suda
naredba o odredbinama, mjerama,
utesima; — of bread, krušni cjenik.
Assize, taju, v. t, odrediti odredbine.
te af, p, nadsornik mjera
; sašarski nadglednik,
socials, Beoebilets, no deus
ance, *s08"bl, a. druševan;
Anociats, Sees, vt pridrašići,
sdruittd; — vw. i, pridruditt
drugovati.
ciate, *aori“t, pridružen, sdru-
žen savesan; —, n. drug, učemik,
pomoćnik; saveznik ; sukrivač,
Association, ate Ha, m. sdrušenje ;
društvo; saves; spoj
Associative, Sao'itiv, a. prikladan
sa sdrušenje.
Aosonance, š'snšns, n.
Assort. “itt, v, t. razvratiti, prebrati ;
odekrbiti; well assorted warehouses,
obilata oižadika roba;
darati se; drugovati.
Assuage, čawčdi', v. t. Blašiti, tašiti;
usišati, umiriti; —, v. i, popustiti,
sudaranja
—vi mu
Uj
adaigement, “ewSdi'm'nt, n. ubla-
olakšica; popuštanji
AST 89
Assvager, *swWdi* n. lediiec; Blešilo.
Assustive. *swč'siv, a. uBlašujući.
Assume, *sjim', vo t. useli na se;
soni ot Ho; useti sa istinu; —,
baniti se, welidatt
de; to — the chair, stopili ne go-
sorniou; to — discourse. prosboritl,
Assumer,
Asramin;
1. preusetan čovjek.
g, 8. ei Sey preusetan;
Asam, %somis*t, m. došrovoljna
asuaption, oma, n primanje,
mud) prednjak # 008)
ate i —
the Holy Vii Uznešenje.
astme, et oi, adv)
s, m. svjeravanje;
sigurnost; evjevnja ;
amjelost; drekost; jamstoo; ovigu-
ravanje; V. insurance.
Assare, st", ¥. t, uvjerava; jamčiti;
osigurati; ohrabriti, osokoliti.
Assared, *st"d, p. ća. uvjeren;
sereni pressions — adv, ni,
Kr n sigurnom
Assurer, "Šar, n. uojeravatelj ;
Assyrian, Siren, n Asino;
7
Assurance,
isti, a. m naduha, + sagušiji
vost.
Asthmatic “stmatk, Asthmatical, a.
Actonish, čstčn“i, v. t, sabunići pre-
pasti, biti sa čudo; astonished, sa-
čuđen; to be astonished, čuditi se,
Astonish , ‘atdnsing, a. (— ly,
vioki ostonimont, n. čudo,
AST
manda, t
Avetound LA - paponjići "u
Astoundment, ernest m. pre-
adtraddle, SEKI ade jačina,
Ast Zstriyll, m. (arch.) obruč,
st.) koslinčina,
tI 2 i
Na
svjesdolik.
Astrand, četržnd', adv. (nasukan) na
Astray, “etre. adv. a puta;
to go (ran) ~, alataši; to load
—, lutati, varati
7
Attic ateltts tr soga
ti vt
Astriction, *srik’itn, 0. manje
Astrictive, šstrik'tiv, ry,
“strike, V. Actringens.
aceite, tride, Matrad’ adv. ruskorazeno,
jačini — of, usjahati.
Pena X
Asringeagy diva
Astringent, Nain deat, i stedudi ;
wh dje što stele, otiska dli sa-
ines m
“Take SstroV'di'r, no svjesdo-
ackrologie, datelBdt"k, a svjendocto-
stroke , čatrčitdš*, mo gatanje u
aa tees thie:
nomic, Sstr’ndm”k. a. svjezdarski.
Astrut, ‘strot, adv naduto, nabubreno.
Astacious, “stja’s*s, Astute, “stjat’,
di", adv, napose, ras-
a
Asunder, oe
jna to go —, ra-
al oo; to take > wcotavith; to
Asylum, “saj'I'm, n. wiodidée; dobro-
tvorni savod; au — for orphans,
otrotišta.
ATH 40
At, Mt prp. bed, pri, u, prama, 0;
— home, kod kude; — sea, i
mors; — d, pri rect; — (U
left hand, ma lijevo; — night, node:
— six o" clock, n. u Jest. sati; —
noon, podne; — midnight, «
; — service, u elušbi;
— leasure,
ida, u neslogi;
dokolan; - liberty, slobodan; —
this price, pod tu cijenu; —
desire, po vašoj volji.
-Ataghan, &t*gin, n. jatagan.
Ataun, “Ant’, adv. sasvim opremljeno.
Atavism, Sesriem, m. naslijeđenje
kakih bolesti ili osebina od djedova.
Atelene, At‘lin’, a. nepolpun, neras-
your
‘Atheistical, 1 a} Besbošni,
Athenian, bane fon, a. atenski; —, n.
a, žedan; — for,
Na ho,
šeljan.
Athlete, šth'lit, n. Borac, Arvalac.
Ashlee Šihet"k, a. borački, hrva
i; maian, krijepak.
ada, hwiit, adv. kovo, krivo,
poprijeko; meprilično, naopiko; —
+ preko; kros: — hawse, preko
red Broda; — the
forefoot, preko pravea broda; —
ge bipi preko broda,
Atilt, čtilt, adv, « naperenim kopljem ;
adnate. Stlan't*k, a. alantički.
Atlas, At’I"s, n. atlas; vreta tkanine,
popira; (anat.) glavonoša.
Atmosphere, at'mčefir, no uzdužni
krug, sračište
Atmospheric, imetak o a meal
Atoll, &t%1, n. koraljno ostreo,
ATT
Atom, &t*m,
Atom, M KOKA vt i radi “
Ato o, MOD ne iriti, ti
na Dadaratl ter i plata
knaditi; (for) platiti, pratt torte.
Atoner, Hon, n. pomiritelj,
Atnement, ‘ton'm'nt, n. pomirba,
oplakanje; naknada.
Atonie, čtčn"*k, a. nenaglašen; slab.
Atony, ato’, H slabost, malakoanje
Atop, “ti
i ny Patrasa, "be airsboler-
rn, Ktr’b'lers, a. žučeničao, cr-
‘as ‘jan.
Atrabilariousnese, itr’b'lé’r°dsn*s, nu.
žuženičavost, sjeta.
A-trip, trip", adv. podignuto, dignuto.
Atrocions, oes, a. grdan, strašan,
* okrutan.
Atrociousness, štra'š*an*e, Atrocity,
trds"t*, n, grdoba, strahota; okrut-
nost.
Atrophy, Bt'r'’, n mrianje, sušica.
Attach, *the, v. t, pričvrstiti; pri
vesati; pridati, dometnuti; prikop:
čiti; vesati; — v. 1. hvatoti se
Attached, NEU, a. odan, privržen.
Attachment, štač'mont, u. wes; sklo-
nost; odanost; ljubav; zatvor, sau-
stava.
Attack, *tak’, v. €, napasti, nasrnuti ;
— 0 nasriaj, navala; nastvp (bo~
testi); — 8
1. prikopi.
Attacker, fuk, i namtad.
Attain, Mar, vk postić; teći; dow
dospjeti,
stići;
tanak, Haws bi, a doatten; što
Mošanci ‘tenn, n. postiš-
jivost,
lj
Attaindor, *8n'd*, n. ljaga, porok;
sramota us gubitak" građanokih
prava,
Attainment, *tčn'm*nt,
m. dohvat;
nude; dobitak; prednost; o-
vanost,
Attaint, "taat’, m. w. t, osramotiti;
ATT
Attaint, “teat, n. Yoga, porok; o-
svoda; writ of —, nomet sa istra-
s a; (vet)
Atiaintment, ant! Attaintu:
tant'm*at, Attaintare,
sad 2 sramota; onda na
čas, itd
Pod ka a oja princ
donee tia emt’, v. t. pokušati; umu
dili 26; mopasti; to an’s
Me, red Kome o son —>ni
pokušati; nai
učene “ent, a. soko}; potheat;
Attemptable, Stem't'bl, a. pokusen,
adopt štom'i", n. potheatniky
kušaš;
Attend. "Hond’, ¥, t dooriti; prafiti;
slijediti njegovati ; ori;
bus gdje; čekaš; slušati; si 1 A
paziti; treiti se; ovršiti; (upon;
služiti; dvori; bith gdje; čekati.
Attendance, šteu'dšns, . posor pos
ljivost; njega;
pretnja ;
4
Seria, 2 Pen ustani
se a LT pattie,
rujan = ioe, dv. pomno; —
attovu nt ont, ato
fepuant ine a rastanji,
anata, kota ut retaj;
Pino mi poadrobiki | umanjii; —
Attonuste, aja, a Md niin
prodmets sa
Attention,
ATT
Attenuation, Rie rh n. tanjenje,
um drobljenje.
Atter, šte, hu gmjoj (ed rane); otrov;
Atterrate, Bttršt, v. t. otplaviti; na-
plavili, nanijeti. ,
Atterration, Atrši'n. m. naplovlji
vanja,
Attest, "test, v. t. svjedočiti; doka.
sati prisvoti za ovjedoka; —. u
avjedosanet
Attestation, Btrat3'sto, m. svjedočenje;
svjedočba; peturda,
Attestor, *tes’t™, n, svjedok.
Attic | stoka uglađen, ukusan, čist;
. (grad.) soba na tavanu.
Asia, At", atičan, klasičan, čio.
clam, at*sism, n. atički o
ticise) Bt*sajz, v. i
"ki, uglađeno, Seto grvorili i t. ki
taj, v. toobuđ, odjenuti;
Riti,
je; lan, kret "(iijelai
Attorney, "torn, m. odvjetnik; sa-
stupnik; punomodnik; opravnik ;
general’ državni odvjetnit; letter.
power, warrant of —, pismena
adorepetip, *tovatuhep, u. odojćtni
ale, širškt, w. t. privlači, prie
steak. srdkibilst, n. pri-
Attraction, ai, n. privlačenje:
drademo.
Attractiveness, straktivita, 0. pri:
vlačioost, drašemnost.
Attractor, *trak’t!, 0. tho ili što pri-
Attrahent, At'th*at, a. privlačan;
ites prijatan.
i AUD
Attributable, ‘tribjut*bl,
može ,
atribute, drbjut, v. t. pripisati
a. Ho se
u što).
Attribute, Arrebjat, n. olastitos!, svoj.
; obilje pridjev; čast, slava
pripisi
Kttributive, Skribjntiv, &. pridjevan;
— n, pridjev,
Attrite, “trait, a eatrven; skruten.
Attrition “trid'n, n. satiranje; tro-
šenje; akrušenje,
Attune, San’, v. t. udesiti; složiti;
Aub ation, bine, n
prilagoditi.
adbarn bien a, tamno-emeđ; ke-
slenast;
Auction, ‘tie no dražba; litba; što
se dražbom prodaje; —, V. t. pro-
dati draibom.
Auctionary, &k’antr*, a, dratben
Anctione , Akétni”, m. ličnik;
t. prodati dražbom
Audacious, Mdčše, a smion, držak;
san; — ness, m. emjelost;
draovitost; besobraznost
Audacity, *t* nosmionost; dr-
sovitost; bearamnost.
Audible, šrdsbi, bly, adv) éu-
tek, glasan, rasgovjetan; —, ness,
n, čutkost, razgovjetnost.
Audience, A’d*ens, n, slušanje; sa-
eluk; pretpust (audijenca); služaoci.
Audit, d*t, n. saslušanje svjedoka;
istraga i pologanje računa; za-
jadni ražim so
Audit, Š'd*t, v. t saslučati, istrašivati
račune.
Auditor, š'd*t*, p. sludclac; pregleda-
lac računa; —, ship, n. služba
pregledaoca računa.
Auditory, &'d*t%r*, a, slušni; — nerve,
alušni Hvac; — passage, učnioa;
—, 0, sludaoci; slušalište.
Anditress, &'d*tr*s, n. slušalica.
Anger, dg. n oosliki svrdao;
bore, — hole, (projertana rupa.
Anght, At. pron. nješto; išto; for —_
care, što se mene tiče; for. — I
know, koliko ja znam.
m...
AUR
Augite, &'džajt, n. (min.) augit.
Angment, Ag’m'ut, D. množenje; po-
većuvanje.
Augment. dgment’, v. t. mnošići; po-
većavati; — Y. i. mnošiti se, rasti.
Aovgmentable, en'tbl, a umnodiv.
Augmentation, dob n. umno-
žavanje; rastenj
; prirast.
Angmentative, & femen'Gy, a. što, po-
Augmenter, Taaewt™, m. mnošitelj.
Anger, &g™, a, gatalac; —, v. te
i, gataći; proricati, slubići
Augaration, ‘Agjure'ito, m, gatanje;
proricanje; kob.
Avgorial, gia'rti, a gatalaški
A K jar, n. gatanje; sname-
Avge” ram . velik, usvišen, sla-
van, veleban; —, n. (mjeste) kolovoz
Augustan, gos 1) M, augustov; augs-
burški.
Auk, Šk, n. sjeverni ronac,
Aulic, &'I*k, a, dvorski.
Aum, 4m, n. drijest.
Aume, i, n. akov.
une, dn, n. lakat, rif.
Aunt, dnt, D. teta; great — Lirvlevorg
Aora, ra. n. para, sapa, dah;
Aurate, Š'ršt, n. iutovka dea
aurat (chem)
Aurated, šrč't*d, a. zlalast; poslaćen.
Aureate, d'rtet, A zlatan; pozlaćen.
Aurelia, Arita, m, kukuljica.
Aureola, Srila, n. opsjev, vijenac.
Auric, &'r'k, a, slatan.
Auricle, tril, D. vanjsko uho; kljetka
(od arcu),
Auricular, drik'jul“, a. ušni; tajan;
usmeno predan:— ly, adv. tajno,
u uho.
Aariculate, &rik'jul*t, a. ušat.
Anriferous, Srif*r’s, slatonosan.
Aurist, &r'st, n, war (liječnik).
Avrora, drvna m. sora; — borealis,
sjeverna
Auroral, ree A, a. poput sore, sorom
Avscultation, Ksk*Itei'n, n. sladanje,
AUT 48
kugle Be’p*kat, v. t. dobro za-
A ‘epi site bob okrilje
uspice, 9,2. 3 lje.
Paoa. aobrisrolan;
Auspicious, vi
povoljan: irae
Auster, n. jug.
Austere, sti", ae ly, adv.) erpak;
strog, oštar; —, ness, n. trpkost;
Ansterity, Sater’ Bster*t*, 0. strogost; trap-
Austral, Ss'tr'l, a. judni.
Australian. Astr7i"n, a. australijski;
Australijanac.
Anat, int eustryanski; —,
\. dusted;
Authentic, Te tthen'te Anthentical,
Rhone, a. vjerodostojan, istinit,
ačihenticalnesa, Šthen't*kčints, Au-
thenticity, Sthentis™t*, n. vjerodo-
vost, tatinitost.
stojnost, pro
Authenticate, fe thous, vt, ovje-
roviti,
Authentication, dthent*kč'itu, n. ovje-
rovljanja.
Author, &th™, n. začetnik,
usročnik; plane, spisa
m. sadetnica; isumnšea; spisateljica.
Authorial, šthor*l. a. spisateljski.
Authoritative, stbčrsistiv, (a. — ly,
adv.) modans sapovjedan ;
Authority, dilčrmo, m. slam; mod;
lednost, vašnostj
Aathorintos, dthčrtzaišn, n. ovlak
je; potvrda.
Auto ize, (-ise), &'th*rajs. v. t. ovla-
iti; potvrdik; opravdati; ueposcbiti
avthorleen wth“ies.
pisca; čanka
nedostojan vjera.
Anthorship, Š'th*ti iP. 1D. spisateljetvo
Avtabiogranby, aebsgeh, n. opis
actolarno m dut, 1. urođenik.
Autocracy, &tdk’r’s*, n. šumovlada.
a. neposnata'
ud. ; neosnovan
AVE
Autorcat, Betis a. semodriag; —
Ka arna
utograp 2. o
|. avojeručno
im ie —i
,
napisan.
Automatic, &t*mit’k, automatical.
At'mAt"k*l, a. somogiban} nehotičan.
Antonomons, Atbn2m*s, a. samou-
Autonomy, štčn'*m*, n, samosprava.
Autopsy, ktpet n ‘elastito opašenje ;
očevid; paranje mrtvaca.
Autamn, ion. a jesen.
Automna!, štom'i jos 8, jesenski. .
Aoxiliar, Sgzil'j*, Auxiliary, Agziliće;
il, vel,
(one’s self "of a thing). aludité se,
okoristiti ee; — v. i. koristiti; do-
pity a podno
il”*ts, m.
See lbl, a korivam, pro-
ditačan: wepješan; voljan; sposa
ban; na raspolaganje; —, ness, n.
korist; probitačnost; valjanost; moć.
Avalanche, Avian’, n. usov; plas
Avale, KU ri es se, pasti;
rain tele ne a Slopes, škrtost,
pa.
Ataricious, Svrišta, a. (— ly. adv.)
škrt, skup, pohlepan; —, 0 m
skupost, stisljivost.
Avast, ‘vast, int. dosta! stani!
Avaunt, ršnt', int. odatle! odlasi!
Ave Mary, &vm“rt n Zdravo Ma-
ija.
Svendš', y. t. osvetiti, kasniti.
*ven'da™, n. osvetnik.
ja, m. ulaz; stablik
Aver, "v0, v. t.š i. tvrditi, potvrditi,
abistiniti:
Average, iv*r*di, n. sređuja mjera;
poprečna oviednost; on an —,
poprečno; pomorska Hela, avarija:
—, a popretan; —, ¥. t. naći sred.
nju mjeru; udariti poprisčnu cients
Avo
“ : AWN
ratmjerno rasdijeliti; —, v, i. po-
prečno tanafati; averaging,
Averment, *vo'msnt, tvrdnja; potvrda;
a (to, prvobitno from)
protivan; ly, adv.
nerudo; — ness n. ne
prijesan; protivnost,
Aversion, vodiču, m. protivnost, mr-
skoća.
Avert, vo", v. t (from) odvratiti;
otkloniti; probuditi neprijasan,
mršnju +
Avorter. *va"t®s, m, tko ili što odvraća,
uklanja.
Aviary, 'v"r°, n. pličnica; gajba.
Amdity, *vid"\, u. pohlepa, požuda.
Avitous, žv*ts, a. djetinski.
Avocation, Av'ka’s*n, n. odorađanje
(ob. od osbiljnjih posala); zuprijeka;
pl. sitni poslovi (pogrješno za sva-
nje, zanimanje,
Avoid, *včjd',
t. kloniti se. izbje-
“ gavali; ostaviti; zapriječiti; pobi!
oBoriki (eudb.); —, ¥ i deprasn
se; oft,
Avoidab dti, a, ibještv; po:
Avoidance, sčj'd*na, n. isbjegavanje;
tzpražnjenja; ukinuće.
Avoider, MrBva, m. izbjegovalac; iko
dnaša, odvađa.
jd,l*a, a. neizbješiv.
Avoir-du-pois, fv upčji', tržarski
utezi.
Avouch, Švauč“, v. t. tvrditi, uvjera-
vati; potvrditi, opravdati, odobriti.
Avouchuble. Svan'ččbi, a. što se može
tvrditi, dokazati.
Avoucher. *van’s™, n, uvjeravatelj.
Avow,
tvrditi; branik;
adv.), ito se dade
er. m. očitovatelj, branitelj.
Avowal, švaušl, n. oćitovanje; prisnaju
Avowedly, *vau"dl", adv. otvoreno, na
sva usta
Avowee, ivani', n. patron crkve.
Avulsed, *vole#, a. ofrgnat.
Avulsion. ion, n ke sath
Await, “wot, v. t čekati;
Awake, Saal, v. ja iui probed;
i
Awake, owe’, a. Padam; oder; to
be —, Bdjeti.
Awaken, *wekn, v. t. dudi, probu-
diti; (rijetko) — w. i, probuditi ee.
Awakener, *wak’n®, D. budilac, budilo.
Awakening, “wak'n'ng, 2. probuda.
ils; dopitati;
Avatd *witd, n iO conde; odruda.
Awarder, šwird*", n. rasudnik, sudac.
Aw: ire, Swar, adv, na opens: Paes
to be —, opasiti, znali, pasiti.
Away, ‘we’, adv. ća, odatle, udaljeno,
od kuće: to go —, otići; to ran
—, pobjeći; to send —, poslati;
to make — vith, ubiti; I cannot
away with it, nemogu fo podnašati;
—, int. odlasi!
Awe, & u štovanje, strah (strahopo-
čitanja); to strike with, — napuniti
strahom i počitanjem; to stand in
— of, bojati se; —. v. t. probudili
štovanje. strah; atrašiti, uetrašiti.
Awesther, šwedh'*, adv, vjetru na
ave ‘owe’, bag okomito; viseći;
uto (a sidruj
A wel -o'day ! eetehe, int. dobri bole!
adi, &fal a. (-- ly, adv.) veliča-
jan, strašan, vrijedan stovanjo, što
strah i počitanje;
bu:
ness. n štovanost; strah S pošitanja.
adv.)
judan,
Awhile, šhwaji', adv. koji čas.
Awkward, ak’w*d, a. » (= ly,
bo nezgrapa! neulji
neslan. glupi ;
vevgodan; oa resa, u.
jupost; neprilika
10; — shaped, šiljast.
počilanja, bes
Azo
svime. daog, a. platneni nadstor ;
Avert, Swo'k, Aworking, *work'ng,
dy. u poslu; to set —,
is radi,
Ary, *raj/, adv. makrivo, kneo; ne-
ravno; w i; ma stranu; na
hero, rasrogo,
Ar, Axe, aka, m. sjekira; broad —,
lea; cross —, objestranica;
jank —, užosjak; pole —, battle
7 — formed, —, shaped,
wekiradt, bradvast; — helve, topo:
rište; — stone, (min.) nefrit, bu-
Brežnjak; -- vetch, — wort, sje
kirnjača.
Axil, ak’e'l, n. posuho
Arile, Ak’sil, a. nalazeći se u osi.
Axillar aks, a, pasudni,
Axiom, ška“m, u. praistina, ‘eamo-
istina; načelo,
Aria, k’s*, u. 08.
‘Axel, ak’sl, m. 0». osovina od kola;
wheel and. —, vilao na kolo; —
bearinga, pl, rukavci; — end, čep,
petica; — grease, kolvmaz; — hoop,
karika od glavine; — pin. lunjak;
— tree, osovina; mahača, ručica.
AY, Aye, šj, adv. da kako, saisto,
Aye adv. uvijek. vazda
Ayry, če, V. Aerie,
Asimath, fiz*moth, u. asimut, luk
odaoruog okruga; — compass, asi-
mutalns busuija, ial, asime-
talna_sunčana ura.
Axoic, "s0'ik, a. bes organičkog života.
‘Ante, *204, m. dušik.
. Azotic, tk, a. dušičan.
Azure, &'3™, a. jamo modar; —, n.
nebesko modrilo; nebeski vod; —
stone, lovenac; —, v. t omodrili.
Arymous, Amos, a. beskvasan.
B.
Bas, ba, v. i. čleknući, blejati;
blejange.
Babble, bil, v. i. pati; Brdijati,
grijati; Bebetati.
iv
45
BAC
Babble, b&b’, n. Blebet,
Babbler, babi", n. brkljavac.
Babe, bab, n. djetetce; naprite,
Baboon, bčitu', n. pavijan.
je nejušče; lutka,
jeba; —, a. dj —t
postupati kao a djetstom; — hood,
m, djetinje rublje.
Babjish, Dobri, a. djetinji, dješinaki,
Babylonic, (— cal), babtldn*k, a.
babilonski; zubunjen, ameten,
Bac, bik, n. spleta, skela;
vrionik; nak.
komov
Baccalaureate, bakšiš'rtet, on.
akademitki stupanj.
Baccate, bak, bobičast. janodast.
Bacchanal, Bacchasliau,
bak’ngl"o, a pijan, razusdan, ras-
kotan; —, n pijanac, raskošnik.
Bacchic, bšk"k, a. bakov.
Bacciferous, béksif'r's, a. što rađa
dobuljama,
Baccivorous, b*ksiv'r's, a, što se hroni
bobuljama; — birds, ptioe Bobulja-
rice.
Bachelor, bačelš“, n. bakalar (naj-
niža akad. čast); nešenja; stari
mladenae; (bil ) rasličak, krasuljak.
Bachelorship, biiče*lčršip, u. dešenstvo.
bećarstvo; bakalaureat.
Back, bik, u. V. Bak.
Back, bik, n. leđa; hrbat; zadnju
strana; stražnji dio; sljeme; naličje;
titul (noža); sapleće; — of a chair,
naslon; a — and breast, oklop; to
turn the — on one, ostaviti koga
na cijedilu; to turn the — to one,
njekomu se pokloniti; to turn the
—, otići; — basket, krošnja; —
— bite, v. t. klevetati; — biter, n.
klavetni bow, udurae po le-
dima; udarac abrnutom rukom; —
board, naslonac, — bone, hrptenica;
— cloats, pelenice; — door, straš-
nja orata: — friend, nevjeran pri-
jatelj; — ground, dno; — handed,
obrnutom rukom; — house, straš-
nja kuća; — light, stražnji pro-
sordid (u kočiji); — room, strašnja
soba; — piece, poledina; — set»
hladujak;
prvi
BAC
a. napadnut iza leđa; — side,
sadnja strana; —lide, v.i. odmetnuti
se, otpasti; — slider, odmetnik;
— staff; kvadrant; — stairs, straš-
nje stube; — stays, potpirači (pa-
teraszi); — omordj jednobridi maš;
— water, voda usapria; — woods-
man, sagorac; — wound, v. t. raniti
iza let
a bak, adv. natrag; straga; opet;
few years —, prije nje
Žoliko godina; to keep > , pridr
dati; to give —, povratiti; —, a.
strašnji; udaljen; prvadnji.
Back, bik, M t dodrapnnotći pomaknuti,
porin pomoći, podupri-
jeti: kladiti ves s; "naleđiti (ist, ,mje-
nicu); biti straga nječesa; to —
ap anchor, poles (penellare) si-
dro; to — the sails, saduditi (bra-
čati) jedra; to — astern, natrag
verlati; —, v i. natrag ići, povući
se.
Backed, b&kt, a ato ima hrbat; broad
\—) širokih leđa; broken —, pre-
Bijenih krata.
aera bak", n. podupirač; potpo-
Berkgersmon, bakgiim“n, n. triktrak
igra).
Backa, baks, n. pl. tna koša.
Backward, (Backwards), bik'wžrd,
adv. natrag; natraške; nauznak;
naopak; protivno; —, a, neprija-
san, protivan; lijen, epor, trom;
nesgrapan, torde glave; kosni, sa-
Bacon, boka, n. suha ‘a slana_svi-
ina; slanina; (prasac); a Hitch
ine; a gainmon of
to save one’s —,
isnijeti glasu; — hog, (krmak)
hranjenik.
Bad, bid, a. sao, sloče!, opak; — ly,
adv, zlo; teško; — ness, u. neva-
ljalost; sloća.
Badge, bidž. n. snak; obilježje; —
less, a. bes snake,
—_#
BAG
Badge, Dads, v. t. omnačiti, obilješiti;
igosati
po bad#™, n. jazavac; kist od
jazavčeve dlake: preprodavalac ita;
kućaruc; - 8. pl razbojnici po ri-
jekama; — legged, nogu poput ja-
savca; — gin, Krmek sa jasavee;
— skin, jazavčeviua (koša)
Badger, bids, v, . progon:
Badinage, bad*nfi', n. šaljivi rasgo-
vor; dala.
Balfe,b bun, V. t. prevariti; osujetiti,
ishjedi; —, V. i. varati.
pier pace m. varalica; ato oru-
jeti, muti.
Bag, big, n. vreća. torba, kesa; vine;
mošnja sa kosu; bala (vune, pa-
muka); — and baggage, sva prt-
ljaga; hawking —, lovačka torba;
—, fox, lisica sa lov; — fal, koliko
puna vreća; -- lock, saklop od
torbe; — man, trgovački putnik ;
— net, mreža na kesu; — pipe,
dude, mjeinice; — piper, dudad;
8, potpasač (euspen-
ori); — of bones, kostunjav če-
3 to give the — to one, nja-
oga prevariti; ostaviti na cjedilu ;
to truss — and baggage, uzeti put
pod pete; to get the —, biti of-
pušten.
Bag. bag, v. t. metnuli u vreću; na-
tovariti, zaprtiti (vrećom);
-, ¥. i. otedi; sanoviti;
dase, bigis', n. ošeti, osušeni sla
lorovac.
Bagatelle, bagttel. m. sitnica, trica.
Bagege, big“di, n. priljag, pratež;
raskalaiena žena; — horse, samar--
njak; — master, pralešar.
Bagved, biga, p. a skolan
Bagging, big“ng, n. kober, guber.
Bag; a. vrećast, nabušen; —
dimije.
n. kupalište; kupao-
nica; dudi; — keeper, kopali
nik; — pander, gospodar bludišta.
Bagpipe, bag'pajp, v. t. — the miz.
zen. ikotu zadnjače (ran-
de) na vjetar,
BAK
Baguette, b'get, M (arch.) prut, vi-
lica (od vijenca,
Bail, bl». po jamstvo; to ad-
mit (oue) to —, njekomu dosvoliti
Soin pa Skola. be
sa ; to hold to
prinuditi du te jamei nađu; to put
in —, pološiti jametoo; to stand
—, jamčiti; out upon —, na flor
Bodi vs jqmetvo; —, n. ručica, dr.
žalo; krijes; pretina
Bail, bal,
uručiti; vodu tspaljati (iz čameo).
Bailable, balšbl, a. jan da se
puti na elobodu us jametoo, da
položi jamatvo.
Beil-bond, belbood, m. jamčevnica.
Bailee, bali’, n. eahraniiel
Baller, _Bailor, be", 0. poleget
palit go mo ouredovnik; seoski
knez ili sudac; pandur; upravitelj,
Bailiwick, bé'l*wik, n. uredovni kotar
suca, upravitelja.
Bailment, bimint, n, polaganje po-
klada; polog.
Bait, bat, n. meka, jeska; vabljenje,
namama ; okrepa na putu; — worm,
sa meku.
Bait, bčt, v. t. slaviti meku;
mamiti; na put nahrani nape
hajkati, mučiti,
svratiti se; lepršati; Krišna udariti;
— place, gostionica; hojkovnica.
Baize, béz, u gre vunen latak.
Bake. bčk, v. t poći; pršiti; wulii;
—, m. il peći se; sušiti #0.
Bako-honse, bči'hans, n. pećnica.
Bake-merts bak'mic, m. pečeno, pr-
ženo meso; tjestenica.
Baker, DEE", n. pokar; mala nosa
kruina peć; — uirisljena
noga; — fegeed, krivonn ra Om
man, — boy, pokori dete
‘s foreman, pekarski poslovođa
Bakery, čir, n. pokorija; pekarna.
Baking, b@k*ng, n. pecivo; peć kruha
— apple, jabuka; — dish,
BAL
arijepnja; — pan, tava; — ston
opeka; e trade, pekarski zanoč.
"ns, n tezulja, vaga; ra-
enivanje; in equal.
svom beapristranošću; upon a fair
— točnim aravnivunjem ; kolebanje,
nesigurnost; razmjera, bilanca; o-
statak, eoldo; završni račun; to
strike a završiš račun; i pod
miriti; — account, ismiren račun
— atm, krak od tesulje; —, bent
prijetka od tezulje; — bill, pod-
mir. mjenica; — fish, mlažnjak;
—fiy, šelikšena; — hook, sošica od
tesulje; — maker, teruljar; — rod,
gominjalo; — sheet, zaključni ra-
— weight, usteg; — wheel,
erpinjač.
bilšna, v. t. vagati; prosu-
Giati; u ravnotešje dovesti, u rav-
moteiju držati; podvezati jedro;
poravnati; namiriti; to the
ledger, saključiti glavnu knjivu;
— vi. biti u ravnoteži, sominjutt
se; oklijeva
Balancer, bal’ Do vagar,
Balbuties, btibju'šti, n. pentanje;
Balcony, DAVKIn*, ni shod, Balkon
Bald, b&ld, a. plešio; gol; golobrad;
Bes nakila, uresa; nesnalan; nagao,
bre. svijetao; — ly, adv. golo; upravo
Bez okoliša; - Ness, plešivost; ne-
kićenost; — bazzard, kostožder; —
eagle, morski orao; | head, pls-
Fac; — kite, škanj; — pate, &-
lava glava; — pated, ćelav; —
rib, svinjsko rebro.
Baldachin, bibdškin, h. nebnien.
Balderdash, bAVd*dBš, n. mješalina.
kalubura; benetanje; patvoreno vi-
0; — vet, miješati, kvariti piću.
Baldžick, bild'k, m, pas, preparači
suncopas
Bale, bel’ n, denjak, Bala (robe);
omot; —, vt. omotati, saviti; vodu
šepuljati.
Bale, bél’: n nevolja, bijedu, nesreća.
Bale-fire, bšl'faj", ognjani snak; krijes
BAL
Balefal, bal'fal. a. mevoljan, bijedan,
jadan; m, tužan; poguban,
; — ness, n. nevolja; po-
Sokoban;
Balister, Ballister, batrat, n. luk
Belize, > Doli, n u moru; ko-
Balk, arbi, n,balea, greda; vrh brasde;
ispust pogrješka;
sapriječba, redone sramota;
šteta
Balk, eae ae vt * Sarat, obmanjivati;
porušiti made; pokvariti raču!
oeujetiti; posramiti; preći, izpustiti
uskratiti; zamučati; to —
odoraćati kupce; —, ¥.
zaustavili se.
Balker. DUE, n. motrilac ringa.
Ball, bil, n lopta, kruglja; oko; de-
Belo (ispod palca) ; semaljeka krug-
lja; caraka jabuka; (of the knee)
jabučai puce (u šetaljke); lisičji
trag; čahura od avilea;
ra fir čašica šganice;) fire
—, ognjena kruglja ; — and socket,
stežaljka na kruglju; — of thread,
klupko konca; to toss about the
—, rasgovaraći o ovom i onom; —
vein, ekrugljasti željezovac;
Ball, bal, n. va igranka. ,
Ballad. bal D. daladu; — maker,
nger, trgo-
Ber, pjevač
bulada; — tune, napjev balade
— writer, pisac balada; —, v. i.
pjevati balede.
Ballast, bAl*st, n. grad, pritega, sa-
vurna; šljunak; — lighter, splata
za savurnu; — pit, prudište (jama);
— stone, Šljunak, prud; pea
savurna od prudu; shingle, sli stone
—, sovurna od krupnog šljunka; to
go on (to sail, to be in) —. na-
krcan samo savurnom,
Ballast, b&lst, v. t. krcati grušem;
to — the road, navositi prud na-
Ballestage. balvatrdt, a
sa uzimanje gruša
pristojba
BAL
Balluting, DaYtsttog, 0, broanje gra
anje
nai pruda.
Ballet, a, D. balet, kazališni ples.
Balling-furnace, bal*ng-fo'n's,
avarnica; — iron (vet) ratvala,
Ballistic, bali wk, a. što se tiče hica.
hit 10 pl. metoslovlje.
Balloon,’ bélan’, n. velika lopta, velika
kruglja; loptanje velikom loptom;
loptina (srakoplov); kapaltca, sud
Poros hem kruglja; — ist,
makoplovac Too bnplovaov;
Ballot, ar, 2. “Glacsonice (prvobitno
krugljicaj; glasovanje glasovnicoma;
to vote by, —, glasovni-
o. es box, "kovčešić ii šara sa
gi ices — mj. ti gla-
nN
Balm, | bam
0, dragomast; balsam;
pomast; tašilo; — apple, strkanj;
— cricket, kriješ; — ge
mint, maliinjak; — tr
mavo di
Balm,
ro.
bain, v. t. masati balzamom ;
tu; Balzamovati; ublaiiti,
BK a
my, ba'm*. a. dragomastan; ito
prakvodi balzam; blag;
miomiritan; ublažujući, utažujući.
Belsam, bal Ga balsam; (bil.) ni-
salica; — shrub. mirac 6/
tree, balsamovn. drvo. meki
Balsamation, bale’n6
balzamom.
Balsamie,
bla,
, De mazanje
mk, a. dragomastun ;
goo"
Baleamiferots, baistmit's*s, a. ito
proizvodi
Balsamine, bAlstmin, n. nisalica,
lijep čovjek (bil)
Baltic, bare, a. baltički.
Baltimore, bal't'ms', (bird) n. bali
morska vuya.
Buluster, bii’*st", n. stup od prislona;
tokica ; stupac od prislona; pl. pri-
stems ipak-droo; —, v. t.
vaditi _prislonom.
i Balbstered, BAIst0"d, a. ograđen pri-
slonom, rešetkom.
BAN 49
BAN
Balustrade, bates n. perila od
dtupaca, prislon, ograđa, rešetka.
Bam, bim, n. (vnlg.) prepare,
Bamboo, b&mbt’, u, bambue, tri
Bamboozle, bimbnći, craig) m vt
prevariti, oglobiti.
Ban, bin, n, javni proglas, oglas ; pl.
ozov, navještaj (zaručenih); progon ;
izopćenje ; ; svečana za-
brana ; to proclaim, the bans, osvati,
napovijedati; — of & empire,
izgon iz države ; dog, par na
lancu.
Ban, bin, n. vrata fine ist. ind. mu-
Bi aa, bio prokleti.
an, ban, v. t. i.
Banani, b'n#’na, n. banana ; — bird,
dananin drozd.
Band, bind, n. vezanka, trak ; vrpca ;
zavoj ; uzica ; remen bes kraja ; ves;
rab podalavak; koplonica, pant;
i a, pant ;
pojas; druiba, čela; — of iron.
gponden okov; — of music, glazbeni
zbor; — box, nakitnica; — dog,
pas na lancu.
Band, band, v. t. vezati; zdrušiti;
—, V. i. združili se; urotili se.
Bandage, ban'd'dž, n. zavoj; zavojnica;
asa.
Bandagiot, bad*džist, n. zavojar.
Bandana, b’ndan’a, n. Bois avilena
Banded, ban'd'd, a. pruga
nded, ban'd*d, a. prugav; okovan.
Bander, b&o'd*, n. koji e drugima ja-
tad; urotnik,
Bandit, ban'd*t, n. rasbojnik.
Bandle, bin" ‘dl, n.irska mjera =2 stope.
Bandelet, ban'dsist, bandlet, bad,
n tradid; zavoj čić; pretka, letvica.
Bandoleer, "band JI", m, prekoramenica
Bandrole, band’rdl, "Banderole, n. za-
slavica, atežić.
Bandy, bind", n, maška, zakučasta
ica; loptanje maikom; — legged,
krivonog.
Bandy, ban'd*, v, t. amo tamo uda-
rali, bacati, gurati; izmjenjivati;
prepirati se; razmišljavati; —,v.i.
tnimiti ne, prepirati se,
Bane, bčn, n. otrov; zabr, “Bi,
metiljavost (ovaca); — boy )
samorast; — wort; paskvica.
Bane, bčn, v. t. otrovati.
Banefal, bčn'ful, a. girocan 5 ; poguban,
ubojit; — ly, adv. pogubno; —
. ness, D. otrovnost ; pogubnost.
Bang, bing, v. t. (rulg.) tući, uda-
rati, batinati ; surovo, zlo postupati ;
zlostavljati; natkrilii; —, v. i
pucati, praskati ; te - — BPs opra-
viti se po najnovijoj
Bang, bang, n. udar, udarao; tutanj;
toljag
Banging. banging ng, a. (vnlg) velik,
krupan, silan.
Bangle-eir. bi bangli', n. klapavo uho,
Banian, bangin, n n ines trgovac ; *
sobna hi ‘days, (u mornara)
U tree, indijska emo-
Banish, bang, v. t pragnati, ag. ize,
nati ; jal; — able, o.
nio; — er, m. progonjač;
progonstvo; protjeranje,
Banister, ban’*st*, v. Baluster.
Bank, bink, n. humac, nasip, brežu-
Yak ; obala, žal ; (a sand —) greda,
prud; 8 — of clouds, oblatina ;
aloj; klupa; igraonica; noviara,
wai” to keep —, držati banku;
— of circulation, žiro-banka ;
for loans, pasudionica; — for sa-
vings, štedionica; — of discount
and deposit, diskonto banka i pokla~
diona; — ‘of issue, banka, koja
izdaje note; — agio, novčarni prid;
— bill, novčarna dionica, banknoć
ta; — check, bankovna naputnica ;
— cresses, pl. (bil.) trizalj; —
note, banknota; — stock, jedna ili
više novčanih dionica.
Bank, bink, v. t. ograditi riasipom ;
zagatiti ;. uložiti novac uanku ;
able, a. (mjenica, nota) sposobna
da ju banka primi, ikontuje.
Banker, biak'", n. novéar, bankir;
(Newfoundland —) ribar (bakala-
ra); — 's note, hankovna naput-
- ment.
BAN |
— 's table, — 's counter,
mjenjačnica.
Banking, bluk*ng, n. novčaratvo;
mjenični posao; — business, —
transactions, mjenjački, novéarni
poslovi; — house, novčani zavod.
Bankropt, bink'ropt, a. propao; —,
n. propalica; to turn (become) a
—, propasti; — law, zakon o pro-
palosti.
Backrept, bink'ropt, v. t uprapa-
stiti; —, v. i. propasti.
Bankruptcy, bak’r'ps, n. propad,
bankrot; objava bankrota; court of
—, stečajni sud.
Bank-share, bank’
", M. novčana di-
onica.
Banner, ban’, n. zastava, stijeg ; za-
slavica.
Bannered, band, a. noseći, imojući
zastave.
Banneret, bin"r't, ni atjegovnik ; za-
slavica.
Bannock, bin'šk, n, zobeni kolač.
Banquet, ban‘kw't. n. gozba ;-— house,
banqueting house, — hall, —
room, kuća, dvorana, soba, gdje se
drže gozbe.
Banquet, biu'kw*t, v. t.
gostiti, častiti; —, v. i, gostiti se,
Gastiti se; — er, m. gost; častitelj.
Banquette, binket', n. danak preo-
brana; staza na mostu.
Banshee, bin'ši, 1. vila navjeenica
amrti.
Banstickle, ban'stikl, n. balavac (riba)
Bantam, bin'm, n vrsta gnjetelka ;
— work, vrata umjetnog stolarskog
posla.
Banter, ban't®, v. t. rugati se, pec-
kati, šalu zbijati; za nos voditi.
Banter, ban’t™, n. šalu, ruga.
ra ban't’r**, n. žaljivac, porug-
paiingbšnting,, djelešce, napriče;
kopile.
Banyan, bšn'jn, n. indijska smokva.
Baptism, bap’t'zm, u. kret, krštenje,
Baptismal, biptiz' kreni; —
ajajno
50 BAR
font, krationica; — vow, kreni za“
vjet
Bay prikr-
tist, bap'tst, m. Rretitel;;
telj.
at
Baptistery, bip't*ste", n. krstionica.
Baptistic, b5ptis'tk, a... bčp-
B i 2 a. ki
aptize, baptajz',
Baptizer. baptaj’z"". n. žratitelj.
Bar, bat, n. moika, šipka; prečaga,
priječnica; dam (na bačvi); prije-
tora ; greda; zapreka zapona ; za-
grada; krčmarski
benje (na ulazu u ‘1
rijeke); sud, sudište ; crta od takta;
at, stanka; ruča; prigovor,
fee, tamničarina; —
željezo u šipkama:
keeper,— man, dvorilac (u krčmi, ;
maid, konobarica; — post, stup od
Franjge; — wood, sapanovi
Bar, bi“, v. t zamunuij zatvoriti; sa-
graditi; predusresti, pri
zabušiti; zaustavi od:
. ; prigovoriti (u
fuđu); — a vein, podvezati,
Barb, batb, n. brada (ili šo naliči
na nju); bradac, mren (riba); bar-
Ke idski golub če.
aha ju
Batacan, barb*kin, m. vanjski op-
kop; opkop; mostovni branik ; (ku-
la) straževica; puikarnica.
Barbadoes, ba'bš'doz, — aloes, jetre-
nasta-algja; — cherry, zapadno
indijska trešnja; lower-fence,
— pride, paunova kresta (dil): —
nut, dljuvača; — tar, zemna smola,
» kameno ulje,
Barbarian, Serban, a. barba:
berberski; —, n. barbar ; divljak,
okrutnik; tuđinac; Berberin.
Barbaric, ba™b&r*k, a. inostran. tuđi;
barbarski, divlji surov.
Barbarisme, barbriem,, barbarizam;
neznanje, surovost, okrutnost.
BAR
Barbarity, b*bart', n. čarbarstvo;
surovost, necovjetnost, okrutnost.
Barb bavbsrajz, v. t. pobarba-
Posie
ie
Barbarous, barbirša, a. barbarski;
surov, grub, divljačan, okrutan.
Barbarousness, ba"bčt0sn*s, n. V.
Barbarity.
Barbary barb'r*, m. Barberija (—
horse) j barbarac; — falcon,
tuniški sokol.
Barbate, ba”bet, a. (bot.) drađat;
kav,
Barbated, ba"bet'd, a. čekljunav;
bradat; — flowers, usnatice.
Barbe, barb, n. konjski oklop.
Barbecue, ba"b'kju, n. pečeno odoj-
če, (cio) pečen vol; velika zabava i
gozba pod vedrim nebom; —, Y. t.
peći cijelo živinče.
Barbed, barbd, a. Bradat; sa kukom,
čekljunom.
Barbel, ba"bl, n. bradac, mren (riba);
žaba. žabica (bolest).
Barber, ba"b5", n. Brijad, erberin;
chair, stolica za svakoga;
vices, zubna kliješća (engl. ključ);
— monger, gizdelin; — surgeon,
brijač i ujedno vidar.
Barberry, ba"ber*, n. žutika; — tree
žutil
tikovina.
Barbet, ba"b't, n. kudrov, brađaš
(pas); bradaš (ptica).
Barbotine, ba”b*tin, n. glisnik,
Barbole. bavbjul, n. dradica.
Bard, bard, n. bard, pjesnik; slanina
za srškanje (špikanje).
Bard, bard. y. € čupati, V. Beard.)
Barded, bar'd'd, a. oklopljen.
Bardic, bard*k, Bardish, ba"d*tš, a.
dardski.
Bare, b&, a gol, nag, plešiv; golo-
sla; prost, jednostavan, bez nakita;
ubog, oskuđan; prazan ; iznošen;
otrean; očit, očevidan; otkriven;
tam; — ly, adv. golo, samo, jedva;
— ness, n. goloda, tinja; osi
nost; — Dokeg fois -
done, m, mréa (gola kost i koža);
51
BAR
— boned, mršao; — faced, svoga
lica; očit; besraman; — facedness,
m. očitost; bezobraznost; — foot, —
footed, a, bosonog; — gnawn, a,
lojan; — headed, a. gologlav; —
headedness, n, gologlavoe; — leg-
ged, a. golih nogu; — necked, a,
golovrat; — picked, a. do kosti o-
glojan; — ribbed, a. golih rebara,
mršav; — tailed,’ a, gologue, siro-
mašan; — Worn, a. pogažen.
Bare, bi", v, t. ogoliti; otkriti; —
(of) lišili.
Barful, ba"fal, a. težak, pun zapreka,
Bargain, ba"g*n, n, trgovina, kupnje
kupovna pogodba; kupljena ili pro
dana stvar; posao; dobitak; to
strike (make, buy) a. — kupiti,
prodatt što, ugovoriti; to sell one
good —, prodati cijene, u prilic-
me Boijenu; to sell one a —, nji
koga prevariti; to sell bargains,
sramoino govoriti; a chance —,
(slučajna) jeftina kupnja; into the
—, suviše; to have hard — s with,
strogo postupati ea; to geta dead—,
dobili u necjenu; — and sale, ku:
povni Koi — maker, n, ni
Bargain, ba"g*n,.v. i. brgovati
zariti; pogađati
prodati, pogod:
Bargainee, bitg* an kupac.
Bargaincr, ba"g'n"', n. prodavac.
Barge, ba'dž, n, barka; čamac za za-
bavu; pram; barkača, dereglija;—
man, n. lađar; + master,
spodar barke,
Barger, bardi, m. ludar.
Bargown, ba"gaun, n. sulačku odora
Barilla, borila, n. elanica (bil); špa-
njolska soda,
bark, n, kora; kina (hora;
bared, — stripped, oguljen, odlju-
Hen; — bed, n, bjeslište; — bound,
debele kore; — pit, n, alrojište: —
mill, stupa za trijeslo; — stove,
pokriveno trjeslište.
Bark, bark, v, t. grliti,
ljuštiti, upiti.
kidati horn;
BAR
Bark, ba'k, v. i, lajati, štektati; hu-
liti, paovati.
Bark, (Barque), batk, n. Lark (vrsta
broda na tri jedrila); čamac.
Barker, bark*, n. lajavac; gulitelj
kore; dozicač kupaca za koji dućan.
Barkery, baker, n, spremište trijesla ;
tor.
Barking, bak‘ng, n, lajanje, lavež.
Barking-irons, ba"ksng aj’renz, a. pl
strugač B
Barky, ba"kt, a. Zorav, od kore.
Barley, ba"l, n. ječam; peeled ii
hulled —, krupa; pearl —, pre-
krupica; — bird, krivokljun, mo-
drovka strnadica; — break, — bra-
ke, njeka seoska igra; — bread,
ječmenica; — broth, ječmena juha;
pivo; +— corn, ječmeno zvno; —
mow, enik; — meal, jeémenovo
braine; — mill, prekrupnica; —
seed-bird, pastirica, ovčarica (ptica);
— sugar, ječmenac; — water, ječ-
‘mena voda, ječmovac.
Barm, batu, n. pjenice, (pivarski)
kvasac, .
Barmy, ba"m*, a. kvasan.
Barn, barn, n, ada, štagalj. štedanj:
staja; — door, vrata od suše; —
floor, yumno: — mouse, šišmiš; —
owl, Luljina, mrteačica (ptica); —
swallow, čađava laslavica,
Barn, bi'n, u. veliki šaran.
Barnacle, ba"nčkl, n, morski kalež
(školjka); drveća plovka (plica);
— 8, pl. nagubnjak; (naočali),
Barometer, brčm'it“, n. Uakomjex.
Barometric(al), bir’met'r*k(*l), a, Za-
komjerui.
Baron, birčn, n, Larun; (u zakonima)
muž, suprug; — of the exchequer,
sudac sudišta državne blagajne;
lord chief —, predsjednik sudišta
državne blagajne; a — of beef,
oče goveile pečenice nerasječene,
UVaronago, birčntdž, n. barunija; evi
baruni.
Baroness, biršnts, n. Barunica,
Baronet, biršntt, n, baronet (plem.
čast iza lavona),
32 BAR
Baronia!, bčro'nsi, n. barunski,
Barony, bdrčnt, n. darunija, barun-
stvo: .
Barracan, birčkšn, n, vrsta laika.
Barrack, bdršk, n, koliba; — 8, pl.
vojnara, 'kazarma; — master, nad-
zornik vojnare; — square, — yard,
dvorište od kazarme,
Barracoon, bir®ktn, n. spremište cr-
mačkih robova; crnačka koliba.
Barras, bar®s, u, borova smola; kober.
Barrator, bart, n. jezičnik; svad-
ljivac; pravdaš; varalica (kapilan,
koji krade brod).
Barratrous, bir*tr’s, a, (-1y,adv.) kriv
pronevjerenja, krađe.
Barratry, bar*tr*, n. pravdanje; iz-
vraćanje; varanje, pronevjerenj
(kapitana na brodu).
Barrecoes, bir*koz, n. pl. mala ba-
rila. .
Barrel, bir“), n, badva, bure ; dačva,
tona; cijev (od puške); bubnji (od
ure); valjak; — of an air- pump,
golijen uzdušne sisaljke; — of the
ear, bubnjić; — of the wheel, vre-
teno krmila; — of the capstan,
vreteno vitla; — chain, lanac u
uri; — bellied, trbušat; — boiler,
cilindrički kotao; -- fever, pijan-
stvo; — maker, bačvar; — organ,
organac.
Barrel, bir), v. t. metnuti u bačvu;
posoliti u hačvi.
Barren, barn, a. neplodan; jalov;
suh; siromašan, oskudan; suho-
paran, bedast; mrlav (o glavnici) ;
flowers, bespolno cvijeće; —
spirited, bez duha; — wort, krespin
(bil); — ly, adv, neplodno; —
ness, neplodnost; suhoća ; slaboum-
nost.
Barren, barn, n. pustara: — 8, pl.
travom i rijetkim drvećem ja
često vrlo plodna zemljišta u rap.
Americi.
Barricade, barked’, n. barikada ; za-
krčenje, zagrada; šranjga; zopvi-
jeka; ~, v. t, preprijeliti; zakrčiti;
ovkopati; zatvoriti; zaprijetiti.
BAS
Barricado, V. Barricade,
Barrier, bar'*r, n. obgrada, opkop:
rešetka; uterđa, tvrđava; Branitave
zaklon; šranjga; međnik; meda 7
ustava; zaprije
Barring, bir‘ng, p. pr. isuzam, izim;
— out, n. iskiutone
Barrister, barvst™, n. odvjetnik, bra-
nitelj.
Barrow, bir’, n. nosila, tralje; ko-
lica, tačke (wheel —), (grobni) hu-
mak, mogila;. uškopljen krmak; —
bunter, (ačkar; — woman, voćarica;
— Grease, évinjeka mast; — hog,
uštrojen vepar
Barse, ba's, n. okun, grgeč (riba).
Barter, bart®, v. i. trgovati na za-
mjenu; — v. t. mijenjati, ismi
to — away, tratiti, rasipati;
+ trgovina na zamjenu; izmje-
na; —' er, n. promjenjač, rozmje-
njač; — ing, n. zamjena, izmjenji-
vanje (trgovina),
Barton, ba"tn,'n. zemljišta gospošti-
ne; gospoština.
Bartram, bartr'm, n. jarmen (bil)
Baryta, biraj'i?, Baryte, birajt, Ba-
rytes. boraj'tiz, n. težac, baril.
Baryton, bar*ton, n. bariton;
# nenaglašenom zadnjom, slovkom
Basal, be'sćl, a.
Basalt, bradlu. n Zađač, stupnjak;
— in, n. stup od čađača.
Basaltic, b'sal’t*k, čađačev, čađački
Base, bčs, a. nizak; malen, neznatan,
prost, loš, 1 ; ; nee
raw, kriv; podao, bezobrazan;
all, m. zreta loptanja; — born,
&. nezakonit, prosta roda; — coin,
a. loš novac; — court, n. stražnje
deorište; malični end; — estate, u.
prosti rož, stališ; seljački posjed;
— knotgrass, dvornik (bil); —
minded, a. podao; — mindednet
n, podlost; — rocket, n. običui ka-
tance (bil); — string, m. basova
atruna; — tenu seljačko leno;
— tree, tila (bil); — viol, bas,
brat; — ly, adv. nisko; prosto;
nemnatno; nezakonito; podlo
58
“BAS.
ness, n. niskost; prostola; bescjenje;
nezakonit porod; dubina (glasa).
Base, bča, n, osnov, temelj; dno; pod-
nožje; podatavak; osnovica ; pddin
omova chem); dubok glas, bas;
vrata utrkivanja; fundamental —,
glavni glasac; thorough —, general-
bas; counter —, kontrabas; to bid
the --, izazvati na nnbiceiger —
lesa, a. neosnovan; — ment, n. te-
ijeska-
ti; (voće) omlatiti; (sramiti se); —
—, lesa, (besraman).
Bashaw, b*sd’, n. paša.
Bashful, bis’fal, a. stidljie, xrameši
plah, plašljiv; tupav, bedast; —
ly, adv. stidno, plaho; — ness, n.
stidljivost, plahost.
Basic, bč's'k, a, podležu. omovni.
biz", (bil.); at:
ovčja koža; Oštri kut,
brid, oštrina; stone —, n. majčina
dušica (bil); — weed, m. talac
(bil)
Basil, biz"), v. t. Koso nubrusiti; —
away, zbružiti.
ic, bizil*k, Basilica, bizil*ka, n.
Kraljevska palača; hram; dvorana.
Basilisk, biz*lisk, n. kraljic; basilisk.
Basin, bé'sn, n. mjedenica; zdjela;
kamenica; (gevg,) zavala; ribnja
draga; jama ; kotlina, ponikva; zdji
lica (od vage); brodarnica (dol:
brusaljka; — stand, n. umivaoni
shaped, a, zavalast, koritast,
be*s (pl. basis, be’siz) n. os-
nov, temelj, podatavak; glavni stup,
potpor; podloga.
Bask, bask, v. t. grijati, swucati; —
v. i, sunčati se, grijati se.
Basket, bas'k*t, n, koš, košar; kota-
rica; — fish, koemurasta križaljka
— hilt, n. rukobran (od sablje
hilted, a. sa rukobranom; — ma-
ker, m. kotaričar; — man, n. bre-
menoša; — salt, n, stolna sol; —
trade, n. trgovina kotaricama
woman, n. kotaričarica; nosačica.
Basking- shark, n. ogromni kučak.
BAS _
Bass, bas, h. okun, kostreš, grgeč(riba);
lipa; liko; — rope, m. ličina; —
wood, n. čipa, lipovina.
Bass, bes, n. bas, dubok glas; clef,
m. basov ključ; — horn, n. basov
vog; — string, n. basova struna;
— viol, u. velike guale.
Basset, bast, u. vrata kartanja; do-
piranje rude do površine; —, vai.
dopirati do površine.
Bassinet, bis“n*t, n. laka kaciga;
pletena kolijevka (koš).
Bassock, bask, n. stura, zastirač.
Bassoon, béstn’, n. fagot.
Bast, bast, n. liko, ličina; prostirač.
Bastard, bas’td, n. kopile; vrsta slat-
kog tina; loša vrat tamnog sladora;
—, a. nezakonit; neprav, kriv, po-
Iearen, lažan; polutan, odrođen;
— alkanet, n. divlja proha;
clover, m. djetelina tzrodica;
flower- fence, m. žljezdanka; —
oats, n. ovsina; — ribs, n. vita
rebra; — yocket, m. jatanac; —
— saffron, n. šafranjika; — senna,
n. pucalina; — scarlet, n. Broćnina;
— title, spoljašnji naslov; — wing.
krioce, pakrilo.
Bastard, bas't""d, v. t. dokazati komu,
da je kopile; učiniti koga ili zvati
kopiletom.
Bastard
bas’t*"dajz, v. t. dokazati
kome ili smatrati koga. da je ne-
zakonito dijete; raitati izvan braka;
kvariti, krivotvoriti.
Mastardy, bas't'"dt, n. Zopilatvo, iz-
vodstvo.
Baste, best, v. t. biti, batinati, mla-
kapati;
paklinom obilježiti (ovce itd.)
Basten, bčstču, a. likov.
Baster, bčs'i", n. kutlić; udarac to-
ljagom.
Hastile, bas'til, n. kula, grad.
Ba-tinade, bisttnčd', (bastinado), n.
udaranje po tabanu; batine.
Basting-Jadle, bćs't"ng-l&d), u: kutlić,
Basting-thread, bčs'i*ng-thred, n. u-
jamak.
34 BAT
Bastion, bas’én, n. bastija, obor.
Bat, bit, n. Himid; Latina, toljaga,
maška, pala; udarac; ikriljavac;
komad vate; (brick—) komad opeke;
samar; — fowler, n. noćni ptičar;
— fowling, noćno ptičarenje; —
wings, n. pl. široke veze stroke
Batable, bčUbl, a. prijepora:
Batatas, b'te't's, m. Satara, slatki
krumpir.
Batch, bič, n. što ee na jednom «pei
peć kruha; množina zajedno nai
njenih il ih stvari.
Bate, bat, n. drveno vlakno; (svađa);
a make —, mulljivac.
Bate bčt, v. t. umanjiii; odbili, ot-
kinuti; popustiti; obaliti; —,
smanjiti se, nestajati, padati, po-
puštati; V. Bait.
Bath, bath, n. kupelj; kupatilo; ku-
palište; dry —, n. suha (pješčana)
kupelj;.vapour —, n. parna kupelj.
hot —, n. parenje; salt-water
n. morska kupelj; shower —, n.
slop; — bark, n. trocvjeti kinovac ;
— brussels, n. pl. engleske čipke;
— fy, n. babak; — chair, n. stolac
na kotačima za bolemike; — keeper,
n. kupeljnik, ravgledaé kupališta;
— metal, n. tombuk; — room, n.
kupaonica; knight of the —, vitez
reda od Matha.
Bathe, bédh, v. t. kupa:
prati; nakvasili, zaliti;
kupati se; —, n. kupanje.
Bather, bedhi a. kupalac.
Bathing, be'dlitng, n. kupanje; —
machine, n. kupaća kolica; — place,
n. kupke; — season, n. kupeljno
doba; — tub. n. kuj
Bathorse, bavbirs, n. samarnjak, to-
poveki konj.
Bathos, be 5, M. prijelaz # uzviše-
“nog k smiježnomu; nadutost.
Bating, bč't*ng, prep. izvan, osim, i-
zuzev.
Batist, bit'*st, n. batist, tanko platno.
Batlet, batlst, n. pratljača.
Batman, bat’man, n. konjužav, vojnike
prafeža
i
BAT
Baton, bit, Batoon, bitan, m. Hap,
palica; zapovjednitko, marfaleko
žezlo; obruč, oblac (grad.)
Batrachian, bitrčk“n, a. žapakij —,
. žaba.
Batsman, bicmčn, n. udarač (kod
loptanja).
Battalin, bčtalje, n. bojni red,
Battalion, bitiljšn, n, četa, bataljun.
Battel, pat (a plodan, iron vet.
gojitij —, v. i. dakovati.
Basler (otter, biel, m. oaford.
Bites tata, s. t jiti, tovići; gno-
jiti; oploditi; aLi oj nij. 00s
ljatš ae (in); raskošno živjeti,
Batten, bitn, n. tanka griječka, le
tvica; ravnalo; ogloblje, brdila (na
slanu); to —, w. t. letvicama pri-
čuratiti; — door, n. vrata od žioka;
Batter, bit“, v. t. bili, tući, mlatiti,
udarati, gaziti; razbiti, razlupati,
porušili, rasvalii; — v. n. atajati
koro; battered, p. ¢ &. razbijen,
razlupan; istroten; otupljen; a
battered debauchee, izrgan razuz-
danik; a — jade, matora ženelina;
a pavemen , izvožen, istrošen
tarac; a — ship, razlupan, oštećen
drei 2 — veteran, stari idluženi
mini bati, m. zamiješeno tijesto;
udaranje, žestoko pucanje; pokos,
strmina,
Batterer, bit'%rč',n.razbijač, razoritej.
Battering, bitteng, n. razbijanje;
udaranje; — artillery, — pieces,
opsadni lopovi; — ram, m. rr
Battery, bat’ rt, n. boj, tučnje u-
canje, jurišanje; zlostavljanje; ba.
; razbijena bakrenina.
, bat*ng, n. nabijanje; uda-
ranje; vata, pamučna podetava; —
machine, n. sprava za nabijanje
pamuka; — staff, n. pratljača.
Batisb, bats, 2. nalik šiimišu.
Rattle, biti, n. čoj, bitka; odio voj-
eke; wager of —, sud božji; to
_ 55
BAW
ro (join) —, -udariti, pobiti se;
for (a) —, epreman ua Boj; a
drawn —, neodlučena bitka; a pit-
ched —, pravilna bitka; — array,
D. bojnt red; — ax(e), n, bojna
sjekira, nadiak; — door (dore),n.
maška; lopata ; biljega; nifan; ma-
stilovka (paleta); — door- shaped,
a. lopatast; — holders, svjedoci u
pemičanju; — royal, velika tučnja;
boj Žoj između vite pijevaca; — twig,
. uholaša,
Bate, bati, v. 1. udariti, tuđ se,
oe, boriti se.
Batlemont bat Im'nt, n. krunište;
zid sa kruništem ili puškarnicama.
Battlemented, batIment*d, p. a. sa
kruništem.
Battling, bat'l'ng, n. Boj, Lika,
Batine, bate 2, jk
Baubee, Bawbee, a n. pol pend,
Bauble, bibl, V. Bawble.
Baxbel, b&b], n. — gum, n. gamba,
a emola.
Bak Baulk, bak, n. greda; V. Balk.
Bavin, bav'ta, n. grane, euhad, rošđa.
Bawble, babl, n. igračka, sitnica,
trica, što više sjaji nego li vrijedi.
Bawcock, b&'kčk, n. krasan dječak,
Bavd, bid, n. podvodnik, podvodnica;
= mi podvoditi; (vt
i, jati).
Bawa, ba'dl*, adv. bludno, besra-
Bawdiness, bidtn'a) m. nefietode, be~
sramnost, bludnost.
Bawdrick, bš'dr'k, n. pojas; remen
na klatnu,
Bawary, bidr', n. podvodstvo; Bluđ-
nost; e moba.
Bawdy, bš'd', a. gnjusan, bludan, be-
araman ; house, n. bludiste; —
"omg m 1: grjuma pjema; to talk
rali.
sramotno
Baw-horte, ne, BA nhs, V. Bat-horse.
Bawl, bal, v. i. vikati, kričati; dre-
čiti; — v. t. proglasiti er, n.
vikač; — ing, n. vika, kričanje.
Bawsin, bi’sin, n. jazavac,
Bay, bč, m. draga, zaliv; šteđanj;
BAY
repo; otvor (u sida); utora, bra-
odio zgrade; — of joists, pro-
pion među dvije grede; wots roof,
međurožje; — ice, n. novi led ; srijež;
- piece-goode, n. pl. roba iz Ben-
gala; — salt, n. morska sol; —-
window, n. obluk; — yarn, n. vu-
nena preda.
Bay, bč, n. lovorika; — s, pl. lovor,
lovorov vijenac; lovorik; rose —,
n, zloljesina; leandra; dwaif- rose
—, 1. pjenižnik; berry. n. lovo-
rova bobulja; voskovac, plod od
voskovca; — berry-tallow, a. vosak
od voskovca; — leaf, n. lovorov
listak; — oil, n. lovorovo ulje; —
.rum, n. lovorova rakija; —' tree,
n, lovor-dreo; — cherry, m. lovor:
višnja.
Bay, bč, a. smeđ, rus, kostanjast; —
horse, n. šarac, ;
Bay, bé, n. nevolja, obrana od sile;
to stand at —, oprijeti se, oprije-
ši se; bili u nevolji, opamnosti; to
(hold) at zadržali.
E, Vs je
Boy, ie lovi , salajati.
Bayard, bed, n. šarac; zijalo, zurla,
necedan yledalac; — ly, adv. slit
jepo, bedasto
Bayed, bčd, a. » otvorima, s oblucima.
Bayonet, bajjšntt, n. bodež; — v. t.
BodeZem probosti; Lodežem goniti.
Bayou, baj’u, ni (Am). otok jezera,
Bear bčza", n. pazar, trg.
Bdellium, deljčm, n. levantineka mi-
risava guma.
Be, bi, v. i biti; to be to (sa inf.)
Mujeti, mor 0 be (sa part.) na-
made mogućnost; he is to be ex-
cused, može mu se oprostiti; to be
off, osloboditi ae, pobrati ae; to be
out, varati se; to be ont with one,
to be up, ‘biti gore,
arditi se; let it be,
pusti, ne diraj; be it so, neka bude;
recimo, da; to be too late, zakas-
n
56 u
BEA
Beach bič, n. kraj, žal, obala; —ed,
a. izložen valovima; plosan; nizal:;
nasukan, razbijen; — y, & sa plos-
nim obalama.
Beacon, bi'kn, n. ognjani znak; svje-
tionik; ; znak; — age,
ni, pristojba za svjetionike; — ed,
rasvjetljen svjetionikom, sa avjetio-
nikom.
Bead, bid, n. krugljica
čislo, krunica; 2:
gmiza; puljak; kaplji
a —, nifaniti; cuffs, izvezene
taclije (naručke); — house n. bol-
nica; — maker, n. tvornik krunica ;
—proof. a. prokušun (o šesti); —
roll, n, imenik; popis; — man, n.
bogomolja za drugoga; — swoman,
n tnajmljena) bogomoljka.
Bead, bid, v. t. ukrasiti Biserom.
Beading, ‘bi'deng, n. biserom obnizan
Beale. Didi, n. pandur, bedel; —
ship, n. služba pandura, bedela.
Bendy, bid, a. biserast; malen, okru-
gao, iskočen.
Beagle, bi'gl, n. kao vi
Beak, bik, n. kljun; sisak, trubica;
nosac; rt; — head, n. sjekilj; —
iron, m. rogasti nakovanj; to —,
y. t popasti kljunom; — ed, a.
junast, kljunut.
peder bik®, n. kupa, čaša,
Beal, bil, n. rit, gula, Gr} to —,
V. i. gmjojiti se,
Beam, bim, n. greda; zviječka_(od
tezulje) ; (tkalačko) vratilo ; poluga;
ruda; vreteno (od sidra); gredelj
(od pluga); zvaka ; beams of comet,
rep od repatice ; “sponje (od broda);
širina broda; on the weather —,
nagnut nad vjetar ; on the lee —,
nagnut pod vjetar; on — ends,
sasvim nagnut na bok; kimalo, ou-
canj (u parnom atroju); —— bird,
n. muhar, fić; — board, n. drvena
plitica od“ tezulje; — compasses,
n. pl. čestilo od šipke; — teather,
D. letno pero; — tree, m. mukinja,
BEA 54
Beam, tim, v. i, sijevati, sjajiti; —
v. t. (forht) puštati. bacati.
Beamy, bi'm*, a. sjajan; težak; sa
rozima.
Bean, bin. n. bob (pitomi); grah; —
caper, n. bilina iz oditelji dvolis-
kovica; — cod, m. komuška;
fed. a. hranjen grahom (bodom,
flat, n. grakovište; .— fly, n. kijue
nuda; — goose, n. njivna guska ;
— lily, m. lotos; — meal, n. gra-
hovo brašno; — mouse, n. žumski
miš; — ore, n. gražnjak; — tree,
n. bobnjak; — trefoil, n. tila, žu-
čica; stinking — trefoil n. kopi-
tak; — tressel, n. tubar.
Bear, be, v. t. nosi ;, držati; uzdv-
Sati ; imati; gojiti ; podnositi ; trpje-
ti; donijeti; dobiti; preuzeti; ola-
dati se; (p. p. borne) roditi; to
bear a body, (u slik.) dobro se sa
uljem miješati; to bear a price,
mnogo vrijediti; to bear an office,
uprevljti ured; to — a child,
zanositi; to — one good will,
jo KI before
imati ulogu; to — ae
, bii li iG 2 kim; to — re-
semblance, naličiti; to — obedi-
ence, biti poslušan; to — witness,
jedeš; bi — e) Proportion
prema (u resmjers);
uzdržati v3
se
to — one hard, strogo po-
; to — in hand, imaš u
j asti; to — one in hand,
zavaravati; to — sway
sladati; to — away, odni-
— down, skučiti, sacladati
Ha
Ht
on i upon, oslonjati se; biti na;
BEA
to — out, Braniti; prodrijeti; isti-
cati; to — one out, podupirati,
zauzeli se za koga; to —
voditi, uzdržati, upravljati; to —
towards, broditi prama ; to — up,
nositi, držati, na površini usdržati,
u vie dignuli; to. — one's self,
vladati ee; — v. i. nosili, trpjeti,
podnašali; uspijevati, uspjeti; vla-
dati 46; oplodi, ; vijesti do-
nijeti; goniti; djelovati; roditi; to
bring matters to —, učiniti da
podovi uspiju; the ship bears,
brod je k; to — against,
navaliti; to — away, odjedriti, po-
djed pred vjetrom jedriti; to —
back, usmaknuti; to — down, do-
jedrits sa svim jedrima; primicati
86; spustili se; (o puškama) dalško
nositi; to — in with the harbour,
ujedriti u luku; to — off, od vjetra
ae odvratiti; od kraja se udaljiti;
to — upon, biti naslonjen; djelo-
vati; to — up, uzdržati; usdignuti
ae; pred vjetvom jedriti; to. — up
against, protiviti ee; to — up to,
primicati se; to — upon, dostizati;
‘enjerati; to — with, podnositi;
imati strpljenja; — cloth, krena
haljina; — able, a. nosiv; enosljio;
scarcely bearable, jedva se dade
podnositi,
Bear, ba, n. medvjéd; she — n. me-
dajedica; (astr.) the greater and
the lesser —, veliki i mali med-
; Epekulant na bursi, koji ra-
ana padanje cijena; to lead a
, pratili na putu mladića kao
učitelj; to sell a —, prodati na
burei kojih prodavač nema;
— baiting, mh medojeđa hajka; —
berry, žutika ;- maginja; — barley,
ječam oaimac; — bind, n. hla-
Li — 's breech, m. primog (bil);
— dog, 2. ramaoo, Dering —'s-ear,
m. jaglac; — fly, medo, medvjedić;
— ‘s-foot, n. eur kukurijek;
— garden, n. medojedinac; — herd,
n, međejedar; — leader, n. vodilac
medvjeda; putni vođa; — ward, n.
BEA
medvjeda; — ‘s-wort. 1. medvedi
dlan; — ish, 8. medejedski; ne-
sprelan.
Bear, (Bere), bi“,n. ječam destoredac
(ozimae).
Bearance. bčršns, n. uporište.
Beard, bird, n. brada; (bot.) os, osje,
avila, brada; rep (u školjke); če.
kljun; brk (u ribe); rep (u repa-
—, n. brk; old man'
jela loza; — grass, n. se
lašćetica; — less, a. golobrad,
lessness, n, srlobrodot
Beard, bitd, v. t. obradati; čupati,
skupsti bradu; prkosili, opirati se,
vrijeđati; postrizati sukno; to —
away, (građu) otesati; to — off
metale, posjedi kovine; to—a hedge,
okresati
Bearded, biradi, a. bradat; vlasat;
grain, n. pšenica bre
‘osjava); — loach, n. brkica
(riba); — wheat, n. pir.
Bearer, bč'rš", n. nosilac; ti
bila (arch.): štitonoša (her.
Bearing, beng, n. nošenje; podna-
3 rađanja, plođenje; —
pi, rodni pupi; — cloth,
m. krana a haljina; = wall, n. pot-
porn zid.
Bearo, b&a, n. djetešce.
Beast, bist, n. živina, marva, zvijer;
vrata kartanja; b — 8 of burden,
tovarna marha; h. — like, a.
zvjerski; — lines,
gotska. ćud, ži
d e, sramotni razgovori
ivinities, bogovi u podobi životin
Beat, bit, v. t. tući, biti, udarati;
mlatiti; gurati, gaziti
atući; kovati, tanjiti; dignuti (zvi-
jer); utrti; akitati se po; natkriliti,
pobijediti, pretei, prejedrii
mjati, mučiti, poslom ubija
alarm. udaraći na uzbunu; to beat
one’s brains (head) about (with) a
58
BEA
thing, razbijati si glavu poradi
česa; to — a charge, frubiti no
juriš; to — the air, uzalud se mu-
čiti; to beat the field, to — abroad,
bukom pretražiti poljane; to — the
dust. trupkati; to — the hoof, ići
pješke; to — the price, nadmet-
muti posljednjega (kod dražbe); to
time, udarati takt; to — the
wing, lepršati; to — down, oboriti,
porušiti, poraziti, pogaziti, obaliti
poniziti, potlačiti, udusiti; to —
away, protjerati; fo — back, uzbiti,
j to — in (into), zabiti, utje-
porta to — off, odbiti; to — out,
kovati, tanjiti, isklepati (željezo);
beaten out, izmoren, bez službe;
dead beat, iznemogao; to — out of,
narahljati,
odvratiti; to — up,
brkljati; navaliti;
darati, kucati; naval;
buditi; ploviti tamo amo, Pirama
biti ganut, kolebati se; to — about,
kratariti, bordižati; istraživati; to
— on, mozgati, premišljati ; težiti;
to — up for recruits, snubiti u
vojnike; to — upon, navaliti; u-
tuviti.
Beat, bit, n. udarac, kucaj bila, udar
takia; oblaz; lov us klepel! — of
the drum, bubnjanje; I never saw
the —, takova štogod nisam još
doživio.
Beaten, bitn, p. s a. pobijen, izmla-
ćen, utrt; an old — soldier, stari
prokudani vojnik.
Banter, bit, n. Bojnik; kajkač; ilo-
gaža (u oalanamoji ‘maljid, tučak ;
maljica; nabijač; miješalo.
Beati o, Bett, Beatifial, bištif*kčl,
a. (— cally, adv.) spasonosan, Bla-
žen.
Beatification, beat*ke’s'n, n. spaše-
mje; proglašenje blaženika.
Beatify, btit*faj, v. t spasiti, were
diti“ smatrati sretnim; pi
dlaženikom.
Beatitude, b'aretjad, n. blaženatvo.
Beau, bd, n. gizdelin, kicoš; ljubov-
nik,
BEC 59
Beanfet, bo'Bt. n. stolnica.
Beanish, b0"s, a. gisdelinski, kicoški.
Beau-monde, bamčnd', BD. gjajan svi-
jet (mode i ukusa).
Beauship, bop, gizdelineteo, ki-
codenje
je.
Beautious, bja’tss, a. (— ly, adv.)
poeni Ress ljevo
Beautifier, bjn’t*faj", n. ukrasitelj,
Beantifel, bjećstu, » (— ly, adv)
ti, te
i se,
lijep; — ness;
Beautify, bju'i fej, Wi "e ulje
krasili; — v. i. polje
Beautiless, bjn't‘l*s, a. ružan.
Beauty, bya tn. ljepota; što
— ‘spot, m mla:
water, n, (coda) kranilica; — wa-
ning, a. gubeći ljepotu.
Beaver, bi'v", n. dabar; dabrovina;
dabrovac (klobuk); vrsta sukna po-
put pusti; doljni dio vizira od ka-
cige; (bever) užina; — ‘s-cods, n.
dabrovica (dabrove kesice); — duck,
n. veliki gnjurac; — eaters, n. p.
rec; rosomaha; hat, m.
klobuk) dabvovac; — trge, n. da-
brovac.
Beavered, bid, 2 sa dabrovcem
Bebabbered, Deblobd, a. nabuhnjen
od plača.
pei "bektft iko, m. smokvar,
perai, brka, v. t. utišati, umiriti,
od vjetra zaštititi; to be
becalmed, biti tišinom (bezvjetarjem)
sedrien di pod ojetar kraja ili dru
broda.
gr
Becalming, b*kim'ng, n. tišina, Lez-
vjetarje.
Becanse, brka, . jer, budući do, da,
. pora
fans, v. t. snaći, dogo-
diti ae; —, adv. slučajno,
Becharm, 'm, ¥, t. očarati, zanijeti.
Beck, V. Beak.
Beck, bek, n. potočić.
Beek, bek: n, kimanje glavom, mig,
znak; at the —, na mig; to —, |
V. Beckon. U
BED
‘Becket, bek’t, n. konop na ušicu,
petlju; b— 8, pl kuke i vezi.
Beckon, belcn, v. i. (to) kimati, mi
gati, maknuti (rukom); — v. t. do-
mahivati, dozvati; —, n. mig, znak.
Becloud, b*klaud', v. t. naoblačiti,
zamrači!
Become, b*kom", v. t. biti, postati;
— ov dolikovati;
jati.
Becoming, brkom?*ng, a. (
pristao, dostojan, prikladan
—, m. postajanje; Ho je pri
zgodno; — ness, 0. puistojnost; pri-
Kladnost.
Becripple, b'krip'l, v. t. okaljati, o
aatatiti.
Becurse, b*kd's’, v. t. kletcamu obasutš.
Bed, bed, n. postelja, 1
(rijeke);
et; korito
jeka, greda (u bašći); -
ženidba; log, ležaj;
loža (od topa); mu-
gi žrugnji — of the.
bowsprit, dio nosa (od broda) na
kojem leži čunac; pot -, kilo, gnoj-
njak; — of ease, počivaljka; — of
honours, junačko polje; — and bed~
ding, odar a posteljinom ; — of snake,
zmijsko gnjijezdo; to lay (hertings
&) in beda, slagati (ringe itd); to
make the —, napraviti postelju; to
go to —, ići spavati; to take to
—, leći se (bolestan); to lie a -
bed, ležati; to be. brought (put)
+ (of, with) poroditi; — bug,
n. otjenica; — chair, n. naslonjač
za bolesnike; — chamber, n. ložnica ;
entleman of the king's — cham-
er, kraljevski komornik; — clothes,
n. pl, posteljina; — curtain, n.
zavjesa od postelje; — fellow, n.
drug u spavanju, glueni prijatelj;
_ fnginge, pl. posteljni
— linen, posteljno ri
alan, nodište;
blje; — mate,
n, drug u spavanju; — pan, m.
‘ionica; — plate, n. potplata,
lazinište; — post, m. noga od po-
atel; resser, u. pospanac; —
rid, — ridden, a. bolestan; — quilt,
BED
u. prošiven pokrivač; — rite,
n
bračna dužnost; — room, n. loz
nicu; — side, m. strana od poste-
lje; — ste: dn. odar, i
straw, m. slama od postelje;
vanjsko cvijeće; — awerver, m.
preljubnik ; — tick, n, navlaka ; —
time, n. vrijeme za spavanje
ward, adv. prema postelji, k posi
lji; — work, n. lak posao.
Bed, “bed, v. t. leći spavati, poleći u
prostrti; posijati, saditi ;
i, vrstati; potrti (usjeve) ; pi
v. i. (with) spavati (2a
Bedabbie, "baad v. t. poskropiti,
poprskati Tati.
Bedaggle, bedag't, v. t zaprijati (skut
haljine); zablatiti:
Bedash, b'das’, v, £ poprskati, za-
dtrapati
Bedanb, (Bedawb), bedab’, v. t. za-
mrljati, zablatiti; zaštrapat
Bedazzle, bediiz'l, v, t. zaslijepiti;
bedazzled with the sun, zablije-
itilo mu od sunca.
Bedder, bed, Bedetter, bdet’*, n.
dolnji žrvanj, dolnjak
Bedding, bedčng, n,_ posteljina, po-
atelja ; stelja ; položaj slojeva.
Bedeck, btdek', v. t.
Bedeguar, bed"ga!, n. ružina šiška.
Bedevil, b'Jev“l, v. t. zažarati, opči-
zabuniti, smes fi ment, n
=
Bedight, b'dajt’, VE obit nares
Bedim, 'b'dim’,’ v. t. potamniti, za.
mi
di ‘ml, v. t. (vnlg.) ra-
žalostiti, bijednim. učiniti. .
Bedizen, btdaj'zn, v. t. ukrasiti, ie-
kititi (bez ukusa).
Bedlam bed'lm, n. ludnica; luđak
a. lud; — like, 8. manit, lud;
ite, m. luđak,
Bedraggle, b'drag’l, v. t. oprijati,
zablatiti.
Bedrench, b*drenč', v. t. prokvasité,
navlazit.
_60
BEE
Bedrop, btdrip’, v. t. pokapati, po-
akropiti; omrljati.
Beduck, bedok, v.t, ugnjuriti, umočiti.
Bedung. btdong', ¥. t. nagnjajiti; o-
blatiti.
Bedust, b'dist', v. t.
biti.
Bedwarf, b°dwi'f, v. t. učiniti krš-
Havin, čučavim ; u want zapriječiti
Bee, bi, m. pripomoć po-
trebnom ‘muajedu ; bees of the bow-
sprit.. pl. o što je pričvrićeno_ pr-
veno kosno leto na cuncu; queen
—, matica; — bird, n. vrbova lie-
nica; — bread, n. međa eater,
n. péelar, legat; — flower; n. pče-
lica (bil); — garden, n. pčelnica ;
— glue, n. voskovina; — hive, n
ulište, košnica; — master, n.
lar; — line, n. ravna erta, na;
kraći put; — mi n. rastoč; —
moth, n. trlac; wax, n. vosak ;
— tiger, n. smrtoglavac.
Beech, bič, n. bukva; — coal n
dukov ugljen; — gall, — n
dukov žir; — nat, n. inate
— oil, n. dukvično ulje; — tree,
n. bukva.
Beechen, bi’én, Beechy, bi“, n. buhov.
Beedy, bid", n. pile; — ‘s-eyes. n.
sirotica (Uil.)
Beef, bif, n. govedo; goedina ; beev-
es, pl. goveda; short rib of —
n. krupan
zaprašiti ; iz-
pei
vjek; Ge e;
— fork, n. vilice, viljuška ; -— gravy,
n. goveđa juha; — knife, m. veliki
kuhinjski nož; steak (stek), n
režunj pečene govedine; — witted,
a. lud kao govedo; — wood, 7.
sapota (bil )
Beel, bil, n. kuka (rudara).
Beer, bit, n, pivo; — 8, pl. čaše za
pivo; — back, n. pivarski budanj;
— barrel, m. pivarsko dure
house, n. pivarnica; small —-
; sla-
pro.
Beery, bit’, a. pivolik ; od piva; pi-
vom opit,
Beestings, V. Biestings.
BEF
Beet, bit, n. blitva, cikla. bural:; red
—,— rave, -— radish, m. cikla;
— sugar, n. durakov slador.
Beetle, biti, n. maljica, prakljača,
maška; malj; kukac; paving —,
maljnga; reeming —, župernjak:;
common zujak; — blind, a,
poste — brow, n. atršela
obrva; mk "pogled; — browed, a.
stršećih obrva; mrka pogleda, zlo-
voljan; — head, m. glupak; —
headed, a. glup; — stock, n. držak,
Beetle, bit), v. i. straiti. visjeti nad.
Bete ¥. t, napasti, naći, zadesiti;
i. dogoditi se.
pi, ise, vt. pristojati se, doli-
Beiter, define’, v. t. laskati, ula-
givati ae.
Befog, b*fog’, v. t. maglom zastrijeti.
Befool, befal’, v. t. obmanuti, zaluditi.
Before, b*fo", prp. pred ; prije; —, €.
prije nego, kad već; —, adv. spri-
jeda, naprijed; prije, otprije. nje-
kad, već; — one’s face, u lice; I
love you — me, ljubim vas više
nego šebe; — cited, — mentioned,
— named, prije spomenuti,
Beforehand, beforhind, adv. prije u
naprijed, isprva; to be
to-be — in (with) the
world, sretno, dobro živjeti. +
Beforetime, befortajm, adv. prije,
peltane, beišrččn, v. t. dogoditi se,
zadesiti
Befoul, b*faul’, v. t. oprijati, zablatiti
Befriend, befrénd’, v. t. prijateljevati,
(s kim), i, podupirati, spri-
jateljiti se; to — one's self, gl
svoju korist; — ment, n. poma-
ganje.
Befringe, befrind?, v. t. potkitui,
iti.
Befarred, befo'd’, a, opšiven krznom,
Beg, | bess v. t (something of one),
Ho); prositi; to —
de vquation, što nedokazano uzeti
kao dokazano; — v. i. prosjačiti;
moljakati; (leave) moliti dozvolu,
BEG
usuditi ne; to go a begging, ići u
progake; begging friar, redovnik:
prosjak; begging rhyme, arok za
necolin, viječ rabljena jedino roka
radi.
Begem, btdžem',
kamenjem.
Beget, iveet’, V. t, roditi, izvoditi.
Begetter, beget, n. roditelj, otac.
Beggar, bi prosjak; — 8, pl.
bench, prag; —
alan; — 's lace,
dehele končane čipke; — v. t. u-
činiti prosjakom, siromahom ; oglo-
biti; iscrpiti, nadilaziti ; — liness,
no uboiteo, siromaštvo; — ly, a. i
adv. prosjački, ubog, prujav; beg.
early clothes, odrpulje, podarine ;
loings, pl. lopovštine; — y, n
iromaštvo.
v. 4. dakititi dragim
', ¥. £. počeli, započeti,
samet; to — the
set urediti se;
či početi, n
Beginner, agin 1 7 a početni, za-
četni
Beginning, b'gin"ng, u. početak, po-
stanak, izvor, prvi uzrok.
Begird, b*gord', v. t. pasati, opasali,
opkoliti, open.
Begnaw, beni, v. t. oglođati ; rastočiti
Begone, begin, i. otale! odlazi! nosi
Rogored, btgo"d', a. krvav, okrvavljen,
Begot, big brgčt, Begotten, begot'n, Pp
P. rođen V, Beget.
Begrease, ber, v. t. namazati maš-
ću, uljem.
Begrime, Dera) im, ¥, t. očađaviti, o-
gariti, oblai
Begrudge. brgrodi, v. t. zaviditi,
Beguile, b'gejl, v, t. prevariti, zave-
ati; odmanuli. zavaravati ; izbjeći;
provesti neopasice, ugodno (vrijeme);
— er, n. varalicu.
Behalf, b'haf. n. korist, probitak, u-
har, prilog; obrana, zastupanje
in — of, poradi, mjesto, 2a; in
my —, poradi mene.
Bebare, ‘phar, vt svladati, ¢ obus-
BEH
dali; voditi; to — one’s self, ola
ae; ill
Behaviour, bebe, he vladanje, ka
našanje; to be upon one's —,
odgovoran za svoje ele dili na
Behead, Whed, v. t. odejeći, odrubiti
avy; — ing, m. glavosje
jan, — tree), n. be-
, gušavica, vrogomil
en, bine, &6
hen ; whit
; to be _> zaostali; — i the
back, iza leđa, potajno; to be —
one's time, zakasniti,
Behindhand, behind, a. i adv.
«traga, natrag, zaotao, nazadan;
to be — in the world, propadati.
Behold, behold, u. & vije, gledati,
ope notriti; —, w. i. vidjeli,
Boisiies, bhoVdn, a. ¢ p. obvezan,
dužan.
Beholder, ‘behol'd®, n. gledalac, mo-
trilac.
Bebolding, bhol'd*ng, a. gledajući;
obrezan; —) m. motrenje.
Behoney, ‘behon, v. t. medom osladiti
Beboof, b*hof’ n, korist, kasna, whar,
probitak.
Behoove, b'hav', v. i. pristojati se;
— ful, a. koristan.
Behowl, b*haul, v. t. vijati, lajati na,
Being, bing, p. budući, sadanj
this time —, ovaj čas; —, n. bi-
tak, opstanak; biće; boravak
ce, bedtun'd’s. v. t. učiniti
jalnim, zavidnim.
Bajew beeen), vt. draguljima
Bekiss. ee *. sa ljubiti. cjelivati,
Beknave, btnčv, v. t. nazvati lopovom,
Belabour. belarb®, v. t. izbiti, izmlatiti.
Belace, bolčs", v. t. (a rope) vezati;
čipkama naresiti ; izlemali, izbiti.
62 BEL
Belam, b‘lAm’, v. ¢. islepaći, izmlatiti
Belate, b'lčv, v. t. zadržati do konca;
zakai
Belay. bole. v. t. cae komu na
zaustaviti
pak sh i cas 2 La
KA i —
t rigati, isbaciti; —. m, podrig;
pode bel'dam, n. baba: slarica;
babetina,
Beleagt bite, v. t: opsaditi,
yD. opeadnik,
Belectare, brevis, vt dugima. ran.
Belee, si rana v. t. okrenuti dje vjetar.
Belfry, belfr% m. zvonik; atraževica
(karaula).
Belgian, bel’di"n, n. Belgijanac;
neki (Belgic) Cd
Belial, PEEL, a. nečjati
Beltbel, Beek vt gradi ru ružiti:
je, brlaj', v. $. nalagati; natjerati
s loši open doša; odlagati,
Balieh bit, uvjere: mnijenja; bard
of —, lakovjeran; light of —, epo-
aaa briitvsbl, a ojerovatane:
Believe, b . t. vjerovati; —, Ve
i. vjerovati; misliti;
Believer, beli'vés, n pjernik; true —,
Balering evingly, biifv'ngl’, adv. ojerujući,
jeri,
Belike, belajk’ adv. po svoj. prilici,
moža; vj
Belitle, viel,
pall bel, 1. zvono; zvonce; praparac;
(evjetna) čaška; zvončić (cvijet);
alaram —, svonjenje na buku; —
animal, n. zvonce (šivotinjica);
clapper, n. zvečak, bat; — fashi-
ned, a, zvonolik ; — flower, n. avon-
čić; — founder, m. zvonar, scono=
lijevac; — glass, n. stakleno zvono;
— less, a. des zvona; — man, n.
ozivač; — metal, n. zvonovina; —
pear, n. zvonača; — pepper, D.
vk. umanjill, pom
BEL
paprika; — pull, n, uže od zvona,
zvonar; — root, n.
jen; — rope, uže
konopa |, 2. svonast;
— wether, n. ovan_ prethodnik;
s; te ring the —, zvoni
porconiti; to bear the —, vod
prethoditi. to carry (bear)
‘the --. dobiti nagradu; to lose the
—, biti pobijeđen.
Bell, bel, v. 1. objesiti proporac na;
— v. i. svomolikim cvijetom evasi;
(below) rikuti (kao Selen).
Bel ana, Del'adna, m. velebilje,
Baie bel, n. depots
, bel, n. ca.
Bellied, bel’d, a. trbudat, bokast, na-
dut, debeo; — glass,
Belligerate, ‘pridt*ret,
Belligerent, b'lidi*r'nt, Belligerous,
blids*r's, a. ratujući; ratoboran,
Bellipotent, Wliptnt, a. silan u
Bellon, bel*n, n. olovski matrun.
Bellow, bel's, v. i. rikaći, bukati, hu-
vikati , Re urlikanje, zavi-
janje, huji je, vikanje; — er, n.
+ bukaé, wey je
Bellows, belts, n. pl, mijeh, mješina;
fšalj.) pluća; a. pair of —, mješina;
— fish, morska Beka
Belly, bej“, n, trbuh; utroba; the —
of a sail, njedro jedra; lower —,
tréndina; to be given to one’s —,
služiti trbuhu; — ache, n. trbobolja;
— band, n. > Peter ig — bound, a.
zatvoren; -- cheat, n. pregača; —
cheer, n. gozba; — fretting, n. o-
diranje irbuha (potprugom); —
friend, p. priffjunica, mutkojedac;
fal, n. sitost, dovolja; — gount,
D. mršavac; — pinched, a.
— roll, valjača; — slave,
šzjelica; ber,
worm, m. gli vi, diti ili
postajati trbušat; otedi, nabuhnuti,
nebrekni —, vt. naduti, na:
pisek, ‘pilok, v. t. zabraviti, zatvoriti.
Belong, bring, v. i (to) spadali,
63 ©
BEM
pripadati; ticali se; prinojat se
Inoviti se; — ing, &
ings, 1 n. pl. avojina; sposobnosti ;
Beloved, belovd, a. ljučljen, mio, drag.
Below, b*ld’, prp. pod, dapod; — ady,
dolje; na ovom svijetu; u paklu;
kod nižega suda; — stairs, dolje ;
razi zemlje
Belsire, bel’saj’, n. praotac.
Belswagger, belswi ‘, m. hvališa. ra-
zuzdanik.
Belt, belt, n. pas, pojas; remen, pre-
posač; zavoji gnjiloća repa (ovčja
bolest); shoulder —, prepasac; —
maker, n. pojamik; — saw,
Beskrajna pila; — v. t, opasali.
Belate, b'lat. v. t, zadlatiti.
Belver. bel’v", v. i. psovati,
Belwether, V. Bellwether.
Bely(e), V. Belie.
Bemad, b'mad', v. t. učiniti bijesnim,
renin :
mangle, b'mang’l, v. t. rastrgati,
razderati.
Bemask, b*mask’, v. t. zastrti, po-
k
Bemat, btmšt, v. t. samreiti.
Bemaze, b*méz’, v. t, zavesti, smesti.
Bemingle. b'ming’l, v, t. pomiješati.
Bemire, b'maj’, v. t, sablatisi, iska-
ljati.
Bemist, btmist, v. t, zamagliti.
Bemoan, b'mon, v. t. žalili, tušiti,
tugovati; to — one's self, naricati;
— er, n. narikač.
Bemock, bmdk’, v. t. izmjehavati;
rugati se.
Bemoil, b*mojl, v. t. obtatit, okaljati.
Bemoisten. b'mndj’sp, v. t. navlažiti,
nakvasiti,
Bemonster, b'mčn“: st, v. t. nagrditi,
nakozati.
Bemonrn, b'mo'n', v. t. žalovati, o-
dl, v. t, opiti.
ve te zamotati, za-
“ptmjazd’ a, zadubljen u
kukulj
Bemused,
sanjarije; mamuran.
BEN
64
BEN
Bemate, bemjat, v, i, mitariti se.
Ben, V. Behen.
Bench, benč, n: Hupa; djeljača, bla
mnjača; rub od bedema; držača
klupa; sud; King's —, Queen's
beth! grkdona dadilje
klupama opremiti; povjesti na klu-
Bis na udaš Hp”
itt ma j klupi.
Bencher, ben’t®, D. sudac; najstariji
prisjednik;
Bend, ia, bend v. +. sagnuti, prignuti,
saviti, nakriviti ; nategnuti; upraviti,
obratiti, voditi; napeti, naprezati;
svladali, osvojiti; pričerstići (to);
to be bent on, naginjati, nakaniti ;
—, vi pognuti se, uvijati se; pri-
gnuti ae, pokloniiš se; podložiti ae;
nagnuti se; stršići; on), odlučiti se;
to bend forward, čučnuti; to —
back, usvinuti; to — the bow, za-
pet luk; to — the brow, mrgoditi
ae; to — the fist, Past ‘pernicu;
to — a net, razapeli mrežu; to
bend the sword inst, trgnuti
mač na; to — a sail, veal jedro;
to — a cable, vezati. guminu o si-
dro; to — kaki spite against one,
mrzili, progas ja; to — one’s
self (ihe will will the mind) to (upon)
i thing, podati ne čemu, hepi za
Bend, bend, n. prigib, zavoj, krivina;
Set go Pravac, pogled; sa.
stavak dvaju užeta; — s, pl. Bot.
nice Korado).
Bendable, Denar, a. gibak, vitak.
Bender, beni, n. prigibač, savijač;
zategai
Boing ben'deng, u. prigibanje, t4—
obraćanje; prigib, need
duk; " dironak; fapor; —, a, nag-
nut; the — part ofa ‘in, pristra-
nak brebuljka; trake,
Bendwith, ith, bend'weth, 2B. pavitina, bi-
Bendy, a Nerds, &,(herald.) koso prugao.
Bene, bin, dent, (Benne), n. kunžut,
sezam,
Beneaped, brit a. nasukan.
Beneath, btnidh, prp. pod, ispod,
adv, dolja; ovdje, na ovom
Bened.ck, Bewvdlk D. oženjen čovjek.
Benediction, ben*dik’#n, n. blagoslov.
Benefaction, ben*fšik'šn, n. dobročin-
aloo, dobrotvoratvo,
Benefactor, ben*fak’t®, u. dobročinitelj
Benefactress, ben*fak’tr*s, n, dobro“
činiteljica.
Benefice. ben"fis, n. nadarbina; he
is well beneficed, ima dobru na-
darbinu.
Beneficence, b*nef*sens, n,-dobrotvo~
nost
Beneficent, b*nef"*sent, a. dobrotvoran
Beneficial, ben*é1, a. (— ly, ady),
koristan, blagotvoran, probitačan;
-—“uess, n. probitačnost; korist,
Beneficiary; bent“; a. podan,
n. nadarbenik.
podložan;
Beneficiency, Veneaennss, n, dobrota,
dobrotvornost,
Benefit, ben'*fit, n, dobročinstvo; ko-
rist, probitak ; ica; —, v. i.
i ti koristiti, kasniti; pruditi; to
— by. vadiš korist; dobivat; &
benelited ticket (in the lottery),
Benevolence, b'nevl‘ns, n, dobro-
hotnost, dobrotvornost; dobročinstvo;
milost.
Benevolent, b*nev“i*nt, Benevolous,
benevl's, (— ly adv.) dobrohotan,
dobrostiv; — ness, n. dobrota.
Bengal, bengil’, u. orsta latka; —
cane, D. éretina;= light, n. bengal-
ska vatra; — stripes, n. šareni
prugasti katun,
pone, bengšli, a. Bengalski;
m. Bengalski je
Bin Dengtliz’, n, Bengalac.
Beni enight, btnajt', v. t. zamračiti, po-
war tobe benighted, i stint
nja; to be "
wad, sake oo
Benign, brnajv, a, dobrosic, blog,
deren dla
igatooran, povo-
— ly, adv. dobrostivo,
ian,
Blago.
BER
Benignant, benig’a*at, a. dobrostiv,
A ign n n, dobrota, Bla-
poveljnosi dobar uticaj, zdravi;
pénjatior 'džšmin, o. V. Benzoin
Bennet, ban’, n. Blaženak: (dil)
Bent, bevt, n, krivina, prigib, zaecj;
obronak; bok; smjer, naguuće,
tešnja ; volja, j: odluka;
napor; full — of the mind, na-
prazan ik dušemih sila;
troskot; ojevulja (Bil.) |
Benting-time, ben'tnglajim, a gladno
doba za (i se samo suhom
travom (beats) krane); slo, oskudno
vrijeme.
Benumb, a x Ma Pie obu-
colenost, omama.
>, ben'zčat, D. Lensojun.
Bensoic, \šnz0%k, a. benzojev.
. Benzoa, benzo-
Benzoin, b'nzdjn’,
inska_smola.
Benzole, braxa!’, Bentoil, b'nzojl’. v,
po :
int, D*pčat, v. t. mastiti, naša.
Toa, walla”
Bepat, b'pšt', v. t. lako gladui (kao
šapicom).
Bepinch, brpinč', v. t. atipati, uši
Biplaster, plas’t®, v. t, oblošiti,
namazati sazom,
Bepowder, b'paw’d*, v. t. noprakić
Beprnise, rez’. v. & preko mjexe
hvaliti, veličati
Bepurple, b'pO“pl, v. t. ogrimisii,
Bequeath, b'kwidh, v. t. ostaviti (u
ci), namrije
Bequeather, avian, oporučitelj;
Bequeathment, bievidhimat Bequest,
bequest’, g. zapis, zapisa
Bequote, brkwat’, v, t. prečesto na
ie a pi
Berate, bret, v. t, dekaratt
Berattle, btršti, v.'t. bukom saglušiti.
Bere, bi", n. jetam-brkalj (bear-barley)
65
BES
Bereave, b'riv, v. t. (one of a thing)
, ugrabiti, Uši; — ment,
n. porobljenje, ugrabljenje, litenje.
Berg, bo'g, n. “bargh); eve, Ut sea
Bergamot » bag mot, m ‘mirtravka
(kruška); brgamolove
sudje; orata burma; brate sagova.
Bergander, bo"g'nd*, n. morska patka
Bergh, bo'g, n. brežuljak.
Bergmaster, en Berghmaster, bo'g'ma-
u rudara.
at, m. glava:
Bergmot, ogmot, m. rudarski sud.
*rajm'; v. t. opjevati koga
Beribanded, b*rib'šnd*d, , Beribboned,
berib“nd, p. a, vrpcama nakićen.
Berlin, blin’, n. oreta kočije; —
bine, n, briinsko modrilo; — wool,
m. tanka vuka 2a vezenje
Berme, bo'm, n. zaravanjak na pol-
stožju deremo.
Bernacle, bo"nčki, V, Barnacle.
Bernard, bovnčd, n. — the hermit,
golorepal.
Bemodh V. Barnowl.
Beroe, beri, n. rebrasti klobučnjak,
Beny, bers, n bole oat, m.
(kave); in — n jajima
trom; bers brda lao sn,
crnomanjasi t. oplodii
jajima ii ikrom void oro-
diti bobama, jagodama ; berried,
la, boba; pun jaja, ikr.
pent bie , m. mjesto broda na 1i-
drištu ii u luci; postelja na brodu,
mornarsko lošište; prostor za čas.
nike i momčad; to give a (wide)
— to, držati se daleko, uklanjati
"ee; a —) dobra služba.
Berth, both, v. t. usidriti, namjestiić
(brod); 4); nastonits, podijeliti mjesta
podrum be Bim, B. orla kunica;
zubodav (bil.)
Berylline, Serlin, a. keo beril, zelen
kaat, jasno selen,
Besayle, b'zél’, n. pradjed.
Bescatter, b'skat*", v. t. posuti.
Bescratch, bskrži, v. t. noktima is-
grepiti.
Bescrawl, b'skral, v. t. iščečkati."
BES
Bescroen, btskrin,v.t, zakloniti sakriti.
Besorible,, btskribl, v. t. ispisati,
Boreechy, ‘bea, Ye t. vruće molili,
a 1. orao molba; — er,
ingly. ai adv. moleći
dolikovati,
+ molitel;
Beseem, b o, v.
tojati se.
, pristojnost ;
aš: Beseomly, b*-
. dostajan, prikladan, pri-
Bot Braet’, Ve €." iskititi, zasaditi ;
opsjesti, opkoliti; zasjedali ; stisnu-
6; dotjerati u tijesno, u škripao,
mučiti,
Beshrew, b'irt’. y. t. prokleti, Meti;
— me! jao meni! — me, but I love
you, bio probe ako vas neljubim.
Beshroadec Drsran’d*d, a. pokriven
Basie banja pokraj
le, begaji sra CT ji da;
to be beside one’s self, biti izvan
sebe, ne pri sebi; (besides) osim;
— the purpose, neshodno; it is —
my scope, ćo je mimo moje nakane ;
to be — one’s way, od ‘pula se
udaljiti; —, adv. pokraj; ovim toga;
jošte.
Besides, b*sajds’, prp. pored, ovim,
proti; — adv, osim toga, jošte.
Besiege,. b*sidž, v. t. opeaditi; — r,
"u seen - ment, (Besieging)
Blabber, beslib, Beslaver, b‘slav™,
Besabber: pesiob, Beslobber, b*s-
18b"", v, t. ubrijati, zadlatiti.
Besmesr, btsmi", v. t. namasail; sa-
mazati,
Besmoke, btamčk', v. t. dimom obla-
Beant, bemdt yet ogaraviti, ča-
esa: “amdt, v. iy
dom vcrniti; oblatiti.
Besnov, btsno', v. t. pospješiti.
Besnnf, brsnof, v. 4. burmudom oblatits
Besom, bi’s'm, in. mie —rmt
port bok, vt prisjeti se, do.
sori Fe’, v. se,
likovati; odgovaratt, '
66
BES
Besot, btašt', v. t, zaluditi, obezumiti ;
to be besotted, ludovati.
Bosottedly, astral, adv. ludo.
Besottedness, b’sdt’*du's, n. ludost,
obmana.
Bespangle, b'epšng", v. t. išikati,
~~ narositi.
Beet btspšiši, v. t.
okalja!
povavi zuba vt popiju
Bespeak, -b’spik’, t i,
maručiii, u. naprijed javiti,
navijestiti, pokazati, odati; — er,n.
naručilac.
Bespectle, b*spek’l, v. t. omrljatt, po-
Bapew, rea brapja, v. t. podljuvati.
Bespice, brspajs, v. t. začiniti.
Bespirt, be ‘, V. t. poprskati.
Bespit, btapit', v. t. popljuvati.
Bespot, brapšt, v. t. poštrapati, o-
Bospread, b*spred’, v. t. pokriti,
Besprinkle, b*sprink",v. t. podkropiti.
posuti,
Best, best, a. (super. od good) naj- |
bells , adv. nago lje, najviše; — aH
to je najbolje; >, o
maje toe it thing, nječim ee
najbolje nješto lje
tpotrebiti; to do one's —, učiniti
što se može; to my — remembrance,
ms ajetiti; wil
do it to the of my Power, ue
činit ću što budem mogao;
to the — of your Krowiedge go
serie ek čio znate; the — abused
grđeni čovjek; the -
bidder, bait
i o _ a
wer anchor, svagdanje
— bower cable, poner too
mjak; — ness, n. izvrenogt.
Bestain, bstčo, v. t samasgti, opr-
pesa bested, x. boris; por
poreći beet, Carle, Hoinski;
skotatvo, skolska
— ity, 2,
ize (ise), v. t poštviniti.
BET
Bestick, btstik, v. t. zalaknuti; ie:
idađati.
bteto', vt. pokrenuti, wsbu-
diti; to — one’s self, treité se,
Bestorm, b°at&'m, v. i. ijesnići, bučiti
Beštow, b*sto’, v. | opremi metnuti;
upotrebiti. rabi; dati, prušići, u-
dijeliti, darovati; to — a daughter,
udati kćer; to — one's
opraviti,
self, kazali se, somimati se (čim);
- al, B. udijeljenje, dar; — LA pe
davalac; — ment, a. dacanje, da
Besradile, bestradl, v.
ee nogama na Pu postaviti.
Baer, bestra’, v. t posuti.
Bestride, bretragd, ¥. t.sajabiti; op-
prekoračiti.
Bead, beta, ‘¥. t. obiti, iskititi (o-
Blim čavlićima, puoima).
Bet, bet, n. oklada; —, ¥. t. kladiti
se.
Betake, betak,.v. t. (useti; predati);
to — one’s self, oe; uted
os; dati se; podati se; pograbiti ;
i; to — one's weit to one's
le.
Betcem bran, w. t proizvesti; dati,
domvoliti.
Betel (Betle), biti, n. betel,
Bethink, braking, & vt promisli: to
— one's self, se, sjetiti se.
Bethlehem, beth, “beth'i*m, Li
(Bedlam), ludnica; — star, n. (bil)
pei Lrthršl. v. t. podor&; pod-
brihomp, v. t. šebići.
jd’, v. t. napasti; saderiti;
#8; maći,
akne
Betimes, b*tajmz’,
za rana; skoro; rano.
Betoken, b*t0’ kn, vt. značili; was
soviet; Brovieatis
Betony, bern, m. (bil) erpoc, buk-
vica,
Beton, b'to'n, a. rastrgan.
Betoss, betds, v. t power, sabuniti,
| uznemiriti.
67 BET
Betrap, betrip’, v. to saludjesi; ob-
manuti.
Betray. brtrč', v. t. iadati; zavesti;
odavati; inovjeriki; — al, — ment,
n. doji er, n. izdajica.
atin, trim, vw. t. AA, resiti,
peak “peerathy, v. to zaručiti, vje-
viti; di "biskupom ; —al,—
ment, n. ojeridba, saruke.
Betrast, beost, ¥. t. povjeriti.
Better, bet™, a. (comp. od good)
; —, adv. dolje; više; — n.
; peng cidenijis vedi od.
ii; stariji, wari; to be —
of Lit bolje (komu, po njekoga
to have the — (of), nadilaziti koga ;
s0 mach the —, ćim Bolje; to give
one the — of it, pustiti koga preda
oe; as long again “i —, više nego
još jednom tako di ; for — for
Worse, « slu i u za sredu
ii za nesreću.
Better, bet“, v. t. popraviti, dolje-
rati; usavršiti; natkriliti; podu-
Battering, bet*rtog. n. popravljanje;
— house,
Betterment, bet'*"m'nt, n. popravak;
Bettorness, bet™n*s, n. vrsnoća; bo-
ljinak.
Better, Bettor, bet“, n. kladilac, o-
kladnik.
Betty, bet“, n. pralica; otpirač.
Batuabied, betom’bl'd, a rasbacan;
neuredan.
jubije; — wl
les, katkad; - ourselves, medu nami,
na samo; — wind and water, rasi
vode; there is nothing in the —,
nije di
Betwixt, ika pr. » među.
Bevel (Bevil), bev’l, n. žosost, kosi
pravac; ošoe, lišce; pošik; ukosnik,
kljuka; — a. kos; kosokutan; =
— angle, n. kosi kut; —, v. t.
BEW NEI
koso rezati; ukosili; zaoštriti; sa-
Soe nr ee al
iti kos; — cuttin
bevelled gear tuntase gata bet
filled » wheel, čunjasto kolo; bevel-
ling, Kosost, herost; wi g
standing bevelling, tup kut; under
beveling. oštar oštar "ut; evelment, n
ukošenj bridova u ledaca.
Bever, bi’v*, n. užina;
žinaći.
Bever, v. Bearer. we:
verage, ber*rdž, n. piće, piles
krepa; navodnjena ača; ‘ae.
drodošlica (u kasnioni); napojnica
(za novo odijelo); to pay —, dati
na vino.
Bevil, V. Bevel.
Bory, bev, n. društvo; jato, stado,
ase, n. ' jelenja mast.
Bewail pws, t žaliti, kivati;
—, ¥. i, naricati; — able, a. ja
dan, tužan; — er,
ing, n. žalenje, naricanje; jauk,
Bewarey’ biao", vi. čuvati 06, bii
ma opremi i. t. čabjegavati, ču-
Beweep, ‘bewip’, v. t. oplakivati,
Bewet, b*wet', v, t, nakvasiti, ovlašiti,
Bewhore, bh, v. t. učiniti, nazvati
dludnicom.
Bewilder, b’wil’d™, v. t. zavesti, za-
peljati, zaludii; smesti, abun;
bewildered, a. zadunjen, smeten,
bowilderodnesa, bomildmeno m Pid
powitel boner bič, nt obajati, zača-
rati; zanijeti, usl whititi; — e, n
čarobnik, vješta; — ery, — ment,
n. opčaranje, radravijeje; čar; —
fal, — ing, a. ča:
Bewrap, b'ršp', v. a, zastiti, obmotati
Bewray, b'rč', v. t. odati otkriti; —
er, B.
Beyond, b' ind, reko, a one
rani; nad, tn} — ady. prijeko
- expression, neopisiv; — mea-
sure, prei — belief, ne-
vjerojatan; — all aispute, nepri-
jepovan; — recovery, nema (mu)
—ri we
spasa; to go —, prekoračili, nat-
kriliti; prevariti.
Bezan, besn, n. vrata pamučnine.
Besant, ines n. bizantinac (zlatan
Borantier, b*zdint’t%, m, drugi parcial
Betel, bial, Benil, bersh g. "bet od
tena.
bi'zor, m. zborbilj, besoar;
kamen; German —, sborbilj
— antilope, — goat,
koza sborbiljica,
Bezonian, b*zO'n*n, n. siromah, hulja
Bezzle, ber'l, v. t. rasipati, potepsti;
rh 3 poonteoal gostiti se; —
jamac, rasipnik.
pinažninted bajan'gjalattd, Biangu-
lous, bajšn'gjulša, a.:dvokutan, dvo-
uglast.
Biarticulate, bajattik'jult, e, dvočlan
Bias, baj*a, i. kososi, kosina; kosa
atran; kosi pravac;
preteg; preleg; prasac; 1
težnja, o — of:
interest tila sebičnosti ; jo put one
ont of bis —, zabaniti sjekoga
set a — upon, hogs k baka
elatitt; —, a. kos, krio,
—.t magnus, nakloniti, uprav-
ljeti, voditi; to — one, na evoju
ruku dobi; biased, privrien
drawing, kosost, pristranost; —
ness, n. sklonost, pristranost.
Bib, bib, n. (— apron), podbradač,
b, bib, v. i. erkatl, pijuckat.
Bibaceota.. bajbeite’ a’ opreplo oe,
Biber, bib", m. pijuckalo, pijan
Bibble’ bibl vidio Pana
Bible-babble, bibi-bibi, n blebed,
drbijanje
Bibbs, bibs, n. pl. kratažice (tostlero)
BINS Bi
ibli« ib’1*I a -
Bibliographer pire 2 ke
goznanac; bil 10, ib (a
graphical, a. kogigoptemi; Diblio-
bibli mania,
ib} maa enja knjigama;
BID
bibliomaniac, n. kniigojeda; bibli
ophile, bib'Itofajl, n. knjigoljub;
bibliopho’bia, n. mržnja knjige; bi-
lion’ olist, n, knjizar.
Biblis bib''st, n. koji živi pe
iji; poznavalac, tumačitelj biblije
Bibuias? bibjuba.n. spuzvact,
Bicapswlar, bajk&p‘sjal*, a. (bot.)
pretinjen.
Bicarbonate, bajka”b’n*t, n.bikarbonat
Bice, (Bise) bajs, n, ultramarin; blue
=. m. Blijedomodro; green —, n,
blijedozeleno.
Bicephalous, bajsef*Ps, a. Bicipital,
bajsip"t®l, a. dooglav
Bicker, bik, v, t. svađati se; vrcati
se, trepetati; verugali se; duktjeti;
— er, m. svadljivac; — ing, —
ment, n. s kavya
Bickern, bik'*n, n. rogač, rogasti na-
kovanj, zapirač.
Bickiron, bik‘aj*n. V, Bickern,
Bicorn, baj'ka'n, Bicornous, bajka"-
Biverporal, to te
icerporal Kel ne 2. dvotjelun.
Bicoral, bajkra'r, a. di ‘toons
Bicuspidate, aioe wate, a deo-rlan
Bi rete. good siki, n. bicikla.
Bid, bid, v. t. zapovijedati
jeti navijestiti. oglasiti; moliti ;
porvati; to the bans, napovi-
jediti savučnike; to — the beads,
moliti krunicu; to — defiance, pr-
kositi; to — fair, dobro se kazati;
to — one welcome, pozdraviti koga;
to — up, nadmetnući, više ponudili;
— m. ponuda.
Bidder, bid, n. zapovjedatelj; pori-
vatel}; nudilac; the best ili highest
ko najviše nuda.
Bidding, bid"ng, n. zapovijed; pozi;
napovijed; ponuda.
Bide. bajd, v. t. podnositi, trpjeti;
čekati; —, v. i. ostati, atanovati,
boravi
Bideutal. bajden't'1, a. deozub, deoper.
Bidet, b'det’, m. konjić (samarnjak.,
kjusak.
> Biding. baj“ 'd*ug, a. prebivali
stan
BIG
Biennial, bajen'“l, a. dvoljetnji; —
ly, adv. svake dvije godine.
Bier, bit, n_ nosila.
Biesiings bis’t*ngz, n. pl. gradava,
Bion, bajfe'rs, a. dvostruk, deo-
dvoličan; u doa rela.
Biferous, bif*rča, a, što rada dvaput
na godinu.
Bifid, baj'fd, Bifidated, bi
rascijepljen
Biflorons, bajfio'r’s, a. dvocvjetan.
Bifold, baj‘fold, a. dvostruk.
Biform, baj‘fi'm, a. doolik.
Biforcate, bojfu"kćt, Bifarcated, baj-
for"ketea, Bifareons, bajfork’s,
edetsl, a.
mike, ba gajio razdene
Big,” ‘ise a debeo; velik; trudun,
(with child), ekotan {with young: ;
natovaren, pun; visok, uzvišen; ve-
ledušan, plemenit; hrabar ; ponora",
nadut; to talk —, bahato govori
— bellied. a. trbudat; — bodied,
a. krupan; — boned, af zveran,
atepen; — corned, —
a. Arupnorrn; — named. a.
sovit; — napped, a. debele zien;
Jy, udv. debelo; nadulo; puno; pre
kosito; — ness, n. debljina, veličina,
opeeg.
) me V. Bear,
Bigam, big*m, Bigamist, big’m‘st,
2. dvoženac.
Bigamy, bigšm*, n. dvozenstco.
Bigaroon, bigšrdn', n. rušt, ruškinja ,
(trešnja)
Biggin, big’*n. n. dječja kapica; po
enlica; gradnja;
Bight, bajt, n. drotiea ; “avitak (od
užeta); Hien
Bignonia, btgnd'uta, u. truba? (bi
Bigot, big“t, u. bogomotjac; lice:
rac; slijepi pristalica.
Bigoted, vig*td, a (— ly, ade,
moljan; na slijepo pi
Bigotry, big“ti*, n, bogomoljstu
jepa odanost.
Bijoutry, b*tQ'tr*, 6. rresnina.
fo'ke'šša, m.
BIL
Bilabiate, bajleb“t, a. doduenat.
Bilander, bil*nd®, n. vrsta lađe.
Bilateral, bajlat'l
Bilaw, baj Em: Ve
ibo,
Biibece bill hon, n
zločince na brodu.
Bilcock, bil'k5k, n. mlažoš (ptica).
Bile bajl, n. žuč; čir, pogenac; —
duct, m. žučna jatica; — stone,
m žični kome.
Bilge, bildž, n. bok (od broda); duo
broda; najveća širina od bačve;
— pump, n. omrk od dna Broda;
napuknuti, otvoriti vodu.
Bilgy, bildžt/a. smrdljiv, poput vode
dua broda.
Biliary, bilj'r*, a. žučni.
Bilingual, ‘ailing a. dvojesičan,
Bili inguous, seal ewe, a. deojesitan,
jezika.
pina bija bil ja, 0, žučni; šučeničav; —
fever, n. žučnica; — temperament,
n. jedovita ćud.
Bilk, bilk, vt. prevariti, zakinuti;
prevara.
i) m. kljun; sub od sidra; arp,
kha brađuša ; -- man, oštroper-
nik; kresač drveća; brown —, vrsta
diilita; —, mi. Yubakati ve.
Bill, bil, n. ‘léetak, Ka "račun;
potvrda; mjenica jared i) propis;
rukopis, epis; obveanica, zadušnica;
tušdenica; oglas; obsnana;
predio to pass a —, prihvati
to find the —, primiti
we to"pat in a —, uradunaté;
— of the play, kazališna coda;
nine terme ite
short —, kr mjenica; H
single, (sole, only) —, ica sat
mica; a — at sight, myenica na
vid; — of admeasurement, myje-
rovnica; — of bottomry, brodovna
zalošnica; — of carriage, lovarni
list; — of complaint, tužbenica ;
— of cost, kupovni račun; — of
BIL
the course of guchange, novčarski
-— of debt, sadušnica; —
of delve 1, dostavnica ; — of di-
porote tuba za rastavi, iatiee’
emption, kupovnica; — of indict-
ment, (užbenica; — of entry, oči
tovanje o carini; — in equity,
tužba. pred obraničkim sudom; —
of exchange, mjenica ; i € exche-
quer, pokladnica; — of fare, je-
alvenik ; — of freight, vozni list;
— of health, svjedotba
— of lading, tovarni
tality, iment emelih; of parcels,
račun of sale, kupovni n-
robi;
govor; — of sight, carinska do-
pumica za iskroivanje robe
of store, dopusnica za ukre
živeža; — of sufferance, dopusnica
za prevos robe Brose od carine;
of tunnage, svjedočba o mjeri Breda;
— of weight, iskas težine; bill-
account, račun o mjenicama; —
broker, mjenični mešetar; — bro-
kerage, mjenična mešearina ; —_
doer, mjeniZar ; hear; — jobber,
mjeničar; — jobving, mjeničarenje ;
— money, mjenična mešelarina ;
poster, — sticker, pribijač
oglasa; — stamp, mjenični biljeg ;
— oval, linica za mjenice.
Bill, v. t oglasiti.
Billard, bilbd, n. kopun izrod.
Billed, bild, a. kljunat,
Billet, bilt, n, Watt cedulja; sta-
novica; ojepanica; grunen zlata
bilot);_- Mood, 0. drea za 0:
Maniti.
Bi ai bite € ko pripaža biljaru
— ball, u. krugljica; — stick, m.
tukač; — table, a jar.
Billiards, biljeds/ a, pl. bujar, bi.
pilingdje, bil*ngrgšt, n. — lan-
gaage, prostački jesik, sramotan
govor; psovke; — Y. t. psovati ;
piifon, bin, sain.
Billot, bil’, n. slaina, srebrna šipka.
BIN ' a
Billow, bil’, n, celiki eal ;
a. od
— beaten,
lja tamo amo bacan;—
tulaaati, dizati se, nagrnuti.
Billowy, bilo", a. x rani — foam,
soate, balovi
ate, bajlo’b*t,
bed,’ bajlobd,” | * dvokrpan.
Bimanons, bajmi'nčs, a. dvoruk.
Mimensal, bajmen'sći, a. dvomjesečun.
Bin, bin, n. epremica, ormar, sanduk,
. Mljebovnjak; corn
wine —, pivnica; dust
škrinja za smeće.
Binacle, binski, 1. kućica sa buanlju.
Binary, baj‘o'r’, a. dvojni.
Bind. bajnd, v. t. cesat; sputati;
okovati ; omotati ; obvezati ;
wEprifeciti; dosvolići; evezati; ob-
rubiti; zatvoriti; najmiti, ugovoriti;
osigurati ; zaključiti: izvesti; uter-
dii; — v. i. oterdnuti; skrutiti;
vezati; to — une appren-
bind in, priječiti
at, dati va:
ezati, ograničiti, spojiti
|, m. Ameljeva criježa, hmelj;
ves; Zeljexovita glina; — corn, n.
heljda; — days, robotui dani; —_
weed, n. slak ; black — weed, ko-
dtrika (bil
Binder, bajn’d*, u. vezač
tes, sredstvo za zopek.
Bindery, bajn'dši“, n. knjigovežnica.
Binding, bajn'd*ng, n. ves; zavoj; rub;
Posed fa —, & obvezan.
ing, bing, n. hrpa (stipe).
Binnacle, V. Binacle.
Binocle, bin dooyubi dalekozor,
dvook ;
; knjigoveža ;
Binocnlar, bajuok’ a. ;
‘Ho za Oba oka aluži; — telescope,
dvogubi dalekozor.
Binomial, baj dvočlan.
Binominons, bajndm’n's, a. dvoimen.
Biographer, bajig’r'f™, n. zivotopisac.
Biographic (— al), bojtgnifsk E *),
A. živolopisan.
Biography, bajig’r'l, n.
BIR
Biology, bajčl*di", n. šicoloslovje.
Bipsrous, bip"r's, a. Ho rađa dvoje
mladih na jednom.
Bipartite, bip"*tajt, a. prelvojen.
Bipartition, Bip*tiš*n, n. predvojenja
Biped, baj'p'd, n. dvonožac.
Bipennate, bajpen"t, a. deokrili.
Bipetalons, be)pet“l*s, a, deolatičau.
Bipinnate, bajpin’t, 4. dlvoguba pe-
Biradiate, bajra'dst, a. doozračan.
Birch, bot, n. Breza; Brezovicu ; hre-
musa,
amola; — tree, n. breza; — wine,
m. drezova medovina; —, birchen,
boreh'n, a. drezov; — broom, bre-
zova metla.
Bia, bord, n. ptica; — of Paradise,
m. rajeka plica;; — of game, s0-
kol'lovac; — cage, n. krietka; —
call, n. cuvik, vapka; — catcher,
m. ptičar; — cherry, n panja groš-
đe, krudina; — eye,
n. pogled osgor; — eyed,
vid; — fancier, n. ljubitelj,
ptiea; — fly, n. medosue; — rast,
m. livadna vlesnjaga; — like,
nalik ptici; — lime, n. lijepak; —
mao, Hi pličar; — organ, n. orga-
— pepper, u. paprika; —
teller, m. pličar; — nesting. m.
vađenje iz gnijezda; — 's-eye, m.
gorocvijet; “jaglac; — ‘s-foot, m.
ljubidrag; — 's-foot -— trefoil, n.
amiljkit — ‘s- nest, ptičje
gnijezdo ; — 's-tares, n ji gra-
hor; — ‘s-tongue, n. elak;
ted, a. bezuman.
Bird, bod, v. i. poičariti; — ern,
ptičar; - ing. n. plicarenje; birding-
piece, n. puška pličurica; — pous
n. lovačka torba; — shot, u. sitna
— wit-
sačma.
Birgander, bo" g'nd*, no omorska
pore
Birr, bor, v. i. zveketati: prhnuti,
Birt, birt, n. rumbac,
Birth, both, m. porod; podrijetlo;
postanje; plod, proizvod; dijete,
‘BIT
mlado; to give — to,
uzročiti (ito); to have two at
oblizniti se; new -—, preporod;
day. n. rođen dan; mark,
; — night, m. nod rođenj
Place, n. rodno mjesto; — right,
N. pravo po krvi; — sin, a. istočni
grijeh; — Pi trangled, a u porodu
i pore n. jabučnjak.
kiča, n. raspola.
Bishop. disp, n. biskup, vladika;
teklié (u šalu); narančsvica (piće);
— ‘awed, n. gorski komorač;
‘a-wort, n. crnika ovina; —
A. dial — ric, mn Biskupija.
Bishop, bi#*p, v. t. potorditi, kris.
mati; umjetno (konja)
Bisk, bisk. n. pokrepna juha. 7
Bismuth, bir’ ‘math, n. vismut.
Bison, baj'sn, biz“n, m. subav, ame-
vikanakš tur.
Bissextile, btseke'til, n. ¢ a. (—year)
prestupna godina; (— day) pre-
pini dan. i
isson, bien. a.
Bistort, bistit, m račjak.
Bistre ‘Bister),” bis't", n. garilo.
Bisuleous, baysdl'k®s, a. paponjast;
dvošipast.
Bit, bi
n. zalogaj, komad; komadić;
sat jaknica Gjučaj;
trae; sitan komad
tov je =“ pl (bits) ditoo;
Adam's —, n.
nt
malo; every —, of it sasvim; to
draw —, oduzdati; to bite on the
— tajeati se; kukavno živjeti.
Bi bit, v. t. zausdati; zametnuti čelo
0 Bitava.
Bitch, bič, m. kučka, kuja; — fox,
lea
m. lisica; — wolf, n. i
daughter, n. mora,
Bite, bajt, 'v. t, gristi; ujeati;
lockatt; ranili; prevartit; hvatati;
jsek’éu‘l, a. dvospolan. ,
72 BIV
zahvatiti (o sidru, kolu, svrdlu itd.);
to — the dust ii ground, umrijeti;
to — ab nagristi, zagristi; — off,
Bite, bait, a v ujed, ugriss meka, jeska
prevara;
Biter, bojis, ii “sjedalo, sagrisalo ;
varalica,
Biting, ba a. (ly, adv.) grisak,
1; oštar.
ik Paiboraska. doa puta trojnt,
Bittacle, bit"kl, n. kutija ajeverniee.
Bitter, bit%, a. (— ly, adv.) gorak,
, tuk; nemio, oštar, ljut, o-
Krutan; tužan; jedak; a — blast,
britht vjetar; — cold, i
weather, ružno vrijeme;
neobuzdano, jogunasto di
foe, phony glavni, pje, -
n east gorko pi ies — a le.
2. gorke tikes; — salim. apple
sol, — spar, n gorkovac; — sweet,
- m. gorkoslad ; oat, a lećak,
rica; — wood, m. gorku; —
on m. žuta čladinaoka.,
Bitter, bit“, n. omotaj oko bites; —
end, čelo oko bitve; —, v. t. to —
the cable, omotati čelo oko bitve.
Bitaria, bit bit*rt, a. nagrk; — ness,
Bittern’ ota, Bittering)
Bittern, bit™n, (1 tons
n. bukavac, ere brown —, sme-
đa čaplja; small —, prava čaplja.
Bitterness, bit'"n*s, "n. Faorkost, gor-
čina: ljutost; sloba; jad, žalost,
Bitumed, bejomd, &. namazan pakli-
Bitumen, b"ijamt, n.
Hina,
battens abe biel anion
jutm*najs, v. t. linom napo-
bej m*naj
Bitumino 5, botja'm*učs, a paklinast,
Bivalre bajvšlv, Bivalvular, bajval'-
jul, a.
Bivious, biv*ćs, a. deoput
Bivouse, birati, a hola na polju;
ai na polju.
|, m. slatina.
itor, bit)
smolina, pa-
BIZ 13
BLA
Biweekly, bajwik'lt, 4. svake dvije
sedmice.
Bizantine (Byzantine), biz“atajn, a.
bizantineki; —, n. bizantinac.
Blab, blab, v. i, brbljati, blebetati,
tljati; —, v. t. (out) izbrdljati;
odbor, a brbtjavae
Black, blak, a. ly, i —, adv.) ern;
taman, mast; turoban; ark; opak;
—, 0, crnods, crnina, crnilo; gar,
faite; crnac; ljaga; zjenica; — x,
pl Briomiari, zvje ; to beat
— and blue, iaprebijati; to make
—, oerniti; to put on —, oblačiti
se u crno; — and white, piemeno;
— act n. zakon proti zvjerokvadi-
cama (izdan pod Jurjem 1.); —
aldertree, n. kručinu, krkovina; —
amber, n. crni ugalj, gagat; — art,
m. čarobija; — ball, u. crna balo-
tica; voštilo; — to blackball, (kod
wlasovanja) zabaciti; — band, n.
ugljeni željesovac; — beer, n. crno
pito; — berried heath, n. planak ;
— berry, n. kupina; ~ bindweed,
n. debelj |, mn. kos; —
blend, n. pakluština; — board, n.
tabla; —bonoet, n. strnad; — book,
m. erna knjiga; — browed, a. crnih
obrea; košljio, namrgođen;— brown,
a. mrkast, mrko eur; — canker,n.
njeka bolest na repi; — cap, n
pečena jabuka; crnoglavka; sivic;
— cat, n. genetska mačka cattle,
n. marca za posjek, — chalk, ov.
crna kveda; — cherry, n. situica;
choler, n. zjeta; — cluster, n. bur-
gandsko grožđe; — cost, n. (vulg.)
ernohaljac, svećenik; — cock, —
grouse, n. ružovac, mali tetrije
currant, n. ern grozdić; — day, n.
negrećan dan; — n. kovač
triba); — death, n. Luga; — diver,
n. terpan; — eagle, n. planinski
orao: — ears, m. karakalj; — earth,
n. crnica (zemlja); - eyed, a. ere
nook faced, a. crnomanj
fish, n. sipa; crni glavoč; — fishing,
nu nedozvoljeno modno ribarenje; —
flag, m. eena (gusarska) zastava ;— |
friar, m. dominikanac; — game, n.
eraa — guard, u, blag’"d,
m. lopov, nitkov; —, a. prostački;
—, ¥. t. prostacki provali; — guar-
dism, n. prostatina; — headed, a,
crnoglav; — hearted, a. opak
Indies, ‘ninkaselehi ugljenici;
iron, m. crna lima; — jack, n. mi
jeh; tutijak; — jack oak, vrata a-
američkoga hrasta; — knot,
mrtvi uzao; — lead, n. tula;
lead pencil, olovka; — lead spar
(ore), olovni lisnik; — leg..n. igrač
od zanata, lupež;. — letter, n. go-
tičko pismo; — letter book, knjiga
i letter man,
goloč; — mai), u. razbojnički
nak, aaititnina (od globljenja,
u plodinoma; — martin,
da-
; dace
1.’ Zopa,
pištavac; — masterwort, n. žva
ljevac; — meat, n. crno meso (xe-
ceva, šljuka itd.) — monday,
nesrećan dan, prei školski dan iza
praznika; — monks, benediktinci ;
— moor, m. crvac; — month, n.
crn tovar (riba); — mouthed. a.
crnih, poganih usta; — nebbed, a.
ernokljun; — oak bark, kvercitron;
— ousel, m. kor; — pigment, n.
n, ple
Pudding, 3 n. krvavica;
pl. dića u plodimama;
sea, crno more;
orač (ptica); — smith, n.
potkovač; — snake, n. uda
stone, n. gorski treset; — tail.
okuk (riba); — thorn, n. erni glog;
— tressed, &. crnokos; — turnip,
m. lacska stopa; — varnish, n. 2a-
groznice); — wad, amedac;
hitch, vrsta mornarske petlje;
— ware, m. crna neocakljena ka-
menina; — water-rat, n. crni vo-
deni parcov; = well-herb, crveni
rasličak (bil): — wood, n. crna
ebanovina madagaskaveka; američki
BLA
hor; — work, n. kocački posao;—
borovnice
v, t. erniti; — ing, n.
3 — ingbrash, četka za ci-
pele.
Blackish, blak’*s, a. crnkast,
Blackness, blšk'n's, 1
tost.
Blackamoor, blšk“mu", n, crnac.
Blacken, blik"n, v. t. pocrniti;
iti pocrniti;
ernoća; tmica;
ky, blak’. n. erndic.
Bladder, blad*«, n. mjehur, mjehuri
pritt; plivači mjehur; the gall —,
Žučni mjelur; — headed, a. benust;
— nur, n. klokočika; — seed, n.
selen, tvojevac;— senna,n. ‘pucalina ;
— Wort, n. mješiuka; — wrack, n.
mjehurovica kaluga; — y, a. mje-
hurast.
Blade, bléd, n. list, listić; elat; — s
of indian corn, kukuruzno lišće;
a — of grase, traskaj — of a
knife, nožna lit; — of a sabre,
oštrica; — of a saw, ploča od pile;
— of an oar, pero u cedla; a
pair of — 8, motovilo; — bone
(shoulder —) (opatica, plece; —
smith, n. eabljar; —, momak, lju-
dina; an old tarčina; & queer
—. čudak.
Blade, blčd, v. t. umetnuti gvožđe (od
mača, noža itd); —, v. i. izrasti,
elatati; to — it, hvastati se, hruatiti
se.
Bladed, ble'd*d, a, nališćen;
sla, lit, gvožđe
Blain, bien, n. &
Blamable, bre ntbi, Ps “ad bly, a
prijekoran, ukora dostojan ; ka:
— ness, n. ka: coat, pr
Blame, blčm, n. ukor, poku
uja; prekréaj; ozljeda; to
(for. rijetko of) kudi koriti; he
is to blame ili to be blamed, valja
ga ukoriti; — fal, a. ukora doso
jan; prijekoran; — les
prijekora, nedužan; — lessness, n.
besprijekornos!, nedučnom; — r, m.
što ima
14
a. be |
BLA
kudilac; — worthiness, n. prije
kornost; -- worthy. a. prijekoran.
Blanch, bling, v. t. bi do
varifi (rebro); oljuštiti; poci
zamazati, pokriti, zabašuriti;
iti;
mo
i. pobijeliti; isbjegavati, okolišutij
— er. bjellač; — ing, n. bije:
sljenje; cinjenje.
Bland, bland, a. leg, prijatan. mio,
slobrotiv; — nese, noBlagost, umi-
Bu ih,” blandtš, v. t. i i. laske
milovati ; er, n. lastivac;
ment, n. laskanje, ulagivanje, umi-
ljavanje.
Blank, blink, a. (= ly, adv.) bijel;
blijed; čist; bez izraza, neveseo; za:
atičlen, zabunjen; cijel, polpun
jep (prozor); neeroéen (stih);
bond, (— charter), nei
bjelica (za zadužnicu itd.j; — car-
tridges, n. pl. naboji bez kugle; —
cannons, n. pl. fopovi nabijeni sa-
cover, m. eavifek
endorsement,
kukavan izgovor; —
mjesto (na papiru itd.
(bijelo na biljegu, cilj
prasnica u
lutriji; novčana plojka; to draw
bills in —, izdati mjenice na bijelu;
to sit down with a e, ostati na
cjedilu; a dreary —, žalosna praz-
nina; uF leave in —, neispuniti
(droj, ime,
Blankness, bunk, m. bjeloća; bli-
jedost;
Blanket, i glank ok", ne tuneno pokrivalo,
biljac, guber; kruška bjelica; — v.
a. biljeem pokriti; biljeem bacati
(to toss in-a blanket,; — ing, n.
latak za biljce.
Blare, bla", v. i. drečali, vikati; tru-
bili; tinjati; —, n. urlikanje, orenje.
Blarney, ry, bla"n*, n. laganje, laskanje.
Blaspheme, bisfim’, v. t. psovati;—,
v. i. huliti na Boga; — rim. bo-
gopsovnik.
Blasphemous, blis'i*m“s, a. (—
ly,
adv.) vni,
BLA
Blasphemy, blis'Pme, n. hada na bo-
ga, peocanje.
Blast, blast, n. citar; vjetar, zraky
propuh; souk, (rubljavina; kužna
para; medi anijet, opala; bx-
knuće; munja; bukfav zrak; — air,
m. vjetar; — cylinder, n, valjak “u
wetrila; — engine, m. vjetrih
furnace, n. peć na ispust; — pipe,
1, parna cijev, zciždalo.
Blast, blast, v. t. osmuditi, op
opaliti; sušiti; prahom razvali
ni Teg
jetiti, pokvar ušiti; ozloglasii
Blaster, blast™,'n. razoritdji mina
Blasting, blast*ng, (Blastment), n,
polova opala; — powder, n. mi-
barut,
Blasto erm, bla ‘t8d*"m, n opnica
od zametka.
Blatant, ble't'nt, n. bučan, pogrdan.
Blate, bičt, (Blait, Bleit), a, stidljiv,
plašljiv; mlitav.
Blatter, blat™, v. i. Wejati; bučiti;
trial —'er, m: brdljavac, hta-
Binet ‘ble, m. bjelica, keseya (riba).
Blaze, bičz, n. plamen, žar, luč; sjaj,
svjetlo; lisa (u konja); zarez na
drectu; znak; buknuće, planxće, gla-
sina; blazes, pakleni oganj.
Blaze, bičz, v. i, plamtjeti, bultjeti,
svijetliti, dlistati; — v. t. (abroad)
razglasiti, rastrubiti; obilježiti (u
dla zarezom); — er, m. navjesn
Blazing, bičz'ng. p. a. plamteći;
star, N. zvijezda repalica.
Blazon, bič'zn, v. t. tumačili, slikati
grbove; kiliti, resiti; razglaniti, hva-
liti, slaviti; —, v. i. svijetliti, sjati,
Blazon, bležn, ‘n. grbodovlje; grb;
razglašenje, hvala, slavljenje.
Blazoner, bi bičt'ni", m. grbav; glasnik;
razglasitel,
Blazonry, tees ‘nr’, m. grbosloulje.
Blea, ik n. bjelika; bijeli ljcklak; —
ITY, M. reanica.
Bleach blig, v. t. iti; — vi.
pobijeliti; — er. n. bjelilac, bjelilja;
— ery, n. djelidba; bjelilo; — ing,
BLE
po'djenje; — field, — ground,
n, bjelilo.
Bleak, blik, a. (— ly, adv.) Vlijed;
izložen vjelvu i studeni; pust; stu-
den, mrazovit; turohun; —| n.
(Bley) bjelica (riba); — ness, n.
Blijedost; vjetrocit, pust položaj;
studen.
Bleaky, Ličke, (Bleakish), a; Zlijed;
otvoren; vjetrovit; studen.
Blear, bli, a. mutan, zamagljen; —
exes, Krmeljive, anzave oči; —
a i —,v. te zama-
4 bieated, p. a.
komeljiv, enzav ; blearedness, n. br
meljicost.
Bleat, bit, v. i. Ulejati; — n.blejanje,
b, bleb, m. mjehurić, puljak.
ba a. prišlav, pun mje
reili; zaglaviti,
"upali, curiti; novac
pada I — at the nose, krv mi ide
iz nosa; —, vet. puntiti kri; —
er, n. koji pušta kre; — ing, n.
krvare Itvvotok; puštanje krvi ;
mie een bičt, a. sram:
Blemish, blem“, v. t. nagrdit
žiti; opadati, klevetati; —, m. ma-
na; porok; — es, pl.
rovine (u lovaca) ; — less, a, čist,
neporočan; ment, n. pogrda,
sramotu,
Blench, blenč, v. i. prenuti se, žac-
nuti ae (od straha); uzm
odstupili; —, v. t. zapriječii
i; — n. prenuće, zabluda; — er,
i što priječi ili oan,
Blend, blend, v. t, miješati
dati ; (potvariti);
dali se, spojiti se; n
jetrobolja u goveda; — er, m. mije-
lab ; — ing. n. miješanje.
Blende, blend, n. ziučan blistaš.
Bleudous, blen'dča, a. poput blistaša,
obin=
Blenny, blen’*, n. baba, uyorova maji
Bless, bles, v, t. Blagosloviti, svet
arednim, blaženim nazvati ; usrećiti;
BLI
slaviti, hvaliti; mahati ; očuvati;
to — one's self, at a thing, tužiti
se; to — one’ self in a thing,
areénim se driati.
Blewed, bles*d, p. a. (— I, adv.)
blagoslovljen, blačeu egodaten;
m. sreća ; blaženatoo; blagoslov ; bo-
žja milost ; svetost.
Bleaser, bles*, n. uerecitelj, blago-
tl.
Blexsing, bles*ng, n. Wagoslor ; mi-
lost, foo; aveća ; dav.
Blest, V. Plessed.
Bit. blet, n. gjega s gnjiloće (na voću).
Bleyme, blim, n. naboj (na konjskom
Blight, ‘ijt, m. medijika, opala; po
para; pofura ; (u Am.)
dies rips the first — of frost,
prvi ljuti mraz; —, v. t. (medlji-
kom) uništiti ; pokeariti ; blighted
corn, anjetljivo žito.
lim bin, v.otoši. obustaviti, pre-
necidšu;
; otvora ; ne-
amotren j opak; > of one eye, do.
rav; a — alehouse, cla krčma
— alley, slijepa ulica; — beetle,
Jruši; — closet, tamna sobica ; a
-- excuse, lait izgovor; — coal,
ugljac; -- gut, Kuljen; — man,
slijepac; — man's buff. slijepa
‘Laka (igra); — man's ball, puša,
puhara; — mares, pl. besuml)
nettle, strupnik (Lil.
pl. siranputice; —
— story, izmišljotina ; vessels,
posude a otvorom samo na jednoj
strani; wall, sid bes vrata i
prozora worm, aljepić.
Bind, blojnd, n. zaslon, zastor, ko-
prena, prekrivalo; naočnjal: ; izlika;
slijep prozor; Venetian — s, pl.
rebrenice,
Blind, blajnd, v. t oslijepili; zaslije-
e, slabost!
76
konj
| Bliss blis.
BLO
iti; polamniti; opsjeniti; smesti;
zasloniti.
Blindfold, blajndfold, a. adv.) aoe
zanih oči
—+ V. t. zavezati oči.
Blindness, ‘biajnd'a', m: sljepoča ;
neznanja.
Blind, Blinde, blind, V. Blende.
Blink, blink, n. pogled, tren oka;
bljesak, | trepet ; mig; — eyed, a.
ink, v. i, Bléstati se; preli-
te; slabo svijetliti; žmiriti ;
—, mot pregledati;
niska žmiro;slabovidac ;
to svjetluca.
Biloker blink“, n. migalo; očnica
blaženstvo; milina, slast;
— fal, a. (ly, adv.) blačen, presre-
tan; — fulness, n blaženstvo,
ska slast;
Blissont, blism, v.
cati se. 7
Blister, blivt“, m. prišt, mjehwrić;
kur (u nadu); prištilo (mež
ter, m. prištilo; — beet!
Baba
prištav,
prilten; — ing. n. pritenje; Toti.
stering-heat) upala sa gnjojavim
prištima; — ing, a, priitovlač
— ing plaister, prištilo.
Blite, blajt, n. dlitva.
Blithe, Bija, (— fal, - some) a.
(= ly, adv.) veseo, dobre volje;
— ness, — someness, m. veselje,
Bloach, bloč, n. prišt, čir.
Bloat, blot, v. a. naduti; —, v. i.
oteći, nabuhnuti; -- ed, p.a (with)
nadut, podbuo; — ednexs, u pod-
bullost.
Bloater, bli't™, n. suha renga,
Blob, blob. n. (vulg ) mjelur; grudi
as kaplja ; donja usna; — cheek-
d, s. Uuemast; — lipped, a. manat.
Blobber, blob", o. mjehur ;
can ;
pogubljen ;
cast a — in one’s way, emetati
komu; ink —, m kamen sa crnilo;
— bond, 1 leek ves —ham-
mer, n _ a i
bode, a. glepi —h cay ade,
—‘hotse n. žladara
aa jase m. (kuća);
2. kao Hada; nespretan; —
tin, n. kositar u kurima ; a5, rand
ne konpić fi; ish. a. glup,
m. glupost.
Block, bIčk, 1. priječi,
Joc] Ve sakrčii,
začepiti, zatvoriti; zaustaviti; to —
UP, opasati, satvoriti (vojekom) ; —
ing. n. priječenje, zaustava; — up,
iiade, Wired,
Blockade, bik3d', n. opstup; — v.
t, opetupiti.
Blomary, blom"r*, n. obšigalište, ži-
Biond (Blonde), blind. a. plav; —,
a; — lace, m. svilena čip-
; — lace-msker, n. čipkar:
sli blod, n. kre, rod, koljeno ; sok;
ljšac; a young —, mia-
ne
n rokai = a Fe krono
djelo; — horse, n te pas.
mine; — hound, n. cišla; krvolok ;
to — let, wi. pustiti kro; — let-
ting, puštanje krvi; zpudding, m a
kroavica ; — red, 3. crven kao kro.
— shaken, &, rasdrašen; — shed,
— shedding, m. krvoproliće; —
shedder, n. krvnik; — shot, —
shotten, a. pun krvi, krvav; —
stained, a. kroao, okrouvijenj —
BLO
raka Psion —_ gacker, a.
nc 7 — thirsty, a.
Tervolocan; — vessel, n. krona ci-
jev; — warm, a. mlak; — wite,
m. krvarina; — wood, n. kanpić
(drvo); — wort, krvava iglica (bil );
krvavi Havalj (bil).
Blood, blod. v. t. okrvaviti; na krv
priučiti; upaliti; vasljukiti; kro
pustiti.
Bloodiness, blod"*n*g, n. žrvološtvo.
Bloodless, blod blod'i*s, a, beskrvan ; bez
Biesiy, ‘Soa. pad) roan,
krvološanj kronički; — eyed, a
krvoločnili očiju; — faced, a.
i fax, u n, srdobolja; —
krvoločan; — minded,
— red, a. črven kao
kro; — sceptered, a. + krvavim
žezlom; — sweat, n. krvav znoj; to
—, ¥. t. okrvavići.
m. ovijst; pepeljak (na
bubla;
vrućici, a
a (— ly, adv.) “cvatu
ovjetan,
Blore, bla‘, n. vikar.
Moston, bide'm, m. evijet; — bud,
+ — colour, cvatuda
bia — month, n. svibanj; — ¥.
pivo aera, a cvatući.
lot, blot, v. i. meljati ;
samrljati, uprljati ;
jati; osramotiti; (sa out) izbrisati;
tetrti; utamaniti; blotting paper.
-, vt
bugatica; =n A mrlja, lja-
gaj iabrisanje, što je brisano; ne-
pokriven piljak u kockanju (igri);
to make a —, saprijati; tabrisati;
to hit a —; pogodili nepokriven
Biot, bloć, n. prišt, mozuljac ; (mo-
kra) mrlja; 4 — mt latiti. o-
mrčiti; — y, a opritien; prljav.
Blote, bist, ? Ka sušiti,
Blotter, biči““, n. priručnjak (štraca)
Blouze, Blowze, blauž, n. košuljac.
Blow, bis, n. cvijet; cvjetna gr edo; —
BLO
s. | evasti; činiti da cvjeta; roses
in —, cratuće ruže.
Biow, blo, n. udarac; guraj; hitac;
_upljuvak; je
nom; to hit th pogoditi;
a —, udariti; to come to — s,
pobiti ee; — ball, n. kunadra u
maslačka; — fy, n. muha mesarka;
— hole, u. oduška, pipe, n.
pula: — trough-pipe, n. cijeo
a. čišćenje.
Blow, blo n.t sapahicati; duvati na
uješto; piriti; ; tru
razduhati
rastrubiti; vazglasiti; —
oseknuti se; — tin, taliti korita i
to —a kiss, do
puhati 5
tati; jekquti; ‘samnjeli; trubiti ; it
blows, puše; blowing weather, ne-
to — away, otpuhati; to
- down, Keri to — in, piriti
u; to — off, otpuhati (od kraja);
to — out, uduhnuti, utrnuti; to --
over, raspuhati; jenjati, pasti; to
— up, naduti; raspiriti ; dignuti
logumom; ićiu srakzosujetiti; uništiti,
arudil azvikati; to — upon. pu-
hati u; razglasiti; ozloglasiti, iedati;
prezirati, istrošiti; — er, nopuhač;
svirač; talilac; vjetrilo; organ —,
gazilac mjehova; — ing, n. puhanje
Biowth, bloth, n. cvijet.
Blowze, blauz, n. rumeno. bucmasto
lice; dunda.
Blowzy, | blau'2*, a. bucmast; osmagnut,
mi, bo, v. t. naduti; — a. na-
Biter, blob", n. mjehur; puljak;
kitov tuk; morski klobuk (meduza);
plakati da lice oteče; dre-
grass, u. ovsik; — liver,
jetra od bakalara.
Basie. Blubberlipped, v. Blob-
Bludgeon, blodž“n, n. - Hijata, toljaga.
Blue, bla, a. (— ly adv.) plav; qo-
dar; —, m. modrina; dark —, ta.
78
BLU
mno modar; light —, jasno modar ;
garter —, ljubičast; Prussian —,
n. Urlinsko modrilo; sky —, jasno,
modar; a true rotestant, iskren
protestant; the light burns —, svi-
jeća gori slabo; to look —, biti
zabunjen; to look — upon one,
krivo, prijeko gledati koga; he came
off —, zlo je prošao; — apron,
plava pregača (radnika); — pron
—atatesman, derveni politi
ashes, n. pl, mjedeno modno; —_—
bell, n, scondi¢ (bil); — berry, n.
vrata renice; — bird, n. plava m:
harica (amer. ptica); — black, n
crtarski ugalj; — black, a. mod:
crn; — bonnets, — caps, pl. mu
dre kape (škoti); — bottle,
bonnet), modrac (Bil.); s
breast, (— throated rade m n
modrovoljka; — cap, m. plavić; —
devils, m. zlovolja; — eyed, a.
modrook; — glass, n. emalta, mo-
drilo; — grass, n, vodeni mačji rep.
(bil); — haired, a. modre kose;
— Peter, znak odlaska (stijeg)
rock, m. dupljaš; — stoi
(porugištvo) učena žena; — stone,
modra galica; — tape, m. modra
tit- mouse, n. plavć; —
n. modrenica; veined, a. modro-
vat,
Hilaat.
Blues b bia, v, “1. modriti, oplaviti ;
modriti (0040) ; zasramili, zabuniti
— ness, n. modrina.
Bluff, blof, a dežeo, krupan, nadut;
sirov, neotesan, perkosit osoran; atrm,
vrletan; — bowed, — headed ship,
brod široka nosa; —, n. visoka,
vrletna obala; — ness, n. debljin:
3
i, a, modrakan, plavetan;
m. modrašnost,
lon'dš', m. cabluda, pogrje
> head, n, glupan; v. t.
griješiti, faliti, pomesti se; nepro-
mišljeno govoriti ; buncati; posrnuti;
— V. i. pomesti; pomutiti; to —
out, bluenuti; — er, n. bluna; a
blandering fellow, vjetrenjak, bene-
BOA
talo; blunderingly, adv. nepromi
ljena.
Biunderbu-s, blon' ‘a*bis, n. kratka
(— ly, adv.) tup;
apan, otova1, sirov; benast;
neosjetljic; to grow —, olupiti se;
--witted, a. Dlesast, glup; v.t.otupiti;
slabiti. ublažiti, utalošiti; — ish,
a malko op; — ness, U. tupost;
gluposi
Biar, vale, m. mrlja; ljaga; sramota ;
omrljati; izbriaati; potam-
ljati,
Blurt, blot ©. t to — out, nepro-
mišljena Blusnatl; to — at, pres
Blah, bios, v. (at, for) porumenit
crteniti ge; --, V. t. crveniti
n. erven; rumenilo; brz ,
nenadna pojata; to put one to the
—. posramiti koga; to get a — of
2 ‘hing, hitro, nuzgredice postedati A
at first —, preim pogledom; she
has a blush of him, ona mu nai
to — up, razvedriti se; — fi
erven od stila; — ing, n.
8, A. koji se više
necrveni; besjaman ; -y>B. crvenkast.
Binster, blos'išt, v. i. Sumit, hujiti,
; at) bijemiti; jevantati se,
vt.
—)n. dum, duke,
oluja; naprasitost: hva:
— er,n. larmad; hvastalac ;
gz.» buran, Suman; naprasit;
nadut; — fellow, n. halabura;
ous, a. halabučan, buran.
Bo, bo, i. bu!
Boa. boa, u. «dav; boa (od krzno);
jailerica.
Boar, bo", n. nerast; wild —, repa»,
.— eat, mačak; — ish. a. evinjsti;
ivinaki, okrutan.
Board, bo'd, n. daska, trenica, pla
nica; bok broda; t#g (Lordata);
atol. trpeza; hrana; odgnjiliite;
sud, sjednica vijeća; sudbeni stol;
oblast, odbor ; zbor; stol, stan (di
ljača) ; ljepenka (Rartun, ra chess
BOA
—.gtkuknica; — wages, pl. kra
marina; to, put out to — dati na
hranu; to put out in —, dati u
odgojilište; falling —, poklopnica;
poblopne vrata; council —, kra-
ljevsko tajno vijeće; — of agrical=
ture, povjerenatvo za rataratto; —
— of trade, trgovačka komora;
straitening —, ispravljača (u igla-
ra); side — ofa tub, dugu ; sound
—, ozivnica; to be on —, biti na
brodu; to go on board a ship, ići
na bred; ukrca: to come on
board (aboard) doci na brod;
and —, to —, bok uz bok; to
ply to ‘windward by — s, bordi-
žati (brazditi sad amo sad tamo);
— in tackling, čordiž; to be above
apasen; to deal
otvoreno; bed of
a book in — s, u papir
sien knjiga.
Bozrd, , v. t. poditi; oplatiti,
zakačiti, "ugrabiti (brod); ići na
brod; udariti na; nagovoriti; de
na kuanu; uzeti na hranu; hv
dati stan i hramu; —,
koštare: (with. kod) biti na hrani;
in, at. imati stan i hranu
Boardable, be"dšbl, a. pristupan; za-
kačljiv; ugrabljiv.
Boarder, Wn. koštar.
Boarding, bard'ng, n. poden;
čana oplata; pod; zakačenje;
na; — house, — place, n. gosti
nicu; — joist, m. Bluzinica (u te-
sara); — school. n. pitomište, go -
jilište.
Boast, bi:t, v. t. slaviti, hvalisa
—v.i fof, in) dititi se, hvastatj
te; —, 0. hvalisanje, hvasta; alava ;
ponos; tu.make a boast of a thing,
nječim se hvastati, veličati; — vr,
n, hvastalac; -- ful, a. hvalisav,
Iwastac; — ing, a. (-ly, adv.)
hvastav: — less, a. čedan, ustru-
čan.
Boat, bot, n. pram, lađica, barka;
Brodić, lađa; advice —, brod do-
glasnik: ferry —, brod, skela;
BOD
fishing —, ribarska lađica; fly —,
deojedriao; passage-, lađa poštarica;
fly, — insect, n, uznačarka ; -
hook, ‘n° Zaklja; — a load (i —
fui) m. tovar od broda; — man,
— s-man, n. lađar ; — rope, čelo od
laitice; scoop, m. palj; — 's-
painter, čelo od lađice; — shaped,
a. poput luđe; — swain, bo's'n,
nadmovnar; — swain’s mate, n.
podlađar.
Bob, bob, n. sve što klenpa; kita;
nantes; olovo be plovio puce
u šetaljke) ; meka (na kraj povra-
sa) ; ugorevo hide; crvić (sa meku);
usa vlasulja; makac. guraj ; ki-
manje ; zadirkivanje ; bodljiva riječ;
(djet. igra); — earth, n. glista ;—
major, n. svonjenje velikim zvonom ;
— royal, n. brinovica; — stay:
n. pl. vodena. lčla čunca; --
n: kusorepac; rt atrelice | Zenetina;
prosta svjetina; — tailed, a. kuast;
wig, kusd vlasulja.
Bob, bib, v. t. podresati; okusiti;
podnjeti; rugati se, podemijevati se
; udarati, tuči; trešti; preve
vi ze i kleupati, visjeti; loviti
abbey, bdb*r*, n. buka; rasuzdano
pane “bčb*n, n. cijeoka, Balantić;
(ferrale of a drill) matica ; — frame,
n. sukalo; — iron, leka; — ma-
chine, n. čipkalo; — work, n. čipke
Bocea, bok’a, n. lošište.
Boccassine, ner Bocasine, bdk” sin, n.
tanko, kruto
Boce, bis, n. Pedlanica (riba).
Bockelet, bak’ It, m. dugokrili jastreb.
Bockey, bok’, n. (amer.) tikva, wg.
Bockland, V. "Bookland.
Bode, bod, v. f. alutiti na što, značiti;
— ¥. i. slutiti se, kazati se ; boding
apprehensions, crne slutnje; —, n.
slutnja., znamenje ; boravište; —
ment, n. slutnja.
80 *
Bodge, bodi,
Bodice, bids, n.
Bodied, bod"d, a. ae (ie saat. rije-
dima); big — krupan; strong, —
snažan.
Bodies, bid"z. n. pl. gelesa; a pair
of —, steznik.
Bodiless, bid"lts, a. bez tijela.
Bodily, ‘bidet, a. ¢ adv. selesan;
saistan; potpun ; te be in —> fear,
atračiti se tjelemog slostavljanj
to set — about ii upon a Vi ng,
napregnuti eve sile; to drive —
upon & coast, biti gonjen e bokom
li,
‘dng, = slutnja
ilo ; igla za elasi;
teprešaljka; Uocalika : ruđalo ; bo-
ae cloth of --, brokat.
ka; jezgra; Pobeda akon; ai
—, njeki; itko; no —, nitko; every
ome —, njeki; dry bi
fina nepocakljena kamenina ;
a Jean — okomica; a dead — mr-
tvac; a writ to apprehend the,
hitnica; & busy —, čovjek ren:
electing —, isborništvo; wine of
(that hee ili bears) a good —, jako
sing; the body ofa fortress, gidona
orda; the — of a letter. sadržaj
rima) the politic —, — politic,
država; the — of a river, glavna
jeko; the — of a tree, deblo;
e — of a pump, stapište emrka;
— clothes, n. pl. konjski pokrivač;
ia — coat, m. kaput ;
ards, n. pl. tjelena straža
— snatehel
louse, n. široka ud;
pandur ; mrtvoder
n. grabež mrtvaca. *
Bog, big, n. blato, baruština. moiva-
ra; (zakodna) jama; - asphudel,
n, kostolomka (bil); — bean, u
gorski trolist; — berry, N. mohac-
nica, kljukea; — house, m. zahod;
BOI
— land, a. šivući u močvarnom
kraju; — lander, n. atanovnil:
močrara ;— moss,n, fresetnjak ; —
oak, n. dlatnš dub; — ore, n. gli-
bovac; — rash, n. sitnik (tdl.); —
škripac u (konja);
stalker, n. crevljav; — trotter, n,
stanovnik močvara; hajduk;
wort, n. klje a
Bog, bog. v. t. utopiti u Blato; —
i. uglibiti se
Bogey, Bogy, bog, Bogle, bol,
Boggle, bog’, n. atradilo, bauk ; —
boe, n. poljsko strafilo.
Boggle, biel vi. (at) prenuli ae;
dacnuti se; oklijevati; skanjšvati se,
pretvarati se; uklanjati se;
ometati; zadavati neprilike.
Boggler. bog", n. neodlučan čovjek,
straživica.
Boggy, big’, a močvarun, glibovit.
Bogus, bo"; a a. (Am.) krivotroren,
Bote bohi', n. vreta čaja.
Bohemian, bihi'm*n, česki; — pearls
— stones, česki biser; — warbler,
m. kugara (ptica); —,a. vjetrenast,
razuzdan; — n. skitala
e.
Boil, boji, v. i. kipjeti, oreti, ključati;
the meat boils, meso se vari; the
blood krv se miješa; uzavreli,
ponio — away, nereti; — over,
~- over with rage,
pai con —v. t. variti, kuhati;
to — to pieces, raskuhati; boiled
meat, kuhano meso, jelo; -—, n.
wel
Boil, ies n ps to break into a—,
ognojili ss.
Borer, bojin. m. sarilac; .
kotao;
(steam) parni kotao; — 8, pl. var
ki grašik; — plate, —, iron, m.
lima za Kotlove; — tube, n. (cijev)
mnica.
Boiery, bijitnn. earionica;ararnica;
Boiling Tajlng, p. a. vared, kipeds;
enje,
— hot, a. vrio; — house, u. va-
81
BOL
rionica; — pitch, n. oreliite; —
well, n. vodomet.
Boisterous, bijs’tr's, a. -- ly, adv.
naprasit, žestok, buran; silovit; ta-
labučan, govopadan; silan, velik;
a — youth, mladi vjetrogonja; —
— ness, on. destina, burnost,
rasitost, bjesnilo, talabuka.
Bolary, bo'l’r*, a. glinast.
Bold, bold, a. (— ly, adv.) hrabren,
srčan, neustrašiv, odvažan, smion ;
drzovit, bezobrazan ; otvoren, pro-
slođušan ; atrm, vrlelan ; to make
=, —, 'usuditš se; to put
on a o face, ohrabriti se, nalobo-
diti se ; bold-beatin; oaiha, pre pre
drzljive kletve; — face,
tost, ost; — faced, a. na
zovit, bezobrazan ;— en, Vv. t. omje-
Ut, ohrabriti; —, v. i. ohrabriti se,
usloboditi se; — ness, m. smionost,
hrabrost; pouzdanost; prostodus-
nost; drzovilost, berramnost ; strme-
nitost, orletnost.
Bole, bol, n. veliko deblo; kupa; mje-
denica ; šupljina; njeka mjera (Boll);
lula; bol, smurka; zalogaj, obročić.
Boletic, bélet’*k, a. — acid, gljivna
kiselina.
Bolewort, bal'w'rt, n. gorski komorač.
Bolin, Boling, v. "Bowline, Bowling.
ba'l's, m. ognjena a.
al, m. mohuna, tobolac; žitna
mjera (4 bushels); —, ¥. i. mohu-
mati se; — snipe n. tekica; —
worm, D. gusjenica, što uništuje pa-
maki
Bollard, bold, n. uspravan stup;
— timbers, opoštoli, stupčićij —
(bolling) “drvo.
Bollmong, bol'mčng, n. hajda; su-
ražica.
Boln, boln,:v. i. oteći, nadulmuti.
Bolster, bil’et™, n. jastuk; uzglaonica;
stlja (u Kea presomitka; blazina;
podlož v. te jastučiti,
na“
edo uprijeti; — v. i. na i-
atom jastuku ležati ; er, n. po-
dupirač, branitelj; — ing, n. pot-
pora.
BOM
Bolt, bolt, n. strjelica, strijela ; ‘evor-
wk čavaoj klin; zavor; petica (od
dapka); neyva; sito; okrajak jedra;
ljaga (blot); poš/epno gutanje; (—
of canvas) komad jedretine (28
ells); dead—, negibivi zavor; spring
—, zasun # oprugom ; Se
velški evrdaoj head, n,
jedra
a. okomito, kao evije
u
3, sean
of it, sasvim pro-
Ban Volt, v. t zasvoriti, zakliniti;
zasunuti, zakračunati; utvrditi, pri-
diti, prikovati; okovati; rijati; iatra-
Živali; čistiti; rasprvoljati; to —
(out) something ridicalone, bluz-
nuli što smiješno; dignuti (zvijer);
v. i. Bahnuti, munuti oan ;
dimni gutati; pobjeći; to — in,
— into; hrupiti, upasti u; to—
oat, izmamiti; ipo to — up,
okovati; tears bolted at her eyes,
suze joj navališe na oči.
Boltor, Ki 1%, n. bjegunac; odmetnik;
vitao, mlinska kesa cjedilo, grud-
njaia, sito; sa:
titi, okaljati; —,, resis brutnuth se;
gruditi se; — box, m. mučnica; —
tammy, n. mlinsko platno, vitlovina.
. Bolting, ‘porerny
zasunuće; priboj
raspravljan,
kesa, vitao; — chest, mučnica; —
cloth, n. mlinsko platno; — hutch,
n. mučnica; — mill, — machine,
n. prosijalo.
Bolas, bos, n. velika pilula; kru-
gljica česa,
Bomb, bom, n.
mot, prasak; -— ketch,
n. kumbarica (lađa); — proof, a.
neprobitan; — shell, n. bumba,
. t. kumbarati kunborans paliti;
—, vod. čumjeti,
Bombard, dinka. “a.
lubarda; bačva.
Bombard, b'mba'd’, vt. kumbarama
paliti, bombardovati.
* kumbava,
82 BON
Bombardcer, Bombardier, boinb™di",
n. kumbaraš; puckar (kukac)
Bombardment, b*mbatd'm*nt, n- pu-
caranje, bombardovanji
Bombast, bom’bait, 1. podetava; na-
dat —. a. nadut, naduven; —
ry, n. naduć govor.
Bombast, bombast’, v. t. naduti; —
ic, — ical, a. nadut.
Bombazine, Bombasine, b&mb*zin',n.
dombazin, latak od vune i evils,
Bombic, bčm'h*k, a. do je od svilene
bube.
Bombilate, bčm'b'lčt, v. i. praskas ;
Bombus, bdm’b*:
ušima.
Bombyćinous. b’mbis*n*s, a. svilen.
Bombyx, bčm'b*ks, n, avilac.
Bon, m uputnica, dostavnica.
Bonair, bčnč', a. ugodljio, usljiv.
Bonasta, blast, 1. bun soo
Bond, bond, n. vez; konop, uže; sve-
za, saves; zadužnica, obveznica
m. bumbar; Jum u
enter ivto
meno se obvezati; under —, uz ja
čevinu; — of exchange, mjenbeni
ugover; — of obligation, zađužnica;
foods in —, roba, kojoj nije pla-
vezan, zatvoren,
nevoljni; — maid,n. nevoljnica; —
man, — servant, m. neooljnik ;
service, m. nevoljništoo; — sman,
n, nevoljnik; jamac; —- woman,—
swoman, nevoljnica.
Bond, bind, v. t. obvezati se pismeno,
izdati zadužnicu, obveznici ; to —
g pohraniti robu u državno
skladište; bonded store, skladište
(entrepot); bonding warehouse, dr-
Žavno skladište za robu, kojoj nije
plaćena carina.
Bondage, bondtižn. zatvor, entanj-
stvo; tvo ; obveza, dužnost;
to bring into — 'podjarmiti,
Bonduc, bčn'dčk, n. bonduk (drvo).
Bone, bon, n. kost; kostrilj; bones,
BUN 83
pl. kocke, Balantići (sa čipke), ber
plaine marke za predstavljače ; bo-
nes of contention, zadjevica ; you
lazy bones! ljenčino/ to fall ili to
be upon one's bones, navaliti na
koga; izbiti ga; to make — 3, o-
pirati se; to make no — 8, neo-
kolišati, neoklijevati; to make old
—, veoma oslariti; — ache, n. u-
i; — ashes, n.pl. koštan
— bed, n. sloj kosti
ereta vopnena mačka; — black, a.
žežena kost; koštan ugalj; —beaker,
n. kostošder; — chopper, D. brad-
va za kosti; — dry, a. easvim suh;
— earth, m. koštan pepeo, osima;
— eater, m. zaredi - Ssh, ko
ire, crepovac (riba); — flower,
i — Blass, u, mliječno
Mako; — gine, n. kokana klija;
— lace, n. čipke; — manare, n.
koštan gnjoj; - mill, n. mlin sa
kosti; — nippers, n. pl, klijete za
kosti; — saw, m. pila za kosti; —
set, m. . konopljuža (35
“set, v. t. umjestiti iRtaženo udo
— setter, n. vider; — spavin, a
škripac (u konja); — tamer, n,
tokar.
Bone, bon, v. t. raskostiti, povaditi
m a
— binder, n,
kosti; umetnuti 7 krasti; očima
mjeriti; razati; ning-rod, razaći
kra.
Boneless, bčn'l*s, a. bes kosti.
Bonetta, b'net’a, Bonito, b'ni’to, n.
, palamida.
Bonfre, béu'faj’, n. radoma vatra,
Bonify, bony, v. & popraviti, na-
Bonmot, bčnmoU', n. dosjetka.
Bonnet. bčn"t, n. kapa; don ak en
aki). poculica ; p
jedru; poklopac; kapura (u pre-
Fivada) ; parapeina kapa (1 utvrda);
—_ state, pl. ljepenka (za šenske
uke); — box, u, klobašnica i
— pepper, n. vrstu paprike
mt E beo in the—-, bt emuden,
aulud.
Bonnet, bons, v. 1. otkriti se; (to
ia — BOO
— for a person, nje zagovarati)
bonneted p. a. a
Bonnily, bdv"i', adv. veselo; Yupko;
gojno.
Bonniness, bii
"ns, a. veselost, živost ;
, & ljep, ubav, pristao;
veseo
Bonny,
7am
7 sdravolik ; gojan ;
blade, lijep dječak; — dies, igrač.
ke; — olabbor, n. kisa mlaćenica;
gruževina.
Bonny, bčn“, n, okruglo, odjelite ru-
dno elojište.
Bononian, b"nč'n*n, a. Bolonjski.
Bonu magnum, bo'n*m-mig'nšm, n.
red —, carska Rjiva.
naknada, n
| 8. žoštan, koštast; ko-
ft,
alge?
Bone, bo, 1. indijeki svećenik.
Boo, bu, vikati.
Booby, bert bY, m. dlesan, Bluna, sinso,
Bukvan ; bluna (ptica) ; — ish, a.
ast, glup,
a “bak 2. knjiga; Biblija; trgo-
(of an opera) čekat
pes to learn one's book, na-
učiti zadaću; to be at one’s —,
učiti
ithout —, és glave, bes u-
gleda i olasti; to fall to one’s —
“s again, nastaviti nauke; to mind
to be in
komu dužan; to stand high in
one's — 8, biti u velikoj milosti ;
to swear upon the —, zaklinjati
se na sveto pismo; to bring to —,
pozvati na odgovornost; to make R
—, voditi knjigu o okladama (kod
utrkivanja); to run into one's —,
u njekoga se zadužiti; to get out
of one's —, njekoga isplatiti, ia.
gubiti čiju milost ; by the, - umjetno,
lukavo; po prepiru; a — in sheets,
in quires, nevesana knjiga; a —
in folio, folijant; — account, n.
račun u irg. knjizi; — binder, n.
knjigoveša; — binding. m. kujigo-
vežnja ; 0x, m. sanduk za knjige,
BOO .
— eaSe, n. orma:
lienica, knjižni koka aoe.
koji dugovi; — ne ad.
odliku knjige; — fu. a. načitan,
učeni —. kee a. dai
— keeping, krjigovodntco ; — lan
(Bockland) zemljište, što se nesmije
od dati; — arte a. načitan,
učen; — learning, n.
učenost, ;— less, a. bes
; — maker, ni
th, prisega na
seller, m. Enjidar j — sellers abop,
selling, — trade,
n. knjižarstvo; — shel ves,
lice za kujige; — store, n.
nica; — stall, n. knjižna stojnica
(za nikon — stand, n. polica
za knji ight, a. učen; —
tan,
tr ipe, m. knjišavac (želudac);
wheat, x: pheat), a. helda ; — -
worm, n. knjišni moljac, knjigotoč.
Book, bak, v. t upisati u knjigu, u-
knjižiti; to — down, uplati, ubi-
lješiti; to be booked for a place,
imati mjesto sa —, biti određen za
nješto; to — up, isplatiti.
Bookery, buk*r, n. knjiinioa, knji-
too.
Booking, buk"ng. n. pivanje, ubi-
lješba ; — office, upisni ured.
Bookish, buk"š, a. gorljiv u nauku,
knjigoljub ; — ness, n. ljubav knji-
ga, marljivo u nauku.
Booklet buk'l*t, u. knjižica.
, bam, m. kolac; jib —,
legar; fijing ib = sari
zadnjače (+
fore Tr 8 obe ;
— ofa our, lučka zapreka
(lanac na kolju); boots. prodor
na palubi broda među proenim i
velikim jedrom; —, v. i, otvoriti
sva jedra, svim jedrima ploviti
Boom, bam, n. mukao gromot,
njava ; šum (vtlova); Lik ‘bukale);
4
84 BOO
i. grmiti, tutnjiti, Fumits ;
dakat oddumiti, othajité ; to come
booming (along), svim jedrima plo-
Bonen, ba'm'ršng, n. drvena
Boon, baa, n. dar, dobročinatco, milost;
molba; posder; —, a. veseo, pri-
jatan ; & — companion, dobar drug ;~
a — grace, ljupkost, prijazan.
Boops, btps, n. kit-volook.
Boor, bu’, n. seljak ; neotesanac, mla-
tan; — cole, V. Borecole; —
worm. n. drvotočac ish, a. (—
(— ishly, adv.) seljački, grub, sirov,
nestesanj o ishaess, 4. ohovost,
ono
ose, bis, n. staja, pojata.
Boose, Booze, baz, v. i. piti, pijan-
čevati,
Booser, ba’z*, n. pijanac.
Boosy, ba’z*, a. mamuran, pripit.
Boot, bat, n. korist, probitak ; prilo-
žak; privuga ; plijen ; to —, suviše,
jošte, još k tomu; ‘tis to no —,
nepomaže, uzalud; — v. t. koristits,
pruditi; nadariti, » bogatiti; —
‘what boots it? do pomaže? — less,
a. (— lessly) adv, bee koristi, za-
ludan; — lessness,n. beskoriznost.
Boot, bat, m. čizma; vrsta mučila ;
lubura (škrinja) od kočije; bak ;
koša od kočije; to be in one's
boots, diti pijan ; to give the boots,
prisiliti na priznaju, zadijevati u
toga; thin —, Semice ; fishing
čizma ; hinting © =
lovačka čizma ; — catcher, n. izu-
vad, sluga; — garters, n. pl. re-
menci od čizme; — hooks, m. pl.
obuvač; — hose; n. pl. koprice, do-
koljeice — jack, n. dsuvač; —
last, n. kalup, kopito; — leg, n.
tara, grlić; — pulls, n. pl. obuvač;
— stockings, n. pl. bječve. strap,
n. petlja od čizme; — -(hose) top-
ping. čišćenje broda; — top, 2.
auoratak od Gisme; — tree, kalup,
dam; — webbing, n. vezanka “od
čizme,
85.
—ed pa
BOR
Boot, but, v. t. obuti;
obuven.
Boothate. bat-bel tt jeni
ot-hale, La
Bootikin, ba’t*kiv, u. čizmica.
Booting, ba't*ng, n. gusarstvo.
Booty, bat’, n. plijen, 7 to
play = —, vara; to * dati
se podmititi (kod
m bopip', n. sakrivanje i po-
maljanje; to play at —, igraći se
Borable. borbi, a. što se dade vrtati.
Boracic, dorksk, a borov; — acid,
. Borova kisélina.
Boracits, bertajt, u. Borectt
pers », bard. n.
"Baron of vo
, bart, u.
Borar, borrtks, m. durać.
Border, bi" d*, n. kraj, okrajak ; rub ;
gredica (u vrtu); wert odala, šal;
obrub, okvir; borders, brains er
tei; —, vi. mođašiti ;
priblišići ae ; bordering town, po-
granični g grad; rads % t odrubiti ;
eckats (pence); ogramišiti.
Border Arara n. krajičnik ; me:
— on the sea, .
Bort batt; penny, birdhip"n*, mje-
stovina,
Bordure, bid", m. rub, okrojak; o-
(Gil)
la,
ial
5 dosa
rupa; chips, ortočina; — cole,
m. crven ili zelen kupus; — dom,
n. dosadna čama, velika A
— hole, m. vriijina; — tree, n.
Boreal “bo'r’l, a. sjoverni; — blast,
Boreas ‘bors n sjever.
BOR
Boree, bori, n. vrsta plesa.
Borer, bohi,n budilac; svrdao; ka-
Bori: a eran lji
ing, vriljina
doria Bench
2. ortamniky; —_ Bis 2. 2 erla
chisel, m. talij engine, n.
vrtalo; — mill, n. ortaonica.
Bom. bm, p. a. rođen; the first—,
prvorođeni; a nobleman —, rodom
plemić; a pari —, gospode»
skoga gain, biti
ranoga
e,
Boron, born, n: bor (chem.)
Borough, bor’s, n. gradić, vente,
selo (što odašilje sastupnile u Bar
Tamenat) jamatoo ; inglish, Im.
; — elder, —
teed” elder,
m. jeni glavar;
= — master, m. nade
Borrow, bir’s, v. t. “tet one) o) pom
usajmiti; useti u zaj: š-
kronika Pre, Gael ap
m e;
za n nin “ s jom; — ing.
Borsholder, Diebold, n. glavar.
Bort, batt, n. crni dragulj; taroting
kod, brusenja
Boscage, bčs'k"dš, n. grmlje, šikara;
sitnogorica; šumica, stablik; šumeki
kraj ‘na slici).
Bosh, bod, Dds, m. oort, slika; prividnost,
nokie “Ded, m. vrata sajgć
Bosket set {Bosquet), bčsktt, n. gaj,
šumica.
Bosky, bis’k*. a. šumovit, grman;
acres, pl. živicom odijeljene njiva.
Bosom. ba'ršm.n. njedra; pret; krilo;
; nutrnjost; ardačnos; želja;
the i > of the earth. utreba zemlje;
BOT
the — of the sea, dubljina mor
— of a shirt, rasporak u hodul;
— enemy, n, potajni neprijatelj;
— friend, n. glavni prijatelj; nje-
ko toplo meko žensko odijelo; —
i najmilija namjera,
snova; — lover, n. srdačni ljubov-
nik; — secret, n° važna tajna; —
sin, n,-omilio grijeh; — thief, n.
kućni tat; —, v. t. (desta sa up)
tajati; zafajati; sakriti; pri-
miti k arcu.
Boson, bo'sn, n. V. Boatswain.
Boss, bis, n,- . buble. o-
+ Krugao okov; jabuka; kerga; gla-
tina (na kolu); —, v. t. dosami,
dublami uresiti; pribiti s čavlići:
ma.
Boss, bis, n. majstor, nadziratel rad:
nik v. t. nadeladati koga;
viti, vladati.
Bočne Učs*dž, n. krupno naklesan
kamen; bosaia.
Bossed, bist, a. grbav; bublami u-
Tei
Bossy, bis", a. bublami urešen; oko-
ven čavliima; —, m. tele; — calf,
vazmaženo dijete.
Bot, hit, n. ugrk, ugar (ličinka konj-
skog štrka).
Botanic (a), bitan"*k(l), a. biljar-
ski; —, m. biljoslovac; - s, pl.
biljarstvo.
Botanist, botnet, n. biljar,
Botanize, bdt*najz, v. i. biljariti, ku-
Biimogarhy, dotndgrf, n. opien-
jude bilj
Botany, davani 2. Biljarsteo.
Botargo, bita"go, n. hajvar, slana
ikra.
Botch, DBE, m. čiraj, prišt; krpa;
krpeš; prikrpana riječ; —, v.t
krpati, skrpiti ; spriljati, pokvariti
čirajima napuni iz
ravnati, zabašuriti ; botchedly. bot-
chingly, prtijarski, nespretno; —
er, m. krpač, paćuha; — erly, &
peinjarski, nezgrapan; — ery, n.
BOT
krpež; botehy, a. ekrpan; pun
čiraja.
Bote, bot, n. naknada, oditela; ie
plgta; povlastica za mjesto.
Bot-fly, bot‘flaj, n. konjski štrk.
Both, both, prn. a. oba, obadva; —
the Indies, obje Indiji and,
i i, power to judge -- quick
and dead, moć da sudi živim i mr-
tvima; — by sea aud land i mo-
rem i krajem; jack of — side pre-
vrtijivac.
Bother, bšdh'", v, t, smesti, smuliti,
uznemirivati, mač napastovati,
ozlovdji i. tadtiti se, brbljati;
- Botheration (bodhere ), Both-
erment n. dovađivanje, neprilika,
muka; —, Botherer (bodh’*r*), n.
nemirnjak, mutljivac, dosadljivac,
Bothnic, bčth'n*k, Bothnian, béthni-
an, bith'n*n, a, Bolnički.
Bothy, bath’, n, težačka koliba.
Botryoid, bor'rojd, a. grozdast.
Bott, bit, n. čipkarski jastuk, Klečnjak
Bottle, bir n, boca, gostara, sta-
klanica; svežanj, snop, homut (nije-
nay; — ale, n pivo u staklu; ~-
brush, n, čistilica (za boce); — case,
. bočnjak; — companion,— friend,
brat; — castor, n. polica
— fish, u. kostreš; > flo-
razližak; — head, n. Fup-
Yan; — headed, a župoglae; —
holder, n. flainica; djever, pomod-
nik u šakanju; — house. n. tvor-
nica boca; — labels, pl. napiet na
bocama; — neck, n. polica za boce;
-— nose n, rakijaški nos; — nosed,
a. crvena nosa, nosat; — rack, m:
polica za boce; — screw, n. vadi-
čep; — stand, n. podložak (za boce)
— stopper, n. čep; — swagger,
hvastalac. .
Bottle, bovi, v. t pretočiti u boce,
butelje; vezati u snopes
pamtiti kriti; bottled, a. rasločen
trbušat.
Bottling. Dbotl*ng, n. rcetakanje u
boce.
BOT
Bottom, bčt*m, n. dno; temelj; du-
djina; nizina; dolina; kraj; ribina
brod;
povijetke); stražnji dio; pd: "u
Tata (jak čovjek); osnova, uzrok,
mda; — of the belly (tho pit),
drobak, utroba; — of a cellar,
stražnji dio pienice; — of a chair.
sjedalo od slolea; — cf a furnace,
potpecok; — of a silk worm,
hura od svilea; — of the stairs,
dno stuba; at the — of the sti
-na kroj ulice; false — of a cool
er, izbušeno dno hladećeg kotle
at the — of the account, ako do-
bro promotrimo; in neutral bottoms,
pod nijednostranom zastarom; he
stands upon a good —, dobro mu
je; to stand upon ones own —,
biti samostalan; I act on a sepa-
parate—.ja radim pomojin naieli-
ma; at the —, napokon; 10 be at
the — of, diti učemikom nječana,
biti uzrokom nječesa; to see the—
of a person, proučiti koga, sasvim
ga poenati, to fix one’s — upon
one, povedaki sen njekoga j — glade,
|. livada u doli 5
pit. u. dezdno,
prevrnut.
pakleni jas; — up, previ
Bottom, Votka, t. zadniti; to —
(on, pon) osnivali se; — ed, p.
Bottomry, bita, m. pomorski, bro-
dovni zajam, brodovni zalog;
letter (— bond). drodovna založnica
Bouge, bndi, v. i. oteći, nabukmuti;
—, 1. otok; nadutost bačoe; (— of
ming, ee m. gana; — 4, pl. gra
pove nA Pp nod to buy, kupljen;
k, kwpoonik.
87 BOU
Bought, Bout, baut, n pregibak; za-
voj; vzao dno od praće.
Bougie, buti’, n voštanica.
Bouillon, bul'jon, n. mesna juha; na-
raslica na vilici (konjske noge).
Boulder-wall, n zid od obluca.
Boult, V. Bolt.
Boultel, bait, Boultin. bala, n,
debeli prut, ehin; uski stup.
Bounce, bauns, v. i. praskati, puca-
ti; lupati, udarati; bučik; skakati;
iskočiti; hrabar junak biti; to —
in at the door, banuti na vrata;
hvastati se; — v. t. (at) udariti u
‘opot. ivaštonje; 'grožnja; dtd
mna laž; mačka (morska); to give
a —, pramuti; to get upon the—,
hvastanjem postići; —! prask!
Bouncer, baun’s*, m. bukač; hvasta-
lac; lažac; varalica; alice; Boodrama lay
čurat, ida sae
Bouncing, aan’sog, | a. praskanje,
upa udaranje; hvastanje; pri-
tesanje; -— (bounceable), a. krepat,
debeo, gojan; drzak, preusetan;
hvastav; — ly, adv bučno; lva-
stavo; a bouncing lass, jedra dje
vojka.
Bound, baund, 2, od od to. Bind, vezan,
obvezan; zapriječen, zadržan; wind
—, nepovoljnim vjetrovima zadržan;
- aa titude, obvezan na zahval-
will be —, obvezujem se,
Sorin — masonry, vezano zidle;
— in belly, zatvoren, zapešen; —
—, a. određen, opredijeljen; where
are you — to? whither are you
hound? Kamo puinjete? we are
bound from Senj to London, idem
iz Senja u London; we are bound
to (for) London, najmljeni amo 2a
London? ontward —, zaputio se na
daleki put; homeward — krenuo
kući; siguran ; be is bound to suc-
ceed, on će sigurno mapjeti; -- en,
p. a. obvezan; it is our bounden
duty, to je naka srela dužnost.
Bound, baund, n. međa, granica;
BOU
krajina; within bounds, u grani-
cama ; keep within bounds, šivite
umjereno; out of all bounds, preko
je v. t. omediti, ograničili,
(upon) msde
— er, m. ograničitelj; mjernik; me-
85, a. Ler međa, meogra-
les duration, vječno tra-
lessness, n. neograničenost ;
— setter, m. mjernik; — sto
— ing-stone, n. međaš.
Bound, baund, n, skok, porta ode
skok, odraz (rebound) ;
skočiti, skakali, dipiti; odskot
== ¥. t. činiti da skače, igrati (ko-
nja); — ing, nm. skakanje, odra-
zivanje; — ing-stone, piljak.
Bounteou , baun’t™s, a. (— ly, adv.)
dobrostiv, milostivan, blag, dareš-
ljio; — ness, n. dobrostivost, bla-
gost, darežljivost.
Bountiful, baun’t*fal, a. milostiv, do-
broteoran, darešljio,
, adv. darežljivo, obilno; — ness,
ountihead, bountihood) n. do-
brotvornost, darežljivost, veleđušnost.
Bounty, baun't, n. dobrota, darešlji-
vost, veleduije; dar; dobročinatvo;
nagruda; —, money, n. nagrada;
anubnina.
Bouquet, buké’, n. kitica; miris (vina)
Bourd, ba'd, v. i. žaliti se; — upon
one, titrati se a kim; —, 0. dala;
— er, n. čaljivaz.
Bourgeon, bordin, Ve i. pupčiti se.
Bourn, Bourne, dd'n, n. tok
Bouse, Boose, bas, vi neumjereno
piti,
Bousy, ba's*, a. pijan, opit.
Bout, baut, n. put, krat; mah, udar;
red; boj, borba ; pokus ; zgoda ; si,
janka, gorba ; napor : along — of
illness, "dugotrajna bolest ; -
ovaj put; a merry —, vevelje; st
one — na jedanput ; to have a—
at a thin ing. nješto pokušati; to have
a — with one, uhoatiši se, tući se
s kim; when it'comes to my,—,ka-
“- dođe na me red.
88
BOW
Boutade, buta 1, n. Air, mušica.
Boutisale, ba’ tal, a. jeftina prodaja
Bouze, V. Bouse,
Bovate, bo'rčt, u. komad zsm'je, ko-
liko jaram volova može godimios 4-
sorati, obično 15 eng. jutara (Ox-
gang): .
Bovid, Lot, Bovine, bo'yaja, a. vo-
lovski, govedski.
Bow, bau, v. t. sagnuéi, saviti. uviti,
prignuti,. poniknuti, akuditi, nakre-
nuti; to — one's assent, poklonom
potorditi; he bowed me to the door,
pratio me + poklonima do vrata;
to — a person out, njekoga # po-
Honima ispratiti ; to — one's self
out, klanjajuć se udaljiti; to
down, sagnuti, pokučiti, oboriti; —,
v. i. sagnuti se, savijati ae, zavijati
4, poblonii se, pasti na koljena,
pokoriti ae; to — down, poviti se,
pokloniti se. pognuti a6 pokunjiti
se, podložiti se, klo
Bow, bau, n. poklon, "naklon, pramac
broda ; a bold (lean) — ota a ship,
širok ili pun (uzak ili oštar) pra-
mac broda; on the —, koso;
anchor. n. srednje sidro; — e,
m. obojei na prameims za
od leda; -- mau, n. proi veslač u
čamcu; — oat, n, proo veslo do
pramca (prove); — pieces, n. pl.
laki brodaki topovi no pramew.
Bow, bo, n. obluk ; luk; gib, presi,
sagib; duga; drndalo (u klobuča-
ra); gudalo. lučac (gusle); stupnjak;
lučac od svrdla ; jaram ; petlja; —
of a ribbon, šeput od vrpce; — of
a hilt, denies, , koš rubobran Ga
čaka); — of a key, preten :
— of saddle, obludje sedla; cross
luk; to have two strings ¢ to
nes —, imati više načina ;
backed, 4. kriva krpla; — Bearer,
a. — bent, a, kriv, uvit;—
compasese, pl. šestilo sa lukom; —
— drill, n. evrdao na luk ; — dye,
a. slršeina deja; — file 1 'n, piljak
na luk; — hand, D. u strijeljanju
lijeva, u guslanju dema ruka; wide
BOW
of the — hand, daleko od
— knot, m. petlja, seput ;
n. kriva moja; — legged,
vonog; — maker, n. lugar; — aa
n strijelac; — net, n. vrša; —_
shot, ‘n. Aitac aluka; — sprit, n.
(rijetko tag. ban‘sprit) čunac; —
string, n. tetiva; — window, n.
Tre
oblok.
Bowable, bau"bl, a. gibak, vitak.
Bowed, bad, p. a. savijen, kriv, o-
Blučast.
Bowel, ban"l, n. crijevo, drob;
complaint, n. trbobotja; —_ less, a.
Besdutan, bez milorrda; —, v. t.
izvaditi drob, Pedra “ 8, pL.
crijeva. drob, 7 nutrina, srce,
duša; milosrde, dut; into the —
of the battle, uered bojne vreve;
to have no bowels, ns imali milo-
arđja; constipation of the —, sa-
tvor, sopek.
Bower, ban, n. (anchor) sidro na
pramcu; luk, svod ; sjenica ; koliba;
stan; soba ; Presionit, proginjač
(milica) . t. zatvoriti, opklo-
pitt; vi oma
Bowery, bau'r’, a. sjenast, Mađovit.
aves, bans, Bowet, bau’t (tako-
jower) n. jastrebić,
Bowge, baudé, Br probaj =,
Bovis-kiite boraaif, . velik lovački
Bowin ‘bo*ag, n. dradanje; gudenje
Bovisgiy. Love. adv. uojajudi te,
ae ane kugla (za kuglanje)
l, a (za kuglanje) ;
zdjela, sat al i mjede
a;
atoari;
ovla,
arto play at b ku.
glati
xh 7. t. ealjati, kotura&i; ba-
aoe b — ed to death
taralps, koma na smrt na-
to — over,
ito — Pan, fajekoja)
rovaliii pert te bowled. out, go-
89
BOX
tov, donjen well bowled, dobro
pogođen —, mii kuglati se; ko-
trljati se (kao kugla); the carriage
is bowling along, kola idu, štropo-
du; — er, n krugljaš.
Bowlder, bol'd*, n. oblutak;— stones,
— wall, sid, nasip
Bowline, bolin, baulin, (Bowling) n.
vje jolina); to check the
>, popustiti vjetrolovku.
Bowling, beng, m. kuglanje; — alley,
m. pokrivena kuglano; — green, n.
krugljuna; travnjak ; — ground, n,
kuglana,
Bowse, baut, v. t. i i. dizati, podne-
ati, potezati; preko mjere pili.
Bowser, bau's*, n, blagajnik.
Bowsy, bau'z*, a. pijan.
Bowyer, boj, n. lučar, strijelac.
Bor, bčks, u. (— tree) zelenika, dim-
šir; škrabica, kutija, sanduk, kov
čeg, kovčežić, Bkerinjica. zaklopnica ;
čtodnica; loša (u kazalištu) pre:
grada ; stanica ; bak, kočijaško sje-
dalo; tuljac, tulija, puška (na kolu);
kućica; tok; pretinac; navrtak (ma-
tica šarafa); udarac (rukom); strong
= za novee; — on the ear,
zaušnica; — on tbe cheek, ćuška ;
ofa pump, vucanj smrka; — ot
a wheel, tulija; — of a water»
wheel, kablica, lopatka; — and
needle, sjevernica; — and dice,
kockanje; to be in the same —,
biti u istom položaju; you are in
the wrong -—, na krivom ste putu,
varate e m. košulja (u
brave); — closet, n. ropotarnica ;
to — haul, v. t, iskrmiti put oje-
tra sadufioK prvena jedra. okre-
muti se pred vjetrom; — hive, n.
daščania; — iron, n. glačalo, ti-
Ki — keeper, m. čuvar loža; —
lobby, n. pršdovnje pred ložama ;—
lock, n. obuća hrava ; — money, a.
uboški novac, novac iz škrabice ili
Stednice; — seat, n. sjedalo na
Baku; — thorn, n. kustovnica (bil.);,
— ticket, ulasnica za lošu; — tree,
BOY
m, dimdir; — wood, u. šimširovina.
Bor, bčke, v. t. memuti, zatvoriti
u škrabicu, škatulju itd. ; 10 — off,
metnuti u razdjelke, razrediti; to—
Up, zasvoriti; navrtati (slatki javor);
to — the compass, zroke sjever
nice redom kazivati; podsipati pod-
vale prudom; udarati šakom, ćuškati,
dati za who; —, V. i, pestati se,
šakali, #0.
Boren, bčk'stn, n. zelenikov; poput
Fimdira; — leaves, pl. šimčirovo
lišće.
Boxer, bdk’s™, n. pestač, šakač, koji
daje zaušnice.
Boxing, bčk's*ng, n. pestanje, žakonje
pošva vrata; — day, — night, —
time, dan, večer, vrijeme božićnih
darova; to go —, ići po božićne
darova; — match, n. dvoboj na ša-
ial m. šljunak za na-
:; momče; from a
od malenih nogu; to be pasta
—, biti prošao djelinstvo; — blind,
a. neiskusan, nerazuman; — god,
B. bog ljubavi (kupido); — 's love,
došje drvce; — 's play, dječj
— “u trick, dječarija; i. dje
čariti; —, v. t. postupati s kim kao
a djeletom, prezirno.
Boyar, bdj*, ‘n. boljar
Boycott, bdj’k*t, v. t. izopćiti, od-
sjeći od općenja sa rvijelom.
Bojer, boj i . vrata lađe.
Boyhood. bčj'hud. n. dječarsko doba,
djetinstvo.
Bojish. boj*š. a. (— ly. adv.) dje-
čarski. djetinaki ; pl. dje-
finako peba pri ( m), 0.
ijetinsko ponašanje; djetinjarija
dječački značaj.
Brabble. brib'), n. inat. kavga; — v.
i. karati se, groziti se; — er. m.
svadljivac.
Braccate. brak’ét. a. perjatih nogu.
Brace, brš3. n. trak, vrpca, tkanica,
remen; ramenica, bremenica; gredna
veza; skoba, spona; zaporka; pot-
pora, upornjak; držanje, hoatanje;
90 BRA >
napetosti poion; kočijsko remenje;
ruča; oklop, rukobran; oružje;
heat; dvoje; — 8, pl. prac (jeda-
ra); prekoramice; to haul in and
fasten the braces, prifegnuti i ve-
zali prace; a — of foxes, hares,
dvije lisice, dva zeca; a — of carp,
dva šarana; a — anda tri
komada; a — of pistols. dvije pi-
štolje; hand —, crank —, serdao
na luk, motalo; in warlike —, spre-
man na rat. ,
Brace, brés, v. t. vezati, apntiti, skop-
čati, priuratiti; sapeti, pripeli ; pre-
klopiti u krat, prepasili (grede);
podbotiti, poduprijeli, naslonit
porkama tezati; jaciti,
obréati, okredati (vesla ili inet te
— aback, zadušiti jedra; to — full,
pritegnuti praće pod vjetrom
— in, obréali natrag; = thard)
up, posve obrćati.
Bracelet. brčsl*t, n. narukvica, grivna
Bracer, brč's", n, pojas, uprta, bre-
menica; prekoramica ; vez; podvrac
(u brave); krijepilo, jačio.
Brech, brik, n. vižla, kuja,
Brachi brškti jf}, a. ručni.
Brachiate bre Keet'd, a.
ima rukave.
Brachinan, bršk'man, V. Bramin.
Brachygraphy, brškig'rč, a. vještina
pisanja kraticama.
Brachylogy, brBkil"de*, n. jedrost,
kratkoća (stila
Brack, brik. n. prijedor,, pukotina,
prolom; odlomak; mana; slanost.
Bracken, bršk“n, n. papra!.
Bracket, bršk“t, n. podložak, nosič,
prirožak, konzola, podnok; žabica
(vretena ili osi); ustežna greda
(mosta); doljni drug ili ljesivenjake
(kola); zaporka, ragredaj stranica
topovskog stana; — light, parožast
avijećnjak; t. zagraditi za-
porkama; vezati sli podložiti pod-
loškom itd. €
Brackish, bršk“3, a. slan, bočat;
water, nese, m. slanose.
Bract, biškt, n. listić.
ruža!; što
BRA
Brocteate, brk’t*t, a, listiéav.
Brad. brid, n. čavao daščenjak; —
awi, n. remenareka igla.
Bradvon. brédan', n kiježtice, vučja
žvale.
Brag, brig, v. i. (of) Avastati se, ve-
ličati se; livalići te, diviti ae; —, u.
hoastanje, hvalisanje; ponos, njeka
igra “arata; to make braga of a
thing, nješto odviše veličati; —, a.
koastav, hvolizav; — ging. 0. hva-
slanje; — gingly, adv. hvastavo;
— less, a. dez Avastanja,
Braggadocio, brig*dd’s*o, n. hvališa,
Braggardism, brig*dizm, u. hoalisa-
nje.
Braggart, brigt, n. keartavac, tor-
lak, veličalo; ~, a. hvalisav.
Bragge:, brig”, nu. kvastavac.
Bragget, brig"t, m. piće od mai
piva; medica.
Braid, bréd, v. t. plesti; podresiti;
koriti, predbacivati; braided gold,
zlatne rese; braided tresses, plete-
nice; —, 0. plelenica: pleler; uzao;
pleted; pasac, rub; braids. pl. čipke
za opšivanje; woolen braids, vune-
ne vrpće; —, prenude; —, a. va-
rav; lukav.
Brail, brél, n, ubralja jedre; remen
za vezanje sokolovih krila; —, v. t
ubrati (jedro)
Brain, brčn. n. (obično brains, pl.)
3 our — 's flow, šzlijev na-
eg mozga (t. j. suze); razum, pa-
met, glava; (strasti, mašta); to beat
a thing into one’s — s, utuviti,
zabiti u glaou komu što; that 's
beyond my — 8, to mi neide u
glavu; light of —s, smeteniak; to
have cracked — s, neimati mosga
u glavi; to beat one’s — s out,
razbiti komu glava; to blow one's
— s out, sasući komu pušku u gla-
ou; to have Food — 8, imati zdra-
= i — fever, n. upala mozga;
— hampered, a. krattouman; —
pan, n, lubanja, — sick, a. lud;
Bezuman; — sickness, mn. mahni:
fost; nerazum, nemotrenotl; —
91
BRA
span, a. izmišljen; — worker, n.
umni radnik.
Brain. brčn. v. t razbiti komu glavu;
izvaditi mozak; uništiti; spatiti, ra-
zumjeti; hare-brained, cock-brained,
benast, lud, šumast; vhittle-brained,
prevrtljio.
Brainish, bravo’, a. smužen, nopra-
att, priiji
Brainless, bréo'l*s, a. dezmošdan, ne-
smotren.
Brait, brčt, n. neizčtušen diamant.
Brake, brčk, n. paprat; trnje, kupi-
mjak; cane —, tretenik, rit; dračna
staza.
Brake, brčk, n. stupa. trlica; krznar-
ski raspon ; ručica od emrka; naćve;
Klijettice, male švale; obor; coklja,
savor; luk; vrsta mučila; vrsta
teke drljače; vrata kola za četvo-
— ungle, n. zavorna ugleni-
ca; — bar, beam, n. zavornica;
— block, n. zavoranj; — man, m.
zavornik; — rubber, — shoe, n.
savoranj; — screw, n. zavorni vi-
jak; — van n. kola sa zavorom;
smith's —, obor za kroćenje konja;
—, ¥. t trti lan, nabijati kudjelju
Braker, bre'k®, n. trnje; zavornik,
Braky, brék*, n, oprasao popratt,
trnjem; trnovit.
Bramble, bram'bl, n. kupina, kupi-
njak ;—berry,n. kupina, ostružnica ;
trnje; — 8, pl. trnjak, grmlje; —
seythe, n. kosor; — (Brambling)
m. nikavac; — net, D. mreža za
zebe,
Brambly, brim’bl*, Brambled, brim’-
beld, &. obrasao kupinom.
Bramin, Brš'min, 0. brahman,
Bran, bršn, n. mekinje, p — 3%
pl. kruinica; — of grits, krupične
mekinje; tanka kora; — faced, a.
oprifiena, pjegava lica; — new, a.
nov novcat; branny, a. mekinjav.
Branch, brané. n. grana, mladica; —
perolak; ogrenak lo ak tre
paroiak ; , dio, odsjek; loza,
kero; potomak; paužast svijećnjak;
— 'ea, pl granje; proud branches,
BRA
Aradite; — bank, n. područna ban-
ka; — establishment, n, područna
trgovina; — line (of rail), ogranak
željemice; — pease, n. pl. grašak
pritanik; - pipe, n. jna ci-
jeo; — tube, n. račvasta cijev; —
wood, m. granje.
Branch, brand, v. i. puštati grane,
granath se; dijeliti sc, razgranali se;
ti se; na široko razlagati; —
v. t. razgranati; dijeliti u grane,
zen; a iakititi verenim lilćem; —
ed, a. cojelast, vrežast, razgranjen;
branched with gold, sa zlatnim vri-
ježama; branched candlestick, pa-
wozast svijećnjak; branched work,
«vije, lišće, arabeske; — er, D.
što se razgranjuje; praotac; poleta-
rac; — ery, m. vlakno; — iness,
N, granatost, razgranjenost ; — ing,
mo raagranionie
Branchless, bršnč'lta, a. bez granja,
gol, pust,
Branchy, bran’é*, a. granat.
Brand, briad, n. glavnja, ugarak;
luč; mač; strijela; žig; sramota;
užežen snak ; znak tvornice ili robe;
roba obilježena takim znakom; &
good — of flour, dobra vrat braš-
na; enijet ; to cast a — upon one,
riekoga žigovati; — fox, n. riđa
lisica; — goose, n. kazarka; —
m, 4 žigovalo, prijeklad, tronog;
— new (spandersuog) a. nov nov-
nday, hi prea korizmena
Ban .
Brandish, brad's, v.-t, mahati, raz-
mahivati; baciti, polegnuti ; the
brandished steel, goli mač; —.
ment, n. mahanje, zamašaj.
Brandling, brand! ng, 2. (blatan)
ervić; — trout, — sprat, najma-
nja vrst pastrve sa crnom pjegom.
Brandy, brda, m. rakija, žganica
ttle. n. rakijeka ata
ka distiller, n. žganičar;
.— faced, a. rakijaškog lica; —
92 BRA
fruit, n. voće meinuto u vinovicu ;
— pawnee, n. rakija s vođom (anglo-
ind.), — shop, n. rakijašnica; —
— wine, n. rakija; —, v. t. met-
nuti u rakiju (konjak); okrijepiti
Binge» bran’gl; n. karati se. V.
ran;
Brank, Eso, n, hajda, helda; uzda;
(scolding-bridle) sprava, kojom su
se ka:nile lajave žene; —, vi.
oholiti se, šepiriti se.
Brank-ursine, brick’o%en, n. primog,
trttovak.
Branlin, bršn'i'n, n, vrsta pastrve.
Brant, brint, a. strm, vrletan; -, m.
vrata diolje guske.
o, bršz'n, a. mjeden, kovan.
Brash, brat, a. nagao, napržit; krk,
kiće, suhor; prasak;
brad fame Kršje.
Brasier, bré’#*, n. kotlar, infomjedar,
klanfar ; žeravnica.
Brasil (Brazil), rat, n. (— wood),
varzilo,
Brass, bras, n ‘(yellow —) žuta mjed;
red'—, Bakar; tuč; kovina; mje-
deno posuđe; mjedena nadgrobna
ploča; Blazinica, žabica; besram-
nost; the age of —, mjedeno doba;
a face of —, bezobraznost; —, a.
mjeden, bakren, bezobrazan
band, n. glazba limenik sopila; —
battery, n. mjedenina; — beater,
n, tenećkar; — beetle, n. zlalak,
zlatna mara; — colour, bron-
zena boja; — foil, n. zlatn
— money, n. bakren a —ore,
M. kalamina; — paved, a. mjedi
popločan, gvozden ; — plate, n.
roga u listovima; — red, n, tom-
; — shraff, n. stare raskoma-
bed mjed string, n. mjedena
žica; — vi man; —
vire. mjedi ša; — works
. mjedara; —, v. t. pomjediti,
Brasse bras, n. grgeč.
Brasset, bris’t, n. kaciga,
Brassiness, bras"n°s, n, mjedenoet.
BRA
Brassy, bras”, a. tudan, mjeden, ba-
kren; bezobrazan.
Brat, brit, n. dijete, potomak.
Brice, Lršvis, n. presid; zdenac za
Brattle, brat), v. i. ; čumiti,
Beal brda aaa rete Bija
latka.
Bravado, brtvč'do, n. jenačenje, hoa
lisanje, prkos, pusta grožnja.
Bare bs bržr, a. E ly, du) der,
mački, io; orl, ori
Suen plemenit, uzvišen, divan,
; odličan; gizdav, sjajan ;
oh —! pravo! vrlo dobro; —, n.
healt, nba;
siti; to —a thine out, rotate “,
prodrijeti nječim.
Bravery, brév'r’, np. hrabrost, odvaš-
‘noel, neustrašivost, junaštvo; kra-
sola, sjaj; gizdelir ; prkoe; juna-
čenje.
Bravo, brč'vo, n. prstahija,
Brvi, bral, v. i. b
, žuboreći,
i; svadljiv; brawling
aeold, jeva a brawling di
content, guuđava necadovoljnosi
Brawl, bal, n. vika, Buka; eaoda,
svađa ; vrst kola (plesa).
Brawn. brio, n. mew od nerasla,
veprovina; nerast; žilavo meso;
memati dio tia; Gelema jakost,
dei wee a= a
Brivier, bršaš, n. vepar ubijen za
stol +
Brawniness, bri‘n’n's, . mesnatost,
, jakost,
Brawny. bri‘n®, a, mesnat, mišičav,
žlav; jak; Besdutan ; olečen.
i, mjakati ; mreko
— vt omrakati,
93 BRE
vite tulnjava ; strmina; nasip; u-
pj “bre, m. revač; tučak, tukač;
tarilo (boja i tia
Brayl, V. Brai
Brate, bréz, spajati, spojiti;
naditi, kaliti do berobraznosti;: to
— over, omjediti,
Brazen, brčtri na smjeden, tu tužan, ko-
van; — age, mjedeno doba; besra-
max; — faced, — browed, a. be-
svaman, bezobrazan; — face, —
front, n. bezobrasnik; Bezobraznost;
to put on a — face. biti bezodra-
zan; — footed, a. mjedenih nogu.
Brazen, brm, v. i. bit desraman;
to — out, besramno nješto tvrditi,
drzovito bezobrazno nije-
kath; to — one down, njekoga be-
zobrazvio ušutkati, nadvikati.
Brazennegs, brči'nis, n. mjedenost ;
besramnost.
Brazier, V. Brasier.
Brazil.an, briziljšn, a. brazilski,
Breach, but, jones kršenje
prije ip pi
dor, pukotina;
nuptial —, rastava braka; to make
reach in a wall, prostrijeljati
Bedem; — of contract, — of co-
venant, prijelom i; — of
peace, narušaj mira; of promise,
vjerolomatvo; — of trust, povreda
povjerenja; —, v. t. prolomiti, pro-
sel tay 8 oe seme —
J. & što rado provaljuje., divlji.
Bread, bred, n. kruk; hljeb; — and
beverage, jedivo ¢ pivo; to break
(to part —), kruh lomiti; to
aip —, kruh rezati; to get one's
kruh si služiti; to have good
. siguran kruh;
Fond and butter,
kruh s maslom; — and butter fash-
ion, u pravom redu; — and but- -
ter (kao adj.) djetinjast, šapu; —
basket, n. krušnica, trbuh ; ehip-
per, n. pekarski momak, sluga; —
biti; ples
Breadless, bed
‘Breadth, bredth, m; širina; pola (u
lataka) ; main — of a ship, naj-
«broda; — less, a. bes
Break, brčk. (imp. brok bi
, bršk, (imp. broke, p. p. bro-
ken) v: t, lomiti, slomili, skršili,
razbiti; ; raslo-
sith, prokinuti obiti (vrata); ra
gorili; oslabiti (the health .
K 5); ae
kriti (a law); prelomiti (an
rd nedržati (a promise); bu-
siti (sleep); rastjerali, ra
; pre
kinuti; osujetiti; upropastiti; avr-
muti, cipuace (an officer) ; odučići,
odoratiti; kazati, ; nagovo-
viši; mažeti; prušati, protezali, mu-
čiti; rezati. rit; nabijati (flax) ; o-
ublašiti (a fall); prinditi;—,
i lomiti a0, krši se, ići na ko-
puknuti pucati; prenuli, ra-
ra bijeli se;
“i; promijeniti se (o vremenu); to
— open, razbiti, to — pri-
obiti;
son. provaliti; to — a bnainese.
7 to — a custom, odučići
= 2 fall, dočeka;
predlokti;
se, odes to
ja;
ac mašaliti; 10 — an army, razbiši
vojsku; to — one's ong back, a
vrat slomiti, njskoga
to — a bank kora danka; SKA
kuess breaks ty Lolest uni.
BRE
Hava ljepolu; to — one's brains
abput a thing. na tezati si pamet,
razbijati si glavu; to — one’s
brains with studying, prekomjer-
nim nau'om pamet si oslabiti; to
— the bulk, početi iskrcavati brod,
pokvasti teret; to — the charm,
raščarati; to break company, od-
Fuljati a6 ix društva; to — the
constitution (health), .sdravlju
škoditi; to — cover, teict iz skro-
višta, ležaja; to — a custom,
oduditi a6 zle navike; to — one's
duy, promašiti dan (rok) pub
dan; to a deer, rasjed srnu; to
— one's heart, srce kidati, brige
zadali; to — a house, provaliti u
kuću; to — the ice, prolomiti led,
grokrčiti put; to — joints, nepra-
‘vilno vezati kamenje; to — a knot,
rasuslati usao; to — a lance, po-
domiti koplje;
— milk, srela mlijeko; to —
one’s mind to a person, njekomu
otkriti avoje ‘ree; to — the neck
of a thing, nješto dokončati, uklo-
niti; to — an oath, prekršiti za.
kletvu; to — one’s self of all plea-
sures, odreći se svih zabava; to —
(open) the seal, raspečatiti; to —
a path (road), krčiš put; to —
one’s pride, njekoga ponisiti; to —
sheer, izgubiti mda; to— I silen-
ce, prekinuti.mučanje; to — small,
rere u male komadiće; to a swel-
Dg, propustiti podkoinjak; to —
troth, krenuti; to — one’s
sides with langhing, puoati od emi-
jeha; to — wind (backward), pu-
on ok to — wind upward,
20 vinu is grudi; tl
vino se kvari; to Fi
otrgnuti ve, razići se (the clouds);
td — down, srušiti se,
to — forth, provaliti, provreli, u
BRE
in, into); to — from, oteti
se; to — in, provaliti,
prodrijeti, iznenaditi; to break —
ia ron (on), banati, prodrijeti,
navaliti, dirati u, buniti, precdat;
* = inte, provaliti, usrnuti, uda-
to — into a fit of laughter,
odani u emijeh; to — loose, silom
a6 otrgnuti, oteti, osloboditi; ta -—
of. odlomiti; otkinuti, prekinuti, o-
dijeliti se, odustati; to — off from,
otrgnuti se, odustati; to break oat
Per butnuti, poroditi se;
roke out into pimples, izasulo ni
se mješto po licu; to — out into
praises, mahvaliti se koga; to —
out into tears, udariti u ploči &
— into wrath, pobijesnjeti; to
through, probisi, savladati; to. —
up, razbići se, rasići se, nemati,
prestati; praznikovati; the compa-
Fa breaks up, društvo se razilasi;
the school breaks ap, praznici po-
čimlju; to — with one, razord
prijalo njekim; dogovarati se
njekim, njekomu nješto otkriti
Break, brčk, m. prijelom, lomljenje,
udaranje (valovlja); prijedor. pu-
kotina; oteor; rupa, prasnica ; pre-
kid, slanka, crtica; redak; prolom;
svanuce; prološka (u tiskanju); u-
dubina, niša; krčevina, izorana le-
dina; vrsta kola i kočije; coklja,
zavor; — of day, osvitak; a — in
the horizon. svjetla točka na tmur-
mom obzorju; — of th: deck, otvor
# krovu (palubi); — down, n. pad-
nuce, propast; — neck, n. vrato-
tom, vratolomno mjesto, propast; a
— neck speed, oratolomna brzina;
— sman (brakesman), zavornik;—
stone n. lomika (bil); — up, n.
razorenje, raspust (sabora); &
up of school, praznici; — vow, 0.
prekriitelj zavjeta; — water,
nasip na ulazu u luku, klji
Breakable, brč'ičbi, a. krk, Zršak.
Breakage, brčktdž, n n. prijelom. ras
kchanje, lom; naknada za oštećenu
95
BRE
robu; free of — siguran od loma,
štete.
Breaker, brék*, n. lomitelj, rasbijač,
razoritalj; ledolom; , uda-
ranje valova, vir, na, “u koju
val udara; val, koji stienn uda-
i a. of the peace, rušitelj mira;
Bratt brek'fPst, n. sajutrak, ru-
ak; — si le za ru-
ice, n. posuđe
čak; —, v. i, vada; — ¥, t nje
koga ručkom pogostitt; — ing, m.
ručanje, ručak; društoo pri ručku.
Breaking, bre’ tng, n, lomljenje, ras-
bijanje; otvaranje prikopa; provala;
— ont of war, početak rata;
— up of parliament, raspust sa-
borat — out at the mouth, osip
na ustima; — balk, n. iskrcavanje.
Bream, brim, a. djeverika, kozao
(riba).
Bream, brim, v. t. Brol izvana po-
paliti, vatrom očistiti,
Breast, brest, n. prsi, grudi; sisa ;
njedro; glas (pjevača); ćud, erce ;—
of a vessel, strana, bok broda; it
lies in his —, to mu je na duši;
to keep in one's —, krit, tajati ;
to make a clean —, otvoreno priz-
nati, otkriti aros; — backstay, n.
zaputak; — bone, n. prena kost ;
— buckle, — broach, n, prena
igla. njedrenica; — button, n. pr-
slučno puce; — cloth, n. prinjak ;
— deep, a. do prsiju; — fast, n.
čelo (uže) po strani; — glass (—
fountain, — pire), n. vadilica bra-
davke; — height, n. prison, nu-
trnji dio preobrana; — high, a.
do pruiju; —hook, n. rašlja (zoja)
na nosu broda; — knot, n. popr-
anion (vrpca); — pin, u. prsna igla;
— plate, u. preni oklop. dit; —
plough, n. busenjata; — rail, n.
priječnica naslona; — rope, m.
prani konop (u mornara); — sum-
mer, m. vjenčanica (u tesara); —
work, n. prsobran.
Breast. brest, v. t. preimice udarati,
reat, grlat;
broad —, great FA Fa A
, jakih, Brokih
prsiju; well —, lijepa
Breath, breth, m. dak, dikanje, odi
#0j; hak ; duh, vjetrić, lahor; život;
gowr; mir, odmor; odušak, čas;
shortness of —, sipnja, neduha;
* prosivanje #
saduhati se
one's —, tikes to the last —, do
konca Hoota; give me some —,
doj mi oduška; you spend your—
in vain, govoriš u vjetar; he dares
not fetch his breath, ne smije se
wi ganuti; to take —, odahnuć;
his — is out of him, dedaknuo je;
the least — of commotion, naj-
manji duh;
— 8, m. neduha.
Breathaile, brah a. dihav; —
air, živoćni uzduh.
Breathe, bridh, v. t. dihati, udisas,
živjeti, počivati;
defiance, prkosi; to — the inte,
avirati; to — a vein, oteoriti žilu;
to — a secret vow, tajno ne
vjetovati; to — a wish,
to — a word,
riječ, pisnuti; to — one’s Pelee ith
running, vježbati se u trčanju; to
— after, težiti za čim; to — into,
udahnuti, napuhati; to — on (u-
pon), duhati na, piriti, o njekome
sumnjivo govoriti; to — out, izdi-
sali, isparivati; to — to, pritap-
muti komu što.
Breathed, bridhd, p. a. pun daha,
smaian, čio.
Breather, bridh™, n. disalac; nadah-
BRE
nitelj; začetnik; Hiriteljoijeati; kas,
skok.
brich'og, dihanje, dah;
oduška; počivalište; skrom-
a želja, tiha molitea; izgovor, ma-
glarak; ‘hak; rough —, tvrd isgo-
vor; to give —toa purpose, ot-
kriti namjeru; — hole n. oduška ;
— place, n. odmorilište; postojka,
stanka, odmor; — time, u. odmor;
— while, — space, n. odušak, od-
mor.
Breathy, bri'dh*, a. žračan, je
Bred, bred, Pp ‘od to Breed, rođen,
i — up, odrastao; to be —
a ac polar, uči.
Brede, brid, n. V. Braid.
Breech, brig, n. zadnj stražnji dio
česa; dno (topa), kurjuk (u puške)
ugao u koljena (u brodogradnji,
¢ (remen); breeches, biča,
pl. hlače; gege; to wear the — es,
‘goepodariti; — es bearers, — es
slings, pl. prekoramice; — pieces,
pl. pletene hlače; — es pocket,
žep od hlača.
Breech, brič, v. t. navući hlače; šibati,
biti po zadnjici; dodati nječemu
utražnji dio; — ing, m. stražnji dio;
zadnjica; šibanje; šibe; udarac;
orepnica (u konjske oprave); užeta
fu topa).
Breechloader, bričlod"', u. otraguša;
bresebloading,a. še što se straga nabije
roditi, rađati;
trudna, skotna; mno-
rasti; to — cattle, gojiti
stoku; to — (cut) teeth, dobivati
zube; to — ill blood, razljutiti;
town (city) bred, odgojen u gradu;
—,n. leglo, mladina; ot, rod;
pasmina; pleme, kro; — bate, n.
as m rodit
roditeljka ; stočar; —
— ing, n. rođenje, plođenje; odgoj;
nauka; vladanje; pati good reeding,
‘97
BRI BRI
dobro uzgoien; of blood and breed- devouring, pohlepan sa mitom,
ing, dobra roda i odgoja; breeding- less, Ni? epodmitijii; — ‘worthy,
pond, ribnjak sa, mrij što vrijedi mila; —, v. t. podmitili;
Breese, Breeze, briz, n. ) obad, mitom prinukati; — r, n. mitilac.
Breeze, briz, n. Aladan jetri lahori
ugljena prašina; -- vents,
kri — less, a, tih. P
Brčezy, Dri'z*, a. zračan, vjetrovit.
Brehon, bri biča, n, sudac Ka Irskoj).
Breme. brim, s. okrutan, dirog, lja.
Bren, bren, v. t. žeći, pal
Brent, brent, Brant, brant, a. atrm,
vi
Brest,
est, m, obruč, prut (na stu-
jammer, n. vjenčanica
Bret, bret, n. rumbae (riba).
Brethren, bredh'r'n, m. pi. (sing.
Brother) braća.
Brettice, bret*s.n, lje a izgradnju
galerijaki!
Pise
; — officer,
; rank, n.
Breviary, ey mg m. časoslov; ja
Breveer, brévi",
Breviate, bri’vj*t, n. jegra, izvadak,
Breviate, bri'vjat, v. t. skratiti,
Breviature, brivj’™, n. skraćenje;
B kratica.
revier, br*vi'.n, vrsta sitnog
Brevity, brev’*t' isi dled |B
Brew, bra, v. t. varili sri (pio, odi
Sati; pripraviti, pri ; oinovati,
skuhati; to — & plot, skovati urotu;
to — wines, keariti vino; —, v. i.
variti; spremali se; there is a
storm’ brewing, oluja se sprema;
n. var (piva); — house, n. pi-
age, n. var, piće
m. pivar; — ery, 0. pi ing,
n. varenje; var; dizanja oblaka; —
is, n, meena juha, u njoj wmočen
kink,
Briar, broje m. trnjak.
Rnbable, raj'bib), n. potkupan, pod-
Bribe, brajb, n. podmila; mito;
polenpaik — TY, 0. mićenje, pot-
Brick, brik, n. opeka, cigla; komad
dobričina; kocka
ler of
(za djecu); to 4 ‘make _
to
ae es ich
m. prašina od opeka; — kilo, n.
opekara, ciglana ;— layer, n. zidar ;
maker, n. vrcar, udarač opeka; —
mason n. zidar; — trowel, n.
darska žlica; — wall, m. zid
opeka; to make — walls, hranu
prošdirati; — work. m. zidanje
(opekama); — v. t. zidati (obzi-
dati) danoj naličiti poput ope-
| gradnja 04 opeka.
8. od cigle; — 1. Ke
e.
rk), a. drobljio; krk; —
ka Bricole, brkol, n.
Brickle,
ness, n. krhkost,
Brickol,
oskok ku;
Pl. vjenčani vijenac; > guesta, pl
‘avatevi; — song, n. svatoveka pjer-
ma
Bride, brajd, n. nevjesta, mlada; —
bed, n. zaručna »postelji — cake,
m. zvadbčni ketač; — chamber, n.
zaručna ložnica; — elect, n. za-
ruénica; — house, n. kuća mla-
— maid, n. djeveruša ;
man, n. saručni djever; — stake,
svadbeni kolac (oko kojega plešu);
— wain, n. darovi.
BRI
Bridegroom, brajd’gram, 0. mladoze-
nja; zaručnik.
Bridewell, brajd'wel, n. kazniona.
Bridge, bridž, n. most; konjić (na
guslama); — of boats, most na
Zameima; — of a lute, konjić od
lutnje; — of the nose, vrh od nosa,
— boards, pl. dostepenice;
bote, m. moslovina; — head, n.
mostovni branik; — rail, n. žlijeb-
na šinja; naslon mosta; — toll,
m. mostovina; flying — 1 akela, provo;
hanging —, ovjemi morti draw
premostiti,
Biidle, brajdl, n. teda; oglavnik;
ika zasuna; upor (u puške);
— of the tongue, jezična veza;
of the bowling, ore okrajci (uz jedro)
je 8 of the moorings,
"pat
jahaći oats = part, luknja za sidro;
—, ¥. & uadati, zauzdati ; obuadati,
povi. kočiti ee, bakit
i n. (kratak) px kratko
izvješće, izvadak; pirmeni nalog,
pitmena dosvola ; državni spin, po.
velja; papinsko pismo; lst
Arata, jezgrovit ; kratkot
; tijen; — ly, a
kratko; i hese, a Kratkoća, jose
grovitost.
Brier, braj**, n, trnjak, trnje; kupi-
njak; to be in (the) — s, biti u
shri povi sweet —, hrdjavi šipak;
wil Fipak ; — y, & trnovit,
ikao. ——
pisi rig, D.
brig bed brik (vrsta broda, mort,
Brigade, br*géd’ n. br Vet.
brigadu sastaviti, u Vagodu skupiti
Brigadier, brig'di", in, brigadir.
Brigand, brig“nd, n. razbojnik.
Brigandage, brig"nd*dž, n. razbojni-
dtvo, lupeštvo.
Brigantine, brigontajn, n. Brigantina
(vrata broda).
Bright, orajt, a. (— ly, adv.) jasan,
98
BRI
svijetao, sjajan, proziran ; bjelodau;
bistar, vedar; dragostan, živ, veseo,
duhovit, dosjetljiv; izvrstan; slavan;
prezrio; itis —, dani se; — co-
lour, jasna boja ; —, eyes, kresece
oči; — star, trepteća zvijezda; a
— youth, veseo, otvoren mladic
burning, plamtedi; — haired, ojojne,
plave kose; — harnessed,” eje
oboružan, opravan ; — hued, iaene
doje; — ness, 0. sjaj; jasnoća, ve-
drina; laština; bistrina ; brightness
of parts, oštrounlje.
Brighten, braj'tn, ¥. t obasjati, ra-
leita i "bral, a. Blistad, sjajan.
Brifug brig, n ; svada.
bril, n. svac (ribu).
Bi ancy, briljtnst, m.
dika.
Brilliant, bril'j*ot, n. ejajui dragulj,
briljant; mlad, vatren konj, — a.
sjajan, dlistav; — ly, adv. sjajno ;
ness, n. ajaj, Bljeska.
ills, brilz, n. pL. konjske trepavice.
Brim, brim, n. kraj; vrh tekućine;
rub, podoriie, mena (edjele); o-
bala; — of a hat, krilo, obod od
klobuka; —, V. t. napuniti do vrha;
odrubiti; — v. i. biti pun do vrha;
to — over, prelasiti; — fu), a. pun
do vrha, prepun; — fulness, n.
pretek, izobilje; — less, a, bez ru-
3 — med, a. pun do erha; a
narrow-brimmed hat, šešir uska o-
boda; — mer, n. puna čaša;
ming, a. napunjen do vrha.
Brimstone, brim’ston, n, sumpor,
žveplo; loća,razuzdanica; — mateh-
es, pi. su če; — mine, n.
rumporniki — wort, m. ljekarski
sjaj, Wišt,
B ” brim'stan*,
imsony, im'stčn*, a. sumporast,
Brinded, brin'd*d, a. daren, pjegav,
Bandle, brindl, n, so je šareno. pye-
gato; šarenost.
_ BRI
Brindled, brindld, a. Jaren, pjegast
Brine, brajm, n. slana voda, slanača,
resol more; suze; —, v. t. soliti,
liti; — pan, m. aolni kote
om pit) majdan od soli; — spri
n. slano vrelo, slatina,
Bring bring, v. t. irr. donijeti, pri-
donositi; dovesti, privati; u-
a unositi; predati (tužbu); za-
dati, uzrokovati; odnijeti, odvesti;
sa sobom ponijeti; (to — to) sklo-
niti, navesti; to — about, to — to
bear (to pass), isvesti, izvršiti, o-
baviti, isposlovati, uspjeti; to — a
cause about again, povesti na
novo parnicu; to —a design about,
ići namjeru; to — one ac-
«uainted with, njekoga upoznati
sa; to — an action against one,
ujekoga sudbeno tužiti; to — away,
odnijeti, odvesti; to — back, do-
uijeti, dovesti natrag; to —
ry the
lee. okrenuvši naglo pod pr do-
biti vjelar u nos; to — down, do-
nijeti dolje, oslabiti, poniziti. ukro-
titi, sniziti; to — down the house,
izazvati živo odobravanje slušatelja ;
to -forth, iznijeti, izvesti ,tvoriti,roditi,
predstaviti, predočiti; to — forward,
potisni
učiniti modom, nosili, dovesti, utje-
rati, pokoriti, izvesti; to — in a
thing against one, njekoga nječim
obijediti; to — in guilty, odenditi ;
to — in not guilty, riješiti; to —
argppents, navesti razloge; to —
in goods, wvažati robu; I'll — you
in again, opet ću vas pomiriti; one
thing — s in another, jedno ali-
jedi za drugim ; to — into an af-
fray (trouble),’ njekoja uplenti_n
katgu, u sepriliku; to — into dis-
repute, ozloglasiti; to — into prac-
tice, ovriiti; to — ono into qne-
stion, jekoga na račun postati;
to — a thing into question, nješto
ti; to — low, lili, o-
borili, oslabili, poniziti; to — off,
99
BRI .
“odnijeti, odvesti, odvratiti, odrijediti,
osloboditi; to — off one's
— on, dovesti, navući, 6, pi
micati; to — on an action, navući
parnicu; to — on a disease, za-
dati bolest; to — a person on his
te — out,
izvoditi, izdati; to — out
pripovijedati,
kazivati; te — out a crime, otkriti
zločin; to — out a person, ispi-
pali što iz skoga to — out a story,
izmisliti što; to — out a report,
ijeti glas; to — over, ovamo
prenijeti, prenesti, navest
to — persons over again, ljude
femiriti; to — round, dovesti do
cilja, nagovoriti, stot
to — salvatio:
(a ship) zaustaviti, Pade) dostići,
to — to account, uračunati; to b
brought to bed (of a child)
(dijete); to — one to h's death,
zadati komu amrl; to — one to
justice, optužiti koga; to — to
nothing, upropastiti; to — to a
pause, zaustaviti; to — to subjec-
tion, podložiti; to — one's self te
do a thing, odvažiti se na što; to
— togethor, skupiti, izmiriti, ukro-
i to — under, nadeladati, po-
to — up, nositi gore, uzni-
Inui, izbaciti, izbljuvati, zaustavi
uaidriti; to bring up a ship, on
Brod; to — up to one’s hand,
načinom odgojiti; to — up
by hand, othraniti dijete
to — up blood, krv ba-
cati; to -— up the rear, voditi zad-
nju četu, braniti zapleće; to — up
short, (konja) držati na uzdi; to
— upon, navući, zadali; to —
gpon the carpet, zametuuli riječ o
; to — one upon the stage,
podupirati koga (kod izbora), pri-
pomoći komu do ugleda; to —
word, donijeti komu vijest,
BRI
Bringer, bring", n. donosilac; — ine
tmosilac, dovodilac; — up, vođa,
nea —s up, pl. zadnji red
pink Oral ini, a. slan; — ness,
Bria brini okra
rink, brink, n. kraj, jak, rub,
obala; on the — of rain, ma rubu
propasti; to be on the -- of ban-
kruptey, biti malo ne propao.
Brin, raja, a. slam morski) the
see
a Oe
Brisk, brisk, a. (— ly, adv.) brs,
okretan, žustar, živ, veseo; jatoran,
jak, duhovit, vatren, žentok, hrabar,
i ovijetao, žarki; a — call
(demand), velika trainja; a —
charge, junačka navala; a — fire,
živa vatra, brzo pucanje; a — gale,
krjepak cjelar; a — sale, brsa
prodaja; to grow — upon, vamdili
se; to come off briskly, oješto
se iskopreati.
Brisk, brisk, v. t. (— up), potaknuti,
podjariti, obodriti, ohrabriti; — v.
i. Brzo, odvaino doći, navaliti, za-
gnati se.
iskness, brisk’n*s, n. živaknost, bo-
drost, žeslina, veselost, odvažnost,
priljicost, planuce.
Brisket, iis kt, m. rai; srninic,
Biutle, on 1, m. o čtetinj
dressed (undressed)
(neprebrane) štetinje ; i
a. Čekinjavi — grass, n. metljak
i like a, dtetinjav, čupav;
ed, a. štetinjast; —, v. t
naježiš; to — m thread, dretou
Hetinjom sašljik; ip, po-
taknuti, i; —, V. i. naješili
ae, nakostriješiti se, stršiti; to —
up to one, oprčili se prema komu,
navaliti na
is", a. detinjav, čupav.
— flower, plame-
ca, đulašik;-— milk, n: deri-vino;
vetjtone, m. krivi dragulj; — war.
+ ter, Bristoleka voda.
100
‘|
BRO
m. vrela renge, vunihac.
brttin'ta, n. (— metal,
= kovina (orsta bijele kovne
amjese).
Britannic, bretink, a. Britanski.
Britch. brig, V, Breech.
i . diti prezrio, pre-
Brit, brit
Brit
vino,
Britisher, brit"s*, n. Brit, Engler.
Briton, brit*a, n, Brit; —, 8. britski
Brittle, brit], a. loman, krk, kršak;
nemoćan, slab; — ness, n. krkoda,
iver-glance,
Breeze; ledina.
rašanj; rožak (u
sladih jelena) ; (candle —) palica
(aa svijece); dilo, bocaljka; ispre-
čaljka; protirat; prena igla; vršak
zvonika; organac; —, V. t, nata-
Knuti na rašanj; nabosti, udari$ na
(kolac); protiračem ugladiti; navr-
tati, načeti; otočiti, spuatiti; isnijeti,
pronijeli, razglasiti; izmisliti; to —
a subject, povesti 0 šemu; to
— to (by the lee), istrmiti tako da
ae a druge strane jedra zadule; —
er. n, ražanj; izumilac, razglasitel
Broad, brid, a (— ly, adv.) širok;
prostran; . golem; a — mix-
ture of falsehood, jaka primjesa
laži; in day ight), po bijelom
danu; in — sunshine, na jarkom
sunen; očit, očevidan;— conviction,
potpuno jedočenja drzovit, K+
sraman; — laugh, grohotan smijeh ;
— joke, neslana '(neramna) dali
}, sirov; to speak —, prostački
govorili, otvoreno kazati; — as long,
četotakav; —, n. širina, prostranost;
the — of an oar, pero u vesla; —
awake, a. posve budan; — ax,
bradva, Hrotka; — bill, path
— blown, a. rasevao; —
|, a. široka oboda; — cast,
je rukom; — cast, a. rakom
poijan; što omaike sije; — chest-
101
+ a široka lica, otvoren ; — foot,
dironog ; — fronted, a. široka čela;
— gauge, n. žirok razmak Jinja;
— glass, zeleno staklo za prozore;
— leaved, a. široka lišća, široka
oboda; — mouthed, a, raljat; —
nosed, a. plosnonos; — pennant, n.
atežić zapovjednika; — piece, m.
sjeti zlatan engleski novac; — seal,
m. celiki počat; to — seal, v. t
zapečatiti; — set, m. bucmast; —
shonldered, a. pleéut; —
dirina; bok (broda); opaljenje evil
topova sa jednog boka; to give a
- sider izbaciti ie topove sa jed-
nog boka; — side m. na
strani natiskan arak, jednoj
sighted, dalekovid; spread, 4. da-
leko rašireu, rasglaien; — step, n.
počicalište (na stubama); — stitch
1B. polav; — stone, n. klesanac;—
jeklic
a. gorce budan; — weaver, n. et
lar; — wise, adv. po
Broaden brid, v. Ot pa, ras.
raliriti se; granuti.
Bivadish, ren Hpakins Ane
Broadness, bridu , a širina, pro-
atranost ; ; prostota, sa-
dlaznivost fico sal,
Brocade, biked"
Brocaded, brkšddd, a. eran
brokata; u Brokat odjeven; od bro-
kala.
Brocage, bryktdt, V. Brokerage.
Broccoli, bršk'kšl", n. brokula,
roche, brač, V. bowie
Broke "brok, n. jazavac; skukavac;
jelenče (dvoljetno).
Brocket, brokt, n. jelenče; —'s
sister, dvoljetna košu!
Brodekin, Brodequin, drodkto, čiz-
mica.
a n. dil
aa a
pea.
BRO
Broggle, bršgl, v. i. loviti ugore (u
mutnoj vodi),
Brogue, brog, n cokula, ko
shake one's —, plesati,
+ glasak; zao izgovor; šala;
hlače
Broid, brojd, v. & pleati; V. Braid.
Broider, brojat, V. Embroider.
Broil, brij, m. buka; gungula; uz
buna; katgaj — s and
quarrels, s sviđa i kavga.
Broil, brčjh, v. t. peći (aa ro'tilju,
— ed bones,
+ pe se
mi.
Broke, bi . mešetariti, posve-
dovati, ; staretinariti,
Broke, bidk, impf. “p. p. od to Break
Broken, bro'kn, p. i a. slomljen, skr-
Šen; pretrgans pokvaren; propao
(koji ne može platiti); yesterday
this rail was —, jučer
se započela
radnja ove željeznice; — beer, o-
Kad ziva kiselo pivo; — backed,
a ied ship, som.
Te? Brod; — bellied, a. Bilao; -
health, porušeno zdravlj traces a
heart, puklo erce; hearted, a a
retužan; — footed, a a. hom
fianded. a. slomljene, sakate ruk
meat, 0 stanci, mrvice, iskapine; —
mouth, štrbava usla; — number,
ldier, atar, ne-
moćan vojnik ;— spirited, a. muiden,
poklopljen; — tradesman, propao
(6; & -- voice, elabački gla»;
a — week, tjedan, u kojem je blag-
dana; — wind, naduha (u konja).
Brokenly, bro'kni*, adv. pretrgano, na
mahove, na komade.
Brokennes, brj'k'n*s, o, pretrganos!;
nejednakost.
Broker, brk“, n. meletar, pogađaš,
alaretinar, avodilac; — 's row, sta-
režarnica ; stared.
Brokerage, bro'kčrtdž, n. mešelarin:
samsarina, opravnina; mešetarija;
starežavija; lihva.
BRO
Brokerly, bro‘k*I', a, prostački, podao.
Brokery, bro‘k’r', n. mešelarija.
Brome, brom, n. brom.
Č
Bromic, brom*k, a. bromov; — acid,
bromova kiseli:
Brome-grass, brom'gras, n. ovsik.
Bromide, bro'm'd, n. Bromiš; — of
potassium, žužikov bromiš.
Bronchial, brou’kj‘l, Bronchie, bron’-
kek, a dužnikov; — arteries, ku-
ie cells, plućni
lands, žlijezde duš-
membrane, 'podušnica.
Bronchitis, brčnkaj't3, n. zapala
dušnika.
Bronskoesle hrčak m. proder
dušnika;
Bronchotemg. Dréoksv'm', m. proves
dušnika.
Brond, brénd, mač; V. Brand.
Bronze, brčne, n. bronza, tuč; zvo-
novina; topovina; kip od tuča,
ja; bronzena boja; drzovitost;
liti; otvrditi;
gilt, bronzovan;
bronzovni prašak.
Bronzine, bri a. sličan Lronzu ;
bronzene boje.
Bronzy, brčn'z', a. Dronzast.
Brooch, broé. n. priladača; prona
igla, njedrenica; zaponac; nakit,
dragocjenost; ražanj (Broach); slika
jedneboje ;—,v. t. nakititi druguljem.
Brood, brad, v. leći, sjediti na ja-
jima ; sjediti mirno; dizati se, spre-
‘mati se (oblaci, oluja); to — over,
anovali, kutriti, mozgali ot
izleći; zakriliti (piliće); njegovati;
dovesti pomnjivo do zrelosti; — n.
leženje; leglo, mladina; proizvod;
rod, pleme, potomatvo; a — of bees,
roj pčela; a — of pigeons, jato
golubova; — comb, n. pielinjak;
— hen, n. kvočka; — y, a. kvocav,
7 y, leći i.
m. potok; — let, n. po-
e, m. čestoslavica po-
— ursin, n. primog (bil); — weed,
n, žilenac (bil)
102
BRO
Brook, bruk, v. t. podnijeti, trpjeti;
litij — v, i. ljiti se.
Broom, bram, n. žutilica, žuka ; metla;
common —, metlovina; dyer's
katanac; — close, — lani
liloskom obrasla pustara,
B. sijerak; — grove, n. drezjak;
ime, m. čestoslavica; — man,
— maker, n. melar; — rake, n.
krasta; — rape, n. volovod, gro:
ničarka, vrtljanica; — staff, —
stick, n. držalo od metle; — wo-
man, n. mellarica; sweet —, vrijes.
Broom, brim, v. t. V. Bream.
Broomy, bra’m', a, žutilicom obrastao.
Broose, bras, Brose, brds, n. zobena
kaša.
Broth, brčth, n. mesna juha.
Brothel, brodh"l, n. bindionica; —
er, m. dludnik; — ry,n. bludovanje.
Brother, brodh""n. brat; — in saw,
raki j šurjak; — less, a. Bezbrat;
ly. a. i adv. Broteki.
Biotherived, brédhhud, n. bratin-
Brought, brat, imp. i p. p. od Bring.
Brow, brau, n. obrva ; čelo; lice; po-
gled; vrh. kraj, etrmen; odvažnost ;
drzovitost, bezobraznost; to bend
(contract, knit) the —, namrštiti
se, mrgoditi ee; to clear up the —,
vazgaliti ae, razveseliti se; the —
of heaven, nebeska visina; the —
of the sea, morska odala; tler,
nadočni paroščić; to — ‘peat, ve te
košljivo, oholo, presirno pogledati ;
saplašiti preusetnim postupanjem ;
— ‘beating, 0. mrki pogledi
bound, a, ovje i — les
sobrasan; — post, m. popriječnica :
— sick, a. snužden, pokunjen.
Brow, brau, v. t. opkoliti, okružiti;
nadvisiti; — ed, a. lien; sa
obrvama; beetle-browed, namrgođen
Browo, braun, a. gned, gnjed;
man; (to be do diti preva-
ren); — beetle, n. Aruit; — bill.
n. alabarda; — bread, p. ern kruh;
— coal, n. mrk ugalj; — girl, n.
crnomanjka; — iron ore, gnjedov-
BRU
ka (ruda); — owl, n. šumska a0-
eura; — paper, n. bugačica
pink, n. jasnosmeđa prosirna boja
— rat, B. sivi parcov; — red, a.
anedo. ts
— stone, n. emeđac; — stout, n.
jako (porter) pivo,
crne misli, zamišljenost; to
a— study, biti zamišljen, zabrinut;
— sugar, n. sladorovo brašno; —
wort, n. stupa, trudovnik (bil.)
Brown, braan, v. t. osmedit
Brownish, brat
Brownness, hyzun'
tamnoća.
Brownie, brau'n', n. malik, malii
Browse, braus, n. mladice (pupolj
mlado lišće); — wood, n. kiće, rožđe
Browse, brauz, v. t. opasti, obratiti;
—, vi. bratiti.
Browze, brauz, v. t. pokos
Braise, braz, v. t. emoiditi, rasgnje-
čili; egruhati, stući, emlaviti, emr-
viti; omečiti, uškrinuti; uprebijati
(koga); —, m. omečina, masnica,
modrica; — root, n.
wort, n. sapunjača (bil.), kramijak,
gaveš; — r, 1. brusaljka; šakač.
Bait, brat, m. buka; glasina; —, v.
t. (about), razglavati.
Bramal, bra’m'l, a. zimski,
Brame, brim, n. magla.
Bran, bron, n, potok.
Branette, Branet, brunet’, n. crnka.
Brungeon, bron’din, Brungin, bron’
din, n. derište, nahod.
Brunion, brén’j'n, n. crvena breskva.
Brant, bront, n. navala, naertaj; u-
darac; žetina; sila; napor.
Brash, bros, n. čeka, kefa; veliki
kist, četica; (lšsičji) rep; (feather
—) perutka; mop ehora, kića;
guštara; navala, nasrtaj; bitka;
kita zraka; to give one a — na-
pasti koga, zlostavljati; to have a
— with, boriti se, uhvatiti se e kim;
— head, n. emudenjak; — like, a.
četkasl; — maker, n. četka:
proof, četkani otisak ; turkey,
njeka australel kokoš; — wheel,
103
BRU
1, čekinjavtočak; — wood, n. grmlj
sitnogorica, kide;—, v. t. četkati, ke
Jati, okefati; kistom namazati, na-
1; brisati, čistiti; ttt, gladi,
lako dirnuti; — v. n. proljetjeti,
rojuriti mimo; mahali; ritati se;
to — away, to — off, omesti, od-
vesti, pobjeći; to -- up, očetkati,
obnoviti, ponavljati; ohrabriti se;
brashing gallop, pružen skok,
Brasher, bros, n.četkalac; puna čaša
Brushy, broš*, a četkast, čupav, če-
kinjav.
Brusk, brčsk, a. neuljudan, osoran,
surov.
Brussels, brosiz, n. pl. Bruselj; —
points (lace) Braseljeke čipke.
Brustle, bros’l, v. i. dustiti, praskati;
tu — up to one, navaliti na koga.
Brutal, bro't!l, a. givinski, skoteki;
nečovječan, surov, divlji.
Bratality, bratalt*, n. Žieinateo; ne.
čovječnost, surovost.
Brutelize, bra't'lajz, v, t. poživinčiti,
divljim učiniti; i, podi
poslati kao skot, nežovječno raditi.
Brute, brat, a živinski, zvjevski, divlji
besdutan, nemio; surov, grub, neizo-
dražen; nerasumen; — gold, ne-
rađeno, suho zlato; — weight, ne-
čiata teža (vaga); — violence, gral
sila; —, n. divotinja, skot; pi
surovac; — ly, adv. grubo; — ness,
B, grubost, živinska ud.
Brate, brat, razglasa!
Brutify, bri’ faj, v. t. init životi-
njom ; obesum
Bratish, brats, a. (— ly, adv.) ži.
votinjski, skotski; puten, grub; bes:
dulan, divlji; meobrazovan, surov;
nerazuman; — ness, n. divljaštvo;
skolska ćud, surovost,
Brutism, bro'tezm, n. živinstvo, evjer-
ska ćud.
Bryony, braj“nt, n. debeljača, debela
likva; — root, m. (otrovan) korijen
+ debeljače.
Bub, bob, n. jako pivo; —, v. t. bo-
bučiti; opiti.
Bubble, bobi, n. dožurak, bobuk,
BUC
aujehurić; puljak ; trice, rutina ¢
puting; prijevara, obmana; preva-
veni, luda; to rise in — s, kipjeti
ključa; to —, vi. Rljučati,
pelt, uzavreti; žamoriti, žuboriti;
or itaboattl, n. prijedor
ima 5
Bubonocele,
na slabini.
Bubucle, bju'bokl, n. prišt.
Baccal, boks,
pl. lične žlijezde.
Buccanier (— e
B al b kotači, a. poput trublje,
cćinal, boka , t
Buccinator, borne n. (mišica)
nadimača,
Bucentaur, beni, n. bucentaur;
državna lađa u
Bock, bok, n. ig lužnja; pranje,
perilo; s,
rili; pral
arn
ludnik; nestainik, celal;
Grearaki konj; a-— of the first
head, ernjak od pet ;—a.
boo. m. vukodlak; — bean, n gorki
+ trolist; — coney, n. kunić; — eye,
n. drvo nalik na divlji kostanj;
oat n. jarac; haj
onn dy ne pas je
pl jelenji rogovi
širi — ain m. kunić; —
— thorn, n.
tooth, . kalac; — weeds m
staračac; — wheat, n haji
104
BUD
darati; — er, m. gruhar rude; —
bucking-iron, mlać u grušila; —
bucking ore, n. izlužena ruda; —
Ducking-plate,n. graftte; bucking-
time, vrijeme pareni
Bucket, bok't, i. vedro, vić, koblić,
kabao; kablica (u kolera); stapalo
u dizala za vodu; — ladder, u.
ji jarušila; — lift, m.
rod n. vucanj
m. holes # ka-
akopéati, opaliti) uarudić (koru);
spremat, epravljati, lath ae; za-
peti luk; boriti se, navaliti; —, v.
ispravljati ser woljati ae; međa.
ši; e (with); to — to. pri-
a prionutis (to—one) pri-
stati, popusti
Buckler, cor a. Hit; poledina; —s,
pl. čepovi krovnih očiju; to give
— s, predati sei to, bear away the
8, pobijediti; to take up the —
mk torts wey = wt
pade i; BOK’, n. Bijel čovjek (u cr-
ca).
Buckram, bok’r’m, n. kruto platno;
juke — a, krut; ue
Bacolic, Dinkotk, a pastira
pastirska pjesma.
Bud, bod, n. pup, pupoljak; oko (ua
bilini); godišnjak (tele); —. v. i.
pupiti, Propapeati; nicati,
tjerati
ijepiti;
poošiij ‘Dadding-knife. qjepilo; ka“
milo.
Baile bodi, m. žorito za ipiranje
ruda; perilo rudaz — s. pl. ispi
radi rude; — v. t ispirati rude;
buddled ore, preprana ruda; bud-
dling, D. ispiranje ruda
Budge, bodž, n. (etrojena) jagnjeća
koža; koiuh; lupez; tal; —. a. ve
t. maknuti,
Badge, bodi D. torba, kesa, vreća
— mijeh; Benica; listona;
BUL
ernoglavka -_ , ene,
Sri oy Oko rk m, lovački rog;
— we a poroka dopa.
Bugter, bj
Baglors, wal kela,“ » s oelajak, smali
bj drapavac; viper's —, lisi-
Ball inte. tamno slato, mjed, »e-
orl, a Bao oo dren.
work, m.
Buhrstone, boston, V. Barrstone.
£a — chips, pl. 1 Moni je
gmjoj (sa gorito); — grass, n.
vrsta kratke trave; robe, bivo-
ljača; — snake, n. uđav.
Baffer, bof*, n. sražajni bubak (na
Era kolima); gurač; — head, n.
Baffet, bof*t, n. stolnica; ormar sa
jelo, sa sreberninu itd. ; kutnji or-
Baffet, bot, n. dušae;, udar perni-
kil pljuska; mA beba “
the vidom, doriti tee valovljem;
i a še; — dr, B. postač,
ing, n. udarac; šorba.
n. bivol; — head, nm,
glupak; —, v. i. sabeceknuti 2¢;—;
"rukovati čim.
turko,
Bug, te 2, ai —) stjenkća; ervac;
bor eal ip. Barbe
Pag atrašilo, bauk; bugbear,
.. & otrešiti, plašiti,
» m. laka,
jn
Bugle, bja’g'l, n. déoljt 8; loeački
reg; crna gmiza, dinduha
po ivica,
a, pas
Beer ng, greda maj
—odntract, građevni ugovor; —grouni
— lot, — site ard rodiše
— plan, n . građevni — im
plements, p SraZsvna gp sprava; —
materials, pl. građa; art of —,
Balt, bit, imp. 6 p. pe fa Baila;
American —, u Americi ili po a-
maričku građen; tate, -- poput
Bul, Sol, n. ties, iverak (riba).
Bulb, bolb, n. gomolj, lukovica; kru-
kruglast;
ous, boVb%s, a. lučast, gomoljast;
om genous, belbittrss 1. hkovičav,
lukorodan,
Bulbale, bolbjal, n. lučica, gomoljac
Bold, K+ 2, jastrijeb bjeloglavac.
Delis hf. oredina (lepreitost)
isbošenost; dno od broda, “
dočiti, naduti se; rasbill se, poto
suti; bulged, bokać nadut; potva-
ing, me lebodamont.
pris POVE doka te
BUL 106 BUM
Bolk, bolk, n. gromada, tijelo; veličina,
množina, opseg, objam ; glavni dio,
najvića hrpa, glavna četa, cjeli
glavna svota; izbočeni dio
datra pred dućanom; teret, voz bro-
da; laden. (stowed) in —, nakrcan
i (rodom, alo se wipa); —
ota man Ko krupnoća tad
skog tel ie —, na popri
duture; to break the —, načeti voz;
— head, n. pretin u bro-
du; —, v. i. (out) izboditi ve, atria,
oprisati; — iness, n. veličina, mno-
žina, ramets; — ga veliky de-
beo,
Boll, bul, n. ik, bak; dursovni špe-
kulant, koji se oslanja na dizanje
tečaja (protivno Bear); protuslovlje,
Bdezumlje; it is a — to say, ludo
eb sia vod vri
hajka Bikova; — bee, n. oba:
beef, n. bikovina, torda govedina,
gruba ženetina; — Pano 2. stra-
Šo; — calf, n, telac, budala; —
dog, n. — eyed, a. bu-
ljook;.— faced, a. gruba, besram-
na lica; — feast, — fight, m. boj
a bikom; — finch, n, simovka, an-
tunas; bena; — fist, n. puhara;
— fly, n. obad, parošasti rogač;
— frog, n. žaba sei lah — head,
tolovska glava; glupak; pul-
giacae, mrmoljak; river — head,
balavac, glavočina; ~ 's eye, m.
Kapasto krovno oko; čabučina (bi-
gotta); oblačić što naviješta oluju;
središte u biljegu; vidjelica na krovu
broda; — 's feather, rog prevare-
nog muža; — hide, n. volovska
koža; — 's pisale; n. voloveka šila;
— trout, n. pastrva; — weed, n.
crveni rasličak; — wort, 0. gonki
komorač, |
Bull, bul, n. pečaćnica, bula.
Bullace, bul’és, n. trnovača, cibora.
Ballary, bul*r’, n. sbirka papinskih
Bollen, bul“n, n. kenopljika; — nail,
m. lapetarski čavlić
Bullet, bul"t, n. Zruglji
zrnoj tanej — hole n, rupa, bušo-
fina od puške; — shot, a. pu-
škomet, metanj.
Bulletin, "paltin, n. pisamee, vijemica
Bullion, bal‘j‘n, n. zlatna ili srebrna
šipka; nekovano zlato ili srebro;
— of copper, Bakren čavlić sa po-
zlaćenom glavico:
Bullish, bul’, a. ‘pogrjeian, beruman.
Ballition, bliin, n. vrenje.
Ballock, bulk, n. junac.
; puščano
Bully, bol*, n. Nealifa, nebojša; za-,
7 prodk u školi; — fy, pa“
fatoliet.
Bully, bel”, v. t. vikom, grožnjom za-
gluditi, zastraši; grubo se vladati
|. kvalisati se,
prama komu
torlati, buditi,
Bulrush, bul’rds, n. sitina, sita, ro-
got; — Y, & rogozan, sitast, sitinom
zarastao,
Buwark, bul'w"k, n. braniite, bedem ;
zaklon, zaštita; rubnjak (broda) ;
¥. & utvrditi, opkopati,
Bom, bom, m. sađnjica; (— bailiff.
pandur).
Bum, bom, v. i. ed tutnjiti.
Bumbard, bom’b*d, V. Bombard.
Bumbast, bimbast', n. šarenim krpa-
ma opšivena haljina; profiven la-
+ tak; vrata ‘porketa; nadutost, V.
Bombast.
Bumblebee, bim’blbi, n. bumbar.
Bumblekite bom'blkajt, n. kupina.
Bumboat, bom'bčt, n. lađa živežnica
Bamkin, bom'k'n, n, bokance (soha)
za uzde prvenoga jedra i praće
velikoga križa; V, Bumpkin.
Bump, bomp, n. masnica, oteklina ;
dubac, udarac; mukli krik, buke
baka čaplje, itd. —, v. t. bu-
dali, udariti; —, v. i. muklo kri-
tat, dukati; to — up, oteći.
Bumper, bim’p®, n. udarač; srašajni
bubac; kupa; puna čaša; — health,
i
BUN
m. siravica, pri kojoj ee puna čaša
iapije.
Bumpkio, bom'k'n, m. dinja, V.
ee prostak, neoleqanac; —
on adv. glup, prostački.
u
nn, bon, m. mlinci, preenac;
Baneh, boné (boni), u. masnica, ote-
klina; korga, grba, gura; bunches,
pl. kvrge, čvorovi, bradavice, mrtve
Kos (u konja); kitica, čuperak,
svežanj, grozd; osanijena gruda
rede (ne Hila); — of feathers, per
janica; — of grapes, grozd grožđa;
— of hair, čuperak kose; — trees,
stablik; — backed, a. grbav; —
grass, n. olantja; whale, n.
grbav kit.
Banch, bind (bčoš), v. t. vezati u
snope, avežnje; — v. i. (aa out) is-
Ločiti ae, oteći, nabretnuti.
Banchinese bon'ćta*a, m. što je kor-
gasto, v0, grozdato.
Bunchy, bon'č*, a. čvorav, kerinjav;
grbav; kitnjast, groidaast,
Buncombe, bon'kom, n. politička pras-
ljivost; puste riječi.
Band] le, bon'dl, n. sveianj, amotak,
snop, bagalj, rukovet, svitak, teret,
dreme; & — of paper, dvije rizme
papira; pillar, snopast stup; —,
¥. t. (također sa up) vezati u sno
pid, saviti, emotati, spremiti; —
Y. i. spremati se na odlarak; otići;
odjeven zajedno spavati.
Bung, bong, n. vranj, tapun; čep;
fears (tops); inp (— nippar,
radikea); — hole, n vranji —
nj sta, pilica; —, v. te
satapuniti,
Bungalow, bovglo, n. slamim po
krivena ješastatnica, stanica (u ist.
Ind.)
Bungie, bong
¥. i, priljati, paćuhati,
v. t spriljali, pokva-
riti (ea up ; — 0, krparija, prilja-
Tija) pogrješka; bungler, 1. paću.
ha, peljar; bungling, a. (— ly,
adv.) paćuharski, priljarski.
107
BUR
Bunk, bink, n. vještac, postelja; pri-
ječka (u sao:
Banker, bon'k"', n. spremnjak, škrinja
(za ugljen itd )
Banion, Banyon, Bannian, Bannion,
bon'jćn. n. kurje oko, oteklina trbu-
šića nožnog palca.
Banny, bou’*, n. bogato slojište rudu.
Bunt, boot, n. puhara; smije; pu-
Mina; njedro (aredina, trbuh) je-
dra; —, v. i. (2a out) nadati se;
rogovima bosti
Bunter, boot”, n. cunjarka, prnjavka.
Bunting, bon'tog, Bantine, bou'tin, ,
latak za sastave; buntings, pl. cu-
nje; buating-iron, n. sapna cijev
Bunting, b fag, n. strnatica,
Bautline, boit‘ita, n. srednja ubra-
lja (jedra).
Buoy, bwčj, boj. n. p'uta%
drača; the — watches,
pliva; to stream the —, baciti si.
drašu; — rope, n. rep plutače
y. t. (up) usdvžati nad vodom, da
pliva; dignuti, prluprijeti, braniti;
to — ont, nađušiti; —, v. i. privati.
Baoyancy, bwčjčni“, n. plivaća silu.
moć plivanja; lakoća, giptot; —
of spirits, život duha.
Buoyant, bwčjčat, a. pli
vadi; gibak, lak; iio,
Bar, bo, n. koliba, izba,
Bar, Barr, bo", n
bodljikavoj ljuski;
izgovor r; — flig. — reed, n. je-
žinac; — stone, n, Djelutak za
mlinsti kamen.
Baurbot, bo"bšt, n. ma njak, manjić.
Barden, bovdn, n. teret, breme, tovar;
voz broda (ilo je ukrcan); teret
broda (što moše nositi) ; tegoba, trud-
noda, porod; pripjev, op etovanje; to
beat —, glasom pratiti; to keep
up the -- of a discourse, nastaviš
isti razgovor; beast of — tovarna
marva; —, v. t. natovariti, obre-
meniti. optršiti, ugnjetavati, okri
— er,n. natovaritelj, gnječitelj; —
BUR
ous, — some, a. :fegotan, mučan,
norilitan; — — somness, n. teškoća,
muka, teži
Bardock, bordok, n. čičak, torica.
Bureau, ‘pja'ro, m. pisaći atol; pisara;
poslovnica.
Burg, bo'g, n. V. Borough.
Burgage, bo"g*dž, n. "gradsko deno.
Borgamot, bo"gmčt, n. kruška mi-
risavka; orsta kadiva.
Burganet, Burgonet, bo"g?net, n. ka-
ich
borgi, n. sitan ugali za parni
atroj; trokutan_ stijeg,
Burgeois, bérdzoja
Burgeon, berditn, n. pupak, pupoljak ;
— ¥, i. pupiti, propupčati.
Burgermaster, bovgomast, m, načel-
nik; sivi galeb.
; sivi .
Burgess, bo"dits, n, grodanin; za-
atupnik ; — es, pl. gradanstco; —
ship, n. zastupnička čast
Borgh, bi'g, n. grad; — al, a. grad-
aki; — bote, n. prinos za popra-
vak gredakil utvrda; — mote, n.
gradski sud; — er, n. građanin;
— erehip, n. građansko pravo.
Burghmaster, bi'g'mast", Burgoma-
ster, bo"g*mat™, n. načelnik,
Burglar, bogie Burglarer, borgir,
n. noćni tat, obije
Borglarious, beers, & što a6 tiče
noćne krađe i provale.
Burglary, bo'glićr*, n. noćna krađa
ue provalu.
Burgoo, Burgout, bo"ga, n. oreta
kaše (na brodu).
Rargrave, bo"gršv, n. dvorski župan.
Bargundy, bo"g?nd*, n. durguridsko
ene — pitch, n. , burgundska pa
na.
Barh, bo", n. kula, atraževica.
Buriable, ber'“bl, a. što se ima po-
kopati
bersl, n. , pokop;
— ground, piace)
groblje;— service,n. pogreb
Birier, bersr, n.
Burin, bia ‘rin, n. gujba, rtat.
Burke, bork, v. t zagušiti, sababurité
BUR
ii & spodte Hipatis sa
jati (nuknoj; —, n. upođak;
n. upoćkar; odgonetač; (Burling:
iron) upotka.
Borlace, bo"l*s, n. orsta grožđa.
Burlaps, bo"lPps, n. pL debelo platno.
Burlesk, Parlesque, | lea, &. emije-
Jon, šaljivi —, m. što je smiješno,
šaljivo; ‘okra; —, ¥. t amijeino
prikazati; izvrnuti,
Barliness, bo"l*n*s, n. veličina ; krup-
noća; štropot, buka.
Burly, bovlt, a. debeo, krupan, ena-
žan; pretio; nadut; glasan, bučan,
goropadan.
Burmese, bile’ n, Birmianac; —-
Bi an tis bi
jurn, fee (imp. p. burnt €
burned) vat. dedi, ogi ti, sana
zapaliti, sagorjeti, žijoaati,
variti; opeći; burnt wine, poring
vino; to — down, spaliti; to —
out, ispaliti; to — out-a cask,
napaliti sud; to — up, jepo
izjesti, osušiti; — v. i. gorjeti, iz:
gorjeti; plamljeti, sedi, pedi; to —
away, izgorjeti, isjesti se; to — out,
gorjeti, dogorjeti; —, m, oganj, po-
žar, paljevina, šeženje, prijotinas
ožeg;. to — bait, sapožariti, paliti
(Fume ili njive); — cow, m. krasac;
— weed, n. smrdao (bil.)
Born, bo'n, u. potok; bunar-voda.
Barnable, bornibi, a. goriv, upaljiv.
Baner, born, n. kodlišto gori, pali;
žiži
Barnet, bo"n*t, n. (garden—) oskoru-
dica; great —, krvara, ica 5
small — sarifra ge, bedrenac (bil)
Burning, borneng. a užaren,
jarki, ovuć; to smell —, udarati
na paljevinu; —, n. gorenje, pa-
ljenje, tega, žar, užganost, požar,
Bludnost; — coal,
lo; (— mirror) sapalno zrcalo; —
house, prinica; — scent, n. trag;
— thorny plant, mliježer.
Burnish, bees, ¥. t. avjetlati, gla“
čati, laštiti; — v. i. izglačati se,
BUR
laštiši se; raliriti se, rasti; puštati
m >, lakilac, laštilo, gledilo ;
— ing, m. glačanje, laštenje; —
ing-stičk, ašilo; — ing-stone,
sa glata
kamen mje.
Burnouse, Bdrnoose bo"nus,n. burnus,
Burnt, imp. i p. p. od to Burn, is-
gore; u laret, varena orvenika 5
; — offering, žrtva.
Ber, Wor, ‘0 dovedijieacy reso, jago-
dica od uha; tsleći prenjak ; hne-
opeka; — pump, riedko; — stone,
mlinski kamen.
Barras-pipe, Dorapijo, m. pratnice
posudica sa
piva, born oseka maslonka
(kruška); — fly, n. odad; — shot,
u. kartača.
Barrock, bortk, n. mali ribarski
Borrow, boro, n. rupa ili A Hodnik
kunića,
mjemto; bred a gomila
Ze bee zani sd pon
rovati; =. vei. akopall we, živjeti
u rupama ; rovati, trašiti rude,
Borsar, bb"e*. m. be: ial gospo-
dar (samostana), dari Hiper
dista, zakladi ship, n. pri-
fodetnieay < ou. Blanding, i
Barse, ree irs, n. bursa,
Barst, borst, (imp. i p. p. burat,) v.
i. puknuti, prenuti, rasprnuti se,
prasnuti, popucati, opučiti se; (from)
‘odskoditi, otrgnuti se; (upon) nava-
liti, nabasati, nagasiti ra na) (from)
iz nebuha izaći, pomolili se; to —
forth, čuknući, crea re
upon one, epee koga ; (into) ba-
hrupiti; to — into tears, ras-
to — upon, nametnuti
+ to — upon one’s
sight, na jednom se pojavići; to—
upon ‘the wing, "poleti to — with
laughing, pokidati se od smijeha ;
109
BUS
to — up, propasti (« trgovini)
— vt. rasprenuti, razvalići, raz+
diti; —, n. primuće, prasak. prova-
la, puč, prijedor, proder ;
— of applause, pljesak; — of pas-
sion, navala strasti; — of thun-
der, grom; — bellied, Zšlav; — wort,
pie tva borsttn, (obs.) p. p. od to
Barty, ‘bore’t™, n. a
bot n. rumbac,
B en, bordh'n, n. V. Burden
Barton, bo"tn, n. kluba, kolabra,
podima.
Bury, ber“, m. grad, dvor, dom ;
pear, matlenka (kruška).
Bary, ber", v. t ra ;
sakupiti; to — in oblivion sabora-
viti; to — the hatchet, učiniti mir;
— ing, n. , pokop; b — ing
ground, grobije; b — ing place
Bus, bos, n. mjesto omuibus.
Bash, buš, n. buš, n. grm, grmen,
škara; — of hair, čuperak. Bove? kose
čupa, kukma, kitica, cimer, kita, li-
siti rep; blazinica, tulija, kolobar
glavčine (u kolara); — ¥. i. zoran
u grm; —, Vv. t. trkljati (grah);
umetnuti Blazinicu, krlikar; —har-
row, brana; to — harrow, brnati
branom; — meu, bušmanoi; — ran-
get, hajduk; — whacker, u. ko si
krči put kroz šumu, jaka sjekira.
Bushel, buš", n. engleski oagan; go
la, kup; — iron, n. taro šeljezo,
Barhsege hasids, n dads po va-
ganu,
Bushineas, buš"n*s, n. grmovitost, kit-
njatost.
+ Bushy, buš", a. grmovit, kitnjast; če-
purast, gut. .
Busied, biz’id, a poslen, zabavljen,
iss, a. bezposlen, dokolan.
Business, biz'n's, n. posao, obavljanje;
sanat, obrt, zvanje: trgovina; stoar;
dužnost; athe r of 9 merchant, ire
govina; line of —, poslovna struka 5
in the business of trade, —, u
trgovačkom poslu; to set up for—,
BUS
to go into —, olvoriti trgovinu, za-
nat; to speak to the —, govoriti o
predmetu; to come into —, doći na
glas; to have a —, namjeravati što,
raditi; ‘tis none of your —, to te
se ne tiče; (go) ‘about your, —, od-
lazi (avojim putem); he makes it his
—, on se za fo slava; he means—,
on se ne šali; one word will do
the —, doda će biti jedna riječ;
he does her — on ju tuče; to do
the — of somebody, upropantiti
Koga, ubiti koga, (također) koga u-
sredili; my — is done, propao
sam; — card, preporučna karta
(od trgovaca); — hand, trgovačko
pismo; — journey, trgovački put;
— like style, poslovni alog.
Busk, bosk, n (grm); planšela u steze
niku; — point, n. isprečaljka,
Busk, bosk, v. t. ili v. i. priprariti,
spremili, obući; uputiti se.
Busket. bos'kt, u. gajić, perivoj
Buskin, bos'k*n, n, čismica, topanka;
gedija; — style, tragičan slog;
in—, tragično ili naduto
ti; — end, a. % topankama.
bas, u poljubac; lađica za t
vt. + poljuditi
gradi; trup;
ea; ,
Bastard, bos'ič"d, droplja, ri
Bustle, bos'l, n. duka, štropot, gro-
mot, provrinost, kuka, metež, dar-
mar, jastučić što žene nose straga;
a man of —, nemirnjal
vrcati se, prometati se, gibati se,
viti se; — r. m. nemiran, prometan
čovjek; bustling, p. a. žustar, pro-
mećuran; bustling times, nemirna,
živahna vremena.
Busto, bos'to, n. poprsje. kip,
Busy, biz’, a. zabavljen, poslen, ra-
din; gorljiv, marljiv, peniran, do-
sadljiv, napravit; — body, dosad-
Hieae, nemirko;— brain, domišljata,
lukava glava; — inquirer prilje-
Zan ispitalac, uhoda; — v. &. (in)
baviti se čim; to be busied with a
thing, raditi što.
govoriti
Buss,
110
"BUT
But, bot,prep.conj.adv. izvan, van, bez,
2, do, samo; ali, ma ipak, među
tim, sasvim tim; mjesto; {but
that) osim da, ato ne, da ne (iza
nijekanja); da, kad; he was no
sooner up — he ete. jedva se je
ustao kad itd; not onl:
ne samo, već; — yet, ipak; saroin.
tim; — still, ali joč uvijek — for
all that, pored svega toga; nothing
—, samo; all — one were lost,
avi au ae izgubili ovim jednoga; be
— true to me, samo mi dudi vje-
ran; one since tek nedav-
no; — just, upravo, jedva; yes,
I lave, da” kako da imam; good
heavens, — she is handsome, ala
je lijepa;— for, da ne bi bilo, osim;
— for you, kad nebi vas bilo,
da nije poradi vas; I would —
for hurting her, ja bih drage volje,
kad ju samo ne bi uvrijedio;— for
her sufferings, samo da nebi trpjela ;
-- that, da ne, kad ne, ako ne;
not — that, ne kao da, ne dane,
akoprem, da kako, ovim; who knows
—, ko zna da nije (ne); may I die
—, umro, ako nijesam; no sooner
—) jedva, kad; I cannot —, ne
mogu, a da ne; he cannot — know,
on mora to da znade; I could not
— smile, nijesam mogao da se
ne nasmijem; there is no doubt—,
nema dvojbe da ne; 1 do not doubt
—, ne dvojim da ne; there is none
— knows, nema ga ko ne bi znao;
not one — is wounded, svi su ra-
njeni; the last — one, two. pred-
zadji, treći od traga.
But, bit, n. kraj, međa ; sastav dvaju
pop.la (madijera); prigovor; — end,
m. debeo kraj; kuudak (od pušte).
kraj trenice; i. meašiti, na
jednom se "raju ticati; prigocarati
But, bot, m. list (riba).
Butcher, bug, n. mesar; krvolok;
— bird, n. strakoper; the greater
— bird veliki svračak; the lesser
— bird, rusi svračak; — 's broom
— 's dog, mesarski
BUT
pas; —- 's horse, mesarski konj
tok konj sa lošim jahatem; — 's
meat, friško meso, na vjeru uzelo
meso; — ‘8 row, — ‘s shambles,
mesnice; — 's steel, merarsko ocilo;
t. klati, sjeći, ubijati, gušiti.
g bučšrtng, n. Kanje,
sokolj,.
Batcherliness, buč*"l*n*s, n. krvolo-
štvo, okrutnost,
Butcherly bune", a. žrvoločan, okru-
tan, krvnii
Batchery, baste, La prij klao-
nica; mesnica,
Bales oe m Pricer, čašnik,
nik, trpemik, podvornik.
pierce “bottras, 2. vinarina, ca-
rina na
Baterahip. bt botl"šip, n. služba kono-
Butment, bovm'nt, m. uporni zid,
svodni upornjak; obalnšupornjak ili
studao (mosta); zarez, utor.
Batt, But, bot, n. debeo kraj; kraj,
međa; cilj, biljega; streljana; gu-
raj glavom; ubod; bure, velika bačva;
to stand the — of Biti na ruglo;
to run fall — at (against) one,
glavom na nje nasrtati; to
meet onefall—, s kime se sukobiti;
— end, n. kundak; — hinge, na-
sadena pellja (baglamay; —, V. 8.
udarati glavom; to — at, dosti;
v, i. sudarati se na krajevima.
Butte, bit, n, brdo (u zap. Am)
Butter bot", n. maslo; bread and
> kruh # maslom; salt -—, slano
— boat, zdjelica za umaku;
oe 2. maslenica, {ieliteo) ma-,
jeđa ; —bump, favac; —
bur, n. repuh (bil); — churn, n.
; — crock, n, masleni lonac ;
— a — flower, maslač fly,
tir; — fly ed, a. leptirast.
ly-shell, n. rilee (puž); —fly-
valve, dvokrili ventil; krilata pipa
(na parostr,); — man, n. maslgr;
—milk, n. mlaćenica; atepke; —
pear, maslanka ; — print, — stamp,
m maseni kalup; — salver, n.
11
BUX
maslenica ; — sauce, n. maslena u-
maka ; — tooth, n, sjekutic (zub);
— tree, n. maslovac; — trowcl,
— tub, n.
sali (u igri) uložak podoostručii ;
pretvarati se u maslo.
pudera, Serian. kopitnjak (u pot-
poen “bote, a. maslast; -- m
smočnica,
Buttock, bot’*k, n. stražnji dio; —s,
pl. stražnjica; — bećl, bedro (od
vola).
Button, bon, n. puce. puac; pu-
poljak; čekljun, kjuka; kračun ;
okretaljka (na prozoru); ika
(Bil) ; — #, brabonjci; — hole n.
zapučak; — maker, D, puceta
— tree, — wood, n. glavaš, ma-
ljen; — ware, gumbarska roda.
Button, bot'n, n. zapučiti, zakopčati,
priputiti; odjenuti; zakračunati.
vatvorili; — er, n. zaputilac.
Buttress, Sours, m. upornjak; pot-
por; —, ve prijeti.
Buty, bote, n. ‘eo posrednik; (—
collier) zakupnik rudnika.
Butyraceous, jutire'é's, Butyrous,
bju'ttr’s, a. maslenast.
Butyric, bjatir*k, 8. maslen; — acid,
maslena kiselica.
Batyrine, bja'itrin, n. Buti
Bureous. bčk's"s, zelenikov, simšivov.
Buxom, boke*m, a. podatan, ugodljiv,
poslušan; žustar, okretan; živ;
veseo; nestašan, obijestan; rasko-
Jan, požudan, zaljubljen; — ness,
m. poslužnost; budnost, živost, ve-
aclost ; objjeat; pohotnost,
Buy, baj, (imp. i p. p. bought) v. t.
kupiti, kupovati; podmititi; —, v.
i. kupovati. trgovati; to — of,
(from), kupiti od (u); to — one
off, koga podmititi; ot — out, ot
kupiti, iskupiti; to — up, pokupo-
vati, podmititi; to — on credit,
upon trust, na dug kupovati; to-
BUZ 112
BUZ
—a pig ina poke kupiti mačku u
torbš; to ~- and sell, trgovati, po-
gađali ye; — er, m. kupac; —
ing, m. kupnja, kupovanje; — ing
up, nj
Buse, bjar, n. cijev za čišćenje zraka
u rudnicima.
Boza, boz, v. i. zujiti, orma, s
“= mljaći, šaptati, prišepnuti ; (abou
iabrbljati, rasglasiti; —, m. sujanje
mrmljanje, šaptanje, govorkanje; —
— er, m. žaplač, i — ing,
n. zuka, šapat, Klecetanje.
Buzzard, bord, n. škanj (ptica) ; bu
dala; —, a. glup, benast.
By, boj, pr. us, kod, pri, do; she
sat close .by me, ona sjedake us
mene; come here — me, dođi k me-
ni; side — side, jedno do drugoga,
usporedo; day — day, dan za da-
nom; mheding ae list polist;
one — one, jedan(jedno)za drugim;
int — point, (part => ) toči
Ku po točku; litle — ile mats
po malo; six feet — two, šest nogu
dug a dvije širok; East — North,
od istoka prama severe i they held
each other — the hand, držaku ee za
ruku; to act, to deal — one, po-
stupati s kim; to set store — one
koga u velike cijeniti; mimo; those
cliffs — which we ‘sailed, mimo
kojih emo plovili; the time has
gone — him, vrijeme bijaše za nje-
prošlo; po (ilš instrumentalom) ;
do perish — sword, mačem 4
he obtained the place — his abi-
ity, zadobio je mjesto svojom vreno-
dom; — steamer, parobrodom ; —
telegraph, brzojavno; — rail, že.
ljenicom; — the train, vlakom;
to go — the fields, ići poljanama;
by
agreb, preko Zagreba; (u pa-
aionim izrekama) the were beaten
— the enemy, bijahu potučeni od
neprijatelja; the towa was destroy-
ed the fire, grad bijaše razo-
ren vatrom; a statue by Canova,
kip šMo ga je načinio Canova; he
swears — his faith, kune se vjerom;
— George, tako mi so. Jurja; yo,
prema; it appears — his account,
pokazuje se po njegovom pripovije-
danju; to live — rule, živjeti po
propisu; — the clock, po uri; it
is half past twelve — me (— my
watch) po mojoj uri; to take exam-
ple — a person, ruvnati se po ko-
mu;— command, po zapovijedi ; to
sell cloth — the yard, meat —
the pound, prodavati sukno na
lakte, meso na funte ; larger—a half,
za polovicu veći ; to lessen a third,
umanjiti za trećinu; — day, obdan;
— night, po noći; — this time,
do sada; — two 0’ clock, do dva
sata; — the advice of, po savjetu;
— birth, po redu; — break of
day, u zoru; — the balk, (lump,
wholesale) na cijelo, poprijeko, na
veliko; — candle. t,
— catches, izmje i
(fortune), slučajno ; — constitution,
po naravi; — course, redomice;
— dark, po mraku; to go out —
the day, id nadničariti; — degrees,
malo po malo; — your desire, po
vašoj želji int of, po (uslijed);
— force, m; — the grace of
“God, božjom pomoći; to learn —
heart, uéiti na pamet; — my ho-
nour, poštenju mi; to puka thing
— itself, metnuti ito napore; —
the land, po kopnu ; tarned — the
lath, takano; — letter, pismom;
—good lack, srećom ;— all means,
svakako; — no mi nikako ;
— means of, po, putem; — ini.
stake, pogriječno; — momenta, na
časove ;—much, daleko ; — so much
more, tim više; he goes — the
name of, nosi ime; — ‘now, sada;
— one’s self, sam samcat, za' sebe;
-- profession, po zvanju; — rea-
son of, poradi; retail, na malo ;—
the side of, us;—stealth, kradomice;
— times, kadšto; he is — trade
a tailor. po zanatu je krojač; —
turns, redomice; — virtue of, po
(di lr) 5 the way, putem,
BY
preko, musgredice; — way of, po,
kao, mjesto; — way of jest, za
dalu ; — way of trial, za pokus;
— word of mouth, uemeno; —adv.
Bisu, mimo ; to go, (pass, come)
, prolaziti mimo; & passer —,
prolesnik ; ane gone = prošla
oremena; close —, samim blizu,
tik; — and — i, skoro; —
the —, upon the —, usgred, mi-
mogred.
Bi (baj) (u seve rije riječima); — — bag.
bidder, LS "prividan G rin modi
lac feed drašče) ; — blo' pa oromo
la, kopile; — coach, n.
(Prališnoj kola; — coffeehouse n.
; — concernment,
zakuina
nemamo povoje Kea
ulica;
— turning, alranpu-
biča grad;
tica; — view, druga namjera; —
way, n. stranputica; — walk, p.
sabitna šetnja (šetalište); mone
n. udarac sa strane, —_
word, n. poslovica, “i -
118
CAL
work, n. lak, prigradak.
prdi wv Meyer
Byard, baj*d, Du prmi remen (sa, te
glenje kolica),
Bye, baj, Bo mjesto; — (By) & po-
stran, sabitan ; minuo; by th
mimogred ; good, —, bye be, a Bo-
Byre,
Byesine, avilen.
Byzant, bir*nt, n, bizantinac (novac) ;
Byzantine, biztntajn, beran't'n, a.
bisantinski.
c
©, si, kratica mjesto; carbon, cartons,
conductor,Caesar, church, Congress,
consal, copper, centum (ato), cent,
centigrade, centime; C. ili cap. kra!.
mj. chapter; C. A. mj. chief acco-
untant, controller of accounts; ca.
mj. caleiam (chem.); C. A. (u Am.)
mj. California.
Caam, kim, n. brdo (u tkalaca).
a. koma, n. ka jelen.
, kšb, u. Gednopreina) kočija, ji-
jaker; — driver, n. izvosnik; —
stand, n. stanica za fijakere.
Cabal, k*bal’, n, tajna nauk
bina; spletka, kovarstvo
Sb"lizm, n. tajna nauka
kabalista.
Cabalist, kEblist, n. tajnoslovac;
cabalinte (a), kibliv te, a (—ally,
ady.) tajuoslovan, tajinatven.
Caballer, ktbil«, n. spletkar.
Caballine, kabislajn, a. konjski; —
oil, salo od dij
Cabaret, kšb?ret, n. krčna
Cabaric, kab’rik, n. kopitnjak (bil.)
Cabage, kabdt, n. zelje, kupus; su-
kneni ostrišci; —head,n. glavica ku -
pusa, bena; — lettuce, n. salata-
joa; — net, n. mreža za ku-
mje kupusa; — plant, n. zelje,
CAB
(cant) kišobran; — rose, n. ruža
soperka; — stalk, m. koćanj od
zelja; — tree, n, kupumna paoma;
— turnip, broskvo; — worm, n.
kupusnjak; —, v. slavitati a
Sra ee
Ci , jaš m)
Cabin, kbs, Bolas whites ' klika
kolibi, rs u
Cabinet, kšb"net, n. kolibica ; sobica;
zbornica; nly oka; ormar
2 poslacima; ; mini-
; Santa te tajno o vijek; tajni
savjetnik; — furniture, n. poxud-
atvo; — maker, n. stolar; — ma-
king, n. stolarija; — organ, n.
orgulje; — ware, — works, djela
umjetni
stolarije.
Cablneted, kabnat'd, a. zatvoren (u
sobu),
Cable, abl, n, konop, uža, lo od
sidra; uže od žica; ki kabel
(brzojavna toa); are = =: Pe
pustiti; — buoy
Pain, vorige od dere iad ope,
konop Postanja: - monlding
vijenac poput 7 — 's len
fone čela (= 1! fathoms a
feet); — stage, — tier, spremilte
za ušela; ovitak ušela; -.v.t po
kabel
Cabled, ké’bld, a. užetom ili čelom
pričerićen; avijen poput konopa;
oprućen.
Cablek, Abit, m. konjski konop;
mali
Cabling, tole, 2. oprudenje.
Cabman, kab'm'n, n. i
Cabob kdb, v. t. brzo (pri našoj
aint) pei
Caboched, k*b5it’, a: odeječena (šivo-
tinjaka glava na grbu).
Caboose, k*bus, n. Brodska kuhinja;
kola sa zavorom,
Cubotage, kEb*idš, n. okrajno
Urodarenje, trgovina uz obalu;
—, mi. ploviti, trgovati uz obalu.
114
CAC
Cabridle, kšb'rtol, 9. poskok, skaku-
gabrišlet, kibroi“t, n. vrata kočije.
Caburn, kin, n. konopac, pramen.
Cacao, kčkč'o, n. kakao; — nut, ka-
kaoso srno; — nut oil, kakaovo
odali, kk&*Iot, uljetura (Kit).
Cache, Kil, u. skrovite, jama; —, w.
odi Pree, a. bolesnth sokova,
Cachet, kaše“, n. počat; lettre de—,
kralj. tajno kaka uhitnioa.
Wrkek: n. bolest sokova,
ia Me, ktkenat’ v. m. grohotom
smijati.
odite, kikne's'n, m. smijeh;
cecholong, kšštlong, n. orsta kaos.
catigue, kasik kasik, poglavica.
‘acique, kasik’, n.
cack, wit od ache ići, 6
ackerel, kk*rl, n. riba).
Cackle, KR ri. kakodak ou raka,
boats o kakotanje;
keu, kokošije sjedalo.
ing, kik’l*ng, n. kokodakanje,
gakonies o, — cheat (cant) kokoš; —
cove,
Cacochymy,
sokova), krvi.
Cacodemon, kaktdimća, m. nešieti
Cackler, pris nh pokuša; dlebetalo;
ay LL, pokvarenost
oci wake, n, sla navika;
Gira}
ar | cacophonie, kav Kak*fonk, Cacophonous
WkSf"n0s, a. ruinoglasan, neekladan
Cacophony, “kof'n’, n. nesklad, ru-
fan gle
guest Kkttr'?, no oslokranost.
Cactus, kis, n. nopal, turska emo-
cacaninate, kkjarmenet, vt zašiljiti
Cad, kid, n. dječak, momak, pomoć-
nik; kondukter omnibusa; tortak,
lola, danguba; —, v. i. male po-
CAD
slove obavljati, pomagati, kupce do-
mosijivati.
Cadastral, kidas'tr'l, a. katastralni.
Cadastre, Kldas'tk, m. remljižnik, ka-
taster.
Cadbate, Cadbait, Liber, —feaadis-
Worm) m. vodeni moljac ; slačnica.
Caddee, kad”, dy, n. (cant) pomoć
Caidis, kad, n, vrata vunena latka;
evilac; — m ko nosi pod-
vere od
Caddish, kid“i, a. Na bedast;
neem
Caddy, Fra oak 2 or Beis shell,
in,
Cade, Kod, a. pileni —, v. t. pripi-
tomi; ie na xn
Cadence, soe a Cadency, ke’d*ns®,
2 propadanje; glasoblon;
; jednak korak dožetaki
je obitelji (u heraldici) ;—,
¥. t takt davali, po taktu mjeriti.
> Kdio’, m. rata levantinskih
Cedents i kod*nt, a. padajući.
Cade-oil, ked’2jl, n. smrekovo ulje.
. Cadet | Wael, a, mlađi; —, n. mlađi
Priče *detšip, m. mjeato ili
služba kadeta.
Cadew, k*djn’, Cade-worm, kčd'wim,
1B. vodeni moljac.
oder kad, v. i (eat lukavim na-
se; —, m
Cee teret;
= Rp pijareki kod;
ete on
Cadger, kad#*, n. apoyet; trhonoša,
Cadgy, kidi“, a. (vulg.) veseo.
Cadi, ka'd*, n. kadija
Cadmean, ktdmi*n, a. kadmijski.
Cadmia, kid’m's, n. kalamina.
Cadmium, kid’m'om, n. kadmik.
Caducean, k*djo’s"n, a. kaducejski. |
115
CAL
Cedaoany A Kčdjaća*os, m. mrkurow
i) Hap, mirnica.
cutee. Paitin, a padav,
Caecum, Drag n. kuljen.
Caesar, sir, no. cevar, Cova Cesar,
Caerarian, stzčr“n, a
Caesura, stzja'ra, n. ‘deur osmura.
Caesural, ‘141, 8. što 06 diče oesure.
weet |. kavovina. koj
a. kafarski; —,n.
pra m. okefin; — ei,
kaftšnd, a. odjenut kaftanom.
Cag, kig, n. bačvica, utils (cant)
rošana neko vrijeme ;
. 1, zatvoriti.
“m. (cant) savjet tremotes
ci dag.
“ee nikada se
—omi, za
CT u od o
odraag, thgmig, n. sara guska,
ie’ mow bla ila hoanaj mršava
ovea; —,
i. gakati kao stara gu-
ska, rana
Cabler, kčhi", kajé’, n. svedtid; is.
cant, What’ 2 Am, društvo; —,
r
Caic, caique, tek ik, m. čamac.
Cain-coleured, kčo'kold, a. rid, cr~
odi "I, m. kollokrpe, cigan, aki
Cain. ka'n, n. gromača, mogila od
kamenja.
Caisson, kto, 2. Hiseinay baraina
kola, kola za gtrjelivo; podsemni
sanduk za bombe; tona škrinja (u
enju u vodi).
odi, kč'vf, a. (— ly ade.) eevee
bijedan, podao; —, D. nevoljnik,
dudja, kri
Cajole, Kuta’, v. t. milovati, laskaš,
ulagivati, obmanjivati; — ment, n,
alagivanje.
CAL
Cajoler, k5d20'l, n. Zaskacuc, caralac
Cajolery, k*d205'lrt, n. laskanje, ula-
givanje, obmanjivanje.
Cake, kčk, n. kolač, pogača; sirac,
gruda, santa ; lorda oteklina, tvrdac;
t dlijepiti, amijesili u po-
gače, komade; — v. i. slijepiti se;
ing coal, mastan uyalj.
Cake, kčk, Cakey, kek’, n, (cant)
bena,
Cal. kratica mjesto California, calen-
dar, calends,
Calabar, kAl?b*, n. sibirska vjeverica.
Calabash, kal*biš. n, tikva, org.
Calaboose, kil*bas’, n. (Am.) zatvor,
tamnica; — v. t zatvoriti,
Calade, kled’, m. strmen u jašionici.
Calaite, k*leajt, n, kalajit, modruljica.
Calambac, kšl*mbak, n. rajeko drvo,
aloevina. “a
Calamiferous, kal’mif*ris, a. trekovit;
ablikao, *
Calamine, kAl*majn, n. kalamina,
Calamint, kalmint, n. marulja (bil)
Calamite, kama, ey selenkasti ro-
Calamitous, Ly
nesredan, nevolje
n. bijeda.
Calamity, kčlam"t,n. nesreda, bijeda,
ja.
Calamus, kalmds, n. reka; tretina;
dudes pisek; iđivot, vodeni ma-
cotangre kčlšn'dra, n. velika ševa.
Calandre, k’lan’d®, n. crni žižak.
Calash, kas’, n. Kgruca ; vrsta klo-
a.
Calc, kilk, n. vapno; — sinter, n.
tiga; — spar, n. dvrsta; — taf,
n. vapnen mačak.
Culcar, kAVk*, n, ostruga (u bil);
ped za kalcinovanje.
kra » alk Mt, a. ostrugast (u
Calcareous, Calcarious, k*lké'r‘ds, a.
vapnen; — spar, dvrsta; — ness,
0st.
m. vapnenost.
Calceated, kAl'stet*d, a. obuven.
1l6 >
CAL
Calcedon, kil'stdsa, n. kalcedon; ne-
praca strijeka u dragulju.
Calcedonie, kilstdon“e, Calcedonian,
kalstdo'u"*n, a. kalcedonov.
Calcedony, kolsedne, n. kalcedou.
Calcic, kal’stk, a. oapnen.
Calciferous, klsif*ris, 9. capnovit,
kreéovit.
Calcitorm, kal'stfa'm, a. vapnenast.
Caleigerous, kčlsidi“ros, a, vapnocit.
Calcinable, kslsajn"bl, a. što se dade
okisiti, kalsinovati.
ate, kolstnčt, v. t. V. Caicine.
Calcination, kals*na's%n; u. kalcino-
vanje, okisivanje, žarenje,
Calcinatory, kčisin'st'r*, n posuda za
žarenje.
Calcine, kčlsaju', kil'si
kalcinovati, žeći, vapi
uvapniti se.
Calcining, kčisaj'ning, a, — farnace.
prinica; —, 0. kaleinovanje, okie
vanje, žarenje.
Calcitrant, kaletrnt, a ko se rita;
tvrdoglav, uporan.
Calcium, kšl'e'om, n. vapnik.
Calculable, jul’bl, a. proračuni:
Calenlary, kal Ukjalto, a, damenast
tordo u voću (n. pr. u kruški
Calculate, ian ates ¥. t radunati,
proračunati; — ing machine, ra
čunalo; —, V. i. računati; misliti,
slutiti, proricati.
Calculation, kalkjulé’é’n, n. računa-
račun,
kalkjvlstiv, a. ko ili što
računa; — dealings, proračunani
poslovi.
Calculator, kal'kjulšt“", n. računalac,
Calculatory, kal'kjulšt?r?, a. računeki.
Calculous, kšl'kjulos, a. kamenast,
krupičav ; bolestan od kamenca.
Calculus, HANK, n. (pl. I, galoli)
kamen, kamenac
Caldron, kal'dršn, m. ‘oe
Caledonean, kadom, u. Keledonacs
ki.
v. t okisiti,
—vi
—, a kaledon
Calefacient, KAl*fe'int, a, grijuct ~~
n. grijući lijek.
CAL
Caletction, kalfkci*n, m. grijanje,
Calvfartive, KBIfAK'tiy, Calefactory,
kalfaktr, a. ugrijevajuć
taj, vet. ojo.
canova kar*mbar, n. dosjetka.
Calendar, Hitna, n. koledar, listina,
. te upisati u koledar,
LK lender, Firtaa®, n. valja, valjeviti
i Mjeaki — rollers, daéni
valjci, t. valjati, manganati,
Calender, ‘Plena n. čuvar, pis
Caleudrer, kaV*ndr, m. valjač.
Calendrical. klem'drčktl, a. koledareki
Calends, klinda. nH. kelonde (pret
dan mjeseca, 6 greek —, ni
do vijeka.
Calentare, kaV*ntjar, kala, n. oru
aa (osobito mornara u šarkom po-
Calescence, kčles*ns, n ugrijevanje.
Calt, kaf, n. (calves, kavs, pl.) tele;
ry berg hp
list, ri noge); santa;
— binding, kožni ves; — like. a.
kao tele; — skin, n. teletina (koša);
— 's foot, kozlac (bil.); — 's snout,
jecalica, žabica (bil.)
Calfiess, kaf'l's, bes ribida.
Caliber, Kil"b", n, širina di promjer
lopova ušća iit caneta; — compes-
za debljine.
ram roda n. (Am.) vrata
‘od ruma i piva.
Calice, kšlis, n. kalež, putir,
Caliced, kal"st, a. načašni (cvijet
-vi
Calico, kAl*ko, n. katun, ote; rte,
n. tiskar katuna; — printing, n.
je —, a od katana.
Cal
Calla, Maiedoit m. cije», kojom s
topli
cat eer kalif.
‘al ligation, i*ge't
je, pomraka očiju
Calginous, Klid’*n*s, a. taman, mra-
gan; -- mess, n, imica.
|, 1, mrak; smr-
117
CAL
Caligraphic, kal*graf*k, a. lijepopisan
Caligraphist, klig’Aist, n. lijepopisao.
Calige hy, klig''t, 0. lijepopte.
8" Prag smjesa od olova, ko-
sitna i 5
Calipash, kaltpiš', n, meso od želve
gornjom korom.
odjeći klin, 1. meso od dln na
osipe tp kapa, Caliper-compasses,
sa debljine.
alight tar kra v. Calif.
Calisthenics, kal*sthen"ks, n. pl.
vježbanje tijesta poradš snage i lje-
te.
Caltver, kal*r, n. vrata puške.
Calk, kak, v. t. šuperiti, okonopatiti,
kalafatati; oštro (ledenjacima) pod-
kovati; (calque) procrtati; —, n.
(calkin) earak (na potkovi), ledenjak
Calker, kA'k"", n. duper, kalafat.
Calking, ki'kng, n. kalafatanje; —
iron, Feperilos — mallet, n. ču-
oft tit Kal, v. t. zvati, posvati, dosvatis
jutrom probuditi; posjetiti; to — to
mind, to remembrance, ogomenuti
na što, spomenuti što; to — in
question, posumnjati; to — to '
account, pozvati na odgovor; zazi-
vati; klicali; nasvati; 2. — one
names, koga opsovati; to — again,
pozvati natrag; to — ‘aside, pozvati
‘na stran; to — away, odasvati;to
— back, natrag pozvati, opozvati;
to — down, dolje svati, obaliti, ku-
; to — forth, izazvati; to —
in, dozvati, sazvati, (money, debt)
utjeati, kupiti, pobirati; to — in
mortgages, otkasati zalog; to —in
law, ukinuti zakon; to — in one's
word, oporeci; to — off, odazvati,
odvratiti; to — out, saxvati, iza-
svati, sazvati, pozvati; to — over,
pročitati (imenik), prozvati; to call
one over the coals, koga točno i-
spitivati; to — together, sazvati;
to — up, gore pozvali, dozivati.
probuditi; sametnu govor o čemu;
—.¥. i, zvati, pokliknuti, klicati,
CAL
vikati, kričati, salajati; svratiti se,
navrnuti se komu (sa at, in, on,
upon); 1 shall—again, opet ću doći;
to — at, doći kamo; to — ata
port, wedi se u luku, pristali za
nevolju; to — for, svati koga, pitati
sa koga; saMijevati, naručiti, na-
lošiti; to — iv, dod pred koga,
(upon one), unići, najaviti se; to
— on, posjetiti, sazivati, moliti (for),
opomenuti, pozvati; to — out, vi-
knuti, izići; to — to, dozivati koga,
zvali u pomoć, .
Call, kal, n. sov, kik, povik; poziv;
znak, glas; zahtijev; zvanje; to give
one a —, komu doviknuti; to be
within one's —, biti Blizu koga,
pri ruci, pod rukom komu; zapo-
vijed, nalog, vlast; I wish he were
within my — or yours, rad bih
da je u mojoj di sooo vlasti; to
obey a — of nature, slušati glas
naravi (obaviti potrebu); the — of
the house, sasio sabora, čilanje
članova, zvanje inenom; služba, Po
sao (calling); kratak posjet;
muke (give) one a —, posjetiti Ba
935 (robe); there is a great
— for coffee, kave se mnogo trait;
opomena, poziv (na isplatu, uplatu);
i shiny —, na raspolaganje; to make a
uplatu; trgovanje na
rok,
calom
men); — bird, vabac;
zivač; — supper, nastupna gozba
(novoga odojetnika).
Call sg0, vt (slang) ptuatat (od
oan s aan pro 1. (obs.)
javica.
Zenetina, lajat
Caller, kal, n. dorivač, posjetnik.
Callid, Kaled, a. lukav.
Callidity, Kats, n. lukavost
Calling, kdl*ng, n. zvanje;
stališ, (ime, značaj); — in (of | bts),
uljeravanje (duga); roll —, zov,
apel,
118
CAL
Callosity, k*lds"t*, n. i. žuljavost.
Callous, kis, (Galion, Kloss’) a.
žuljav; lord; Besdulan; besđu-
— ness, m. tordode, nemilost,
beeduinort.
Callow, KAYO, a. golušav; gol, pust;
mlad, nesrio; ka doctor gladanai
Calls, tra n. žadj, kvrga, otorda;
— ed, a. žuljav.
Calm, kim, a (— ly, adr) mniran,
j—, 2. mir, tina; I in
—, dof u tišinu; —, Y. bi umiriti,
utišati, upokojiti; —, V..i. umiriti
sa
Calmer, ki'm*, n, umiritelj, utašitelj;
Calmness, kim‘n*s, n. tišina, mir.
Calmy, ki'm*, a miran, tih.
Calomel, kšlšmel, n. kalomel.
Caloric. kFičr*k, n. toplina; — en-
i TE
Calorie, kle, “njedinka topline,
calorifae, Korth, n. grijalo; — of
water, grije je toplom vodom.
Calorific, kal'rif*k, a. toplorodan, što
ugrije.
Calorimeter, k&l*rim’*t™, n. jaromjer.
Callote, olejak kronkao Kot, 2
odsjek
Caloyer, k°15j"*, bahar
Calp, Kp, n. nečist vapnenac,
Caltrop, kal'trčp, n. čkalj.
biped kšl'jumet, n. lula (am. In-
naca).
odnio kčlom'n'čt, v. t. ši. kle-
vetati,
Colum
‘lomn*eén, n. Keve-
Calunniator, lčlomn*č'tč“, n. klevetnize
Calumniatory, iPlomn*tr, a. klevet-
nički.
Calumnious, kSlom'n'oe, a. Mevetan,
opadan; — ness, n. opadanje, kle
vela.
Calamoy, kil*mn*, n. kleveta, pofvora.
Calvary, kdl'v'r, n. kalva
Calve, kav, v. i. oteliti se; ok6titi se.
CAM
Calrer-snont karen, nijema
Calville, A n. jagodnjača, su-
kvaja (jabuka).
Calvinism, kal'y'nizm, n. kalvinizam,
Calvinist, kal'vnist, n. kaloin.
Calvinistic(al), kilv'nis'tk(čl),a. kal-
sinov.
Calvinize, kaly*naja", v. t. obratiti na
kaloiniam.
Galvity, kal'vt, n. plješivost, ćelavost.
Galyeinal, Hlis"a'), a čaša.
Cable, Tabi mate četa
lyculate, kilik’jul’t, a. e čaškom!
Hit, m. mahova kapica.
keke, n. čaška.
Cam, kim, n. žulak (u stroju); heart
—, sredliki točak; — ring bag,
polienjak; — shaft, oreteno na pal-
zi wood. m. afrikanako rujna
Camaien, k'mčju, n. slike jedna doje;
Cam(b). kratica mjesto: Cambridge.
Camber, kimb*, n, skrušitost, skru-
kšmbčring, a. svijen.
tamil ir ta a mjendent, mje-
imi, hub» D. mjenjači — ry,
mjenčeni posao, mjenbeno sna:
Cambium, Tania. n. bakulja, tvo- po
riva stanica (bil)
Camblet, kim'bi*t, n. V. Camlet.
Camboose, k'mbts’, v. kuhinja, ognji-
He na brodu.
Cambrel, kim’br‘l, n, mesarska kuka
Cambric, kém’br‘k, n. kambrik.
Came, kém, imp. od to come, —, n.
staklarsko
Cane), kim"), o. * deva acked,
gree — driver, n. kamilar,
cama leon, ‘min, n. kameleon, dvo-
cimeliig mets, 2, kamdlija,
Camelopard, kćmelpa'd, n. širafa. bz
119
Camlet, kim’l*t, a. kamolot ;
: Kamelot,
CAM
Camelot, kim"ičt, n. kostretovina,
kamelot.
kim"*o, 0. kameja.
Cam, kšmra, n. kamera.
Camerade, kim'réd. n. V. Comrade.
Cameralistic, kim ?lis't*k, a. državno
gospodarski; — s, 0, pl. državno
Camerate, kim*rét, v. t. svoditi.
Cameration, kim'r2’i*n, n. svod.
Camerist, kimrist, n. komornik.
a. than keo bojadin ed
odimodk, kimk, n. mačac, sedjt trn
(bil)
Camomile, kim*majl, n, romanika(Šil.)
Camous, Kym's, a, ploenat (plosnonos),
Camp. tabor, logor; to pitch
aa te; weaborena vojska;
a i lešati, uta-
— out, prenodité vani;
3 — bed, voj-
candlestick, tell)
neta; duty,
fight, eudbeni
follower, (vojni) živežar ;
taborska strata; —
dvoboj; —
— forge, bojni viganj; — ground,
g,
taboriite; — mee! (Am) božja
služba u polju, u gori; sheeting,
oplata gredama; — stool, elošio
slolac; — vinegar, smjesa "kvasine
(ostike) e paprom i # drugim mi-
rodijama.
Campaign, Kempen, D. ravnica, po-
ljana, vojna; . vojevati; —
ing life, vojnički hoot — er, 2.
stari
Campana, k'mpern’, a
‘bil,
ston; sasa
Campaniform, k'mpšnoidtm, a. zvo-
nolik.
Campanile, kAmp'ngj'l*, n. zvonik.
Campanula, kšmpin'jul"; n, zvončić
(bit
Campanulate, k*mpan‘jul't, a, zvonast
Camper k’mpic’s, n. (wood) kam-
brazilsko drvo,
CAN
Carnpestral, eempestrd, Campestrian,
kčimpes'tr*ćn, a, polja
Cumphene, kčmfin', n.
Camphor, kinf“,
— oil, kanforno ulje; ,
njak ; —, v. t. kanforati.
Camphorate, kim'irt, a. kanforast;
, kiim'Prčt, v. t. kanforati.
Camphoric, kšmfor*k, a: kanforan.
Camping, kim‘ptng, n. vrata loptanja
Campion, kim’pj'n, n. drijema (bil.)
Can. kratica mjesto Canada,
Can, kin, v, i. irr. (imp. could) moći
(obs.) znati.
Can, kan, n. kanta, Lardak, bukara.
Canuanitish, ke’n'najt's, kananejeki.
Canadian, Ikčuč'd“n, a. kanadski. --
n. Kanađanin.
Canaille, k&nčl', n. tepež, prostota.
Canaki kav kupa, burdačić,
Canal, Wal’, m. jada, prijekop, ka-
nal; prokop; žlijeb, cijev; jažica.
protok (med.); udlaga (x ranara);
‘sredatvo, put; — buat, u. kanalska
lađa; — coal, n. ugalj lučnjak; —
dredger, n. juružuv za kunale;
— lock, n. kanaleku aplavnicu (u-
slava).
Lanaliculate,
;
Ist, a. žljebast,
king’, m. Zunarako vino;
plesa (obs); —, v, i. plesati
(obs.); — pa m. kanaracy —
3 — weed, m.
grasi
Kridauka (bit)
Cancel, kin’s'l,
diti
rešetkom ogra-
brisati; uhinuti,
(atranicu).
Cancellate, kin'stišt, a. mreškast;
Cancellated, kiin’s*l't'd, a. jepre-
Križan, ograđen rešetkom; staničav.
Cancellation, kins*le’s"n, n. brisanje;
ukinuée.
Cancer, kit
"m, rak, rak rana
Cancerate, kin's?rčt, v. i načiniti se
rak rana, izvrći e u rak ranu.
Canceration, kans'ri'šn, n.
ranje u ral: ranu.
Cancerous, kiia’s‘rds, a, nalik na rak
120
CAN
ranu, u živoj vani; — ness, u. iva
rana.
Cancrifurm, kan’kefi'm, a. rača:
Cancrine, kšu'ki kao rak.
Candelabrum, kšod*tič'bršm, u. svjeti-
onjak, avijećnik.
Candent, kšn'd*nt, a. wajan, žarki,
razbiji jelj jen.
candecene, Kndes*ns, n. razbjeljaća
Candid. Kan‘d*d. a. bijel Djeleit; pro-
slodušan; iskren, pošten; — ness,
1. prostodužnost, poštenje.
Candidacy, kan’d*d'st, n. predložba,
kandidatura.
Candidate, kin'd’d't, m. kandidat,
zredloženik, prosilac, čekalac; —
ship, n. predložba, prosidba.
Candied, Virdid, a! poteceren, osla-
os, kin'dsfaj, v. i. i t. pobijeliti.
Candle,’ kandl, n. vijeća; nut fit
(unworthy) to hold — to one, ne-
vrijedan da komu odriješi opute; —
berry-tree, u. voskovac (bil.) —bomb,
n, praskavo staklo; — holder, n.
avijećonoša; pomoćni]
avijeća, svjetlo; —
yak; — mas,n, očišćenje Marijino,
maker, n. evjećar; — mould,
n. lijevak za avijeće; — safe, n.
ši dak; — stick, n. avijetnjak ;
sh offer, m. usekač; — stuff, n. boj;
stijenj; — wood, n. četrunovina.
and ir, kiiu'd®*, n. iskrenost, pošte-
Candroy. kau'droj, m. atroj kojim se
pripravlja pamučnina za štampanje
Candy, kan’d’, v. t. odederiti, oslado-
i ulediti (slador); a candied
tongae, alatki jezik; —, a. odla+
doren; prpit; —, n. ledasti slador,
elatkić; — sugar, u alatki.
Cane, kčn, n. érst, traka, trstina, tr-
stika, sladorovac, štap“ drokavoci ko-
plje, strjelica od trstike; — bill, m.
cijepač (tretine); — (bottomed)
chair, stolac od trstine; — brake,
m. tratenik, šaš; — gan, n. puško-
CAN
dat; — hole, n. drazda u koju se
sadi sladorovac; — juice, n. sok
od sladorovea; — mill, n. stupa za
slador; — pencil, n. “u tr-
— trash, n. iatišten sladoro-
—, v. t batinali, islupati.
Caner, ka“, m, opletad’siolaca,
Canescent, kfnesnt, a. sijed.
Cua-hook, klu'hul a, prada s čame
cients
jula, n. slinštak.
Canicalar, kčnikjulš, a. — dayy, pl
pasji dnevi; — heat, n. pasji
vrućina.
Canine, Hagin, a parts
pl. oči nja,
Caning, kčn*ng, n. batine.
Caniste ter, hBn"st, m. košić; kutija ea
(cant) glava;
uk; — shot, n. kartača.
ik, kink, a. (cant) nijem.
Canker, kin'k“, n, rak, šiva rana,
gnjojava vana; suijet, hrđa; crv,
što grize, potkapa; (— rose) šipak,
šipčanica; — bit, a. rastrovan; —
Dlossom, cvijet u kojem je crvi. —
— fly, 0. medina gusjenica; (Am.)
— rash, m. crven, skrlet; —, ¥. t,
nagrist rastočiti, rastrovali; — w.
pokvariti ae, sahrđati,
Canitared. kan'kčtd, 8. (— ly, adv.)
nagrizen, pokvaren; rastrovan, o-
gorčen,
Cankerous, kšn'k'rUs, a. ofrovan, sao
Cankery kan'iće?, a. rastočen, hrđav;
Cannabine, kaobaja, a. konoplja».
Cannel-cosl, ku" kolom. ugalj-
Cannequin, kan"kin, n. dijela ist, én-
dijeka pamučnina.
Camery, kla“), 0. (uomo Am) žitno
cannibal, Kin"b'l, n. Gudodder ;—,
& ly, adv.) Gudotderan;
judoideratoo.
Carnikim, kšn"kin, u, štapić.
Cannines, kin’*o's, a. opreznost, Iu-
kavost. Pi
— teeth,
im
121
CAN
Cannipers, kiin’*p™z, n. pl, šestilo sa
jine.
ji
Cannon, kšn'u, n. top; teljig (soona) ;
Am. uska gudyra; ;
ball, m. topovsko srno, nahod; —
bit, n. švale, pisak; — fire, n. to-
pomet; — boring,n. vrtanje lopova;
— founder, n. (opar; — foundry,
mn. ljevaonica topova; — metal, n.
topovina; — pruof, a. neprobitan
za topove; izvan dohvata topova.—
shot, n. dohvat topa.
Cannonade, kinšnčd', n. pucnjava to-
pooa —, vii dv. t pucati iz to-
Cinnoneer, Cannonier, kin‘ni”, n.
topnik.
Cannot, kšušt, mjesto can not, ne
‘smote, pokraćeno, can't.
Cannular, kao'julš", a. cjevast,
Casny, kin", a. oprezan, mudar, o-
lukav; dobar, blag; sretan.
Canoe, k*nt, n. žadva, čamac od pa-
nja, kore ili kože.
Canon, kin, n. pravilo, propis, sa-
kon; the — of a council, saključak
danog sah aabora; sacred —, sveto
pismo; popis svetaca; kanonik; ka-
non (u glazbi); formula; (tiješnički)
zapis; sašivaljka (u ranara);
bit, no ožvale; — law,
pravo.
Canoness, kšo'n*s, n
Canonical, noah a a ra aly, adv.)
kanordiki; — ness, n. kanoničnost,
zakonitost.
Canonicate, ki n, kanonikat.
Canonicity, ki m, vjerovnost,
zakonitost.
Canonist, Kin*nist,n. crkveno-pravnik,
Canonization, kin'Šn*zč'in, n. posveta
Canonize, kinnajz, v. t. posvetiti,
iti evecem.
Canonry, kan"nr, n. kanonikat.
Canopy, kin’p*, n, nebnica, sebo; —
on corbels, pokrov, krović, krovid; — bed,
postelja s nebom, sa zavjesama ;.—,
v. t. pokriti nebom, sastvijeti,
Canorous, kšno'rs, a.“miloglasan; —
122
CAN CAN
bird, ptica pjevačica; — ness, m. | = gegavački Zal cheat, Kad lo-
Bdlagosvučnost. pov; — cre’ fa, ameće;— ness,
Canstick, kan'stk, n. evijetnjak. licem
Can't, kint = can not.
Cant, kint, m. brid, rub, erh; ugao,
niia;— hook, karika na Ripi;
galica; (slang) udarac; —, v. t i
lopit, prevaliti; otesati; sru-
kid
Cant, kint, n. ceil, dreka; licumjeran
3. kozarski, gegavački, poslovič-
LE ‘3 dražba; the old —, stare
guale; — word, ob. osobit, prostački
teraz; —. V. i. cviliti, licemjerno
govoriti; gegavački govoriti; ličiti,
prodavati drašbom.
Cantab, tan, Cantabrigian, kšn-
Ubridi“n, a. dak is Cambridge-c.
Centaliver, kan‘ liv, m. atréun, ro-
cipiaonp, kšn'lup, m. krastaca
cantankerous, kčntan'kčrčs, a. pako-
stan, i terdoglav, uporan.
Canteen, kinin n. datra šivežara;
ott, Lan’tl. = Cantle.
Canter, kan't™, m. kratak, lak skok
(9alep); in a —, lakim skokom, (kod
utrkivanja), bez velike muke;—Y. i,
jahati lakim skokom.
Cinter, kin't, n. prosjak; tat, lupeš;
Hac, Weumjerac
gana kan't"b5r, m. (music —)
polica za note; — bell. n. krupan
Zoontie; — kratak skok (galepij==
tale, n. Bajka,
Cantharides, Msnthartdiz, a. pl. slatni
ožu, Kin'th’s, n. očinji kutić,
Canticle, kan't"kl, n. pijev, Avalopijeo;
(cant) erkvenjak; — s. pl. pjesan
nad pjeemami (Salamunova).
Cantilever,Can’t*lev*,n.str2un,rogovac.
Cantillate, kin'tlčt, v. t. pjevali, re-
citovati,
Cantillation, kant')
(recitativno).
Canting, kbo’t'og, a. (— ly adv.) licu
mjeran; ; govoreći korarski.
én, n. pjevanje
a fare
Cant fe, kan’ tl,
canton tio t, m. komadić.
Canto, kšn'to, n. pjevanje.
Canton, kan’t'n, n. srez, kotar; ple-
me; odio; dtitić u kutu grba; —,
¥. t. razdijeliti u kotare; nastanité
a. okruini, ko-
Cantonize, kan'išnajz, v. t. dijeliti w
kotare,
Cantonment, kan’t'nm'nt, n. etaniite.
.Cantoon, k*ntan’, n. creta pomučnine.
Cantor, kin’t®, m. pjevač.
Cantrap, kšn'tišp, m. čar, opsjena,
nesreća,
Cantred, kiu
Canty, kan
Canula, kan'jila, n. cjevčica,
Canvas, Canvass, kin‘v's, n. debelo
plaino; jedretina; platno za ča
theatre, n. sajmarska koli
slikarsko platno; nacrt; — back,
n.njeka amer. sicka (patka); —bag,
1. vrećica sa zemljom za dance, plat-
neni zatoj; — blind, u. zastor na
prozoru; — climber, n. mornari —
work, n. vezenje na platnu; a chip
in all her —, brod na eva jedra;
—, ¥. ti pokriti platnom.
Canvass, kin’v’s, 2, jkužavanje i
tavanje; raspravljanje; tra:
(glasova); —, v. t. istrašiva!
spravljati; pulorati trated glasoce,
kupce itd.; —, v, i. (for) enubiti,
tražiti,
Canvasser, kšn'yčat, n. trašilac, ku-
e.
‘td, n. stotina sela.
a. tratan, tratast, od tr-
Canyon, kšn'jšn, n. gudura, klonjuc.
Canzone, kšnzo'ni, n. pjema; Can-
zonet, kdnzčnet' n. pjesmica.
Caoutchouc, ka'čuk, u. kaučuk.
Caoutchoucine, ka’éusin, Caoutchine,
ku'čin, n, kaučukovo ulje.
— sill, ni ik; — square, n.
ji mare eye bolt,
svornjak 2 Biron — square key,
Bins — tin, n. kositar
u glavama.
Cap. kip, Meko) pokriti, postaviti
na što; namjestiti prijeglavnice; po-
kri skinuli
5
; uhva-
titi; kleti; pomo&; to erca deck,
otkrivena glava doći na palubu; to—
lies with one, njekoga u lašima
natkrilili; to — verses, kasivati
ko ag Ay to — m sadri | <
Imudviti;
kratica mjesto ter.
Čorak EE
Capable, kép*bl, a. sposoban, vrstan,
ra uty’ present non
1, sposobnost.
Capacious, K'pe'its, a. (> ly, ad
etre krak; shat, o gnoja
128
CAP
| obuhvata; — ness, n. prostranost;
opšesnost.
Capacitate, it, v. t. uopovobiti;
Capaitadone feist sia
He , on. ouspo-
capaci pt Epis, n. prostranom, ši :
5 sadržina dršatnost ;
dokudl
Poke es he
Capade, ko; klobučara,
gre ina pičadv od glave 2
pete,
Caparison, spec n, čaprag; gaj-
na ne eprare t. pokriti čapra-
kape amputacije.
Capelan: kaprlba 1, grenlandaki loroe
Capellet, kšp"l*t, n. našoj u konja.
Capender, kip" end™, n. kratkodrika,
Caper, ke’p*, n. skok; to cut
— s, skakutati; — merchant, (cant)
učitelj plesa; kapar (bil); —, v. t.
skakutati, skakati.
Capercailzio, kapeli, n. tetrijed:
Caperer, ke’p'r*, ak plesač.
Capias, ka'p*0s, n. uhitnica.
Capillaceous, kip*le'é*s, a. vlasat,
vlaknat.
Capilaire, kAp“la', n. vrata sirupa.
Capilament, Kplltmiat, m 1, olaknaste
capil hg re srt nb Sugadljioost.
‘apillarit ip*lar*t*, n. te
Capillaryoh kipi, & vlasast; ass
‘asa Sjev, žila.
Capilliform, išpilsfitm, a. dlakast,
Capital, kap"t"l, a. (— ly, adv.) što
se tiče glave, smrtni, glavni; pogla-
viti; osobit, velik; — stock, glav-
nica; krasan; —, n. glavni grad;
početno slovo; jabuka (u supa);
Capitalist, kap*ttlist, n. glavničar.
Capitalize, kap"tlajz, v. t. uglavničiti.
CAP
Xapitalness, kip’ ln‘s, n. glavni
al
Capitate, kup"tčt, a. glavat.
Copitation, ripsa, B. brojenje po
glavama tar, glavarina.
+ Capitol, kept", n. kapitolij; eabor-
nica.
Capitolian, kap*to'l“u, Capitoline,
kap"&lajn, a. kapitolaki.
Capitulary, k®pitjul'r, n. kanonik;
zaključak, naredba kaptola; zako-
nik; —, &. kapitulareki.
Capitulate, kčpit'julat, v. i. ugovarati,
predati se uz gover.
Capitulation, képitjalesa. n. dogo-
capitalafor, kopičjutcie
'apitulator, julet*, n. ugovori
telj, an
Capitulum, k°pit‘jul’m, n. glavica;
kapica lambika.
Capivi, piv", m. kopaica balsam,
Capo , k®pac’, n. ćepica, kamilavka,
.mantija.
Capon, kč'p'n, m. kopun; ljubavno
Pismo; —, Caponize, kčp'naja, v.
t.
Caponiere, kiptol”. m. pokriven hod-
nik u obrovu; strelište u obrovu.
Caporal, kip", n. orata duhana.
Capote, k5pčt', n. plait s kukuljicom,
Capper, kap“ n.
Capping. kep'ng, n Ukidanje klobuka;
late) vjenčanica; (— piece)
Prjatamkeao — bricks, pokrovno
kamenje.
Capreolate, kip'rI"t, a, vitičav.
Caprice, k*pris’, m. ir, muha, tvr-
doglavost.
“Capricious, kčpriš*a, a. hirovit, svoje
glave; — ness, n. hirovitost, ordo:
glavost.
Capricorn, kšp'rtka'm, n. kozorog.
Caprid, kip'r'd, a. kozji.
Caprification, kapr'f*ke's*n, n. oplo-
(taj šiškarom.
Caprio, Kapfol, n. kukavičnjak
bil.)
Capriform, kaprtdm, n koo koza.
Caprine, kip'rin, a. kaj
Capriole, kip’r*dl, n. skok,
124
CAP
Gupriped, Kapped, a. kozonog
Capsheat, Kap'sil, m. najgornji snop
na stogu, vršak.
Cepsicum, kip’stk*m, n. paprika.
kupnja, vt obrnuti pre-
ve prevaliti se.
opštim kip ‘atta, Capstern, kip'stš"n,
catia, kap'sjul'i(, 2. čakurast,
capectate, kipsjul%t, a. tobolčav.
Capsule, kip’sju!, n. tobolac, čakura ;
grnac.
Capt. kratica mjesto Captain.
Captain, kšp'i*n, n. kapelan, satnik ;
zapovjednik; brodar; nadstojnik ;
prvak u školi; — general, glavni
zapovjednik; —, a. glavni; —cy;
kšp't'ns*, n. kopetanija; — ess, n.
ka; — less, n. bez vođe;
ka kapnr n okružno sapo-
; kapelanija; — ship, n
See ala služba kapelana, zapovjednika ;
vojna vještina.
Caption, kap"
toor 5
n. uhvat, uhit, za-
naslov poglavlja.
Captions, kap’s*s, a, (— ly, adv.) ša-
rovit, lukav, zavodljiv; svadljiv; je-
ziv; U — ness. m. lukavost,
avost.
i; čangria.
Captivate, pi "tat, v. t. uhititi, za-
tvoriti; podložić, obuzeti; zanijeti;
zatraviti; kip't*v’t, a, uhvaćen.
Captivation, kaptve'isn, n. uhvaćene,
podvrgnuće.
Captive, kšp't'v, a. zarobljen. uhva-
cen, oduzet; —, m zarobljenik, su-
—, v. t. zarobiti.
Captivity, Ičptiv"t, n. eužanjetvo,
ropstvo,
Captor, kip't*, n. hvatač; brodolovac ;
rodol
Capture, kay
pliji iti, zaplijeniti.
Capuchin, k Kapjušin", Capucine, kap
jusin, u. kapucin; ženski plašt aa
kukuljicom; golub- kukmač; lijep-
čovjek (bil); malpa, kapucin.
Capalin, kupjalin, m. meksikanska
režnja.
CAR
Car, kan. vozić, kolica, kola; še-
ljesnička kola (2a ljude); — Acket,
šeljemnička karta; to take the —
putovati željeznicom; veliki neđejed;
Piola balloon, lađica od balona.
Carabine, kartkoja, m. karobinka,
carina karsbtni“, n. karabinar.
Carac, kir*k, n. portugal, trgovački
brod.
Caracole, kšrčkol, n. pol okreta, i-
granje Konjica; stube- i
Loan: konjićem.
Caracoly, bark, m. emjera alata
odi arna] mam
el, m. i slador,
Carapace, i kdr*pčs, n. gornji it (raka,
željve itd,
Carat, D, karat.
Caravan, kirvin, n, karvan; velika
kola; (cant) velka svola novca ; —
ija; željeznička neol,
Caraval,” Ena n ara )
Caraway, kir'wé, n. kumin; — com-
fits, pl. posladoreni ku
Carbine, Vrha, oni
Carbonaceous, Keng is,
Carbonate, kerb'a't, ne
of zinc,
ugljeviti zješenjaki — water, voda
n. karabinka.
Carbolio, karbčl*k, a. — acid, kar-
bolna kiselina.
Carbonade, Benes et
“st
iron, 0. cealovac; — "Pen nd, ol
kalamina.
Carbonated. ka'bšna'td, p. a. uglje-
nasićena
Carbonic, ka'b hai a. ugljevan; —
Carbon, karbčn, n, ugljik.
v. t.na roštilju peći,
vac; — of potash, pepeljika; —
nom kiselinom sasiéen;—sandstone,
Carboniferous, tbtniftroe, a šo
ugljen; — for
125
CAR
Carbonize, ka"b*najz, v. t. pretvoriti
oni KE"bčj, m. opletena velika
oy, ka"bčj, m. oplelena velil
aban.
Carbuncle, ka"b'nkl, n. orijenak, al-
mandin; crnac, kuina micina.
Carbuncular, recone a. kao al-
mandin;
Carbunculation, " oeijale in, m
Carbi dirbjart uglji al
uret, ka*bjuret, n. ugljikova slu-
čevina; — sj iron, željemni ugljur;
— ed, a. sa u
Carcanet, ah ric Rg ures,
Čerda:
m,
Carcass, karkčs, n. okosnica, truplo,
mrcina; ostanci; oglodljo korito ro-
rasplav; bomba, koja sapa-
n. mesar na ve-
, m. palilo; —
rocket,
— roofing,
m je
Carcer, kas", n. zatvor,
Carcinoma, ka's*nč'ma, D. rak(rana).
Card, pk hae karta; posjetnica; o-
) vjernica;
mao ; a queer —,
there ći something on
the — u, nješto se kuha; it is the
—, pravilo jej it is on "the — a
moguća je, vjerojatno je; to speal
by the — s, točno, promišljeno go-
voriti; — 'assembly, igraće društvo;
— board, n, ljepenka; — castle,
kartena kula; — maker, n. kartaš;
— match, n. — plajer, n.
rack, valak sa kari;
Card, kar, m garga, greben; konjska
četka; — board, n. gargata; —
maker, n. gargač; — wire, n. žica
sa i — vt. gargati, grebe-
nati, krika pomiješati; obeičastiti;
— ed wool, gargana vuna,
Cardamine, kavdšmajo, n. švadna re-
žuha (bil.)
CAR 126 CAR :
Cardamom, Lard’mim, a, ardiš (bl) | me, pollo mi nitko ne de da kaša;
Carder, ka"dč", n. gargalac. not caring to speak of it, pošto
Cardiac kardtik, a. okreplju+ | nijesam htio da 0 tome govorim; I
judi — confection, krepilo; do not greatly — to be deceived,
passion, ercobolja; — region, falata mi nije milo da budem pro-
cardial, kei 5 n oR,
Cardinal, ard, a. glavan, pogla-
vit; —, D. stožernik; crveni ženski
plašt; neko piće od vina sladora i
naranče; — flower, n. kardinalski
ovijet.
Cardinalate, kavd*n'ičt, Cardinalship,
e ain, —
dng, pr. od card;
engine, — machine, n. gargalo:—
wool, n. gorama Cuna, odrišinaj
Cardiology, kadčisdi" n. nquka o
srou.
Carditie, ka'daj't's, n, wpala (sadeg)
area.
Cardoon, k**dan’, n. žpanjolski artidok’
Care, kč', n. briga, skrb; sabrinude,
strah; paska, muatojta, njega; po:
mnja, nastojanje; to the —, ma
ies i — of (Mr. N.) predati u
(gosp. yy te ae sag rai na-
(ol na oprezu;
dotakao oh brinuti ve sa Hos
čuvati se či to have a —, ču-
vati se; have a —! pasi! to ob-
serve great —, biti veoma oprezan;
to take — for, zabrinuti se radi;
past cure, past — čemu nema lijeka,
za to #0 nije više ni brini; opres-
sed with —, slomljen brigom;
crazed, — worn, a. emeten, izjeden
brigom; — taking, brišljiv;— tan-
ed, jadikujući; — wounded, ra-
njen jadom i pečali.
Care, Ke, v. i. skrbiti ae, starati se;
željeti, mariti; I don't —, meni
je sve jedno; what do I —?
'što me briga? for aught I care, što
se mene tiče; he had more money
than he cared to risk, imao je vide
novea nego li ga je želio izvrći
pogibli; since no one cares to tell
Careen, kčrča', v. t nagnuti, izvrnuti
bred = ¥. i, nagnuti se; — ing,
nagibanje, mjesto
Careenage, kiian'di, m.
kalafatanje, troškovi nagbanja "
kalafatanja.
pomnja,
Carelema, kets, a (— ly, adv.) ne-
besbri-
maran, nehajan, lje;
fan; — ness, n. ne-
marnost.
Caress, k’res’, v. t, silovati, dragati,
ljudakati, gladiti;
je; — Pp +r; a SS
adv.) milujud, ljudesan; — ing,
_ m. milovanje.
Caret, ke'r't, n. (manjka*) znak u-
metnuća,
Cargo, kag. 0. voz, tovar (od broda)
Cargoose, ka’ gts, n, velika pandurka.
Caribou, kar*ba n. s0b, sjeverni jelen.
Carica, kir*ka,n, emokvenica; papaja
Caricature, karskčtjav, karskca", n.
nagrda, naka: pve t preijeri:
rivati; smijehu izvrgavati.
Caricatucist katjurst, n. pretje-
e;
cariceus, varkkonn a, kao smokva, li
čan smokvi.
Caries, ké'rtiz, m. kpena truhlina;
pokostica.
Carillon, karin, n. udaranje udere-
nih zvonova,
Carinate, kar"nčt, Carinated, kšr'*nč-
vd, a. lađast.
GAR
Cariole, kir*ol, n. dvokolice.
Cariosity, kšrče“t, n. grjieš kostiju
Gxrions, kerbs, a. nagnjio, natruo.
kik, m. teret; skrb; etrah; —
e i, plašiti es; —, a. zabrinut.
Carle, kal, n. ljudina; fržijam ki.
pan; bjelica (konoplja),
Caine ka"lin, Carling, karltag, n.
debela greda pod sponjama
4
palubu; — knee, n, čokot.
Carlife- thistle, a, kšrinthisl, m.
kravljak
Carlock, kao morunji mjeh:
Carlot, meka "prodak, 5.
Carman, ka"min, n. toljigar.
Carmelin, kel, Carmelite, ka".
, karmelitan, vrata. kruške
Canis tive, knin*tiv, a ejetrogoni,
Carmine, karmajn, n. karmin, er-
¢ karatdš, m. krvo-prolide,
larnage, 2
pokolj.
n'lajt, n. pućen Zoejak; — ity, Ke
alt, n. pućenost, rasbluda; — ize,
kavnslaja. v. t. Bludom oskorniti.
Carnary, kžračr?, 0, žosturnica,
Carnossial, ka'nšs"tl a. prikladan
za jeđu mesa.
Carnation, k*n8'é'n, n. mast (Boja)
pui; ke '
Carnationed, k®né’s'nd, a. putene
masti; crven.
Carneous, kins, a. mesnat.
Carney, kra ka"ut, m. šabica (konjska bo
Tesli laskanje, ulagivanje; — v, t
Carsity, trata v. i. omesnatiti, po-
‘stati: meso.
Carnival, kavn'v'l, n. mesopust.
Carnivorous, ka'ni'v'ros, a. mesožder,
127
da
CAR
Carnosity, ka'nčs*i, n. naraslica ;
memnalost,
Carnous, ka"nšs, a. mesnat,
Carob, ka kšr*b, n, (— bean) rogač,
carocher’ Ičroš', n. kočija.
Cal, kir'l, n. otela) pj pjesma; hva-
inje; —, v. t elavii pjesmom; —,
feat radovati se.
Caroli ic, » Carolytic, karla, a, ovi
jem ši it granjem on ovjenčan, gobs-
atone el, V. Caramel.
jaroon, k°rfn’, vrsta trešanja ;
runa (8 dima).
Carotid, kerdend, & — arteries, ‘glee
Garou raur'l, 1D. čast, gosba.
Carouse, k*raus, n. (čučna) pi ;
mapia Lt pent
oženser, kčrau'zš, n. pijanac.
Carp, kap, n. šaran; —, v. 1.
gati se, sadirkivati se; —, v.
koriti.
01
Carpal, ka”
6); —
Carpathian, ka'pč'th*n, a. karpatski.
Carpel, ka"p'l, n. pestić u bil);
Carpenter, kavp'ntš“, n. ćesar, drvo-
i > . i tesariti.
Canon, ka"p'ntr, n. teearstvo, te-
sarsko djelo.
Carper, ka"p"", n. korilac, rugač,
Carpet, ka”p*t, n. prostirač, šarenica,
sag; to be on the —, o čem
razmišljati; to bring on the —,
zametnuti riječ o čem; — bag, m.
putna torba, bisage; — dance, pi
ples u kući (bes velikih priprema);
— knight, n. mekušac, gizdelin; —
— monger, n. kicož; — rod, šipka
od prostiraca; — walk,
ru
t
V, t pokriti pro-
stiragima ; oblošiti sagovima,
Carpeting. karp ne: n. sagovlje; la-
Carping, ka'p'ng, a. (— ly, adv.)
‘CAR
podrugljiv; —, n. ruganje.
gel roda 1. voćac (kamen).
Carpology, k*pdl"ds*, n. vođaratvo.
Carriage, kar*dt, n. obese vozidba,
oprema, prenalanje; Hrenje; a
beast of — tovarna marva; držanje
hod, vladanje; vođenje; upravljanje;
tan (kola); topovski stan;
list; goods sent by —, vozbina;
beam, erčanica kočije; — bridge,
most na kolicama ; builder,
lar; — drive, kolnik; — horse,
(konj) vozač; — lifter, dizalica; —
maker, kolar; — shed, kolnica; —
stopper, zavor; — way, kolnik.
Gari eable, kir*dé°bl, a. vozni.
bend, kar*kbend, n. vrata
Ka
Carrier, karr, n. nosilac, glasnik,
omar (cant) uhoda; — pigeon,
Carrion: kirn, n. alrv, mrcina; o-
kosnica; —, a. strvinski, mrivacki;
— crow, m. vrana.
Carronade; kar'néd’, n. vrsta kratka
topa.
Carrot, kiršt, n. mržva, skretanj du-
— 8, riđa kosa; — y, 8. rid
Carry, rae v. t nosili, voziti, odni-
jeti; de
staviti,
lonijeti, pijes prenijeti; ina
siti; kazati, odati; odvesti, zanijeti;
dobiti, postići; prodrijeti # čim, ie
lovati što; zaključiti; to — too
far, pret; etjerioat i; to — into execu-
tion (effect), ovršiti; to — all be-
fore one, svladati, zanijeti, eve is-
vesti; to — the bell, pobijediti; to
— a cause, voditi parnicu, dobiti
parnicu; to — coals, podnositi u-
vrede; to — the day, p
to — hops, ćrkljati Amel; to—it,
prevladati, zaključiti; to — it cun-
ningly, varkom se slušiti; to — it
128
fair with one, prijazno se vladati;
CAR
to — it high, oholiti se; to“— it
Ingh di with a high M hand, uznijeti
20, uzobijestiti ae; to — the motion,
question, prodrijeti + predlogom;
to — pins, porušiti čunje; to — a
price, atojali; to — sail, otvoriti
jedro; to — a town, osvojiti grad;
to — away, odnijeti, zanijeti, za-
vesti; to — back, donijeli natrag;
to — forth, iznijeti, kazivati; to
forward, prenijeti; to — in, unij
to — into effect, izvesti, obistini
to — off. odnijeti, oteti,
to- — it off well, sretno is
to — out, iz-
nijeti, izvesti, zanijeti; to — over,
prenositi; to — through, izvesti ;
to — to account, uračunati; to —
m. prosjek, put; — all, m ki ka
lica; — tale, n, Klevetnik, klepalo;
— witchet, n. zagonetka.
Carrying, kar"ivg, u. nošenje, voženje,
prenalanje, prijevoz; — and for-
warding, otpremanje; — establish-
ment, poslovnica za otpremanje; —
trade, otpremna, posredna trgovina ;
— traffic, promet; — s on, pl. ve-
sele zabave.
Cart, kat, n. vozić, kolica, taljige;
to put (place, set) the — before
the horses, započeti što naopako;
— bote, slobodna drva zakupnika;
— grease, kolomaz; — horse, vo-
zat; — house, kolnica; load,
voz; — rack, ljestva,
stražnji dio kola; at the — 's tail,
javno (bičevati itd); — tire, šinje;
— way, kolnik; — wheel, kolo, pet
čelina; to tumble - - wheels, ska-
kati u kovilac; — wright, kolar
—, mii t. tačkariti, voziti na ta-
ljigama; vezati na taljige; — ing,
n. vožnja.
Cartage, kart*dž, n. vožnja, vozarina
Carte, kat, n. karta, jestvenik; četvrti
mah (u mačevanju); — blanche,
bjelica; neogranižena punomoć.
CAR
Cartel, kartel i kat‘l, a. . ugovor (o
izmjeni ili predaji
Carter, ka"t™, n. taljigor, vosar; —
ly, adv. riba, prostacki (kao vozar).
Cartesian, k*ti'é'n, a. kartezijski.
‘dtin’*™n, a. kar-
kartažanin.
Fthtmin, n. šafranilo.
karth'm's, n. svjetlica,
cabiage ets, m. hrskavica.
Cartilaginous, ka'ttlidi"nšs, a. hrekav.
Cartographer, k*tg’r"(*,n. zemljovidar
Cartography, RUF, n. risanje
semljovi
Cartoon, ‘ian, Carton. karin, n,
ljepenka; škatulja od ljepenke;
ext, procrt, karton; središte u biljezi.
Cariouch, kota (—š), n. naboj;
kartača ; 6račak, pločica (u gradit)
Cartridge, kartrtdž, n. naboj, fišek;
bali—, živi naboj; blank, — mrtvi
naboj :;— box, nnabojnjača; ker; —
a sagem, šablona; — paper,
, ortarett papir;
a
m
— wire, m
Cartulary, kafijul
"a. dapravnik;
pimmar,
Carancle, kar*akl, n. naraslica, guka.
Carve, kav, v. t. rezati, isjedi; reskati,
djelkati, bosti, dupsti; to — on
way, put ei-krčiti; zgotoviti;
i. rezati, reabariti.
Carvel, kavv'l, n, Brodić; morska ko-
caren, kasta, p. p. poet. édjeiian
carver kare, n. djelač, Pezbar, ki-
par; ko reše, dijeli pri stolu; isje-
kag; he is his own —, toorae svoje
sreće.
Carring, karvtug, D. rezanje, dijelje-
'reskan sieckanje,
djeljkanje; — knife,
bota j
Caryates,
diz. n. pl.
Cascabel, Mast
g Kaked’, n. slap, vodopad;
129
—, v. i. padati; (vulg.) biju:
CAS
Case, kés, n. slučaj, , dogođaj ;
stvar; stanje; iam the — of,
to se tiče; to make out a —, do-
kazati; put the — it be so, recimo
da je tako; to put —
to be in good
biti zdrav; — inlaw, parnica; — 8
reserved, zadržani grijesi; —, v. i.
pomisliti (recimo da, stavimo da).
Case, kčs, n. tok, kućica, kutija, ka-
pak; poruda; pretinac; tulac, nož-
nica, korice; koža, košurica, lupina ;
pokrov, povlaka; stalak; olovnik (u
tiskara); — ot mathematical in-
struments, ertala, crtarska sprava;
spoljažnost sgrade ; kuća; skladište;
sanduk, škrinja (robe); a hare in
its —, neoderan zec; — of a door,
orrace; — of a window, prosornik ;
— bay (— bag), međugređe; —
bottle, ploska; — cat, ocelot;
harden, v. t. elijevati na tvrdo, kaliti;
— hardened. saliven na tvrdo, tvrd,
bezobrazan; — hardened
alitak na tordo;
brava; — man, n. slagar; — proof,
“a. siguran od kartata; — shot.
kartaéa; — worm, n. vodeni mo-
— v. t. udjesti u tok, u noš-
korice itd.; sakrili; pokriti;
zaodjeli; ode kožu; to — a
wheel, pribiti dinju na tožak; cased
sash, prozor na emik.
Caseine, ké’stin, n. sirnina, sirivo.
Casemate, kčs'mčt, n. zemunica; min-
ski zdenac.
Casement, kčz'm*nt, n. okno, okance,
krilo (od prosora); okvir, dopro-
zornik ; ušljebina;— ed, a. sa krilima.
Caseous, kč'9j03, a. sirast.
Casern, kizo, k9z0'n', m. vojnara.
Cash, kas, n. pjeneznica, blagajna,
kasa; (ready —) gotov novac, go-
tovina; running —, novac u tečaju;
for —, za gotov novac; in —, u-
plaćen; to be in —, imati novca;
to put one in poslati komu go-
tovine; balance in —, stanje bla~
CAS
gajne; to pay in —, platiti u go-
proceeds in —, dlagajnički
dohodak; out of —, des novca;
short of —, straitened for —,novcem
oskudan; to be out of — by, is-
gubiti novca; to run out of — istro-
ti bested? to keep —, driati Leen,
u; — ” account, bla-
račun; — book, Blagaj-
nitka oH igor — box, kovčeg za
novce; pjenesnica; — business, ćr-
govina za gotovinu; — keeper, dla-
gajnik; — note, dlagajnička naput-
nica; — office, jna; — price,
o za gotovinu; — purchase,
jja gotovinom; t. unov-
ae isplati; promijeniti; to get
cashed, nove za.
Cashew, ‘Kia’, n. — tree, zapadni
blagajnik.
Cashmere, kiš'mi', n. žašmir (šal).
Cashoo, kaš'u, n. kačuj.
Casing, ko's*ng, n. tok; povlaka, na-
vlaka; opšav; žbukanje;
plata; plašt, oblog
rid zamotni papir.
Cask, kask, n. dačoa,“ ad, dure; —,
vt. uočiti u bačvu, naćočiti; the
wine is casked, vino je sudovno.
Casket, kas'k*t, 1. spremka za nakit,
tvoriti u kutiju.
Gesaue, Cask, kask, n. kaciga.
Cassada, kena’, Cassava, kisk'vš, n.
kasava, manjok.
Cassin, Ta", a. metica, žučica;
vojski čaj; — blooms,
mi, m. kašmir.
Sttnock ket, n, vojnička kabanica;
dolnja hal, na (vetenik).
Cassonade, peers
brašno.
Cassowary, kis’w'r*, Cassuary, kas’-
jue, m. žar, kazu
Cans-stave, kaestčv, h. duga.
130
CAS
Case-weed, kas'-wid, n.
atatnik.
Cast, kast, v. £. (pret. i p. p. cast)
i, izbaciti, odbaciti; sergnuti;
erušiti, prevladati; odlučiti; dobiti
(u parnici); odruditi (zlotinea) ;
skinuti ; (the parts) uloge
podije Godi. davati (evjetlo,
toplinu, miris); souci; pobaciti;
izmetnuti; nacrtali, risati; lijevati ;
lišiti ; izračunati, proračunati; pro-
misliti, razmatrati, istrašiti,
diti; to — anchor,
usidriti ae; to — balance. prera-
čunati, odluaitt; to — lame u-
pon one, koga koriti; to — feathers,
mitariti ee; to — one’s lot, odlu-
čiti o čijoj eudbini; to — lustre,
sjati; Ca — KE mist before one’s
. gom ka iti, zavarati; to —
o nativitJe pror proricali sudbinu;
one, koga svladati, dovi prestići;
to — seed, sijati; — a shoe,
obositi, to — the ‘ko, avlačiti se,
—an ill smell, zauda-
i, ; to— a trench, kopati
jamu; to — teeth, gubiti ibe; to
— young, pometnuti, pobaciti;
be —, rasbiti se, se, postradati; to be
a — design, “i jane osnova; to
be new —, biti preinačen, preure-
den; to = bout fasbacath, rasi-
ati, _ inst,“
Erigvoons; © =” asido, basi ne
stranu ; to — away, baciti, zabaciti;
be — away, rasbii se; to
moinjak,
's self awa]
e"
t look Dolind, ogled Sada a
— in, biti odeuden; to — into a
sleep, uspavati; to — off, odbaciti,
riješiti 20, soladiti, zabaciti, otpustiti,
ofjerati, zaputi, nopustiti (pse);
to — out, baciti van, na polje,
otjerati, izjaditi
CAS
trijebiti (ncoalaly robu); to — Bb
nasipati bedem), sagradi
otvoriti (oo baciti (dljuvanjem),
izdahnati, izračunati; to — up
accounts, računati; to — a thing
up against one, predbacivati, koriti;
—. m. i. izvrći se, viloperili se (0
drvu), razmišljati, bljuvati, zalaziti
(0 brodu), dati se lijevati; —, p.
pe (i casted) odbačen, ljeven; —
iron, djeveno željemo;“ — iron
ware, ljevenina; — steel. ljeven ocao,
Cast, Kast, m. bacanje, hitac; domet
—, ovako iltonako, jednaka prilika;
first — početak; at one —, na
jednom; men of our —, ljudi naše
wrati; — of characters, razdioba
uloga; — of drapery, nabor; — of
the eye, pogled; — of the lead,
mjerenje dubljine i — of
mind, ćud; — of verse, tvorba
atiha; to be at the last —, biti na
rada granama; to have a —
cana, Tete cae 8. kastaleki,
Castanet, kis't'n*t, n. čagrtaljka
Castaway, kastčwš, a. zabačen; na-
stradao; nevaljao; —, m. izmet,
Caste, kast, n. kasta, vrsi
Castellan, letnih m kastelan, dvorski
Castellated kas't*let'd, a. obzidan;
Caster, ee, 1. dacalac, ljevar; ra-
čunalac;
(na pokućstvu): gostavica.
Castigate, kds't'gčt, v. t. kazniti, po-
previli, trapiti; castigation, klst*.
gč'što, m. kazan; castigator, kis’
gčt“,n. kasnitlj;castigatory, kis"
tegttr’, a. kasnen, popravni.
Castilian, kčstilj'n, a, kastilski.
Casting, kas't*ng, bacanje, lijevanje ;
181
; kolašce, kotačić |
CAT
alitak; — box, pandac, sanduk; —
ladle, nljezarska žlica; — net,
mreža. metnica; — voice, — vote,
odlučan glas; — work, litina; -- s,
pl. ljevenina.
Castle, kasl, n. grad, vis, tvrđica,
dvor, kula; toranj (u šahu); — in
the air, kula na oblaku; — buil-
der, graditelj kula na oblaku, osno-
var; — ditch, obrov grada; — gate,
vrata od grada; — guard, gradska
atraia, posada, vrsta dade, vojna
dužnost; — keeper, dvorski, dvornik;
— v.i. premjestiti (kralja # tornjem);
castled, p.p. što ima kula; gradova;
— ry, m. kastelanija
Castling, kasti*ng, n. nedonošče, po-
metina.
Cast-off, kast’of, a. zabačen, izbačen,
odvrgnut. , \
Castor, kas’t*, n. dabar; dabrovica ;
pl. skočevo sjeme;
— vil, skočevo ulje.
Castoreum, kčsto'rm, n. dabrovic
Castrate, kds'trčt, v, t. škopiti, jalo
Castration, katrč'šin, m. Kopidba,
irojidba.
centr, kas'tr'l, m. postolka (ptica):
Casual, kšićuši, a. (— ly, adv.) elu-
čajan; neizvjestan; —,n. prigodan
radnik, nadničar; — ness, n. alu-
jnost; — ty, m. slučaj, slučajna
jeda, smrt, nesreća, gubitak;
_ eauualtyward, vidarski odio bol
Casuist, kit'uist, n. alučajoalova:
iatrašitelj duševnosti ; casuistic (al),
kažuis't*k(?l), a. što se tiče slučaju
duševnosti casuistry, kižuistrt, u
slučajoslovlje.
Cat, kit, n. mačka; — ship, vrsta
Broda; doostruki tronog; kluba (pa:
ranak) od sidra; to turn a — in
the pan, okretati kabanicu
vjetru; to agree like — an
gledati se kao pas i mačka; — 4
nine tails, deveterostruka kandžija ;
— and clay wall, čatma; -— tackle.
kluba od sidra; — bird, karolinski
muhar; — block, žaba od kotcene
klube; — boat, čamac s jednim
dog.
ema,
CAT
jedrom; — eyed, a. mai
— fish (aušanj) mačak 7 Maji
gut, tetiva; — harpings, skobe tra-
kaca; — head, gruja (od sidra);
— hook. kotvena (sidrena) čaklje
labo piće; — like, a. mačji;
il mašja meta; — pipe. —
call, cuvik, sapka; — salt, sitno-
zrna sal; — silver, macino srebro;
ševar, mačji rep, maca,
hor, nečije oruđe;
ridro
Wt pri
vezati
Catacomb, kitškom, u. podzemna
grobnica.
Uatafalco, kBEI'ko, n, mrtvački odar.
Catalepey, Kit’lepe®, n. mrtvilo, obu-
catalogue, kat log. n. imenik, popis.
Catamountkkrtmauntn dolja mačka
Uataphract, kit*frakt, n. oklop.
Cataplasm, kat*plizm, n. oblog, meč.
Catapult, kit*polt, n. metalo.
Cataract, kit*rikt. h, skok ili opad
rijeke, slap, prolom oblaka; kdta-
rakt (u parostr.); mrena, mezdra
na oku.
Catarrh, kota", n. Aunjavica, nazeba.
Catarrbal, k°tar*l, a, nazebni,
Catastrophe, kčtistr"f, n. prekret,
kob, kobni dogođai, žalostan konac.
Catch, kit, v. t (pret. i p. p. caught
rijetko ane Kepati, honda i,
loviti, spopasti, zgrabiti,
uhvatiti, dobiti; to — from one,
oteti komu što; "prikvatiti (o vatri);
to be caught in a a thower, biti ki
dom iznenađen; okužiti; dobiti fbo-
leat); to — the measles, oboljeti
od dobraca; dostići, stići u pravo
vrijema; to — oue's self, zapeti u
govoru; to — a cold, prehladiti se ;
to — one’s. eye, udariti komu u
oči; upozoriti koga na se; to --
the speaker's eye, o dukobiti ae s okom
predsjednika (u saboru), dobiti do-
zvolu govora; to —hold of, prihvatiti
se čega; to — a fall, pas
fire, upaliti se; to — a glimpse
of, opasiki; — the scent, nanjukk;
bd . CAT
— up, uhvatiti, oteti, spasiti; to
— a weasel asleep, imenaditi koga,
koji je uvijek na ;to— wind,
zaduhati se; catch me at that
mi nina kraj j pameti! — me telli:
fer any thing, dočekat ćeš, dok joj
opet štogod kažem; —, v. i. hva-
tati, zahvatiti, šklocnutij ubvatiti se,
zadjesti se; hvatati se; sickness is
catching, ova se bolest hvata; to —
against, zapeli, sadjesti es; to —
at, hoglati se, mašiti se sa što (sa
1), težiti za čim.
Catch, kšć, n. Avatanje, heat, mašaj,
grabac; lov; grabeš; plijen; dotik,
dirnuće; dosjetka
zapinjač; ;
odosdni kanal; Sine upon the
—_ + hraniti se lovom, plijenom,
to be
sagjede; — of a bolt, sub zasuna ;
— of a door, iljuka; — of a lock,
sahvatnik ; — feeder, jarak; —fiy,
ie) on the —, orebati iz
ljepčarica (bil.); — match, prena-
glica, loš posao; — penny, posao
u svrhu malenog novčanog dobitka;
—- poll, pandur; — weed, prilje-
pai; — word, natučak, lozinka.
Catcher, kič“, ne hvatač; pandur;
i prigrahany, ratilo, mrela,
catching Eng,
prifjeptio; —, n.
gain, lihvarski zajam.
Kir ip, k&é*p, n. vrata umake
Catechetica Kittket"K'l, a. pripitni.
e, katokajz, v. t. pripitivati,
upiti
Catechism, Katvkizm, n. kalekizam,
vjerouka.
Catechist, kat“kist, n. kateketa.
Cetechu. kat*šu, n: kačuj
Catechumen, kšt'skjum*n,n,novovjerac
Categorical, kattgčrvići, a. osiut LA
adv.) naročit. beruvjetan, odli
Category, kšt*g?r', n. red, rasred.
CAT
Caterarian, kat*né’r’n, Catenary,
kat*n’r*, k*ti‘n'r’ a, verišast, lančen.
Catenation, kattnč'*n,n. evesa, lanac
Catenulate, kčten'j ‘jul, a. verišast.
Cater, kat", vi,
—, m. četiri (na karti ili
kocki); — ‘cousin, daleki rod.
Caterer, ka'tér*, n, kupovač, dobavljač,
Cateress, ko'išrts, n. dobavijatica, ši
oežarica.
Caterpillar, kRL%pil“, n. gusjenica;
pores) vojnik; — eater, najes-
Caterwanl, "eat wil, " i. njaukati;
kričati; —. — ing, n. maukanje ;
buka; mačja svirka; to 0 go — ing,
iG u noćne
"rin, — wheel, n.
kalarinski, otrugli prozor; ognjeno
okani kčthartsk, a, (— ally, adv.)
ilo,
katoda.
Catholic, kith"I*k, a. katolički; —,
n. kotolik; Catholical, ktbol~kl,
a. opći, općenit; Catholicism. k*thél"
sizm, Catholicity, kith'lis*t*, n. ka-
toličanstoo, katolicizam,
Catholicon, kčthči*kčn. n. opći lijek.
Catilinarian, kAt'l*n@'r*n, a. katilinski;
Catilinism, kštvi'nizm, n. urota,
žadajstvo.
Gatkin, ed n. maca, resa,
atlike, kt'lajk, a. mačji, poputmačke,
Catling, ing, n, rašudilački nod;
Catt, k*to’nn, a. katonski, strog.
Cattish, kit's, a. mačji.
Cattle, kštl, n. otoka, marva ; black —,
stoka; small —,
— fair, marvinski saje
dles (— box,
maroinska
_133
CAU
nik; — show, stočarka isložba ; —
goleme, krađa stoke.
sto, HAG, no kineski uto (u kg
Caucasian, kiket'n, a. kosor o
Cagea kin "idee cheptina
(birača
Caudal, ‘aie ae oe kao rep,
Can st, Caudated, k&de't'd,
a. repat.
Caudle, k'dl, n. krjepilo, pokrjepno
piće; —, s. t. okrijepiti.
Cant, wat, ribnjača. Cateh:
‘aught, kBt, me od to ‘ateh:
Caok, k&k, n. "hry tka
Caul, kal, n. Retin rea za komu;
plena, košuljica; priloška (u stolara)
Cauldron, kal’dr’n, n. kotao.
Caulescent. kAles*nt, a. stablikav.
Caulet, kd'l*t, n. kupus.
Canlifowey, kolsBan'r n. evjetača.
Cauline, k&l'n, a. stabljički, na eta-
bljici.
Causable, ka'z'bl, a. počinio, izvediv,
Causal, kA'zćl, a. (— ly, adv.) usro-
čan; Causality, kazšl'ot*, n. uzroč-
nost; Causation, kdačćaćn, n. usro-
kovanje; Cauzative. A’z*tiv, a. u-
zročan; Causator, kAzč't“, n. uero-
čitelj.
Cause, kiz. n. uzrok, povod ; first —,
prautrok; posao, sivar; parnica
to plead a —, zastupati, brani!
to take —, podignuti parnicu (proti);
—,v. t. uesročiti, prouzročiti, povod
dati (čemu); dali, narediti; to —
to do, dati učiniti; — him to come
hither, neka dođe amo; to — one
sorrow, zadati komu jada.
Canseless, kiz'l's, a. = ly, adv.) bez
bee ;
Causeway, kaz’wé, Causey,
glavna geta, cestovni nasip;
t. nasipati, taracati.
ial, kizid"kći, a odvjetnički.
Caustic, kist, a (— ally, adv.)
CAV
- potash, jetka lužina;
jedak kameni —, 0,
pakleni kamen.
Caavtitity, kistist®, n. jelkoću, gri-
skoda, oštrina.
Cautel, kA't*), n. opreznost, lukavost;
cautelous, ka't'l®s, a. lukav, laša:
Cauter, ka't, žig, žarilo, jedilo ;
terization. Kita, n dežanje;
Cauterize, ki'traja, v. t. ožariti,
izgristi; Cautery, ki’t°r’, n. jedilo,
žarilo.
Caution, kš'i*u, n. oprešnost ; jamče-
vina, sigurnost ; jamac; opomena ;
primjer za opomenu, ito vanredno,
t spominjati, od-
"o
što jamči
Cautious, ka'šta, a. (— ly, adv.) o-
n; — ness, mn. opreznost.
jeade, kawsikčd', m. jezda, po-
ka konjanika.
lier, kivi, m. konjanik, vike;
kavalir (orsta naslona u utvrdi);
—, a (— ly, adv.) viteški, junački,
ponosan; — ism, m. vileltco; —
ness, n. itost, oholost.
ponosi
Cavalry. kiv'lr*, n. konjaništvo.
Cavass, kčvas', n. ćuraki pandur.
Cavazior
ee Bn, m. kopanje temelja.
1. špilja; pivnica; — bear,
t. izdupa
=v. iw bp
atanovati ; to — in, porušiti se.
Caveat, ke’vt, n. opomena, sudbeni
prigovor; saustava; —, kč'vsčt, v.
u sudu, zaustaviti; —
in poručiti se, popustiti, odustati,
Caveatee, kčv*tI', n. uzimač patenta
Cavendish, kiv'nd's, n. vrata duhana.
Cavern, kivn, n, dpilja; Caverned,
kivčnd, a. čpiljast ; šiveći u žpilj
Cavernous, kav''n%s, a. šupljinav, špi-
ljast.
Cavetto, kčveto, n.
užljebina, žljebit
trak,
Cavezon, Cavesson,
glavnik.
kin, n. o-
134
CEL
Caviare, kčvi“, Caviar, kava", n. haj-
, ikra.
Cavil, Karl, m. ojepidlačarenje, sa-
i. cjepidlačiti,
čivost, a
Cavin, kavn, n. jarak.
Caving, kiw*ng, 1. (također —
pk)
Ge ty, kivot, n, dupljina, prosjelina.
kč'v*, u. zečasto morče.
fan hu v. i Po rjodui —. m. grak-
oo tien, kajen’, n. (— pepper)
Cayman, Tema, n. amerikanska peo-
glavka. 2
Cazic, Cazique, k*zik’, m. kasik (ind,
lavica).
Cease, sis, v. i. prestati; odustati ;
sv. t, zaustavi, ovršiši; — less,
sis , me (— ly. adv.) neprestan.
Cecity, si’s%t*, n.
Cedar, si'd, n. kedar; — wood, ke-
drovina.
Cedared, stasa, 8. sasaden kedrima.
Cede, sid, v. t. ustupiti; —v,i. po-
pustiti.
Ceder, si
Gedrat, si
ee ‘a, y. to opšiti, platiti tavan
(alrop) ; popeliti brod iznutva, opla-
titi bočnicama.
Ceiling, sil*og, n. 9 3 tavan,
atrop 3 pretinac, bočnice (u brodu) ;
iece, slika na etropu,
Celandine, sel*ndajn, n. rosopas (bil,)
Celature, ‘sel*tju‘, m. resbaratoo, re-
zanje u mjed, bakropis.
Celebrant, sel*bršnt, n. mimik.
Celebrate, sel’*brét, v. t, slaviti, hva-
liti, avetkovati.
Celebration, sel*brč'ićn, n. svetkovanje,
canny ebrity,.s'leb’ts, n. glasovitom, sla-
va; svečanost; čovjek na glasu,
CEL
felerity, stler*t*, n. brzina.
sel*b*t,
—, m. neženja, momak.
cdi ad, m. stanica; sobica, ćeliji
ee, ošce; —, V. t. zatvoriti u stani
can? sel, n. pivnica, podrum; —
vault, m. kapast svod; —, v. t
metnući u pivnicu.
Cellarage, selčr*di, n. podzemni sprat,
pivnica; vino ui pivnici; najmovina
za pivnicu.
Cellaret, selret',n.žočnjak,skleničnje
Cellarist, sel%r*st, Cellarer, Moa
n. pivničar, konobar.
Cellular, ay sel jul”, a, stanični, staničant;
je, staničavina.
Celtulated, u sel'julčt*d, a. staničav.
Cellule, seljal, n. male stanica.
Cettalose, sel'julds, a. etaničav; —,
olaknina.
at
ca, selt, n. kell, kameno oruđe.
Celtiberian, selt'bf:
, sem"nt, stment’, n. cemenat;
hidraulički mort; lem, "lijep, melta,
. s*ment’, v. lemsti,,
Cemental, stmen't'l, cementeki.
Cementation, sem*nté’i'n, n, cemen-
lovanje.
Cementer, s*men’t®, n. lemar, cemento-
+ vez
Cementing, s'men't*ng, — chest, n,
sanduk za cementovanje; — furnace,
n. cementovište.
Cementitious, sem'ntiš“a, a. vešući,
apojni.
Cemetery, sem'*tšr*, n. groblje.
Cenohite. senšbajt, n. samostanar,
koludar,
Cencbitical, sen'bit"kčl, a. samostanski
Cenetaph, sen"taf, n. počasni grob.
Cense, sens, n. daća, porez
mt
‘prowditi procijenit? kodi. ”
*1835
CEN
Censer, sen'st", n. kadionik.
Censor, sen’s*, 9. prosuđivalac; ku-
dilac; — like, a: poludio fireg:
ship,n, prosudba, služba prosuđivač
Censorial, s*os0' Censorian, Ta
80'r*n, a. censorski, ukorni.
Censorious, s*naD'rjos, a. pokudljiv,
ness, 0. pokudljivost.
sen'šučl, a. daćni, poresni.
le, sen’sur’bl, a, prijekoran,
prijekora dostojan; — ness. 0. pri-
jekornost. -
Censure, sen'išr, n. presuda, ukor,
pokuda; cenzura; — v. t. presudili,
odsuditi, ukoviti, kuditi; — r, sen'-
Br, n, prosudnik, kudilac, refetar,
Census, sen'sta, n. ucjena; popis.
Cent, sent, n. slo; per —, po sto;
cent (bakreni pjenes, stoti dio do-
lara); — shop, dućan; — per
(iron) lihvsr; centage, sen’t'dt,
totak,
Cental, sen’ el, m. (Am,) conta, tela
7 od slo funti. A
entanr, m. polukonj.
Cantanry, sen’tér’, n. crveni rasličak;
lesser —, crvena kitica (bil.).
Centenarian, sentrae'y rjšn, a. atogodan;
—, 2
Centenary, sen't*n'r’, a, do sastoji
i; —, M. ato
— of years, stoljeće.
_senten1, a. atoljetan,
al, s*ates’*m'l, 2. stoti,
jitous, sent*sip"*tčs, a. efoglav.
Ceutifolious, sent*f0'l*0s, a. atoliet.
Centigrade, sen't'grčd, a raadijelienn
sto stupanja.
Centigramme, sen’ ‘grim, ny centi-
gram; Centiliter, s*ntil’*t®r, n. cen-
tilitar; Centimeter, stntinetše, n
centimetar.
Centipede, sen't*pid, Centiped, sen'-
t*ped, n. stonoga,
Centner, sent'n"", n. pokusni uteg od
sto funti.
Cento, sen'to, n. krpeš (od” raznih
tuđih komadića u pjesmi, glasbi).
CER
ca sen'tr*l, a. (— ly. adv.) «re-
di
i a. sredovitost.
alana sredinjanji
Centralize, sen’trlajz, v. t. sredinjati.
Centre, sen't", n. središte, sredina,
duša; oblučilo (u gradnji); — of
gravity, tečište
tište. uporište; šiljak takala; — bit,
naredni svrdao; — boss, ojaka u
ažedini (u parnom stroju); — lathe,
takalo na šiljke; — piece. atom
ukras; — finder, — punch. srje-
dilac; — truss, vezica, rebro (u
dovesti u središte ;
aredište, uarijediti ;
biti u središtu; sjediniti se
Inoj točki.
Centric, sen'trek, Centrical, sen’tr*k',
a. (— ly, adv.) v središtu; centri-
calness, n. položaj u središtu.
Centrifugal, s*ntrifyog!h a. odbježan,
Centripetal, s*atrip’t’ i, a. obj m.
Centiy, sen'tr*. n. luk, visina luka.
Centuple, sen'tjupl, a, stostruk, sto-
gubi —, v- t. postostrudi
Centuplicate, s*itja’pl*két, v. t. po-
stosirači
rt, sen'č*r*, m, stotina;
Cephal rd sef ŠIkldas, n. glavobolja.
Cephalic, s*il"k, a, glavni, od gluve;
=, n. lijek za glavobolju
Cephalopod, sef*Išpčd, n. glavonoiae
Ceraceous, g*rč'ščs, a. voskolik,
Ceramic, stram"k, a. keramičan, lon-
čarski; — art, n. lončarstvo.
Cerasin, s*rsin, n. cerasin, trešnje
smola,
Cerate, n. vodlana pomast.
Cerated, si'rčt*d, a. Hen.
Cere, a n, pokljunica (u ptica); —
cloth. povošteno platno; —, v.
ovoštiti.
Cereal, si'rol, a. šitan n. (— 8,
ili cerealia, sirtB'l®, pl.) žito.
Cerebel, ser*bel, Cerebe lum, ser*-
el'šm, n. mošdanci.
Cerebral, ser*br'l, a. mozgov,
136
CES
Cerement, sim*nt, n. povošteno platno
| Ceremonial, sertmo'u“i, a. (= ly adv.)
obredni, sveči
bičaji udvornosti;
nik.
Ceremonious, ser*md‘n"s, a. obredni ;
svečan, udvoran; — ness, 0. sve-
čani način, običajna udvornost.
Ceremony, ser'*m?n*, n. obred, udvor-
nost; sjajnost, gizda; — ies pl. po-
kloni, okolišanje.
Cereous, si'rs, a. voštan.
Cerium, si'r*šm, n. cer.
Cernous, s3"n%s, Cernuous, sor'nju*s,
rog’t', 1. slikanje na
Certain, s0"tm, a. (— ly, adv.) od-
ređen; stalan, jamačan; sjeguran,
pouzdan; — price, stalna vrijed-
nost; njeki;—, }. zaista, jamačno,
Certainty, s0"t*nt*, n, sjegurnost, stal-
nost, izvjeznost; to (of) a —, za
izvjesno, stalno. .
Certificate. s*tif*k*t, n. svjedocba,
vjerodajnica, potvrdnica ; —. s*rtif*-
két, v. t.d i. isdati svjedočbu, do-
pustiti,
Certification, sortPkastn, n. posve-
dočenje, potvrda, soj
Certifier, s sore, 2, svjedočilac,
sjegurnost,
Sona iti,
Certitude, sovttjad, n
dvjema ont,
Cerulean, s*ra’l“n, a. modar, plave-
tan.
Cerumen, s'ra'm'n, n. aih, žukčac
(u ušima),
Ceruse, s*r05', n. olovno bjelilo; cerus-
ed, a. nabijeljen.
Cervical, sčvwkćl, a. čijni.
Cervine, st"vajn, a jelenji.
č'rjen, & carski; — sec-
Cespitose, lee earn, a. busast.
CHA
Cese,'ses, n. zahod, provaša; — pipe,
zahodna cijev; — pool, sahodna
jama; —, 0. porez; out of all, —,
pretjerano: bad —, nesreća.
Cessant, ses“nt,a. prestajni, prestajući
Cessation, s' n. prestanak, o-
du of arms, primirje,
Cessibility, sesčbil'*:*, n. popustljivost
Cessible, ses*bl, a. popueljiv.
Cession, seššn, n. ustup; popuštanje.
Cessionary, ses"n®re, a. ustupni; —,
n. uatupnik.
Cessor, sest, n. koji zanemari len-
sku dužnost,
Cest, sest, n. ženski pojas.
Cesura, s'zja'ra. n. cezura, odmor.
Cetacean, s*t'šn, n. kit.
Cetaceons, seis, a. kitov.
Cetin, si't*n, n. mast od vorcani.
Ceylonese, slšniz', a. silonski.
Cf. kratica mjesto compare; Ch. krat.
mj. chapter.
Chad, cid, n. cepa, željeznica (riba).
Chaetodon, keer, nosatac (riba).
Chafe, ééf, D. ugrijati (trenjem); (tre.
njem) izglodati, istročiti, -oguliti,
razdrašiti, razljutiti; izlupati; —,
; žuliti
—"
v. i. bijemjeti (at poradi
ae, oguliti se; nužuliti se;
vrućina, bijes, jarost.
Chafer, ¢é'f*, n. grijalac; kukac.
Chafery, ć#f%r, D. viganj.
Chaff, ćaf, n. pljeva, sietka laneni
; sitnica, odmet, trice;
cutter, n. pečeno Yepliuskalo;
— weed, n.
Boats Kooljelj Par at
nje, zagrizanje, podrugivanje.
Chatter, thf", ¥, io pogaitati ee, cjen-
ats bias ( i; Chafferer, Cater,
grane dnd iting uda.
, eat", a pliecast, pljecan.
Chafing, é2' fing, m. grijanje, trenje;
oquljena koša, utre, out; planuse,
fers — sinh žeramic
Chagreen, itgrin’, koša dropavica.
Cigi, grin, m. dika, jadi —
iva-
Vv. t. srditi,
187
CHA
Chain, ččn, n. lanac, verige; kosa, o-
mova (u ikalacal; — s, pl. ključi
Wande)s ropstvo; to bind in chains,
okovati; — of buckets, čislenjak,
disalo na grotulje; — bridge, lan
čenjak; — cable, kotvena ve:
— follower, stražnji lanconosa; —
— knot, veriženje; — leader. pred-
nji lanconoša; — line, lančenica ;
— pump, smrk na čislo; — loop,
karika, kolut od lanca; — rod,
mjeračka palica; — rule, verižni
račun; — shot, dliznak, eindžirlija ;
- stitching. kačkanje; —, v. t
priverižili, lancem svezati; okovati;
lancem zatvoriti; lancem mjeriti ; vezati.
Chainless, ččn'l's, a, bez veriga, neo-
kovan, razuzdan.
Chainlet, cén'l*t, n. lančić.
\ stolica; prije-
e; predsjednička stolica, pred-
ništvo; nosiljka; vrsta lake ko-
ije; Gota rai) steljka ; (of a wheel)
red! to be called
izabran predsjedni-
taken, sjednica je
otvorena; — bit, svrdao stoličara;
— bottomer, opletaé stolica; —
cover, postolje, navlaka od stolca;
— day, dan od počinka; — man,
predsjednik; — manship, predsjed:
; (> man), — maker, stol
ila izrezaža;
icuj na ‘aoliel o o
i, dignuti na prijestolje.
Chaise, 882, n. kočija-polukrovnica.
Chalaze, k*lé2’, n. okica.
Chalcedony, Kalsed’“n*, n, halcedon,
Chaleoggapher, walkie’ rf, n, bakro=
alkograf; Chalcografy, kiil-
fo ug “in, m helkografija; bakrorez.
Chaldaic, kalde kalde
hk, n. kreda, potez, znak kre-
dom; račun (u gostionici); a long
CHA
188
CHA
—. daleko, mnogo; by a lon;
Za mnogo; he cant do it by dong |
on to nikako ne moše; to wall
one’s chalk, pobjeći; —, v. t, za-
dilješići kredom; gnjojiti laporom;
procrtati; to — out, osnačiti, na-
crtati; to — down (up), upisati u
račun,
Chaikiness, či'k*n's, n. kredovitost,
Chalky, či'ko, a. kredovit.
Challenge, eal" madd, Y. t. izasvati, za-
evjedoka); notjevanju (4
eojedaka)i s e
naj rightot ‘pravo odorgnuća.
Challengeable, ČINILA. de e
može izazvati id. odvršijić, sabactu,
Challenger, ir Kok Dy, ižasivalac,
Challis. ra 2, vrata vunena ili po-
lusvilena latka.
Chalybeate, Mibj%t, a. sealant še
ljezit; — water, n. željenita voda,
Cham, kim, n. tatarski kan.
Chamade, thmédi 1. snak bubmjem ši
trudljom, poziv
Chamber, tém’b", n. soba, odaja;
tati; — v.
— convenience, vrčina; — council,
tajno rukromno vijećanje; — voun-
sel, pravnik koji daje sukromno
savjete; — fellow, sobni drug; —
hanging, sag, — lie, pišaka (žalj.)
— maid, sobarica, dvorkinja; —
master, poslolar toji radi sa skla-
dilta; — pot, vrčina; — practice,
sukromno odo} jej robe, sobna
halja; Chamberer, ččm'b'rt, n.
komornik, pleikaš, razuzdanik.
Chamberlain, ččm'bčito, n. komornik;
lord —, nadkomornik; ložničar,
prvi podvornik u gostioni; — ship,
n. komornička čast.
Chambrel, kim’br'l, n. prijegib, ču-
dalj.
Chameleon, kčmi'lstn, n. docličnjak.
Cameleon išmil“najz, v. i. mi-
jati boje.
odanier, čam'f“, Chamfret, čim'frt.
ts t. ušljebiti, brasditi; erubiti bri-
don kjut jaato izortati; chamfering
drill’ (tool), rasvrtač, plosan pro-
kia — m. uiljebina, brasda;
ljen brid; — clamp, navlaka,
chantron, čim'fršn, n. počelje (u ko-
boa, štmoj', dm", n. divokosa ;
whey lutak;-— dressing, chamois-
‘n. érharenje; irharnica;
mmoiaor, ščmojs“, n. irhar,
Chamomile, kim*majl. n. romanika.
orapen the Ugri kadu; Champ
upon the bil mp-
ka n, švakač.
Champagne, Champaign, šimpčn',
šampanjac; (country) ravnica;
ground, poljana; —, a. ravan.
otpori čim = n. kupac par-
olanpety camp, a. lihvarski
Ctampignon, s*mpin'j’a, 0. pečurka.
Champion, čam'pj*n, n. junak, pobor—
nik, branitelj; prvak u borbi; —.
ne E. izazvati; boriti se za što; bra
Cuampioness, člavpjtać, n. junakinja
Championship, tam pitnšip, m. jena.
Chance, tans, n. slučaj, namjera,
prigoda, sgoda,
imatt priliku, nadati se čemu; to
take one's —, usuditi se, pokušali;
by —, slučajno; —, a. slučajan,
namjeran; — child, dijete nepo-
znala jela; — commer, pri
došlica; — game, slijepa igra
medley, Nuno ubgjeteo; —,
>, tar.
CHA
Chanceable, éans’*bl, a.
chance: ably, adv. Papin
8, vi.
se, devils ae; 1 chanced to be test
slučajno sam bio ondje; | chanced
to meet him, slučajno sam
stao; to chance upon, na-
mjeriti ss; to hance it, ostaviti na
sreću, pustiti als
Chancel. čan'sl, n. oltarišta, ograda.
Chancellor, čamin. kancelar;
Lord high — of England, vrhovni
sudac Engleske; — of the exche-
quer, ménistar financija (s Engl.);
— of the jury, pročelnik porote;—
ship, n. kancelarstoo.
Ohancery, čan'er, n. kancelarija;
high court of —, vrhovno sudište.
Chanere, mk, n. račić, kankov.
Chandelier, šadsli", n. svijećnjak,
Chandler, čand'l“, n. svjećar; trgo-
vac, kramar.
Chandlery, čand'itr!, n. roba što ju
kramar prodaje. dućan.
Conti Žavfeo, n. prednji dio
ke glave.
enje, Bends, v. t mijenjati, ‘pro-
mijeniti, izmijeniti; proinačići; to —
one's apparel, preobudi ae; to —
colour, promijeniti se u licu; to —
hand (a horse), cakrenuti;
one's mind, prédomisliti to —
into, pretvoriti; —, v. i. promije-
niti se; pretvoriti se; to — for
better, popravili se; —, n. pro-
mjena, izmjena, razmjena, mijena;
silan novac, drobiš; prid; hod
mjenica; mjenjačnica; burza('change)
changes, razni glasovi zvonova; to rip
the same changes, ponavljati uvije
ilo; mineral changes, okamine; to
get the —, dobiti natrag (sitan no-
vac); for a change, za izmjenu;
— of the moon, mijena mjeseca;
— of the tide, povratak plime ili
ke; — for the worse, pogorša-
> for a coach, stanica, go-
stionica, gdje se mijenjaju konji; —
obraćenje; to meet with a,
«tvoriti aree vjeri; krivi trag pea;
139
CHA
to gett the — upon one, prevariti
ona ččn'di*bi, a. (— ly, adv.)
promjenijio, Brelijevainds 5 —
ness, 0, ljšvost,
Changefal, Sende'fal, i a. promjenljiv,
jepostojan.
Changelese, ččndž'i*s, a, nepromjenljiv
Changeling, ebadt bog m 1. podmetnnio
dije nepostojan čovjek, prevrtijivac;
Changer, davat, B, mjenjač; prei-
clanging a irae a.
2. pronjena, iz-
or aje
mjena; — place,
Channel, čin",
rijeke,
Chant, pank, ¥. t. pjevati, opjevati;
|. pjevanje, jema, napjev;
(cant) ime, znak, naslov, krivi na-
slov, novinski oglas; — ar, n. pje-
ad n. pjevačica; — ry,
Chantic er, čantt*kli', n. pijevac.
Chantlate, čintičt, n prirožak.
Chaos, k2'8s, n. haos, metež, mješavina
Chaotic, kačt"*k, a. kaotičan, pobrkan,
pomrien,
Chap, tp, čip, y. 4 cijepati, kalati;
kolina a Poubica| ! kuba
olina, jusl, gubica; kupac,
momak, čovjek; — fallen, a. 2 obje:
ženom vilicom, porušen, snušden.
Cha ow ee a. topča, saponac;
okoviea ; ieee des prikopče.
chapeane ‘apo m. klobuk? gospodin.
Chapel, sipa 1. erkvica; — of ease,
područna crkva ; tiskara; zbor pje-
vača ili lastonibe
Chapelet, Chaplet, čapit, n. stre-
chaperss, ikp"*ron, n. kapa, poculica;
pratilac i zaštitnik mlade
m pratiti —
pratnja, zait
Chaplain, 2891 inn 1. kapelan, duhovni
age, éap"rnedt,
CHA
pomoćnik; — cy, — ship, -n. ka-
pelanija.
Chapless, čiplte, n. bes čeljusti, des
dolnje vilice.
Chaplet, ep, m. vijenac; čislo,
ćuba u pauna; kapelica.
Chapman, čip'mčn, m. kupac, pro-
Chappy, čip“, a. procijepljen, ras
pucao.
,Cbapter, čit, n. glava, poglavlje;
kopivoi s kaznilište; —, v. t.
arati; prekoriti.
Chaptrel, ip'trl, , glava, jabuka
(stupa),
Char, či", planinska pastrva,
-,"
t spaliti, ugljeniti, pougljiti; —,
chare, a, u. kućni rad;
voti
=> chare,
raditi domaće poslove,
obdijelati, klesati; char-
nadnigar; charwo-
ja; — work, n. te
ruka, rukopis; brojka; znak, biljeg;
narav; značaj; ćud; dostojanstvo,
naslov, stališ, čin; glas; svjedotba;
uloga; in —, na svom mjestu, isti-
osoba, lice —, V. t zasjedi,
tuviti, opisati; — lesa, a. neul
žen, bes značaj.
Characterism, klrdkttrizm, BD. ka
Characteristic(al), kšrški
(— ally, adv.), značaj:
n, obilježje, snačaj, U oinar zna
jka; — alness, n. osobitost, osobina.
rization, kdrktrzčišn, m.
ivanje.
kitršktčraju, v.
dlješiti, oma
Charade’ ščrčd', m, elovčana zagonetka
‘Charcoal, ear kal, n. (drveni) ugljen;
— burner, n. ugljenar; — dust, n.
ugljevni prašak; — kiln, v. ugljara;
Pea m. crtaći hira mA
t ugljen projekti“ ljenom
dimom za,
ocrniti,
Chard, ča'd. n. bijel net artićoka.
Charge, ča'd2, v. t. opteretiti, nato-
sariti; napuniti (čašu); nabiti (pu-
140
CHA
1); nametati (ped); (to — on),
napriiti, oteretiti (koga čim); ob-
duditi, zadužiti; nametnuti (namet),
udariti (pores); naloziti (with), po-
vjeriti; zapovijedati, preporučiti, o-
pomenuti; okriviti, optušiti; pred-
baciti, pripisati (komu što); uda-
riti, navaliti (na); to be charged
with, dugovati; to — (to) one’s
account, upisati u dug; —, v. t.
navaliti, nasrnuli, udariti; —, m.
teret, trh, tovar, bi ae; priljag,
prated; težina; usip (u metal); na-
boj; namet, porez; (charges) ćrošak ;
nalog, zapovijed; trud, briga, nadsor,
opaska, pohrana; “uprava, služba
poleg, zalog; štićenik, štićenica; po-
; opomena; osvada, tužba; na-
cua, nasrt, juriš; oblog (za konje);
Ho je preljerano u u; za-
povjedništvo; nalog ili snak da se
udari; to sound the — trubiti na
juri; a — of lead, njeka težina
olova; a ship of . nakrcan brod;
the heads of the —, članci tužbe;
to give in —, dati na pohranu,
dati koga zatvoriti; to take — of,
primiti, starati se; to have in —,
nadzirati, pasiti, prigledati; to be
at the — of, biti komu na teret;
I am at the — of, to je o mom
trošku, na moj račun; charges to
be deducted. odbiv troškove; to
condemn into the cha:ges, odsu-
diti na naknadu troškova.
Chargeable, ča"d2bl, a. tegotan,,ne-
di skup, dragogen; ito se
porezom; pod carinom; it is — to
You, ovo se ima vami pripisati, it
1s not — to your account (upon
you), ne mode vam se upisati na
teret (u grijeh); — ness, n. dra-
gocjenost, skupoća.
Chargeless, a. bez troška; jevtin.
Charger, čavdž", n zdjela; — of in-
cense, kadionik; nabijaća lopata;
j od mejdana.
ily, čč'r'lt, adv. oprezno, štedljivo,
CHA
Chariness, čč'rtn*s, n. oprez, smotre-
nost, štedljivost.
Chariot, ea n. kala; bojna kola;
kočija; — man, vozar, kočijaš; —
race, utrkivanje kola; —, v. t. vo-
ziti.
Chariotee, Girt! n. vrata kočije sa
dea sjedala. |
Charioteer, čirsti", n. kočijaš.
Charitable, ér*t*bl, a. (charitably,
adv.) ljubezan. milostiv, milosrdan,
dobrotvoran; — ness, n. milosrdnost,
dobrotvornost.
Charity, dart’, n. ljubav, milost, bla«
gost, milosrdnost, dobrotoornost ;
milostinja; zadužbina; sister of—,
milosrdnica; for —, za ljubav božju;
in —, zabadava; to be in — with,
'oga voljeti; tobe out of — with,
Bila kin zavađen; — school, u-
boška učionica; lying-in —, rađa-
onica. .
Charivari, šartva'ri, n, bučna, mačja
svirka.
Charlatan, , me gl čar-
latan; — ical, sa'Ptin’*k'l, a. (—
ically, adv.) glamaški, čarlatanski;
+ glamaštvo, čarla-
wain, čarizozwčn, n. veliki
(ili mali) medvjed (zvjezd.)
Charley. davi om. (cant) pandur,
i — pitcher, varalica u igri.
Carlock. earlok, n. poljska rotkva;
divlja gorušica.
Charm, ča'm, n. čarolija; Basma; čar;
milota, dragost ; (caut) otpirač; —,
v. t, obajati, začarati, opčiniti; u-
tažiti, ili; to — away, odča-
rati; to — down, razočarati, ukro-
titi; charmed, ča'md, p. a. čaroban,
baj
Charmer. tarm*, n. čarobnik, čarob-
nica.
Charmful, ča'm'ful, a. čaroban, dra-
gostan.
Charming, ča"m*ng, a. (— ly, adv.)
čaroban, lan, milotan; —,
ness, n. čar, milota, dragost.
\
141
CHA
Charmless, ča'm'l*s, a. bez dragosti,
bez čara.
Charnel, ča"n'l, a. što se tiče mrivih
tjelesa i kostiju, mrtvački; — breath,
mrtavitina; — house, kosturnica
Charpie, šE"p*, n. ovilača, čiha.
Charpoy, ča" pdj, n. postelja (uist. Ind.)
Coating, čar*ng, n. pougljivanje, u-
oke čar", a. ugljevan, kao drvni
Chart, ČE n. morska karta Ui mapa,
Chartaceous, k*te’é*s, da'té’s’s, a. pa-
piran, kao papir.
Charter, éart™,
ugovor; povlastica
tutional —, ustav; — land, slobo-
dno dobro; — party, tugovo) onaj-
mu broda; ; dati
brod u najam; “vain; chartered
rights, povlastice.
Charterer, eat, m. najmitelj, iz
najmitelj broda.
Chartiem, ča"tzm, n. radikalna na-
čela njeke političke stranke u En-
gleskoj
Chartist, čavtost, n, pristaša čortisna
ili radikalnih načela.
Chartless, čava, 1. “neubiljefen u
arti.
chartulary, kartjul’r’, n. zbirka po-
velja; arkivur.
Chary, čč'r“, a. (of) oprezan, smotren,
štedljiv.
Chasable, Chaseable, čč'sčbl, a. lovan,
riki za
ččs, v. t. loviti, hajkati, go-
to — away) protjeratis
brs tjeranje, progon ; traženje, teš-
wide; gonjena zvijer, gonjeni
brod; “ Prokji mjesto, Fata
podno; dušina
okvir u tiskara; te e in —
Of progoniti to follow the —, lov
loviti; to give —, loviti; goniti, u-
komu; — bar, okvir; — gun,
laki top sprijeda na brodu; — port,
prednja luknja na brodu.
CHA
Chaser, ee, m. lovac, gonjač, haj-
Chasing, davug, p. 8. lovan, lovački;
=, B. lov; vajanje. |
Chasm, bajk a je
Chasm , kiri,
Pad "iri" a raspucao, lo-
pun provala i rupa.
Chaste, word a (— Ry
142
CHE
Chaunt, V.Chant; Chaunter, V. Chan-
ter.
Chavender, dav'nd™, n. okuk (riba).
Chaw, ći, n. čeljust,
j; —, v. t žvakati; to — up
one's word (am.),
Cheap, tip,» a KA a v.) jevtii
ne): loš; old —, ne cijeniti,
ne držati do; to (make) hold one's
ii eapener,
čip'n"", n. cjenkač; ‘Cheapness, čip"
7, čis't*t*, n. čistoća, nevinost.
Chasuble, ée'jubl, n, mimnička odjeća
Chat, čit, v. 1. (— ting, — ted) go-
interment, apne m. "prelijava«
Chattah, čita, n.
Chattel, čić. "pokretna dobro imo-
Chatter, Ae", w. i. gokati, čavrijati
corkulati; cookolati” brbljati; to —
* period to — ut, cobra
. brdlj
Chattiness, čit'*n*s, n. drdljavost;
cri, ay, a (chattily, adv.) dr-
cuties dht'wad, n. kide, rotde,
auhor.
Chaudron,-či'dršn, n. drob, crijeva.
Nea; (cat) oešalar to puta =
upon oni prevariti
Cheatablencss, a'tbin's, n. varavost,
cheater, ae n. varalica.
eatery, di't*r*, varanje, prijevaratvo
eaeatngly 8 dtngl, ris prijevarom
. ošuštava, pe
kor, kama, nauk; tada; mak;
zarez, rovaš; kontrola, prigledba ;
priglednik ; ček, bankovna
‘ca; checks, pl. kovrtač, igraći bi-
Yer; šah; kocka na platnu ili
knu ; checks, pl. kockast latak
shirt, darena wa, kra košulja; to
put (impose) a — upon, obuzdati,
tupred; to take — a srditi se
t. saustaviti, obusta-
viti, gi sopra obusdati, sbrotis
ređivati; pregledati
; wapo-
račun); pro-
CHE
tresati; checking off the names on
her fingers, iadrajajući imena na
prstima; —. v. i. (at) naići, na-
jeti se na ži zapeti, stati, pre-
cute? čekta. V. Checkered,
Checkless, seks, a neobustavljio ;
neukrotiv;
Checkmate, éel'mét, n. žakmat, po-
ass +. & udiniti Tahmal, po-
bijedšti, zaustaviti.
Checkrein, ček'rčn, n. oglavnik, uzda.
Checky, ček", a. kockast.
Cheek, čik, n. lice, obraz, jabučića;
— s, pl. lice, obličj takala
(u takara); strana a, topov-
skog stana itd; checks” Tr jowl
(jole), lice us lice, iskreno; to one’s
samoga sebe; ante
"grafting, ij jemj
u zarez; — piece, kundak, sabi Radnja
u dizala; — pin, zavrnka, dinac;
— pouch, lični toBolac; — tooth,
kutnjak; cheeked, čikt a, lica, ue
lice; rosy- cheeked, rumena lica;
cheeky, či (cant) berobrasan.
Cheep, ¢iP, Y. i. cvrčati, pijukati.
Cheer, čir, v. t. obradovati, rasveseliti;
(to — up) obveseliti, rasvedriti; ra-
domo pozdraviti, hura ili živio do-
vikivali; —, V. i. razveseliti se, o-
16; radovati
biti zdrav i veseo; hrana,
jelo, gozba; lice, pogled; of good
—, veseo; of heavy —, turoban;
what —? io je? kako je? prijaz-
nost, dobra volja, veselje; radostan
usklik, hura.
Cheerer či a if m. dodrilac, veseljak;
onan wt eee, a. (— ly, adv.) ce
ijuhati;
143
CHE
te0, radostan; — ness, m. veselje,
radost, dobra
oueerily, čir, a Cheerfally.
Cheeriness, či“ ‘on, n = Cheerft
ness.
Cheering, čirtog, a (— ly, adv)
in, veseo, , obodra-
vajući.
Cheerless, di" l*s, a. neveseo, žalostan;
— ness, m. turobnost, žalost,
sa lao divs, ad adv. = Cheer-
fal(ly).
Cheese, us, m. sir; hrpa istittenih
(prešanih) jabuka; (cant) predmet
Pree grati, (u opće) etoar; naklon ;
= bob, crv u siru; — cake, sir-
njača; — monger, sirar; — paring,
kora u sira; — ‘rennet. grušalica
(bil); — ranning, sirutka; — ta-
ster, svrdao za sir; — vat, sirnica,
Cheesy, čir', a. sirast, eirovit; (cant)
krasan.
Chegre, čeg“, > Chegoe, čeg'o, n. du-
recto a ‘tt, m. krilonozac,
Cheliferous, Klif'r’s, a. do ima
ovim: kel’*fi'm, a. kao štipaljke
ogre tate
kremijaki
mijeke tvorine; lučbenina.
Chemise, š*miz', n,' ženeka košulja;
rubača.
Chemist, kem"st, n. lučžar, proda-
valac lučbenina, ljekarnik.
Chemistry, kem'str*, n. kemija, lučba.
Cheque, KE oj V, Check, Checker.
Chequin, čtkin', n. cekin,
Cherish, žersi, v. t. milovati, ljubiti,
paziti koga; hraniti, goj; podu“
hrabri dodriti; Cheer,
n. milovanje, ume Podupiranje
Cheroot, érat’, n. cigara, smotka (0-
bično še Manille).
y, lovor
ones — cheeked, 2 rumena lica;
— lack, čagrtaljka za platenje
ptica; — cobs, n. Tete; — juice,
trežnjovika; — laurel, looor~ek:njas
— lip, rumena umna; — merry, a.
m; — mem 7, n. dar % nov-
ons — merry- 0, Batine; —
orchard, cruingik; pit, jamica
(u dječjoj igri); — stone, trežnjova
koštica; — tree, trešnju (vodka); —
ter, trebjovien,
Chersonese. kovstnis, n. poluotok,
poluostrovo,
Cher, E0't, n. kremen, dreeva (min.);
Cherty, dort, a. kremenast, dresvas?
Cherub, čer“b, n. (pl. cherubs ¢ che-
rtbim) keru
Cherabical, jar.
Cherap, čer*p, v. i. "orkutati ovrčati;
—, Y. t mljeskanjem poticati konj
, ore m. krosuljica (bit)
kao je
isel, čezel ćim), n. junak.
Chen. čes" 1p, n mokrica, babura,
Chesnut, češ'nčt, V. Chestnut,
Chess, čes, n. šah, Shak; snije!; vrata
korova u pienici; — apple, muk,
brek; — board, škaknica; — man,
skakac; — player, igrač šaha.
Chest, čest, n. kovčeg, eanduk, škri-
nja, ormar; prei, grudi; -- of dra-
were, ormar sa sunjicama; — bel-
low, ojetrilo na sanduk; — foun-
der(ing), neduka u konja; — far-
viture, okov škrinje; — trap, stu-
pica (za pore); —v. t. spraviti,
spremiti, zatvoriti u kovčeg, ormar
itd; to — a rail, udarići prrima
o priječnicu; broad-chested, a. H-
rokih preiju; narrow-chested, a.
uskih preiju.
Chesteine, Chesten, éea’t*n, V. Chest-
nut.
Chestnut, Chesnut, čes'not, n. koxanj,
kesten; kestenova boja ; ridan (konj);
—, & kestenast; — colour, keate-
CHI
nova boja; — grove, — plot, ke~
atenik ; mountain-oak, kestenov
hrast; — tree, kesten drvo.
Chetah, či leopard.
‘ta, n,
Cheval-glass, stval’glas, D. odliko o-
kretno
Chevalier, ševi", m. konjanik, vites.
Cheven, Chevin, evn, n. vrsta ke-
ratietan, } — conscience, komala
luda.
Cheviot, di'vest, čevi*t, m. čevlotska
om, ska oxine, ( “
jevisance. Memija n. (obs.)
dusede; (nezako ze
Chevron, Doza n
Chevy, pov), Chiry, tor, girs hal oes
se ase yt baja, "hits
Chew, ča u ; to — the
cud, preživaći; pooner movati ;
žvakati, preživati; (on) pre-
mišljati, baviti še (čim); —, n. šva-
kanje, šo se zvače (n. pr, duhan);
chews, pl. komadić kamena uglja.
Chewet, čit, n. (obs,) mesma Sjaste-
nica; čavka.
Chicane, š'kčn', n. izvrtanja (prava),
spletke, gjepidlačenje, sanovijetanie ;
—, V. i. zapletati, izostati, sadije-
vati; Chicaner, i*kč'n“, n, o.
tavica, pletkaš, sanovijetalac; Chi
canery, š*ko'n'r, n. zaplslanje, mu-
dračenje, sadirkivanje.
Chiccory, čik*r?, n. codon, konjo-
gris J; vodopijna kava.
Chich, čič, u, (— pea) slanutak, čič.
Chicken, čika, (Chick, čik), n. pile,
kokošica; djevojčica; my (dear) —,
ubica, dušica; — coop, n.
ja; — hearted, a rai ma-
lodušan; — pecked, a. pi nana
pox, divlje kozice; chick-pea, sla-
nutak; — weed (chick-weed), cri-
eves (Bil,)
odn, king, u. (chich-
Hing) etch, endem hasten:
CHI
Ghicory, V. Chleso
aja, (imp. chid, tid, p. p.
Pai, chidéen, čid'n) karati, pso-
koriti; to — from, away, psov-
i; — woi. karali se;
—, 0. žamor, žuber; chider,
kudilae, korilac; chid-
2. glavni, poglavit, najeiči,
erhoond = lovni pela, posao;
— partner, gospodar; — priest,
eeliki svećenik ; the lord — justice,
vrhovni sudac; —, n. glavar, po-
glacica; vođa: glavni dio; in —,
glavni, vrhovni ; commander in —,
Slavni zapovjednik; Chiefess, és,
m. glavarica; Chiefless, ći
bez glavara ili vođe; Chiefly,
adv. lavito,
Chiefship, n. inthe fat glavara.
Chieftain, čiften, n. vođa, poglavica
glavar; Chieftainess,
Chie , Chieftainslip, m, čast
Hi vođe.
bet Te chicas atta, n. akouby
dijete,
Chieve, zani vy. i. (obs,) uspjeti; Chiey-
ance, či'v*ns, n. likes.
iff-chaff, tiféaf, n. vrbova lisnica
tdi čil'blčn, o.
Child, tajid. m. (pi. chilgeen, etkarsa}
dijete; froma —, od djettnaloa ; to
be pait a —, ne biti viša dijete;
wit , noseći, trudan; to get
with —, ? obremeniti; to go with—,
biti trudna (e djetetom); — ~ beariny
trudnoća, i patho
Babine; — birth, "Pratl rade
zit, wally minds rafal Km
imajući dijete; lermas,
mi ovin Oklihood,
od, ne djetinjefoo; econ
dllinood, Childish,
dai, deat U Ghildishness,
Gjetinjetoo; Childiess,
ika a. bez djeteta; Childlike,
zin, a. djetinji, dječinski;
idly, ajar, a.iadr. djetinjast,
145
CHI
kao dijete; Child-murder, n. čedo-
moraivo;, Obildnesn. vaji'nv«, m.
ljetinjost
orke "raid, n. mladi vitez, plemče.
Chitin MEU, m. jada; tisuća gor
oun’ Gil, n. Aladnoca, studen, mrazy
prehlada; jeinja; groza; grnac (sa
lijevanje); to take the — off, emla~
čili; —, 8. Madan, stuđen, mrzao;
ozebao, jesi, smrsao ; Bes srca, o-
čajao; — damps, olažna studen;
ve i, ohladnjeti, ohladiti se; drh-
tati od zime; —, v. t. Madili, ohla-
diti, emrenuli, zalediti; poškropiti
(gvošđe); poklopiti, pokunjiti, uta
iti; chilled,” čild, p. a. kaljen;
chilled role, valjei za laitenjes
chilled work, slitak na tvrdo.
Chilli, Chilly, čil*, n.
Chilliness, čil*n*s, "Glinom čil'n*s;
fadnaća, mralina, mras.
Chilling, čil*ng, a. (— ly, adv.) Ala-
dan, studen; —,1. staklena tordoda
Chilly, él”, a. (chillily, adv.) Aladan,
mrazovil, studen.
Chiltern Hundreds, čilt*n hon’dr‘dz,.
to accept the — —, odreći se mje-
sa u Parlament
Chilver, čilv“, m. jagnjica.
Chimo, Chime, ćajm, n. čehalj (u
bačve)
Chime, či im, 2. svonjenje, skladno
zvonjen; lad, skladnost; suda-
ranje, suglasje; —, v. i zamnjeli,
sazvoniti, svoniti, rudarati se, sla“
gali se; to — in with, pristati, o-
dobravati; —, v t. udarati u zvona,
svoniti; Chimer, éaj’r
Chimera, ni, kojin, im. “klapnja,
Hapnja, utvara.
obe, čim", š*mi", a. široka gor-
(biskupa).
omencmernn Chimerical, k*mer'-
*k'l, kajmer*k'l, (a. — ly, adv.)
( dapan, ludovetan, umišljen, muši=
čav, tašt, neosnovan.
Chiminage, kim"*ntdž, m, (obs.) šum-
ska cestarina.
CHI
Chimney, čim'n", a. dimnjak, čađak;
ori, kamin ; staklo od
|, zaklop od o-
rita —_ corner, ku od kamina,
ogi: at the — corner, uz vatru,
uz peć; — fender, rešetka-od ka
mina; — flue, dina cijev ili dim-
njak od kamina; — frieze, pas od
kamina; — hood (— funnel, —
mantle) plašt kamina; — hook,
daljak, kuka; — jambs, okvir ka-
mina; money, dimarina; —
ijenac Kamina; — pipe,
; — pot, kapa od dim-
njaka (cilindar); — shaft, trup
dimnjuka; — stack, red dimnjaka;
— sweep, — sweeper, dimnjačar;
— top, dimnjak (nad krovon).
Chimpanzee, éimpan’zi, čimpšnzi', n
Fimpansa.
Chin, čin, n. obradak; up to 0 the, —
do brade, preko vrata; t
oba dignuti do brade;
ljati
čaj'nš, če'n*, či'no, n. (— ware,
porcelain) porculan; — bark,
kina, grozničevina;— ink, kineski tuš;
— man, kinez, trgovac porculanom;
— orange, kineska naranča ; — root,
kineski korijen; — wood, kinovina;
— kaj'n', ki'nč, m. kina, grozničevina
Chine in, Chinkapin, Chinquapin,
k'pćn, n, čučava bukva.
ch. činč, n. vrata atjenice.
Chincough, čin'kof, n. kripavac.
Chine, čajn, n. hrptenica, krsta; po-
leđina, isječak; hrbat, bilo (brda);
čehalj (u bačve); — v. t. presjeći
krbat; imati bilo; slomiti krptenicu.
ee, čajni', m. kinez. Chinese, čaj-
. kineski; — n. kinez; kine-
kes —
gle, čin'gl, n. šljunak,
Chink, čink, n: puklosina, prdotin
puč; zveket novca; pjenes; — ¥.
cijepati, parati, pukotine ispun
novcem zveketati; —, v, i. puknuti,
cijepati se; zvečiti; Chinky, čin'kt,
a, raspucao, rascijepan.
146
CHI <
Chinned, čind, a. što ima (dugi) + %
bradak.
Chinse, čins, v. t. zabučiti,
kučinom.
Chintz, dine. n. cic, šareni katun.
Chioppine, V. Chopine.
Chip, cp, n. režanj, odrezak, ostrišak,
kriška, iver, otpadak; chips of wood,
chips of stone, odlomci ka-
začkati
menja; (brother) —, drug; chips,
zanatlije, novac; — ofthe old block,
očev dijele ts like— in porridge,
ako ne Koriati, ne će ni škodi; Ike
carpenter, like chips, kakva slika,
pi — ax, širočka; —
box, škatulja; — hat (bonnet) klo-
Duke lubnjuk; v. t. (chipping,
ped) odreskati, osjeckati, ostru-
gati, otesali, oilesati ijei; pro-
kjuvati; —, voi. odlomiti se, otkr-
iti se; unositi novca;
to — in, prigovoriti.
Chippendale, éip*ndel, a. lijep i lak
(0 pokućstvu),
Chipper, čip", v. i. cvrčati, corkutati;
—. a. veseo, razgovoran.
Chipping, čip'ing, n. odrezak, odlo-
mak, odsječak, komadić, otkrhnut
ugao; chippings, iverje; Klesanje,
tesanje; struganje. Chippy, čip", a.
pun odrezaka, strugotina; suh kao
ostružina; mamuran.
ragra, kajrč'gra, n. ručni ulozi.
Chirk, 8k, v. corte, curkutati;
škripali; —, a.
Chirograph, kaj’ rograt 2 dvogubi spia
istom rukom napisan; vrsta globe;
Chirographer, kajrog/'rtf", n, pisar;
Chirography, kajrig't, u. rukopis,
umjeilina pisanj
Chirology, Kajrot" 'di*, n. govor rukom
ili pratima.
Chiromuncer, kaj'ršmins"', n. Sitalac
u ruke; Chiromancy, kaj'rbmans*.
n. gatanje u ruke, ~
kajrop"*dsst, m. liječnik
Chiropo
ručjih il i "nožnih bolesti; vidar ku-
Chirp, 00" čo'p, v. i, curéati, cvrkutati;
radovati se; —, ¥. a. razveseliti;
CHO
ešiviti; —, — ing, n, cvrkut, corka;
Chirper, čo"p", n. ko corkuta, ko
e veseli; ok "ping, a. ve-
seo, ‘irpy, čO"p*, a.
vereo, dobre
Chirr, Chirre, ay, i. ovrčati, gukati.
Chisrap, nt čir%p, v. i heen mlje-
(kad 6 pogone. ; Ve
t razveseliti, X ;
Chirrupy, ip. a. veseo.
Chirurgeon, kajro"džšn,n. vidar, ranar
Chisel, tis, n. dlijeto; —, v. t. va-
ja dljetisati, dlijetom dupati; va-
oklesati.
rati; to — off,
Chit, čit, n. Rica, mladica; mosuljac,
drađavica; dijela; —, v. i. niknuti.
klijati,
Chit- chat iit sat m. brbljanje; —
of the one novosti.
Chitlin, čit n,n. ong. hee chitling,
did odlomak,
Chiterting, ait ing, a. drob,
a nabornica (na 5 kabul.
co tit", m. pismo, limtić; dijete;
a. djeinji.
€hivalric, šiv*ltik, Chivalrova, siv*l-
rta m viteški; Chivalry, bivsle, u.
vileštvo; junaštvo; viteško
Chive, čaju, n. slašac, drobnjak;. or.
ata luka; nit, končić (u cvijetu); —
tajv, ćiv, m. pila, nož.
Chivy, div", v, t. hajkati,
om
lone. koka a klorov; Chloride,
klyrd, n. Chlorine, klor*n,
n. solik, klor; salone. klorajt, n.
Horit; Chloroform. klo'rf'm, n.
kloroform; Gloropah, kloro'pšl, n.
kloropal; oropLyi, klo'fil, n.
ino) "end nlorosis, klorčats,
ilo; Chlorotic,
Tio k,n. Bi + Chlorous,
8'r*s, a, klorov; — acid, solikovina,
Ghost, ćak, T. Choke. oat
jock, ččk, n: klin, jy +
savoranjs’—, ¥. E. Binom ili pod.
logom i satooriti, saorijeti;
=, ¥. i. i, pristajati; —, adv.
sasvim tijesno, tik; Chockfall, Krma
147
CHO
fal, Choke-full, čak'ful, a.
Chocolate, čč'kčlet, n.
Chode, é0d, sastarjeli imp. od chide.
Choice, ččja, n. izbor; pomnja u iz-
; zaliha (na obir robe); cvijet,
jesgra (najbolji dio česa); to make
2 sabres | take your — a
rajte po volji; —, &. ly, ady.)
izabran, biran, vrli, isvrstan; šled-
Yio, točan, pomnjio, gadijio; to to bo
— of, čime tvrdovati, dobro
niti; — commodities, roba po po
prepun.
doni the — love, odabrana ljuba ;
jak; — drawn, po-
Ci orceless, čdjal“s, a.
bez izbora, preko dolje, prisiljen
Choiceness, ponam ke Biranost, M
— spirit,
nine biran;
oni Bok, vt ve te seguliti, ugušiti, sa-
jj zabušii, satianuti,
donio ori braniti, smetati;
svladati, m 6; worijediti; to
— off, uguši, ukloniti, odvratiti,
učutkati; vi. gušiti ee, ugušiti se;
— jenje, gušenje, usnički
kruh, brada u artićoka; bijela ma-
rama za vrat; glavna esata (u Ind.)
— cherry, divlja trešnja; — damp,
uduiljie srak; — fall, pun puncat;
beth, dictate kruške, krvavi
velška marama sa vrat;
č0'k*ng, n. davljenje, gušenje; Cho-
key, teka nee ‘ dije sa za-
to feel choky, gušiti se
Grail aka ni doka so
Choler, kole, n. ue jed, gnjev.
Cholera, kole", n. kolera, kratelj;
Choleraik, kol’re*k, a od kolere,
poput kolere; Choleric, kčl*rtk, a.
Saženičav, 1, jedovit; gi ršljiv ;
Cholerine, kolsrajo, kortriu, u. ko“
CHO
148
CHO
lerina, krateljak; Cholesterine, ko-
les'irin, n. žučni tuk; Cholic k&l*k,
a. žučan; cholic acid, žučna kise-
lina,
Choller, kl", n. podvoljak.
Chondrine, kčn'drtn, n. Arustavina ;
klija od hrskavice.
Choa kčndraj't*s. n. zažeg (u-
ala) hrskavice.
Crondroplerygiao, kčndršptčridao,n.
(riba) hrskavača, hruštavka.
Choose, čuz, v. t. (imp. chose, p. p.
chosen) izabrati, odabrati, birati ;
prijeti Mješ; —, v. i. birati, ra-
čiti se, ne moći a da ne; I cannot —
bat say, ne mogu a da ne kažem;
TN do it to —, uradit ću to
svega (nada ave, osobito); I erie
— to, ne rači mi se; to — ont,
izabrati, trijebiti ; would you —
some of these fruits, izvolite li o-
vog voća; T do not — any, Koala
ne ću; — your own ti
vrijeme po svojoj volji ; še —_ a
votes, by ballot, debiradt glasovni-
cama, krugljicama.
Chooser, ču", u. dirač, izbirač,
Choosing, é0’z‘ng, n. biranje, izbor.
Chop, sop, v. t. (chopping, chopped)
ojeći, i, rasjeći, rascijepati,
razrezati; prokinuti; udariti; pro-
gutati; mijenjati, promijenili, pre-
inačiti, izmijeniti ; kupovati, proda-
pati; “to — up, šćapiti, zatvoriti
— down, posjeći, oboriti; —, v.
i i? reaseen Repati; mijenjati, trgo-
vati; preinačivati; pravdati se, pre-
pirati se; to — in (into), uernuti,
danuti; to — upon, namjeriti se,
naići; to — and change, redom
mijenjati i preinačivati, biti nestalan;
to — logic, prepirati se; the win:
chops about, vjetar se okreće.
Chop, čp, n. (odaječen) komad, od-
sječak, režanj, kriška. zalogaj ; re-
barce; pukotina, proder ;
vilica; (pl) usta, qwica; chops of
a river, ušće rijeke; chops of a
vice, čeljusti škripa ; izmjena,
mjena, trgovanje; vrst robe; of the
first — proe radij. marka i duš.
deni peta; purina bama, i
; — chard nadar-
Tine, brgovac ra akad fallen,
PE i = ba
provarni ; — lo
o Stick, slapié za jelo
(u
a).
onspchor” &čp-ččp, Vi. žuriti se.
Chopin, čipa n. Moldy cipele a vi-
Chopper, fra n “i sjecalica,
satara, bi
sjecara; Krnjo Geel,
Choppy,t6p", a. iepucao, raspucao,
Chopt, čopt, a. rasderan, nabran.
Choral, Yow, a. zborni, koralni;
chorally, adv. u sora.
Chord, Kid, m. žica, strana; telva;
auglasje; —, ¥. t namjestiti, na-
žice
eter, ee ion Goede plodos,
orion, ko'rjon, n.
Chorist, korst, Chorister, kdrosti",
12. zboraš, pjevač u zboru, pjevač.
Chorogry her, ces
Togtih, m, opis zemalja;
Chorotd, kordjd, m. žilna sao
Ghoras, Ko'rs, m. shor; kor, hor; tu-
mač dramatičkog čina; pripjev —,
votodi. pjevali u sboru; pjevati
oboe 852, n. pravni predmet.
Chosen, an, p. poć a. odabran,
Chough, 20f, n. planinska sojka, zla-
tovranka, čavka.
Chouse, čaus, n. varalica; prevara ;
=, ¥. &. varali, omesti.
Chont, Zaut, n. veselje, sabava.
Chovey, cv", n. (slang) dućan.
Chow-chow, dan.čan, n, smjesa (bilo
2).
CHR
Chowdar, čan'd“, n. (angi. kin.) luda.
Chowder, čau'd“", n. njeko jelo od ribe
i muhe svinjetine; — beer, njeko
piće poput piva; —, v. t. kuhati
ribu sa je
i inom.
Chowter, čan't*, v. i. mrmljati.
krtstom'tth*, n. sbirka
Chrestomathy,
pomasti;
dje; Chrismation, krma m, D.
ponasanje; Chrismatory, kriz'mčtšr*,
D. posuda za svetu pomast; Chri-
som, krir*m, n. krsnica; krštenče;
dijete koje umre prvi mjesec iza po-
cue: cross, kris'krčs, n. križ što ga
čine nepismeni mjesto potpisa.
Christ, krajst, n. kriet, Arist, poma
zanik; Christ-cross-row, krisirosro,
azbuka, abeceda.
Christen, kris'o, v. t. kretiti; nazvati,
Christendom, kris'ndšm, n. kršćanstvo,
Christening, kris’n'ng, n. krat, krštenje
Christian, kris’tj'n, kris'&n, n. krš.
ćanin, hritéanin, krat (čovjek) oj
rovnik; — like, a. krićanski; —
name, kršteno ime; —, a. (— ly,
"kršćanski, hrišćanski, čovječji.
pa ko kristitnozm, n. kršćan-
stoo, hrišćanstvo, kršćanski svijet.
Christianity, kristin" n. kridan-
stoo, hriféanska oj
Christianize u), krivtjinaja, v.
t pokratiti; —, v. i. pokreti se;
Christianization, kristj*n%@#o, n.
pokritenje.
Christmas, iriv'm's, n. došić, naro-
đenje Kristovo; — box, n. božićni
dar; — carol, Bošićno pjema; -
došićnje drvo, badnjak.
Christ's- thorn, krajsc'thi'n, n.drača,
Chromate, kro'mčt, n. kroman.
149
Chromatic, kršmat"k, a. (— ally, adv.)
CHU
darovit;
Armatitan,
mat'*ks, n, nauk o bojama.
Chrome, krom, n. krom; Chromic,
krom'k, a. kromski; — acid, krom-
aka kiselina; — yellow, kromsko
žutilo.
Chromo, kro'm%, (u sastavljenim ri-
ječima) Jaren, bojadisan; Chromo-
Fichographr, krom'Ithig'ff, ža-
chronic krčn" mi, Chronical, krčn“kši.
&. povremeni, dugotrajan.
Chronicle, krčnokl, n.
vjest; —,v. t. uj u ljetopis, u-
bilježi be chronicled for, pro-
lasiti za; Chronicles, kršu
ljetopisac.
Chronogram, krin*grim, napis sa
brojnim slovima, m. pr. My
Closed In Immortal Ity = DOE
(1608 godina emrti kralj. Elizabete)
Chronographer, krfodg’rf, no ljeto-
Chronography. kraigt, n. opis
prošlih vremena, povjest.
Chronologer, kržnčl'džš', n. ljetoslo-
vac, doboslovac; Chronologic, —
gical, kron®léd#*k, — ‘kl, a. (Chro-
nologically, adv.) —ljetoslovni,
dobi redomični; Chronology. kr'n-
DI*dt*, n. dobovlovlje, kronologija.
Chronometer, ktčočm“t m, časomjer.
Chrysalid, kris"lid, n. kukuljica.
Chrysanthemum, krtskn'th*mom, n
bilica, ušac, voluje oko
Chrysocolla, ‘ertatkor’, n. medalj,
krizokola.
Chrysolite, krislajt, n. zlatocvijet,
krizolit,
Chrssoprase, krispréz, n. zlatovac,
cuts fob, 1 2. klen, klenčić (riba); bena,
giupan: — faced, -- cheeked, a.
ucmast.
Chubby, é0b’, a.
rdoglav
Chromatics,
Chubbed, čobd,
glavat, zdepast, burlav; to
Jogunast.
Chuck, tok, v. i. kvocati, kikotati se,
nasmijati se; —, v. t. vabiti, zvati;
baciti; rinuti, tresti; gladiti, hoa-
CHU
tati za podvoljak; —, 0. kvocanje;
pile; hoatanje za pododljak, glade-
nje; (kratak) hod) trzaj liki ža-
kuckanje ; gozba na,
luka (u ters = riki, u
E oak) >
i tne Ta Tokarski
Chucker, tok, m.
šakom, šlica ta ranije (u slijeva-
nju
ati, čak, v. i. emijati ee, kiko-
tati se; kvocati; — y. t. zvati; oa
že koeonjei — Reade a Sad
i — n. glupak;
— headed, a. glup, Glena
Chuf, 80f, n. glupak, svekan, dlezga;
fordice, skupac; —,k grub, košljiv;
Chuffines, &0f*n'8, m. sirovoet, neu-
ljudnost, košljicost, namrgodenost.
A otis, adv, grubo.
Chall, 201, int, Brzo/ žurno!
Chum, čom, n.
drug; teakad duhan; —, v. i. za-
stanovati.
Chummage, čom"dž, n. stanovanje
je ‘ka sobarin
a pends klada; ord
chumpy, čom'p“, a. sde-
oft nezgrapan.
unk, č0nk, n. kratak i debeo ko-
mad; gruda, grumen; trupina,
korga; Shunky. čon'k" a. debeo,
Chanter, goat, (chunder, chunner)
v. i, mrmljati, ornčati
Church, ¢0°, n. crkva; "dužda božja;
vjeroispovijest; insensible, — op-
Gna vjernika; (the) — is over,
služba ae božja svršila; to go to
—, ići na službu božju, vjenčati se;
to'go into the —, ići u duhovnike;
— ale, m. proštenje; — attire, m.
crkveno odijelo; — bred, a. odgo-
150
CHU
je sa duhovnika; — x
kveni pogreb; — chopper, 0.
metnik; — discipline, m, Za
zapit; — dum, čo'č'dšm, n. crkvena
vlast; — goer, n. crkvar; — hi-
story, 2. crkvena povjest; — land,
. crkveno imanje; — law, n. er-
kroeno pravo; — like, a, dostojan
erkve ili duhovnika
martin,
member oe
crkvena
tains éuote (pitca); — plate, n,
2. pre:
daća; — ship, n. crkveni ustav;
ie warden, n. crkveni sin, staje:
yard, n. groblje; —
cde cough: pulieoos kašljanje.
Church, 80°, v. t. (to — a woman)
uvesti rodilju u crkvu; voditi koga
; Sheree zahvalnu moliti, to
e chure] vjenčati se; churching,
ili uvod rodilje.
oris ičim, a presjerana
revnost oko koje cri
Churl, £041, n. prostak, sirovac, zin-
zov, neotesanac; seljak; terdica,
dkriac; to put the — upon the,
gentleman, pasti sa konja na ma-
piti pivo za vinom.
čovl, a, (— ly adv.) pro-
‘grub, neotesan; čan-
grižav, koiljie; škrt, tord; oporan,
kri; mučan, tegotan; — ness, n.
prostatina, grubost; košljioost, ne-
prijatnost; škrtost; tordoca; chur-
ishewotfortne, loša oreća; Chtrly,
orl’, a. neprijatan.
Churm, Gin aoe buka, štropot.
Churn, čo'n, n. stap, v. telopats,
arial, n. or
151
cre CIN .
prepirati a treni, mućkati; | Cicorate, sik’jurét, v. t, (obs.) pri-
raspjeniti; —. v. i. vreti, uspjeniti | pitomiti.
s; — sta 7 Cicuta, stiga't®, n. trubeljika.
Charr, é0', v. "s in evrčati; Charr-
worm, dorwo'm, n vrlac, medo
Chuse, V. Choose.
Chote, , et, m. pad, atrmenitost; po-
Chyle, kajl, 2. probavina;
ylaceous, Kk a se tiče
ar acti ater,
groteoren ; Chylifrons, aif,
a. mezgrovodan; ife, kaj
Chylopoetic, kojlopoć .
Čhylifiation, k: leno
3 i ion, ei ke’-
Chana iy! aj
odbilo
measgrenje, probavljanje;
kaj'ls, 3. mesgrovit.
a.
hm Cy a nie: Chymistry, V.
Ch ification kajm*fke's’n, n. -
Daranje u rie; Chymily, ‘aja,
Cobar wit
ious. s*bé'rs, 8. jestivan,,
Cibol, Ciboule, sib"l, n. roma
(vrsta luka).
gotina, oli;
Cieatrice, s'kštrikl, n. klica u sje-
Gieatritant, at Guan, aiken ot
oy že erate oš Ho sa
igo, sajs'lt, n. čtrbac; kro-
j silken —, lastavičnjak;
evolina.
Cicerone, sis*rd’n*, n. vodić; Uicero-
nian,sis"rd’n“n, A. ciosroneki; Cicero-
ranim, sis*ro'e“nizm, n. ciceronski
cians pea, sid’ . Chickpea.
Gicbing, siehng, V. Chickling,
Cichorareous, si L128, 8. poput wo-
dopije, konjogriza (cikorija).
Cider, saj’d*, n. jabukovača; — eager,
n. kvasina od jabukovače; Ciderkin,
saj'd*kin, n. slaba jabukovača.
Cierge, si'dž, n. voštanica.
Cigar, s'ga", n. emotka, cigara; —
case, D. smočkovnik ; — maker, —
g twister, mekan
igarette, sig*ret’.
, sil’ia, n. pl. Hepaica; Ciliate,
Mt, a. trepavičav.
Cilice, sil’*a, n. otrunjavoo; Cilicious,
Bliss, a. etrunja
Cimbal, ‘sim’b*l, n. v. Cymbal.
Cimbric, sim'brsk, a. ciebrithi
Cimiter, Cimitar, sim"*W", n. ‘Gorda.
Cimmerian, »*mi’r™n, a. kimereki,
taman.
Cinchona, stnko‘n', n. grosnižavina ;
Cinchonine, sin'k’nin, n. kinovina,
Cinct, sinkt, a. opasan.
Cineture, sabija sink'čč', n. pojas,
ps; ograda, vijenac (na stupu).
Cinder, Fae, m. žeravaj; yO
kujina; smith's cinders, kovački
ugljen, mrtav ugljen; — fall, n. pe-
peifte; — hole, n. rupa za ispust
troske; — notch, n. jaža za troske;
= woman, — wench, n, pepeljuda;
Cinderella, Mkd n. pepeljuha.
Cindery, sin'd*r*, Cindrous, sin'dršs,
a. troskav,
Cinerary, si pepdji
Cinereous, s*ni'r*s a. pepeljast.
Cineritio inčriš“s, a. pepeljav.
Cingle, si m. pojas; vrata vrbanca.
Cinnabar. sin*ba', n. rumenica, cino-
dar; Cinnabarine, sin'*b'rin, a. ru-
meničan,
Cinnamon, sin'%mčn, n. slatka korica, -
cimel; — rose, m. ruža koričnica;
— tree, m, koričnjak, cimetno drvo;
—- water, n. cimetna rakija.
ik, m. petica (na kocki ili
— cusp, n. petolist (arch.);
- foil, n. pelorika, petopratica
(bilina); — pace, siu'kpés, n.
CIR
vrata pleta; — ports, pet luka na
ist, obali prota — spotted, a,
oint yén, (Scion) mladica; kalam,
naort; potomak.
Ciper, V. Cypress.
Cipher, saj’f*". n, brojka (sama bez
vrijednosti); ništiea; broj; tajni znak,
šijra; (početno) slovo; tajno pismo;
drojevima označena cijena; to stand
for a —, to bea mere —, biti bez
ikakve važnosti (nitkow); to learn
ciphers, učiti računati;
ers, pisati tajnim znacima; —,
—, ¥. t. pisati taj-
nim znacima; obilježiti; protumači-
ti; promisliti.
Cipolin, sip"lin, n. bijelo i zeleno pje-
gasti mramor.
Circ, s0'k, V. Circus.
Circassian, s"'kašn, a. čerkeski; —
m. neki 'vwnen latak.
Circean, "sin, a. kirkejski, čaroban,
otrovan.
Circensial, s"sen'š"l, Circensian, ro
sen'é'n, a. trkališni; — games, igre
na trkalištu.
Cercinate, so"stnčt, v. t. okružiti, 2a-
obli sb"stntt, a. zavojit.
l, m. krug, kolobar, kruš
nica; okrug, opeeg; kolut; zlatni
vijenac, kruna; opis, okolišenje;
društvo; okružje; pogrelan zakliu-
čak; circles of altitude, krugovi
ine; — of curvature, krug za-
voja; diurnal —, dnevni oluk; full
—, u naokrug, u naokolo; —, v. t.
sokružiti, opkoliti; to — in, opasati,
, &. krudan, okrugao.
Cirelet, s6"kl*t, n. maleni krug, kolut,
vijenac, prsten.
Circling.’ sč'k'l'ng, a. okrugao;—tool,
a. šestilo na šipku.
Circuit, sč"ktt, m, kolanje. kruženje;
krug; prsten, kolut, kruna; opseg,
oljam; sudbeno okružje, područje;
152
CIR
obilaženje sudaca po kotarima; o-
kolišenje; to make a —, okdlišiti;
to go (the), obilaziti sudbene kotare ;
to go on — ići na sudbeno obila-
šenje; to come a (certain) —, dod
na eud; — of action, razvlačena
parba; — court, m. okružni sud;
(u Americi) savezno sudište; —
judge, n. okružni sudac; —, v. i.
hoditi naokolo, ortjeti se; —, v. t
obilaziti.
Cireniteer, so"k*ti", n. obilaznik sud-
benih kolara.
Circuition, soja, m. kolanje, o-
bilašenje, ol olttenye.
Circuitous, sčikjavt's, a, (— ly, do
ludi na okolo,
a — route, stranpulica.
Circuity, sh bjarts, n. kolanje, okoli-
danje.
Circulable, so"kjulbl, a. što moše
doći u promet, prolazan.
Cirenlar, “corkial™, a. (— ly, adv.)
kružan, okrugao; — blowing- ma-
chine, vjetraće koleso; — cormers,
zaokruženi uglovi; instrament,
kutomjer; — letter, okrušnica; —
lines, trigonometrijske crte; — note,
sjerovnica krja vrijedi sa vile pla
težnih mjesta; — sailing, plovidba
u velikom krugu; — kružna
pila; — ticket, vozna karta za put
uokolo; — vault, dačvast svod; —-
n, okružnica.
Circalarity, sO"kjulart’,
okerus
kružnost,
. Circulate, “sor kjalét, mi. kai naokolo,
kolati; — v. t. rasturiti,
, u promet; to —
a bill, krenuti, promijeniti mjenicu ;
—decimal zamalo doneti domak;
circulating library, posudna Imjiš-
irculating medium, sredstvo
prometa.
Paokjuisin, n. kolanje;
opljecanje, raznašanje; novac (pa-
irnati) u prometu; bank of —,
Sanka prenodonicaj — of bills;
mjenbeni promet; to be in —, ko-
lati; to put in —, metnuti u promet.
CIR
Circulator, sor kjulet*, n. raznorilac.
Circulatory, s6”kjul"i*r,. io se kreće,
ošilasi, kala; opločnij — letter,
Circamambioncy, sorkšmam'b*ens*, n,
obuhvadanje ; Circumam-
Brent, sokmimbrent, 1. što opko-
liuje, okružuje.
Circimambulate, sokčšmam'bjulčt, v,
i. 1t. obilaziti, hodati naokolo,
Cireamambalation, so'k'mambju-
len, m. hodanje, šetanje nao-
kolo,
Circumbendibus, s6'k*mben’d*bis, n,
oblaz, stranputica, okolišenje.
Circumcise_sd"kčmsajz, v. t. obresati,
sunetiti; Circumciser, s0”k*mssj 2",
n obresivač; Circumcision, sd"k*m.
si'žčn, n. obrezanje, sunet.
Circumduce, sorendjay, Circumduct,
sorkčmdokt, v. t. voditi okolo, obići
(zakon), ukinuti.
Circumference, sčrkom'f*rens, n. op-
jeb; oat okrušii, Bg bu
Circumferential gorkim ren“ 41, 8. 0-
ni,
okružni.
Circumferentor, s8%*mfren'i*, n. ku-
tomjer.
Circumfiexr, so"kčmfleka, n. zavinut ;
—, 0. zavinuć snak (dužine); —,
v. t. savinuti; označiti ili izgovoriti
dugim naglaskom.
Circumfivence, s*kdm’fla’ns, n. opie
canje; Cireumfiuent, s*kom’.
@ Aust, Circumfluons, sčkom'fluča, a.
što optješe
Circamforenean, s0*k*mf*re’n*a, Cir-
cumforaneous, so'kšmf*rč'n'oa, a.
obilazeći, skitatki.
Circamfase, 80'k’mfjtz’, v. t. oblije-
vati, razlijevati ; ; Circum-
fosile, sorties", što se može raz.
lijeti, raznositi.
Gircamfasion, i stinger, D. rasli-
jevanje,
omg“ wnat rt, okretati;
koturati se.
Gireamjacont” odane a. o
Bižnji, oko
158
CIR
Circumlocate, so'ičmlokjat, v. i, o-
kolišitš; Cireumlecutico, s0"k*mlo-
kjušta m. razgovijest, okolivenje.
Cirtamlocatorj, smd jute, a.
opisan.
Circummure, sork?mja", v- t, odzidači
Circumvavigable, ač"kžmnayogsbi, a.
što se dade oploviti,
Circamnavigate. te, ab'Emndrgtt v. te
oplovići, objedriti; Circumnavigation
sOrkčmnav*gi' ‘en, n objedre-
"ie, Circunavigator, sorkšmnšr"*-
get, n, ko oplovi, objedri.
Circampolar, | s0k'mpol*, & oko slo-
Hera, opstožerni.
Circumposition, sovomporiita, n po-
stavljanje u
Circumrotation, so"k*mrota'š"n, n. o-
braćanje, okret; Circumrotary, s0"-
Remove, Circumrotatory, sd'k*m-
TOME, a. Ho se obrde, okrede.
Gircamscribe, s0'k’mskrajb’, y. t. o-
pisati,
Bijelić; okolo
cumscript, sd! milina &. opisan,
ograničen; Circumscription, s0'k*m-
skrip'štn, n. opis, omeđenje, ogra-
ničenje, objam, natpis (novca); ir.
cumscriptive, s0'k’mskrip’tiv, (—
ly, sr) opisujući, Ho omeđuje, o-
Cireamspect, s0"k’mspekt, a. (— ly
adv.) oprezan, smotren.
Circumspectness, sOrkšmspekt'n*s,Cir-
cumspection,s0"k*mspek’s°n,n. opres,
amotrenost.
Circamspective, so"kčmspek'tiv, a. (—
njšo, oprezan.
sovk'mstšns, n. okol~
i, potankosti; okolišenje; & man
easy circumstances, imućan čo-
ujak; —, Y. t, postavili koga u o-
sobite prizes I must be circum-
stanced, moram se podati okolno-
otima thus ili so circamstanced,
u takovom stanju, u takovim pri-
likama.
cis
Circumstant, s0k'mst¥at, a. obližnji,
okolni.
Circumstantial, so'k*matan'šći, a. (—
ly, adv.) opširan, ; prema
; slučajan, nevažan; —
evidence, de ‘akon os exljon ia okolnosti;
—, 1. (u pl. uzgredno.
raj Sore
n Irobnost; osobitim
prilikama oprels jeno stanje stvari.
Circumstantiate, domeni mt
postaviti u osobita prilike, dovesti u
Circanivallate, sork5mvšlšt, v. t. op-
kopali; Spe remand ‘s0"k*mvi-
“1v#*n, n,
Circumvent, mvent’, | v. i, obi&;
prevarili, nadmudriti; Citcamven-
tion, sd*k*myen’i*n, n. (lukava)
prevara.
Cireumvolute, skom voljat, LA
Chseamvolction,
Pokraj ći preokret; wwo-
na
očna 86"k’s, n. circuses, pl. #0"
kez, cirk, jahalište, trkalište.
Crane, stk, m. V. Circus; krug,
lud.
Gri strif*r's, vriješav, pun
Cirrscumalus, sirkit'mjulća, n. ru-
njav jak (oblak).
'a, a, vitičav.
Cirrous, si
Cirrostratus, sirstrč'is, n. runjav
ore vitica; oblak
Gizalpine, sisAl‘paja, sizdlpen, a cis
Ipinski, sa ove strane Alpa.
Cisatlantic, sje*tlin’t*k, n. cisatlant-
aki, # ove strane allantskog mora.
Cismontane, sismčn'tčn, n. # ove stra-
ne gora (na sjeveru od Alpa).
Cissoia, sis’did, n. cisoida (vrsta kri-
st, m. koš, kovčeg, tkrinjica;
keluki grob u kamenu 0%
Cistercian, s'sto"š*n, n. cistercita.
Cistern, sis'i"n,n. nakapnica, čatrnja,
zdenac, bunar.
(oblak).
is, sir’s, n. pl. cimi, sir'aj, vri-
runjavac.
154
CIT
Cistus, sis’t’s, n. cistac (bilina).
Cit, ait (pokr. od citizen) u. prost
sit*del, orden, gradić
Cital, saj't"l, n. navod, spomen.
Gitaton, sajtatššn, n. poziv; navod,
Citatory,, ‘sail, a. pozivni; — let-
ter, pozivnica.
¥. t, dozvati, pozrati (na
poriva, mukot; navesti, na-
voditi, spomenuli.
Citer, saj't“, n, pozivalac; navodilac
Citess, sit*s, n. građanka.
Cithara, sith"*r*, n. kitara (etarinsko
Cithern, have, D. cindra, citara. |
Cittied, sit“d, a. poput grada, grad-
ski gradovima zapremljin ši o-
vjenčan.
Citizen, sit*z'n, n. nin; >, a.
građanski, gradeki, mekoputan;
Citizeness, sit"z'n’s, n. građanka;
Citizenship, sit"z*asip, n. građan-
sko pi
Citrate, "ait ret, m. četrunjan (chem.)
Citric, sit’rek, a. četrunov; — acid,
čefrunska kiedina.
Citrine, sit'rin, n. četrunast, žut kao
četrun.
Citron, sit'ršn, n. četrun; (— color)
četrunova boja; (— tree) četrun
(voćka); — wood, četrunovina.
Citrul, sit’r'l, n. lubenica.
Cittern, sit"n, V. Cithern.
City, sit’, n. grad; gradska općina
2 biskupijom i s katedralom; stari
grad Londona; građanstvo; at (in)
this —, u ovom mjestu, ovdje; of
this —, odavle, ovdje; —, a. grad-
shi grodenoki; = authori,
gradsko vijeće; — court, ki
aud; — freedom, građansko pravo,
gradsko pravo; — hall, gradska
vijećnicu; — life, gradski život; —
walls, gradski sidovi; cityward,
adv. prama gradu.
Cives, sajvz, n. pl. olašac, drobnjak
(bilina).
civ
Civet, siv’*t, n. zibet; (— cat.) civet-
ka; — v. t sibetovim mirisom na-
puniti,
Gie, siv*k, a građanski; svjetooni;
Civics, siv"ka, n. pl. nauka o gra-
danskin pravima + dužnostima
Civil, sivl, a. (— ly, adv.)
ski; domaći, nutarnji; pri
stojan, udooran, pitom, obrazovan;
miran, pošten; bt; — bounds,
vezi uljudnosti; Ebro, -adanske
Bune; — chair, načelnička stolica;
commotion, građanski ustanak;
death, jeka smrt (izgonom);
zakonita nesporobnost
sension, građanske razmirice; —
doctor, on pravnik law, građan-
— list, dooranina; —
2 oc, gradanska wpravay—wiate,
građanski atališ; — strife, — war,
Sean rat; — suit, građanska
parnica; — year, građanska.
Civilian, svidi, Grit, lat)
D. učitelj ili mekog
pravu; pravnik; f in (na voj-
nik); ki :
civili sevite a. 1. prosejeta, obra-
sovanoel; ljudnosi, udvornost, u-
ofilizaton, sivlajzč'ića, ziva,
n. uljudba, prosvjeta, izobraženje;
a x građansku parnicu
pro-
pretvorbe
Civilize (— iss) sivlajz, yet
avijetili,
Gram, siv*r'm, n. građanski duh,
lje domovine.
Clabber, klab", n. usireno mlije
blato.
Clachan, klah"n, n. seoce (u Šank
Clack, klšk, v. tati, čagrtali,
regetati ; kokotati; dodati blebetati;
— v. t. kepati, klepetati; —,
klepetanje, dtropot; brbljanje, ‘ble.
det; čagrtaljka; klepalo, fa;
zalistak (ventil); to set one's
— agoing, brbljatij — dish, pro-
155
CLA
ajački sek tanjir
3 — goose,
odmah“
, odjeven, obučen;
Oi ln (bat) dj
ag ramasati, Blatom za-
iz — vi lijepili se. —n
kra (ma dobry); Člagey,
, Be
Chak a Om (ikot) gakati.
Clainn, kič kičin, v. € evojići, imati pravo
trašiti, zaMijevati (from); svati,
—, ¥. i. svojiti si, sahtije-
m. zaljev; trašba, pravo;
dobiveni komad semlje, dio (u Am.
f right, pravo
a — on, imali
pravo na; to lay (make) — to,
prenjeti; zahtijevati; to quit —,
rave na.
cusinable e fie: "mčbl, a. što se može
ili ima ijevati.
trošiti,
Claimant, ot Lema Cline, klem",
Chiro Koga dira bakit", n. sumrak,
suton.
Clairvoyance, kIčvOj"na, n. vidovitost ;
oštroumlje.
Clam, klim, n. (— shell) atara,
ikoljka; spona, skoba; pl. jaka
kliješta za čavle (u mornara); 2c0-
mnjenje svonova; —, Vv. t. lijepiti,
loviti na lijepak ; zaprijeti stisnuli,
začepiti moriti; —, vi.
poking sa čavao Bromus zktadno
odzvonii Pn
lan.
Clamant, klombnt, e viču:
Clamber, ldarb*(Clammer, klam*"),
mi. (up) penjati se, popeti se; —,
D. penjanje.
Clamminess, klm"*n*s, n. ljepčivost,
priljepčivost, smolavost, prianjavost.
Clammy, klim", a. (— ily, adv.) vla-
fan i Madan; ljepljiv. emolav;
ječkav; gem,
Clamorous, lim*r°s, a. (— ly, adv.)
bučan, kričući, vičući; — ness, n.
vika i buka.
CLA
‘Clamour, (= or), kim", n. vika,
Bukom zaglušiti; Clamourer, klim'-
šp, m. vikač, hukač.,
Carp amp, D. spona, skoba; gre-
; oplata; teti-
va; me of the decki ‘beams,
palci, koji rioae krovne sponje ili
grede Broda; stegata (u stolara)s
čaponja ikripa (u bravara); polj-
aks ciglana; gomila, bunište; težak
etupoj;, — rons, reka komdna;
—, v. i. oplatiti, sastaviti (everati)
Ta čep, postavi, okovati; pričer-
stiti sponom ili skobom; —, Vv. i
tromo koracati, bahtati.
Clan, kiša, a pleme, porodica, rod ;
iružba,.
okr klšnkjul“, a, (—ly, adv.)
in, ekrovit.
Clandestine, Klindes'tia, a(oly, aa adv.)
potajan, tajan, skrovit, sl
i. potajno, ee; — eia,
je; — ness, Clande-
tae nd*stin“t’, n. potaja,
otajnost.
Clang, Kling, v. i. zvečati, zveketati,
oriti se, zvučati; — V. t. zveknuti;
zazvečati; saoriti; —, n. zvuk, ve-
sak, buka, veka, tutanj.
Clangour (— or), kin’ ‘g™, n. trublja-
vina, orenje, souk; Clango-
rous, klan'gšiča, &. svucan, gromo-
tan.
Clank, Wisk, 0, Firopab poveke; —,
v. i, it
Glannish, fiw a a olenanski; m
ness. n. plenanaka Gubav, prdnže
nost; Clanship, n.
a Cieneman, Kihara, a. plemeniti
ip, Y. . Mepnuti, pljemnuti,
pa i, pucati, praskati; kucati,
saklopiti; priklo-
si pljeskati
hold Ha odvoditi; to —
a horse, bocnuti konja; to — oni
knees close to the horse's side, čor-
156 ~
CLA
sto konja oklopiti; sjediti na konju
kao prikovan; to — in (into) za-
tjerati, utimuti; uračunaši; to —
on a dress, prigrnutt haljinu; to
to — on all the sails, otvoriti sva
jedra; to — on a saddle, osedlati;
te —'a piece to, nastovi nado-
i ito; to — to a door. prilupist
vreća; to — up, na im ruku
to uraditi; prenaglii; to — up
a piece, držebolje mir učiniti; to —
up in prison, zatvoriti; to — up
together, spraviti, svezati; to — &
seal upon, udariti pečat; to — a
trick upon one, našaliti se s kim,
skuhati komu i vi ku
brzo sjesti.
Clap, klip, n. klep, udarac; klopot,
prasak, pucanje; Hepetalo; žurba;
Bolest; usna, jezik;
doljni ‘dio sokolova kljena; st one
— of thunder,
prosjaka
mreža sa ševe; — trap, m. negda
vrata čegrtaljke za kasaliite; varka,
doskotica, svučne šuplje rečenice,
nastojanje da se pobudi ganuće.
Clapper, Klip. no p
tajka; zvečak, klepac
svekir, halka (na vratima); salistak
amrka; poklopas; jesik (u žene);
kunčenjak; — dudgeon, — dodi“n,
prosjak, ski
obppeclan, Klip*kig, v. t, isbiti,
ti; odružiti.
Claret, kldrst, n. (— wine) orvenška,
tamno croene idi
Ciarification, Kaira saad a čištenja,
bistrenje.
Clarifier, klirsfaj*, n. čiotilo, bistrilo,
Clarify, klkrsfaj, v. t, ai vri,
izjasniti, rasvijetlik;
se, bitriti 00.
o'drego; biknuiš a0, kucmnll oe}
araziti se; zavaditi 20; opirati ee,
grobusoviti se, proti se, Bi mr
sko, sasubno; nk kopa, se
“m. red, vrata, vrata crkvene
skupštine.
Gist, IMs, m. krova Balaga; zv. te
rosnolaš
, atrići woatjke (u
ovaca); —, v.
Clatter, klate, i era
štropotak; br-
Byatt; karatist; —, m.
tropa, klopot, zvsket;
157
CLA
o ronda) b enje žaljenje
— coat, — ree
Claudent, ki&'d’nt, n. Xo Teorey
muscle, n. (mišica) sapirača.
Clause, kids, n. Zest ra, dio is-
rele} ugeak, pridršaj, nasnaka,
Claustral, kišsteti, a. samostanski,
Clausalar, kldtijal“, a. ograđen pri
lausular, Va a mn =
Gržajina (klousulama). »
Clausure, kl&’t*, n. zatvor, klausura.
Clavate, e, He, esa, U Bradavičast;
kijački, batast.
Clavellated, klavoičttd, a. dobiven od
ae cjepanica; — ashes, pepe-
cure, ‘Her, PH Aa od Cleave.
Claver, ki v. i. brdljali.
Clavicle, Klaw*kI, u. Hječac, Mjučna .
Clavigér, klavodžš*, n. Ključar, to-
pasi
ja.
bi 2. čaporak, Pane kande
šapa; štipaljka (u znoj u
dil); Brut, rame, raskoljeni kijun
dala, kuka; —. w. & iz
gaps portrayal ; čkakljati, ,
fkati; —, v. i. grepe&; — me,
and (I will) — thes, kako S meni,
tako ja tebi; to — ‘off (away) o-
grepsti, žuriti se, (
ii ‘opr, Ka od
— off, pohlepno jesti;
kara thing, sgrabili, po-
; to — one off, rugati se ko-
mu; to — bak, laskati; — footed,
prah; tijelo; —, v.
es ito suger,
alador bijeliti; — brained, a. glup,
Benast; — cold, leden, mrtav; —
— cottage, — ‘hovel, ‘n. macanke
(koliba); — ground, n. glineno, i
lovito tlo; — marl, n. dlovast lapor;
= z nll, n. stroj sa čišćenje gli
ortar, n. gasina; — pit, n. i-
CLE
lovac, glinik; — pipe, n zemljana
lula; — slate, n. jevac;
tone, n. glinovac; — tile, n,
ić; — wall, Zatma; — worker,
n, ercar, udarač opeka.
Clayed, kléd, p. a. driven šovačom;
ay b P. a. pol
Ku pa Tora, "olinast.
Claymore, Kle’mo*, n. dirok, velik mad.
dea Cleed, klid, v. t. (prorinc.)
obući.
Cle, klin, Hat) opran; gladak;
“kora; čist, nevin, des skorne;
bed mane; vješt; to make —,
čistiti; to make a — bosom, iepo-
vijedati, priznati; a—bill of health,
čista svjedočba o zdravlju; a
feat, vješto djelo; — handed,
toruk; — hearted, čista srca; —
ihaped, ljepolik, lijepa
ataaa; a — thing, poštena slvar;
a harbour, i to —
up, očistiti; ‘Grace klin moči
klev'l'n*s, n. čistoća.
Cleanly, clia’l’, adv. od clean ;—klén‘l*,
a. Gat, nevin; necekornjen, lijep,
nježan, lukav, vješt,
Cleanness, klin"s, a. čistoća; — of
, nedužnost.
Klenz, v. t. čistiti, očistiti;
izmetli, pomesti; prati, Zulili; oči-
uliti, oprostiti; ialiječiti; posvetiti
Cleanser, klen’s", m. čistilac; čistilo.
Cleansinge, klen'z*ngs, n. pl. smeće,
izmet,
Clear, kli", a. jasan, bistar, dist, ve-
dar, svijetao; slobodan, nepristran;
prot; slobodan, riješen sapreka;
nevin, neoskornjen ; čist, bez odbitka;
djelodan, ofevidan; pun, po!pun; to
get — (of) riješiti se, pobjeći; to
come off —, sretno proći, iznijeti
glavu; to keep — of, (from) ukla-
njati se, kloniti se; čuvati ae; we
were — of the town, osfaciemo
158
CLE
grad za nami to leap — over,
sasvim preskočiti; to make every-
thing,—, pripraviti sve a Boj; not
to see one’s way —, neznati što
radili, česa se prihvatiti; to stand
podati mjesto, ukloniti se; —
ater debts paid. odbie dugove; —
amount, stanje blagajne; — coast,
slobodna obala, bez pogibelji; a —
discourse, razumljiv govor; -
estate, imanje; a ire,
čarki plamen; — gain, čist dobitak ;
uze, tanka koprena; — he-
ad a, bistrouman; a — reputa-
tion, dobar glas; — sighted, a.
bistrovid; — sightedness, n. či-
Pad re a — sound,
očit,
sixteen feet — of maler, potok
uprav nad 16 nogu širok;
— m. jasnom, famoda, svjetlost, ve-
dros; nutrnjost sgrade, nutrnja H-
a, međusiđe; in the —, unutra.
Clear, kli, v. t bistriti, razjasniti,
obje i, rasvedriti, rasvijetliti
(katkad a up); čistiti, prati, opra-
ti; krčiti, ajeci šumu; očistiti, osi
boditi (from); apremiti, raspremiti;
iskreati, istovariti; oprasdati; za-
pustiti; oprostiti, nedužnim progla-
siti; to — a title, dokazati pravo
na Ho; urediti (račune), iaplatiti,
namiriti; dati namiru; unesti kao
čist dobitak, dobili; he clears a
thousand a year, dobiva na godinu
čistih tisuću sunta; neMo mimoići,
neosvrtati se na šo; —, Vv. i, —
(up, off, sway), rasbistriti se, ve
driti se, razvedriti ae; očistiti se, 0-
sloboditi ae; riješiti se; to — with,
rasprodati; to — the brow, raz-
vedriti lice; to — a business, ure“
CLE
diti posao; to — the coast, držati
se daleko od kraja, ukloniti
te to — the redne, a: as
juin (prisnanjem); to — a del
isplatiti dug ; to— ua difficalty, sola
dati neprile; to — a dish, xa
niti lu; to clear (up) a
dubi reits ranja; to =— a eld
požeti, iakrčiti polje; to — errs
platiti carinu; to — a hedge, pre-
skočiti plot; to — the land, ‘oiplo-
viti u pučina; to — land, *okrčiti
zemlju; to — one’s self of'a crime,
skinuti sa sebe takva slo-
čina; to — off to — out,
vrasprodali; to — of, ren
tobe se; to — ont,
to cleared out, izgubiti sve, biti
nz to — a. port, odjedriti;
ad! odlasi s put
a ship nee the custom- house), ca-
riniti, platiti carinu, urediti carin-
ske poslove; to — (a ship) for ac-
tion, pri brod za boj;
— (a ship) of the ico, osloboditi
leda; to — a shop, raspro-
dati svu robu; fo — eno pr
to — the table, pospremiti atol
to - up, rasriješiti, ući;
to — one's throat, to — the voice,
hraknuti, hrakati; to — the weeds,
opljeti; — the way! na stranu!
— yourself! odlazi!
Clarage, klirdž, n, čišćenje; cari
Giearance, doša a. iene, bss:
nje,
Take a tho akti ate
ke carina, ca-
Pimba; jan ; carinski
troškovi
Clearer, wir, m. ko dli što čiati, bi-
ge aitlenje
og, n opras-
o iakrčena zemlja;
poravnanje, i
Caring.
mje
159
; obrai
— house, zajednička poslovnica
Zonskih banira, gdje jedan + done U
CLE
gim obračunava; — iron, rtač,
jača (metal)
izrazit.
Clearness, klivn*s, n. bistrina, jamoda
vedrina; ; nevinost, nepo-
Ci ‘ton! m
leat, kit, n. klin, (u mor-
ara); prinjen komad dres sa.
jaku; okov na postolu; —, v. t
ojačiti drvom, šeljenom.
Cleavage, klivdt, a a ka-
lanje; kalavost,
Cleave’ kliv, v. bp cleft, clove, p.
p- cloven, cleft) t. cijepati, Telok,
raskoliti; — v. i. cij se, ko-
lati se; pucati;—, y. i. (imp. cleav-
bow clave, p. p. cleaved) pritijepité
prionutl, hvatati se, pristati.
Cleaver, kiiw®, n. cijepač; aecalica,
mesarski noi; cleavers, clivers,
Kv", prie? (bil)
Clef, klef, n. fu glazbi).
Cleft, kleft, imps . , od cleave.
Cleft, kleft, n , raskolina,
jeli ica; pukotina ko-
v. t cijepiti na
rascijep ili raskol.
Cleg, kleg, n. konjski štrkalj, obad.
Clem, klem, v. t, (prov.) gladom mo-
i. ginuli, ekapati od
glomaia, koma, n, pavit (Bilina).
emenoj, lem"šna*, m. milost, bla-
cilment, Klem*nt, a (— ly, sav)
dobrosi
milostiv, blag,
Clench, kloni, klenć, V. Clinch.
Clepe, klip, v. t. (obs.) svati.
Clerestory, kli"stor?, n, prozorski
aprat.
Clergy, klovdž*, n, svećenstvo. de
nici; Clergyable, klordžebi, a. .
daje ili pripušta povlastice
stva; Clergyman, klovdišnin, n
svećenik,
Cleric, kler*k, n. avedenik ; Clerical,
klersičl, a. duhovni, duhovnički ; ;
cLI
plearski; — error, pogrješka u pi-
sanju; —, n. duhconik, klerikalac;
Clerisy, kler*s*, n.duhownici, učenjaci
O aos é Puženjak; Hod
sna i pio; ; pisar;
tajnik kontorski nov
" lee pomoćnik; :
=, mi. biti irgovački ik;
— less, a, neobrasovan ; — like, a.
. kao jak, kao duhovnik, učen,
“ejeu; Clerkly, klakl’, a. učen,
vješt; Clerkship, klsktip,n de-
hoon, stališ; učenost;
ska služba.
rer, kley™, a. (— ly, ady.) comp.
Cleveren, sup. cleverest ; vješt, okre-
tan, obrian, umješan, jatoran;
resborit, darovi, pametan, mudar ;
šicahan, veseo, pristao ; dobar, lju-
dezan, vrijedan; učen, oštrouman ; a
fellow, orličina; — we 2
okretnost, ejeitina,
Gleverish, klev*riš, a. 0 vje.
Clevis, kley"s, Clevy, Kley", n, kuka
kvaka na rudi ili na plugu.
ing, od agin do. dejes—
(ay Do ubrati (jedro);
Kklopot; kuckalo, i
Client, Klaj*nt. m n. štićenik, branjeni
Cliental, daje se sagen
Branjenički ; lient jen’
"edi, m. diikonici, branjenici ; Cli-
160
cu
štićenici,
entship, klaj*ntiip, m.
atićeništvo.
Cliff, Klif, 1. airmen, greben, Bad;
(clef) clit, ključ (u glasbi).
Cliffy, klif*, n. frien, klirurast, vrle-
i iznova fu kojem koje
matic, —-ical, klajmšt*k, — boa
a. klimatičan; Climatise (— izo),
klaj'mčtajz, v. i. odomaćii
Gina, klaj'mštja!, n, pddnebi
aka, klaj'miks m. stupnjevanje (u
govorništvu, stepen, vršak.
Climb, tn LA pomak “, popeti
andele“ tho oloko lots nisko
ola, klinš, klinč, v. +. stienući po-
Cling, "gli ing. (imp.
i. Briona,
ee (10 što); Vašu ski m
t. očiti;
Clingy, kora a Vie rd , Preps
Cine! Klink, n.
—, ‘Clinical, klin*k"i, a Peco
clan; ) ve.
"e; ukrasi.
CLI
liječen u Bolnici; liječnički,
— convert, obraćen na
mrinoj postelji.
Clink, klink, n. zveka, zveket; (novac),
. i. sveketati; žiljiti ae
v. t. zazveknuti (nječim);
učorstii, zakovati, clinch.
Clinker, wink, m, holandeska terda
opeka ;
gitkstone, linvkton, n. zvečak, fo-
molit.
Clinkam-clankom, klin'k5m-klan'kšm,
m, sveka, zi
Clinquant, ‘Dinkat, a. odjeven var-
kom, blistavilom; o; — om
varak, blistavilo
Clip, klip, v. t. obuhvatiti, ogrliti, ka
rezati (novac); gutati riječi, kvariti
jerik; kresati rezati
urjžnja, 6; nošlee; udarac;
Clipper, lp no obrestč, strigač,
nožice; hitroplovka (lađa); što van.
redno, — of reputation, klevetnik
Clipping, klip'ing, n. ogrljaj; stri-
rezanje, ljuštenje; clippings,
Fob resotine; slipping time, vri-
strižnje, zgodan
Glave, kil, na Pračinica (u sebične
svrhe), ortakluk.
Given, v. Cleavers.
loaka, kloč'kš, n. provaža, otoka.
a klok, n. kabanica, plašt; — v.
t ogrnuti; oplaštiti; pokriti, zaba-
Juriti; — bag, torba; — bearer,
skutonoša; — room (cloaking-room)
rušnica, oblationica, soba za prtljagu.
Cloam, klom, n. ilovača, glina.
Clobber, klčb", n. vrstu Eanaceie
smole; — Y. i. krpati postole. Clo
berer, klob'r*, n. krpa.
Clocher, k1o8*, n.
Clock, klok, n. hara ura bijačica, sat
o zidu, what o' — is it? Koliko je
sati? ‘ures na čarapi; kukac; kvo-
canje; — v. i. kvocati; — beetle,
govnovalj; — case, kulij od suta;
> maker. urar; — pulley, valjak;
— work, stroj od dobnjaka,
Clod, klčd, n. gruda. grumen; guka
i61
cLo
bubla (rude); zemlja; ljudako tijelo;
suklate, budala; šo zgrušuno (ni
pr. krv); to tum to clods, ugrušati
fey, — Nena, (pate, poll), glupak,
svekanj — hopper, odljak, si
— pated a glup, ben
gruditi se, grušali se; —, Y.
cati se grudama (na ato); ‘drtjati,
branali; Godded, a, grudav; Clod-
dish, a. nezgrepan; Čloddy a. gru-
menav, grudav, goaljav, prosi, ze
maljski.
Cloff, kIUf, n, pukotina (clough); do-
datak mjeri (u trgovini);
Clog, klog n. teres; breme; zapreka,
apona, litar, Žeželj, i
iječi slobodno kretanje
cokule; to ce a — to, tištati; there
is a upon the estate, ovo je imanje
opterećeno; —, V. t. ametati, prije-
čiti, tištali, opteretiti, napunili, za-
uataviti; to — a dog, privezati pretu
litar; — v. i. «tati, zapeti, gruditi
ae; loga, klog*n's. m, opte-
, pi
kog“. a. grudav; tegotan, nepri=
ličan.
Cloister, klčj'st"",
samostan, ma-
nastir; trijem; —, ¥. t (up) za-
tvoriti (u samostan).
Cloisters), Cloistral, kloj'stišl, a. sa-
ki, zamotan. -
Cloistered, klčj'stttd, a. opkoljen tri-
jemovimo, aa hodnicima; zatvoren
u samostan, sabitan,
Cloisterer, kl5j’st%1*, m. koluder ; Cloi+
stress, kloj'stita, m. koludrica.
Cloke - Closk.
Clomb, kldm, im . p. od climb.
Clome, Clomb, k lom, KA Cloam,
Clonie, Klon'*k, a. grčevit.
Cloop, klap, n. prasak, što nastane
kad se izvlači čep iz boce,
Close, cl6z, v. t. zatvorili, zaprijeti;
zapečatiti; a wound. zaliječiti; za-
ključiti; opkoliti; — to — an ac-
count, završiti račun; to in za-
tvoriti, opkoliti; to — up, zaklju-
ćati, zatvoriti, (a letter) zapečatiti;
zaključiti, složiti ae; to — up a cask,
CLO
zavranjitibačvu; (a wound), zalijeciti,
sadjeliti ranu; to — a door upon
one, zatvoriti sa ma vrata: ne
čiti ae; to — in, Malate 16) nana.
tajati (nod); tho daju are begin-
ning to — in, dani posimaju pa-
dati; to — in, primaknuti se blizu ;
in to the shore, približiti se
ith, pristati pri-
pobiti ve e ne-
on ili pon,
saključiti; to — with
an offer, Kota
Close, kloz, n, vršak Lone, kroj;
m borba; to come to the — po-
diti ce; in (at) the — of night,
pod nod; ~- of the year, konac go-
dine; +- klos, n. opkoljen prostor;
olor; dvorište; oploćeno, ograđeno
polje, ograda, oplot; područje cr-
koe ili manastira; prolaz kroz kuću,
a. i adv, zatvoren; skro-
fulljiv, polajan; ustru-
ijen, tvrd; krut; napet;
vit, tajan ;
don; gust,
tijeaa, slinu, kratak; sužen;
ljepčio; sasvim bli: by, tik
du; sibiljio; skup; točan; sparan,
sunvraa ; košljie; naoblačen (o vre-
menu), gust, pun para (arak) the
place was —, zrak u stanu bijaše
težak; živo, potanko, pomno mo-
trenje tpitenje); pjevam (pri priječi
atrog. oštar ; “
postelji te dobro pokriti; "to be —
an, shore, biti Blizu kraja; to keep
— to the wind, to haul —, jedriti
uz vjelar (čim više u oko vjetra);
to make — inquiry, potanko ietra-
žiti; sit —, sjedi mirno, to stick
— to one, liti komu vjerno odan;
to keep —, —, kriti, tajati ; to live —,
šivjeti štadljico; to study —, mar-
ljivo učili; — 'gir, zaguljiv zrak,
sonja - — argunent, temeljit dokaz;
— attention, najveća pozornost; —
— banded, onak do momka; —
bodied, nateqnut, tijesan; — com-
162 .
cLo
pacted, stisnut; naboji!; — corre-
spondence, prijateljsko dupisivanje;:
— cropt (cropped) ošišan; le-
ite. živa rasprava "dealing,
tajno postupanje; — člection. izbor
malom većinom; — fight, boj hiad-
nim oružjem; — fisted, — handed,
terd, škrti — quarters, drvene o-
za obranu na brodu; to come
— quarters, pobiti se hladnim o-
rušjem; — rolls, tajne isprave; —
sh d, ožišan do živa; — shaver,
— tongued, mučaljiv.
o ly, elds‘, adv. V. Close.
attend — to, strogo se držati.
Closen, klo's'n, v, t. stinuli, učor-
to
aliti.
Clones, klos'n*s, n. zatvor; muča-
ljiost; otajnost; ustručavanje ; sa-
Uinost, sadlonten | samoća; gualoća;
Uizina; zagušljio srak; omara;
sveza; točnost; oštrina; žkrlost ;
vjernost.
Closer. Kl0'25", .n. zafvorač; dločetnik ;
zaglava; zaglavni kamen.
Closet, koz", m. sobica; prisobife ;
poslovnica; tajna .spremka; water
— (obično pokraćeno W. C. izgovara
se dOb'ljusi'), sahod; — reasoner,
mudrac is knjiga; — sin, tajni
dovesti na: tajnu raspravu; to be
closeted | (with), tajno se sastati,
tajno razpravljati; closeting, tajna
rasprava.
Closing. klosing. a. zaključni; —
price, saglavna cijena; — n. svr-
Closure. kl0’t*. n. zatvaranje; zatvor ;
opasanje; ograda; obuhvat ; konac;
ordeal zaključak ; dogovor; —,
t. zaključiti (raspravu).
Got. kičt. n. gruda; grudica; čičak
(Gil); — bird, jelbčrepka (ptica);
. biti grudav; ngrišaki #6;
elotted milk, Panireno mlijeko; - .
va gnc
Clotbur, kIStb™, n. čičak; toria.
Cloth. k1dth. n. (pl cloths, klčths.
clo
aukno; čoha ; latak ; tkanina ; plat-
mj slelnjak ; jedrotina ; hair —,
Bleached —. ubijeljeno
pl tno; pokrivalo; vojnička odora;
vojnički stališ; to wear the —. bi-
ti vojnik; duhovnička odova; to
to wear the black —, bi duhov-
nik; to lay the —, prostri gol;
to take away (draw, remove) the
- spremiti stol; — in grain, u
wi bojadisane aukno ; — of state,
nebnica (baldakin); — bag, bisage}
— beam, tratilo na (kromama);
— binding, platneni ves; — hat,
mek ro tnerchant, trgovac
shearer, postrigad ;
a suknom ; — weaver,
ee yard’s shaft, duga
Sowa lazi odjenuti ;
oke ot Ki dana pl ode
loth ex, Bika, oz, n jeća;
odijeo; je; baby.
sitna "tania bead, posteljina;
a snit of —. potpuno odijelo; —
basket, košara za rublji
lonop za rublje; — pres:
swaddlins —, pelenice.
Clothier, klo'dh"", n. suknar; trgovac
suknom.
Clothing, kal ing, n. oblačenje; o-
coi Kot, a grvmenijiv; galiéan;
zuruša
Cloud, Klaud, n. blak; tamna pjega
(na čelu od konja); lamna strijeka
ili žica u kamenu; mnoštvo; naloga;
talasiti (latak); sablakti; ocrmitši
—, v. i. naoblačiti ae; zamračiti se:
zuetiti se; — ascending, nebu pod
ollake; — capt (capped), što do-
163
CLO
pire do oblaka; — compeller, 2a-
kupljač ollaka ; — covered, zavit
u oblake; — eclipsed, sastrt, po-
tamnjen oblakom ; — piercing, što
prodire oblake; — topt, pokriven
odlacima.
Cloudiness, klan'd*n*a, n. tmnt; o
Blaino nebo; košljivo vrijeme; su-
mornost; ta; mrk a
Clondless, a. bez Pola onodi vedar.
Cloudlet, klaud‘I*t n. oblačić.
Cloudy, klau'd*, a, naoblače:, oblačan;
mračun, mutan; taman, žalostan;
atrijekast (kamen); a — brow, na«
mršteno čelo; a — diamond, lem
bes 3 žara; a — notion, nejasan po-
; — pillar, stup od oblaka.
Clough, of Klau, n. gudura, klanac,
jaruga; V. Cloff.
Clout, KRAN n. krpa, cunja, dronjak,
otirači paeniea; rubac; udarac;
središe u bit . — on the ear,
zaušnica; cd m axle-tree) osni
v5 ( 1) klinac, čavli
¥, 8. krpati, skrpati, okovati, ve:
zati (krpam); udariti; priklm-
čiti, drvenim klincima pobili (cipele)
clouted (clotted) cream, grutevinat
Ciouter, klau’t’, n, (dizmo-) krpa,
(cant) tat; Clou terly, Klaw't*i*, a
surov, uespretan.
Clove, klov, imp. od cleave.
Clove, klčv, n. pukotina; prosjelina ;
čemno luka; klinčac, gooadika, ga-
rofan; of a cheese, četort sira, 8.
funta; — bark; gvosdičasta mrča.
— giliy flower, karanfil ; hitch vrsta
mornarekog usla; -— oil ulje od
; — tree, geozdika, — v.
a. začiniti garofanom.
Cloven, klo'v'n, p. p. od cleave, pro-
dinje: — foot (— hoof), konjska
Cover, He, n, a, djetelinas to live
in —, raskošno, dobi ja ay
suha djetelina ; Clovere klovšd, a.
obrasao dje
Clow, Clough, klan, n.
Clown, klaun,
sirovac, luda;
lava, gat, jas.
‘prosiak,
a
CLO
igrati lakrdijaša; — "s-mustard,
poljska gueomata; — ‘'s wown-
dwort, očit (bil); > Clownery,
klau'nšet, u. neotesanost, lakrdijat-
) seljački; prostacki, sirov, ne-
Jakrdijaški; Clownishness,
n*s, 0. seljački način, pros-
taštvo, neotesanos, grubijanstvo.
Cloy, kloj, v t. Kaman? prekreati,
presititi; na.rpai a se spot sagas
za (t op loyless, k10j‘I*s, a.
ie moj wae "da suit + Cloyment,
n. presidenje easita.
Club, klob, n. Pjega, busdovan, kija-
j maška, palica; Hub, društvo;
revena, prinos; tref, mak (u-karti);
= fist, debola pernica, neotanan
— foot, čotšva noga; —
footed, ota; — headed, glavat ;
haul, okrensti brod bacivši
toj
Take Jela (ly; (bit,); — shaped, Gulart,
kijače.
Cia kote vt. rable kao Busdovan;
kijačom ; skupiti u klupko;
trošku,
, sa
jednički platiti; to — a musket,
čdaraki endaloms —, mi. ade
Hi oe zajedničku aorhu, zujed-
iki radiki,
oba Klok a. iar vratan
da dods u klub.
Olbbed, KIB, x. dužna. batt, kao
busdovan;
Cinbber, Tie € Crabs kob, LE
lan društoo di klul
osi, klob'ti, : “oy, ate)
fan, blesast, glup; sadružan
Cluck” Hol, vod. koseaiii vobitts ma.
miti; clacking hen, kvocka; —, 0.
kvooa!
Cine, kli, n. kupko, povodac; Y. Clew.
Clomp, klomp, D. grumen,, hreb;
tee; metnuti debela
siness, klom'*n's, n. nezgrap-
€, nespretnost; glupost
164
CLU
' Clumsy, klom'z*, a. (clamsily, klom'zel»,
adv. depom, nespretan, nesgrapan,
| , nepodoban, trom.
Clanch, kloni, u. tordu gruda, gru-
men; vrsta sitnozrna tvrda vapnenca;
glupak; — fisted, a. tvrd, škrt.
Clung, imp. i od Cl
Cluster, klos't*,
. grozd, kita; krpe,
Jato, rulja; ina —, h
— ot bees, roj pčela;
grozd; —' of islandi
of trees, drveće; blac
—, ¥. i bučili, grajati, štropotati;
(together) sgrnuti ae; —, v. a. na-
puniti grajom ; sbrkati; promutiti
Cly, klaj, (cant) v. t. krasti; —, m.
novac, kesa.
Clyster, klis't", n. štroalico, klistir,
uštreaj, —. pipe, štrealica; — w-
a. ušircati
Co. pokradeno Company.
Coacervate, Totsoreat, v. ot. sgrnuté,
cone Hm kje kocija; ( (sage ) po-
krmi raineg
Broda; učitelj aa je
dapite; a — and four, kola na že
tiri konja; et the. — ready, a-
vašarska
pred;
lađa; — boot, Zkvinja u baku šli
bor, bak, koš (sjedalo za
fare, vosarina; —
s upregnut + drugim ko-
; — grease kolomas; —
gate, — hire, kirija; — house,
kočnica ; maker, kolar;
man, kočijaš; — master (owner),
Ho iznajmilac kočija; wheel,
od kočije.
Conch, Kod nv, kočija goniti ko-
nje; vositi ee u kočiji; — v. t.oo-
sprovljal sa ieplte ;
coached, u kočiji.
Coaet, k*akt’, v. t. siliti, nagoniti.
Coaction, ktikitn, n. eile, siljenje.
Coactive, kčik'tiv, a. silovit, nasilan;
— ly, adv, silom; kOBk'tiv, a. u-
di
Coadjutov, kotižati“, m.“ pomoćnik,
pomagač.
Coadjutrix kočdžn'trske n. pomoćnica.
Coaduvate, ktadjen', a. lako sra.
oat, eudinne ton, 0, sjedi-
oem Re drevčtir, m. učea-
nik u pustolovini.
oto kona v. t. atresti, emu-
cone: t, kosdatnt, n. x!
ees Higjabbileu, m, gra:
Goagalable, Kagjulbl, a. gružav.
Coagulate, ktšgljulčt v. t. činiti da
zgumne, siriti; —, M i. zgnumuti,
ugrudati se, usiviti
oosgalalom Kagiale' on, DB. grušanje,
cougata ti ania Isti a
agulative, kš&gjul'tiv, a. ugrui
Coagalator, Keagjulet™, n an,
Congular, sagjultn, n. gretevina ;
urušala.
Cour, kok, n — and plain, sastav
skrivenim pijavkama; —_pijavka,
tazub; —, ¥. t. sastaviti na krivi
čep (u tesara).
Coal, Kol, n. ugljen; sea —, pit —,
kamen ugalj ; small Ui live —, ite
ugljen, žerava; to call (bring) over
the coals, svati na račun; to carry
coals to Newcastle, more soliti ; =
black, crn kao ugljen; — box. —
bank (bunker) upjevik 5 — dust,
ugljeošiiria; — eyed, crnook ; —
field, sloj ‘od kamena ma satel —_
fish, ‘ern tovar (riba); — grit,
ugljeviti pješčenjak ; — * house, —_
hole, ugljarnica; — man, ugljenar ;
— messure, mjera za ugljen, sloj
kamenog ugljevlja ; — meter, mje-
165
COA
rat ugljevlja, njera za ugljen;
mine, ugljenik ; — mouse, jesenica,
velška sjenica (plies); — pit,
ljenik; — poker, vatralj; — sa:
vreća za anje — scuttle, posuda
ža ugljen; — ship, lađa ugljarica ;
— stone, vrata torda ugljena; —
tar, katran od Ramena uglja; —
truck, — waggon, kola za upalj;
= vote ugifiti, ponglji
ugljen ; ugljenom bilježiti; ugljenom
oskrbiti; — v. 1. pougljiti se. uzeli
(ukrcati) ugljen.
Coalery, kod1*, V. Colliery.
Coalesce, košles' v. i, srati ze, spo-
dili iti se, družiti ae; —, ¥.
. združiti,
Coslescence, košles“ne, m, združenja,
spojenje
Coalier, Coallier, ka'l", V. Collier.
Coalise (—ze), kovlajz, v. i združiti
kosliš*n, n. združenje; sa-
se.
Coalition,
ves.
Coaly, kol a. ugljevit; crn kao ugl-
jen.
Coamings, n. pl — of the the hatches,
pragovi, luknje (na bs
Coaptation, ko°pté’é’n, n, a ktapane;
ulaganje (ičašenog uda).
Coarct, kčarkv, Coarctate. keark'tat,,
¥. t. atisnuti, stijesniti; Coarctation,
kovrkta'An, n. suženje.
Coarse, ko's, a. (—ly. adv.) grub,
sirov, krupan, prost, loš; — bread,
ern. kruh; — grained, krupnozrn; —
language, nepristojan govor; Coarsnes
kotsn'a, m. gruboća, krupnoda, si-
rovost, nevaljalost.
Coassume, košajam, uzeti zajedno #
drugim.
Coast, kost, n. strana, kraj; obala,
žalo, igalo; suježni pristranak, skli-
sanje nis taki pristranak; the
— is clear, nema opasnosti; —, v.
i. ploviti wz obalu; primaknuti se;
pristati us kraj; navaliti; sanjkati
se nis pristranak; — v. t. pribli-
Hitt se, proganjati, navalili,
guard, primorska, carinska straža;
COA
—_ of cloud land, oblaci, šlo naliče
dalekom kraju; — rock, primorska
hrid; — wards, adv. prema kraju
— wise, adv. uz
Coaster, kost od n, uekrajni brod, o-
balni
Coasting, kos't'ng, m pblovšdža uz
kraj; bark, pilotova
barka; navi on, brodar enje us
obalu; — trade, obalna trgovina;
to carry on — trade, broditi, trgo-
vati uz kraj.
Cost, kot, n. haljtna, kaput; suknji-
ca; službena, stalitka odova; stališ;
koža, krmo; kora; ljupina; ljuska;
oplata oblog: geal; maz; sloj; žbu-
ka; plait, katramanje ;
zallina; coats, Soo doje od jedri-
la; grb, a man of his —, njegov
par ili drug; to cast the —, avla-
čiti ataru košu, promijeniti se; to
tamo odmetnuti e ili
aste a perso’s — lupati ;
a great —, gornja haljina; — of
arms, došedrica (haljina), grb: —
of fence, — of piste željema ko-
žulja; — of mail, oklop.
Coat, kot, v, t. odjenuti, zaodjenuti;
oplatiti; namazati; žbukati ; to --
one's self over with, samotati ee u;
coated, kotd. p. a. pokriven, pre.
buten; — a soficoated fish, gola ri-
(bes uate); - — a rough-coated
, Yuskava riba
Coating, ko'ting, n. pokrivala navla-
pei oplata, oblog, odjev; sukno sa
Coax, koke, v. t. ldskati, lasliti, ula-
givati ae; to — a person into, na-
ja —, B. dena, laskavac, ula-
; coaxer, kok's", n. lastivac;
Šarin sly, adv. laskaco, lastivo.
Cob, oe 2. do debelo, krupno, ok-
i; okomak;
polka, Župa (kom); pauk
tatter—); paši glava, vr-
Shee fers aes it
smjesa od slame
i ovate sa građu; — wall, sid od
takove građe (naboj); udarac ; vrtsta
166 COA -
kola (aa ojemenje); morski gat
mul; a rich bogatun, turdica;
— brick, čerpić, — coal, komad
ugljena ; — house, koliba od blata
(mazi); — iron, konj (na ognjištu) ;
— loaf, Mljeb; — mortar, sa sla-
mom pomiješana garina; — nut,
vrata «elika oraha, dječja šgra na
orahe; — awan, veliki labud koji
pred drugima pliva; — work, čat-
ma, naboj.
Cobalt, ko'b'lt, n. kobalt; — bloom,
Kobalion malak; — blue, žobalono
ode” ‘Wbare'k, a, kobaltov, kobal-
Catalin, ko'btitiu, n. kobaltin.
Cobble, kobi, n. rišarska lađica; (—
stone) kvemen, oblulak; ugljen w
komadima: —,v. t. krpati, krpa
Cotblet, Pie, m. (Sésmo) krpa, po-
stolar; pešnjar, depriija pice od
vina, sladora i limuna.
Cobby, robs, a. jak, živ, arkan, tor
dokora;
Coble, kobi 1, V. Cobble.
Cobra, ka'br*, u. naočarka (guja).
Cobweb. kšb'web, n. paučina, mreža;
zamka; — lawn, kopneni
morning, maglovito jutro.
Coca, koki, 2 foto blab opojno liš-
za
Cocaine, ko'ktajn, Ička*n, n, kokajin.
Loch eal, kdé*nil, n. crvidina koše-
cotles, Koki, n. puž, zavojica;
fu uhu).
dešjuj - Sand bal story), duga
to be —
nevjerovaina bajka ;
(the) hoop (—a-hoop), šepiriti Ha
coc
biti nestašan, raspušten; to set the)
— on boop, neumjereno piti, biti
rastalašen; — of the roost, pred
wjak; — of the wood, tetrijeb; —
a-leeky, juha od pijevea; — ale,
jako pivo; the anchor is a-cockbill,
aitro visi, yard a-cockbil, vislo nag-
muto, koso; — boat, lađica; —
prained. &. smušen, sulud; — cha-
1, hrušt; — crow, kukurijek; —
Eine kukuršjekanje, zora; —
et boj pijetala; — horse, n. dr-
konj, visok konj; — horse, a.
na ne koja, ponosan, prkoeit ; — loft,
; — master, gojilac pi
jetala za boj; — match, oklada kod
boja pijetala; — paddle, krugope-
rac friba) 3 — pit, bojište pijetala,
Bolnica na brodu; — roach, Zohar.
; — scomb, —'s comb,
greben, bobe; luđačka
kapa; zvekan; —'s foot grasa,
asta oštrica (hilina) ; sm A
olatkovina (bil); — shut, mreža
sa šljuke; — shut-time, sumrak;
shy, bacanje u pijevee, biljega; —
spur, pijetlova ostruga; —'s-tread,
—'streadle, narast; — stride, pi-
jetčev korak ; sure, sasvim eiguran,
powzdan; — swain, ladar ; — tail,
trata konja za trku, vrsta pića; —
— water, voda u rudnicima.
Cock, kok, e. €. (a gun) napeti pušku,
(ap) uzdignuti, podićiu to — the
ears, načaliti uši; (hay) uplastiti;
usornuti, naheriti (ilobuk); to —
the match, zapaliti fitilj; to — the
nose, i ipo ere => m i
se, kokotiti. ee se, prkositi.
Osdkade, ket. u trak od klobuka,
ružica, kokarda.
Cockal, KOK), n. vrsta kocke, kocka-
nje.
Cockatoo, kok'ta’, m, kakadukalica,
(papiga).
Goatcice, koksirija, u. Basikak.
Cocker, | kok, t razmasati,
ie bs prijatdj bojeva
| vrta prepoličara,
kokotima
Cockerel, kok“, m. pjetlić, mla
187
coc
čovjek.
Cocket, kdh"t a. odijestau, vragolast,
neslatan.,
Cocket, KOK, n carinski pečat; ca-
pismo, “oarinska sojedočba ;
bred naifniji pšenični kruh.
Cockish, kik", a. zaljubljen.
Cocklaird, kOkINd, n. moli olastelin.
Cockle, kok'l, n. mladi pijetao; čan-
čica (ljuštravšea); kukolj; ljulj;
hot — s, dječja igra (vezahih očiji
mora diete iti kojš ga jem
rio); — brained, headed, lud, bu-
dalast; — hat. (ljušturama nakićen)
klobuk hodočasnika; — shell, školj-
ka, čančić; — stairs, stube opuža-
rice
—.¥. t. nabrati, saviti; —,
ameiurati se, narozati se; pje-
niti se, mreškati ae.
Cockledr Kdk'Id, a. ljušturast; za00-
jit; sa ikoljkom.
Cockney, kčk'n*, m. mekušac,
žen građanin, londonsko ‘Sinner —
breed, u Londonu ili po
odgojen; -— dialect, iondonsko na-
rječje. Cockneyism, kčk'ntism, m.
londonski način (govora, ponašanja).
Cockrel, kok'rl. n. mlad pijetao.
Cocksy, Cosy, kčkćst, a. drzak, bes-
obrazan.
Cocky. kok, n. pjetlić; —, a, obijestan
prodraljio. 5
Cocos, koko, n. kokosovac, kokosova
paoma ; (cacao) kakao; — nut, ko-
koska, kokorov rah — net oil,
kokosovo ili paomino ulje.
Cocoon, kan’, n: zapredak, čahura;
—_ mi zapreti se, Cocoonery,,
kčkan?r*. m. svilaraloo
Cvektile. kok’tajl, kok’til, a. pečen,
Coction, kok'ššn. n. kuhanie; proba-
va.
Cod, kod, n. ljuska, lupine. mobu
na; kesa; mudo; nutarnji dio za-
liva; jastučić; (fish) Bakalar; dry
(dried, cared) — treaka; suki ba-
kalar; selt —, labrdan; —, luda.
drug, mušterija; —, bak, 'vodenš
mo jacj,.— peppery paprika; —
Cop
liver-oil, ribji tuk,
0
—. vi. mohunati se; codded, p. a.
omohunan, u komušci; codded grains,
sočivo.
Goddive. bdvog, a. vashludan,
1, ¥. te lagano kuhati;
io — UP, pogrijati, njego-
—. 1, razmašenje, njegovan.
caddy, kod", a. ko .
Code, kod, n. zakoni
meres, čki zakonik.
Codebtor, kadet", n. sudužnik.
Codefendant; kodsfen'dat, e, autu-
Coden, kčdska, n, stari rukopie ; za.
konik.
Codger, kodž“", n. Be boraca, škrtac;
starčina, drug, čudan čovjek.
Codieit, . kodi, n. dodatak k opo-
Codify, kordsfaj, v. t, sastaviti zakone
u zukonik.
Codling, kčdltng, m. (codlin) mlađi
bakelur ; nesrela jabuka, vrata ja-
buke; zelen grašak.
Coefficient, kovdštat, a. — (ly, dr)
sudjelujući.
Qoeliac, ‘Coline, slithk, a. trdužni.
Coeviption, koem'ša, n. pokup, pre-
kupnja.
Loenobite, Cenobite, sinsbajt, m. sa-
mostanar, kaluđer.
Cocqusl, koik'sti, (-ly adv) jednok,
ravan.
Goequalty, kowkvaler, m. jednakog,
Coerce, B0"s, v. t. ograničiti, steg-
Pel se, s. a. Ho stele, ogra-
dan, "slovan; = ly,
Coessential. Kovsen'tl, a. jednake bi-
ti jeduoke naravi.
Csestablishment, ko*stab'išm*nt, n.
zajelnički osnuak; posao u dru-
šton.
168
COE
Coetaneous, ko*ten**s,
suvremen.
Co-ternal, ko*to'uči, m. sugječan.
Coeval, krši, a. istodoban, jedne dobe
, D. vršnjak,
Cosrecutor, (O*ksek'jutš", n. ouovrši-
lac.
Overist, ko*gzist’, v. i. Biti u iato doda
zajedno. Cocristent, ko'gnist'nt, &
tan.
Cvextend, ko*kstend’, v. i. jednako se
protezati, jednako trajati,
Odextension, koskste'načn, n. jednako
protesanje, trajanje; jednaki opseg.
rastemo, ko*ksten's'v, a. jednakog
core Be kod. 8, aces — berry
zrno kave; — cup- zdjelica va ka-
‘ou, fildžan; — house, kavana; —
man, kavanar; — mill, kaven mli-
nac; — pot, lonac sa kavu; —
room, kavana,
Coffer, kof*', n. sanduk, kovčeg, škri-
nja za novee; blago, Blagajna, ri-
znica; pokriven udubljen hodnik kod
tdorda; vrata tulava; —, v. t. za-
tvoriti u sanduk; to — up. grtati
kupiti (blago); — dam, gat.
Coffin, kčf*n n mrtvački lijee. sanduk
rožalu omot od papira; kora od
paštete; polje na konjskom ko kopita;
—, v. t metnuti u bijes; — bone,
kopiina kost; — spark, žiška što
iskoči is žerave;
Coffe, kori, n. povorka robu.va.
Cog, kčg, n. vrsta lađe, čamac ; zub,
pulac (na kolesi); — wheel, pal-
čeno kolo; — shaft, vreteno na
palce; prijevara; — (a whell). v, &
nazubiii “koleso, umetnuti palce; va-
rati (osobito u kockanju); laska-
njem zavesti, slatkim riječima dobiti.
nagovoriti; (upon) natentati; — v.
i: igrati krivim kockama, varati,
odeš ulagivati sa.
Cogency, kč'd25us*, n. sila, naga.
Cogent, ko'd#nt, a. (—ly, adv.) si-
lan, silovan, oašan, neodeljio; adv.
silom,
Cogger, kdg’, n. varalac, laštivac ;
(—ly), adv.
COG
KA n. varanje.
togale, ‘Sel, n. kamenčić, oblutak.
cotati. KbdEDL, a. Ho se moše
pomisliti.
Cogitate kodivtšt, v. i. mislili, ras-
—, ¥. a. omislili, nanmiti,
Cogitat on, kočiničita. n. mišljenje,
razmišljanje
Coritative, kt Loairtety, a. Ho vo liče
misli ili mišljenja; zamišljen.
Cog tate, kčgučt, a. srodan, —, n.
rođak po materi iti po mlijeku;
tess, n. srodstvo,
Cognation, Ibgnččn, n. rod po ma-
teri,
Cognitis o, kgnis*p, n. znanje, poz-
Coznizable (—sable), kigneti, kon".
21. a. zamjetan, što se može spoznati;
ito suda; o čemu se može
sudbeno postupati; suditi.
Cognizance (—sance), kég’n'r'ns, kšn'-
“ina, m. znanje, poznaja; presu-
sudbenost, nadleš,
prizuanje; u
wbavifest ; mak; to take —
of, ispitati, tstrašiti, suditi,
Cogaistnt (— sant), kogu*ečnt (kčn-)
znajući; to be — of, znati.
Coguizes (—see), kšgn'zi, kén‘zi’, n.
udi,
se pravo na semljilte dos
komu se prizna ili popusti,
Cognizor Zao), kšgn'sA", kčn"zor,
n. ko primaje ili ustupa.
Commoner, Ičgnč'm'n, 2, presime, pri-
cocnoscibe, lčgnds"bl, a. posnalan,
ito se može pomnati; o čem se može
suditi.
Cognovit, kfing’v't, n, primaja čije-
ga prata.
Cogne, og. Cogule, ko
posuda za piće; gutljaj
Cohabit, kčhab*t, v. i. zajedno stano-
Hojeti » kim.
ot, kčhčbint, n, sustanar,
Cohabitation, k*habete’s*n, n. zajed-
nich? život; miješanje.
foheir. koč", n. eubaitinik; coheiress,
koči“, n. subaštinica.
, m. čanak;
169
COH
Cohere, “Bhi, v. i. biti u svezi, su-
darati se, sljubiti se, Coherence,
kin (—ency), n. oveza, sklad,
dosljednost. Coherent, Patent, a
i dv.) ovesan, skladan, doslje-
Cohesion, hin, n jnost.
Cohesive, kshia*v, a. (—1y; adv.) spo-
jan; aljubljen.
Cohort, kod bit n. čela.
Cohortation, koh*t2’s#n, u. opomena,
ravanje.
Coif, oi, eit, n čepac; kapica
gih odojenika; to be of the =
biti pravnik prvog reda (sergeant
atom di of the exif —, vt pox
kriti kapicom, učiniš graduranim
odvjetnikom: Coiffare, koj'fit’, m.
cua paprova kore im
ne, kčjn, n.u; men na lu.
Coit Eb, vt namotad” emolats ; Eu
pili čelo (na brodu);
mortal —, dar mar ži
Coin, kčju, n. klin ; rustic koins, subi
na zidu; ugao; kamen na uglu; nov-
tani kalupac; novac, pjents; to
pay a person off in his own —
dati komu silo za ogujilo
kovati novce; izmisliti (a lie,
tale, pripovijest) ; kovati nove riječi
(words),
Coin e, kojntdš, n. kovanje novca;
= d bilje ; trošak
nje (riječi)
Coincide, kota:
skladati se.
D. suvremeno zbivanje, sudaranje,
suglasje, Coincident, ktir’s*d®nt?
a: ilo se sudara; slaw, suglasan»
Coiner, koj'n“t, n. kovalac novea ; kri-
+ olvorac novea; izumilac (novih ri-
jedi ia.)
Coir, koj", n. kokosovo vlakno, od i-
ga vlakna ispleteno uže.
Coistreh — il, kojstri.
dj čak, sluga.
u. prosti
col
Coition, kčiš'ćn, n. sastanak, parenje.
Coke, cdk kok, nm. kok; — v. t.
riti u kok, rasumporiti.
Cokes (Cras, Cox), koke, n. luda, be-
Colander, Cullender, kol
dilo; — v. t. procijed
cola til a a. E ba adv, nae
to be —,
pari =
n. cje.
mi hladnokrvan,
bezćutan; — comfort, lola utjeha,
da gile — head, Madnokrean
čovjek; jest, mrtva šala; a
. —ucent slabi trag; — shi greta
— chisel, prosto.geklo, Mije —
finch, bjelorepka (ptica); — hearted,
besćalan, beatrastan, nemio; —
heartedness besćutnost; — iron, mač,
bodež; — served, Hladno ponuđen,
leden, dosadan; — short, a. hi
nolaman; to coldshoulder (to give
it show a rao he — shoulder),
postupati s kit Ino, neprijasno;
— 2. studen, retina, inp
prehlada; to catch —, prehladiti ee.
Coldish, kold*š, a. Aladan, hladahan,
Coldness, kold’n‘s, n. Aladnoća stu-
den.
Cole, kol, n. orsina, broskva; — flow-
er, ovjelača; — garth, povrtnjak;
— rape, koraja; — seed, repao
sjeme; | wort, zelen kupus.
Coleopter, kčlčp't", n. kukac.
Colic, Cholic, k6I"K, n. gris. matrun,
zavijanje.
Colin, kdi“n, n. amerikanska jarebica.
Coll, kdl. v. t. zagrliti.
Collapse, k®l&pe’, v. i. arušiti ae.
oelesnuti, opasti, propasti; — (Col-
laption, wilap's'n), n, padanje, ra-
sap, propa
Collar, kdl" u. ovrutica, ogrijak, a-
jam, homu; ular; kolijer, ogrlica;
“guvijeno meeo ; karika, kolobar, bla-
sina (u stroju); (of a stay) oglavak
lčta i pita (na brodu), against the
=, mučno, tegotno; in —, vješt;
out of —, neprikladan "a0;
to slip the —, i
Done, ključna kost; — day, svečani
170
coaL
dan; — work, težak posao; —, v.
t uhvatiti sa grlo, uzeti, metnufi
rrdjak itd. saviti meso.
Coll iat, wet v, t. podijeliti, nadavi.
; uporediti, eravniti; — v. i, po-
nadarbinu, ”
Collateral, klat"l, a. (-ly, adv.)
pokrajni, pobočni, usporedni, po-
aredni, uzajamni ; acceptance, poča
sni prihvat; — relations, po-
dočni rođaci (surodioa); — wind,
jelar a strane; —, m. pobočni ro-
ajamstco u (trgovini),
colin, Teta, 1. sravnjicanje,
je; podijelienje, darova-
ye užina, doručak. Collator, k?l8'-
) m. oravnjivalac; = podijelitelj,
zavjetnik, Euvadar,
Colleague, ‘wos’, n. drug, sudrug, ko-
ship, m. drugarstvo u sluš+
bi, om dionitteo,
Collect, kHekt’, vt, kupiti, sabirati;
izvesti, suditi, zaključiti; mijerati,
pobirati, (poreze, dugove) ; opaziti ;
K — one's self, razabrati se, k se
bi doć; i. skupili ;
KOV*Kt, n. sabiranje (milostinje), uo-
litva.
Collectanes, kOIktč'o*, n, pl, zbirka
Collected, kolek'vd, a: (—Iy, adv.)
sabrao, relupjen ia miran; — ness
. ovijest, an
Collection, Trek ate zabiranji
zbirka ; mnoštvo drška; podarje,
milodar ;
Collectiee, hrabro a. (ly, adv.)
sakupljen, sabran, zajedi
ni; — noun, skupno ime; —, n.
ukupnost, cjelina; —, ness, n. dru-
itvo, množinu.
Collector, k5lek't5r, sabir pobirač,
berač, sakupljač, poveznik; — ship,
1B. posao sabivača, služba poreznika.
Colleen, kčiin', kčln, n. djevojka.
College, kol*di, n. zbor; visoka škola;
škola; zavad ; pitomište ; zadužbina ;
zatvor; sudiste Colleger, kilsdz%,
B, pitomac, djak, Collegial, koda“
sborni. Collegian, kolivdžšn,
djak visoke ikole. pitomac, uče.
CoL
nik, član abora. Collegiate, k*liat*-
*5t. a. sborni, akademitki; — church
zborna crkva; —, 0. pilomac, uče
nik.
Collet, kol“t, n. ovratak ; dio pretena
gdje je kamen umetnut.
Collide. k®lajd’, v. tii udariti jedno
o drugo, udarit
Collie, Colley, Cally, kčl", n. torni,
ovčarski pas; ko 2a kim tijek trči,
prišljunica.
Colied, kdl, a. ocrnjen, omrčen.
Cottier, Idija. ugljar, kopač u
ugljeniku, lađa ugljarica,
Colliery, KOI jr, n. ugljenik, “ugljovit
sloj, trgovina tglje
Colliflower, kol*fauč', n. evjetača;
Colligate, kči"gšt, v. t. svesati. Col-
ligation, kčl*gči“n, n. sveza.
Collimate, kči*mčt, v, t. naravnati,
namjestiti (durbin, leća). Collima-
tio kči*mč'tščn, n. ravnati, smje-
fi, omjer.
Collision, lit", n. sudar, sraz, mw
kob, Colocate, torevet we nat
vrstanje, resređenje,, namještaj.
Collocutor, kOLŠkjut*, m. koe drugim
govori,
Coltogue, K*log’, v, t. (coll) laskati,
i, laskanjem nago-
vorifij;j —, vi.
nedopuštene svrhe.),
Collop, k8I"*p, u. kritka, režanj, tanki
komad mera; dijete; odraslo gove-
do (Gli konj), vrijednost "paša šta šta
tt orakovo na u treba ~ he
ja lost a good — prilično je
avto. go prili je o-
, wey", s. (—y, adv.)
Hooley ho else Sitneg goose re
phrase, < lično rečeni; aah eech
svagde ‘olloquialiem, k°-
divom meres dora u
cology, ny, KOISEwe, m. razgovor, dogo-
vor.
171
col
Coliow, kčl'8, (coll.) čađa, snijet. M
Colly.
Colinas, kl-jad’, v. t, žajno se dogo
voriti, krišom se sporazumjeti (u
nedopullens orka Tr nec!
puhati. Collusion, k'l-ja’*n, n. tajnš
sk Collusive, k'l-jo'sv, a.
(ly, ady.) tajno dogovoren, skovan.
Collavies, ičlja'y*iz, n. amet, smrad.
Colly, kdl", n’ čađa, blato; — a.ča-
dao. omrčen, Blatan; —, Y. t. oga-
omrčiti, pocrniti, potamniti.
geloee kolsint, n, gorka tikva.
Cologne, k*lon’, a. kolonjeki.
krda kola, n, dvije točke (:); (mar
crijevo).
osionel,“ komi, m, pukovni
— ship, čast ke
Colonial, k*10'n"l, a. nasecbens, pre-
komorski; — produce, prekomorska
(kolonijalna) roba; — trade, pre-
komorska trgovina.
Cotonisation (—ization), kčišatzedšn,
naseljivanje. Colonise (—ize),
kušnja v. t. ši. naseliti, naselji-
Colonist, kél*nist, m. naeeljenit.
Colonnade,- kčišnčd", n. stupovlje, atu-
odem, kdl*n%, noonaseobina, kolo-
Colophon, koI"fon, n. radnja stranica
Oo Kong. Kotor, KOPNA, m. kae
caleraton, Koren, h. dojenje, mex
coir, Tore» n promjena,
ukras, sli enanje Slasova
Colorife, KoVriksk. a. 100 daje boju.
Colorisation, kol’r'zé’s'n, n. promjena
Colossean, kolšsi“n,
cola, Kids
a. ogroma: jaški, gorostasan
Colossus) Tse, n Sorestar, gro-
mula,
Colour, Color, kol", n, mast, boja
kolur; put, brat, rumen (lica); vrata,
bagra; vid, prilika, izlika, izgovor ;
zastava; to be in colours, biti ša-
CLo
savranjiti bačvu; (a wound), zali;
sadjeliti ranu; to — a door upon
one, zatvoriti sa njekim vrata: ne
imati već posla 2 njime; —, V. i, satvo-
riti se, zaklopili se; arasti se; Svr-
čiti se; to — in, kvatali se, nasta-
tajati (noć); tho days begin:
ning to — iu, dani pošimaju pa-
dati; to — in, primalnuti 001 se Ulu;
to — in to the shore, priblišiti se
krajini to -— in with, pristati pri-
pobiti se a ne-
ljen); on šli pon,
16; ito saključiti; to — with
an offer, prihvatiti ponudu.
Close, kl0z, n, svršetak, konac, kraj;
bitka, borba; to come to the — po-
bili se; in (at) the — of night,
pod nod; ~- of the year, konac go-
Zime; + Mos, n. opkoljen prostor;
obor; dvorište; oploćeno, ogra
polje, ograda, oplot; područje er
koe ili manastira; prolaz kroz kuću,
tijesna ulica.
Close, kl6s, a. i adv. zatvoren; akro-
vit, tajan ; šulljiv, potajan; ustru-
ton; gua, sbijeti, ford; krut; napeti
tijesan , stisnut, kvatak
ljepčio; samim blizu; — by, di tik
do; stiiliio; skup; tolan; sparan,
sumeran ; koiljie; naoblačen (o vre-
menu), gual, pun para (zrak) the
place was —, zrak u stanu bijaše
težak; živo, potanko, pomno mo-
trenje (pitanje); vjeran pje
strog. oštar ; to be
postelji se dobro pokriti; to be —
m shore, biti blizu kraja; to keep
to the wind, to heal —-, jedriti
uz vjetar (čim više u oko vjetra);
to make — inyuiry, potanko datra-
šiti; sit —, sjedi mirno, to stick
— to one, Viti komu vjerno odan;
to keep —, kriti, taja) o livo >
živjeti štedljivo; to sf tady mar
ljivo učiti; — air, zagušljio zrak,
tenia; o = srewacnt, temeljit dokaz ;
tention, najveće 0st; —
= banded, momak do monka
bodied, nategnut, tijesan; — com-
162 '
cto
pacted, stisnut; nabojit; — corre-
spondence, prijateljsko dopisivanje;:
— cropt (cropped) ošišan; — de-
te. živa rasprava; — dealing,
tajno postupanje; — člection. izbor
malom većinom; — fight, boj Mađ-
nim oružjem; — fisted, — handed,
tord, Hert; — quarters, drvene o-
za obranu na brodu; to come
jartera, pobiti se Kladnim o-
— rolls, tajne isprave; —
haved odifan do živa;
thr! mgued, mučal
Close clas’, adv. V. Close. to
- attend — to, strogo se držati.
Closen, klo’s'n, v, t. stisnuli, učer-
aliti.
Closeness, klos'n*a, n. zatvor; muča-
ljivost; ; ustručavanje ; sa-
Vitnost; zaklonica ; samoća ; gualoća;
Ulisina; sagušljiv sak; omara;
veza; točnost; oštrina; “ Herlost ;
vjernost.
Closer, kl6’2", ,n. safvorač; dločetnik ;
zaglava; .
Closet, kloz“t, m. sobica; priočije;
poslovnicaj. tajna .spremka ; water
— (obično pokraćeno W.C. izgovara
se dob'ljust'), sahod; — reasoner,
mudrac is knjiga; — sin, tajni
grij <> sui rike “ire glasova-
nje; vt sakriti ;
dovesti na- onosto raspravu; to be
closeted (with), tajno se sastati,
tajno razpravljati; closeting, tajna
rasprava.
Closing. klo'sing. a. zaključni; —
price, zaglavna cijena; — n. svr-
oo kloži n. zatvaranje; zatvor ;
aan ograda; obuhvat ;
risa zaključak ; dogovor;
konac;
Zabjašii (raspravu). |—*
cao KIŠE A grudne gradića; Bak
i pir, jaborepka (pica);
—. ve i. bi j ngrišaki se,
clotted milk usireno mlijeko; — +
croiber; Sete, m. čičak; toria.
Cloth. kičth. n. (pl. cloths. kičths.
CL.O
aukuo ; čoha ; latak ; tkanina ; plat-
nm; stotnjak ; jadrotina; hair —
atrwnjača ; leached —. ubijeljeno
pl tno; pokrivalo; vojnička odora;
vojnički stališ; to wear the —. Bi-
ti vojnik; duhovnička odora; to
to wear the black —, Bit duhov-
nik ; to lay the —, atol;
to take away (draw, remove) the
— spremiti stol; — in grain, u
smi bojadisano sukno; — of state,
nebnica (baldakin); — bag, bisagej
— beam, vratilo na (kromama);
— binding, platneni vez; — hat,
mek šešir; — merchant, trgovac
sina; — shearer, postrigač; —
trivle, frgovina i — Weaver,
avinar; — yard’s shaft, duga
oth he tte dh, lothed
lothe, dh, i Gimp. ip p. clot
& clad) obući; ome aikes odjenuti ;
zaodjeti; —, ¥. i. obladiti se.
Clothes, klodhz, kloz, n Bi odjeća;
odijelo; ruho; rublje; baby —.
sitna prtenina; bed —. posteljina;
‘a. suit of —. potpuno odijelo
basket, košara za rublje; — live,
konop za rublje; — press, rudnik ;
swaddline —, pelen
Clothier, | kls‘dh®, n. knar; trgovac
Clothing, klo'dhing, n. oWlačenje; o-
Clotter. kišu", v, , gruditi ae; ugru-
šati se.
Ooty, Kat, a grumenljiv; gvaličav;
zaružan.
Clond, klaud, n. oblak; tamna pjega
(na čelu od konja); tamna strijeka
ili žica u kamenu ; mnoštvo; naloga;
nevolju; neprilika; nesreća
a — upon pomutići; ogori
be under a —, biti u nevolji;
v. t. naoblačili; polamniti; pomutići;
mramorisati; mlasiti (kamen, drvo)
talasšti (latak); zablakti; oernitti
motiti se; — ascending, nebu pod
oblake ; — capt (capped), što do-
163
CLO
pire do oblaka; — compeller, sa-
kupljač ollaka; — covered, zavić
jed, sastri, po-
tamnjen oblakom; — piercing, što
Prodi 0 oblake; — topt, pokriven
Cloudiness, klau'd*n'e, n
Blaéno neb,
m. tunika; o
3 košljivo vrijeme; su-
mornost; sjela; mrk pogled.
Cloudless, a. bes oblaka; vedar
Cloudlet, klaud'l*t n. oBlačić.
Cloudy, klan'd*, a, naoblaze1, oblačan;
mračan, mulas; taman, šalostanj
atrijekaat (kamen); & — brow, na
mriteno čelo; a — diamond, alen
da dora; 8 notion, jana po:
jam; — pillar, stup od oblaka.
Giongh, Hef klen udara, Kona,
jaruga; V. Cloft.
odno kićan > ope, cunja, dronjak
otirač; pelena; ruke; udon
ztušnica;
okov; (- nn klinac, čavlić; —-
V. 8. krpati, skrpati, okovati, ve-
zati (kopam); udariti; priklin-
čili, drvenim klincima pobiti (cipele)
elouted (clotted) creas, gruževina;
Clouter, klau't", n, (čismo-) krpa,
(cant) tat; Clouterly, klau’t*i*,
surov, nespretan.
Clove, klov, imp. od cleave.
Clove, klév, n. pukotina; prosjelina ;
čemno luka; klinčac, gvoadika, ga-
rofan; of a cheese, četort sira, 8.
funta; — bark ; gvozdičasla mrča.
— gilly Hower, karanfil ; hitch vrata
moruarskog wala; -— ib. ulje od
gvozdike; — tree, goozdika, — v.
&. začiniti fanom.
Dosen, KI klon, p. p. od cleave, pro-
ie — foot (— hoof), konjska
Core, Take, n. djetelina; to live
in -, raskošno, dobro živjeti; — hay
suha djetelina; Clovered, kisv'rd, a.
obrasao djetelšnom.
Clow, Clough, klau, n. ustava, gat, ji
Clown, klaun, n.
zirovac, luda;
CLO
igrati lakrdijaša; — ‘s-mustard,
poljska gueomaéa; — “s woun-
dwort, očit (bil); Clownery, |
klau'nšr*, u. neolesanost, lakrdijaš-
imo Clownish, klaa'ntš, a, (— ly,
adv.) seljački; pros rov,
lakrdijatki; Clowniebness,
jački način, pros-
taštvo, neolmanos, grubijanstoo.
Choy, kloj, v t. prepuniti, prekreati,
rpati; grepsti; zaglavili,
7 (ep) Cloyless, kldj‘I’s, a.
što ne može da sasiti; Cloyment,
jo
ča; mall
čovjek;
radim čotav;
to baal, "okrenuti brod
idro; — law, pravo jačega; — mam,
topuelšja; —Toom, društvena soba; —
rush, attina (il); — shaped, dulast,
oki tae et rabiti kao busdovan;
udari kjačem | skepii u Hpk;
jednički platiš; to — a mike
udarati kundakom; —, v. i. zdru-
Hii ocu nojedničku aorhu, sajed-
niški raditi,
Clubable, klob“bi, a. , oratan
da dođe u klub.
Clabbed, klobd, a. ćučast, batast, kao
dusdovan; tešak, ma.
Clubber, klob*, Čobi klob"st, n.
lan društva di kul
ovi, lob’, ni "ly, adv.)
fan, blesast, glup; sadružan.
cine Hot, v. i. kvocati; vabiti; ma
mii; lacking hen, kvocka; —, 0.
Clue, fie m. Hupko, povodac; V. Clew.
Clump, klomp, n. grumen, hre;
hrpa; gomila; a — of trees, sta-
Bik; — vt. gomilati vaditi hrpi-
mice;
Clamsiness, omens? a.
nost, nespretnost; glupost
164
CLU
Clamsy, klom'2e, a. (clamsily, klomzsje,
adv. zdepast, nasprelan, nesgrapan,
nepodoban, trom.
Clanci, kloni, u. torđu gruda, gru-
men; vrsta sitnozrna tvrda vapnenca;
glupak ; — fisted, a. tvrd, škrt.
ip.
Clung, im od Cling.
Cluster, k rosd, Bile pa
Jato, rulja, » hrpi:
ot bees, roj pida; — of grapes,
grozd; — of islands, ostrvlje; —
of trees, drveće; black —, burgundsko
=, ¥. % rasti grosdolike, na
čuperke ; grudati sei ua rut
zgrnuti ae; —, V. t. agrtati, skupiti
Clutch, kloć, v. t. uhvatiti, zgrabiti,
spopasti, drzati, stimuti ruku —
n. uheat, grabac; ruka; pandža:
— fist, kupac; — fisted, tvrd, Hert
Clutter, “Klot™, n. meted, dar-m
buka, graja; to keep a —, bučiti
—, vii. dučiti, grajati, štropotati;
kosih zgrnuti se; —, V. a. na-
niti grojom ; sbikati; promutiti,
cy. klaj, (cant.) v. t. krasti; —, n.
novac, kesa.
Oyster, klivit m. čiroslia, klitir,
ušireaj, —. pipe, štrealica; — v.
ušircati
*
Co., pokraćeno Company.
Coacervate, ko'sd?vat, v. t sgrnuti,
sakupiti.
Conch, kod, m. kočija: (stage—) po-
Htaneka kola, soba na krmi ratnog
dradar učitelj po sa
ispite; and four, kola na če-
tii konja; get the — ready, sa-
Li poduka; — boat, vašarska
luda; — boot, škrinja u bake ili
košu; — box, bak, koš (sjedalo sa
kodijaža); — fare, vosarina ;
fellow, knj upregnut s drugim ko
ri
gate,
i kolar;
— hire, kirij
i maker,
man, kočijaš; — master (owner),
vozar, iznajmilac kočija; wheel,
kolo od kočije.
Coach, koć, v. i. koči goniti ko-
nje; voziti se u kočiji; — v. t. v=
3 house,
COA
kočiji e Hatt sa ispite ;
podučavati ; ka u kočiji.
Coaet, Kaku, ve t eli, nogom
Coaction, ktik'štn,
Conetive, ;
ly, adv. silom; koa'tiv, a. u-
debut jude.
Ceadjston, ko®dia't™, n. pomoćnik,
Coupee kotditteške n. pomoćnica
Ceadunate, IČadjen', a. Tako ere-
Ceadaaation, Adjuneo0, D, sjedi-
ziti u
ujenje, združenji.
Coadventarer ‘Eehivew'tht, n. učer-
ovat, koade*tet, v. to atresti, mu
oa t, koadžšnt, n. pomoćnik, drug
ees Ičigjulčbil*t, n, gru-
Coagutable, Migjal"l, a. grušav.
Coagulate, K’agyjulet v.'t. činiti da
ugrušali se, usiriti se.
ovagalačloh vgjaeča, n. grušanje,
, al
Coagalative, Pot Sy, a. ugrašan.
Congalator, digni n slo, ni
oteti, ‘vagiutm, R. gruševina ;
Coat, kok, n — and plain, sastav
im pijavkama; —_ pijavka,
teed —, ¥. t. sastaviš na krivi
čep (u tesara).
Coal, ah Rol, 1. ugljen; sea —, pit —,
kamen ugalj; small U live —, živ
ugljen, ževava; to call (bring) over
the coals, zvati na račun; to carry
coals to Newcastle, more soliti ;
black, crn kao ugljen; — bor. —
bank (bunker) ugije — dust,
ugljevitina ; — eyed, nook;
field, sloj od kamena ugljelja; —
fish, ern tovar (riba); — grit,
ugljeviti pješčenjak; — house, —
hole, ugljarnica; — man, ugljenar
— measure, mjera za ugljen, j
kamenog ugljevlja; — meter, mje-
165
COA
rad ugljedja, mjera sa ugljen;
mine, ugljenik ; — mouse, jesenion,
pelika sjenica (ptiea); — pit, u
ljenik; — poker, on
vreća za ugalj; — oeaidle, posuda
ža ugljen; — ship, lad lađa ugljarica ;
— stone, vrsta tvrda ugljena; —
tar, katran od Ramena uglja; —
truck, — waggon, kola za upalj;
—, vo to ugljiti, pougljiti, palšti
sation ugljenom biljexili; ugljenom
1. poug! se, uzeti
(ena) ugljen.
Coalery, ko" ine, ve Seine
Coalesce, wee
diti ae,
8. zdrušiti,
Coatescence,
en)
Goulier, Coallier, ko‘, V, Collier.
Coalise (—ze), kovlaje, v. i združiti
kotles"ne, p. združenja,
16.
Coalition, kočliš*n, n. sdruženje; sa-
coat, KO, a. ugljevit; crn kao ugl-
Coamings, m. pl, — of the hatches,
pragovi, luknje (na brodu).
Coaptation, ko*pte’s’n, n, sklapanje;
laganje (šičašenog uda).
Cont wearky, Coarctate. kčark'tšt,
a uli, stijesnii; Coarctation,
horse
in, m. euderje.
Coarse, ko's, nd (Hly. adv.) grub,
sirov, krupan, prost, loš; — bread,
orn. kruh; — grained, krupnozrn
language,nepristojan govor; Coaranes
konta, m. grubeća, krupnoda, si-
rovost, nevaljalost.
Coassume, košsjam, uzeti zajedno #
drugim.
Coast, kost, n. strana, kraj; obala,
žalo, igalo; nježni pristranak, skli-
zanje niz taki pristranak; the
— is clear, nema opasnosti ;
i. ploviti uz obalu; primaknuti se;
pristati uz kraj; navaliti; sanjkati
se niz pristranak; — v, t. pribli-
ith se, proganjati, navaliti, —
guard, primorska, carinska straža;
COA
— of cloud land, oblaci, šlo naliče
dalekom kraju; — rock, primorska
hrid; — wards, adv. prema kraju
— wise, adv. uz +
Coaster, kos't, n. uskrajni brod, o-
balni brodar.
Coasting, kos't'ng, n, plovidba uz
kraj; približenje; — bark, pilotova
davka; navigation, brodarenje us
obalu; — trade, obalna trgovina;
to carry on — trade, broditi, trgo-
vati uz kraj.
Coat, kot, n. "haljina, kaput; auknji-
ca; službena, stalitka odova; stališ;
koža, krzno; kora; ljupina ; ljuska;
oplata odlog: steraj; maz; sloj; žbu-
ka; plašt, kalupa; katramanje;
gallina; coats, pl. obojei od jedri-
la; grb, a man of his —, njegov
par šli drug; to cast the —, svla-
čili staru košu, promijeniti se; to
tarn —, odmetnuti se; to beat ili
baste a perso's — koga islupati;
a great —, gornja haljina; — of
arms, dobedrica (haljina), grb: —
of fence, — of Pa željezna ko-
oči — of odlomi
vat, kot, v. t. odjenuti, zaodjenuti;
oplatiti; namazati ; žbukati ; to —
one's self over with, zamotati ode u;
coated, kod. p.
dučen;j —a cctteoated fishy a gala.
da, (Bes ljuska); — — a rough-coated
fish, ljuekava riba.
Coating, ko'ting, n. “pokrivalo, navla-
ke zlata oblog, odjev; sukno za
Coax, koks, v. t. Idekati, lastiti, ula-
givati a6; to — a person into, na-
ula-
, D. dena, laskavac,
coaxer, koka“, D. lasiivac;
‘givanj
ome Adv. laskavo, lastivo.
B. to debelo, krupno, ok-
Cob, kal
COA
166 2
koša (za sjemenje); morski gat
mul; a rich —, bogatun, tvrdica;
— brick, čerpi, — coal, komad
ugljena ;' — house, koliba od blata
(mazi); — iron, konj (na ognjiltu) ;
— loaf, Mljeb; — mortar, sa sla-
mom pomiješana gazina; — nut
vrata velika oraha, dječja šgra na
orahe; — awan, veliki labud koji
pred drugima pliva; — work, čat-
ma, naboj.
Cobalt, kot, m. kobelt; — bloom,
Rohalioe malak ; — blue, žobalinvo
osha ‘bar ‘tk, a. kobaltov, kobal-
Cobaltine, kovb'ltia, n. kobaltin.
Cobble, kčb'l, n. ribarska lađica; (—
stone) kremen, oblutak; ugljen w
konadina —, v. t krpati, krpa-
cobbles Bab, n, (imo) kopa, po-
stolari pelnjar, šeprilja pice od
, sladora # limuna.
Coby, kab", 2. jak, tio, aren, tor
dokoran;
Coble, kob'l, V. Cobble.
Cobra, ko’br’. n. naočarka (guja).
Cobweb. kčb'web, n. paučina, mreza;
zamka; — lawn, kopnenina: a
je.
Cocaine, ko'kčajn, kčkč*n, n. kokajin.
Cochineal, kdé"*nil, n. crvičina koše-
cveta, KOKI, on. pul, savgica;
jekanjes 9 glava, kolovođa; govornik ;
muško udo; plast, kup sijena; obod
(klobuka); jesitac (tezulje)
na sunčanici; pipa (na bačvi) ; vuk,
vjetrnica ; Hjuka
(mjesto god),
‘8 passion, za muku
all story), duga
nevjerovatna bajka; to be — ou
(the) Hoop. (—a-hoop), čepiriti se,
coc
167
coc
biti nestašan, raspušten; to set the
— on hoop, neunjerene piti, biti
rastalašen; — of the roost, pred-
jak; — of the wood. tetrijeb; —
aleeky, juka od pijevea; — ale,
jako pivo; the anchor is a-cockbill,
sidro visi, yard a-cockbil, vislo nag-
muto, koso; — boat, lađica; —
brained, » ft. emuben, sulud; — a
fer, krat; — crow, kukurijak ;
crowing, kukwijekanje, zora; —
fight, boj pijetala; — horse, n. dr-
sem konj, visok konj; — horse, a.
na konju, ponosan, prkosit; — loft,
; — master, gajilac pi-
— match, oklada kod
o pod
rac (riba); — pi le pijetala,
bolnica na brodu; — roach, Zohar.
— saw, pilica; — scomb, —'s comb,
foxcomb, greben, hober ; ludatka
kapa; svekan; —'s foot grass, Hap
časa oštrica lina) —'s head,
slatkovina (bil); — shut, mreža
sa čljuke; — shut-time, semraki —
aby, bacanje u pijeves, bil
spur, pijetlova ostruga ; 5
—'s-treadle, narast; — stride. pi-
jetčeo korak; sure, sasvim
powsdan; — swain, lađar; — tail
vrsta konja za trku, vrata pića;
— water, voda u rudnicima.
Cock, kok, u. 6 te gun) napeti pušku,
(ap) ma KI £ Ae — the
ears, bares Bsa ay) uplastiti;
wsornuti, Hob) ¢ to—
— the
se, se, rasmetati se, prkositi.
Cockade, Mkéd', n. trak od klobuka,
Ps . bs
Cockal, Kk", n. vrata kocke, kocka:
nje.
Cockatoo, kčlčta, n, kakadukalica,
(papiga).
Coatrice, kokstrja, a basic.
Cocker, kok’, v.
jeti; —. m. prija bojeva
kokotime ; vrsta prepelišara.
Cockerel, kOkr, n. pjetlić, mlad
čovjek.
Cocket, kdh'*t a. odijestan, vragolast,
neslašan.,
Cocket, k&K“t, n carinski pečat; ca-
ska. svjedočba ;
— bred. najfiniji
Cockish, ae a zaljaljen
Cocklaird, kokdi'd, n.
Cockle, kok'l, a. odi
Hea ljuštvavica); kukolj; idi
hot — 8, dječja igra (vezanih
mora diele pepoditi if ga je uda
rio); — brained, sa lud, bu-
dalast; — hat. (ljušturama nakićen)
klobuk hodoča: — shell, školj-
jit; sa ikolji
Cockney, koki
žen građanin, londonsko dijete ;
breed, u Londonu ili po londonsku
odgojen; -— dialect, londoneko na-
rjecje. Gockneyism, kčk'ntizm, n.
fondonski način (| govora, ponašanja).
Cockrel, kčk'rl. n. mlad pijetao.
Cocksy,, Coxy, kdk’s*, a. drzak, bes-
obrazan,
Cocky. kčk", n. pjetlić;
—, 2, obijestan
Cocos, , m, kokosovac;
paoma ; (cacao) kakao; — nut, ko-
koska, kokomor orah 5 | — net oil,
kokosova ili paomino
Cocoon, kčkan', m: vine aed, čahura;
— vod. zapresti se, Cocoonery,
kčškan'r*. m. svilaratvo
Cocktile: kok'taji, kčkvtil, a. pečen,
žežen.
Coction, kok'ššn. n. kuhanie; proba-
va.
Cod, kod, n. ljuska, lupine. mohu-
na; i mudo ; nutarnji dio za-
liva; jastučić; (fish) bakalar; dry
(dried, cured) — treska; suhi ba-
j alt —, labrdan; —, luda.
drug. "mušterija; —, bait, vodeni
mo jac;,.— pepper, paprika; —
cop
liver-oil, ribjt tuk;
ak na “dabtivama;
— ware, zeleni g
oot "kod. v. t. saviti u mokunn;
—. vi. mohunati ze; codded,
omohunan, u komušci; codded grains,
očito.
Codding. kčd"og, a. razbludan.
Coddle, kčd!, v. t. lagano kuhati;
tetošiti ; to — up, pogrijati, njego-
vali; —, 1. razmošenše, njegovan.
Coddy. kod", a. komuškav.
Code, kod, n. zakonšk; — vf com-
merce, trgovački zakonik.
Codebtor, kode, n, sudužnik.
Codefendant; kodefen'dat, e, sutu-
Codex, kodske, n, stari rukopis; za-
konik.
Codger, kodi“, n. tordica, dkrtac;
starčina, drug, čudan čovjek.
Codicil, kod*sil, n. dodatak k opo-
ruci.
Codify, ko'dsfaj, v. t, sastaviti zakone
u zatonik.
Codling, kod1ng, n. (codlin) mladi
bakalar ; nero a jabuka, vrata ja-
buke; zelen gr
Gocfhclent, Kone ng, a—(ly, adv.)
sudjelujući.
Coeliac, Coliac, silskk, a. trbušni.
Coenen koem'š'n, m. pokup, pre-
coat, Cenobite siinčbajt, m. sa.
mostanar, kal
Coeyual, kotk'v'l, (—ly adv) jednak,
ravan.
Coequality, koškvči“t, n. jednakost.
Coerce, kova, v. t. ograničiti, steg-
i, .
on, k*O"é%a, n, etega, ograniče-
nje sila.
Goercive, klgrave, a. Ho steže, ogra-
nićuje; prinudan, silovan; — ly,
adv. na silu, silom.
GUoessentiul. kotseni
ti jeduoke naravi.
Curestablishment, kotstabitšm*nt, n.
zajenički osnutak; posao u dru-
šton.
|, & jednake bi-
168
COE
Coetaneous, ko*tču"s, a. (—ly), adv.
euvremen.
Co-ternal, koto'n'l, m, sumječan.
Coeval, k*'v4l, a. istodoban, jedna dobe
—, m. vršnjak.
one O*ksek'jut“", n. suovrši-
2G vi. biti u isto doba
dna. Čoesislent, kotgnistnt, &
odnos, koskstend', v. i. jednako se
potezati, jednako trajati,
Odextension, ko*kste'nščn, u. jednako
protesanje, trajanje; jednaki opseg.
viskom ko*ksten's*v, a. jednakog
jednakog opsega.
coe, ose? ko'f, u, kava; — berry
sno kave; — cup- zdjelica ta ka-
ou, fildžan; — house, kavana; —
man, kavanar; — mill, kaven
mac; — pot, lonac za kavu; —
room, kavana.
Coffer, kof*', n. sanduk, kovčeg, skri-
nja za novce; blago, Blagajna, ri-
znica; pokriven udubljen hodnik kod
wdorda; vrata tulava; —, v. t za-
tvoriti u sanduk; to -— up. grtati
kupiti (blago); — dam, gat.
Coffin, kčf*n n mrtvački lije». sanduk
rožalu omot od papira; kora od
palletes polje na konjskom k
—, vo t metnuti x lijes; — bone,
kopiina kost; — Spark, žiška He
iz žerave;
Coffle, kČPI, n. povorka rob.va,
ox, ee, n. vrata lađe, čamac; zub,
lac (na kolemu); — wheel, pal-
Fano kolo; — shaft, vreteno ne
palee; prijevara; — (a whell). v, &
‘nasubiti “koleso, umetnuti palce; va-
rati (osobito u kockanju); laska-
njem zavesti, slatkim riječima dobiti.
nagovoriti; (upon) natentati; — v.
i: igrati krivim kockama, varati.
lagali, ulagivati se.
Cogency, ka'džčus*, n. sila, snaga.
Cogent, ko'dičnt, a. (—ly, adv.
silovan, dv.
tan, važan, neodelji
k&g", n. varalac, laitivec ;
silom,
Cogger,
COG
e; 1 n varanje.
Coggle, Ebel, m. kamenčić, oblutak.
Cogitable, kčdi*tbl, a. ito se moše
pomisliti.
tate. kodivat vf, misli, rus
. a. smislili, nanmiti.
Kodisisita. n. mišljenje,
i mišljenja; zamišljen.
te, kčgučt, a. srodan, —, m,
rođak po materi itl po mlijeku; —
ness, n. srodetoo,
Cognation, Fane, 1. rod po ma-
pati; suditi.
Cognizance (—sance), kčg'n*z'na, kčn'-
“in, m, znanje, pomnajaj premu-
” auddenost,
trašiti, suditi,
Cognizant (— sant), kogarint (kča-)
; to —_ of, mati.
Cognizes, (see), kogotzi, kona, n.
komu se pravo na zemljište dosudi,
komu ae prizna ili popusti.
Cognizor (sor), kčgutza", kdn"zor,
primaje dé ustupa.
Cornomen, Tome, 2, presime, pri-
djevak.
Cognoscible, k*gnds*bl, a. poznatan,
lo se može poznati; o čem se moše
suditi.
Cogoovit, kYind'v't, n. priznaja čije-
ga prata.
Cogue, kog, Coguie, ko'g*, n. čanak;
posuda za piće; gutljc
Cohabit, k*hab*t, v. i.
jeti a kim.
| kčhibotnt, n, sustanar,
on, K*babete’sa, n. zajed-
nički život; smiješanje.
Coheir. koe", n. aubaštinik; coheiress,
koči“, n. subaštinica.
169
COH
Cohere, “k*hi", v. i. biti u avesi, u-
darati se, aljubiti ee, Coherence,
Whi'réns, (—ency), n. sveza, sklad,
dosljednost. Coherent, kčhi'rnt, a.
Gp adv.) svezan, skladan, doslje-
Cohesion, k'hii*n, n. spojnost.
Cohesive, kéhi‘s'y, a. (—ly; adv.) epo-
jan; sljubljen.
Cohort, kovhart, n. četa.
ion, koh*te's*n, 0. opomena,
kapa, čepac; kapica
pik odojetnika: to be of the —,
ili prdvnik prvog reda (sergeant-
Kaka ili of te coif); —, v, t. po-
kriti kapicom, učiniti graduranim
odvjetnikom: Coiffure, koj'fj", n.
nakit, naprava kose.
Coigne, kčja, n.ugao, kamen na uglu.
Coil, kčji, v. t. namotati“ smotati ; ku-
piti čelo (na Brodu); —, v. i.
gaii se, provijoti €; —, D. villić,
zmotak. ; jedan savoj; kolo
čela (&— vet rope); buka, štropot;
mortal —, mar života.
Coin, kdjn, n. klin ; rustic koing, zubi
na sidu; ugao; kamen na uglu; nov-
tani kalupac; movac, pjene; to
gayo a person of in hit own —
dati komu silo za ogujiloj —. v. t.
kovati novee ; izmialiti (a lie, laž, a
tale, pripovijesh i kovati nove riječi
(1001
Coinage, we ‘dé, m. kovanje novca;
novac, pjene; utieak, biljeg; trošak
Kovanj kova-
)
colt! ko'naajd', v. i. audarati ee
skladati incidence, kin’s*I*nt-
B. suvremeno zbivanje, sudaranje,
zuglanje, Coincident, Bireedtat
& šlo ae aližan, suglasan»
Coiner, kčj'nč", n. kovalac nova; kri-
votvorac novea; izumilac (novih ri-
ječi ied.)
Coir, k8j*, n. kokosovo olakno, od #-
toga leteno uže.
Coistrel, — ril, kojstel. m. prosti
dj čak, sluga.
col
Coition, k°is"n, n. sastanuk, paren;
Coke, cok wok, . kok; LA
pretvorili u rasumporiti.
Cokes (Cnax, Cox), koks, n. luda, be-
Colander, Cullender, kol*nd™, n. cje-
dilo; — v. t. proci jediti.
Cold, ‘kald, a 850) myzao,
studen, Madan, led 3 to be —,
zepati; — blooded, hladnokrvan,
bezćutan; — comfort, lola utjeha,
sla vijert; a — head, Madnokrvan
čovjek; a — jest, mrtoa šala; a
. lg sabi resi chill, groza ;
— chisel, prosto. dlijeto; —
finch, bjelorepka (ptica); — Keltea,
desćutan, bestrastan, nemio;
heartedness besćutnost; — iron, mač,
bodeš; — served, Aladno ponuđen,
leden, dosadan; — short, a. Mad-
moloman; to coldshoulder, (to give
i show a Berson the — shoulder),
postupati a kim Madno, neprijasno;
— ono studen, mrzlina, hladnoća,
den.
Cole, kol, u. orsina, broskea; — fow-
er, garth, povrtnjak ;
— rape, koraba; — seed, repno
sjeme; wort, zelen
kupus.
Coleopter, kél*sp't, n. kukac.
Cholic, kčl*k, n. gris, matrun,
omnia.
Colin, kiln, n. amerikanska jarebica.
Coll, kil. v. t. zagrliti.
Collapse, kčlšpa', v. i. aruditi ae.
oslesnuti, opasti, propasti; — (Col-
laption, Klap’s'n), m. padanje, ra-
past.
Collet, Aare: u. ovrutica, ogrljak,
jam, homut; ular; kolijer, ogrlica;
“auvijeno meso ; karika, kolobar, bla-
sina (u atroju); (of a stay) oglavak:
leta i pita (na brodu), against the
-., mučno, tegotno; in —, vješt;
. neprikladan ca posao;
to slip the —, 'iskopreati s;
bone, ključna kost; — day, svečani
170
j
coL
dan; — work, težak posao; —, v.
t uhvatiti sa grlo, uzeti, metnufi
Kai sariti meso.
Collate, ‘let ¥, t. podijeliti, nadari-
sporedili, eravniti; — v. i, po-
dijeliti nadarbinu,
Coliatera, wt, a. ( -ly,
jni, pobočni, usporedni
sredni, uzajamni ; acce|
ani prihvat;
dočni rođaci (surodioa); —
jelar aa strane ; —) poto
ik, musjamatro u (trgovi!
Collation, k8'#a, m. eravnjivanje,
uporellivanje; podijelienje, daroca-
hig užina, doručak. Collatvr, k?ič'-
Sti sravnjivalac; = podijelitlj,
'uvadar,
Colleaga kčlig', m. drug, sudrug, ko-
lega, — ship, n. drugarstvo u sluše
bi, sudioništvo,
Collect, kčlekt, v t, kupiti, aabirati;
izvesti, suditi, zaključiti; mijerati,
pobirati, (poress, dugove) ; opaziti
te _ wane 1 self razabrati se, k s
litva.
Collectanea, kSl*ktč'n*", n, pl. zbirka
Collected, kolak'd, a. (—iy, adv.)
sabrany sapien | miran; — ness
svijest, mir (duha),
Coliection, Ke, u. sabi
zbirka; mnošteo; društvo ; poda:
milodar; zaključak.
Collectiee, k'lek't*v, a. (—ly, adv.)
sakupljen, sabran, zajednički, ukup-
mi; — noun, skupno ime; —, 0.
ukupnost, cjelina; —, ness, m. dru
Hoo, množina.
Collector, kčlek't", sahivač, pobirač,
Berač, sakupljač, poreznik; — ship,
D posao sabiraca, služba poreznika.
Colleen, kčtin', koš, m. djevojka.
College, kol*de, n. zbor
D, pitomac, djak. Collegial, k haa
zborni. Collegian, kčlidžn, u.
djak vieoke ikole. pitomac, uče.
COL
nik, član zbora, Collegiate, k*lat’-
t.'a, zborni, akademički; — church
‘shorn crkva; —, te pilomac, uče
calle’, kol*t, m. ovratak ; dio pratena
gdje je kamen umetnut.
Cillide: slajd, v. ti ke udariti jedno
o drugo, udariti se.
Collie. ‘Colley, Colly, kol", ». torns,
ovčarski pas; ko za kim uvijek trči,
prilfjuniea,
Colied, k3I'*d, a. ocrnjen, omrčen,
Collier, kolje, a. star, kopač u
cdi it ale Palei ugljenik,ugljevit
sloj, trgovina ugljenom.
Collifower, kor*Aan*, n. cvjetača:
Colligate, kčitgčt, v. t. svesati. Col-
tion, kčlgčš“n, n, sveza.
imate, kči*mčt, v, t. naravnati,
amjestiti (durbin, leća). Collima-
tion, kšmčšt, 1. ravnati, emje-
rati, omji
Collision) rit, n. sudar, eras,
kob, Colocate, kOL*kčt v. t. postavili,
namjestit, uredit uredi +, KOLŠKŠtA. po-
slavljen, smješten. Collo-
cation, KOME, n. namiještanje,
Je. rasređevje,, namještaj.
osin Kol*kjat®, m. Toe drugim
ode, Klog’, v, t. (coll.) laskati,
eri — i dogovoriti
nedopuštene orhe.), om
Collop, kOI*p, u. kriška, rešanj, tanki
komad mesa; dijete ; odraslo gove-
do (ili oni, vrijednost paše, šta
is ovakovo na inu treba he
los lost a good — prilično je o-
oživi Ml'kw"l, s. (—y, adv.)
evagdanjeg
phrase, tiene koroni kri speech
svagdanjt govor. Colloquialism, k*-
risk m. odraz Ho ve rob u
običnom
Colloquy, kčIŠkw*, n, razgovor, dogo-
vor.
171
col
Coltow, kole, (coll.) čađa, anijet. V.
Colly.
Colinde, kl-jad’, v, t, tajno se dogo-
rim ot pramen a
nedopuštene sori
puhati. Goliason ti, ive
Collasive, k*l-jo’s*v, a.
{—ly, adv.) tajno dogovoren, skovan.
Colluvies, Ičlja“y*iz, n. smet, smrad.
Colly, kdl", n' čađa, blato;
dav, omrčen, blatan; —, V. t. oga-
riti, omrčiti, pocrniti, petama,
coloeyne kdl"sing, n, gorka tikva.
Cologne, k*ldn’, a. kolonji
Colon, ko'in, n, dvije toč
(guano crijevo).
Colonel, :ko"nči, m. pukovnik; — cy,
— ship, čast ili aluiba pukovnika.
Colonial, k'lo'ns"l, a. nasecbeni, pre-
komorski; — produce, prekomorska
(kolonijalna) roba; — trade, pre-
komorska trgovina.
Cotonisation, (—ization), kčiša*ze'#%n,
D. naseljivanje. Colonise (—ize),
k0)"naja, v. t. ii. naseliti, naselji-
vati.
Colonist, kčl*nist, n. naseljenik.
Colonnade,- kčišnad', n. stupovlje, stu-
povište.
Colony, kčl*a*,
n naseobina, kolo-
nija.
Colophon, kčE*f6n, a. zadnja strovsca
caterer ye kolšfon*, kslof%n", n. ka-
j grčka smola.
m, Koren, m. bojenje, mar
ićenje,
Colorature, koltpttjar m. promjena,
, alijevanje glasova,
KoVrifsko a. #0 daje boju.
ation, kol*rzé’s'n, n. promjena
Colossal, Klds"), Colessean, kolssišn,
a. ogroman, Eki, gorostasan
Colossna! ktiosta, n. gorama», gro-
mula,
Colour, Color, kol", n, mast, boja
kolur; put, brat, rumen (tica); vrsta,
bagra; vid, a, izlika, izgovor ;
zaslava; to colours, biti ša-
coL
rena odjeven; to have a —, diti ru-
meni fo sat one out in his (true)
colours, potanko opisati,
“bor, maetionik; — grinder, ćrljač
mastila; — 1 less, a. bezbojan, pro-
ziran; — lessnesa, n, berbdjnost ;
— man, 1. trgovac mastila; — mill,
mlinac za mastila; — printing, Jar
ren tisak.
Colour, Color. kol, v. t. mastiti. boja-
prki Krki dai pri
u pri
kozati; tv — stranger's qooketre.
bu stranca u avoje ime kriomčariti;
-,0 Ka dobiti boju; (to — ons
peed =
porum
cdonrabien “Colorable,
(oy, adv.) prividan,
oko, vjerovatan; — account, Voonto
finto) izmišljen račun; — ness, n.
cdoureh € Colored, kol"*d, a. šaren;
manjasi naliéen, pobojen; cro; pri
colouring, kol"rng, n, dojenje, mašće-
nje, farbanje; boja, šara; vid, za-
mazivanje, isgovaranje; — matter,
mastilo.
Colourist, Colorist, k*l*r'st, n. vještak
u bojenju, farbanju; mastilac.
Quit holt, n. ždrijebe, neiskusan mla-
dić, deran; novak; novi porotnik;
kraj užeta; —, o. i, biti razuzdan,
zanovijetati, oteliti se, tući užetom ;
—, v. t. zaluđivati, drašiti.
Colter, kol't™. n. crtalo.
Coltish, karti, a, (—ly, adv.) kao
ždvijebe, ruzusdan, obijestan,
Coluber, kol'jub", n, oreta zmija, uš.
Colubrine, koljubrajn, a. kao zmija
ili guja, lukav,
Colunbary, kolšmbšr*, m. golubinjak;
+ kSlom“b""n, a, kolumbijeki,
Columbic,
talova ki
Columbine, Kol bale a. golem
golubast; —. n. golubinja boja, pa-
kujac, popina kapic Wy feathered
-- žuti oredovac (bilina).
stom bk, a, — acid, tan-
172
COL
Colunn, Kolm, n. stup, stub;
čete te jedna za drugom; stupac, atra-
Odlamnar, klom’n™, a. kao stup, stu-
k6i:", n. repica,
Coma, ko'mš, n. mrtvilo, mrtvi san,
drijem; kičica (u bilina); rep (po-
put kose) u repdtice.
Camate, kčm'ćt, a. vlasat, dlakav.
Co-mate, kO'mčt, n. drug.
Comatose, komštos', Comatous, ka'm*-
ta a. sanan kao mrlav, drijeme-
Comb, kom, u. češalj; konjski češalj;
| peraica; Raber, uhor, kresta (pijevca)
ut (od meda); grbina (brda);
(Combe, kom); suhi visoki dol; | pra
na mjera; —, V. t. delati, grebena-
8; —, v. i. prebaciti se (o valu);
— case, tok od čelja; — fish, po-
krovača (ljuštravica); — waker,
deri — paper, pomramoreni pa-
Combat, kom’b't, kom’b't, v. i. bie
se, s; —,vt po
diji m. Boj, Borba, ditka; sin-
fie => deoboj. Combatant, kom’-
tnt, a. ide, oe
epreman na Mj n. borac, Boj-
sik, (for) aloe
Combative, kom’b't'v, a. željan Boja,
tatoboran; — ness, ratobornost.
Comber. kO'm", n. češljuč, gargalac,
grebenalac.
Comber, kčm'b", n. vrata labrnjaka
(ribe).
Combinable, kčmbaj'n"bl,
a aloiiv,
zdraživ; — ness, n. sdruživost, apo-
aztav; ‘slucivanje,
miješanje, slučevina ; — root, zdor-
Combine, k’mbajo’, v. t. sastaviti, ve-
združiti, upoređivati;
zdvužii se, miješali 26, ave-
I
{ Combing, ko'm'ng, n. češljanje) — s,
COM
pl, dičešijan, iskudljeni vlasi;
— 'eloth, češljaći plašt; — machine,
gargalo.
Combless, kom'ls, a. bez uhora, bez
kreste.
Combust, kimbost v. t. izgorjeti.
Combuatbe, kčmbos't*bl, a. goric, pa
Cantstion frrbos'tta, ktmboščćn,
m. izgaranje, paljenje, upala ; požar;
Come, kom, (imp. came, kém, p. p.
kom), v. i. doći, dolaziti,
prisjeti, približiti se, primaći
ae; obratiti se aon); nagovoriti
Goga); dogodit i, ras-
te, niknuti; — with me, idi
sa mnom; it is possible we could
have — wrong, može biti da smo
sabasali; how came you to do it?
kako da si upravo ti to učinio; if
T should — to die, ako bih možda
mo; so came I a widow, tako
; how came he mad?
ena Lane carrent, "i
ae; to — true, zbiti se, obi-
rr se; to — loose, to — untied,
resvesati se; —, to —, budu;
this day — fortnight, danae peina-
et dana; times to —, buduća
Ea pt Jot ene —+, tvoj bu-
— (00)! črzo! naprijed!
[ me! molim te, kaži mi! —
ahu not of her. dajte ved ne govoria
o"
to _ “about, obići, okrenuli se, raz-
s te; to — across,
sei to — — after,
aijedis, iG za; dod po; to — again,
vratiti se, opet doći; to — along,
otići, ukloniti se; — slong with me
idi sa mnom; to — assunder, raz-
diti 26, razići 26; to — at, doseći,
se; to — away, o-
66, udaljiti se; to — back, povra-
diti ae; to — bel hind, zoni; to —
dy, prolasiti, doći do česa. dobiti,
; to — dova, sići, silaziti,
— down with,
Hap
173
coM
forth, izaći, izlasiti, rasglantt s
oid, {from o ostaviti ; to — forwar:
doći, prodrijeti, napredo-
from, doči, dolaziti,
to — home, doći kući,
ie i koga;
to — iin, ući, unići, ubjesti, dođi
kući, dospjeti, stupiti, pojaviti se,
upustiti se, ući u običaj, doći (u.
alužbu), biti izabran, doći na pri-
jeatolje, doći na red, dogoditi se,
zatvoriti jedra, popustiti; to — in
as an heir, postati baštinikom, baš
fniti; to — in a person's way,
koga smetati, dosađi to
in well, uspijevati, dobro urodi
dobro doći; in for, svojiti,
Ziti, moliti što, pri se kao
vjerovnik, dobiti (čio, svoj dio); to
— ino for a ood trashing, biti
— in to,
pomoć, pristati popustiti, ugoditi,
dobiti ; din fora little money,
doći do malo novaca; to — into,
doći, dospjeti u; to into bloom
proovasti; to — into danger, doći
u pogibelj; to into a measure, pri-
stati na što; to — into property,
obogatiti to — into the world,
to — of, dolaziti, proislaziti, what
will — of him, što će biti od njegu;
to — off, otići, udaljiti se, odetupiti,
uted, izbjeći, dogoditi se, biti, ipasti,
avršiti se, ti; when iš the
mariage to — off, kad će biti svadba ;
— off well, biti, svršići se dobro;
they feared the leg would have to —
off, da će mu nogu morati odsjeći;
to — off clear, srećno proći; to —
off conqueror, pobijediti; to — of
loser iayubiti; tu — off trom, osta-
i, , uspijevati,
doći na red, naći se; night comes
on, mrak se hvata; how do you
go on? kako & je; to — out, izaći,
islasid, rasglasiši v0, izpasti, tjerati,
COM
izbijati, nionti, pai 48, izaći na
javu. stupili u javnost; coming out
strong at the exam ‘ination, odliko-
vati ena yy that Valea nog
— out m j se nije
dobro rasvioj one soje; his tooth
begin to — out, subi mu padaju;
the trath hes — out, došlo dje
ua vidjelo; to — out in pimples,
dobiti osip; how will a affair
— ont? kako će se ova stvar sur-
čiti? to, — out of, izaći ; to — out
with, kosali, izreći; to —. over,
prijeći, preset, uskočiti, preleći,
Prat natkriliti, oladati, dostia,
fovali; to — over one, koga
provi don't be coming the good
ia over me, VA misli da ćeš me
prevariti, što se činiš dobar
mladi, to — round, Glrenuti se
bratiti se, se; to -- short
ne stići, promašiti, propustiti (zgodu)
Bik ma kvaru, zaostati; to
—_ to, doći do is suti se
oporaviti se,
willyon come to per sadovoljan}
sorrow sad cdme to them, Dijeda th
fe sadesila; what's — to you? što
“8 jo? what does it — to? koliko
je (imosi) # Ho to mak? što kori
tis I am pot so wicked as this
tomes to, nijesam taki magi to to —
to one’s acconut, položiti račun
. to— to bliss, dasdati raja; to —
to blows, potući se: to — to.an
end, evršiti se, umrijeti; to — to
die, umrijeti; to — to Bad (good)
end, “yo dobro) prod;
the’ gallows, biti obj.
tht pos
— i, se; your
Jettet hus duly — to hand, vas 4st
mi je u redu uručen; to — to
harvest, dosreti; to — to a head,
upnojiti as (o čira); to — to know,
doznati; to — toa life, theft;
to — to light, doći na vidjelo; you
have — near to the mark, prilič-
no si pogodio; to — to misery,
174
Com
doći u nevolju; to — to nothing!
propasti; to — to one’s self, doći
k sebi; to — to pass, dogoditi se
zbiti se; to. to penury, osiremašilii
to — to pr ferment, Bis povišen
u testi; to — to ruin, propasti;
to — to and fro, tamo amo proći
to — under, predali se, biti sola:
dan; to — up, doći gore, nadoći,
doći u običaj; niknuis; to — up,
a rope, popustiti konop; to — up
to, doći do, primaknuté se, pribli-
žiti se, nagovorili, iznašati. donići
“Tha hago), uporan ab 20
stići (koga), isporediti se
— upon, ie. nabasati, naval,
zateći, dogoditi e: ui Koga) to
— upon one’s mind, pasći na sm.
domisliti se; —, 1. t'to —it, taj
otkriti, izbrbljati pokasaiš, dati; to
— it fat, pretjerivati, hoastati ra
raskošno i ee; that'a
čoming it too" strong, to je ipak
oil
Come-at-able, ey komatbl, & dostizan,
Comedi Slumac, ko.
medi
‘| oni om'*de, m. veze igrokas, ko-
medija.
Comeliness, Katy, 2. pristojnost;
odre, ko kom, a H adv. prijatan,
mio, ljubak, pristojan, ugodan;
truth. poštena ietina ; — time, agod-
no vrijeme.
Come-off, komčf', n. iegovor, izlika;
Comer, ki kom, n. došijak, pridošlica,
cameatitte, K’mes’t*bl, jedatan,
Ho se jede; —. m. jestivo.
Comet, komt, n. repata zvijesda, re
esac, Pad “tir, a. petina
Vom om'M, n. a,
wate ier dade
v. to posladoris, eladorom sa%injati
Comfort, Km, g. t, krijepi
'omfo mtb, v. ijepiti, o-
krijepili, rasblašiti, razvenolii, alak-
COM
tješiti; o; to — up,
dodi ne utjeha, ukve-
pa; ala dies, udlaženje; pomoć, Lo-
drenje; udobnesl, lagodnost; ueure-
; last, povoljitina ; to take —,
ohral,riti ne.
Comfortable, kom'frtšbi, a. (— bly,
adv.) ugodan, prijatan, lastan; po-
voljan; udoban; usuran; utješan;
tesco; to make one's self —, razu-
Zuriti se; we sre quite — here,
ovdie nam je porve dobro; he feels
mere —, holje mu je; a — wife,
dobra žena; — (Comfort), n. vre-
nena ogrtača.
Comfortablene: kom'frtčblnte, n.
sniobnost, lagodnost, uzur, ugodnost,
prijatnoet.
Comforter, kom’ft, n. utjeditelj;
veliki vuneui dal.
Comfortless, kom‘f*tl*s, a, bez uljehe,
meprijalan, meveseo; — ness, n.
Uezniježnost, neudobnost.
Con (Comfry), konrfr?, n. gaves
came, kimk, a. komičan, šmifelan;
komičar, glumac, Comical,
kL, a. (— hy, adv.) komičan,
miješan, čudan; Comicality, kom*-
ki*t*, Comical kčmeičln's, n.
ničnost, amiježnost,
Coming, komw"ng, D. nastajuć, budući,
salažan, ; a — stomach;
dobar tek; & — woman, lakoumna
ena; — sir! evo me odmah! —,
m. dolazak; — in, ilazak, početak;
— s iv, dohodak; — of age, do-
raslosl, punoljetnost,
Comitia, K*miš", n. pl. narodne skup-
tim
Comity. kčro"*tt, n, uljuđnost, prijat-
nost.
Comma, kim’, n. sares; stanka; in-
verted — s, znak navođenja
Command, k*mand,, v. t. zapovijedati,
voditi, ati, vladati, zahtije-
rats to — goods, naručiti robu;
v3 services, raspolašele sa mnom,
sigar commands ready sale, slador
se dobro prodaje; —, ¥. i. zapovije-
—n
175
COM
dati eladati; — n, zapovijest, vlast
oblast, a ora , ooredba naredba,
nalog, prijegled; at your na ;
a narutbi, po nalogu ; un-
der —, određen, naučen.
Commandable, k*man‘d*bl, a. Čemu B
može zapovijedati, čime se može vla-
dati.
dant, kčm?*ndant',
vjednik.
oziuntndo kčman'd"', n. zapovjed
saporjédalac, vođa, pomorski
Soda komendator; nabijača (lara
cara); oklop (za olomljenu nogu);
— in chief, vrhovni
Commandment, k*mand'm*nt, n. naj-
viša olast; zapovijed, nalog, sakon,
propis; the ten — 8, deset zapo-
vjedi bošjih.
Commandress, Relea n. sapo-
vjednica, g: epodarica, vladarica.
Commatic, kšmat*k. a. kratak, je
Commeasurable, kimešćišbi, a. V.
Comivensurable,
Commemorable, k'mem’*r*bl, a. sna-
menit. .
Commemorable, kmem"rot,+ t. apo-
minjati, slaviti uspomenu; napome-
nuti.
Commemoration, k’mem'ré'3'a, n,
apomen-slava, svečanost na uspome-
nu; napomena ~
Commerative, k°mem’rtiv,, Comme-
moratory, k*mem’r't'r*, &. za spo-
men, spominjući; — tablet, ploča
spomenica. *
Commence, k*mens’, v. i. početi, za -
početi; nastati pojaviti, ae,
to — doctor, postati doktor; — v.
t. početi što. Commencement. k*men-
s'ment, ude
Comi
sapo-
Commend, k*mend’, v. t. ručići ;
diti, slaviti, Comendable, k*men-
, a, (— bly, adv.) Avale vrije-
dan; — ness, n. dostojnost hvale.
Commendam, k*men’d'm, m. nadar-
bina, komenda.
Commendation, kdm'nde's'n, prepo-
ruka, pohvala.
COM
Commendator, k5men'dšiš", n. nadar-
Commendatory, kšmen'di*rt, a. po-
healan, preporuča —, 1. healid-
Oomnendor, k5men'd*", n. Avalilac,
preporučilac.
yn, k"men'sčl, a. ko sa istim
stolom j a a. stolom.
Commendable, & kimen'št 1) k*mea
sjuršbl, a, iemjeriv, isporediv; —
ness, ‘Commensurability, k5men-
sjursbil*t, n. izmjerivost, isporedi-
vost,
Commensurate, k°men‘sjurét, v. t. iz-
wien 5 a bs 'men's*r*t (— sjur*t),
a. (ly, adv.) p razmjeran.
Commensaration, Tnengjureiea an
š*r&'8%u), rasmjerje, sumiernost.
Comment, kčm“nt, 1. éumadenje, ras-
jalnjenje; ya eement? h kom-
“nt, v. id tt rasjašnj
vati, bilješiti ; izumili. Commentary,
komati ', 2. tumačenje; pl. dnevnik.
Commentation, bomecte itn, ras-
jašnjivanje, rasudba.
Commentator, kdm’ntat*, Com-
menter, kn en’t*, tumač. Commen-
titious, kdm‘ntis%s, a. izmišljen,
szumijeni,
Commerce, ims, n.- trgovina,
met; eaobraćaj; a — Prot
ideas, jemjena m maki —, 1. i. trgo
vati; opći, di
Commercial, most e a. (—ly, adv.)
vački, trgovinaki, prodatan; —
fairs, trgovački poslovi ;
ve, trgovački ugovor; association,
trgovačko udruženje; — Baines.
trgovina; — court, trgovački sud
— directory, kujiga trgovačkih a-
dresa, napisu; — effect, prodatni
papiri, mjenice; — ~ establishment, tr-
govina, trgovačka kuća ; — gazette,
e novine; — honse, érgo-
cake kuća; — intercourse, ćrgo-
vački promet; — law, trgovački za-
kon; — line, trgovačka struka;
_ People (men, nation), ćrgovci,
— pursuits, érgovina ; —- relations,
6 COM
; — transactions, tr~
— traveller, trgo-
vački putnik; — treaty, trgovački“
ugovor.
Comminate. kčm'*nčt, v. t: prijetiti.
Commination, kčm*nč'sša, ay pres
grožnja. Comminatory, K di
prijeteći, zaprijetan.
Comiinglo, komingi, v. t. aij
Cominute, kém’njut, v. t, rastući,
satrli u prah. Comiinution; kč-
m*nja'ššp; m.
Commiserable, Mani Ka a sata
ljenju vrij mmiserate,
miz"rét, v. t, smisliti se, eadalje-
vati. Commiseration, Minin,
n. aay emilovanje.
Vote kimizsrtiv, a. mi
Commisaary, Komrat
jommissary, kbm'*s'r'r*, n. povjere-
rial, kčm*sč'r“i, povjerenič-
ores, ratna sprema (zaliha)
} kčmtsa'rtšt, n. povje-
; komisarijut, oskrbuš ured.
nik poklisar, punovlasnik; sudac,
vojni povjerenik — of stores, živežar.
Commission, k*mié*n, n. odredba, -na-
raptey:« atecajna
—, obavljati službu; a snip, in —
spreman brod; to throw up one's
— ostaviti službu; to have a —,
biti namješten; to trade on —,
trgovati po naručbi; — businers,
naručbeua trgovina; "account of —
8, naručbeni račun; book of — s,
naručaba; — merchant, ko-
misijonar, opravnik; —, V. t. na-
mjes u službu, naložiti (komu),
ovlastiti odrediti; to be commission-
ed, imati nalog, elušbovati; — šli
commissioned officer, po kralju i-
menovani časnik.
Commissioner, kmis*n", n povjerenik;
it; član poujerenstva; ko-
‘misar ; upravitelj; činovnik, sudac,
ugovaralac; — of the customhuuse;
COM
earinar.
Commissure, k*mia* kdm“sju’, n. ave-
sa, dodjevak, sklop (djelova), glo-
bište (u stroju); režak (u zidu);
sljub (u stolara.
Commit. kšmiv, v. i. (to) predati,
povjeriti; naručiti, odrediti, naloši-
i počiniti, skriviti ; (with)
obvezati, salošiti; osrame-
biti, otkriti čiju slabost: to — to
(paper) writing, napisati, to — to
memory, upamtiti; to — ones's self
osramotiti se, podati se.
Comitment. kčmit“m*nt, n. zatvor, u-
hitnica; predaja molbe, zakonske o-
anove i t. jenn odboru; povjera,
ostava; niin; obveza.
Committable, k*unit’bl, a. što se moše
tlako) počiniti ; što se može povjeriti,
Commitial. k*mit*l, n. predaja, po-
sjeni hit, nvr učin; osramo-
at oe Fit ‘i, u, odbor; skrbnik;
—. of ways and means, proračunski
odbor; to ga into —, sastaviti se
kao slobodan odbor (u engleskom
parlamentu); — man. odbornik; —
thip, sludba odbornika, skrdnika.
Committer, k*mit™, n. naručitelj; na-
lagalac; činilac, tvorac (sla, grijeha)
Committible, k*mit*bl, a. va Com-
wittable.
Commix, Kite, vt. miješati, po
, W. 1. omijašati se, wi-
dini “e. Commixtion, k’mike’c'n,
thijelnja, smjesa, ‘Commixture,
nite, 2. miješanja, mijelavina,
nakita na MH ormar.
Commodiona. k*mo’ds, a. (— ly, adv.)
an, m, sgodan.
udoban,
for) ‘ore = men udobnost,
Commodity, kinda", n. udobnost,
sgoda, prilika, ugodnost; roba.
Commodore, kim’do", nm. pomorski
sejooda, nojdarij kapelan brodeo
; glavni brod kojeg trgovai
iar ško |
177
COM
Common, kdm"n, a. zajednički, javni
op idan; prost, prostački; pri-
est, svagdanji, građanski
vette opak; to lay —, opu
toščti; tu make —, sapnatiti, osta-
it , obične orate; —
semlja, općinski
ieee sajednica; commons pl.
gradani, puk (ne plemstvo); house
of commons, doljna kuća; — of
pasture, pravo paše na tuđem paše
njaku, — of piscary, pravo ribolova
u tuđoj vodi; commons pl. svagda-
je hrana; to keep but
hraniti; in —,
thing in —
— bail, loše
council, gradsko, op-
ok ices — ented chamber,
vijećnica; — council man, vijećnik;
— erier, ličnik, telal; — hall, vi-
jećnica; law, običajno prav; —
life, svagdanji život; — measure,
snjednička mjera; — minded, po-
dao, neplemenit; — place, Vk v. Com
monplace: — plesa građanske
nice; (Court of — pleas) glavni mud
sa građanske parnice; — prayer,
crkvenamolitva. liturgija episkopalne
crkve; — prayer book, molitvenik
anglikanske crkve; — reason, sdrav
bios koga pučka veselica,
jeha: — repol
Zlasina; —_ Tights onde ‘aid pre’
v0; — saw, obična rečenica; —
schools, pučke škole; — seuse. sdrav
rasum, rasbor; — sewer (shore),
rr, otoka; — talk, predat
rasgovora: — weal, kom’*n-
wil, — wealth. km“owelth,n. opća
dobro ; općinstvo, dršava, republika;
— wealth’ man, republikanac, pri-
staša Cromwella.
—, v. 4. imati sajedno, živjeti sajed-
no; općiti.
krao rk a sajednibet;
fo blagu) ae moše pripustiti u
općinski pašnjak.
COM
Commonage, kčm'ćnedž. n, opdineko |
pravo, prove pele, paša; eae mead
semijikte; pravo zajedničkog utioaja
Conmonaly,' Tamim ite (Common:
ty komtuii*o) n. sajednica, dru
3 prosti narod; pučanstvo; pi
vječji rodi
Commener, kom“n*r, m. prost čenjek;
građanin; član doljne kuće; suolas-
nik; općinskog dobra; učenik, dio-
nik; dak, koji za zajedničkim stolom
jede; — nature, dioljak.
Commonly, adv. obično, Sesto, ponaj-
više; zajedno, sajednizki,
Commonosa, kimona, 0. zajednica;
odišnov ; prostota,
Commonplace, kem*nplss, n. obična
rečenica, a ;
Commorancy, kém“r'us*, a. Boravište,
stan. Commorant, koment, a. koji
stan boravi,
Commot, kbm’st, n. kotar (u Wales-u).
Commotion, kimo'ića, n. gišanje, kre-
tanje; ganude, i nemir; usru-
očnu, Kamini a općina
Comane, ičrjan,_v. t sopćii, ke.
sati; — vi. »govarafi
dati; pričetiti; —, Tomo.
općenje, degoorr, općina.
Communicable, k°mjo’o*k*bl, a.-pri-
opće, Ko se ijedati; po
— ness, Comunicability,
bil*t*,
priopdivost.
jaćatksnt, m. dio
g pričemik.
Communicate, kšmja m'kat v. t. pri-
općiti, doglastti, javili; ile (with):
pričesti; —, v. i. pridestiti se; biti
u avert; opditi; biti dionik. Com-
munication, k'mjan'ke'itn, općenje,
priopćenje, obsnanjenje; sveza, doti-
caj; dogovor; zajednica; so, pričest;
a door of — srednja vrata; to have
with, imati posla sa. Commu-
178
com
nicative, ‘h'mjava’k'tiv, a. (— ly,
ait) overt, a
D. govorijivost. povjerijivodt. Com-
municator, K’mjno"kei*, n. dojave
ljač.
Commanicatory, Kimjornkt', a. ko
ii Ho dojavlja, sacpćuje, podučava.
Communion, k'mja'n*n,
‘Heo; sadruga; saobrać,
a0. pričest; — cup, k
— table, oltar. :
Communism, kčm'janizm, n. komuni-
sam. Communist, kčm'junist,n. sa-
jedničar, komunista.
Community, mje ‘Dt’, D. zajedništvo,
sojanioas — < — of goods, sajednica,
općina, », građanatoo, država.
osamu E imjavbilnia, a os
Commutable
mjenljivost; rasvojnost.
Fea JE bI a samjeniji promjenlji,
| tin, so komjatv sts, m. pro-
»
putir;
otkup.
Commutative kt Pmjebtiv, a (ly, adv).
Ho ae liče razmjene, samjene;
justice, uzajamno daoršivanje prava.
pravednost u
Commute, kémjat, LA na mijenjas za-
mijenići;, 3 uNašiti (kazan);
= wb , ure-
osmi Pine (tju'), a. za-
jet waft
Comp. skraćeno Com; Compositor.
Compact, kčmpškt. a. Pu adv.) gust,
čerst, jedar, sbijen,
sastuviti, svesati, zoni urediti;
, kčm'pškt, n.
Compaction, Templo, n. čvrsta
jedrost.
Compaciness, kčmpšktnts, gustoća,
čvrstoća.
Compages, k*mpč'dšis, n. sklop, sgra-
da, sistem.
Compaginate, ktmpadš“nčt, v. a. ve-
sat, ljubiti.
Companion, kmpšo'n, n. drug, (fe-
male) drugarica; ortak; pratilac ;
vites; (obično pokr. ¢.): pokrov od
luknje (tambud); ladder, stube od
COM
ada (na broda); —,
užiniči drugom; — Y. i. općiti kao
drug. Compauionable, k'mpšn'*.
ubi; a. (— 1v, adv.) druševan, pri.
Companionship. Mtmpša“nšip, n.d
jompanionship, k*mp&n’*naip, n.dru-
družba.
pratt
ina brody); the — at a funeral,
aproi hall, skladište; —
keeper, vereljak, ljubovnik; to bear
(keen) —, biti kod koga, ići + kim,
družiti se s ki: imati
le, kom'ptribi.
uporediv; Comparably, adv, na pri-
— ness, N. sravnivost.
kimpši*tiv, a (ly, adv.)
u razmjeru, rosmjeran, upoređuji
uporediv; — degiee, drugi stupanj;
>." drugi stipanj poređenja
Compare, kéinps", v. t, uporediti,
sravniti, poređivati; —, v. t. ispo-
rediti 20, izjednačiti 00, takmiti se;
—, D. upoređenje, prispodoba; bey-
ond (past) — nemravniv,
Comparer, k*mp3'r*, n. uporedionlac
Comparison, k*mpšrtećn, n sravnji-
vanje, poređenje, raz.
mjer, uporedivost, prilika ; to state
a —, isporediti; in — with (of)
ako isporedimo, promo; without,
ranio
Compart, kšmpa't, 'v, t. rasdijeliti,
Compartition, kmptikća, 1. pre
razdi
ont Renee te
. rasdijelak; lije
Compass, kom’ fe
okrušje, opseg, podru:
me ; salas, stranputica,
pair of) compasses,
withoat one’s -- Ho pi
179
COM
skratiti; — saw, (pila) izrezača,
pilica; — timber, kriva građa,
kom p's, v. t. okružiti, opko-
ti,
ferditi posao; to — the death of the
King, radili kraljuo glavi; to — one's
able kom'p
passin, kim
Compassion, kimpiš“n, p. sašalenje,
milosrđe; —, v. t. šaliti, sažaljivati.
Compassionate, km
ady.) milosrdan ; sašaljenja dostojan;
=v. t
n milosrdnot!;
žaliti,
Compatibility, kčmpi
ljivosl,
primjerenom.
Kimpšusbi, a.(—bly, adv.) nosljiv,
složan, primjeren.
Compatriot, Pmpčtrti, m. semljak,
—, Des
Compear, Compeir, kšmpi" v. i, de
ći, pristupiti na sud
Uompeer, k*mpi", m. drug; —, v. 4
biti jednak, ravan.
Compel, k*mpel’, v, t. siliti, prisiliti ;
nagovoriti, savladuti; silom sakupiti,
Compellable, k*mpel*bl, a. ito se
dade siliti ili prisiti.
Compellation, Lampas"u, u. nagovor
pozdrav, naslov.
Compeller,k*mpel'*,n.si/nik,sakupljač,
Compendioas, k*mpen’ds, a. (ly, adv.)
skraćen, . jesgrovit; — uess,
m. kratkoda, jesgrovitost.
Compendium, Kapen'dn, u. izva-
dak, jezgra: uputa, nacrt.
Compensate, kčm'p*asčt, kšmpen'sčt,
v. t. naknaditi, nagraditi, nadomje-
stiti; isravnuti,
Compensation, kčmp"nsč'šu, n. nake
nada, naplata, poravnanje.
ve, k*mpen’s*tiv, Compen-
'r*, &. što nakna«
u
Compesce, Dove m. t. obuzdati,
uaprezati.
Compete, k*mpit’, v. i. takmiti se,
natjecati se.
COM
Competence, kém’p*tens, Competen-
cy, kom'p*tene*, m.
dak, krah, imućnost; oevtomat;
valjanost, nadlešnost; to enjoy a—,
imati od kuda štojeti
Competent, kom’p*tent, a. (— ly, adv.)
dostatan, dovoljan; valjas pristojan;
olastan, nadležan; što spada na koga,
Competition, kdmp*tis*n, 0. natjecanje,
je, to enter into —, nage:
oa ee; to come in —, diti
ređen s kim; to put in —, with,
sravnjivati.
Competitive, K'mpet’*tiy, n. nutjedajni.
Competitor k'mpett, n. natjeoalac
takmac; drug, Competitros, k*rmpet-
“tres, n. takmica.
naljevalajioa;
Compilation, Bmpr eta, pa pokup-
ani, sabiranje
rompilacija. Compan ‘tampa
= “Compiler, k'mpaj'i®, n. po-
kupljač, sabiraš, epleatelj.
Compile, kpala nt ja ok za
rana narod ‘a
ngs); gos
Complacen Wimp ja, Complacen-
cy, k*mple’ oat, sado-
voljatno, naslada; p prijatnost, usrđe.
Complacent, Kemnpleetat, a (—ix
adv.) prijatan, udvoran; zadovoljan;
copia, k®mplén’ y. n. tušiti se,
šaliti se, ae; tušiti, —,v.t
lokivati, Complainant. pl
n*nt,Complainer, kémplé‘n*, n.
talitel). tušteljica, Complaining,
opise, * (— ly, adv.) dalovit;
—, mo
Complaint. k kapin, n tušba, šaoba;
slo, nemoć, bolest, šteta; bill of —
tušba.
Cumplaisance, kom'pl*zans, kompl*-
ans’, m. wgodljinost, uslužnost, pri-
jatnost, pogodnos!
Complaisant, kčm'; pitzant, a (— ly,
ady.) ugodljiv, usrdan.
Complanate, kčmplčnet, Complane,
k’mplan’, v. t. poraunati, uravnati.
Complement, kčm'pl*m'nt, p, dopu-
njanje, dopunidba, dopunjak; potpun
180
COM
potpunost; ures; savršenost,
A — of a star, udaljenost svije-
ade od senita. Complemental, kčm-
plsmen'tši. Complementary, kim-
pltmen't'rt, x dopuna
Complete, kčmplit, a. potpun; door-
Fen; savršen; — (ly, adv.) potpunoma,
sasvim; —, ness, D potpunost, sa-
ordenost, —, v, t. ispuniti, upotpu-
niti, avršiti, uaavršiti.
Completion, | Vmplišto, m. dopunja-
nje, ipunjenje, dovršetak, savršelak.
complete, Pinplt ti a. dovrian,
a. izpunji
jar osčarnja.
Completory, k*mp!
jući, n. ato ii
ip, množina, sadržaj. Ci
plexed, k’mplekst’, a. samršen; —
ness, n zaplet, zamrženox.
Complexion, k*mplek’s*n, n. sastav,
zaplet; obuhvat; narav, ćud; vid,
lice, ja) lica, put. -
Compleriovai, ko ktoplek'itači, a. (—ly,
adv,), što 40 tiče ćudi, temperamenta.
Complezioned, i Moploina, a. well
lijepa izgleda.
complerig ua nk ‘s*t*, Complex-
ness, k’mplcks’n‘s, 0. zamrženost,
zapletenost, sastavljenost.
Compliable, Wopia bl, a. popustjiv,
išo,
podallji
Complianes, kimplajna, m. ugodlji-
o Prip pripulianjej in —.
— with, usl
Comp! ' Kemplajate a. E ly, adv.)
ugodljio, uslušan,
Complicacy, kom'pik's, n. zamrše-
nost, teši
ote Ki kčm'pl*kat, v. t. saplenti,
samrsiti, sastaviti; —, kčm'pišket,
a sa LA adv.) zamršen, sastavljen;
tenost, sastavljenost.
Complie jo, Smpl*ké's'n, n. zaplet,
sastav, meted.
Complicity, k*mplie*t", n. sukrionja,
učešće.
Complier, k*mplaj’*, n ugodnik, us
dvorica,
COM
Compliment, kom'pl*m*nt, n. naklon,
poklon; udvornosi; dari posdravi
a man of — 8, udi ; to send
one's - 8, prdporuši sa , posdra-
viti (u pismu); to give the — 6
{of the day), posdraviti, nasrati; to
pay, pass, make a —, pokloniti se,
pozdraviti; without - —_ 4, bes oko-
x. i. Hanjati se,
Complimental, kompimen't"l, a. (—
ly. adv.)
Coplimentary, kémpl'men't'r’, a. ko
se klanja, udvara, uljudan.
Complimenter, kompi'men't", n,
dooran, laskav, svečan.
Complin(e), kim'pi'n, n. večernja,
Complot, km'plčt, n, zavjera, urota,
kovarateo; —, k'mpiat, 9. t i vii.
urotiti se, smovati, kovati. Complot-
ter, wemplon™, n. urotnik. *
tljudan, udvoran, laskav,
Comply, k’mplaj’, uniti želju,
učiniti po volji; priroljeti; podati se;
aia odršati (rijed); izoršiti (ea:
1); ravnati se po.
Component, kčmpčn'nt, a sastavni;
D. sastavina,
Comport, k*mpo't’, v i, slagati se, pod-
udarati se; to — one's self, vladati
se. Comportance, kčmpo' tus, Com-
portment, kšmport'm*nt,n. o/adanje,
ponašanje.
Compose, k*
sati, nay
ravnati, utaložiti; um:
urediti; slošiti, slagati
—, one's self razabrati
mind, umirite 06;
level surface, smiriti se e moru),
Composed, k*mpozd', a (— ly, adv.)
sastavljen; miran, spokojan, osbiljan;
— ne mirnoća, ozbiljnost.
Compo: 'mpo'z*, n. pisac;
skladalac; mirilac
Composite, kom'p'zit, k*mpiz"t, a.
sastavajen, mješovit; —, n. sastav
sastavljanje; smjesa;uredenje; sklop,
isradba, izradak, sastavak, djelo;
181
COM
poravnan}
ikupnja (poj-
mova); slagarija, slog; ćud, narav,
to be upon terms of, — dogovarati 16
poravnati ae.
Compositive, k'mpča'*tly, a. sastavljen;
što sastane, , skuplja:
slagar.
oat, m
emp a. slodie,
Sst, m. sastan, smjesa,
Com-
i", N. smjesa, gnoj.
n. sastavljanje,
sastavak; uređenje, oblik; spokoj-
nost, mir,ozbiljnost; ćud, poravnanje.
Compote, kom'pčt, n. začinjeno voća.
Compound, k’mpaund;, v. t. sastavi
pomiješati, vezati; slošiti; na
poravnati; udovoljiti; —, v. i, sp
Siti se, al se (on); naknaditi
(for); to — felony
sudbeno neprogoniti:
estate to save
. sastavijen, dložen; — ine
terest, kamata nu kamatu; — me-
tal, metalska smjesa; —, n. sastav,
smjesa, mješavina; dvorište. Com-
poundable, kšmpaun'dšbl, a. što se
može ili dade sastaviti, slošiti, po-
miješati, otkupiti i t. d. Compound-
er, kšmpaun'd"', n. sastavljać, mi-
ješalac, posrednik.
Comprehend, kšmpr*hend", v. t.
nimati, obuseti, sadržavati; pojmiti,
shealiti, razumjeti.
Comprehensible, kompr'he
pymiv, razumljio. Comprensi
komp"hen's'bl', adv, razumi;
opširno, opsećno. Com preheneibility
komprhens'bil *, n. shvatljicost.
Comprehension, kimprthen'é'n, m.
opseg, sadršaj; isvod:;jezgra; pojam,
shvatanje, razum ;
cjelinu ili obratno);
zakljućak parlamenta, što obuhva:a
sve stranke.
Comprehensive, komprshen'siv, a. (—
ly, adv.) opsisan, obusetan ;jesgovit.
com 182 COM
kralak,jedar; — ness,n.širina, Vompatakle k*mpju'#bl,a.prorađuniv
tranost, jezgrovilost; moć shva: brojiv. Comput ation, kompjute“ 'š*n,
Comppress, kčmpres, v. t. sbiti; stis-
nuli; saguenuts; obuhvatiti, odgrliti;
— kém'pres, n. presomitha, Com-
pressible, k*mprea”bl, a. stislj
nose, Compressibility, k*mpres*bil’
“t*, n. stisljivost. Compress'on, k*m-
pres’n, n. sdijanje, atiskivanje, gu-
štenje. Compressiv, k’mpres'iv, a.
sabijaći, što stiskuje, gusti. Com-
pressor, k’mpres™, n. sabijač, stis-
Živač. Compressure, k*mpre:
tlačenie, tisak, stiskani
Comprisal, k*mpraj’:
sg.
Comprise, k*mprajr’,
držati, sadržavati, obuhvatati;
within the same acount, uračuna:
Compromise, kom’ prémaj
manje, nagodba, ugocor;
nagoda; tomake a —, nagodi
to put a thing in (to) —, preda:
što obraničkom sudu; ft
poravnat; matnuti u opas-
nost; —, ¥. t. poravnati se, dogo-
voriti se. Compromiser, kom'pr*maj-
2, n. obranik, nagađač,
Compromit, kn pržmit, v. t, ošećati;
etn 4
Compt, kaunt, V. Aeoonnt i Count.
Comptrol, k*ntrai, V. Control.
Compalsstirs kim sist, Compul
ry, . k°mpiil' i,
prinibeiy — hy Ste ‘ite
Compe m, Bmpiltn, n. sila, sis
in —, silom.
Compulsive, ktupolsi,a. (—1y,adv.)
silovan, prinudni; — nese, n. sila,
Compulsory, k*mpdl's'r, a. prisilni
prinudni, nametnut; compulsorily,
adv, silom.
Compunetion, k*mponk’s'a, n. skruše:
nest, Companctions, KrmpOak’ is, a.
(— ly, adv.) skručen, raskajan.
Compurgation, kompsgčšćn, n.
da pod prisegu čijeg iskasa ili čije
nevinosti. _
n, račun, računanja, obračun, pro-
račun. Compute, k*mpjat’, v. t. ra-
čunati, proračunati; procijeniti; com-
puted tare, poprečna tara.
Computer, k’mpja't™, n. računalac,
Comrade, kim'réd, n. drug, drugar.
Con, kčn, adv. i m. pro and -, sai
proti, pros and cons, raslozi, koji
su sa nješto i protiv toga, oni što
odobravaju i oni što nij
Con, kin, v. t. moći; snati; učiti na
pamet, marljivo učiti, proučavati;
to — over, ponovljati; to — thanks,
saheatitic udariti; —, o. wdaree;
Conatts, kŠna'ta, n. nastojanje, tašnja
želji
Concamerate, kčnkim“rčt, v. t. svo-
dii it paseo Concameration, k*n-
svodenje, svod.
conmtenste’ Kčnkittnčt, v. t. eako-
vati, svezati. Concatenation, k*nkš-
tnč'šn, n. svesa, lanac, saves.
Concave, kčn'kčv, a. udubljen, dup-
čast; —, m. udubina, šupljina;
. ¢. isdupsti; — ness, Concavity,
fay at n. dupdatost, udubljenost,
oak i kona, v. t& kriti, sabriti;
tajiti, satajiti Conuealablk konačlsbi,
& što ao moše ili dade sakriti. Cou-
cealer, kénsi'l*, n 2 skrivač, tajilac,
Concealment, Ičnsii'm'nt, n. sžri-
vanje, tajanje, sakriće, tajna, po-
taja, skrovište, utočište.
Concede, kšnsid', v. t. dopustiti, do-
svoliti, primati; —, v. i. popustiti.
Concei misao; shea-
jenji jet; do-
sistha ; naklonost; samoljublje; utva-
ranje; I am out of — with, dodi-
jalo mi je, nesadovoljan sam; he
has put me out of, — with it, po-
koario volju sa to; —, v. t.
dd. misliti, dršati, samistiti; to —
one’s self, wobrasavati s.
Conceited, kinsčtd, a. (— ‘ly, adv.)
umišljen, sujetan; dubavit; — ness,
CON
2. uniltimoet, nadutost,
oi Toate” a, (— bly,
ie, rasumljiv; — ness, ra-
sumijivost.
Conceive, Ičnsiv', v. t. ii. sadeti, sa-
izumiti umom shoatiti,do-
Pr misliti; sastaviti; I conceived
an affection for him, omilio mija;
to — a jealousy, posumjati,
Coneentrate, kinannčt Po Insen'trčt,
v. t. okupiti, sabiti, usredotočiti;
agustiti, ušestiti: — I*nsen'tret, a.
Pari žestod. Concentration, kšn-
sntrššin, n. chuplianie, obup, ugu-
Véivanje, usredoi
Concentre, kčnsen't* v. i. imati sa-
jedničko središte, sakupi se, sastasi
40 u zajedničkom lištu; — v. +
usredotočiti, ugustiti. *
Concentric(al), k*nsen’t*k(*l), a. su-
Concept, bowery, m. pojam; pomisao;
sastavak.
Conceptacle, Fnsep’tkl, n. posuđa;
mjehur.
lon, kŠnsep'išn, n. sađeće sa-
metab; fe
Concern, k*načn,
koga), odno
sc u; usnemirivati; to —
(about) Brinuti se, (in) učestrovati;
it — s me, to se mene tiče; con-
corning me, što se mene tide; con-
corning it,.s toga, gleda toga. —, 0.
Conca
briga; naklonost, obsir;
elf no — about,
— with it, nemam s time nikakova
posla.
Concerned, k'nač'nd', p. m. smuden;
upleten, udestoujudi; sabrinut; hislifo
is —, ide mu sa glavu; what are
you — at? dio vas se I will
not be — with, ne ću s time imati
posla; to be — in, učestvovati, biti
upleten; — ly adv. pomnjivo, 8 ve-
likim učešćem.
Concernment, k*nsd'n'm'nt, n. posao;
183
CON
odnos; učešće; nanir, briga; to have
ar for, brinuti s 0.
Cone rt, kčn's*t, n. sloga, sklad, su-
lasnost ; koncert, glasbena sabava;
Y —, jednoglasno, sloino; ia —,
sporasuranoj —, k®ns0't, v. t. do-
govoriti se, sroditi'se 0; uroditi ; sa-
jednički uejelbati; —, 1. i. dogova-
2.
rati
Concer kOns*ti'n’, n. harmonika
(
Cenosenlono need, n. dopust, do-
svola. Coneessionist, kčnseš“nist, n.
vara ili daje dosvolu.
Conosedva Pogana. (1s, adv)
dopuštajući, dopust
Conch, Keak, u školjka. a. Conchiferous,
oki a. ljušturav.
Conehold, konskojd, x. ljušturnica
(ri _ Coneholdsl, krutoj, &
ji ast.
ona
at, v. te miriti,
Bit con
i Han. pomirenj
stignude, Gone, Pol Posilvees a
pomiriti Conciliatory, k*neil™tére,
pomirujući, pomirbeni.
Condonoue kčnain'?a, a. kiden, pri-
slao, skladan.
Concise, k*nsajs’, a. (— ly, adv.) je-
dar, jesgrocit, kratak; — ness, 2.
jedroća, kratkoća.
Conciaton, Kčnsižšn, n. resanje; obre-
Conclave, kčn'klčv, v..tajna soba; pa-
pin isbor, papinsko isborilte; tajna
skupština.
Conclude, Ičnklad, vt (aatvoriti),
savršiti, dočeti; zaključiti,
a odlučiti; odrediti;
—v. i . aabijudinat, dovršiti
Conclusions ei Ičnklažšn, n. sašljučak;
odak; i dvodak; konac; to try — 8,
cducluaive, kčnkla'eiv, a. (— ly, adv.)
zaključan, odlučan; — ness, n. do-
aljednest; odlučnost.
Coneoet, kčnkčkt, v. t. probaviti;
CON
skuhati; usrijevati; snovati, Con-
coction, K'akOk's'n, n. proazijavji
dosrijevanje; snovanje, Co:
Kakok'tiv, a. što probavlja, što us-
rijeva.
Concomitanoe, k'nkčm"tšns, — ao
— tne’, n. društvo, pratnja; in —
sajedno' sa. Concomitant, ktukšm=
tnt, a. sadrušan, prateći, sudjelu-
judi 215, odr. zajedno, skupa; —,
D. pratilae,
Concord, kin'k*d, n. slepa, pitaš,
slaganje; —, Kinkdrd', v.
gali se. (Coneordanee, nkdra'ne,
Concordancy, nkd"d*ns', n. suda-
ranje, suglanje. Concordant, Inka".
ant, a. na hr ady.) slošan, skla-
dan,
Conctriag, kinkkva't, n. ugovor, po
ravnanje.
Concourse, kon'kora, n.
Stoo, shor; skup ;sukoi
naloga, mno-
sudjelovanje,
pripomoć; — of creditors, stečaj.
Céncreate, kčnkrtčt', ¥. t. stvorili sa-
jedno, u isto vrijem
Conerement, kin’ krmont, Concres-
cence, kčnkres*na, n. erastanje.
Concrete, konkrit, ienkrit, a (— ly,
adv. ) sguenu, skrutnut; stearan:; sa-
stavljen; — number, imenocani broj,
—, m. tijelo, (skruinuta, zgusnuta
tvar, melta sa temelje, beton; - , V.
i. sgusnuti 20, ugrušati se, ulediti
se; —, vt ‘ u krutu stvar,
poma — ness, n krutost;
stvarnost, ugrušanost.
gustoća,
Coneretion, kčnkri'ššu, n. srastanje;
sguanuće; grušebina ; krutina; kruta,
smjesa.
Coneretionary, k*nkri'é'n'r’, n, nastao
|, talošenjem. Concretive,
itv, a (— ly, adv.) što čini,
da se što akraine, sgusne, ugruša.
Concubinage, Pokjobends, n. pri-
lešništoo s Concubinary, Fakjt'brn*=
r', a prilešnički. Concubine, kdn'-
kjabajn, n. prilešni
Soni ap 168, kinkjap "sna, ty a
juda, putena šelja. Concupiscent
ty 'prečnt, a. rasdludan, pohotan.
14 ‘con
Conour, Ktnko”, v, i etjecati
gati 46, odobravati ; ućestvo:
Fringietiy bi
Céncurre Ičnkor*na, n. stjecanje,
slijevanje;slaganje; privoljenje; uča-
pripomoći koko
pra sa nadlešnost,
ecanje; "with (in (in) —, sloino, sat
ronan Kenkdr*nt, a. (— ly, adv.)
slošan, sudjelujući, sajednidki, rao-
nopravan; —, n. usgredna okolnost;
nasi
Concuss, k*uks’, v. t. stresti. Concus-
sion, k*nk08'n, n. frešnja, glodljenje,
Concusive, kšnkos"v, a. potresan,
nasilan.
Cond, kond, Cun, kon, v. t. žrmiti,
ravnati (brod).
Condemn, k*ndem' vt. osuditi; ko-
proglasiti nesposobnim; saplije-
niti, Condemnable adem! La.
prijekoran,
Condemnation. Kénd'm:
né's'n, a osuda; sapljena. Condem-
natory, Kndem’n'(r', a, osudan.
demner, k*ndem’n™, n. osw-
divalac,
Condeneable, k*nden’s"bl, a. sgusljiv.
Condensute, k*nden’ Cundense,
kčndens' sguatiti, sbi-
ti, stisnuti; —, M4 i agus Con-
dense, k°ndens’, a. gust, sbijen. Con-
densation, kondna# &0%.n gušćenje;
jedrost. Condenser, k'nden's", n.
‘gustilo,
Condescend, kind*send’, v. i udosto-
jati a, učiniti po volji; ponijeti 20;
istati, pamti | Con desc: nding,
rčnd'sen“ dra DE Pea prijasan,
Condescension deere ie ugod-
st, voljnost tljivost.
Condiga, Pndaju:o € Kaos ly, adv)
saslušen; dostojan; primjeren, —
ness, Condignity, Indig'n*t', a. sa-
siuga,
Condiment, kin’d*m‘nt, n. sačin.
Condisciple, kčnd*saj'pl, n. saučenik.
Condition, k*ndiš*n, n. stanje, svoj-
stvo, kakvoća, okolnosti; ćud, narav;
CON
stališ, zvanje; unjet, pogodba; on
(upon) —, pod uvjet, uvjetno; to be
ina weak —, biti slab, boleitjiv,
to be out of, ne diti sdras; —, v.
i. sahtijevati uvjete; - , v. t. za.
Mijeoati, ugovoriti, sa wajet odrediti.
Conditional, k’ndis*u'l, a, uvjetan;
ugovoren; — ly, adv. ugjetno, uoje-
timice,
Conditionate, ksndiššnat, v. t ugo-
voriti. Conditioned k'ndiš“nd, a.
—, u dobrom slanju;
—, u slom stanju, neprijazan;
+» najbolji.
condi Eade tir, a. što isra-
condos ke nde, ¥. 1,4 sašaljivati,
izraziti sašaljenje, šaliti. Condole+
ment, ‘fndo'm'at m. Condolence,
kčndo'Pns, n. sašaljenje, sašaljiva-
nje; žalost.
Condonanea, kndo'nšna, Condonation,
Pindar to, m. oproštenje, otpu-
condi, Knd6n’, v. t. oprostiti, ot-
condor, 1 kčn'd“, n. kondor,
Cond Ičndji
Siti doprinositi, sudjelovati, pomoći;
= ment, n. dovađanje, svrha. Con-
ducive, k*ndjt's'y, “radno
Condaeent).a. (— ly, adv.) probi-
tačan, u prilog, koristen; — ness
Bitačnost, korist.
Conduct, kon'dski, m. vođenja, uprav-
ljanje; pratnja; vladanje, postupanje
= vada, * € vodi; pratiti
upravljati; to — one's self, vladati
se Conduetibility, Ičndokt*bilt,
1. vodisost. Con juctible, k*ndok~
i, + odie. Condi eton, Wadok’-
contnative, dok'tiv, a. odvodan,
con ndnetor, ktdokt, a
poorer ‘aight,
Condeetdvee, Paddht's, m. sodica,
pratilios, upravnica.
oak.
185
CON
Coduit, Kn'd't, n, sodovod; prokop,
kanal; cijev, cijevlje; — pipe, pro-
vodna cij
Condsl(e), kén’dil, w sglavak,jabučica
n. čunj; deer, šešarka (je-
wheat, nabrekla pšenica;
gar, glava sladora; to re-
ceive — andkey, preuseti kućanstvo.
Coney. V. Cony.
Confubalate, enti julet, v. i. rasgo-
varati se. Confabulation, k*ufibju-
le's*n, n. prijateljaki rasgovor.
Confect, kon'Pkt, u. slatkić; —, kča-
fekt', v. t. gotoviti; sačiniti alado-
rom. Confection, Knfek’s'n, n. go
saše-
Knfek’é'n', n. alastičar. Confectio-
nery, kčnfek'š*n'r*, n. slastičarnica;
poslastice,
Confederacy, Kfnfed"r's*, m. saves;
Confederate, k“nfed“ret, a. suwesni;
Ičnfed'
i sdrušiti se, sklop:
doration, isafedsradta, m. saves,
dršavni saves.
Confer, nfs", v. i. sagjetovati re, do
ati se, 'vijećati —, ¥. t podi-
jeliti, dati; sravnjivati.
Conran kča'f'rina, D. sastanak, do
Conterrable, ort, a. podjelio.
Conferree, kčnfri', n. onaj s kim
se dogovara. Conferrer, Kofor*, n.
ovaralac; ko podjeljuje, daje
Confess, kčnfes', v. t. prismati, očito-
vati, saavjedočili, iepovijedati, odati ;
—, ¥. i. iapovijedati se, odati se.
Sole kčnfes"dls, adv. očito,
Canfeation. i steci 1. primanje; ia
Poanta, a gjeroispovijed;
laonica.
Cozfotsional, ‘afos'n, Confesiona-
ry,’ Enfes o n. ispovijedaonica;
—, a. iepovijeđi
Confessor, infes™, n
ispovijednib
CON
prisnavalac.
Confidant, kčnf'dant, n. pousdanik,
srdačni dy:
Confid i, usdati se,
usdati se, povjeriti se, oslanjati a
~) jeriti.
Confidence, kdn'frdčne, n. pouzdanje;
wadanje u sebe, sigurnost; prijatelj-
sko saopćenje; to place (repose) —
in, usdati se; in - , pousdano, us-
conbtong i kon’fed?nt, a. (~- ly, adv.) |
usdan, pousdan ; siguran ;arčan, slo-
"851, a. pouzdan;
prijateljski, iskren; — clerk, poslo
vođa; — ly; adv. pousdano, iskre-
no, tajno.
Configuration, knfigjurč'š'n, n, uošli-
lice, sacrojbai pološaj planeta.
le, konfajn*bi, a. ograničio.
N. međa, granica,
vt omeđiti, og
i to be confined,
lešati bolestan, lešati u badinama;
confined, ma/ouman, satvoren; --
less, a. neograničen: Confinement,
kčnfajn'm*nt, n. satoor;. sušanjstvo ;
osama, zabit; progonstvo; bolest,
babine.
Confinity, kčnfin"
Confirm, k*ni
brij,
Confirmable, kčnfovmčbl, a.
što se moše potorditi; sasnjedočiti.
Confirmation, konfe moda, m. poter.
divanje, potvrda, sastjedočenje, svje-
dočba, dokas; krisma.
Confirmator, konf"mč't", n. terdilac
sujedok.
Contrmatory, Bnfo"m'tr’, a. potord-
ni, što potorduje, zasvjedočuje; kri-
smoni, .
Confirmee, kčui""mi“, u. komu se tordi,
arjedodi,
Confirmer _(Confirmor), Knform™, n
tordilac; svjedok; dokaz,
Confiscablo, Kiniaićbl, a. sopljeniv.
Confiscate, ičnfis'kšt, v. t Piven
saplijeniti, nsaptiti, zaustaviti; —
186
CON
kčnfiskoth a. sapljenjen, usapćen,
propao.
Confiscation, konf*ak'štn, n. sapljena,
obustava, sabrana, usapćenje.
Confiscator, kčn'fsket", n. saplje-
nitelj.
Confscatory, Mafrkftr, a. plieid-
to plijeni, usapćuje.
Cont grant, Paflegent, a. gored,
Conflagration, kčafitgrši'n, n. pote
Conflict, kčnflikt, Boriti se, Bi
se; (with) protiviti se, opirati s
—. kon’tlikt, m. borba, sukob, pro-
tivljenje.
Cofinono», kon'flušna, Conlur, kin’-
m. stjecanje, sastanak, ndbala,
Cokusnt rb tas ta toni
itol
"a. 9 olčan, suglasan,
riki
Conformabe, Teatirmibl, « (- bly,
adv.) jednocrstan, sličan, primjeren,
gri ‘Sottorcabliey forte
Lilt, n. sličnost, primjerenost.
Conformance, Ienfintns, m. prile-
gođenje.
Couformaticn, kčnf*"ma'š*n, n. ošlik,
građa, sastav; pritagotenje, poko-
renje; sughusnosi
Conformer, conn, Conformist,
Kenfa"m'st, n. ko se prilagođuje,
pokorava.
Conformity, kčnfarum*t", 0. jednovrst-
nost, slidnost, prinjeronasishoditai; g
in —, po, prema, suglasno.
Confound, K’nfaand’, vt. miješati, po-
miješati; brkati, pobrkati ; sasereit
muti smut, sabi; masti; po-
san iti, porasiti; upropastiti; uni-
štiti; — me! neka me nosi đavo!
Confounded, kénfaun'd'd, a (— ly,
adv.) sadunjen, smeten, smušen; pro-
let; — ness, n. sabunjenost, poras,
confonnter, Wnfann’d™n, emuttivacs
satornik, upropastitelj.
CON
Confraternity, kčnfrtiš"n't,n. bratov-
Hina, bratstvo.
Confront, kčnfrčnt', v. ¢. stati na su-
prety oprijeti se, ogledati se, nave-
usporediti, sravnjivati; suočifi,
Goutrontation, kinfrfate's*n, ein, sra.
njivanje, uspoređenje; suočidba.
Confuse, k*nfjaz’, v, t. omiješati; smu-
; posramiti; — Confused,
ly, adv.) smeten, samrien, ta-
man; nesmofren. Confusedness, kčn-
§j0'2"da's, a. smetenost, samršenost,
nejasnost.
Confusion, k*nfja'ž*n, n. pometnja, ne-
redi emeniai raba ; sramota; pro-
past, nesreća; letstvo.
confasble, ke rot a. oprovršljio.
Confutant, kčni at nt, n. oprovrga:
lac, Confatation, k'nfjuté’é'n, n.
pobijanje, oprovrgnuće. Confate, k*n-
fjAt,, v. t. oprovrći, pobijati, osuje-
titi, Confuter, k’nfja’t’, m. opro-
srgalac,
Conge. Congee, Congie, kon'dži, n.
otpust, dopust, oproši
posdrav; , V. i. oprostiti se, ra-
stati se, pokloniti se. Congeable,
kon'dž“bl, a, sakonit, sakonski.
Congeal, kčndžil, v. t. salediti, smr-
snuti; učiniti, da seltougruda, skrut
kruinuti,
Kdittsbia a ads
ndzil’'m'nt, n. smrenude, skrutnus
će; Sto smrmmuto, skrutnuto.
Congelation, ngiiiewn, m n. ledenje,
mrenude; ugrušanje; point of —,
leditte.
Congener, kbn'di'n™, m. ito slično,
srodno; vrsnih, orsnica. Congene-
rita), kčndž'ner*k("l), Congene-
Tous, kšndžen“ića, a srodan, sličan,
Congenial, k*ndzi a", a. jednorodan,
srodan, slidan; i primera — ness,
Congeaniality, k*ndžin'šl"*t*, n.srod-
nost, sličnost, primjerenost, shodnost,
Congenital, Konažen“tih a sojedno ro-
đen, prirođen.
Conger, kčn'g"', m. gruj, grum, mor.
ski ugor.
187
CON
Congeries, Išndži'rtiz, m. kup, gomsla,
smjesa.
Congest, ičndžest, v, t. kupiti, gomi-
dati. Congestion, kčndžestjčti, kčn-
dies: orto, n. gomilanje, prepunjenje;
krvi.
Conglobate, kon'gltbčt, v. t zbiti iti
u
i
A olovom Lonel
‘Sn, ne sgudenje,
Conglomerate, Peco’ vet. sgu-
čiti, smotati u klupko, sgrni
ktoglom'rtt, a. sgučan, smotan, sa-
jem; —,n. gromača. Con-
glutination, ogiotar, u. lijep-
Yenje, aljubljenj
Congratulant, ‘Pagritjul’at, a. iakre-
no česlitaji , R. deatital
Congratulate, erat vite čes-
titati; —, v. i, naradovati ‘se. Con-
gra ulation, Kogrijulo tu ‘Bo, n. dee
titanje, éestitka, Conyratulator,
ny
gratola ry, Kngrštjultr,
sa čestita, od čestitke.
Congregate, kn'grtgčt, v. t. sku
—, V. L sabrati se, sastati se,
gregation, kčngrgč! ‘sn, a. skup:
ve skup; skupština; crkvena
općina, red. Congregational, kčn-
gai*n'i, a. skupštinski, općinski,
ogoslušni; samostalan. Congrega-
tionalism, kngrgei'nčlizm, n. sa-
mouprava crkvene općine Congre-
gationalist, kčngrgšš'n'ist, m.
pripadnik neovisne crkvena općina.
Congress, kčn'grte, m. skupiti
sastanak; sukob; ‘puteno sdrudenje;
Congressman, n skupštinar.
Congraence, kén’gru’ns, n. poduda-
ranje, sgodnost, primjeronost. ( Con-
gruent, kinn’gutnt, a. primjeren,
zgodan, jednak, skladan. Congruity,
Ktgra“i, u podudaranje; pristoj-
nost, zgodnost; primjerenost, dosljed-
nost, Cogruous, kčngrus, a. (—,
ly, adv.) prit jaran, otada
fasuman ;
Conic, kink, “Conical, Pron ah a
es
%
rit let n. čestitalac. Con-
čim
CON
(— alls, adv.) čunjast; —, n. (—,
section) presjeka čunja; — &, pl.
nauka o prejekama đunja.
Coniferous, kčnifčrča, a. češerni, što
rodi češerima, šešarkama.
Coniform, ko'n'! firm, a, čunjast.
Conject, kšadžek#, v. t. casi, na-
gađati. Conjectural, šndžek'&ri,
‘a (— ly, adv) (Conjectneable, —
vjerovatan, po nagađanj
sou) pra Conjecture Wrudtok da,
n, nagađanje, mnijevanje ; sumnja;
pojam; — v.t. i i. nagađati, sum-
njati, mniti, Conjecturer, ktndžek'-
ČE", m. nagađalac,
Conjoin, kčndžojn', v. & oli sklo-
v. i, sdrušiti se,
odjek kadija a (— ly, adv.)
an, sdruši
Conjugal, ken'dzug’l, a. (— ly, adv.)
ženidbeni.
Conj! , kčn'džugčt, v. t. vezati; —,
kčn'džugst,a. cesan ; udoojen, dvojni:
Conjugation, kondžugš š*n,n.aresa;
rezanje, sprega.
Cosyuski Yondsoakt, a svesan, sdru-
žen, Conjunktion, kndžoničitn, n.
sveza, savez; vesnik ; spojenje. Con-
junctive, Indžonk't*v, a, vesan;
veni, vežući; ly, adv. sajednički,
skupa, zajedno.
Coujuncture, k?ndžonk'ć", n. svesa;
podud prigoda, sgoda; — s
of time, okolnosti vremena.
Conjuration, kčndžurč'šćn, n. sakli-
njanja, sakletoa, bajanje; urota.
Conjure, k*ndžu", v. t. sablinjati,
moliti; —, kodi, v. € saklinjati,
dozivati ili tjerati (duha nečista),
dajati; to up, dozivati;to — Sodom,
tjerati; v. i. čarati, boji
ment, kćndžo"m'nt, n.
vruća molitva,
Conjurer, kčn'džčr", n. dajač, čaroš-
nik, saklinjalac; — , Conjaror, k‘n-
dia’ ‘rt, n. molit ; tero ik, surotnik,
Cont, ‘eo, n. (slang) nos; conky, a.
Counate, kčn'čt, a. srasao; prirođen;
srodan.
188
CON
Connataral, Wnaé*r'l, ed šak: ly, sav) )
priro mara: jed»
—, ness, Connaturality, euaeral“ts,
m. prirodna jigtnaboet, srodnošt.
Connect, k*nekt’, v. t. spojiti, sasta-
viti, sljubiti; diti svesan,
shop diti a6, priključiti Connective,
nék'tv, a. vesni, eet — ly,
adv. u svesi sajedno, sku
Connexion, Connection, ‘inekia, a.
sveza; priključak (šeljes. lakova,
rođak; snanae; mušterija, kupac; —
in business, vačka sveza,
Connivance, kšnaj'vina, n. popustlji-
vost; sporasumlji
Connive, naj,
prate gledati, trpji sporasn-
man. Connivene, Pnaj'rnt a & po
pustijiv; sklonit, Conniver, k*naj’-
vn popusti
Connoineen, kn
3);
“m posnavalag
Cotuotato, ni, "Coanote, Eno,
¥. , ujedno smačiti, osmačivati, u
tome imati, sadržavati.
Connotation, konte's'n, n. pomaka,
ugo smačenje; uključenje; odnos,
saključak. Connotative, k*nd't*tiv,
a da ujedno snači, osnačuje; što
ujedno sadržava, uključuje.
Consubial, Fnjarb, a. šenidbeni,
Cook kondjd, m. pačenji šivotna
sada: —, Const, Ws Taye, a
padanja
conguaseat, Wakwis’ét, v. t.uedrme-
ti, potresti.
Conguer, kn'k*, v, t, osvojiti; isvoj-
svladati; jediti; —', v. i
i tt robe kent),
'&. pobjedio, Conqueress, koa'k'res,
u. pobjednica, osvajateljica, Conque-
ror, kon'ktrš, n, osvojitelj, dobitnik;
pobjednik
Conquest kSn’kw'st, m. osvojenja;
stečevina.
; dobit,
ožisdngainesna: konsngvincca, a
srodan, u redu po krvi. Consan-
guinity, kčnečogwin"t*, n. rod po
cox
Conscience, kdn’é°ns, n. svijest, savijest,
duša. š in —, po duši,
saista; om (upon) my, — duše mi,
doista; to make — o fa matter
driat što sa grijeh; court: of
—. mali sud (za male
proof, koemota duše; — smitten, —
stricken, mučen grižnjom savjesti.
Consciensced, kčn'išast, a. duševan,
duše.
Conseientions, k3nš*en'ša, ( —ly, adv.)
duševan, savjestan. — ness,
Feanost, sovjestuort.
Conscionable, kčn'&%u*bl, a. (bly, adv.)
savjestan, pravedan.
Conscious, kanita. a (Aly, adv) svi-
jestan, snajudi; | am — of it, mam
to dobro; to 1 sok —, biti sbunjen;
kroji vet wbibieis,
novačiti.
Conscript, kov'sknipt, a. unpočen, u-
Conreription, Muski, 0, (ped i
pacription, m rip'ššn, m. a
Tw) novačenje, pin pod
Consecrate. kon ira v. t. posvetiti,
svetiti, osvetiti kčnetkit, a.
posvećen, svet.
Consecration, kčnsčkrč'š"n, n. avedenje,
posvećenje, posveta
Consecrator, kon’s*kr&t™, n. posvetitelj.
Consecratory, kčn'a*krč't*r*, a, porve-
Consectary, Kuki, a. donljedan;
isvodak, zaključak.
, kons"kja'išn, m. red, su-
,izvodak ;—month,
sinodički mjesec.
Consecutive, Masaka, a. susljedan,
Ho slijedi adv, redom. sapored,
dakle; - mA n, susljednost.
Consenescence, kdns*nes"ns, n. sta-
renje.
Consension, k*neen‘é*o, n, sudaranje,
slaganje.
Consensual, k*usen'šuči, a. ao stoji do
privole, suglas
ouglasje,
ja.
Consensus, k*nsen’s’s, n.
Consent, k*nsent’, ‘n. privolja, prista-
jednodušnost.
189
con
+ janje, jednodudnost, sklad,odobrenje,
with one LE common —, jedno-
dušno; wi (e — of, odobrenjem;
age of —, punoljetnost; —, v. i,
(with) slagati se, privoljeti; (to)
odobriti, pristati, sudjelovai
Consentaneous, b°ns*nté‘o%s, (—
ly, adv.) suglasan, jednođušan, pri-
mjeren, shodan; — nest Consen-
k’nsent*nke’,
shodnost.
kSnsen’t®, n. pristala.
Consentient, kčosen'š“nt, a privo-
ljujući; suglasan, jednodušan
Consequence, kor erkw'ns, n. posljedica
ka sabo. u
nent, kčo's*kw*nt, a. dosljedan,
Cons
alijedeći, što slijedi; to be — to (on)
alijeditt od; — ly, adv. dosljedno,
Pla —, 0. izvadak, zaključak,
cone, tial, kčnstkwen'Ml,
Iya oh
a. (—
v.) ato slijedi. islosi; dosljedan;
iiljen, hvalisav: — ness,
i kčna*kwenš*al"*t*,
a jem
Conservable, k*nsčrvšbi. a uzdržan.
Conservation, kdns*vé's"n, n. odria-
vanje, čuvanje.
Conservatism, kčuso"wčtizm, n. uzdr-
i, odršni; — of the past, dr
edi a0 staring, —, n, konvervativac.
Conservator, koa'sv8t", n.održavalao
čuvar.
vatory, k’nsdr’v''r*, a. odria-
—; m apremica, čuvališts;
jilište neobičnih bilina. postava;
ilite.
Conserve, k*nsd'v’, v. t. odršavati, ču-
vati, sačuvati; začiniti (voće); —,
kčn'sšv, D. sačinjeno voće, pekmes;
gojilište., Conserver, k*nsdrv™, o.
održavalac čuvar. pohranitelj.
Consider, k5nsid"*", v. t. gledati, ras-
CON
gledati, motriti, promatrati; razma-
trati; misli razmišljati
cijeniti, štovati ; uvažiti, nadariti, na-
platiti; you shall be e — ed for
your pains, trud će ti se nagraditi,
— yourself at home, misli da si
kod kuće; — v. i. promišljati, pre-
domišljati se, ustručavati se.
Considerable, k®asid’*s*bl, a. (— bly,
ailv.) znatan, važan, odličan ; — sum!
velike svote; — ness, 0. snaćnost ;
ness of things, vrijednost stvari.
Considerate, tfasid’'*t, a. (—ly, adv.)
oprezan, smotren, osbiljan, miran.
promišljen, obsiran, umjeren, čedan ;
— ness, m. opresnost, smotrenost,
obrirnost, rasboril
Consideration, kčaid*rč'š*n, 0. ras-
mišljanje, promatranje; vašnost, u-
gled; štovanje; uzrok, raslog, obzir ;
nagrada, naplata naknada; odred
bina, premija; the affair is under
stvari se vijeća; to take into
—! uvašiti; in — of, obzirom na,
Ho se tiče; for and in — of the,
sum of, za svotu od; failure of —,
manjkava novčana vrijednost; want
of —. nestašica novca; — money,
cijena, kupovnina..
Considerative, k*asid’:5uv, a. ras
borit, zamišljen.
Gonsiderer, Rasid’'e*, n. rasmišljalac.
Considering, knsid'*ring. n. (ly, adv.)
rezmišljajući; zamišljen, promišljen,
obsiran, rasborit; to put on one’s —
cap, atom —, praep što ve
ed goods, roba povjerena za prodaju
i otpremu; — ed money, novac dat
na ostavu; to — to writing. napi
sati; to — bi jtilence, baciti u sa-
dorav; i. predati se, pristati,
Consignator kosig’ot'r*, m. ostavo-
primac.
Consignation, kčnstgnš'i ‘én, 1. predaja
190
CON
Consignee, kons*ul, kčnsajni“ u. pre
malac; opravnik
Consiguer, kćnsa ‘n™
Consignification,
znjednićko značenje. Consignificative
kons*gnifsli toznatan. Con-
signify, k°nsig’ t. sajedno
snatili, jedno snači
Consignment, kčnsajn'm'nt, n. predaja
predadba; poslanje, pošiljka; ostava,
of goods, otprema robe;
—,na ju otpremljen
— of (in) Spele, pošiljku.
lovine.
Consignor, k®nsaj’n™, kčnstnd". m.
predavalac; pošljač ; krcaluc, tova-
rilac.
Consimitar, kčpsim“l", a. zajedno,
sličan
Consist, kčnsist, v. i. biti. postojati,
trajnti; sastojati se; slagati ae sa
(with); oznivati so na; čvrsto 1€
držali.
Consistence, k*nsist*ns, Consistency,
kčnis'ičus*, mo stajanje; sastojanje,
sastav; čerstoća, gustoća, jedrost.
jakast; kakvoća; opstanak; trajonje;
tudaranje, slaganje; dovljednost;
jednakost,
Consistent, kŠusis'int, a. (aly, adv.)
éorat, krut, gust, suglasan, skladan,
prema; shodan; dosljedan; to make
— with, udesiti, složiti; it is not
— with, ne slaše ze sa; — with
reason, razumno
Consistorial, kčns*sta“ zr, a. duhoo-
kveno vijeća: wvedana skupština
Conspciate, k*usd’:
združiti,
kr g.
Consociation, kčneošte'iša. m. društev,
saves, drušba; drugovanje; povjenji-
cont
Consolable, k*ns0'l*bI, a. -užjekan, w-
tješljšo. Consolate, kOu's"l8t, v.
tješiti Consolation, kčasti
CON
sida. Consolator, kčnačič't", ni.
Domsolatory, k'ns0'l*tr’, a. utješan;
—, m. utješni
Console, k*nsdi’, v. t. tješiti, utješiti
Console, k*uedl’, m. konzola, Babac,
a —, (table), stolid
jedalom i €. d.)
Consoler, k#ns0'1*, n. tješilac
Consolidant, k*nedl"d'nt, a. što učor-
ćuje, liječi,
Consolidate, k*usdl"*dét, v. t. učrratiti,
utorditi ; zaliječiti, sacijeliti,
sponti; osigurati; consolidated an-
nuities (debt, fund, stocks) V Co-
sole; —, kčnačl*det, a. doret, grat,
tvrd; osiguran.
Consolidation, kčnsči*da'š*n, n. uči ~
Soonja; xt radenje, spojene; lije.e-
ljenje, slegnuce nasipa.
Consolidattve, k*usél*detiv, a. KA li-
ječi, zacjeluje; ljekovit. Consols, k&n'-
als, m. pl. (pokraćeno od Consoli-
dated fonds) osigurani državni dug,
osigurani državni papiri; three per
cent —, osigurana državna renta od
hala
Consonance, kin’s*u*a8, (Consonancy),
suglasje, podudaranje, sklad, sloga.
Consonant, kšn'stošnt, a. (— ly, ‘ser
suglasan,sklađan, slošan, po, prema;
n. suglasac.
Conton: tal, kčnsšnau'tši
a. euglami.
Consonantness, kču'sčušntn's, v. i.
Consonons,
euglazan.
Consopite, kčn'etpajt, v. t. (obs) ue-
pacati. Consopition, hdus'pié*n, n.
uspavanje,
Consort, kčn'ss't, n. drugi suprug,
supruga, muž. žena; društvo, zadru:
90, skupština; suglasje; glazba, kon-
eort;— “hips lađa drugarica, — k*n-
sit, združiti se, drugova
ope, alagali se; —, v. t. zdrušiti,
age fi, dridrušiti, pratiti.
191 con
Consound, Kbwsaund, 1. gaves, (8);
Čonsrectable, Kaspekuhl, a vidio;
očit. Conspection, kčnspek'ššn, n po-
gled, vid Conspectuity, kdnsp*ktja“-
1. vid.
Conspicuous, konspik'ju“ (- yy,
adv.) vidan na vidiku; jasan, oče
vidan, očit; snatan, odličan, glasovit,
Ca jousness, Conspicuity, kčn-
aptkjarv’, nv. očevidnost, jamoća,
odliénost glasovitost; glas.
Conspiracy, Raspirs', Conspiration,
konsp'ré's*a, urota. zavjera; wu.
djelovanje (više usroka). Conspi-
rant, K spar, a. uroden, zavje«
i; — rator,
Eenepirtr, n rota, aurctnik.
Conspiratorial, k®nspir'td'rl, a. urot-
nički, tajno dogovoren.
Conspire, Knspay’, v. i. wrotiti se,
zavjeriti ošiti se, slagati se;
sudjelovati; —, Y- i enovati, kovati,
ugovarati. Conspirer, k*nspaj'r, n.
urotnik Conspiringly, adv. wrotom.
Conspissation, Konsp*se’s%a, m. u-
gušćenje; zgusnuće.
oćostable, knstibi, kčn'atčbl, n. redar
spovjedoik; visoki krunski
činovnik; to outrun the —, izmak-
i ići prebrao ili predaleko,
in the —) nesastaviti kraj
zadužiti se. Constablery,
'r* 0, redart, služba ili
ured redara. (Constablesbip). Con-
stabula y, k*nstabrjulšre, a. redar-
stoeni, policijski; — force, redar-
stoo; —, N. služba wi shor redara.
Constancy, kon'stn:
Constant, kon'stint, a. (— ly, adv.)
(krut, Sorat), stalan, postojan, ne-
promjenljiv, trojan, nepokolebljiv;
vjeran; adv. vazda, uvijek; — age,
Zeono doba; — rain, neprestana
sjediniti,
Consortable, knsk"tsbl, a prikla- .
den, uporedio. Consortship kon'si't-,| Constat, kčn'stit, n. svjedatba.
v. i. složiti se
ip. Consortion, k*ns8"s*n, društvo,
drugovanje, općenje.
Constellate, k®ustel’st.
u jedno zviješđe, sjati zajedno; —
CON
—. ujediniti u jedan sja). uresiti
zvijezdama; constellated, svijesdan,
Constellation, kčnstičščo n. zvi-
jeiđe; zajednica, odličnika.
Consteruation. kčust"nč'išn, m pre-
Past, strava, sačuđenje
Constipate, kdn'st*pšt. v. t. zguatići,
sbiti; zatvoriti (utrobu). satvavali.
Con pation, pretek D. guše
don;
Gonstitnency, i
isbornici. Constituent, k*nstit’ja*ut,
a. sastavni, bitan; ustavotvorni; —
. birači; parts, sastojine;
sastavni dio,
tojak; birač, isbornik; vlastodavac,
uputnik, izdavalac naputnice,:
Constitut, kon'sttit, vt odrediti,
narediti, ustanoviti, uglaviti: činiti,
Constituter, Conatitutor, kčn'stttjatš,
u. ko određuje, ustanovljuje ; vlasto“
davac; sučetnik. e
Constitntion. kčnst*tja: u. uređe-
nje, sastav, natrojenje, postavljanje,
ustanovljenje; sastav tijela, građa;
narav, (duševno) stanje, ćud; ustav;
naredba, ustanova, običuj; by —, po
naravi; a worn out —, porušeno
zdra
Constitational, kčnst*tja'štnči, .a. (=
ly, adv.) što ističe is prvotne naravi,
atvari, što je po sastavu tijela, po
a!anju duše, po naravi. ustavni; —
infinnity, prirođena slabost; — li-
berty, ustavna, sakonita sloboda; —,
m. šetnja sdravlja radi; a morning
jutarnja šetnja. Constitutiona-
lism, konstttju'išnčlism, n. ustavna
ustavna vlada. Constitatio,
nalist. konsvtjaćščnčlist, n. pristaša
ustava. Conatitatonality, idust*t-
jadtnai*ts, m. otanje šo islasi is
ustroja tijela.
Constitutive, Romane, a (— ly,
; sakonodavni.
in, Keneten’, moto stegnuti,
192
CON
stezati, tištati, Hačiti; snpeti, vezati;
zatvoriti; aliti, prisiliti; priječiti,
ograničiti, mapregnuti, silovati; —
et, 0. ko sili, steže, Wadi Constrain-
edly, -k®nstrénd’l*, adv silom. na
silu. Constraint, k*astrént’, n. sila,
primoravanje, nasilje.
Constrict, kšnstrikt t. stegnuti,
atienuti. Constriction. k*nstrik’s*n,
1B, stezanje, atiskanje. Constrictor,
kšnstni'tr, 9. (mišica) zapirača, sa-
pinjača; udav. Constringe. kšn-
ind", v. t etiskat:, svezati. Con-
stringent, k’nstrin’dé*nt, a. do steže,
stiska.
Construable, k*
že sastavih, pom
Construct, knstrokt', ¥ t sastavili,
sagraditi; graditi; nacrtati; ismisliti.
taumiti; tumačiti, razumjeti ;
© aastavljać, gradilac ,
Construction, knstrOksn. n. gradnja;
zidanje; naćin građenja, wrat grad-
nje; sastavljanje; sastav, skladnja ;
tumačenje, smisao; sastav (jednačbe)
nacrt (lika); to put an ill — upon
* izreći nepovoljan sud o; put your
best — upon it, tumači kako ti
drago. Constructional, k*nstrak"š.
nil, a. do se tide sastava, tumačenja.
Constractionist, k*natrOk’sPniet, n. tu-
jasnilac provničkih spisa.
‘active. ksnstrok'vv, a. (— ly,
1) građevni ; domišljat, wigan
za građenje; tumačenjem izveden
Ho se moše saključiti; adv. tumači
njen, izvođenjem; -- ness. n, šelja
ili volja sa gradnju; umjetnost.
Constractor, k*nstrok’t™, n. grudilae,
sastavljač.
Constructure, k*netrok’t*, n. gradnja,
Construe, kčo'stra, k’nstra’, v. t. re-
dati (riječi), vesuti, skladati, izjas»
niti, prevesti: tumačiti, raslagati;
to — into, tumačiti kao; —, kdn'
stru, n. tumačenje; točan prijevod.
Constuprate, k kon’ ‘atiprat, v. t. oskor-
Gonsubstantal, konstbstao'i, a (—
ist. D. pristaa nauka oislozućnosti
Consubstsntiality, kins°vstind*A!
wénoet. Coprubstantisti
at, vt. ujediniti ili epo-
žiti m isto u istu narac; —, ¥.
i. držati se nauka 9 istosućnasti. Con-
substantiation, konsčbstinšta'ššn, n.
zdvvženje u jedno biće, u jednu na:
Consuetude, kon'swttjad, n obi
navada. Consnetudinal, konsw'tja’-
dnl, Consuctadinary, konswtiju'-
, B. obrednik,
on'ačl, m. konsu/. Consula,
on'ubledi, n. konzularne rista.
Consular, kon’s'l**, kiu'ajol’(Consa-
lary), a. kouzularni; — certificate,
jeteka anjedodhe. Consulate,
let, m. konzulat. Consulship,
m, služba i čas! konsnla.
Consalr, k“nsolv, v. i. svjetovati se,
dogovarati se, razmišljati; —, v. t.
avjelocati se # kim; iskati, potrašii
svjeta, upule; skrbiti, starali se; za-
ik, pogledati
Kensalt” m
anovati što; to — . book,
u knjigu.
vijeće, dogovor 4
Tesh, a vijećanje dogovaranje, vije-
će; Writ of, — nalog cišrg smdišta, da
seštood jednog mudišta drugomu krivo
predano preom sudištu opet vrati.
Consvltative, k*nsdl't’ Consul-
tive, kne6itv, a. savjetujući
Consumable, k'rsja'msbi, a. razorio,
potrošiv, prolanan, Consrme, kšn-
sjam', v. t. trošiti, potrošiti, tratiti,
i, igjeati. rasipuli, razoriti; —,
way) trošiti se, opadati, nesta
jati; to be — d, biti rusprodan.
Consumer, kčnsja'ni“, m. tročilac,
rasipnik, tratilac; trošac.
Consummate, Kon'stenst, kensbm'ét, v.
t. dokončati, izvršiti; —, k*nsom’et,
a. (— ly, adv.) izvršen, soršen, do-
ljeran, savršen. Consummation, kčn-
stne’stn, n. izvršenje, dokončanje;
konac avieta, smrt.
Consumption, k'naomp'itn, n. potroše
trošenje; ane
the »pinal
marrow, evhotica hrptenjace.
Consumptive, Mnsomp't'v, a. 1— ly,
adv.)što troši, razornje, hara. puatoši;.
avhobolan ; — ly disposed,
ness, n. audi
osa kčn'takt, m _doticanje, dodir;
lju —. V. i, doticali ze,
conkngian! K'ntč'dačn, n. okuženje, za-
raza; kuina holest, pošast, kušivo ;
| kužan zrak.
Contogious, k“nt&'d2“s, a. (— ly, adv.)
kužan, priljepčiv, zarazan; — ness,
n, kužnost, ts priljepčicos Contagiun,
kšnte'džečm, zarazina, kužico.
Wt držati, eadria-
vati, imati; obuhoulali; obuzdati;
v. i, uzdržati se, čuoati se. Contai
able, kčntenčbl, a. Ho mote biti
sadržano. Containant, k*ntč'n*nt,
Container, kčnta'nč', m. ko ili što
drži, sadržava. Containment, k*n-
tča'mčnt, n. sodržaj
Contaminalle, kčntili
kovni
“abl, a. ase
ute. kčntim“nčt, v. t. mre
ati, onečisiti, oprljati, zamazati,
okaljati. —, k?ntim’net, a. zama-
zan, prijac, kaljav. Contamination,
kćntim*n onečišćenje, poja-
nenje, prijanje, o: ude. Conta-
Katiim’*w'tiv, a, žto prija,
Gontange, Katango, no prid, što ga
kupac plati mjembenom mešetarn za
pričekanje.
Contankerous, kentinkr's, a. opak
podao
Contemn, kšntem', vt. prezirati, nee
dje prensašavati
tem", n. prez
Con:emper, kčniem! P’ t. ublažiti,
unijeriti. Contemperation, kčntem«
p'rčššu, n. whlativanje, razmjerno
miješanje.
Contemplate, k*ntem’
v. t. motriti, rasmalra!
smjerati, namjeraca
oliti, rasmiNjati.
t,kon‘U'mplet,
promitij.
dj
—, Ve i, mi
CON
Contemplation, kont*mplč'š*n, n. zri-
jeni motrenje, promatranje, rasma-
tranje; razmilljanje, duboke misli o
vjeri i bogu, bogomisaonost; nakana;
to have in —. namjeravali.
Contemplatist. kote pl*tist, n. ras-
matralac, rasmišljalac.
Contemplative, kčotem'pištiv, a (—
ly, adv.) mésuon, samifijen, motreći;
depitnjući; — taculty, moć mišljenja,
— life, iaai život; — ness, n.
zamišljenom
Contemplator, kSntem ‘plat, kdo’t*m-
plat", n. motrilac, istraživalac, raz-
matralac, mislitel;.
Contemporaneous, k*utemp*re'ats,
Contemporary, k’ntem'p*r’r’, a. su-
vremen; —, D. suvremenik. |
Centemporaneity, — kšntempčršni“t»,
Contemporaneousness, n. eurreme-
nost, istodobnost. Contemporise (—
ize), k*ntem’p'rajz, v. t. metnuti u
isto vrijeme, učiniti suvremeno; —,
v. i. biti u isto doba,
Contempt, k*ntempt', n. prezironje,
neuvoženje; prkos; nepoaluh; prekr-
šenje sudbenih naredaba; — of court,
otomiéno nedošaiće na end; to hold
prezirati; m — of, usprkos
Contemptible, kntem pti, a. i— ly.
reziran. preiravja vrijedan ;
Contemptibility, k%utempt*-
DN. prezirnost, podlos
Contemptaous, k’ntemp’é’s, k*ntemp’-
tjušs, a. — ly, adv. preziran: pre-
zirajući, besraman, bezobrazan, ohol;
— ness, m. preziranje, oholost, be-
zobraznost. “
Contend, kčotend , v, i. biti se, boriti,
hrvati re; prepirati se, pravdati se;
naljecati se; —, ¥. 1. preli se s kim
o što; — er. (Cuntendent) n. pre-
pirač. borac. Contending, k*nten’-
dng, a. protiran.
Content. koptent, kon tent. a (— ly,
adv.) zadovoljun: to be —, prista-
jati, —,n zadovoljstvo, zadovoljnost;
tudovoljenje, ugodba: prostor, sadr:
na, ploština; sadržaj; of the same
—. isteglasan; table of — 8, popis
194
CON
sadriaja; — s received. plaćeno,
namireno; — # of a ship's cargo,
popis brodskog tereta, —,¥ t. za-
dovoljiti, ugoditi, platiti, namirits
— one’s self, zadovoljiti se, umi-
viti oe.”
Contented, konten't*d. a. (— ly, adv.)
zadovoljan: udoroljen ; rad, voljan :
he is best — to die, rado umire,
— ness, Dozadovoljnos!.
Contentful. k*ntent'ful. a (— Ig, adv.)
posve zadovoljan
Contention, k*nten’s*n. D. svađa. kavga.
inat; naljecanje, takmenje; nastojanje
Contentious, kčnten'će, a (—ly, adv.)
evadljic, inatljir; prijeporan; što
uzroči raspru, ito se tiče ras,
jurisdiction, sudbenos! u prijepor-
nim stvarima; — ness, n svadljivost.
Contentless, k?ntent'Ps, a. nezadope-
ljan, zlovoljan; bez sadržaja. prazon
Contentment, k*ntent'm'nt, u. zado-
+ voljatoo, veselje, ugodnost.
Conterminal, kžnto"m*n?i, Contermi-
none, kčntarm*n?a. a. susjedan, po-
granican.
Conterminate, k*nto"m'nat, v. t. me-
điti. graničiti, —, k%niorm*net, a.
pograničan, srodan.
Contest, k’ntest’, v. i boriti ee, tak-
mili se; —, v. t. pobijati provi
ae, preti se s kim o što; braniti.
kčn'test, D. borba, provda, rijetanje
Contestable, k*ntes't*bl, a. obori
prijeporan. Contestant, k?ntes't%ni
D. parac, suparnik, borac Contes
tation, kdnt*sté's*n, n, borba, ras.
pra, natjecanje; svjudočanstvo, dokaz
jedocima.
a} '
Context. kon’ tekst, n. saves, sveza (ri-
ječi, govora), si — kčotekst', u,
satkan, vezan. ‘Contertual, Wnteis:
čuli, Ho se liče saveza govoru.
Contextare, k*ot*ke'č". n. tkanina;
sastav, ustroj.
Conticent, kon'tssint, 8. tih, mučeći.
Contignation, kont*gnč'i*n, n. sastav
građe, vezanje greda ; gređe; kat,
«pra, pod.
Contigaity, kont*gja“t, n. doticanje,
CON
međašenje, jedatvo. Contiguous,
Patigjać, a (— ly, adv.) susjedni
Višnji, tik do, jedan uz drugog; —
ness, M. međašer
Continence, kon't*n?ns, — ency,
‘as, D. umjerenost, uzdržavanje, ua-
pregnuće, precladanje samog sebe ;
trijeznost; čist
Continent, kdn' i*nent,
«mjeren, usprežan,
YP. Mo neil vadršava,
obuhvata; kopno, suka zemlja, Con-
tinental, kčntnen'tl, a. kopneni.
Contingeace, Watin'di'ns, — ency,
+ slučaj, prigoda, namjera,
dučajnoti — 8, pl nepredviđeni,
izvanredni troll — 8 of war,
bojn+ sreća. Contigent, k*ntin'dž*nt,
a (— ly, adv.) slučajan, namjeran;
moguć; nesiguran; uvje uvjetanj —, n.
slučaj, zgoda; prinesak, dužni dio,
— ness, m. slučajnost.
Continuable, kčntin'jušbl, a. što se
moše nastavići. bad
Continual, k°ntin’ju‘l, a. (— ly, adv.)
neprekidan, nipretan, stalan; —
ness, n.
Continuance,
postojanost; boravljenje; rs ne-
prekidan savez ; nastavljanje; for a
—, trajno; in — of time, vreme-
nom; — of the risk, trajanje po-
gibli; — of a suit, odgoda parnice.
Gontinnant, ktntimvjatnt, a trajan.
IŠntinjučt, vt. veza
, kčntin'juet, a. (— ly,
adv.) neprestan.
Continuation, k?ntin'jučš*n, atten
ljanje, neprestano trajanj
ivanje; — 8, se (ialjeo) ‘hate; a
ku;
na poček, |
Continuative, kčntin'jaštiv, a.
kidan; —, n. izraz trajanja; veznik.
Continuator, k®ntin‘iuét™, n. nastav-
ljač.
Continue, kčntin'ju, v. i. trajati, us-
trajati; ostati; nastavljati; to — in
poslovati dalje; —, v. t. nasta-
viti, tjerati dalje, produžiti, uz-
držati, ostaviti; odgoditi Continued,
195
CON
kčntin'jud, p. a. Mu ly, adv.) ne-
prestan, tra-
jan, bez prenanke, Continuer, ksn.
tin’ju, n. ko nastavlja, ustraje, tjera
dalje. Uontinuing, a. (— ly, adv.)
trajan, bez prestanka.
Continuity, kont*nja“*t, n. neprekidna
spojnost; neprekic
Contintos kentia'ja
neprekidan, sveza:
Contort, ksnti'v, v. t, ovijati, woijati,
sukati, plesti, kriviti. Contortion,
kinta"š%n, n. uvijanje, previjanje ;
akrivljenje; iščašenje (zglobova); uvi-
nuće, uganuće. Contortionist, k*n-
ta"sšnist, n. pelivan; ho se previja
kao pruževina, kao zmija; izvrlač
riječi.
Contour, kšnta",
ocrtati, zaokružiti.
Contra, kon’tr’, prep. adv. protiv, su-
prot; pet —, naprotiv; — account,
račun druge stranke. i
Contraband, kin’tr°band, a. zabranjen,
nedopuiten, krioméaren; —, m. kri:
omitina, zabranjena roba; kriomča-
renje; —, v. t.d i, kriomčariti; za-
braniti Čontrabandist, kšn'tršban-
‘ar.
Contract, kčatrškt', v. t. stegnuti, ste-
zali, sušili, skratili; skupiti; eazimati
(alovke); sklopiti, učiniti (ugovor),
ugovarati; zaručiti; pribaviti; ovršiti;
postići, dobiti, priviknuti se; to —
the brow, namrštiti se; to — debts,
zadužiti se; to — a di
n, ert; —, vt.
pogoditi x — ing parties, ngooor-
— ing price, nabavna cijena;
zaručiti se. —, 8, stegnut; zaručen.
Contract, kdn'trikt, m. ugovor, pogod-
ba, nagodba, poravnenje; pismo od
ugovora; vjeridba, zaruke; by —, po
ugovoru.
Contracted, k*ntrak'ted, p. a. (— ly,
CON
adv.) stegnut, stisnut; Ljesnogrud, po-
doo: — ness, n. skračenje, stegnuće.
kratkoda; — tjesnogredost. podlost,
ograničenog.
Contractible, k*ntrak’t’bl, stealjic,
skuplji. — vess, Contractibility,
broad *t* n. stešljivost, skup-
Contrectile, Wotrkk't" a
steže. pokvaćuje: grčevit Contracti:
lite, kontri. " moć atiskanja,
stezanja; ip tea
Contraction, Weatra’ in, @ stezanje;
pokraćivanje, pokvata; skupljenje;
grčenje, grčenost, grč, usmu; ženid-
ben: ugovor: tjesnogrudost
Contractor, k*ntrak't®, no ugovarajelj,
ugovornik; nabavljač: poduzetnik.
Contra-dance, kont"dans, n. vrsta
ples
Contradict, kontršdikt', v. t. prigo-
rarati, govoriti proti čemu. opirati
ae; — er. m. pri , protivnik,
Contradictable, kontrdik'vbi. a.
čemu se može prigovoriti, oborie.
Contradiction, aŠntdik: 0. n.pr
goraranie, prigovar; protuslovlje; ne-
aloznost Contradictious, kontr'dik’-
#s, a. (Contradictional, kčntršdik'-
#81) protuslovan, protivan; prigo-
vorljivi nesloživ; — ness, n. protu-
slovlje. prigovorliivost, neumjesnost.
Contradictor. kontršdiki",
varatelj,protivnil
kontr’dikto'r?s, s (— a adv.)
igovorijio Contradictory, kdutr’-
ire tra. Le ily, adv.) protuslovan,
protivan, oprečan, nesložio; —, m.
protuslovlje. opreka; Contradictori-
bess, kovtršdik Urin*s, 0 protuslov.
lje, protionost.
Contrada, kontr’d’stinkt’, a. što
se raslikuje protionim
Gontradistneton,koatParvtnt Pe,
0. raspoznavanje po protivnim svoj
atoima; in — to, u opreci pram
Contradietinctive, kdutr’d*stink
tradistingui
raspesnavati poprotivnim sovjatvima.
196
CON
Contrahent, kon'tr’hent, a
jući; —, 0. ngowornik,
Canina, kdotr'fiš“", u protupri-
dupuklina (u vidarsiou).
contain lication, kdotr°ind*kés’n, n.
odvradanje od uporabe običnog Hi:
jeka-, protivan
Contranataral, TONE, a. pro-
tunaravan.
Contraposition, kčntr*pšniš“a, n opre-
“ka, proturij
Contrapantist, kčntrponi tet. vještak
u hontrapus
Covtranant, Matrči r*nt,a. (—ly, adv.)
sup-otivan.
Contrariety, kčutr*ri
lje, prot
ugorara-
, 0. profuslov-
, neprijatnost,
hi kon tršrnte, D. suprotiv-
contra Meatra'rs, a. (— ly, adv.)
suprotivan, otporan, oprečan.
Contrariw:se. kéntrerwajz, adv»
suprot, protrono
Contrary, kon'tr'r’, a protivan, sx-
protivan, protuslovan, nepovoljan ;
naopak, kriv; — to good sense,
prolio zdravoga razuma; to speak
— one’s thought, jedno misliti a
drugo govoriti; contrarily, adv. na-
protiv, usuprot m, opreka, pro-
tionost; in the —, protivno, suviše,
pate to the —, usupro!, naprotiv;
to the —, svjelovali pro-
— minded. a. drugog mni-
t. protiviti se
contre kou'trast, n. opreka. pro
a, prijepor,
i
i ee (with).
Contrate-wheel, kdn’tréiwhil. n. po-
strano-zubato koleso. vjenčenjak.
Contrasallatin, kdntr'vle sn, u. pro-
Contravene. Ponte vin: vt. raditi
protic zakona, prekršiti (zakon).
Contravener, kéntrévi’n™, no pre-
kršitelj. Contravention, kčntršven'-
#n, m. prekršaj.
CON
Contiectation, kontrktésen, o tica-
nje, pipanje
Covtnbutable, k?atribljut*bl, a. ie 1
moše prinoeiti. Contributary, k*
wibsjatte, a ko ili što plaća
nak; daćni, poresovni, podvržen ca-
rini, pod carinom; ko ili što do-
prinaša, prilaže u isto sorhu; —
quota, dužni dio; — stream, pritoka.
Contribute kćntrib jat, v ‘t. dopri-
sijeti; prinosit, pei igati; darovati;
djelovati, ti Con-
tribation, kontebjaršta, o. dopri-
našanje. sudjelovanje: prinos, pri-
,fratni) namet;
to tay’ (pat ander — , udarili namet.
Coniributive, | katrib’ jave, a ko di
hod ere pomoćan Contiiba-
trib" jav , Oe Err erinoenil,
lofaiks suradnik; promicalac. Con-
tribatory, kćotrib'jatte, a. ko dé
što prinata, sudjeluje
Contras, Katrist, Contristate, kćn-
tris'tčt, v. t. (obs.) ošalostiti.
Contrite, kon'ttrajt, a. (— ly. adv.)
satrt ; skrušen; — ness, skrušenost.
Cont Watrié*n, n. skrudenost,
skručenje.
Contriturate, Keatritjuret, bv. tea
Contrivable, kšntraj: wb], 2. što se da
učiniti, iznaći. Contrivance, k*ntraj'-
vns, n. isum, pronalozak; domiš-“
ljatost. oštrowmlje; omova ; sprava;
atroj; hitrina; lukavština; majstorija;
fall of —, domišljat, oštrouman,
lukav.
Contrive, kntrajr’, v. t. iznaći, izu-
mjeti; zasnovati; napravili, proizvesti,
postići, izvršiti; to — a man’s ruin,
snovati o čijoj propasti; ill vontrir-
ed, nevaljao, lud, loš ; latrošiti, pro-
vesti; . i. smovati. Contriver,
Control, KYatral’, n. prigled (računa
it d); vila, obusdavanje; moć, vlast,
zapovijest, nadeor ; je; to
beat at (ander) one’s —, biti pod či-
jom vlasti, komm podoržen. pokora-
197
con
vati ee komuj without =
t. prigla
sirati; slegnuti, ograničiti, obusda-
vati; vladati, voditi, pjena
prigovarati. Cootrolable, k*ntrd!”bl,
prigledati,
3. demu se mode , čime os
moze vladoći
Controller, k*ntro'i“, 0, priglednik ;
nadsornik; vlasnik; — ship, slušba
nadiornika; nadsor.
Controlment, k*ntrol'm*nt, n. ograni-
čenje, odn sila; nadzor, vlast,
zapovijea
Controversial” Tontrivort", a. sporni,
prijeporan.
Controversialist, konte'vorsl*st, n.
prepirač.
Controversion, kontr’vorstn m. pow
bijanje.
Controversy. kčn'tr*vo"s*, 0. propiranje;
raspro, stvar; without,
beyond, out of —, nerumnjivo, u
iatinu, jamačno.
Controvert, kdn’trevort, kčatršvort, v.
t pobijati, protiviti se čemu; —, v.
1. prepirati se.
Controverter, Cdutršro"t"", Gontro-
vertist, kontršvorttst, 0. prepirač,
protivnik.
Controvertible, kontr*vo"tbl, a. pri-
Coutamacions, rongume’ šta, a (— ly,
Iv.) 6
Sonžamocionenese Koni kontjumedtanu,
Contumacy, kén'tjam's', n. tordo-
‘nepokornost,
upornost; oglu-
ha, hotimično izbivanje,
Contumelions, kontjumi’l*s, a. (— ly,
adv.) sramotan, pogrdan, preziranja
dostojan; — language, peovka, opa-
danje, — ness, 1. prijekornost, po-
grdnost.
Contumely, kén’tjum‘l*, a. grdnja,
poruga, sramota; gorki prijekor.
Contuse. kéntjas’, v. t, gnječiti, zgnje-
čiti, vatri
Contusion, k'nija“i*n, n. gnječenje, sa-
tiranje; omečina, uboj.
Conundrum, kčnon'dršm, n. vreta za-
gonetkes pošalica.
CON 198
Couvalesce, kdnvsles', v. i. oporaviti
se; ozdraviti. Convalescence, kon-
v'les*ne, n. ozdravljenje, oporava
Convalesceut, koovtlea nt, 8. ko ili.
ito ozdravlja, se oporavlja; —, n.
ozdravljenik, oforacljenik.
Convection, kšovek'š'n, n. prenošenje
Convective, kŠovek'tiv, a. što pre-
naša ili vodi.
Convenable, kču'všnsbl, a. složan, su-
glasan. —, kčavi'nsbl, a što se dade
sazvati.
Convene, kavi i, eaetati se, sukobi-
tise; slagati se; —, v. t. sakupiti, eu-
zvati; pozvati; prilikovati. Convener,
Knvi'n®, n. ko se sastaje, ko saziva.
Convenery, k¢nvi'n'™, n sastanak.
Convenience, k*avi‘n*ns, Conveniency,
kavi'n“ns*’, n. primjerenost, pristoj-
nost; udobnost; što zadaje udobnost,
olakšicu; zgoda; at one's —, po la:
anu, po tenanu; at your earliest —,
čim uzmožete; a place of —, zahod.
Convenient, kšpvi'n*nt, a, pristojan,
primjeren, shodan, zgodan, udoban;
— ly, adv. bez muke, zgodom.
Convent, kčn'e“nt, n. sastanak; eamo-
stan. —, ktnvent’, v. t. sakupiti, po-
svati. —, ¥. i. sastati ve.
Conventicle, k*nven’t*kl, n. (taj
stanak, ui abor.
Convention, ksnven'i, n. sastanak,
skupština, zbor; savez; dogovor, po-
sa-
godba, ugovor,
Conventional, k*aven’é*a'l, a. (— ly,
ugovorni, po ; navadan,
jan, Conventionalism, k*nven'-
izm, n. mavadđan izraz, obična
(prazna) rije!
cabventtonsiban k*nven’é*n'list, n.
pristaša starinskog načina, uobičaj-
“nih oblika; pristaša ugotora.
Conventionality, *nvent*ndl’*ts, n. što
je običajno, navadno, starinski; stara
navada, društveni običaj.
Conventionalise, kšnven'š*nčlajz, v. t.
prilagoditi svogdanjem običaju; uobi-
Čajiti,
Conventionary, k*nven’s*n’™, a, ugo-
vorom vezan; po ugovoru.
é
CON
Conventionist, k*aven’s*nist, n ugo-
vorač, ugovornik.
Conventual, k*nven čuti, a. manastir~
aki, samostanski; —, 0 kaluđer,
kaludrica. Converge, ktav"dt’, v.
stjecati se
Convergence, Wavorditas, (— ency.
nxt) m. stjecanje u jednoj X
Convergent, k*nvo"dt*nt, a. što se
utječe.
Conversable, k°nvo"s%bl, a. (— bly,
adv.) razgovoran, druževan, zabavan;
— ness, o. a Ht, razgovovnost.
Conversance, koa'v's'ns, Keaverans,
(— ancy, *ns*) n druženje, pozna-
vanje.
Conversant, kdn'v"s*nt, a vješt, po-
znat; iskusan, vičan; snow; (about)
vor, zabava; saobraća
poznanstvo ; criminal —,
vladanje.
O
=, preljub ;
Conversational, konvs"-
|, a. razgovoran, zabavan; što
“razgovora. Conversationist,
kčnvšts&'s*n*st, Conversationalist,
konveeen’’st, n, ugodan drug;
zabavljač, pripovjedač. Con-
versationism, konvs&'s“nizm, n
riječ ili rečenica običnoga govora.
Conversative, k°nvo"s*tiv, a. drušiven,
druževan,
Converse, k*nv6's’, v. i. opditi, dru-
govati, drušiti se; razgovarati se, go-
voriti (about, on); —, ¥ t. zabav-
ljati se kim; Converser, n. zabavljač,
pripovjedač. Converse, kon's“a, a.
(- yy. adv.) naopak, protivan, za-
mjenit; —, B. općenje, druženje; ras-
v0; posnavanje; pro-
to hold — witb,
i se, pit, zanimati se.
kčavovšćn, D, pretvaranje,
preinadenje, pretvorba. obrat, okret;
obraćanje; nezakonito prisvajanja
tuđega. .
Cunversive, k*nvč"s*v, a. promjenljiv.
Convert, k*nvO't’, v. t. okrenuti, obr-
nuti; promijeniti, pretvoriti; obratiti,
obraćati; upotrebiti sa što drugo,
govor; poznansti
tivno,
obratno;
CON
sebi nezakonito prisvojiti; to be con-
versed, prijeći; prevesti; to — into
money, unovčiti; —,
se, preinačiti se.
obraden; —, n. obraćeni
Converter, knvortš“, n. obratitelj,
Convertibility, avoir 1, pro-
* menijivost, pretvorivost.
Convertible, kšnvo"tbl, a, (— bly
adv.) promjenljiv, preteoriv, re proi
čiv; tem; i nakog maser)
Conver, eee (- ade) ‘pup
2 —, m. depupčeno tijelo;
heaven's - -, nebeski svod. Convenes,
Kbnivvkst, Kinvekst', &. oveđen, pup-
Convexity, Kfnyek’ets, Convexness,
Kén’vksn’s, U. puptatost, izbočitost;
svedenost,
Conrexo-, k*nvek’s, x slofenicama, m
pr. —- CONCAVE, a.
Convey, k’nva’, v. t. SA genie,
donijet, nositi; otpremski, dopremi
i; predali; prenijeti, ustupiti;
prenijeti, prenositi ; saopćiti, pi
Tnadey uvesti, urediti, izvesti (vavaol;
učinili; ukloniti; to — one's love
Gespects), ‘posdraviti; to — away,
— out, isnijeti.
Gonreyable, Knvebl, a. prenosiv.
Conveyance, ktnva*na, u. odnošenje,
nje; pošilja
prema, otpravljanje ; predaj
panje; dowoljenie, p "podijejenje; pe
datnica, podijelnica (isprava); sve
podi
čim 26 ili na čemu se nori, vozi, pre-
naša; kola, _ Jada; yang uklonjenje;
prijevara; — by land, prijevos po
kopnu (rudu); bill of —, otpremnš
račun; deed of —, predatnica; let-
ter of —, tomi lial; mode of —,
način otpreme; charges of —, ot-
premni troškovi,
Conveyancer, k*nve’*ns™, n. sastavljač
hating o predaji, ustupanju i t
tat.
Conveyancing, koštana, 1. sastave
nie iepeana 0 pr jit d.
ore; in ave, "m aki donos-
199
CON
Convict, k'nvikt, v. t. nobis soje:
ritij dokazati da ja tko io;
oglasiti koga krivesm; dokaealt o opro-
ord; —, m. krivcem. —,
Kdn'vskt, i Hotinac, kaznjenik.
Conviction, kčnvik'šn, u. "ličenje,
lašenje krivcem; uvjeravanje; uvje-
je; to carry —, uvjeriti. Convic-
tive, kSnvik’t'y, a. dto dokazuje; jasan.
Convince, knvins’, v. t. wo; sojevi, one
gedotiti ; pobijediti. Convincement,
kčnvins'm'ut, n. wvjeravanje, uvje-
renja. Convineer, kénvin’s®, n, ko id
što orvjedotava,’ Convincible, kn
vivetbl a, orvjeošio, dokazan, opre-
oršijio. Covvincing_ ktavin'stng, a.
(— ly, adv.) što uvierava, osvjedo-
va} — ness, n. sila što uvjerava,
očevidnost,
Convive, kčnvajv', v. i. zajedno blu-
govati, gostitš se; —, kčn'vajv, n,
Silni drug. Convivial, Envir, Nn
gostoljuban, veseo, Con-
iviality Konvevealte, n. veselje sa
gozbe, društvenost; gozbovanje.
Covvocate, kčn'iškat, v. t. sasvati,
Convocation, kouv'ke's'n, n. sari-
vanje;stupština, 2bor. Convoke, kine
vok’, v. t. sazvati.
Convolute, kin’v'Ijat, v. i. eaviti; —,
& savijen, smotan. Convolution, k*n-
veljašša, n. savijanje, savitak.
Conrolve kčnvčiv, v. t. saviti, smotati
Convolvalas, kčnvči'vjulšs, n. sak
slavak.
Convoy, kčnvšj', vet pratt; = >, k6n'e
voj, n. pratnja, straša; bi rod prati-
lac; praćeno brodovlje.
Convnise, kšnvols', v. t. potresti, sa-
. i, trzati e, Con-
i in, m. trzanje, tran
tie; grč; — € of Iughter, grčević
amg Convalsive, kéaval's*r, a.
e ly, adv.) grč
Cony, korn’, kon’, n. kunac, kunilid,
dala; borough, — burrow,
kunčav hodnik; — catch, v. t- ea“
rati; — catcher, varalica; — fish,
manjak, većak kunčecina;
— warren, n. ku y
coo
Coo, ka, m. i. sakoi
Cooke, Covey, ktvi, m. klik, poklič
(australskih divljaka).
Cook, kuk, n. kubar, kuharica; great
—, prevar, pečenjar; — maid, su-
dépera, kuharica; — room, kuhinja,
— shop, prevarnica. —, v. t. ku-
hati, variti, skuhati, zgotoviti; to -
up, pog svariti, tsopatit
-— one's goose, koga upropastiti ;
—, V..4. kuhati se; kukati. Cooker,
kuk", n. kuhar; kuhaća sprava.
Cookery. kuk'čr*, n. kuhanje; kuhinja.
Cooky, kuk"*, n. coll. kuharica; kolačić.
Cool, kal, a. (— ly, adv.) ladon
avjei; hladnokrvan, neoejetijio, —, 0.
hladnoća svježost; -- cap, hladno
pide, vrsta limonade; — ‘headed,
v. t. hladiti, ohla-~
i ohladnjeti. Cooler.
kuiš, n. “o Madi, Madno piće;
hdadionica;tabarka. Cooling, ka'lng,
u, što hladi. Coolish, kt“l*š, a, malko
Nadan. Coolness, kal'n's, n. Alad-
noća; hladnokrvnost.
Gooly, kol", n. (iidokitajski) radnik.
Cvoin, kam, n. čađa, ugljevština,troska,
‘pepeo; kolomas; unutrašnji dio svoda.
Coomb, kam, n. žitna mjera.
Coon, kan, n. rakun; uke ick
yon are a gone —,
Coop, kap, n Kada, badanj ba ačen koko.
šinjak. kotobanja; košara za riše;
tor; zatvor; tačke. —, v. t. zatvor
Cooper, ka'p", n Bačvar, kablar; —,
v. £. graditi obručati hačve; puniti
bačve; izopačiti, upropastiti.
Cooperage, ku'pirit, m. bačvarija ;
bačvarska plaća.
Cooperate, Kodp*rat, v. i. sudjelovati,
pripomoći —, kodptret, a. sudjelu-
jući. Cooperation, kodp*ra’s°
sudjelovanje. Cooperative, Koop
tiv, a. sudjelujući; pripomoćan, Coo-
Prid kodp*rat®, n, sudjelovač,
Coordinate, koard'nat, v. t. poredati,
iy rediti; —, kodvdtnet, a. (=ly.
Iv.) poredan, isporeden, iste časti
istoga reda Coordination, kvarde.
200
CcoP
nešta, poređanje, ispoređenje, izjed-
načenje.
Coot, Ko m. liska, sarka; bena.
Cop, kbp, 1. vri, urak, glavica; kuk-
ma, duba; ‘plast (sijena); plot;
—, 1. tona
Copal, kopči, n, ko,
Coparcenary, kopare*nin, n. zajedničko
mnanjedstvo, sunasljedstoo, Coparce-
ner, koparstnš' m. zajednički na-
sljednik; sunasljednik jednakih di-
jelova.“ Coparceny, kopa so’, m.
jednaki dio sunasljednik
cg artner, kopartn®, a. dionik, su
Irug; — ship, n. učešće, dioništvo,
zadruga, dvuštoo,
Cope, kop, n. eršak; kapa; svećenička
haljina; svodni obluk na vratima ;
krov, kube, svod nebeski; kapak od
kalupa. —, v, t. pokriti.
Cope, kop, n. udarac; —, v. i. suda-
Titi ae, Boriti se; moći se skim ogle-
7 i; biti komu do-
rastao; sokolu podatrići krila i panđe.
Cope, kbp, v. t. zamijenili, prodati,
kupili; —. v. i. trgovati. — man,
trgovac. Coper, ko'p"', m. trgovac ;
trgovac # konjima.
Copier, kbp’, n. prepisivač, maslje-
dovalac.
navi
Coping, ko'p*ng, n. sljeme, zabat.
Copious, kG'p*s, a. (— ly, adv.) obi-
lan, bogat; opiiran. — ness, 0. obil-
nost. izobilje; opširnost.
Copped, kčpt, kčp"d, a. čuja; ču-
bast, kukmast; jogunas dre drzak, ohol.
Copper, kip, n. mjed, bakar; bakren
novac; bakren kotao, bakreno s posuđe,
Bakrena ploša; red —, cročni mje-
dovac; yellow —, žuta mjed» crude
—, mjedenac (kamen). —, a mjeden,
bakren. — bit, — bolt, spajalo; —
colour, mjedena Boja; — color
fnjedenast; — nose, crven nos; —
-smith, kodar; — wire, mjedena žica;
— work(s), bakarnicd. —, v. te
mjedom oplatiti, omjediti.
Copperas, kopre, u. galica; blue —,
modra galiea; green —, zelena ga-
lica; white —, bijela galica,
coq
Coppery, kip’, a. njedam,mjedovit,
mjeden.
Coppice, kčp“s, n.
Copple, kp'l, n. wrtak, feet ; kuka.
Copra. ko'pr', m. osušena jes-
pi kopra (a jes
copa. Kbps, n. pomično šeljeso od
Cap kbps, n. itn:
v. t okresati
i, živičiti,
Copay. ope, a. obrastao šikarom,
sitne
Copt, kopka. : Kopta. Copiše, kOp't*k
Copala, poi ‘jul, m. kopča, sveza,
Copulate, kčpjulat, mi ve parti ae,
tjerati se, —, V, t. svezati. Copala-
tion, kdpjulea , I. sveza; purenje,
sparivanje, ljeranje, puleno prista
ag Copulative, kp'jul*tiv, a. (—
ly, adv.) vežući, oesnij —, 1. vosnik.
oo, kop", n. obilja, anočina; prije
pie, prepisak; snimak, kopiju, pri-
mjerak ; otieak; obrazac; r g
isprava; vršla pisaćeg papira. —,
ing press, listovno tiskalo,
book, propledalica, pisanka,
nik; — hold, dai planks, prope
dobro, lenština; — holder, air
činženjak; — money, k a na:
grades <= _purchater, nakladnik,
njišar izdavač; — right. pravo is-
davanja. s
Copyiat, k Kép"ist, n. prepisivalac; po-
drašavalac, nasljedovalac.
Coquelicot, kdicliko, n, turčinak.
Coquet, kšk Kara —,1 i. na-
piva, jukati.. Coquei ke
a oč i. Cog otoka
nette, ritket, a namiruda. Goque
tish, kčkot"i, a. (— ly, adv oe
peran, ji
Coracoid, kbr'*kdjd, u. kljunasti na-
stavak na lopatici.
Coral, kde n. koralj; —, a. koralj
mi;'— boat, koraljarski Zamac; —
,sKikara;
njrhtd
201 con
koraljar; — moss,
ten a Mat
vapno; — tree. rumenac; —
ralje
Gorsliforn, rele te orla
Coralline, kortlaju, x. koraljni, kora
gofa > koralj 1. koralit, kora-
ljasta
Corba fura , milost
Corbeil, kAvbri,n. Pia mete:
Corbel, kre a. ‘boli; podgred-
njak, podrošnik, konsola; iedubak (sa
eee —. v. t dapcima podupri-
nadvesti.
odrela, Sri. Coreale, kkvkjul, m.
c rd ka konop, wie, wsica,;
M td, m. , usica.; mje-
lanac, konopac; hvat (drva);
vest knjigoveše); spona;
me ender the a prodali du
ture (osjekom); — konopani
— measure, hvat any. — m Tete
kolople; — wood, drva složena.
hvalovo. —, ¥. te slognuti, vena
Kešelom); mjeri (drva ¢ 4. dj; rae
iti
na hoate
corksie, kdvdsdš, n. konopi, užeta.
Cordate, kA"dat, a..(— ly, adv.) arcotil
Corded, ki"'d'd, a, stegnut, ezan; m
jen ; prugas; — ladder,
ljestve od ušsta.
Cordel. kA"dl, v. t. vući us vodu.
Cordelier, kar: n,
Cordial, kard™t,
=<) U: okrepa
Gordiality, bird, t. ordačnost,
iskrenost. Cordialise ‘(ize), kdrds,
odi w. t. učiniti ardačnim, ugrijati,
form, kard"fa'm. a. ercoltk.
Gordon. kimi*n, n. porub zidar pojas;
kordun, stega; tračak (od. reda.)
Corduroy, kArd'roj', n. vrsta debela pa-
mučnine.
Cordwain, kd'd'wčn, n. kordovan.
Cordwainer rd rčav) D. postolar.
Core, ki', n, jesgra, see; sredina; jedro,
| alas rd Bray metilji to šli ak
the —, do mozga. — v. t. izvadit
COR
jegru. —, Cor, m. društvo radnici,
što zajedno vade, vrijeme radnje.
Coregent, koridžšnt, n. suvladar.
Corf, k&Ff, n. koš; vlakulja (u rudara).
Coriaceon korita, a. kožan, kožast.
Coriander, kor‘in’d*, m. korijundar,
Corinthian, Krin'th'n, a raspudten,
razuzdan sjajan.
Corival, koraj", n. takmac. V. Cor-
rival
Cork, kak, n. pluto, šuvor; plutak
(drvo); pluten čep; — cotter, plu
tar; — screw, vadičep. za-
plutiti, začepiti plutom. Corkage,
kavk*d, n. začepljenje plutom,
Corky, karks a. ener plutast; uveo,
suh; živahan, nestalan.
Cormorant, ka"msršnt, n. morovran;
sluga; izjelica.
Corn. kdrn, n, zrno, zrnje; žito; (Indian
—) kukuruz; kurje oko, žulj, —
bind, poponac, stak; — blade, ku-
kuruzni list; — botile, — flower,
različak, modrac; — bread, kuku-
— chandler, žitar (na
crake, prda-
factor, meše-
— law, zakon o ši
inica; — market,
Hat sajam; — merchant, zilar; —
meter, žitomjer; — mill, žitni mli
— plaster, obliš za kurje oko; —
rose, turčinak; — stalk, lat, ku-
kuruzna atablika; — trade, Hitna
trgovina. —, V. t. soliti meso; zrniti;
hraniti žitom.
Cornea, kA"n*, n. rožnjača u oku.
Corne), k&"n*l, n. drijen; — berry,
drenjula; — wood, drenovina.
Corneous, Karns's, a frogo rožast
Corner, k&"nš', kut ugao; okuka
potoka; to drive into a —, smesti,
zabuniti; round the —, spasen. —,
v. ti akucité koga; dotjerati u rog;
cornered, uglat.
Cornet, kd"n“t, n. rošak; kornet; ke-
sica, lijevak od papira; čepac, po-
COR
cuica; doktorska thanica; konjanič-
ka četa; aljegonoša. Cornetcy, k&"-
n'ts*, n. čast stjegonoše.
Cornice, ka"n*s, Cornish. kš"ntš, n.
korniž, vi
Cornicle, k
late, kéni
juli", a. rogast, rogat. Cornigerous,
Brides, a. rogat.
Cornish, ka"n%, a. kornički.
Coroless, ki'n'I*s, a. bez zvnja, bez žita.
Cornucopia, kA'njuko'p"“, D. rog i
ilja.
Cornute, k*njat’, v. t nataknuti kone
roge.
Come kona a ! žitovodan; mat; ži-
Corot, Ker, Corola. kdl, n, ojenčić
Corollaceons, kor‘le’és, a. nalik na
x*, n. dodatak, muvi-
, zaključak,
Corona, kčro'n8, nm. vijenac, kruna;
ljetoa sjevčarkoj kolo (oko mjesena!;
glava na
Coronal, Von a. (— ly, adv.) do
ae tiče krune, vijenca, tjemena; —
bone, čelna kost; — suture, njenča-
ati aver. — n. kruna, vijenac.
Coronary, korn, a. krunast, vien-
; — arteries, vjenčanice (odeod-
vjenčić.
Corollary, kči
rota
ice).
Coronate, kdrtnét, v. t. kru vjen-
čati. Coronation, kšršnč'ššn, n. kru-
nidba.
Coroner, kčr*nt", n, razgledač mrtvaca;
— inguest, ogled mrtvaca,
2 dršntt, m. mala kruna,
corpora, kArp*ršl, a. (— ly, adv)
jeleni. —, m. desetnik, pod čanik.
Čorporalivy, arp rill*t*, n. tjelesnost,
Corporate, ka"pčrčt,-v. t. utjeloviti,
združiti. —, | karpšet a. utjelovljen,
pripojen, odrušeni = spite općina;
in a — voice, jednoglasno.
Corporation, ka'pi jee n, zbor, tijelo;
ceh, društvo; gradsko vijeće; preter
stvo; trbudina; to be ffee of the ~
imati građansko pravo.
COR
Corporative, krt, a. eo zbor,
oorporstor. karp'rat*, n. član zbora.
Čorporeal, krrpo'rsi, a. (— ly, adv.)
Selem, Corporealist, k*pd'r“list,
. materijalista,
Gorporeity, Katp*rit, n. selesnost.
Corposant, kar pnt, n. jarboluc (pla-
men ork ji
Corps, Ka 2 ‘corps, kdrs), zbor,
de garde, straža
, kle, n. mrtvo tijelo,
Corpse, kra
mrtvac,
Corpulence, — ency, kA"pjul*ns, —*ns*,
a wa Zine Corpalent,
jan, debeo, krupan.
Corpus ath pte krivtaj, n.
‘jelove.
Corpuscle, kš"p*sl, n. sićušna čestica,
atom.
Corpuscnlar, vttepoekjul™, a Ho se
ićušnih
tjelešaca; atomisti¢an,
Corradiate, kčra'd*št, v. i sastati se
jedn 3)
lima
ose, Vk, a (— Iya adv.) tepra
san, m, bez pogrješke,
Bez prikoraj to be —, slagaši de.
—, ¥. t popravili; ispraviti; uko-
vrti, kazniti, ublažiti.
Correction, ktrek'štn, m. popravak,
grrravak; wor, kazna; house of —,
azniona; under — + oproštenjem.
Conectianal, kčrek'š*nči, a. poprav-
lesson, korba, ukor.
idraktv; a. popravni;
ju&. —,n. kazneno, popravno,
ušlažujuće sredatvo.
Correctness, Melts, n. izpravnos,
p ravilnoet;| besprikornost,
cdrrector ki Krek’t, n. ispravljač, po-
pradljač; e, kasnitelji
Prot the staple, nadsornik robe.
Correlate, kdr*lét, n. što je u samje-
nitom odnošenju ili stjecanju; bee
relat; —, v. i, diti u
odnošenju. Correlation, kore, ne
Corrective,
ublaži;
208
ieee. |
COR
odnošenje, utjecanje. Cor-
Krel*tiv, a. (— ly, adv.)
odnosu,
, ueajamnij —
kre
_ mese, zamisao utjecanje,
Correspond, Kirra, yi slagati se
sudarati se (with bi e karai (to) 5
ivaté, među sobom. . Ci
zespondence, karen , De
daranja; primjerenost; dopisivanje,
saobraćaj; (good, friendly) stega,
ljeto; to have,
o ani
; imal
odrerpon lent, kčrtspčn'dčnt, a. (—
ly, adv.) primjeren. shedan, slošan,
udevan; proma čemu;
sporazum;
to keep ao
Corresponding, kdrtspčn'dsng, a. pri-
mjeren; prema čemu; — clerk, do-
pisvtk.
Corresponsive, kčrtspčn's'v, a. pri-
shodan.
Corridor, kor*di, korrdd", n. Aodnik,
5 pokriveni hodnik.
Corrie, kdr*, n. gudura.
Gorrigible, Kor=dtebi, a. popracijes, —
Corroborant, * kčrčb“ dot,
k*rdb"ret, a. po! , potordén.
Cortoborationy 1 peg #0, u. ja“
Corroboratiye,
iv, a. okrjepan, potkrjepljiv.
rite kersd’, v. t. ti, raatoči-
jesti. Corrodent, k*rd’d’nt, a.
—, n. jedilo. Uorro-
a rasjediv.
Bi Toth, m. ispridenje, rac
jedanje
, ktrotstv, a. (— ly, adv.)
grizak, ljut,. mučan; —, ne
tačka briga; — ness,
omešuran. Corrogation, korjugé’é’n,,
m. nadiranje, mritenje. Corrugator,
krjusšit, 1. 'mrštilica (mišica).
Corrupt, -kropt’, v. t kvariti, pokva-'
riki; i, zavesti, podmititi,
206
cou cou
sujetovalac ; pouzdanik; odojetnik ; u ravnovjezju; izravnati.
privy, — tajni savjetnik. Counterbass, kaun“t""bčs, n. kontrabas,
vao bow ot. brojiti, sbrogiti; | Counterbattery, kaun’t™bat'r’, u. pro-
računati; uračunati, zaračunaćij mi-
aliti; to — over, proračunati. pre-
brojiti: —, v. i. računati (on, upon)
uzdati se, osloniti se; brojiti, orije-
diti. —, 0. račun; procjena, prora-
ćun; obzir; to take no — of, ne
osvrtati se; to render —, račun po-
ložiti; to be out of all —, diti
Brojen, neprocjeniv; to loose —, za-
brojiti se.
Count, kaunt, n. grof
Goantenanee, kauwten’ns, n. lice, ize
raz lica, obraz, pogled; držanje, ola-
danje; svijest, prisustvo duha; po-
moć; milost, zaštita; vid; čast, ugled,
glas; to change —, crveniti sei
dlijedjeti; to keep one’s —, ne smu-
titi se, ostati miran; to keep in—,
zakriljivati, podupirati; to
put in ~, okrabriti, pomoći; to put
out of —, smesti, zabuniti; to give
ruku; to be in biti
u milosti. —, v. t. podupirati, po-
magati, ići na ruku ; braniti, štitili;
dopustiti; ohrabriti, povladiti.
Countenancer, kaun'ti*nsš', n. pod-
upirač, zaštilnik.
Counter, kaun't, n. računar; žućak,
tantuz; stol za računanje, dućanski
stol; — man, prodavac; vt
anabdjeti stolovima i: 1 a
protivan, suprotan; —, 0.
protivan pravac, krivi“ rogi ani
dio vrata (u konja); dio krme (od
broda); odbijanje udara; —, v. t. ¢
i. susresti; — ado. protiono, usu-
prot, krivo, naopako; to go, act,
run — to, opirati se, protiviti se,
ići krivim tragom.
Counteract, kaunt"škt, v. t. protiviti
se, smetati, raditi protiv; — action,
kaunišk'štn, n. suprodenje, pro-
tivljenje.
Counterattraction, kaunt*r’trak’é*n, n.
protivno privlačenje
Counterbalance, kaun’t*bal'ns, n. us-
teg; —, kauntčbal*ns, v. t. držati
fiona baterija,
Counterbill, Knun’t*bil, — bond, —
bond, n. primka, uznamira, uspisje,
Cousterbuff, kaun't*“bof, v. t. uzbiti,
Counterchange. kaun'tšččndž, n. za-
mjena, trampa; —, kanntčšudi',
izmijeniti, trampiti,
Countercharge, kaun’t*sa'dt, n. pro-
tivna (tuženikova)" tužba.
Countercheck, kaun't"ček, n. otpor,
obustava, zapreka; ukor; prioreme-
nica (u blagajni); —, kaunt®éek’
smetati, protiviti se
Counterclaim, kaun’t*'klém, n, ustraž-
ba, račun druge stranke,
Counter-current, kaun’t*'kor*at,
protiona struja.
ona dok kaun,tev"'d'ns, n
cantare kam kanw't*fit, a (— Jy, ady.)
LE
patvoriti, krivotvoriti, kvariti; pod
metnuti; varati, lagati; —, v. i. pre-
činjati se.
Counterfviter, kauu't"'fit"",_n. podra-
žatelji patvorac; krivotvorac ; vara-
Ucemjer:
Counterfoil, eau, n. matica (od
ja).
Counterfort, kaun’t*fa't, n. potporni
zid; potporanj,
Counterinsurance, kaun’t"r'nda’r*ns,
1, uzajamno osiguravanje.
Countermand, kaunt*mand’, v. t. po-
reći, poricati, oporedi, opozvati, of-
kazati, proglasiti nevaljalim; sabra-
n. otpovijed, protivna za-
povijed, otkas, poreka, opoziv.
odnčamareh kantoni E o m. pro
Kuni hod; —, v. i natrag ići.
Countermark, kaun'tš"ma'k, n. nusbi-
cou
ljeg, nusnak; cehouni biljeg. —,
t obilježiti nuzbiljegom. ad
Coantermine, kant, protu-
kop, proči i potkop; protivna varka,
—, kaunt"majn', v. t. kopa prot
potkopu; potkopavati protione lagu-
me; uzbijati, osujetiti.
Counter-motion, kaun't"moštn, n,
protiono kretanje.
Countermure, kaun’'t*mjur, n. potpor-
Counter-order, kaunt'ri"a, n: ofpo-
vijed,
Conaterpane kann't"pčn, n. prošiven
pokrivač, jorgan.
Counterpart; kaun’tpart, n. prijepis,
dvogupka (duplikat); gatka, prilika;
protivno.
counters, kaun’t**pli, n. tužda!dru-
strani odgovor.
Counierplead, Kaont*ptid, ¥. t. pro-
tio žena navadat, odrigas, nijekati.
Coanterplot, kaun’t*plsty n. 903
eas Tet dk Brotiono mo-
vati,
Geanterpenat| ‘kaun't*pdjat, n. kon-
trapunkt,
Counterpoise, kaun'i*piji, 0, usteg,
ravnovjesje. —, V. t, ujednačiti,
ujednačivati težinu; istom težinom
postići protivno; podržavati ravno-
težu, jednakom se silom čemu pro-
tiviti; pretezati.
Counterpoison, kaun'tpčj'zn, m.
natuk,
Counter-pressure, kaun't*pred*, n.
protivni tlak, otpor.
hunter. revolution, o kanntsrevčljašt,
n. protioni prevrat.
Counter-round, kann't*rannd, n. dru-
ga noćna izvidnica, zaoblasnica.
Counterscarp, kavn'ivski'p, n. spo
ljaknji nasip, protustrmen.
Gounter-secarity. kaunt"s*kjar't*, n,
uzajamno osiguranje, jumčenje +
druge strane.
Conntersgn kaun’t*sajn, n. supotpis,
mapotpis; lozinka; —, v. t, su-
Jotpisali, potordit. Countersignatur,
kanntsig'n'čt, n. nuspotpie.
207
‘Counting, kann't*ng,
cou .
Countersink, kaun’t*sink, n. a
toi n't sink, a. dubad-
Counterstroke, kaun’t*strok, n. od-.
ras, odboj.
Connter-tide, kann't""tajd, u. protiona
plina.
Cduntertnra, keun't*to'a, 1. nenada-
ni okret, neočekivana. promjena.
Coustorraih, kammtevil. 1. woteg, san
mjevta vrijednos; naknada, usdarj
*kaudtoval, vt. jednako vrijediti;
izjednačiti; naknaditi; oderatitt
Counterview, keun't#vjo, 1. ruočidša;
rom dram licem u lice, jedan
oodntomnel ja igh. Kaunt*we, v, t erav-
o
njivat jedno + drugim; držati u
ravnovjerj
Counterwork, kaun't*work, n. protio-
mi rad. —, kaunt wok’, v. t. ra-
diti prot tio:
Countess, Kann'tts, n. grofied.
n. računanje,
jenje ; — board, daska, stol sa
očunanjo; - 7 hanses kontora, pi-
ovako, fata nn, a. nebrojen, bes-
brojan.
Countly, kaunt'l, a. grofovski,
Countrifed, kon'tr'fajd, a, seoski, grub,
Country, kon'tr*, n. kraj, strana, oko-
lina; postojbina, savičaj, domovina;
zemlja, kopnn; selo, ladanje; porota;
to pet one’s self upon one's —,
zahlijevati porotu; in the —, na
selu; my (own) —, moja domovina;
in this —, ovdje, s ovoj zemlji. =
u elozenicama: seoski, domaći, ,domo-
rodan; —, air, seoski srak ; — bor,
genic, seoski dvorac; — člowa, —
pumpkin, neotesanac, sinzov; — con-
sin, rođak sa sela; — dance, seoski
ples; — house, seoski dvor; — life,
seoski život; — like, a. seoski, po-
krajinaki; — made, na selu nači-
njen; — man, seljak, zemljak
seoski župnik; —> party,
ji icija, (sada)
stranka; — seat, seoski
cou
deor; — side, okolica; — song, na-
rodna pjesma; — squire, seoski
plemić;
proštenje;
woman, seljakinja, zemljakinja.
Count-wheel, Me ‘hwil, n. satni
točak.
kela kaun i, n. grofija, okružje,
— court, pokrajinski
indy — corporate, grad, koji je sa
svojim područjem kao grofija; —
council, okružno vijeće; — seat, —
town, glavni grad grofije.
Coop, ka, n, udarac.
Coup, Cowp, kaup, n. (škotski) i
smjena, kupnja.
Couple, kopl, n. par. dvojica, dva; a
married —, muž i žena; uže, lanac.
ae, pariti se.
Coupler, a, m. ko ili što veže
alopča!
Couplet, ko ct, kip'Itt, n. doa stiha.
Coupling, kop'l“ng, n. sjedinjenje, dru-
ženje; parenje. .
Coupon, kupon, a, kupon, odresak.
Courage, korg. n. #rčanos', hrabrost.
Courageous, krč'di*s, a, = ly, adv.)
aréan, hrabar.
Courant, kur‘dnt’, n tekući
Courap, kWrp, n. vrsta osipa.
Courier, kor", kari, on. i glasnik,
ulak,’ skoroleča, glasonoša.
Course, kota, kits, u wk, hod, tok,
"putanja; trkalište; utrka; do-
nos (jela); the last — zaslada, po-
slastice — of the day, dnevni tečaj;
— of exchange, novčani tečaj, mje-
nitna vrijednost; bill of the — of
exchange, tečajna cedulja; to be
in a — of physic, liječiti se; by due
— of law, po pravici; jedro, the
main —, veliko jedro; to shape the
—, naznačiti hod, pravac; to stand
upon the —, držati pravac; by —,
redom, po redu; by — of nature,
courses, zlo se lati; to take a
208
cou
prirodnim redom; of —, dakle, sva-
kako, jamačno, da kako; that's of
—, samo se kaše; in due —, na
rok, na svoje vrijeme; to take a
udariti kojim putem; to take bad
— with one, koga ukoriti; to tal
a — with one at law, koga tuži
every one in bis —, po redu; take
your —, radite kako vam je vols
in the — of time, vremenom ;
the — of a month, ca mjesec dana;
in the ~ of this month, ovoga mje-
seca; a matter of —, što se samo
sebi razumije.
Course, kora, kat
—, v. t. tjerati; haj pier vija-
ti, loviti; trčati, juriti (po, preko).
Courser, kas", n lovac. hajkač: (pas)
hajkaš; breac (— konj, konj za trku.
Coursing, ki"stng, n. lov na zecove,
lisice: lov hrtovima,
Court, kAtt, u. deor, dvorište, stobor,
prednorde; igralište; dvor (kneževski);
aud, su molba, a, stupanj suda ;
inica zakonodavne
skupštine (u Am); to pay (make
“ one's) —, udvoravati; — of Proba
te, sud u oporučnim stvarima; —
doom clochon doonaki ured, ne
dvoru odgojen, dvorski;- chaplain,
dvorskikapelan; — day, sudbenidan,
— dress, dvorsko odijelo — hand,
vrata gotskoga pisma; — house, su-
dište, sudnica; — lady, dvorska go-
spota ; —- martial, vojni sud; —
plaster, engleski obliž; — yard, door
dvorište. —, ¥. t. udvoravati, ula-
givati se; prositi (djevojku,
Conrtage, ka"ttl2, n. mešetarina.
Courteous, ka"é%s, k&rtj®s, koré's, a.
e ly, adv.) udooran, uljudan, ud
prijazan.
Courtcrwness. kirtjšsnts,n.uljudnost,
prijatnost.
Courter, k&”t™,n. udvoravalac,prosilac,
Courtesan, — zan, ké"t*zin, n. blud-
nica, namiguša.
Courtesy, kar t*s*, kovtts*, n. učtivost,
uljudnost, prijatnost, uslužnost.
ko"c*, n. poklon.
cou
Courtier, kartj*,
udvorica;
Cou: partierly,
kare’, n. dvoranin;
Boe
KAP tj"I", a. deoreki; udeo-
coat, kirtlajk, a. udvoran, ulju-
courtiiness, kitelents, m. uljudnost,
lijep natin.
učišvost, lijep
Courting, HE Ing, 2. dooranin
surly. BUI, a adv. dooreki, udoo-
wljudan
Courtship, KArvstp, a udodrnoet; udoo-
ravanje, ašikovanje, prosidba ; tra-
Teja (mini dt dj; to pay one's
,, udvoravati se.
Cousin, kos’, m. ‘Sratuled, bratanac,
dratučeda; — german (pl. cousins-
germans) bratučed; to call — s
with —, kazivati se čijim rođakom.
Cousiness, zUx'nes, n. bratanica,
sestrična Cousinhnod. koz'nhud, n.
srodstvo, rodbina. Pousinly, kori ‘alt,
a. i adv. rodbinski
Cousinship, Tira rod n. srodatvo, rod.
Core, kor, 0. draga, dražioa; log špilja:
; zaklon. —, Y. t. presvodi
Covenant, kov"*nšnt, MA pogodba, pa
i. pogoditi se; —,
‘vor;
vt my
dati vjeru. Gorenagtes, kov' ntl,
m. ugovornik (za se u
učini). Gorea kaval u
ugovornik ; presbitertjanac. ove.
nantor, Hiecahat, 1B. ugovarač (ko
catentry ko torent, . grad Coventry;
to send a person io —, koga is-
ocd judi, fabaciti ; orata_kolača.
ver; kOv', v. t, pokrili, pokrivati,
rasti) eakriti ;. omota
ben rang“ io) dati
njima); " i; sas
držarali; be covered, gokrite se;
your letter covers, vaše pismo
to be covered by a mortgage, Bili
m; to bo covered, biti osigu-
gom. — m. pokrov, pokrovac; po-
krivalo, pokrivač; saklepac; poklo-
pac; oblog; tok:; plašt, ielika ; log,
209
kažej.
cov
težaje; zavitak, omot; prosiirak, la-
njir; to break —, ići na polje;
under this. —, priložen; — shame,
izlika, plašt,
Covercle, kowtkl, n. poklopac.
Covering, ko! i ng,
pokrivalo; pokrovac;
Coverlet, kovttlet, n. pok:
Covert, kiv’*t, n
guštara, doša, jama; skrovište; plašt
izlika; pl, pokrivna pera (u ptica).
—, a — ly, adv, pokriven; tajan,
sakriven; udata; under — baron,
pod okriljem muža.
Coverture, kov""ču", n. pokriv, pokri-
valo; saklon, ulošište, skrovišle; sa-
Kita; udaja.
Covet, kov"t, v. t. šeljeti, žudjeli, cate
ljeti; —, v. i ćeznuti, hlepiti, težiti,
Covetable, kov"tbi, a. što je vrijedno
7 željeti. ‘ m da
oveting. Owtiag, n. želja, požuda.
Covetons, kow*t's, n. (—ly, adv.) že-
Yan, požudan, popalan, lakom; skup,
tord. Covetousness kov*Usn*s, n,
požudu, lakomost.
Covey, kov", n. leglo, podsad;
Jato; društvo.
Covin, Covine, kovn, n. zavjera, urota.
Covinous, Covenona, kav’ nts, 8. pres
varljiv, u potaji skovan,
Coving, ko'vDg, &. otoboljen, nadveden,
Cow, kau, n, krava; — bane, trube-
ljika; — boy, — herd, kravar, go-
vedar; — house, kravara; — keeper,
raver j — leech. kravlji lječnik ;
— like, kravlji; — pen, kravlji
pbor; — pox, Boginje; — quakes,
zlatno koljeno učio — shed, kra-
vara; — s-lungwort. divizma (bi-
lina); — turd, kravlja balega; —
whest, poljeka urodica Ybilina), —.
kao, v. t zastrašiti, poplašiti, vo~
klopiti..
Coward, kau*d, n. strašivac, pudljie
vac, kukavica. —, a. strašiv, pud<
ljio, plašljiv, —,v. t zastrašiti, po-
plašiti; prikazati koga kukavicom.
Cowardice, kau’*d*s, 0. plailjivost,
malodudnost.
malo
cow
Cowardize, kan'"dajz. v. t. učiniti koga
kukavicom, oteti komu srce,
Cowardliness, kou“'dlivu, 2. plašj
, bojažljivom
Cowardly” Taadlt, a. i adv. plašljiv,
malodulan
Cower, kau’; v. i. čučati, čučnuti.
Cowish, kau’, a. kravlji.
Cowl, Kaul, Bi poe, kamilavka ;
Cow! Pon ooo aul, n. čabar, kabao; —
staff, čabrenjak.
Co-work, k*w0'k’, v, i. raditi « kim,
oprati
ry, kau’, n. kauri-školjka.
ride kaus'lip, n. jagorčina, jaglac
a).
(bilin:
Cox, kčka, 1. pokraćeno od Coxswain;
Caxton, dekom m m iuđačka kapa;
Coxcombic, kčkska'm*k, Corcomical,
kčkokč'm*kći, a. lud, prodrsijio, tait,
budalast,
Coxcombry, kčks'komr*, n, ludost, bu-
dalaština.
Gozavain, Kokawén (klin) n ladizar.
Cay, Kb}, a (0), tija čedan, akro.
man io
Te stidljivo, čedno; promis:
boner 26; prezirali; —, v. t ma-
Sus, milovati, gladils, Coyly, koji:
adv. od Coy.
Covi, ki
malko stidljiv.
"8, m. etidljivost, čednom,
jivost:
Cox, koz, n. dratučed.
Core, koz. v. i, bršljati, naklapati;
—, m. drdljanje.
Coren, kor'n, v. i. ¢ t. laskati, obma-
nuti, prevariti.
Cozenage, kor'n'dé, m. varanje, pre
vara, obmana. .
Cozener, koz'nš“, n. varalica,
Cozie, Cosy, koz a. (— ily, adv.)
prijatan, ugodan.
ca, krib,n. rakovica, rak; disala ; vi-
— fish, rak; — louse, široka uš.
—, krib, n, divljaka (jabukaj; čan-
griaolo, mrmnovolja; — apple, div-
210
CRA
lje jebuka; — stick, paliza od div
ljake, kijača; — stočk, divlje drvo;
— tree, divljaka.
Crabbed, kribd, a. (— ly, adv.) upo-
ran. jogunast, 'mraovoljan,
bedhers, rab ngoni,
ness, kr&b/*dn's, n. ča:
kojoti trdoća, hrapavom; teh
Crabby, krab’*, a. račast; težak.
Crack; krik, v. i. pucali, proskati,
kvrcati; puknuti, krenuti, raspucati
a6, prmuti, popucati, rascijepiti se;
26, razvalili se; hvastati se ;
—“ a " (praskom) rasbiti, raslu-
pati, ra rascijepiti, raspuciti; smrskaći;
Juditi koga; uništiti, razoriti, raz
puckelati, škripati dime;
hvaliti; to — a whip,
puckati bičem ; to — a bottle, is-
tjerati, popiti bocu; — to — out,
presrašiti —, n. praska, tresak,
gori mjetko ili nješto, o komu di
onu oe mnogo gover Me ne inde
ki woe bi
interj. brain, emufenjak,
luđak; — brained. emuden, lud; —
sman, tal.
Cracked, krškt, a, raepucan, slomljen,
skršen; lud.
Cracker, krško“, n. , krealo ;
hvališa, hvastavac, laša; laž; raketa,
žabiea; praskavi bombon; nut —,
onde krški, vi. ‘praskati, puč
i, De
praskame, pr-
či pukotina, sirijeka, Crackling,
oč bet ok a wr hratav
credie kré‘dl, n. kolijeska; djetinatvo;
soone za puštanje broda; vrata kose;
udlaga (u ranara); korito za ispi-
ranje zlata; to rock the —, sibati.
€. pološiti u zipku; ljuljati,
sibuti; kositi; ispirati slalo,
CRA
Craft, kraft, n. umjetnost; vještina;
varka, lukovitina, hitrina; zanat;
lađica, što rabi za ukrcavanje i is-
krcavanje ; lađica, čamac;
sprava; — #-man,sonallija, vještak;
- mister, majstor u svom sanatu.
—, vei spotrebiti voju vjeltinu.
ot a i ješt; hitar, lukav,
aft*n*a, o.
iy adv, Craftiness,
Crag, krig,
m greben bod. Cragged,
inig'd, Oraggg, kitg’, a. krkan
Tiga strm, goletan. Cragginess,
*s, m. krševitost, atrmenitost,
Crake, na, 2, srana, prdavac, ha-
ri; — | berry, šiha, golubica (bilina),
wb i.
Cram, krim, v. t. nopuniti, natrpati,
nakljukati, prepuniti; kijukati, pi-
tati; nabebati, za ispit pripraviti;
kog ae, prejesti se. —,
2 Hjukanje; tiska, naloga;
ta nabojit.
fail, a.
Crumbe, krdmibi a zelje pogrijani
pus, dosadno ponavljanje.
orao kram'bo, n. igra na stihovima.
Cramp, kršmp, n. grč; skoba, spoja,
klanfa, Prepona,
sila; — fish, drhtulja; — “iron, de:
ljena skoba. sh ie m taško ra
ije, či izgovara. —, V.
sgrčiti. grčevito iskriviti, seprijsčići,
prišvrstiti.
Cranage, krč'ntd, n. pravo na ie-
brusnica,
‘krcaj; paronkovina.
Cranberry, kriu’b'r', n.
šdralinjak (bilina).
Craniology, krtvolsdi", 1. nauka o
lubanji.
Craninm, kr&'n"m, n. lubanja.
Crank, krink, n. ručica, ručka; ko-
Sine m čijevi, ovo izormuće (ri-
; čudnovata mi nac,
Seka ea
211
Crankiness, kršn'k'nts, n, ćudljivost,
| mušičavost; vrtljivost,
Crankle, krivi toi. - okriviti
Pudičad; Prsa 06s00; što s6 lako
prevrne.
Crannied, krin'*d, a. ispucao, ras-
pucao.
Cranpy, kein”, 1. puč, pukotina; rupa,
‘probiti kroz pukotine.
;—m
ca krčp, n.
ape is Pe arna ko krop.
oni. kršp'jul?ns, n. prošdriji-.
Craprlons, krip'jol's, a. oBlepéran,
prokdrijie; Bolaan + prekomjerna
Crater, krši" n ždrijelo, grotlo vel.
crunch, Cranch, kršaš, krind,'y t.
ii. okručii, i, satrti, —, m.
akrušenje.
Cravat, krčtšt, n. ovratnik.
Crave, krčv, v. t. željeti, žudjeli; mo-
liti, proviti; rad snati; —, v. i, (for)
ii, moliti ; craving, nesasitan ;
e has a craving stomach, ne make
ga čovjek zajaziti. —, 0. žudnja.
CRA
Cranen, kršvn, a. pobijeđen, to ery
proglasiti se pobijedenim; klo-
suo, ber area, plašljiv —, n. stra-
Hoac, kukavica. —, v. t. uplašiti
koga učiniti ga kukavicom, da klone
m
n. ko vruće moli, prosi.
G g, , N. čeznuće, žudnja.
Cravingly, krč'v'ngl, adv. moleći, žu-
dedi,
Cravingness, krč'v'pgo*s, n. žudnja.
Th, m. guša, volja (w ptice);
Galjivo) želudac.
Caw fish, krkfiš, m. rak; (omer)
Caw. krši, v. i, gmizati, miljeti, pu
aati; šuljati se; ulagati se kod koga;
vrvijeti, kopirati (with); dina se
(about); svrdljeti —, n. plasenje,
pusa » oplot, pri-
cones m. peselac, šnjalo;
ora, Skrita, s. awh fish, n. rak (po-
ne
Crayon, krč“n, n. kreda sa crtanje;
olovka; erteš nacrtan kredom. Bine
—, red —, plava, crvena polite.
—_ drawing, — painting, crtež kre-
dom, —. ¥.8, crtati kredom; nacrtali.
Craze, krčz, v. t. razbiti, studi, sgru-
hati; satrti, samljeti; oslabiti; smesti,
zavrnuti komu mozgom; — d (with),
mahni. —, v. i, ispucali. —, 0.
puč, prijelom; mahnštost, ludost:
Craziness, krč'z*n*a, n. slabost ;ludost.
Crazy, krč'z', a. (Črazily, Krolo
adv.) izpucao, raspucao, razbijen;
Bolešljio, slab; mahni, lud.
Creak, kiik, vi i. akripati, kriještati,
evrčali. —, adv. škripajući. —, m.
škripa. Creaky, kri'k’, a, škripav.
Cream, krim, n+ skorup, povlaka; što
je najbolja, jezgra; — of lime, va-
pnen skorup, vapno za bijeljenje;
of ‘tartar, či: iješ; — cheese,
škripanac (rir); — faced, Blijed,
plašljiv; — pot, lonac 2a skorup ;
— tart, torta od skorupa. —, v. t
splaviti, snimiti skorep; (off) spla-
212
CRE
viti što je najbolje; metnuti skorupa.
i v. i. hvalatise skorup, pokriti
m, pjeniti se.
Creamery, kri'mt m. katun,
Creamy, kri'm*, a. pun skorupa, kao
skorup; presladak.
Crease. kris, n Bora, nabor, mraka ;
znak načinjen previjanjem ili gui
tanjem. —, v. t, nabrati, previti
(m. pr. papir) označiti previjanjem
ili preg ipikom ; —, vi. nabrati se.
Creasy, kris? a. nabran, Boran.
Create, krši v. t. stvoriti, sazdali,
stvarati; tvorili, proizvesti, izazvali;
uzrokovati, učiniti ; imenovati, iza-
brati.
Creation, krtčišu, n. stvorenje atca-
ranje ; svijet; stvor; nje g
uzrokovanje; izbor, imenovanje.
Creative, pr by, A. tvoran: — pes:,
m. trorna sila,
Creator, krte't®,
Creatress, kr*é‘tr'
izvađalica.
stvoritelj, tvorac.
n, stvaralica, pro-
Creatural, kite), a. što se lige stvora,
atvorov.
Creature, wie
Bi. stvor, stvorenje,
jade. *
ra;
to give -- to, vjerovati; pouzdanje;
jeresija: ovjevovljenje; letter of —,
vjerovnica.
Credenda, kreden'dš, n, pl. članci vjere.
Credent brid, &. vjeran, povjerljic;
credential, Sah eae 581,
vjerovnij —,
ye pl jerodajnica.
Credibility, Rretbil"tr u. gerovatnost,
vjerodostojna.
Credible, kred"bl, a. vjerovatan, vj
rodostojan; credibly, kred”bl*, ‘a a *
to be — informed, imati pouzdane
vijesti.
Credit, kred"t, m. vjera, vjerovnost ;
ugled, glas; vjeresija; imovina; svje-
dočunatco, riječ; to the — of one's
account, njemu u korist, u njegovu;
imovinu; blank —, gola iti naga
“CRE
gee ja: bill of —, otvorena mje-
letter of —, vjerovnica; to
carry to one’s —-,-uplsatl mu u
dobilak; to do to iskazati čant; to
rive — to, datina vjeru, vjerovati,
je has good credit, vjeruje mu se;
he has great — with, na dobru je
iva povjeranja u; to lodge
any one, otvoriti komu vje-
resiju u koga; at ili on six months
—, na priček sa šest mjeseci; to
place ii to pass to any ones —,
upisati u čiju imovinu; to take on
ai upon —, uzeti na vjeru, uzajmili
u koga; to use one’s — with, upo-
trebiti svoj ugled u koga; in high
— na velikom Q —, vi ge
rovati, se; dati na vjeru,
usdjmiti; upieati u korist, u imo-
inu, u dobitak; to be eredited, to
stand credited “tor, imali (u imo-
i, dobiti).
Greaitable, Kredit, a. eriedan po-
estan, ciledan? creditably,
lenses, kred"tibin's,
Creditors kredi 2. vjerovnik;
vins knjigama); — in trust,
creel nožašna mase; — on mort-
gage, vjerovnik na zalog. Creditress,
— trix, kred"tr's, — trka, n oje-
credo, inva
edo, kri'do, n vjerovanje.
Credulity, krtdjolot, Credulonsneas,
Kred‘jul’sn's. n. lakovjernost.
Creduloua, kred'julša, a. lakovjeran.
Creed, krid, m. vjerovanje; vjera.
Creek, hik, n. , drešica, ma-
leni sušio; malena otoka (potočni
rev; tijesan. vijuga hodnik;
uzak komadić zemlje
među rdinama.
Creeky kri'ke, . pun drašica, male-
Creel, kril, n. kod; vrša; in a —, ame
ten; okvir.
Crees, krip, v. i. pusiti, gmizati, mi-
ljeti; penjati 26; (into) uvući se; to
— in (into), umiljeti, zavući se; to
213
CRE
— 0D, pripusati, privući se; to - —_
out, izniljeti, iopusati, odšuljati se;
to have alw: a hole to — out
at, naći uvijek izgovora; to — up,
uzmiljei; uzverati se —, 0. puza-
nje; rupa, skrovište; put pod nasi-
pom željeznice; PL ježenje; — hole,
skrovište, govor.
Creeper, kri'pš", m. moa žunjalo;
Ho milji i omic; gmaz gmaz, puzavac ;
(bilina} penjalica, povijuša; Tedenjak,
vrata kuke; puzavac (ptica).
Creeping, ki ping, D. puzanje; —, a.
io pusi, thym*, dušica (bi-
lina); — ly, a
plasimice.
Creepy, Kips, a. pusediy # čena jea
ili grosa, hvata.
Creese, kila, n malajeki bodes.
Cremate, kršmčt', v. t. sažgati, spaliti.
Cremation, kr*mé’s'n, n. spaljenje.
Crena, kri'nš, n. zarez. Crenate, kri'-
net, v. t zavezati —, a. isreckan,
rovašen. Crenatare, kren'“ču", kri’-
nčću', m. nazubljenj
Crenel, kren"i, Cte, krtnel', n.
rupa u kruništu, puškarnica. Cre-
late, kren“lét. v. t. napraviti
krunište, puškarnice.
a Kren‘julet, a. izrovašen, na-
creel kal, m, kreol, kreolka,
Crepance, kri’p'ns, n. baga, rana na
konjskom koj
Crepitant, krepat, a" praskav,
prekav.
Crepitate, krep’*tét, v. i. praskats
pritati, puckati.
Crepitation, krep*tč'šća, n. praskanje,
treska; škrgul, čagrtanje (kostiju).
Crepuacle ker*pds'l, krep*s!, Crepus-
cule, krtpos'kjul, krep"skjal, m
sumrak, suton; osvit.
Crepuscula:, kr*pds‘kjul*, Crepusca:
lous, kr*pšs'kjulšs, a. sumračan.
Crescendo, krsšen'do, n. rastenje, ja-
čenje.
Crescent, kresčnt, a. što raste; kao
polumjesec, srpast. —, 0. polumje-
sec — shaped, poput polumjereca.
CRE 2
—, ¥. t dati čemu oblik polumje-
seca, okružili.
Crescive, kres"*v, a. rastud,
Cress, kres, n. grbač (bil); water —,
ugas, dragušac; garden —, pitomi
grbak.
yt, m. željemna posuda, u
ri i ovijeti ulje ili paklina;
žižak.
svijedni
Crest, krest, n. hober, uhor, kresta;
kukma; ćuba (u ptica); perjanica ;
kaciga; nakit na kacigi, grb; vijenac,
kruna, vrh; bilo, šljeme;
nac; čija, griva (u konja); — “fallen
klonuo, pokunjen, bez area; — woun-
ding, što vrijeđa. —, v. t. okruniti,
ovjenčati, nadeisiti; doheatiti svrha;
— ni. depraviti se, ustati. Crested,
kres't'd, a. nakićen perjanicom; ito
ima kreatu, kukmu. Crestless, krest'-
Vs, a. bez perjanice, bez grba; pro-
ata roda.
Cretaceous. kr*ta’s*s,n éredast, glinast.
Cretin, kri'ttn, n. Budala.
Crevice, krevs, n. puč, pukotina,
i; —, vo t rascijepiti, pro-
derati,
Crew, kri, n. četa, jato, mnoštvo, go-
mila; družina, m . vojska (od
broda); radnici, —, Crue, n. tor,
štala.
Crew, kru, imperf, od to crow.
Crewe, (obs ) žonac.
Crewel, kro’, n.. vrsta veziva.
Crib, krib, n. jasle; staja; koliba; dječja
porteljica; droeno skele; odbačene
karte u igi sabranjeni prijevod
školskog klasika; književna krađa;
— biter, jaslogri. —, v. t. zatvo.
it mabdjeti jaslama ili skelama;
Cribbage, Cribbige, krib"dž, n. orata
kartanja; književna krađa.
Cribble, krib'l, n. sito, rešeto;
t. provijati, redetati, Cribriform,
kraj‘br*fi'm, a. sitast.
Crick, rk, rd ukočenost, klijenut;
KI
ui
Crick-krack, krikckršk, m, v. ¢ adv.
‘praskanje, praskati, pras.
14 CRI
Cricket, krik"t, n. stričak, čučak, po-
pic; stoičić; klupica; vrsta loptanja;
— match, igra (krikela); —, v. i.
igrati ae kriketa.
Cricketer, krik"t?", n. igrač krikela.
Cricoid, krajčkojd m. (— cartilage)
kolutasta rekavica.
Cried, krajd, imprt ¢ aka od to cry.
Crier, kraj", n.
Crickey, ricky, kraje, ered inter}.
dože!
Crime, krajm, n. zločin, sločinatvo. —
ful, a. sločiskic — less, a. nedužan.
Criminal, krim'nči, a. sločinski, zlot-
vorni; krio; kazneni; — conversa-
tion, preljub. —; 0, krivac, optude-
wik, zločinac. — ness, qu. kašnjivost.
Criminality, krim*nal"*t*,n. kažnjivost;
krivda; zločinatveni tutaj.
t optužiti,
Criminate, krim inči, Ka
Crimination, eens! 'š*n, n.-optuiba,
osvaditi;
osvada,
Criminative, krim’*n*tiv, Criminatory,
krim*n*t*r*, a ito osvađa, optužuje;
optužen.
Criminous, krim'o's, a. V. Criminal.
Crimp, krimp, vt. ruditi, kovrčiti ;
nabirati, rozati; kalati (ribu),
Crimp, krimp, a. krt, prhak; kovrčast;
dab. —, n. kupivojska; mornarski
mešetar,
Crimple, krimp'l, v. t, sgušvatij —,
vw. 1. skupiti s6; smešurati se.
Crimson, krim'ty, n. kermin, crvenilo,
. croen —,A. crven, grimizan. —,v.
t. erveniti; —, v. i, sacrveniti.se,
Cringe. krind?, i ae
pusiti, grbati
(pred kim). Cringer, krin’dt™, n.
plazavac, ulizica, Cringing, kriv
di*ng, 2. (— ly, ady.) podao, ropski,
Cringle, kisi n. kovrtanj, deput,
kolut (užeta).
Cringy, krin'dž*, a. rad ropski.
Crinigerous, kr: dlakav,
viti ee, vijugati 10,
. nabor; zavoj.
CRI 215
Crinkly, krink1*, a.-našran, Lourdes!
Crinkom-crankam, i krin'kšm inn,
a. tamo amo, sik sak.
Crinoline, inretiin, n. krinolina.
Crinose, kraj’nds, a. dlakav, vlasat,
Erinosity, kcajnds"t*, n. dlakavost,
kosmalost.
Cripple, krip'l, m. bogalj, sakat čo-
ek. — a. sakat, kljast, —, v. t.
osakalili, okljastiti i. hra-
mati. Gripe, krip'ld, a. sakat,
bogalja«
Crisis, end Arts 2. (pl
kriza, prekret,
crises, kraj‘siz)
ini tas.
Crisp, krisp, a. (— ly, adv.) kudrav,
kovrčant; oijugast, kriouljast, kriv ;
krt; prhak; hrekav; svjež; odrešit.
=, vote Žuštrati, kovršiti, rozati,
pržiti; —, v. i, kovrčiti se.
Chispate, krizpet, Crispated, kris
pet'd, a. kudrav, kovrčast
Crispation, krtepčiišn, Crispature,
kris'p*ćt", n. kudravljenje, kuštranje,
Crisper, kris’p®, n, kovrčilo.
Crisping, kri pon, n. ruđenje, kovr-
čenje; — iron, kovrčilo.
ispi krispnta, no kudravost ;
prhkost, krtost.
Crispy, kris'p% a. V Crisp.
Criss-cross, kris'krčs, m. križ (mjes o
polpisa).
Crintate, kris'tet, Cristated, kris'tet*d,
a, kukmast, ćubast.
Criterion, krajtiren, n. (pl. Criteria,
krajti'r) obilješje, biljeg.
Critic, krit"k, n. kritičar premđivač;
lac.
Critical, krit*kl a. (— ly, adv.)
kritičan; pomnjiv, točan;
manisav; odlučan; opasan.
Criticalness, krit*k?ln*a, n. točnost,
Pama (u presuđivanju); opas-
odlučan
Grilicister
Gepidtaka..
. ented Im, krit*iem, D. kriticisom, ra-
sudba; premda; prijekor.
Criticize (— ise), krit*sajz, v. i. pro-
suđivati (on); rečetati, manisati; —,
krithis't", n, režetalo,
Critique, krčtik', n. rasudba, prosuda;
—, ¥. t. prosuditi
Crizzel, krizl, n. neravnost, hropa-
» poet,
Cronk, bok yi vakta on stat.
jati; (slang) i Crakingi
ivi a m. grakanje, kreketanje,
Gkripanje; proricanje nesreća.
Croaker. kek, m. gakalo, graktalo;
ik,
oseka krile, a. žafranast; šafra-
crated ‘tie. kr'ae', a. iathanie:
vt ii, kače
or est oe
‘Crock, rok, m. lonac; čađa; stolac ;
—, %. t. ogariti, zamasati,
Crockery, krdk’*r, n. zemljano po-
lončarska roba.
Crocket, krdk’*t, n. kukica; zub, pod-
grednjak (kamenj, nakit poput evijeta,
Crocky, krči“, a čađav.
Crocodile, krdk’dajl, u. krokodil.
Crocodilian, krčki konja. krokodileki.
Crocus, kro'kču, n. do,
Ct erent, n. plotom ograđeno zem-
cutee, krdm’lek, n. okrug od ka-
menja.
Crone, krču, n. stara žena.
Cropy, kro'n*, n. stari prijatelj, dobar
znanac.
Croodle, kra’dl, v.
čučali; (crvo
kra) gukati, prea mačka),
Crook, krak, 'U. krivina; kuka; pas-
tirska palica; pastoral; save}, okuka;
prevara; varalica; by "hock or or by
—, bilo kako, svakojako; —
grba, grbavac; -- backed, phe!
Fatteed, — legged, krloonog;
shanks, pl. krivonozae ;
dered, ‘grbav —“t. krivi
vijati, izvrtati; —, V. i. savijati se,
krivili se.
Crooked, krak*d, krukt, a. (— ly,
adv.) kriv; nakriv, kos; vijugast,
zavojit; ; nepravo
cRO 4
slečen; - tinfber, krivadak, rebro
(od drva): — ways, stranpulice
Crookedness, kruk""dn*a. n. krivina,
okuka, zavoj ;
pokvarenost, zlo
Croon, kran, v. i. kriviti se, rikati;
zujati: —, n rikanje, žubor.
Crop, krčp, m, volja, žvata, gula; že-
ludac; vršak (stablu), klas ; žetva;
i irod; što odrežano, podre-
zano; šišanje, ošilana glava; kusalj
i) delao konj: —, ful,
goveđa ke ošo.
Crop. kršp. v. t. odrezati (kraj, vrh),
podresati, podastridi, potkresati, ku-
siti; ubrati, otrgnuti; pokoviti, požeti;
posijati; —, v i. nositi, rodili.
Cropper. krčp"“, n. šelelac; arp; gu-
Fan (golub).
Croppie, Croppy, kršp", n. ošilanac
oo tok krdke, krd<“t, n.
orsta igre
Crosier, kr3'2", n. biskupska palica.
Cross, krds, n križ, krat; muka bi-
jeda, petja; krajcar; — or pile,
lice ili naličje*(u novcu); križanje,
miješanje; što je umakrst; to get
on the —, steći nepošlenim načinom.
—, & i adv. poprečan, kos, una-
krst; protivan, unatoč; naopak;
mrzak; every thing goes — with
him, niša mu ne ide za rukom;
uporan, jogunast, čudan; erdit, zlo-
voljan; zamjenit, uzajmice. — ('cr088)
poprijeko. — accident, nezgoda ; —
action, tužba druge stranke; — aisle,
krilo (crkve); — armed, ekrštenih
u; — arrow, strjelica; — bar,
prijeinica, prečaga ; — barred, pri-
ječnicama zagrađen; — beak, —
bill, krivokljunac; — beam. pri-
jetnica; — dill, ustuiBa, uzmjeni
— bite, prijevara ; — how Is luk;
bower, strijelac; — bred,
Pasmine; — breed, miješana
amina; polutan; — caper, popre-
te
žen skok. popretan peter;
¥. t. poprijeko presjeći; — cut:
odlika pila; —> day, nerredan
CRO
— demand, ustražba ; — eramina-
tion, svestrano preslušanje ; — flow,
vi. poprijeko teći; — fortune, ne-
sreća; — grained, us šilu, protiv
pravca vlakna, uporan, naopak; —
lane, poprečna ulica; — legged,
okršienih nogu; — line, poprečnu
crta; — purpose, naopaka, protivna
osnova; — path, — road, — way,
raskršće, rasputica, stranputica ; —
sea, prdurkano mores = staff, bia-
kupska palica, starinski visomjer ;
— street, a ulica ind,
protivan velar; - wa;
‘adv. unakrat — wort, krifatica (Bil.).
Cross, krda, v. t. kratiti, koito pre
kratiti, skratiti; — out,
izbrisati;. prijeći; preniats; sresti,
susresti; priječili, smetali; protiviti
se; mučiti; to — bajoneta, boriti
se; to cross a check, preko bankovne
naputnice napisati ime one Banke,
koja će ju isplatiti; to, — each
other, wninuti se ; ie — one’ M self,
prekretiti se; an idex — ed my
mind, dosjetio sam se, pate mi na
um; —, V. i. križati se, biti unakrst;
prijeći; protiviti se.
Crossing, crds n. križanje, ukr-
Havanje; prijdas ; sopreka, zadjeva;
prigovor ; protivnost, neprilika.
Crosslet, biden, n. krišić.
Crossly, adv. unakrst, unatoč ; srdito,
naopako.
Crossness, add 1. zlovolja, neve-
aelje
Crotch, TOC, Ne irae, soha, rasohe.
Crotched, krdét, a. račvast, rašljat.
Crotchet, krčč*t, n. kuka ; podanak,
rašljasti potpor; primaljske kliješta;
četvrt note; čudna misao, mudi
Crotehety, KOU, a. dudljiv, mi
Crouch, krauč, v. i čučati, sguriti se,
uvijati se, puzi
Croup. krap, n. trup; sapi (u koče
atrašnji dio sedla ; zadavica (bolest
Croupier kra'p™, Petoredajsdnik
Crow, kr0, n. vrana; pralica, ćuskija ;
utrobica ; tataki "pomodnik; to pluck
CRU
together, evaditi se; — bar,
; — foot, žabnjak; — quill,
vranino pero.
Crowd, bran, v, | napuniti, prepic
niti, nabiti; biti, stionuti
the sails, otvoriti sva jedra; —r
i. turati se; Ki orobe —, m. naloga,
mnoštvo, svjetina.
Growiel kradi. e, pun, naboji
stisnut.
Crown, kraun, n. kruna; vijenac; vrh;
tjeme; svršetak, ispunjenje; kruna
glava. —, v. t kru-
; okititi, resiti, dičiti;
dovršiti. Crowner, krau'-
n™, m. krunilac.
Crowning, krau’n'ng, n. kruna, vije-
nac ; krunisanje,
Crozier V. Crosier.
Crucial, kra’s*l, a. nakretay, unakrst ;
mučan; točan; odeudan.
Cruciate, kra'š'č, v. t. mučiti. —
mučen; kratat.
Crociation, krašta'ša, n. muka.
Crucible, kra'stbl, n. lončić za taljenje.
Craciferous, krasif*r's, a. krstonoša ;
— plants. kratašice,
Crucifier, kra'stfaj*r, n. ra-pinjat,
caret kran
rucifix, 8, 2. propelo, ri
pelo. Cracifizion, krdedkata, "a.
raspinjanji
Cruciform, kae "m, a. kretat, na-
lik križu.
Crucity, krastaj, v. t. raspeti i mu-
Crade, krad, a. (-- ly, adv.) prije-
san, sirov ; opor, ner ; nojrođam
deness, krad'n*s, Cradity, kra'dst*,
n. prjemnoća, sirovost, nesrelost, opo-
rest ; Ho nije probavljeno
Cruel, kra“l, a. — ly, adv. okrutan,
nemio; krvav, grozan. Cruelty, kri’-
‘itt, n. okrutnost.“
Cruet, krat, n. Bočica (sa ulje, ocat),
gostarica; — stand, uljenka i oc-
tenka.
Cruise, krOz, v. i. križariti, plovariti ;
217
CRY
—,n. kvižarenje. Cruiser, kra'z",
m. križar (brod).
Cruller, krol* n., vrsta kolača.
Crumb, krom, mekač, sredina (od
kruha); mrva; —, v. t. mrviti; dro-
biti,
Cramble, krombl, v, t. mrviti, amr-
viti, zd
raspasti se
Crummy, krom, a trošan, što se mrvi ;
mekan ; mesnat, debeo,
Crump, kromp, a. kriv; drobljiv, rekav.
Crumpet, krom'p't, n. vrsta meka ko-
lača.
Crumple, krom'pl, v. t. sgudvati; —,
v. i sguivati ee, skvrčiti se.
Crunch, krčoš v. i. dkripati, rakati ;
. ¥. i. okručiti, sgnjetiti
Grankle, krow'kl, v. t sguivati.
Cruor, kra", kra*, o. agruians kro.
Crapper, krop', m. capi; podrepac
(remen). orepnica.
grana kra'ši, a. nošni, bulov.
Crusade, kraséd’. n. ro vojna.
Crusader krasč'd"', n.
Crush, kroš, v. t. njim emošdići,
satrli; (out) istidtiti; stisnuti; sgnja-
viti, uguditi, uništići ; iepiti; —, v.
i. gnjeliti ee, zbiti se, stienuti se. —,
u, gnječenje, pritisak. tiska, gnjea,
— hat, gibus. Crasher, kroi*, m.
gnječilac, ugnjetavalac; policaj.
Crust, krost, m. kora; krasta; ljušturu,
t ko-
Crustacea, kr'st8’é*, n. o Torepnjact.
Crustate, kros'tšt, Crastated, kr kros't?-
ved, a. korom pokriven, ko:
Crusty, kros’t’, a. (— tily, adv) oko-
rio; sle volje, erdit. Crastiuess, kro-
s'tn*s, m. okorjelost; zlovoljnost.
Cratch, kroé, n. štaka, Hjaka; —, v.
t. hoditi na Nljakama.
groz roka, 2. kriš; bijeda. neprilika.
quittance, dati milo sa drago, šao
218
CUB cuo
jo ine i Maja pm odobriti, | Cubicle, kja’b*kl, n. Zošnica.
— the bans, napovije- | Cupitorm, kj’b*titm; a. kockast
dats to — on a roni Plakati | Cabit, kjut. m. lakat. Cubital,
, kjaćbettl, a. lakatan; od lakta du:
Kati, osloglasii, zabraniti, ubutkati ; | MU
oe eae peti, hvaliti,
ny, kraj, m. krič, povik, vapaj, pla,
vika, klicanje, usklik; lave; graja,
groom fata out of all —,
+ — baby, plačko.
Crying, krajvag, a vičudi, u nebo va-
; rodeni
rank, a.
Cryolite, Polak. m. kriolit.
Cope kript, D. podeemna grobnica
Oiyptical, krip't'l, a. sakrit, tajan.
Cryptogam, krip't*'gam, n. tajuocvjetka,
Cryptogram, kripUgršn, n. što tajnim
Pismom
Cryptology, briptol''dts, D, tajni jezik.
Crystal, kris’t'l, n. kristal, ledac;
Glat, biljur (staklo); staklo od ure;
rock —, oedrac. —, 8 kristalan;
čist kao atakl
Crystalline, kristsajn, kritlin, a.
kristalan, Udolik, bistar; — ba-
ataljenje, ledičenje,
Crystallize, kris’t'lajz, v. t. krietalits,
lediti; Y. i. lediti se, kristaliti ae.
Crystallograph kristlogršf* on.
nauka o kristalima,
Cub, kob, n. mlađe, mladunče (lisice,
medvjeda itd); mladi neotesanac,
nespretnjak; —, v. t. i i., okotiti,
okotiti se.
Cubage, kje kja'btdž, n. Gelovina, kubična
Cubature, kjubte", m. mjerenje tje-
lovine.
Cube, kjab, n. kocka;
treći wimnog ;
— omot kubirati ;
— root, treći
cek kjarbeo, n. kubeba
Cubic, kja'b*k, Cubical, kjarbrksi, a.
kubičan.
Cubless, kob'lts, a. bez mladeta, bez
Gk'“ld, n. jarac, muž nevjerne
v. t, nataknuti komu roge,
cuckos, kuk’d, n. kukavica; luda;
— song, stare gusle, sve jedno te
jedno; — flower, livadna režula.
Cucullate, kjukél"*t, a. pokriven ka-
pom; Rapast.
Cacumber, Kja’k'mb*, n. krastavac.
Cucarbite, kjaktbit, kljukavbtt, m.
bundeva, misirača; prijekapna tikva.
Cocarbitaceons, kjuko'b*te’s*s, a. tik-
Cad, kod, n. zgoaljena kvana_preši-
vata; to chew the —, preivakali,
razmišljati ; duhan za žvakanje; —
weed, smilje
Cadbear, kodi 'bč", n. persio, crveni in-
cudite, kodi, v. t. grliti, milovati,
tetoši . pivu se, ču“
énuti; —, m.
Cuddy, kod", m: “gus ‘ica (na brodu),
ud 1, kode"), 2, toljaga, kijaču ; to
e up the — 8, zametnuti kavgu.
—, vo t. batinati; to — one's
brains about a thing, razbijati sebi
glavu rads esa.
Cue, kju. n. perčin, dakov, palica od
biljara; losinka, krajnja
glumaca); mig, znak, krati
tak; uloga; ‘tis your —, na vami
je red; to give some one his
ići komu no ruku; to take one’s
from, ravnati se po čemu; volja ;
in a merry —, dobre volje; — -far-
thing.
Cuff, kof. n. naručka, tadija (man-
šeta); lisičina; — v. t. metnuti ko-
me lisice na ruke. —, udarati pe-
snicama, dakati, lupati, lepelati
(krilima); biti pančama; —, v. i.
dukati se, ući se; —, m. udarac;
cUL
to ili fall to — s. pobiti se;
- ka the ear, zaušnica.
Cuirass, kwtrža', kjuršs', n. oklop,
clraseion: Print oklopnik.
‘airassier, i”, m ik.
Cuish, kwid, Cuisse, kwis, n. golje-
nak (oklop).
Caleb, jel, D. ostrisilte; otpadak,
Calinary, I kjaditnčrt, a. kuhinjski, ku-
raki.
Cull, kol, v. t. brali, trgali; isbirati ;
izmetnutij —, m. imetak, što na
Caller, kor, n. izbirač.
Collibillity, Kolsbil*t*, n. Zakoojernost.
Callible, kolsbl, a. lakovjeran.
ally, tor, n. drug; bena. —, vt
pari. Cullyism, kol*izm, n. glu-
cm. kolm, 0. lat, stablika; suho
vlace, slama; ugljevština, ugljena
prašina ; nečisti antracit. Calmife-
rous, Klmif*ris, a. što ima antra-
tita ; ilo ima clade, strn.
Calminant, kol'm*naot, a. što je na
vriku, u najvećoj (podnevnoj) visini.
Culminate, kol'mčočt, v. t. stići do
najviše točke; vrhovati.
Culmination, Kolmenei*n, n. kulmina-
ja, vrhovanje, podnevna visina;
vrhunac.
Calpability, kolpšbilt,
n. krivica,
kašnjivost.
Colpable, kol’p'bl, a. (— ably, adv.)
kriv, kažnjiv, prijekoran; — ne
n. kažnjivo, kri
Culprit, kotpri, 1. pruženih, sloči
Calteh, kolč, a. od ostri;
Cali. halt a. Bogiodija BoSetusje;
stovanje,
Cultivable, kol'ttv'b), a. težan, teživ.
Cultivate, kol'tevét, v. t. tešiti obra-
divati; odgajati, oplemeniti; obra-
zovati; učiti; nastojati (0 čem); go-
dti aaa saditi; to — acquaintance,
Cultivation, kolt've'a'n, n, tezenje,
obradivanje, kréenje; to bring un-
219
CUM
der —, okrditi; gojenje, učenje, od-
gajanje, obrazovanje.
cates kolttvčt, n. poljodjelac,
Caltrate, kori ire a. nožast, britvast.
Culture, kola", n. obrađivanje, leže-
nje polja; gojenje; obrasovanost,
provjela >, vw. t. težiti, obrađivati,
obrazovati; — d,p.a. naobrašen.
Culver, kol'v", n. pha.
krr kol" rin, n., vrata starin-
odre To Ol'v*t, n. nadsvođena otoka
cuatent, kom'b'nt, a, ležeći.
Cumber, kom’b™, y. t. sabrinuti, uz-
oteščati; dosađivati ; za-
priječi; zaustaviti; opteretiti; —,
n. teškoća, teret. usnemirivanje,
Cambersome, daa a( ly,
Iv.), tegotan, ian; nezgra:
pan} dnodan: => goots, slant
Ho mnogo prostora zaurmu.
Cumbrance, kom’br’ns, n. teškoća,
za;
Cum
teret.
kom'brša, a. (— ly, adv.)
nepriličan, tegotan, mučan.
Cumin, Cammin, kom"n, u. kumin.
Cumalate, kja'mjulčt, v. t. kupiti, gr-
tati, gomilati. Cumulation, kjumju-
1&'5*n, m. gomilanje.
Cumulative, kjo’mjal*tiv, a skupni,
nagomilan; pridolazeći.
Canctation, ideš m. oklijevanje,
krzmanje.
Cunctator, kénkte't", a. oklijevač,
Caneal, kja'n*l; Cuneate, kja'n'et,
Cuneiform, kjunisfi'm a klinast:
Cunztte, kjunet’,
Conner, kin,
Cunning, kon" 7 (= ly,
vješt, vičan, mudar, rasborit, isku-
san ; lukav, himben, hitar, podmu-
kao; mogucan; amer. lijep, draie-
stan; & — man, galalac, vrač. —,
n. znanje, iskustvo, vještina; luka-
vost, himbenoat. — ness, podmuklost,
himbenost.
Cap, kop, n. zdjelica, šalica, čaša ;
kale, putir; napitak; čaška (od
CUR
<vijata); kupica; — and saucer,
zdjelica sa pliticom ; in one's — 8,
pijući pijan; a — too low, snuž-
nd can, vinski brat, glavni
bearer, peharnik ; —,
Capboard, rove kob'itd, n.. ormar
za jelo, za pođe; ; stlnica.
Cupel, kjo’p'l, n, kapsla, Kobuk (sa
taljenje); —, nt čistiti, bistriti,
Copellation, kjuprleštn, m. čišćenje
€ Gre is ili slata).
pid, kja, jubavi.
Capidity, Patos Hi požuda, po-
vade kja'polš, n. kube, trulo.
Cupper, kop", n. kupičar,
Cupping, kop"ng. n, metanje kupica;
=- glass, n. kupica,
Cupreous, kjt’prs, n. bakren, mjeđen.
Gupriferous, kjupri! me a mjedovit.
Cur, kor, n. prelo;
Carability, Yate n. ljačivost, ia
ojelivost.
Garable, kjavbi, a. iječio, irjeio
Curaoy. rs" m. služba # kotar pod-
Cart, kja'r't, n. podžupnik, pomo-
arate, kit ‘tiv, a. liječbeni, ljeko-
ošo kjur&t%, n. staralat, nadzor
skrbnik.
cus korb, v. t. podbradad, lančić (od
žvale) ; wada; grlo, ograda (od bu-
nara);. baga, oteklina. kopita; —
stone, krajnji komen (od pločnika);
— roof, prekinut ili franceski krov.
—, v. t uzdati, obuzdati ; ukrotiti,
ući; ogradili sidom | — ri
savijati se, ustegnuli ae.
Curd, ko'd, n. usireno mlijeko, gruše-
vina; skuta; to turn to — & ogru-
šati sa air sei —, Ve t. ueiriti ;
Curdie, "ord, sou ugrušati se, zgu-
anuli a6 jm, Ve t usiriti, sgnusnuti ;
— d clouds iti sky, laki oblačići,
runovci.
Cardy, koa’, a: gust, ugrušan.
220
cuR
Cure, kjar, 'n. Ziječenje, liječidba; to
ve ater ge se past (ally
without’ a —, Bui noleljebio 5
ase, taliječii; it can't be cured,
; osliti, nasoliti, solitš
rušiti; cured herrings, suhe renge ;
v. i. daliječiti se, ozdraviti. Cur-
less, neislječiv. Carer, kjar", n.
liječnik.
ije
Carfew, ko"fju, n. ooteraie zvono (kao
znak, da se ugase vatre)
Carial, kja'ri, a. ‘Soorne
Coriosity, kjurtdst*, n. točnost,
nja ; znaličnost, radoznalost ; felka
atvar, čudilo
, kjurtd’so, n. snalac umjet+
irač
rijedak; čudan; am, izeratan; —
ness. n, rijetkost, znaličnost. —*
Curl, kol, n. uvojak, kovrčak; leli-
janje, vijuganje; zavoj. —, ¥. t. ko-
vrčati, ruditi ; kriviti, savijati, wits,
obaviti ; ustalasati ; to — one’s lip,
i mid i. ruditi se,
ge; vijugati se,
izvijati ee ariel k korld, a. kovrčast,
kudrav, rud; — ness, 0 kudravost,
Carlew, kovlja, n, veliki škurak feta).
Curlisena, korl*a*s, n. kovrčavom, ku:
dravost.
Curling, korltng, n.. kovrčanje; leli-
janje; vrsta igre kamenjem; — iron,
Curly, kor, a kovrčast, rud.
Curmudgeon, kč'modž“o, n. .twrdica,
škrtac, rujan; —
kup.
ly, adv. škrt,
a country. vrjednota.
Current, kdrtnt, a. (—
kući; — year, ova
cUR
bra ; što je od svih prihvaćeno, u što
se u opće vjeruje; it is — ty te ro
ported, općenito se:govori; po modi
% tečaju, u prometu, valjan; orije-
dan, prodajan; it is —, dobro se
prodaje; for — payment, mjesto go-
tovine ; at the — exchange, us sa-
danji tečaj (cijenu); to pass —,
prodali uz popunu vrijednost (pa-
— articles, roba što se
rodaje; — price, iduća cijena;
I ami not very —, nije mi sasvim
Current kor‘ot, tijek, struja; tečaj;
opće mnijenja.
Curricle, kor'*kl, n. dvokolice.
Curriculum, k?rikijal'm, n. naukovni
tečaj, naukovna prnova.
Currier, kor*"", n. kožar, atrojbar ; če-
© žuč konj ja.
‘arrish, kor, a. pasji; košljiv, ujed-
Gio ; opak. its kolje, ujed
Curry. kor", v. t. atrojiti, činiti (kožu);
češali konja; to — one's bide, izbiti
koja; to — favour with some one,
ulagivati se komu. —, m. kari,
smjesa raznih mirodija kao začin;
tim začinjenojelo ; — v. t, s karijem
kuhati ili pripraviti
Corry-comb, kor* kom, m. konjski
v. t. proklinje
ili, mučiti; —, v. i, kleti. —,
m. kletva, proklestvo, vječna muka ;
što bez svake cijene.
Cursed. kors'd, Corst, kost, a. pro-
klet; — ness, n. prokletstvo.
Cnrser, ko"s*, n. proklinjač,
Curship, ko"Z'p, n. pasja ćud, prostota.
Carsitor, kost", n. sudbeni činovnik
(a Court of Chancery).
Cursive, kovsty, a. kursivan, lak, brz.
Cursoriuess, ko"s*r'nes, n. brzoća.
Carsory, ko"stit, a. (— ily, adv.) bz,
hitar; površan.
Curt, kit, a. kratak.
Curtail, 1°
aati,
, prokleti,
ri to — a horse, ku-
221
¥. ti skratiti; potkre- |
cus
—. kovtčl, a. kratak, kus, podresan;
—_ horse koralji ~
stepen
Cartailer, keel’, n. kusilđe, kasati-
Cokin, kort'n, m. zastor, zavjesa ;
to raise the —, dignuti zastor; to
dr p the —, opustili zastor, dokraj-
5 behind the —, skrovito u po
laji. —, vs t. zavjeriti, zastrijeti.
Curtate, kortet, n. skraćen.
Curtesy, kovtčs*, Curtsy; ke", n. na-
klon, poklon.
Cartilage, kovtledž, n. dvorište,
Carule, kjarnl, a. kuruleki.
Carvated, korveted, a. kriv, saguut,
ion, k'ves'n, n. krivljenje, sa-
Carvature, kOvyić#', m. krivina, zašoj,
OV, a, kriv, wit; —, m. pre-
krivulja; — v. t. kri-
iti, viti
kost, krov, a, skok na luk
a Pika Pais
Cashion, kds"n, n. jastuk; banda (na
diljaru), to hit the —, postići svrku,
to miss the —, promašiti =
dožiti na jastuk, jastukom
— ed, ležeći na jastu-
n. rt, šiljak.
kospt, n. zaoštren,
Cuspidate, kos'p'det, Cuspidated, kis’-
prdčtu, a, šiljast, oštrljast, zaoštren.
Cuss, kis, m. smer, mjesto customer.
Custalorum, kostčičršm, m. čuvar
Cusped,
spisa.
Custard, kosu"d, n. jaja sa skoru-
pom; — apple, ljuskavi -tikvan
(plod njeke zap. indijske voćke); —
coffin, kora od paštete.
Custodial, k’sto’d**l, a. Cu-
stodian, k*sto’dn, n. čuvar, štitnik.
siti (konja) ; stegnuti, suziti, krnjiti. | Custody, kis't'd*, n. straža; pohrana;
cus 222
zatvor; nadsor ; zaštita; to take into
satvoriti
Custom, kos't'm, n. obidaj, navada
— in trade, usanea ; obišajno pravo
kwpae, mušterija; carina (ponajviše
be rate sta —, cjenik carine;
ard of — s, carinara; guard of
the — s, carinska straža; — s in-
wards, uvosna carina ; ou-
twarda, isvoma carina; — duty,
carina ; — free, prost od carine;
— house, carinara; — house -
ficer, carinik; — ware -house, ca-
rinsko spremište.
Castomable, kos't%m'bl, a. podorgnnt
earini.
Castomary, kos't'm*r*, a. (rily, adv.)
običan, navadan; — law, običajno
pravo.
Customariness, kow't"mčrtnes, n. obi-
čnostj j
Customer, kosim“, n. kupac, mu-
ija.
Custos, kos't's, n, čuvar.
Custrel, kostr'l, n. štitonoša.
Cut, kot, v. t. niji ojeći; presjeći,
preresati; op
gdije hosed to — corn, sito
žeti; to — one’s own grass, biti
talan; to — the grass under
feet, ispred mosa komu što
(beard) strié, žišati; obre-
skratiti, iepuatiti; ovakatiti,
škopiti; wresatt ; resuckati; brusiti
(dragulje); — gli brušeno staklo;
to — teeth, dobivati zube; to — a
person, ne htjeti vidjeti ili pornati,
ne znati; raniti, uvrijediti; to —
any one to the quick, to the heart,
arce komu raniti, ožalostiti koga do
gole duše ; ganuti, dirnuti u srce;
to — the cards, predići karte; to —
capers, skakati, skakutati ; to — a
figure, liti se čim ; to — a vein,
čuj to — one's pro
tudi se; to — a anil, spustiti jedro;
to — across, prorezali, prerezati ;
to — asunder, razrezati, rasjeći;
to — away, odrezati; to — down,
posjedi, žeti, nadvladati, natkriliti ;
cuT
to — Of. odjeći, odrezati, isklju
čili, prekinuti, uništiti, izbjeći; to
—' off the provisions, sapriječiti
dovos hrane; to — off the retreat,
zakrčiti usmak;to — off from an
estate, lišiti baština; to — off del
žuriti se; to — off short, uleti
isjodi, i, pripraviti, izumjeti,
teključiti, datimuti; — out tor a
mosician, rođen glasbenik; to —
out work for one, zadati komu
sla; to — out some one of
fortune, oteti komu imetak; the
tree — 8 itself out, drvo se ističe;
to :
nuti, odbiti, uskratiti, skratiti, po-
nizii; to — (the matter) short,
u kratko; to -- up, razrezati, ra-
sjed, istrijebiti, uništiti; to — up
br the roota, potkopati; — ng
a. rascviljen. —, V. i. rezati, sjeći ;
probijati (kao subi}; to — for the
stone, iajedi kamenac; to = in,
prodignuti karte; to —actoss, 54 po-
prijeko; to ~ ai thrust (at). sjeći
€ dosti; to — both i oštar
na obje strane; to — probijati:
to — about, tumarati; to —
one, trčati za kim; — long! ne
! to — under, prodavati u bes-
to — up well, bogat umri-
a. odrezan ; (slang) pijan;
— — nd di (dried), gotov, za porabu.
jedne bagre;a —of hay, baglja sijena;
dn =, nafat; la the best => naj.
sočniji komadi is sredine; to draw
— 8, ždrebaš; the — of the coun-
tenance, obličje; the — of the aye,
izraz lica; that's a — above me,
to ne mogu doseći; — and long-
i repati, svake vrsle;
d thrust, jeka i bođenje, bitka;
ia potaje; to
kotobolja; — eruption,
m. iatočno indijsko
sudište.
Cuticle, kjatsk, n. košica, pokošica.
jenica. , Cuticolar, kjatik'jal“,
Cutlass, "kotla; m. jalagan; kratka
sablje sa
ija.
Cutler, iti", n. nožar, Cutlery, k*t’-
Prt, a. nica.
Cutlet, kotl*t, n. rebarce,
Cutter, kot, n. rezač, resbar ; sjeku-
tić (sub); vrsta brodića; — out,
krojuč; — off. razoritelj.
Cutting, kot*ng, a. oštar, jedak, ljut,
uvredljiv. — 0. rezanje, obret, nje
canje; krčenje (Juma); —, n. re-
zanje, obres, sjecanje; krčenje (hema)
— of the teeth, probijanje subi;
odrezak; isresok; prokop; disanje
(karata); skok; — tool, sječivo.
Cuttle, kotl n. (not); hvastavac; —
fish, sipa, lignja; — bone, kost od
sipe.
Cutty, kot“, a. skraćen, kratak.
Cuz. koz, mjesto Cousin.
Cwt., mjesto hundredweight, cena,
Cyanite, saj*najt, n. cijanit.
Cyanosis, sajčnč'e's, n. modrenica.
Cyathiform, sajšth"fi'm, a. kupičast,
Cyclamen, sik'I’men, n. skrizalina,
Cycle, Pedi (krug, nebeski
ele, sajki, n. g, m 5
krug, kolo vremena; Pa tike mesa,
mjeseca; povorka, red; ko-
sa koteranje, a).
cree sillskći, a. ciklički
Cycling, saj'kl'ng, n. koturanje; —
race, koturaška Ki
Cyclist, saj'k
god: asi
"at, m. koturaš.
sid. n. cikloida, pa-
223
crs
Cyclone, saj'klčn, n. ciklon,
Cyclopaedia, sajkPpi'd”, n. ote.
Gyclopean, jkišpišn, Cyclopic, saj-
woprk, vues Caste goro-
st
Cyclops, saj'kl*ps, n. ciklop, jednovki
Cylinder, ail’*nd™, n. valjak.
Oglindric (al), enna ĆI, a. (—
ally, adv.) valjast.
Cglindroid, s*lin’drdjd, m. pakru-
gljasti valjak,
Cyma, saj'm?, n. šljebid.
Cymbiform, sim'b*fi'm, a. čunast,
Cyme, sajm, n. paštitac.
Cymophan say, n, slatni beril,
Cymose, paštitast.
Cynancl . sadavica, grlica.
Cynic, 1, sink, a. (—
ally, ad: a g
—, m. cini
Cynosure, Pa n. mali medvjed,
sjevernica ; zvijezda pret-
hodnica.
Crperaceous, sip'raita, a. perenjičast
ito).
Cyporona, ip“trta, 0. peronjike (bil),
Cypress. say'pr*s, cepris, čempris.
CTI wists DY mjehur, priit.” Cystic,
‘sig'ttk, a. mjekurov.
Cystitis, ststaj't*s, m. sapala mjehura.
Cystotomy, s'stčt""m*, m. raspor mje-
hura.
Citisas, sit*s0s, n. zanovijet.
Car, cat, m. (ruski) car. Crarina,
ria, m. earica.
gd. ( ins) mjesto penny;
dosa PRE ea
DAB
Dab, dib, v. t. lako udarati, kucati;
dirkati, tipkati; dirati čim mekim
ili olainim ; poštrcali, pomazati. —,
n. laki udarac; kucanje, diranje;
kljuvanje; komadić, pramičak; kr-
pica; mrlja, muzga ; sitnica ; a fat
—,, mastan zalogaj; a dirty
prijavac; — chick, sarka (plica) ;
— wash, malo pran; —(@—
hand), vještak, majstor.
Dabble, dab, v. t. umakati;
siti, potkropiti, ubrijati, oblatit; fin)
zagnjuriti; —, V. i. pljuskati, brč-
kati, baljezgati (u vodi); priliati,
patuhati; pačati se u što; you will
always be dabbling, u sve se mi-
ješaš; to — with some one sava-
dati koga,
Dabbler, dib'i*, n. pljuskač, brčkalo;
a.
Dabster, dib'st", n. znalac, majstor,
avemnalica.
Dabby, dab’, a. gmjecav, prljav, lažan.
Dace, dés, n. bjelica, kesega, (riba).
Dacty), dak’t'l, n. dakei
Daciylotogy, dBktIGl%dž*, n. goeor
prstima.
Dad, dad, n, tata, ćaća, babajko. Dad-
dy. dad”, n. tatica.
Daddle, dad'l, v. i. tetarat, vrludati,
nemarno raditi; —, n. ruka, noga.
Dade, déd, t dodi, učiti hoditi.
Dado, dč'do, n. kocka,
Daedal, Dedal, di'd‘l, Daedal
Daffodil, daf*dil, n. .eunovrat, zelen-
kada.
Dag, dig, n. rosa; — lock, uljepina
nvaljak.
Dagger, dag’, n. bodež, kratki mač;
to be at — s drawn, čiti u ljutoj
zavadi; to speak — s to one, bo-
ati riječima u arce; — of lath, dr-
veni mač; križ (tiskarski znak.) —,
t. probosti.
Daggle, dag", i. depeljiti; ići po
Blatu; — v 1. po blatu vući, oka-
<
224
DAL
n. obiljuga, uprijana
uprijan.
tap, n. dagero-
jurina, đorđina.
Daily, dé‘, a. dnevni, svakidanji ;
— pay, — wages, nadnica; — task,
dnevni posao
Daintiness, dn't*n*s, n. tečnost, sla-
most; I popašnost; pro-
biračka ćud; nježnost tančiva ; osje-
Ujivost ; kićenost, ubavost ; kicodenje.
Dainty, dent’, a. (— ily, adv. sla-
alan, tetan; popašan, sladokusan ;
nježan, fin, ubav, lijep; mekan, ću:
djiv; to make —, prenemagati se ;
— bits, poslastice, slatkiš, dragost;
— mouthed, s/adokusan, oblaporan.
Dairy, dé’, n. mljekarstvo; mljeka-
rija; muznicaj — man, mljekar
— maid, mijekarica,
Dai-, dé*s, dés, n. uzvileno mjesto ;
Mipija, soetlopine.
Dahlia, dal, u.
. m. krasuljak, don't cut
y daisies, ne razmeći re. Daisied,
dered, a. pun krusuljaka.
Dakoit, Dacoit, d*kčjt, u. razbojnik.
Dale, dl, n. dolina. dolac; up hill
and down preko brda i doline;
— 's man, doljanin.
Dalliance, dans, n. igra, šala;
lovanje; to be at (to hold
igrati se, šaliti se.
Daily, dal”, v. i, igrati ve, šaliti ee;
milovati titrati ae; tratiti vrijeme;
okl jet
Dalmatic, dsimatok, m detmatik
Dam. dim, n, mati; david (u igri);
nasip, gat Prepona: —
jaziti, sagatii
zapriji zatvorili, stegnuti.
Damage, diim'*dž, n. šteta, kvar, škoda,
gubitak; oštećenje; naknada štete;
(sl) trošak; to do —, štelovati
koga, škoditi komu ; to make good
the —, naknaditi štetu; damages,
pl. iznos štete; to recover — s, do-
bi naknadu štete; by sea, kvar
na moru, pohara; what's the da-
mage, što am dužan. —, v. t. ošle:
DAM
tilt, Hetocati, škoditi; —, v. i. ken
rovati, štetu imati ; damaged, por
kvaren, oštećen. — feasant, na tu-
dem zemljištu počinjena štela.
Damageable, dim"džčbl, a. što seluko
pokvari, ošteti ; škodijiv.
Damascene, din'*sin, 2, demešti.
Damask, dim*sk, n. damaška, da-
mast, Jamaladia ; svijetla ružičasta
a. od damasta; svijetlo
ružičast. + vt. šareno thati ili
sesti poput damaska; damaskovati,
išarati (džever); — blade, sablja
demeškinja; — plum, barđaklij
— rose, ruža mjesečnjača; — steel,
džever; — weaver, tkalac od da-
masta.
Damaskeen, dim"skin, v. t, damas-
korati, uresiti (džever).
Dame, čim, n. gospođa, domaćica ;
mamica; (school —) učiteljica ;
mati; — ’s violet, ljubica večernja.
Damn, dam, v. t. osuditi (na vječne
muke); osuditi; zabaciti, ispsikati
(u kazalištu); valg prokleti, Dam-
nable, dam'n"bi, a. (— ably, adv.
vrijedan da se osudi, prijekoran ;
proklet; — ness, damnebility, dam-
n®bil"t’, n. prijekornost, prokletstoo.
Damnation, dimnč'ššn, n, osuda, pro-
kletstvo.
Damnatory, dim'n*t5r*, a. osudan.
Damned, dimd, a. osuđen, proklet,
pak, pogan; the —, pl. proklel-
nici,
Damnify, dim'n*faj, v. t. oštetiti, ško-
diti.
Damp, damp, a vlašan; maglovit,
pun pare; pokunjen klonuo ; snui-
den. —, 2. magla, para;
klonulost, talae +; škodljive laparine,
tonja, ubitačan praskav wzduh; to
strike, to cast a — on one's 8]
rita, lišiti koga srca, hrabrosti,
vt važiti, ovlaziti, kvasiti, on
Koasiti ; utušiti, pridušiti, po
krila, oteti erce, oslabiti ; Šiladiti,
ublaziti, tišati, prijediti; —, v.i.
trulliti,
di
225
DAN
Dempen, dimp'n ov. toči. oslažiti;
nakvasiti se.
Damper, dam’p*, n. tušilo, ključ (na
peći) i što. pridušuje, slabi, prije?
Dampish, dai p's, a. malko vlažan,
tuhljiv.
Dampuess, dimp“n*s, n. vlaga, para.
Dampy, dam’ vlažan, pun pare
ili tonje; poništen, klonuo, tužan,
mužden.
Damsel, dim‘tl, n gospođica, djevica.
Damson, dim'zn, n. dardaklij
Dance, dans, v. i. plesati, igrati;
skakulati, poigravati; to to
every man’s pipe, igrati kako mu
tko wira; —, ¥ t. njihati, zibati.
=, m. ples, igra, tanac; tanje ;
to lead the —, početi ples, voditi
igru,
Dancer, dan's'
, m. plesač, igrač; —
on the rope, pelivan.
\pancing, dia’stng, m. plesanje, igra-
nie u — master, ery uditey pl plesanja ; —
m, plesalište. ign
Dandelion, din'd'laj'n, m. maslačak
(bilina).
Dander, din’d, v. i, vrljati, potu-
call se.
Dandify, dan’d'faj, v. t. učiniti ki
cošem.
Dandiprat, dan‘d*prat, n. Zura, zgleba,
jak.
pane der, ¥. t. ljuljati, njihat
na rukama, na krilu; maziti, mi-
lovati,
Dandruff, dan’dr’f, Dandriff, dan’dr*f,
uz kraste, kore, grinta; — comb,
gusti češalj.
Dandy, -din’d*, n. kico, vrkoč, gizde-
lin, blesan
Dandyish, dan'dsiš, a. kicoški. Dan-
dyizm, dan'dtizm, n. kicodenje.
Danewort, dén‘wo't, n. apta, burjan
(bil ina.)
Danger, dén’dt", n. pogibao, opasnost;
—, v. t. dovesti u opaenost; —
ful, a. opasan; — less, a. bezo-
paran.
Dangerous, den’di*r's, a. (— ly, adv.)
DAP e
opasan, pogibejan; — ness, n.
opamnost. |
Dangle, din’gl, v i. ljuljati se, nji.
hati se, gicali se, visjeti; držali se
— about a woman's
ings, biti sarvim podložan
=, ¥. t objestti, po
Uima oud angler, dan'gl®, n.
tko ili što visi, što se njiše; thu se
to
koga ili čega drži; — (after wo-
men), ženar.
Danish, dčn'š, a, danski; —, u
danski jezik.
Dank, dank, a vlažan, močaran ; —,
m. vlaga, mofar. Dankish, dio'k*s.
a. malko vlažan,
Dap, dip, vt. spustiti polayano udicu.
Daphne, dafni, n. lovorika.
Dapper, dip”, a. živ, šustar, okretan ;
nbav, lijep; -— ling, čovječuljak.
Dapple, dip, a. pjegav. daren;
m. pjega, dareno; —, ¥. a. načiniti
što pjegavo šareno; — d horse,
šavac; — bay, doratasti šarac; —
black. vrani šarac; — gray (grey),
zelenko (konj).
Dare. dé, v. i. smjeti (ea inf. bez to;
he dare, on smije); usuditi se, dr-
muti; —, v. t. izazvati, prkositi;
I — say, smijem da kažem, mislim,
po svoj prilici, valjda; I — not
do it, ne smijem to da uradim ; —,
m. prkos, izasiv; to give the —,
devil, vratolom
fal, prkosan, drzak.
Darer, dé'r’", n. tko se usudi, drzne;
prkosnik, izazivač.
Daring, dč'rtng, a. (— ly, adv,) emic
drzak, hrabar, m, nenel
—, ness, n. erčanost, hrabrost, dr-
zovilost; — hardy, smion.
Dark, dak, a. (— ly, adv.) taman,
mračan; imast, crn; mulan; su-
moran, žalostan; nejasan; tajan,
tajanatven , skrovit; neprosvijecen,
grub ; nečist; kriv, pogrješan; every
dark cloud has a silver lining, iza
kile runce; — temper, nevesela dud;
čin ja srednji vijek (do kriz.
vojna);
m —, ja tam miran, u
DAR
potaji; keep it —, ne odaj. —, m.
Imica, mrak ; skrovitost; neznanje ;
tamnost, nejasnost ; zatvor — brow-
ed, mrka pogleda; lantern,
sljepica; — minded, podmukao,
osvetljiv; — moon (Am.), mlaj.
Darken, davi kn, v. t potamniti, po-
nagumoriti ; upr-
ljati, anost; pomutiti, smutiti ;*
—, vodi smrknuli se, za-
mračiti se, smagnuti, Darkener,
da'k'n"', n. mračilac, smutljivac.
Darkish, "darko, &. taman, crukael,
mutan.
Parkle, dark’l v. i. ćamnjeti.
Darkling, da'k'i'ng, adv. u mraku,
tam) taman.
Darkness, ‘8, D. imina, tama,
mrak ; nejasnost; neznanje; tajnost,
skrovitost; potćja ; snus bijeda;
neprozirnost ; ; acts of
—, sramotna djela ; doni powers of
—, paklene sile; the prince of —,
vrag; land of —, grob.
Dorksome, datk’s’m, a, taman ; mu-
fan.
Darky, da”k*, n. crnac.
Darling, da"i*ng, n ljubimac, mitove
nik, ljubemik, ljubeznica ;
drag. mio, ljubezni; & — chi a,
najmilije dijete (materino zlato); a.
— science, najmilija znanost.
Darn, da'o, v. t. krpiti, mrežiti (ča-
rapu).
Darne! datn'l, n. žjulj (bil.)
Damer, darn, m. orpalac, krpa (ča-
i igla za krpljenje, mrežanje.
Dang, "nog, m. krpljenje, vr-
panje (čarapa); — yarn, konac za
mrežanje.
Dart, aa, n. strijela, koplje, anid
pogled, što prosirijeli. —, v. t. ba-
citi, pustiti koplje, odapeti strijelu;
očima strijeljafi; —, v, i. letjeti kao
atrijela, munuti; to — at, on, ar
muti, zagnati se; to — from, po-
reooth Ram deo to — off, odle-
Yeti. r, dart, m. strijelac.
Dash, d&š, v. t. udariti, lupiti, pra-
muti; razbiti, razlomiti, polomili,
DaT
raskrhati, rastreakati ; alresti ; po-
prskati, poškropiti ; izliti,
‘pomijedati, mijelati, kvariti;
vući, prekrižiti, izbrisali; nacr
pokvariti, osujetiti ; smutiti, poni
poklopiti; to — one's hope,
koga nade; to — ont,
i, izbrisati; to —
over,
—, vodi projuriti, mu-
lown) srušiti
ae; (to — over) preteći, prelijevati |
; pljuskati, šumi
to — against, tosnuti se, udariti
to — into, munuti, provaliti ; to
— off, odjuriti, uteći; to — through,
provaliti, prodrijeti.
Dash. dšš, n. udar, udarac ; at one
—, ujedanput; sudar; poprakanje,
nje ; pofez, erla, crtica (—);
oles kitom (kičicom); navala, smje-
Jost, Zar, žestina ; to make a — at,
nasrnuti, navaliti, zaujati se; veli:
čanatveno, veselo postupanje, uzor-
nast; uspjeh; rasmelanje, kodlisa-
mje; to make a —, probuditi po-
zornost, udieljenye ;” primjesa, kop,
komadić, malko; —! i. pljua!
Dasher, dis, m. ko ii što udara,
navaljuje; ko ili ito udara u oči,
budi pozornost.
Dashing, dišlog, a. žestok, silovit,
buran, wi
Dastard, data, 2. strašivica, podlac,
pudljivac, kukavica. —, &. (1y,adv,)
atrašiv, plašljiv. —, to dastardize,
dest dain, v. t. poplašii, zastra-
paw det’, pl. od datum, podaci,
činjenice.
Datary, det’, m. papinska kancla-
Date, dčt, 5. datula, urma; — palm,
— tree, palma, urma.
Date, dat, n. nadnevax, dan rjevoai
ina ; grijem ; trajanje ; 6;
rok; to bear —, bii dalovan; at
two months —, sa dva mjeseca od
danas; from this —, počam od
danas; of this —, pod današnjim
dnevom ; of the same —, istoga
227
DAV
dana ; at an early —, skorim ; out
of —, van mode, van običaja —,
v. t. datovati, napisati dan i ljeto;
odrediti vrijeme ; (from) dovoditi od;
— ni računati, proizlaziti. —
book, dnevnik. less, a bez
oznake oremena; wježan. Dater,
det", m. datovalac.
Dative, dč't'v, a. čio se "može dali,
opozvati, skinuti; — executor, su:
dom određeni ovršitelj; —, n. da-
tiv,
2 dei dčvm, m. pl. — a, podatak,
padi ‘aa, vt
jati, zamazati ; namazati; ine na-
malati; pokriti, zabašuriti ; laskati,
neapretno hvaliti ; —, ¥. i, mrljati,
slagivati a se. —, n. mazanje, loša
slika, blato, mazalo.
Dauber, da‘ be, m. mazalo ; ličilac; las-
kalac, ulašica. Danbery, da'bšr* n.
lukavština, sabadurenje, Danbing.
ues n. mazanje, mas; ulagi-
Danby, da'b', a. prljav, samazan,
prianjav.
Daughter, d&’t*, n. ket; ženski
mak; — in-law, enaha ; gran
unuka. Daugiteriy, AKU, m. kee
, kéerinal
Daant, dant, ant, w. t. zastrašiti,
poplašiti. — less, a. bez straha, neu-
strašan; — lessnese, n. neustraši-
vost, smjelost.
Dauphin, da'('n, m. francuski kralje-
wid.
Davenport, dav*npo't, u. ženski pi-
saći stol.
stol.
Davit, dev't, n. sohe, dizala sa strane
piše (za dizanje baraka).
w, dd, n. čavka (plica) ; budala.
deva dk: ‘dl, vodi. tračiti ori-
pivi, rad vini zarez (na rovašu). —,
. t. saresati, sarovašiti.
Divo, din, v. i, svitati, daniti se,
avanjivati; počinjati, buditi se.
D. ovitak, prozorje, svanuće ; dude-
nje, početak, zora.
DAY
Day, dé m, dan; bijeli danak;
dan bitke, bitka; vrijeme; šivot;
godišnjica ; sudni dan ; the —, da-
mužnji dan; to —, this —, danas;
up to this —, do danas; of this
—, današnji; from this — for-
ward, od danas; one of these — s,
ovih dana, skorim; one — *or
other, ikada, nekada; the — be-
fore yesterday, prekjuče; the —
after tomorrow, prekosutra; the
other — onomadne; every —, svaki
dan; this — week, danas osam
dana ili za osam dana; by —,
obdan; — by —, svaki dan; from
— to -, od dana do dana; how
goes the —, koji je sat; at this
time of —, ovaj čas; at my time
of —, u moje doba; a year and a
—, danas godinu dlana; for ever
and a —, navijek; to have a
(merry) — of it, razveseliti se;
the Lords —, nedjelja; — of
payment, dan dospijetka ; as gentle
S the —, dobar kao dan; a good
8 work, veliki dnevni posao; it
broad —, bi dan; te ‘art
fally into —, doći sasvim na vi-
djelo ; in the face of —, po bije-
lom danu; to win, Gain, carry)
the — pobijedi! + 8 2a
nje života ; in the — s of old
(of yore), u staro doba ; in these
— 8, dan danas; a lon|
—, dugi (kratki) rok;
(to go) without —,
(odwuda);— 8 of grace, opromi dani,
zakonom dozvoljeni rok. -— book,
dnevnik; — break, osvitak; —
coal, podoršni ugalj; — dream,
utoora, san na javi; — fly, vodeni
ijet; — labour, dnevni posao ; —
labourer, nadničari — light, b
; — long, či-
peep, osvit ; scho-
lar, spoljalnji učenik; — school,
ikola bez penzionata; —'s man,
izabrani sudac; — spring, osvit;
— star, danica, sunce; — time,
228
DAZ
obdan ca; — woman, nadničavka ;
— work, dnevni posao.
Daze dčz, ¥. t. zabliještiti, zadlijepi
obmanuti, sbuniti ; —, v. i, biti z
slijepljen, zbuniti ae. —, m. zadli-
jeptienfe, ohmana.
Dazzle, ddr, v. t. zabliještiti, cant
jepiti, zbuniti; —, v. i, zabl
zaslijepjeli. Dazzlement, diz’
ny blijedenje. Dazzler, daz!
alijepilac, Wijedtilo.
Ing. a. (ly, adv.) blijeitedi, ivan.
Deacon, di'kn, n. ton, žakan; u-
pravljač milostinje; starješina cha.
Deakoness, di'i'nes, n. djakonisa.
. Deaconry, dik'nrt, m. djakonat.
Dead, ded, a. mrtav; blijed kao mr
toac, mutan, taman; pust, prazan,
tih, jednoličan ; besposlen, neva
ljen; mlitav, mlohav ; taman, ern;
dubok, mukao; studen, bezdužan ;
bez uma, bez duha, bljutav; diclj
nenaseljen ; alab, nemoćan ; odani
gnjio; grijelan; the — man, mi
twac; tl the quick and the —, živi i
mrtvi; — and gone, od davna mr-
tav; to be —, umrijeti; he
man, nema mu spasa; — white,
Llijed kao smrt, easvin bijel; —
black, crn kao ugljen; at a —
stand. posve tih; to make a —
stop, ujedanput se zaustavili, pre-
stati; — ahead, upravo u brk; —
certainty, potpuna sigurnost;
failure, posvemašnji neuspjeh ;
secret, duboka tajna; — oor,.
puki siromah. — alive, o kome se
misli da je mrtav, dosadan ; — bai
gain, ofevidan dobitak, bescijenji
— beat, a sasvim istroten; —
born; mrtvoroden; — calm, po-
svemainja tišina; — drunk, powe
pijan; — head, posjednik besplatne
ulaznice; — hearted, malodusan,
dojažljiv; — heartedness, malo:
duinoat ; — heaps, jaloco kamenje;
— heat, neodlučena utrka ; to work
for a — horse, raditi, za isplatu
staroga duga ; — lette
list Ho se ne može izruči
DEA
ve), polpuna ravnina; — lift, teški
tere!, velika nevolja; —light,
vidjelice (na Brodu), Bi Tock. brava
a kračunom, sapinjanje, sastajanja,
a; — neap, najmanja orjekat
— nettle, medić, mrtoa kopriva;
ledge, propao zalog; — -rec-
koning, račun od prilike; — shot,
siguran strijelac ; — struck, svladan
atrahom i užasom; — stock, ne-
pokretnine; — thraw, smrtna borba;
— water, trag od broda; — weight,
teški teret, mrtva glavnica ; 10
— weight upon, doteščagi komu ;
— wind, protivan vjetar; — works,
dio broda što jenad vodom. —, m.
batani the — 6f the nigh
jenoet ; in the — of the night,
u gluho doba noći; in the — of
winter, nered sime.
Deaden, ded'n, (dead) v. t. ubiti, u-
tupitt, oslabiti, pridušti;
omlitavitt.
ded"š, a. mrtvački.
iness, ded'*nes, n. smriono-
Deadly, ded'l* a. omrtonosan, boi
grozan, okrutan; strašan ;
a — enemy, glavni neprijatelj ; a
= sin, smrtni ; — night
shader, paskvica (bilina); — pale,
jed kao mrtvac; — wounded, na
pd ranjen.
Deadness, ded'n*a n: umriost, obumr-
lost, mrtvilo, ukočenost ; > slabost"
slitavost, tupođa ; hladnoća, meo-
sjetljšoost, malodušnost ; besposlanost,
Deaf, eh. = pa adv) gluh : KA
i — nmi
rokaj and ‘dumb, gluho-
nijem.
a -_ mnogo; ' is my —,
LA dijeli im.
Deal, dil, v. t. (imp. ¢ p. p. dealt)
dijeliti, razdijeliti, dati; —, ¥. i.
229
DEA
ngovati, pasariti; raditi, postupati,
aka pogađati se; to — ili
by one, slo postupati s kime; to
have to — with, imati + kimep osla ;
he is hard to be dealt ith, e
njim ne iziđe na kraj.
Deal dit no (— board) daska, tre-
nica: jelovina; — box, drvena ška-
tuba; — planks, debele hramove
daske; — tree, jela; — wood, je-
lovina.
Dealer, dil", m. trgovac; — in dry
goods, trgovac krojnom robom ; —
in groceries, mirodijar, Bakal; —
in hardware, r; — in linens,
platnar ; > — in lumber, érgovac li-
jerom; — in stocks, trgovac (dr-
Zaonim) popirima ; money -—, nov.
čar; davalac (karata); a —- in
Jearuing. učenjak po svanju; a —
in politics, političar; a — in wit,
daljivac ; & plain —, poštenjak; a
double —, varalica; a false —,
lopov; a small —, kramar, tržar ;
a retail —, trgovac na. malo; a
wholesale —, trgovac na veliko,
Dealing, ding, n. rad, poslovanje,
postupanje, vladanje ; trgovanje, tr-
ina, posao; 1 have no — with
im, nemam + njime goda ; drugo-
vanje, saobraćaj,
Dealt, delt, imp. i p. p. od to deal.
Deam, dim, n. dovratak, faba
Deambulatory, d*im’bjul®t’r* n, šeta -
Wate. :
Dean, din n. dekan; starješina ; —
and chapter, stolni kaptol. Dea-
nery, di‘n’r*, Deanship, din’é*p, n.
dekanat.
Dear, di', a. (ly, adv.) drag, skup,
ekupocyen, vrijedan, mio; to cost
stajati; to pay —, skupo
prati; for — life, kao da jeza
favu; to love — ly, srdačno sije
30 —!—me! —, —! 0 Bože;
grozan, omraien; my dearest foe,
moj. najljući neprijatelj ; in our —
eril, u našoj groznoj pogibli ; to
te — ly, mrsiti iz dna duše. —,
1. dragi, draga. — adv. drago, vrlo.
DEB
Dearness, di"n*s, n. skupoća, skupo-
cjenost ; ardačnost, nježnost, ljubez-
nost.
Dearth. dorth, n. skupoća; nevolja,
bijeda, glad, siromaštvo. .
Deary, dir, n. ljubimac, ljubeznik,
jubezni:
ljubeznica.
Death, deth, n. smrt; to put to —,
pogubiti ; to cause one's —, zadati
kome smrt; upon life and —, do-
životno; to be the — of one, za-
dati koma amrt; it is —, kazni se
amrću ; civil —, građanska ert ;
a — "s head, mrivačka glava —
bed, smrina postelja, sumrtni čas ;
— bell, samrino zvono, — blow,
smrtni udarac; — doomed, osuđen
na smrt; — hour, samrtni čas; —
hunter, grobar; — knell, samrtno
zedno; — rate, Broj umrlih; —
rattle, Aropac; — ‘8 map, ubica,
krvnik; —'s wound, smrina rana;
struggle, umor; — token,
amrtni snak; — warrant, smrtna
osuda,
Deathfal, deth’ful, a. smrtonosan, ubo-
— ness, m. emr/onosnost, ubo-
jitost.
Deathless, deth’
& neumrl.
Deathly, deth'l a. smrtan, ubojit.
Deaurate, d*&rčt, a. pozlaćen
Deave, div, v. t. sagluditi
Debacle, d*bak'l, n. geologijeki potop;
prolom leda; rasap.
Debar, d*ba" v t. isključit, uskratiti,
t. sekreati. istova-
percati se. Debarca-
n,n, iekvcanje.
Debarment, d*ba"m'nt, 0 isključenje.
Debarras, d'barčs, v. refl. osloboditi
i kvariti,
riti. Debasem
poniženje, kvarenje. Debas
bé'e™, m. ponizivalac, kvarilac.
Debatable, dtbe'tčbl, a. prijeporan, o
čemu se dade prepirali.
Debate, dbčt, v. i. prepirati se: do-
govarati se, vijedati; — v. & po-
DEB
Bijati, pretresatt, raspravljati. —,
m. prijepor, raspra, rasprava, pre-
piranje, beyond —, nepobitno. —
fal, a. svadljiv.
dtbčt",n. prepirač, eva-
dljivac.
Debauch, dtbič“, v. t“ zavesti, pokva-
riti, odmetnuti; —, v. i. razuzdano
živjeti, raskofiti se. —, n. razuzdanost,
raskošnost, tvavinjanje.
Debauched, d'bičt", a. (— ly, adv.)
raskišan. razuzdan. —, ness, m.
razuzdanost, pokvarenost.
Debanchee, deb'ši', n. raskošnik, ra-
zuzdanik,
Debaucher, d*bi'čt", n. zavodnik. De-
bauchery, d'ba'č?r". u. raskoš, ra-
zuzdanost, raskalašenost; zavođenje.
Debanchment, d*b&é'm‘nt, n. zavođe-
nje, navraćanje,
drben'čt", m. eađušnica,
j list 0 uzvratnoj carini ;
povraćoj carine. Debentured d°-
ben’é"d, a. — goods, roba pod
uzvratnom carinom, za koju se može
zahtijevati povraćaj carine.
Debile, deb’, a, slab, nemoćan.
| Debilitate, d*bilstčt, v. t elabiti,
oslabiti, onemoćiti.
Debilitation, d'bil*tč'ššn, n. slabljenje.
Debility, dvbilt* n. slabost.
Debit, deb’ dug, ima dati, du-
je o the — of Mr. N.,
na teret gosp. N.; — side, strana
dugovina, (lijeva strana u glavnoj
knjizi), to —, V1. oplereliti, upi-
gali u dug; to stand debited for,
bite zaduzen za Debitor, debt",
n. dužnik.
Debonair, debšna", a. udjudan, učtiv,
prijatan, —, ness, no uljudnon,
prijaznost.
Debouch, dsbaš', v. i. szai
Debris, d*bri’, n. podrtine, odlomci.
Debt, det, n. dug; to be in —, imati
dugova; involved in —, zadužen;
to be in 8, 0.’ 8 nekomu du-
govati; to run in —, to contract
—s, duditi ee; small — 8, podužice ;
floating —, neureden dug (bez za-
DEB
toga); liquid, —, prispio dug; —
book, dugovnil less, Bes duga.
Debtor, dev, v. m. dužnik; obveza-
nik; (— side) duguje, debet strana
u glavnoj knjizi.
Debut, d*bt/, d*bja', n. početak, prvi
pokua.
Decachord, dek’*k&'d, n. gluzbilo od
deset strana.
Decadal, dek*d°l a. dekadičan. De-
cade, d*kéd’, m. dekada, desetina.
Decadence, d*ka'd*ns, 0. propadanje,
rasap.
Decagon, dekgin, n. deseterokut.
Decsgyn, detain, Bilin sa de-
t postića.
Decahedral,
stran
Decalitre, dek*lit®, dekalt, n. de-
kalitar.
Decalogue, dek“log, n. dekalog, de-
set 2
Decameter, d*kim’t™, n. dekametar.
Decamp, d*kamp, v. i. dignuti okol
(tabor); krenuti vojsku ; pobjeći; —
ment, n. polazak iz tabora.
Decanal, dek'nči, a.. dekanski, deka-
naski.
Decandria, dskandr*, n, pl. diline aa
deset prašnika.
Decangsir, dtkAn’gjul’, a. Wesetero-
“dekthidrl, a. desetero-
kutas
Deca, d*kint', v. te preliti, preto-
peca ntation, diknte'én, n. prelije.
“vanje, prelakanje.
Decapitate, d*kip’tet, v, t i
odrubiti glavu; razvršii (drvo). De-
capitation. d*kap*taiša, n. odru-
dljenje glave, osjekovanj
Decar ponize, ačkarbtnaje,. ve t. lišiti
ugljika.
Decay, d*ko', v. i, rušiti se, propa
dali, pogibati, ići na manjak ; truh-
sušiti se, opaduli; osi-
— om ot. rušiti, satrti,
upropastiti, pohariti, slabiti, —, m.
propadanje, rasap, nesta janje, osi-
romađenje; nesreća, ruševina. De-
cayed, d'kad', p. a. — with age,
231
DEC
catario, mator ; — stores, pokvareni
živež. Decayer, ake, 1, uerok pro-
umrijeti, premi-
nuti; —. m. emrt. Deceased, d'sist’,
Pa. umro, mrtav, pokojni;
pokoj
Deceit, "anit, n, lukavatvo, prijevara,
himba, opsjena, obmana. — ful, a.
—Sfali_, adv.) prijevaran, lažan,
lukav, himben. — fulness, n, va-
ranje, lukaoština.
Deceivable, dtsivšbl, a. (— ably,
adv.) tho ili što se dade lako pre-
variti; varav, prevarljiv.
Deceivableness, d*si'v’bInes, n. va-
ravost, prevarljivost. ,
Deceive, d*siv', v. t. varati, obmanući,
prevarili, zavesti; osujetiti; to be
deceived, prevariti ae. Deceiver,
‘sive, m. taralica, zavodnik. ~
December, d'sem’b, n. prosina:
Decemvir, d*sem'v", n. decemvi
Decency, diečna*, n. pristojnost, ulju-
dnoat, smjernost.
Decennary, d*sen'%r*, n. deset godina.
Decennial. dtsen“l, a. desetgodišnj
Decent, disčat, a. (— ly, adv.) pri
stan pristojan, čedan, pošten, umje-
Deceptibility, desept*bil*t, n..pre-
varljivost.
Deceptible, d*sep’tibl, a. prevarljiv.
Deception, dtsep'ššn, m. prijevara,
varanje ; lukavost ; obmana. Decep-
tive, d'sep'tv, a. precarijiv, varav.
Decharm, d*a'm’, v. t. razočarati,
Dechristianize, d*kris'ččnajz, v. t. od-
vratiti od kršćanstva.
Decidable, d*s: , a. što se dade
odi
ajd’, v. t. rije
odrediti; — v. i, odlučiti (u
riješiti se. Decided, dtsaj'dtd,
(= ly, adv.) odlučen, određen; —
ness, n. odlučnost.
Decider, d*saj'ds", n. rijefilac, sudac,
Decidence, des*dčns, n. padanje.
Deciduous, d*sidrju's, a. padav, trošan,
prolazan.
a,
DEC
Decigram, des*grim, n. decigram.
Deciliter, dest", n..decilitar.
Decimal, des*u'l, a, decimalan, de-
. desetiini češnik,
€, des*mčt, v. t. deretkovati,
tederetati ; uzeti desetinu ; prorije-
diti (vojsku), poharati. Decimation,
destmč'ššn, n. deretkovanje,
Decimeter, deso*mit", n, decimetar.
Decipher, d°saj'f, v. t. odgonenuti;
razjasniti, protumačiti, Decipherer,
dtsnj'frr, m. odgonetač.
Decision, d*žn, n. riješenje, rije-
šilla, odluka; odlučnost, postoja-
nost.
Decirive, dtsajatv, a. (— ly, adv.)
odlučo ness, n. odlučnost.
Deck, dek, v. t. pokriti; odjeli, za-
odjeli; urijesiti, nakititi. m
krov, paluba, kuverta; igra karata.
packed, dekt a. pokriten, sa pa-
Decker, dek", n. ko ii što pokriva,
rijesi ; two —, na dva krova ; three
—, na tri krova.
Deel doklam, v. i. javno govoriti,
Lesjediti ; vikati, psovati; —, v. €
predavati,
Declaimer.
dklatmš', m. govornik,
predavač,
Declamation, deklšmč's'a, n. javni,
svečani govor, deklamaci
Declamatory, d*kliun"čr u. krasno-
zborni, deklamatorni.
~Declarable, a@klersh, a. razjašnjivo,
rastumačivo,
Declaration, dekl'rč'š*n, n. rasjažnje-
nje, tumačenje; očitovanje, izjava,
objava, proglas ; tužba ; primanje i
— of faith, vjeroispovijedany i
make one’s —, predati tužbu; —
of duty, carinsko
Declarative, a*kiarstiv, a.
adv) J ko ii e ienatt, dajašnjuje,
objavlja, pi 3, taunt
Declaratory, Pilara a (— ly,
adv.) ko ii što jamo očituje, tvrdi,
izjašnjuje; naročit; to be — of,
nešto potvrditi, izjavili.
Declare, d*kla", " t. šsjasniti, roz-
232
DEC
jasili, tumačiti; izjaviti, očitovati,
‘ejeravati ; to —
titi vat; to — one's
self, izjaviti so; to — for sal
nuditi na prodaju; —, v. i. é
viti se, očilovati se; rasloššti tužbu;
odlučiti se; to — uff, odreći se; to
— in debt, tužiti za dug; I —,
sista! Declaredly, dokle: ale adv,
otvoreno, naročito, izrijekom
Declarer, d° le, n. tumač, juvljač,
5 objas
Daclension, deklensšta, n. uštanja
izmak, padanje, "propadanja, rasulo
uskraćenje; sklonidha.
Declination, deki*nč'ešn, n. nagibanje,
prigibanje, klonuće; padanje, pro-
padanje, nestajanje ; uklanjanje, su-
atranjivanje; nenaklonost ; otklon;
sklanjanje,
Declinator, rack’ Tnét™, n. kasalo ol
klona, odatu;
Declinatory, dtklaj'n't'rt, a. ofkloni,
odstupni, uskratni; — plea, prigo-
tor nenaliježnosti suda.
alin vi. aa ”,
jai ves uklanjati a
tastranjioati naginjati, bivutt na
izmaku; padati nestajati, pro-
padati, nazadovati, klonuti; nagi-
njet, zalazili, otklanjati se; a dv-
clining age velika atorost; to be
in — ing circumstances, osiromi
diti; in ing state of health,
Boleitjiv —, v. t. nagnuti, sagiba’
otkloniti se (od); uklanjati ae (čem:
uskratiti, odbiti, odbaci; sklanjali;
to — business, napustili posao. —
n. prigibanje; nagib; izmak, pa-
dunje, propadanje, malaksanje, opa-
danje, nestajanje; — ot the moon,
manjak mjeseca; — of day, večer;
to be on the —, ići na manjak,
opadati; to sell at a —, prodali
us obaljene cijene.
Declivity. d*kliv"t, n. nagib, strmen,
obronak.
Declivous, d*klaj'v*a, a. nagnut, strme
Decoct, d*kokt’, v. t. kuhati, variti 5
prokuhati
DEC
Decoction, d*kok's*a, n, kuhanje, va-
izvarak, uvarak.
dkGktv, a. žto se dade
Decvilate, . odojeći glavu.
Devollation, dektič'šu, n. glacosjek,
usjekovanje
Decvlour (— lor), d*kol™, v. t. di-
guuti boju.
Decoloration, akls8Hn, m. lidenje
boje, bezbojnost.
pecomposable. diktmpozibl, a. ras-
tvoriv.
diitmpor, v. t. rastaviti,
v. i. rastvoriti se
Decompoted, dik®mpozd’, p. a. ra-
atvoren, gnji
Decompo: ite, dllčmpdz"t, a. dvostruko,
sastavljen.
Decomposition, d*kdmp*zis’n, n. ra-
stvaranje, raspadanje; = dvostruki
sastav.
Decompound, dik*mpaund’, v. t. na
nozo ili dvostruko sastavili ; raalvo-
riti, —, a. dvostruko sustavljen,
Decorate, dek’rat, v. t. resi i
Decoration, dek?rč'š*n, n. kićenje, ure»,
nakit.
Decorative, dek’*tiv, dekrét'v, a.
ures,
Decorator, dek*rét™, n. revilac.
Decorous, dek'*rs, d*ko'r's, a. (— ly,
adv.) pristojan dostojan, uljudan,
Decorticate, d*kavttkét, v. t. ogul
oljuštiti, grušiti (ječam). Decortic:
tion, d*kart*ka'sšo, m. gulenje, lju-
Henje, grušenje.
Decorum, d*ko'rm, n. pristojnost, pri-
atalost, dostojnost, prikladnost.
Decoy. d*kdj, v. t. mamiti, namamiti,
vabljenje, primama ;
- bird, vabac ; —
y vei, amanjati ee,
na manjak, nestajati, opadati ;
v. t. umanjati. —, m. umanje-
nje, opadanje, manjuk. nje
Decree, d*kri’, n. odluka; zakon, na-
redba; —, ¥. t. odlučiti, zaključiti,
narediti.
233
DED
| Decrement, dek’r'ment, n. umanji-
vanje, nestajanje, gubitak, manjak,
Decrepit, d*krep"t, a. daturio, mator,
nemoćan,
Decrepitate, d*krep"tčt, v. i, prenuti,
ruspritati se; praskati, Decrepita-
tion, dikreptte: ‘Sa, no prštanje,
praskanje.
Decrepita le, dkrep"tjad, n. ostarje-
lost, slabost, starost.
Decrescent, d*kres"nt, a. što ze uma-
njuje: — moon, mjesec na manjku ;
pri ušta apy
Decretal, d'krit'l, a. što se tiče odluke,
naredbe. —, n. papinska odluka ;
— S, crkvene naredbe ili odluke.
Decretive, d*kri't'v, a. io ima enagu
odluke, zakona.
Deeretory, dek": ea, a. (— ily, adv,)
m. javni prijekor,
Decrier. dkraj", n kuđilac.
Decry, d*kraj, v. t. osloglasiti, na
glas iznositi, skuditi,
Decumbence, d'kom'bčns, n. ležanje.
Decambent, "dekom'bšnt, ». ležeć; bom
lan.
Decuple, dek'japl, a. desetorostruk.
Decarion. d*kja’r*n, leretnik,
Deca, kraj,
Decurrent, d°kor*nt, a. si i.
Decury, dek'jur, n. 'dekurija.
Decussate, d'k0s'čt, v, t. ukrstiti što,
sjeći unakrst. —, ‘et, Decuss-
ated, dtkos'čt*d, a. skršten, presje-
čen unakvst.
Decassation, dek*sé's'n, a. žrižanje ;
tkritenost.
Dedal, Daedal, di'd5l, Dedalian, d*-
d&1*n, Dedalous, ded"lša, a. umjet-
nitki, vještački; uman, lukav; ne-
stalan.
Dedecorous, d*dek’*r's, a. sramotan.
Dedicate, ded’*ket,
Dedication, ded’
-posvela, prikazan;
Dedicator, ded"*kčt", n. prikazivač,
posvetitelj,
Dedicatory, ded’két'r’, a. posvetni“
DEE
Deduce, dedjts’; v. t. izvesti, izvoditi;
sakljuc
pečuške“ aja, a. izvodio.
Deduct, ddokt’, v. t. odbiti, odra-
“čunali, oduzeti.
Dedaction, dtdok'š*o, n. odbitak, od-
izvođenje, zaklju
pie si bedara Ka a izvodiv.
ed, did, n. čin, djelo; posao; do-
gađaj; junačko djelo; zlodjelo; is
prava, pismo, ugovor, pl. papiri;
— poll, jednosiranig, pomeni jowors
in very ed fal. aan
Deedy, did“. “7 bn Deedless,
did" ig, a. bez djeld.
Deem, dim, v, t. suditi, enatrati. —
woi. misliti, cijeniti. Deemster,
dim'st&' n. sudac.
Deep, dip, a (— ly, adv.) dubok;
nizak; — water, more; — sleep,
tvrdi san; — gaming, strastvena
igra; — darkness, mrkli mrak; —
in debts, prezadužen; three —, u
tri misa (reda); akrovit, tajan;
lukav; oštrouman, temeljit; taman ;
iskren, srdačan; — bramed, dubo-
- read, natifan. —, n
; jež umnožiti; —
m iti me dublje; uleći a6.
eepening, dip'n’ng, m. dubljenje
izdubak; dna pozadina. Tema
Deepness, dip'nes, n. dudljina; luka-
vost; oštroumlje; nizina (glaea).
Deer, di‘, n. jelen, srna; fallow —,
lanjac; — stealer, svjerokradica ;
filth zjerinjak; — skin, erneda
d'fes', v. t. nakazali, izgr
osramotiti ; izbrisati. Defac
ment, dsfas'ment, n. nakazan;
dinje; uništenje. Defacer, dt
lilac, brisač.
petite dsfalket, v. t. otkinuti.
odbiti, zatomiti. Defalcation, def*l-
kčštn, m. odbijanje, odbitak; za-
tomljenje, prijevara.
284
DEF
Defaleator, ČI, m. odbiješ
varalica.
Defamation, deftmč'i'n, n. epaden je
kleveta. Defamatory, dt
koi, €. ogovoran, klevetan, po-
pitamo, dof&m', v. t. ogoparati, kle-
osloglasiti. Defamer, d°fé'm*,
Te eloveinak.
Defaalt, afalts, n. nestajanje, nesta-,
šica, nestadak; pogrješka; prestu-
; propust, sanemarenje; in —
of, pošto nema, nemajući; in —
whereof, inače; to make
platiti in payment, nei š
- of" appearance, nedolazak; by
—, in —, iz ogluhe; to go by —,
iz ogluke biti odeuđen; the dogs
are at a —, pei su izgubili trag.
—, mi. nedržati riječi, izostati;
—) v. ti neučiti, propustiti, prekr-
diti; pozvati (na sud), odsuditi iz
ogluhe. Defaulter, dofšli", n. ko
ne dođe k sudu ; ko ne ispuni obveze ;
dužnik; varali
Defeasance , dofizos, n. uništenje,
ukinuće; ništovna klauzala.
Defeasible, a*fi'zibl, a. što ae može
ukinuti. uništiti,
Defeat, defi, m. poraz; uništenje,
omujećenje. —, v.t porariti, uništiti;
razbiti, suzbiti, osujeti ukinuti.
Defeatare, atirer nagrdenje (lica),
Datecate, def*kčt, v. t čistiti, bietritt,
očišćen. razbistren. Defeca-
Defect, d*fekt’
grješka, mana; —, v. i, nedoslaj
Pefection,.d“fek'itn; n. prevjera, ne-
vjera, otpad, bun
Detective, d*fek't*, a. (— ively, adv.)
nepotpun, ži pogrietan, manji-
‘av, pokvaren, m.
Defectiveness, dofekt'*enes, n. nedo-
stalnost, manjičavost, pogrježnost,
Defence, d'fens', n. obrana, zaštita.
— less, a. (— lessly, adv.) bes za-
štite; neutvrđen, neoboružan.
Defend, dtfend’, s. t, braniti, čuvati,
mili,
arenten Defendant, d'fen'dčnt, a,
ranbeni; —, m. (branič), ), plaše:
bra , Defender fen fend De ni=
pian Wer Jan D. zaštita.
Defense, d'fens’, n. obrana, zaštita.
defen's*bl, a. što se dade
, dofen'aty, a. (— ly, adv.)
za branidbeni; — arms, oružje
za obranu, ia obrana, saštila;
odbrana,
kai artor, ¥. & odgoditi, odlošiti,
rati; —, v. i. zatezali ; Hovati,
dea, podordi se. Deference def:
on popuštanje, podurgnuće, ugo-
Štovanje, pošta, smjernost.
Deferent, def*rnt, 8, što odvada ;
Pate Dealt j eijev. Deferential, def-
amjeran.
pede etapa n. poziv, izaziv;
prkos, ‘nat; in — of, uz prkos;
to bid — to, prkositi.
Defiant, dtfajnt, (— ly, adv.)
| uporan, prkosan.
Pa d*fis*ns*, n. oskudica, ne-
nedovoljnost ; nepotpunost;
Bidet mana; manjak, štela.
eficient, dofiš*nt, a. (— ly, adv.)
nepotpun, jan, jmonjkov.
Deficit, defesit, n. manjak.
Defier, d*faj*r, n. izazivač, prkosnik.
Defile, d°fajl’, v. t. uprijati, okaljati,
oskvrnili, osramotiti, obružiti.
v. i, redomice prolaziti; —, n. ki
nac. — ment, n. okaljanje, oskor-
nuće, zavođenje. Defiler, d'faj/I*, m.
avamolilac, skernilac, zavađač.
Definable, d°faj’nbl, a, (— abby,
adv.) označio, rasjašnjiv
Define, d*fajn’, v. t. omeđašiti; dovr-
Hii,’ omačiti, odrediti, ustanoviti;
odlučiti
lac, određivalac
Definite, def*nit, a. (— ly, adv.)
omeđen, određen; ustanovljen; od-
DEF
sudan. Detiniteness, def*n*t'nes, m.
maničenost, određenost, izvjenost
Definition, dobni, n. opredjeljenje,
označenje, tumačenje,
Definitive, dtfintiv, a. (— ively,
adv.) određen, odlučan, konačan. —
ness, m. izvjesnost, konačnost.
Detagrate, defitgršh vi spoje;
peti fefteretto, D. apalji-
Detect, Senet, vt. odvratiti; —
v i. otkloniti se, Deflection, d*tlek'-
#n, n, otklanjanje, otklon. Deflex,
dofleks', v. t. odvratiti,
Deflorate, d*fld'rét, a. ocvao.
Defloration, defire'š'n, n. oskvrna.
Deflour, dflau', Deflower, dtflau*r,
v. t, lišiti cvijeta, ljepote, djevojaš-
tva, oskorniti.
Detlaxion, a tka; LE
hunje
Defoli tion, dofolta'&*n, m. padanje
lišća,
Deforce, d*fa's’, v. t. kratiti silom.
Deforcement, defi'e'ment, n. silo-
vito kraćenje. Deforciant d*fd"s"-
Sat, 0. ko silom krati, ne daje.
Deforn, dsfarm’, v. t. nagrditi, naka-,
zati. .- er, m, ko nagrđuje.
Deformation, def"mč'š*n, m. nakaza-
nje, nagrđenje.
Deformed, d'fitmd’, a (— ly, adv.)
nakazan,
Deformity, d'fir'm*t, n,'grdoba, ru-
a; nepravilnost.
Defraud, d'frdd’, v. t. prevariti, za
kinuli, pronevjeriti Defraudation,
def&da'8*n, n. pronevjerenje, prije-
vara. Defrander, dtfrš'd"", n. pro-
nevjerilac, varalica.
Defray, d*fré’, v. t. platiti, namiriti.
— enom. platac, — ment, n. pla“
otjecanje;
ćanje, namirenja.
Deft ude, a. (— ly, adv.) vješt, o-
Defunct dfonki, a. pokojni, mrtav.
net kaja. Defugešom dnom
sn, m. emer
DEG
Defy, dofaj', v. t. izazvati, prkositi;
presirati; +— er, n. izazivač.
Degarnish, argent a. Kr namje-
štaja, uresa, zašt
Degeneracy, ranka Ka rodnu
ije, pokvarenost. Degenerate,
a dovi v di teed izroditi pers a
(— ly, adv. izopa:
‘oon’ Degeneration” drdžen're'štn,
. V. Dege-
rate.
Depiatnae degla'tnat, v. t. odlije-
m rođene tsopa
Degenerons, dodten'trča,
Déglutition, deglatiš*o, n. gutanje,
Degradation, degrčda'štn, n. svrgnuće ;
unalieie, "poniženje; postepencslab-
jenje (boja); pokvarenost.
privida dtgrčd', v. t. svrgnuti ; zba-
obaliti ; umanjiti, ponisiti; —,
izvrći se, opasti. Degrading,
dgred*ng, a. (— ly, adv.) eramo-
tan, ponisuju
Degree, d*g: stupanj, stepen;
red, ‘alll, ; orela, —3,
postepeno, pomalo; to. take one's
—, postati doktorom; in some —
njekako, u njekoliko; to a
njeku ruku, prilično, znatno.
Degust, dtgost, v. t, kušati,
Dehisce, d*his',
Dehortation, deh'
n. oderada-
nje.
Dehortatory, d'hi"tižrt, a, ko ili što
lwraca,
Deicide, di*sajd, n. ubistvo bošje;
ubilac božji.
Deific (al), d*ifek(*l), a. ko ili što bo-
gom čini, obožava.
Deification, dit*ke'sn, n. obožavanje.
Deifier, di*fajs", n. obožavalac.
Deify, difaj, v. t obožavati,
a t. dopustiti, dozvoliti,
» V. i, izvoliti, dostojati se.
Delsm, ia, Do deizam (ojera_ u
ja’ zabocuje objavljenje).
Dad divet, n. deista. si
Deity, divt’, n. telat, bog.
Deject, dtdžekt', v. t. poniziti; ofa-
loatiti : uplašiti. Dejected. dtdžek"-
236
‘DEL
ted, a. (— ly. adv.) enudden, žalo-
stan; — ness, 0. porudenost, klonu-
lost, Dejection, d*džek"i šo, m. žalost,
tuga; slabost ; deprašnjenje, stolica.
Dejectory, dedtek'tr', a. što člati,
otvara,
Delate, delet, v.t = širiti; pi
i; odati. Delation,d a ion,
, , grijana, tužba. Delator, dlet*, n.
kazalac,
Daisy, die, v. t. odgoditi, odlagati
saustaviti; prijeliti; — w. i, obi
jevali, olesai, —, m. odgađanja
odlaganje; odgođa isplate; rirhout
‘bes oklijevanja; to use — 8,
sia Delayor, d*la**, n. okli-
piivredina, delkred"ri, Ka i ogovšni)
jamčiti; to stand
Dale, div, v. t iabrivaši, mi tieble,
delible, a¥libl, a. isbrišljiv.
Delectable, d*lek" a ugodan, za-
bavan, prijatan; — ness, m. ugo-
dnost.
Delectation, dilekta'išn n. ugoda, za-
bava, veselja.
Delegate, del*gšt, v. t. posal odre-
opunovlastii; povjeriti; pre-
(dug). —, deke np. posla-
nik, punomoćnik. —, &. odaslan,
određen Delegation, deitge’ ‘é*a, n.
odašiljanje, opunovlašćenje ; odbor;
punomocetvo, izaslanstvo ; "prijenos
dražbine na drugoga,
Delete, d*lit’, v. t. brisati, uništiti.
Deleterions del*ti'r*'s, a. smrtonosan,
; škodljio.
Deletion, ‘ass, D. brisanje, unište-
nje,
Delft, delft, n. vreta zemljana pomđa,
Deliberate, d*lib’ret, v. t. di. pro-
misliti, razmišljati, vijećati. —,
atiibtret, a. (= lg, adv.) oprezan,
promišljen; m.
piliberatenese drlib"*retnesa, n. o-
presnost, navlašnost.
Daiberation, dlibsrsto, n. vijećanje,
razmišljanje; to take into —, vije-
dats 0, razmišljati, orornuti se na; to
come under —, zametnuti se riječ o.
DEL
Deliberative, dslibrtiv, a. (— ly.
dr) sorta Kop nos
jećanje, na
Delicacy, dello m tožnost, ukumost,
slast; poslastice; nježnost, finoda;
pristalos!, ubacost, čistoća; blagost,
ao učlivost; nježnost, atid-
ivost;
slabost.
‘Delicate, del*ket, a. (— ly, adv.)
slastan; njeian; lanak; dulji;
škakijiv; fin, učliv, prijatan; sla-
bašan; probirač. — nv. ;
sladokusac. — ness, m. nješnost,
finođa.
Delicious, diss, a. (— ly, adv.)
alastan, ljubak, mio, sladostan ;
krasan; raskošan. — ness, D. slast,
nost, raskošnost.
Delict, d*likt’, n. prestupak.
Deligation, del*gči*n, n. ves, zavoj.
Delight, d'lajt’, n. ceselje, last, slast,
naslada ; to take — in, veseliti se.
—, m. ti veseliti, zanijeti; — ed
with ushićen; —, v. i. veseliti se,
radovati se, nasladivati se; Po —
in mischief, biti zlorad. — ingl;
adv. a, sem
a filer deca adv.) ugodan,
san, raskošan. — ‘inet ae ugo.
dno, veselje, raskol, naslađa ;
leas, a. neveseo, tužan. — some,
+ ugodan, prijatan. — someness,
, naslada.
Deli nit, aint, ¥. t. omeđačiti.
arem diltmttčtišn, omedaie-
Dalinete drlin*čt v. tt. crtati, na-
Delineation, d*lin*a'-
sin, belineament, dlinskmont m.
nacrt, ertel, obris, oenova; opis, er-
anje.
Delineator, d'linte't*, n, crtač.
Delinestory, @lin'*t'r’, opisan, cr-
Delinquency, dtlin‘kw'ns*, n,
pak, slotin. Delinquent, d' davat,
\. zločinski. —, n, zločinac, krivac,
Deliquate, delskwčt v. & orasi
rasaliti; —, v. i. rastopiti se.
237
DEL
liquation, del*kwaita, m. taljenje,
topljenje.
Deliquesce, del*kwes', v. i. rastopité
ee. Deliquescence, del'kwes"ns, n.
rastapanje. Deliquescent, del*kwes’-
*at, a. rastopan.
Deliquium, 4411 kwom n. rastapanje ;
nesvijest.
Delirious, dolir's, a. (ly, adv.) Bu-
, lud; to be —, buncati, bu-
lasniti; — ness, 1, ludilo, buncanje
Delirium, d'lirm, n. ludost; grozni=
čavo buncanje; trabun.
Delitescencs, del*tes*ns, 0. skrovi-
i opadanje, nestajanje (otekline),
Deliver, deliv, v. t. Kr
pre
dojaviti | ustupili, propustiti; de
kazati, držati govori to be del
vered (of a child), rodi i
payment uplatiti; to in trust,
ranu; ta be — ~ ima
Deliverable, ative a, ima se ise
ručiti.
Deliverance, d'liv*r'ns, n. oslobođenje,
tshavljenje; porod; predaja.
Deliverer, aliv*r™, n. osloboditelj,
ič; predavalac,
Deliv . atlivert, a oviobodenfe, iz“
avljenje; porod ; predaja, isruče.
nje; predavanje, slog; bill of —
redatnica.
p
Dell, del, n. dolina prodol.
Delphine, del'fin, n. dupin, pliskavica.
Deludable, dvija'dsbl, a. ko di što se
lako dade prevariti, Deludo, 4.
jad, w. to prevariti
zavesti; osujetiti, Dende dt ane nae
n. varalica,
Deluge, anjuas, n. potop, poplava.
—, ¥. t. poplaviti; potopiti,
Delasion, ddjito, a, prijevara, va-
ranje, jena ;
tlapnja. Delusive, ayers, Delusory,
drljeste. +. prijevaran, prevarijio.
DEM
panne delja: s'rnes, n opre
Delve, delv, v. t kopati; m
+ Delver, del’v®, u. ke
Demagogic, dem'gidi"k, n. dema.
godi Demagogue, dem"gig, m.
lemagog, zavodilac naroda.
Demaie Demesne. -.
Demand, d*mand', v. t.iskati, tražili,
sahtijevats ; pitati; trebovati, isiski-
vali; utušiti. —, v. i, pitati, upi
tati, ispitioatt. —, n. iskanje, tra-
ženje, sahtijevanje; zahtjev, trašbina;
pitanje, upit; pravo, tužba; articles
Gf —, reba od prođe; it is much
in demand, mnogo se traži; pa)
able on — F sad na zahtijev. De-
mandable, dtman'dšbl, a. što se
može tražiti, prispio, platan. De-
mandant, manent, Ry iskač, tu-
ivy Demander, d*mands", n. pi-
talac, speromntk.
Demarkation, dima'kč'š*n, n, rasmeđa.
Demeane, d*min', v. to — oneself,
tladati ae; ponisiki ee. Demeanour,
d'mi'n®, n. eladanje, ponašanje.
Dement, d*ment, s. mahnit
mahnitac. Dementate, d*men'tčt,
M budim učiniti; —, v. i. po-
ludjeti, zgranjivati se.
‘Dementia, Pomeni, n. ludost, be-
zumnost,
Demerit, d*mer'*t n. zasluga,
Demersion, d*mo"é'n, n. raketi
utonuća.
Demesne, domin, n. očinetvo, slobodno
imanje.
Po A
; — patur na
polak (čega drugoga); bu ofticial,
polu službeni — — rep (reputation)
sumi ion
Demijohn, faite, n,opletena boca,
]bemisable, sa 8, što se moše
dati u zakup. ise, d*majs', n.
elie agen es arse
rt (te rae bar
nos (sakupom Ji
238
DEM
Domission, d*miš“n, m. poniščnje;
poniznost; je službe, otpust.
Domiss, d*mis', Demissive, d'mis"v,
a. ponizan.
Demit, demi, ¥. & opustiti; pološiti ;
Demiurge, dem’*0'dt, n, etvoritelj.
Democracy, d*mdt'r'.*, n. demokra-
cija. Democrat, dem"krat, n. de
mokrat, pučki prijatelj. Democratic
haere tie ‘8. demokratski.
Demolish, dčmči"š, v. t. porušiti, ra-
zoriti, rasvaliti; uništiti. — er, n.
razoritelj,
Demolition, demčliš*n, n. porušenje,
; razor, uništenje.
"mšn, n. duh, genij zloduh;
e88, n. ženski demon. Demoniac,
danonak, a. demonski, raži
somučan. Demonocracy, dimšooi
. een grašje slade, Demonolatry,
dima" Pt, m, štovanje vraga.
Demonology aimtasteany n. nanka
o demonu ili vragu.
Demonstrate, demoni tstršbl, a. (—
bly, adv.) što može da se dokaie,
dokasan ; ness; n.
dokasno t.
Demonstrate, amin’ ‘atrét, v. t. doka+ *
zali;
Demonstration, dem*astré'é*n, n. do:
kazivanje, dokas; očevidnost, pri
kasanj
vojske); demonatracija. |
Demonstrative, d*mčn'strštiv, a. (—
ly, adv.) dokasan, pokasan; oče-
vidan, jasan; izrazit, strastven; —
ness, N. što dokazuje, osvjedočava ;
izrazitost,
Demonstrator dem*nstič't", n. doka-
zivalac, prikazivalac; tumač.
Demoralization, domčršitčin. n. po-
kvarenost, Demoralize, armor "isis,
vr.
‘Denuicent pre cared a. Ho umek-
umekšalo,
dava, blaši; —, n. Blašito.
Demur, d*mč", vi okljoai, teat
tazati, sumnjati. —, n. oklijevanje,
odgoda, sumnja, prigovor.
DEN
Demare, d'mjy, a. (— ly, adv)
skroman, Sedan, pol
lji, žapav, urljen.
gle
osbiljnost, poštenje; lažna Pžednom;
ivan;
pannabie i a0:*bl, a. Ho se dade
pit čenu se dade prigovoriti,
jemurrage, a*mor*dž, n. čorav-
ljenje (broda) preko određenog ore-
mena (za ukrcavanje i iskrcavanje),
danguba i naknada sa gubitak vre-
«mena, dangubovina. Demurrer, d*-
“mor, n. neodlučni, oklijevalo;
prigovor.
Dewy. dem", d'maj’ ne mali format
papira.
Den, den, n. epilja, loža, brlog; skro-
nike
e začkoljina. —, 1. Hoje u
peterius, dena, m. dinar; peni
pokraceno d.
Due, denr:, a, dereičan; — no-
tation, desetični sustav.
Denationalize, donadčnšlaje, v. to odro-
diti, odnarodiss,
Denataralize, dtnačšršlajs, v. t, li
šiti prirodnih svojstva; lišiti dr-
šavljanstva.
Dendrite, den'drajt, n. dendrit (kamen
sa stablolikim crtešem). Dendrolite,
den'delajt, n. okamina drveta.
Dendrology, d*ndršl*di*, n. nauka o
Date eter, dtndrčm"t",n.drvomjer.
Deniable, d'naj*bl, a što se dade
zanijekati.
Denial, d'naj*l, m. nijekanje, pai
je, edricanje; uskraćenje, odbi-
+ — er. nijekalac.
pane ani”, m. dinar, filjir.
Denigrate, den'*gršt, v. t ermnili.
Den:ation, den'zčičn, n. primanje u
građana.
broj
Denizen, densa, n
ian. 4 odomaćenik ;
tu inac (pravno trpljen); građanin,
šitelj. —, v. t. odomadti, primiti
“ e.
petorica, dtačmonšbl a. što se
dade nazvati. Denominate, d*ačm“-
239
DEN
‘nt, v. t. o omazvali, imenovati.
Denowination, dtnom*nč'šćn, n na:
sivanje, ime; nazivnik; sljedba. De-
nominative, d*nom"nitiv, a. (— ly,
adv.) nazivajući; imenovan, Deno-
minator, d*nomsnč't*, n. nasivalac;
nazivnik.
Denotable, d*ao't"bl, a, označio.
Denotation, din*ta’s°n, n. označenje,
snačenje.
D note, d'ndt’, v, t. osnačiti, značiti.
Denounce, d'nauns', v. t. oglašiti,
izjaviti; navijestiti; opeatit javno
oavaditi. Denouncement, d' auns”=
meat, n. isjava, navještenje; optušba.
Denonncer, d*aano's"", n, obsna-
nilac, optušila«,
Dense, dens, a e ly, ady.) gust,
— ness, gua
ty, den’s'ts, nh. guatina, gutted,
Dent, dent, m. res, zares. —, V.
zarezali, nazubiti,
Dental, den'tl, a. zubni.
Dentate, don'tit, dentated, den'tštd,
a. sup
pen dčntelaj, pl. supci (u gradi-
ljetvu)
peče den't'kl, Dentil, den’t'l, n.
zubić, sudac.
Denticulate, @ntik‘julst — ated —
‘nasubljon.
etd, Denti-
culation, len, n. nasu
vii, ae don’t'fa'm, a. subast, su-
pantie den’t*fris, za sube.
Dentish dovtat nemiri.
Deutition, dentiš*n n. dobivanje zubi.
Dentoid, den'tčjd a. zubast.
Denudate, den'ji indi 8. bes lišća, gol.
Demdstion, denjude'é'a, n. ogoljenje,
Dende, drnjad', v. t. ditt, ogolitt,
otkriti,
Denunciate, d*non'štet, v. t tužiti,
azati , odati. Dosanclalon:
I*nonš'čtičn, n. je
nja; tužba. Denunciater, dadne.
t%, m. prijetilac; prokazalac; sok,
Deny, d'naj, v. t. nijekati, toj, por
DEO ‘
ricati; odreći ve; odbiti, uskratiti ;
to — oneself, javiti, da nisam kod
ide to = by vath, prisegom od-
ponind i di*betrokt’, v. t. otvoriti;
Desbatuent, drobrstrunt, a. in, što
čistilo.
čisti,
Deodand, di*dand, n. stvar, to je
prousrotila smrt čovječju te pied
Boge ili državi u dobre svrhe.
Deodorize, d*bd"*raje, v. t ličiti mi-
risa ; raskušiti.
Deorydate, d'čk'stdšt, v, t raskisiti
Deoxygenate, ddkeredénet, vt die
Hitt kisika.
Depaint, d*pčut, Y t slikati.
Depart, d'pi't v. i. otputovati, otići,
polasiti; odjedriti; rastati se; osta-
viti; odetupiti; uzmaknuti ; odustati;
napustiti ; to — from God, besbo-
ino šivjeti; dUčeznuti. —, v. t lu-
čili; ostaviti; to — this life, umri-
jeti.
«Department, d‘pa't’'m'nt, m. kotar;
okružje: područje; struka.
Departmental depa'tmen’t ‘a, a ko-
tareki,
Departure, are, n. odlazak, po-
lasak ; rastanak; smrt; odustajanje;
ostavljanje; napuštanje; propast;
point of — ishodište,
Depasture, d*pas'č"", v. t. opasti, po-
Depauperate, drpkiptršt, v. t. učinit
; umaliti. Depauperize,
Sk pry, ¥. t. ibaviti od siro-
plijena dn w. i. vijeti; visjeti
0, stojati do; pripa lati se,
Saute ae teći, no i riješen; to
be — ed upon, pousdan; be has
litle to — upon, ima mali doho-
endable, d*pen'dšbi, a. pouzdan.
Dependant” dpen'd’nt, n. podanik ;
potčinjenik; pristaša; pripadak.
Dependence (— ency, — ance, —
— ancy) dtpen'd'as (— časti, m.
vikenje; zavienost;
sveza, al
240
DEP
usdanje; (— encies, pl.) pripedak;
kolonija, Dependent, d*pen'-
d'nt, a kra 1 adi atv) viseći; savi“
odnosan.
san,
pepe tv o deporart, n. izgubljeno, po-
Depict, ree epike v. t, slikati.
Depilate, dep“ičt, v. t lišiti kove,
očlatiti od dlake.
Depilation, dep"ič'ššn, n. čišćenje od
e.
Depilatory, d'pil"trt, a ito anima
dlaku.
Deplete, d*pliv,. v. t. iacrpsti, ispraz-
ma. po etion a piven 1 a. jer
Deplorable, dole a (— ably,
adv.) bijedan, žalostan, sašaljenja
vrijedan. — nese, n. nevolja, bijeda.
Deplore, d*pla", v. t. oplakivati, žaliti.“
Deploy, d'pldj, v. t. rasviti, raskri-
liti.
Depldmation, deplomč'šta a opada-
nje perja, mitarenje; opadanje tre-
pavica. Deplume, d*plam, Y. t pe-
rufati,
Depolarite, d*po'"rajé, v. t. lišiti po-
lariteta.
Bilt, ostaviti.
svjedok ;
pozove, dtpčpjujet V.t. rasdili,
opustoši! opustjeti. De-
Population, dspipjuies, n. opu-
slošenje,
Deport, dpi, vet rognati; to —
eport, arpa vet, Prognati;
eportation,
Sateen ae a. prognanstoo, Deport-
ment, d*pirvm*nt, n. vladanje.
Deposable, d*po'zsbl, a. svrši
Depose, d*pča', v. t. oboriti; skinuti,
rorgnuiši avjedočiti, takasati, zokle-
potvrditi; —, v, 4, avjedočiti,
Dogo d*po'1", n. skidalac, svje-
Dee a dodas v. t. poločiti; sla-
ot kesat redo,"
i, per m. ostava, poklad;
kopara, šaobina, raskupina; zalog;
Depone, d'pon’, v, t.
Deponent, d*po'nćnt, n.
DEP
Depress, d'pres' v. t. p itienuli, stie-
uti 5 opustiti; to —-the eyes, obo-
piti ot; pollačiti; obaliti cijenu;
poniziti, poniMiti, dti; klonuti
(duhom); Pio the pole, prišli“.
žiti pot horizontu.
Depressed, d'prest', p. a. udubljen,
plosnat; obaljen, Vaš (o cijeni
prođi); tobein a — state, slo
kome biti,
pres*v, a. iko ili što pritiska, Uoči,
Deprossor, dtpres'", n, Uačilac.
Deprivabe, "praj’v'bl, a. iko dli što
de lišiti, skinuti.
Deprivation, deprve'i'n, m. lidenje,
uskrata, skinuće; gubitak, oskudica,
D eprive, drprajv', v. t. lišiti; kratiti ;
skinuti.
Depriver, dtprajv“, m. Wiles, bran
pean depth, n. dubljina; Bezdan;
more; sredina; to be out of one’s
— izgubili tlo pod nogama ; to get
(be) in one's —, snati, umjeti što;
‘in the — of the night’ usred noći;
tamnoća ; netsmjernost.
Depthen, dep'th'n, v. t. iedupeti.
Depnrate, dea tjurčt, v. t. čistiti, pe
puration,
Depurator, dep’j
Deputation, depjutč'ićn, m. odbor;
odaslanstvo; ovlušćenje.
Depate, drpjit, v. t odaslati; opu-
novlastiti,
Deputy, dep'juv nm. punovlasnik, oda-
nik: zastupnik; zamjenik ; by
" "zastupanju j a — moustaci
načinjen brk; — collector, pod:
prijamnik; — manager, podupra-
vitelj ; — postmaster, podravnatelj.
pošla; — sheriff, zamjenik derifa.
Deracinate, drrds"nćt, v.t. iskorijeniti.
Derange drrandi', v. t. pobrkati, po-
, pomrsiti, zavrnuti (mozgom).
Deranged, d*rčndžd', a. šenut, De-
241
DES
rangement, d*rčndš'm“nt, n. pore-
bios Sa
Derby, do"b*, da"b', n. — races,
utrkivanje
u Epomu; —
glavni dan uirkicanja; vrata šešira.
Derelict, der“likt, a. sapušten, m:
Brite je nagne: be pogodan
a,
Berle derliki?n, 1. napušte-
; sapušlenos | zanemaren.
Dende, daje, v. & rgdenijkni o
se. Derider, dtraj'dš, n. ru:
Derision, a*ri7'n, m. podsmijevanje,
drugivanje, ruganje; prezir, 4,
Doritive deray rin Dero, arya,
poviti Cae a a "vodio; dade
De vate, i ertest, n. izvedena riječ,
Derivation, dertvčtićn, n. isvođenje
dolaženje i podrijeloj odvođenje; lo
je tev
Derivatiy ae, a. Plesa adv)
izveden.
alt v. xs deat es tevoditi;
to — profit from, okoristiti
se nječim ; —, v. t dolaziti.
Deriver, dvajv®, 1. izvodilac,
Derma, do"m*, u, koža. Dermal,
permit a. tožan.
Dem, don, m. dovratnik, prag. —
Dearn, do'n, a. ekrovit, potajan.
Derogate, der“gčt, v. t. oduzeli, uma-
njiti, djelomice dokinuti ; —, v. i.
okrnjiti, biti na uštrb; to — from
oneself, poni se. —, a. (ly, adv.)
isroden, poni
Derogaticn. der “er čin, n. djelomično
dokinuće; uštrb, štela, poni
Derogative, dsrog'tiv, a: (— ly, adv.),
Derogatory, Urogtite, a (— rity,
adv, što dokida, slabi, krnji ; štetan.
Derrick. der"k. paranake
Dervish, dovviš, u.
Descant, des’k’nt, m. promjena, va-
ržjacija napjeva; opširna rasprava,
— a'skint’, mi.
DES
apustili se; padati ; dolaziti; na-
vali, udariti ; wpustiti se; prip pa
Bitar poomakeDescntenty €
nt". escendent, d*e
sen'dčnt, a. što silazi, pada, dolazi.
Descendibility, d*send*bil*t', n, ba-
štinivost.
Descendible, d*sen'dibl, a. prikladan
ža silaženje, odakle ae može sići;
što se moše ostaviti, prenijeli.
Descension, d'sen'š'n, n. silaženje,
jc, zalašenje. Descensional,
aeotie, a ita se tide silaska,
podrijetla, navale ¢ t. d.
Descent, d*sent', n. silazak, silaženje,
padanje obronak, pristronak spad}
krcanje; navala; pripadanje,
olamosts koljeno, rod; podrijetlo;
Poor s bate sove a e prijema
Describe, dtskrajb', v. t. opisati, opi-
siva
pescriber, dskraj'b™, n. opisivač.
Descrier, d'skraj*, n. otkrivač.
Description, drekrip’é'n, a opicionnit,
ertanje, prikosanje;.
vrsta, atruka. Descriptive, ‘aedttipe =
tra pian, d je.
d*scraj’, m t i, tenad,
uhodšti ; izdati.
Desecrate, des"krčt, v. t. oskvrnili.
Desecration, des*krč'š'n, n. oskur-
nude,
Desert, dex’*t, a, zapušten, pust, div-
Yi. —, m. pustinja, pustoš. —, d'-
206, v. t ostavili, soem ae,
zapustiti; — v. i.
Desert, dot, a saaluga, — fal, a.
zaslužan,
e. dozovta, n. odmetnik; bje-.
Dtertion, dizovdtn, m. napuštenje,
bijeg, nevjera, odmetnuće ; *sapušte-
nost.
Deserve, d*z0'v', v. t, zaslužiti.
v. i. biti zaslužan. Deserved, a. a
zaslužan; — ly, adv. po zasluzi,
pravom. Deserver, d°20"y", m. za-
elužan čovjek. Deserving, d*zG"-
242
DES
ving, a. (— ly ady.) zaslušan, vri-
jedan.
postabile, dez*bil, dez*bil’, n. ju-
trnja, kućna odjeća.
Desiecant, dee"Int, &. što audi.
Desiccate, des"kčt, v. t. osušiti. De-
siceation , dastkč'išn, n. sušenje.
Desiceative, d'sik’tiy, a. što ruši,
Desiecator, des"kčt#" n. sprava za
Desiderte, arsid fret, v. t željeti,
trebati, čeznuti (sa čim). Desiders”
tion, draidtreea m. šelja, čeznuće.
Desideratum, d*sidsrč't5m, n. (pl. — a.)
ite ae Želi, za čim se česne, po-
podiga, dezajn', d*sajn', v. t nacrtati,
risati, narieati; movati, namjera-
vati; naumiti, odlučiti; odrediti ;
— mi. crtali, smovati. —, m. .na-
ert ortešj m namjera, nakana; omova;
hotiedoe; ‘school of —,
thro
risareka kola. — et, 0. risa,
— fal, a. ko ima mnogo
oenova, lukav. — less, a. bes omnove,
bes namjere.
Designate, des*gnčt, v. t omašiti;
odredi inienonaći, —,
in ;
sn, određen, odabran. Designation,
datono vam Korana
imenovanje ; namj wera enašenja doo
signator, des"gučit, n. osnaživalac.
Designedly, d'sajn"dl’, adv. hotimice,
Denigug, dtzaj'ntng, a. lukav, plet-
Depient d*sipnt, a. lud, besuman ;
io.
Desirable, d'zaj'r*bl, a. (— ably,
adv.) što vrijedi željeti, željen, drag,
—_ res, Desirability, a.
prijatnost, ugodnost.
Desire, daa v. t deljeti, sudjeti ;
zahtijevati; mols; to in mar
riage, prositi djevojku. —, 0. žu-
dnja, iedja; molba; io ue šeli,
zahtijeva ; veselje. Desiredly, de
zaj'ršdl*, adv. po želji. Denire
bes želje. Desirer, d'aaj'r™, m. "to
žudi, želi,
DES 248 DES
Dosirous, d°zaj’r’s, (— ly, adv.) željan; | Des] cable, desp*k*bl, a. (— ably,
požuda be — of, željeti, čez- Iv.) presiran, '» prost —
muti. — ness, n. želja, žudnja, ness, 2. podlost, nesnatnost.
Desist, dtsist', dozist', v. iL odustati, paso a. presiran.
ostaviti se, Desistance, dozistna,n.
odustaja.
Desk, desk, m. pisaći (čitati) sto(l) ;
stalni Prodi ; svedenitki
dobro po-
hraniti.
Desmogray hy, drambgr, no opie
or natoméji).
Desai Krka a. (— ly, adv.)
pust, jemo ne neobilavan ; od Boga
d slat, tvt o pod ee
—, dene . rastu-
ši Desolator (— tor), des*lat*,
lošilac.
Desolation, des'le a, n. opustošenje,
haranje; pustoš, pustinja; tuga,
Dosolatory, desit, a. pustoded,
, nevoljan.
Deapair. dćspč", v. i. očajati, sdvo-
jit.
Despairer, d*spč'r", n. ofajnik.
o aun or
neraibe,
Kent lg Be ets goods,
vena te as,
atcher, bos] n ot-
ka ivršitelj; nee
3 dspekt’, Despection, d*spek“.
gledanja.
1. precimo
pepenad desp*rč'do, n. vratolom,
Deapersie, dar porok Ko očajno, di
jesperate, des’ s očajao advo.
još očajan; smuden, drzak; besob-
ziran, grozan, a. — business, vrlo
loš posao; — ly, adv. očajno, od
zdvojnosti; — ly in love with, po-
gibati sa. — ness, m. očajnost, bje-
anilo,
Desperation, desp*rš'šća, n. očajanje ;
jeojnost ; goropadnost.
t. prezirati. De-
& prezirom. De-
Stonu)
Despond, d's} ni Pe
Dependency, dona ae n. ofa
pispandent agora t, 1
8 | ie! ‘« —
adv.) ) očajao, ah etal Goals °
Despot, a dos'p' despot,
Koni. - M potie, Pm ical, d*-
spot’, a eu ally,adv) Vevpoakki
pace, nan
derpttim, a. node
ništvo.
Desquamation, deskw*mč'š*n, n. lju-
štenje kože.
Dessert, dez0"t’, n, poslastice,
Destinate, des'tndt, a, određen, Desti-
nation, desi'nčtišn, n. određenje,
opredijljenje; cilj, sorha; sudbina;
određeno
Destine, ‘esta v. t. odredili,
i, namijenili, Destiny, desi
‘a, udes, sudbina,
REI emt
des'istjut, a.
potreban. —, Zla siromah.
lihiš; zapuetiti :
Deatitation, destsijavitu, m. oskudica,
aštvo; zapuštenost; ličenje.
poor dtstrdji, v. t. rasoriti, ras-
valiti, Hi, satrti, wlamaniti;
ubiti; poharati. Destroyer, dtetrčj“,
n. rasoritelj; ubica.
Dostractible, d*strok'tibl, a. rasoriv.
Destruction, dtstrok'išn, m. rasorenje,
ta, und; —,
oder
Destractive, d*strok’t*v, a. opasan,
DES
satorni. — ness, m. opamost;
sila
Dosedation, desjudš'šćn, n. jaka sno-
jenje.
Desuctade, des'w'tjad, n. odetupanje,
oda to pass into —, no bid u
Desultorinees, des*i#rns, m. ne-~
atdlnost, vjećna prevrtjivost, De-
sultory, des"lišr?, a. nestalan, pre-
vriljio, površan, im uagredni,
Detach, ABE, vt m Hi; vaze
nal, dijeliti ; a
vojenje.
|, tal’, v. t, pripovijedati, opi-
, razložiti opširno, podrobno;
ti, poslati na osobilu službu ;
(u Americi)
tankott, podrobnom; oplirno pripo-
vijedanje; in —, potanko, na silno.
Detailed, dttald? a, podroban, op-
iran, Detailer, dete", n. ko op
imo, potanko pripovijeda, opieuje.
Detain. d'tén’, y. t. zadržati, zau-
stavili, ne dati, zapriječiti, uzapliti,
— der, in. nalog za pritvor. — er,
n, zadržalac; zauslaoljanje, ukra:
ivanje; saustava, uzapćenje.
ment, n. zauetava, satvor.
Detect, dttekt, v. t otkriti, iznaći.
— er (or) otkrivač,r prokuzalac.
Detection. dela, m. otkriće, izna-
laženje. Detective, dtek’t*v, m. tajni
policaj (redar).
Detent, tie, m. zapirač, zapatka
u ur
Detention, d"ten'š*n, n, zadržanje,
zaustava, ukraćivanje, uzapćenje.
Detentive, d*ten'i'y, a. ko ili Mo
zaustavlja.
Deter, d°to", v. t poplašiti, odvratiti,
Deterge, d*to'dž, v. t. čistiti. De
tergent, d*to"di*nt, a. što čisti,
Deteriorate, d°ti’r*rat, v. t. pogoršati,
učiniti lošijim; —, v. i. pogoršati
ae, okrenuli na gore, izopačili se.
Deterioration, dstirre's*n,.n. po-
goršanje.
244
DET
Determinable, doto"m*n'bi,
dade čili,
m'nčt, a.
ESA
ditt. Determination, dstorm*nč'ššn,
n. odluka, riješenje, konac, nakana,
odlučnost: Detorminative, drto"m=
nttiv, a. odlučni. Determinator,
dsto"m*nat*, n, odlučnik, sudac.
Dotermine, dto"m'n, v.-t. ograničiti,
odredili, odlučiti; ustanoviti, jeka
čiti, dovršiti, navesti (koga);
v. i. odlučiti, avršiti se. — ed, a
(> edly, adv.) određen, nakan:
— er, n. određivalac, odlučivalac,
Deterrent, d°tdr'nt, a. lo odvraća,
zastrašuje,
Detersion, detordtn, n, čišćenje. De-
tersive, dstova'v, a. do čisti.
Detest, detest’, v. t. oduravati, mrziti.
— er, B. mrsilac.
Detestable, dtest’bl, a.(— bly, adv.)
oduran, mrsak; — ness, n. odur-
nost. Detestation, dit*ste'é'o, m
avanje, mrženje.
Dethrone, d*thrin’, v. t, svrgnuli
e prijetolja; — ment, n. svrgnuće,
Detinue, det“"nju, n, writ of —,
tužba poradi nezakonilog ukragi-
vanja.
Detonate, det"nšt, v. t. ii. praska,
iepucati, Detonation, det*nč'štn,
prasak:
Detour, deta, n atranputica, oblazak,
Detract, dotrikt, v. 1. i i, (from).
oduzeti, ukratiti, umaliti, oštetiti,
klevetati, ogovoriti. er, ne
klevetnik. Detraction, d*trik’s*n, n,
ukraćivanje, štela, opadanje, klevela-
Detrain, dstrča, v. toi i. izići (i
kreati) is vlaka.
Detriment, det'rtient, n. šteta, Kvar,
gubitak. Detrimental, detrmen’t?l,
a. (— ly, adv.) štetan, škodljio.
Dettital, detrajiići, a. od krija, od
go ‘
Delite, dstrajt, a. satrom, iatrošen.
Detritus, dčtrajićs, m. kršje, ruler
vine,
DET
Detrition, d*tris“n, u. iabjošenje, iz-
nošenja.
Detrude, detrad’, v. t potimuti, tu-
Detruncata diram, Ša t rezali,
porjeći, neation,-d°-
fronke'ien, he obresanje, pokradenje.
Deuce, djus, n. kee (dva u kockanju);
poueći, djed, a. vraški
Devaporation, dovapičsto, n. zgu-
snivanje pdre -u vod:
Devastate, dovostat. v. t. pustoši,
harati. Devastation, dov'stc's°n, u.
pustošenje, harauje. Devastator,
dov'čstatš“, n. rasoritelj,
Develop, d°vel%p, v. t rasiti;“—,
v. i, rasviti ee. Development, d*-
rel“pment, n. rasoitak;
jeviate, di’v'ét, v. t. zastraniti; —,
M t. odvratité. Deviation, dives a,
D. zastranje
Device, avajs', pronalazak, osnova
misao, hilrost, varka; domišljat
Devil, dev“l, n. ora dco, hudoba.
učini ist dodo povi,
— ly crass
oral,’ - m La vragolija, što
je vrašje. Devilize, dewolajz, v. i.
Zragovaći. Devilkin, dev'lin, m.
vražić.
Doviimenk doveiment, 1 Devilry, de:
veh, u. vragolija. Devilship, de-
vlšip, n. čast značaj vraga.
Devious, divs, a ne “na + pravom
putu, puts, udaljen, zalutao, pogriješan,
lašan, krio,
bavisable, able, dvje“, a. što može da
može da se ostavi
fopsrukom).
perks, dovajz, v. t. čemiditi, inać,
1 oporuka, sopis, Devisee, me
ostavi.
Deviser, d*
Derisor, dovaj'aši, n
Devoid, devijd, a. lišen, bez; — of
shame, berraman; — of iron
nepošten.
0245
DIA
Devoir, dtvušr, m. dužnost; iskazi
vanje uljudnosti.
Devolution, dev'lj fo, 1. stoturanje;
ošamost, pripadanje.
Derolve, arvely, ¥. t. koturati ue. va-
se; prenijeti, prepisati, povje-
Dani. skotrijati se; pripasti,
pr
Devote. d'vot', v. t. posvetiti; dati
se na; odrediti; prokleti. Devoted,
d*ro'td, a. odan, podat, određen;
tan m. odanost. Devotee, de-
¥ štovalac; bogomolje jac.
Devotion, dovo'štu, n. porta; po
molitva, žrtva ; sl Še
bočnost,
ljubav, e revnost,
odanost, pošrtvovanje
Devotional, dtroćštnčl, a. (— ally,
adv. Bogoslužan. Devo-
tionalist, d*v5'é*a°list, n, bogomoljac,
Devour, d*vau™, v, t. progutati; po-
žderati, rastrgali; uništili, poharati,
rari. Devourer, dsvauwrći, D. dvje
— point, rovište;— worm, gujavica,
Dewy, dja”, a rosan, vlažan.
Dexter, dek’st™, a. gdemi. Dexterity,
dčkster"t, m. o vještina, okretnost,
sposobnost.
Dorterous, dek'strta, a, ona ly, adv.)
vješt, okretan,
Dextre}, dek’atr'l, a desni. Dextrality,
akstril’*ts aj na desno.
Dextrorsal, d*kstra"s*l, a. što se od
desna na lijevo vije.
Diabase, daj*bés, n, zelenac (kamen).
Diabetes, * daj'bićtiz, n. prolijev mo-
piti dajab'l’ n. oragol
ia A jab'Pr, n. ija.
Disko da)*bču"k. . Ka “kl,
ša ly, adv.) vražji
Diabolism, dajab lizm, m. vragolija.;
Diadem. daj*dem, n. dijadema, kruna ;
veličanstvo. Diademed, daj“demd,
a. okrunjen.
DIA 246
Diagnose, di 88, m brati,
i erpactat, Llagrosi daj'gaoe's,
n, opredijeljenje. Diaguostic, daj’*g-
Dingonal, a dang 1, a. teprijeten, ko»,
pangonlan u roje 3. dijagonala, —
o tb
Dinh das rh nba wre?” eels
(ns
pislect” dsjčlekt, n. na;
Dialectic, dna dalek Ck ag nk
gal, anita
it ogc, daplodk'l, a (— ly,
i 4, rargoorina. Dialogue,
Erol njem
Diameter, jam'ćtr, n. promjer.
cal, dajšmetrskći, a. (— ally,
oy md njeran, sasvim protivan.
Diamond, fajemtnd, m dijamant
A art četvorina hocka,
tere’ Gow ber dijamantov.
proda dijamaniov prah; — ring,
Di 3
pare potas a res ro)
Disphragm, daj*tram, u. ošit, pre-
Diarist, daj*rist, n. pisac dnevnika.
paras ie daj'ri*, ni proi. .
Diary, daj’*r*, n. dnevnik.
Diatribe, dej*trajb, 1. rasprava; po-
wibole, aibl, m. saddlice.
sadilicom saditi.
Dice, dajs, pl. od die, kocke; >
vy. i, kockati se. — bor, čaša
kockama; — player, kockar.
Dichotomous, dajkdt"m's, a, račvas.
m. mjesto Rikard; drug.
-> mt
Bice dik'*nz, n. fam, vrag.
—, vi pe
rm.
Dicker, dik’
sariti,
košul
prati ai bw. tek kazivati u
"pero ; naložiti, sa i nadah-
muti; —, m. pravilo, nauka, Dic-
('
DIF
doktočšo, on. diktovanje ;
nalog. Dictator, d*kta’t™, n. diktator.
Dictatoral dikttorrl, a. (— ally,
adv.) zapovjedni,
Dictatorship, arate iP, a. diktetura,
neomeđena wi
Diction, ai ins o govor israšaj,
Diction : ee
Dictum,
Didacti, anda
Didsppen, ai2"p" o rome (tien)
idapper, *, De ronac ica,
Diader, did“, nera
tation,
Diddle, did’, v. i. teturati se.
Die, daj m i vin o to be dying.
“a's, m. križ (u glazbi).
Diet, daj“t, n.dijeta, bolesnička hrana,
red u življenju; hrana; dnevnica ;
sabor. —, v. t hraniti, usdržavati;
Aremiti po nekim provilima.
umjereno živjeti, hraniti se.
Doug: aint a ito «e reda u
življenju ili hrane tiče,
života, hrana. Dietetic, dapat
a. dijetetičan, po pravilima o
deno tes — 8, ni pl. nauka o redu.
pin” Tite, v. i. rastikovat se, od-
stupati; ne se, ne sla.
galt se, svađati 26; —, v. b rasli-
kovati. Difference, difčršna, D. ra.
slika; vođa, spor, borba; sporna
stoar; to make a —, lučiti -
vlan to split the — dai
kvar; —, v. t. raslitovati.
Different, križna (— ly, adv.) a
rasličan ; raznolik,
vii dvoji oi:
6 — calculus,
Differetiate, diftren’é*st, v. t razli-
kovati,
Difficult, difskčlt, a. (— ly, adv.)
težak, mučan, tegatan; reržoglav.
DIF
Difficulty, difk'lt, n. tedkoda, tegoba,
; otpor.
Dim e etajd’, v. i sumnjati.. Dif-
* fdemoo, dina a. seme, upo.
pifiden,ditak yaa arnt
epovjerljiv, iv.
Dilfer aiblatnt, a, židak, što se
pifores ditt,» nesgrapan, nakazan,
nejednak. Difformity, dvfdemete, n.
nejednakost, nepravilnost.
Diffract, arate we vw. i“ lomiti, Dif-
fraction, d*trik’s*n, n. prelamanye.
Diffuse, dofjaa“, v. t, isliti, prosuli H-
rasprostranili se. —,
dvoja, & (ly, adv.) raširen, razpro-
atranjen; opširan; +- ness, m. op-
žirnošt.
D
Deffused, d'fjasd’, a. (— ly, adv.)
raširen; neuredan — nest, 1. ra-
pigasible, EIJUEb), a. preše, ree
rostranji iv.
pil ease aha’ 'išn, m. širenje, razna-
; opitrnost.
pie’, doljastv, a. (— ly, adv.)
rasprostranjen, raznoien; opširan,
prostran. — ness, m. rasprostra-
njenost, opširnost; obuhvatanje.
Dig, dig, v. t. (imp. ¢ p. p. dug)
kopati, i, prekopati, riti, bu-
Hitt; to — again, prekopati; to
— in, ukopati ; to — out, iskopati,
— wh kopati; traži, marljivo
raditi. —, n, udarac; bubalo.
Digamms, dojam, n. digama, slovo
Die y, die a
Piet i daj diva a trop jagra,
, d'džest,
necrts abornik sakona.
vet urediti, rasporediti ” naerlak,
Pakao api Mat, podačjed; uši,
primiti, rasteorići;
mi mpoto D Dami dini,
pa roditelj; probavljc
spinov lonac, Dire stibility, “de:
Geese birets 2. prodadjivost, Dige-
stible, dediest*bl, a. probavljivo.
(247
DIL
Digestion, d*dies‘é*n, n. probava,
probacljanje; razredenje; dosrije-
vanje (osnove, nakane); rastvaranje
(4 gnoj). Digestive, dodtes' ty, a
‘pomaie probavi.
pire aig, m. kopač; grave —,
Dight, ight, dai, v. t uredili, pripraviti,
Digi fi aid, n. pret; jedinica. Digital,
ŠI, a. preni, pretaat; —, m
pidot. daj'glčt, a. doojesičan.
Dignification, diga'Pke%itn, štovanje.
Digmfied, dig’n'tajd, a. u ly, adv.)
dostojanstven,
Dignity. dig'n'faj, v. ri usvisiti na
asi Koval resiti, uzvisiti, ople-
pigutayy,
dostajan-
atvenik,
Dignity, dign*t*,n, Zest, dostojanstoo.
Dig, ana a ikaj (dee doo
Digres, da dajgres', dtgres' v, i, odetu-
udaljiti se, zastraniti. Digres-
Ba, m. odstupanje; sa-
Digrossional, d*gres*n°l,
seer tho ili ito
digni, on
Dike, «
piltcerste, ane at i ederat,
Dilaniste, dajlan"čt, v. t. rasirjati,
ilapdate, dajlapeast, v. t pokora
Seite ns tates, fe
idator, uli, Pras er
Dilatability, dalsebiret, a ae
zivost, oralvecet Dilatable, dajle’-
tbl, a. rasleziv, pruživ. Dilatation,
dajletevštn, n. prušanje, raspro-
atranjenje. Dilate, dajlč€, v. t. pru-
da rastegnuti; —, v. i. raširiti
se, (on. upon) opširno o čemu go-
sorti. Dilation, dalodin, m. pra.
žanje; odgađanje. Dilator, dajlč't",
n. raspružač.
DIL
‘ilatorincas, dil*tdrta’s, m. sporost,
pins heat oN a Ki tly. adv)
lagan, pers lijen, trom, kami; od-
Dilemma, dajlem', m dilema; tački
7 ‘hor, neprilika, ,ši .
Diletiants, dil*tan’te, a. ubila (umjet-
Diligence, dil*di*ns, m. marljivost,
revnost; nastojanje; braoees. Dili-
gent. dodat, a. (— ly, adv.)
Dill, tn
ih m. kopar.
n .
Dilly-dally. dil dato, v, i. igrati se.
Dilucidate, ‘arija edčt, v. t. ietuma-
čiti, rasjamniti.
A, aii jutat a, Ho rastanjuje,
, ublaiuje.
pire a4 dij, dajljut', v. t. govtanjiti,
rastopiti, ublašiti, oslabiti.
tanak, rijedak, ublašen, slab. Diluter,
drljatš, m. tko ii što rastanjuje,
slabi, Dilution, drljaačn, n. datanji-
nje, rastapanje, slabljenje,
pi a djeva o, daj,
potopski. Diluvium, dslja'vm, daj.
top.
pin, dim, a. (— ly, adv.) taman,
mračan, mutan; blijed; glup. —,
v. t. mučiti, tamniti; —, ¥ i. po-
lamnjeti.
Dime, dajm, n. desetina, desetica;
(amer.) deset senta ("io "dolara).
Dimension, d*men‘s*a, n. dimensija,
mjera; tijelo; — lumber, u komade
oblice.
—, Ve a. izmjeriti,
primjeriti, — less, a. neizmjeran.
Dimidiate, ami
id"*8t, v. t. raspolo-
viti; a. prepolovljen.
tion, dings, dijeljenje na doa
jednaka dijela,
Dimidia-
ene :
Diminative, d*min'juttv, a, ty ate
malen, sitan; umaljajuci; — u.
248
DIO
umaljujuća riječ; — ness, a, mar
loda, sitnost.
Dimissory, dim'*sčr?, a. čim se otpušta.
Dimit, d*mit', v. t, otpustiti.
Dimmish, diur"š, a. otaman, nejusan.
Dimness, dimi ns, u. tamnina, mrak,
slabost, nejasnost, kratkovidost,
Dimple, dlu'pi, n. jamica. —, v. t.
1. dobiti, načinili jamice. Dimpled,
din 'p'ld, a. jamizast, Dimply, dir’-
&. pun jamica.
Din, a, 1B. Buka, glomot, zvekel. —,
VW. td i. dučiti, zvekelati, zaglušiti,
nadvikati.
Dindle-dandle, din’dl d&n‘dl, y.”
bacati tamo amo.
Dine, dajn, v. i. oljedovati; —, v. t.
dati komu objed. nahraniti. Diniug-
room, wage ro, Piko djeluje
trpeza. Diner, daj'o™, je
Ding, ding. v. t. jako udarit, baci
potući; ponadjati; —, v. i. bučitš;
peru ‘dinvdtross, n. tamna, tanno-
smeđa boja (kojega tijela.)
Dingle, din’gl, n. prodol.
Dingle, dingl, v. i. drhtati, zatut-
njiti.
Dingle-dangle, din'gl dan'gl, u. što
se nemarno ljulja.
Dingy, din'die, a. netist, prljav; taman.
Dingy, jd dinghy, dingey, ding’, n.
Disk. “dink, v. t. obući, nakiliti,
Dinner, din’, n. objed, gozba.
Dint, dint, n, udarac; masnica, mo-
drica; sila, moć, jakost; by — of,
po, pomoću, kroz. —, v. t. urezati,
stisnuti.
Diocesan, dojtaleta, dajčs'*sšn, a a
jecezanski. ipadnik
dijeceze; biskup. " phocete, dajtsis,
n. dijeceza.
Dioptric, dajop’tr’k, a, dioptričan;
— glass, durbin; — glasses, stakla
u durbinu, u naošalima ; s.
pl. nauka o lamanju svjetlosti. Div-
rama. daj*rv'in’, a. diorama.
DIP
Dip, dip, v. t. umoditi, zagnjurili;
crpati, lacrpsti; spuštali i dizači
zalošiti
hws je, ronjenje; nagibanje,
nagib, spuštanje; otklon; — of the
dorizon, kut koje točke na pri-
sidnom sa pravim horizdnlom.
'Bipetalone, dajpetvito, a. od dee
list
. Diphtheria, afthi'r, ne difterija.
Diphthong, dif thong, dip’ thong. u
looglaanik.
pita deplo'm#, n. povelja.
Diplomacy, d'plo'm's’, n. diplomacija.
Diplomatic, diplmit*k, a. diplo-
maski; —, 0, diplomata; — 8, n.
pl. nauka o poveljana.
Diplomatize, d*plo'm*taje, v.
i. bii
Dipol ip"ng, n. uronjenje, prigi-
banje, prigib, pružanje, naklon.
Diptera, dip't’r, n. pl: deokrilci.
Dite, daj“, a“ straion, strahovi
Direct, "drrekt, dajrekt, a. upravni,
pravi, ne i; ravan, jasan,
otvoren. —, v. t. upraviti, uprijeti
naperiti; uputiti, adresovati; pri
poslati; ravnati, upravljati, voditi
raspolagali; uarediti ; propisati
naložiti, zapovijedati; to — one's
course, kormilati; as 1d. po pro-
pisu. Directly, dsrektl", adv. odmah,
Direction, d*rek'š“n, m. pravac; uprava,
ravnateljatoo; uredba ; propis, nalog,
zapovijed; natpis, adresa; by — 8
received from, po nalogu.
Directive, derek't*v, a. upravni.
Directness, drrekt'nčs, n. ravni pravac,
najbliži put; pravost. iskrenost.
Director, d‘rek’t, n. ravnatelj, upra-
vitelj, vođa; pravilo, propis; ispo-
ujednik ; ujitelj. Directorial ds-
rks", a. upracni. Directory,
dtrek’t'r', m. uputetvo, pravilo ; rav-
249
DIS
upuinik, imenik, knjiga
; o Histo; direktorij,
tel a obradom gricen
a. okrulan, grozan,
užasan. — ness, n. Direness, daj'-
“nts, n. strahovitost;
manje;
Dirge, do'dš, n. tials, pogrebna
a; < ful, a. tužan, jadikujući,
pit, dok, m. bodež, not; —, vt
Dirl, do'l, v. i. drhtoti, zatutnjeti.
Dirt, dot, n. blato, kal, pogan, netist,
staštvo, podlost. q
m. nečistoća; podlost.
, & (— ily, adv.) nedist,
‘prijev, blatan; sramotan,
prostački; — 'v. t.- okaljati, “er:
ljati, osramotili, obružiti.
Disability, disbilst, n nesposobnost,
slabost. Disable, d*se'bl, v.
učiniti nesposobnim; oslabiti; za-
prijeciti; a —, ed creature. sakat
čovjek ; ‘to — 8 gun, polomiti to;
to — an estate, upropastiti imanje,
Disablement, d*sč'blm*nt, n. slabost,.
nesposobnost.
Disebuse, dis'bjaz', v. t. zablude
riješiti, uputiti; to — oneself, osta-
viti se zablude, predsude.
Disaccommodate, dis’kdm’“deét, v. t
smesti, zadati neprilike,
Disadvantage, dis“dvan't'dš, n. nepo-
godnost, štetu, kvar; to sell goods
to —, prodavati uz
v. t. oštetiti, štetu učiniti, škodi
Di advantageous, dis*dv'nte'd#’s, a,
(— ly, adv.) štetan, protivan, ne-
povoljan; — ness, m. skodljivost,
nezgodnost, šteta.
Disaffect, disčfect, v. t, učinili neza-
dovoljnim. odvratiti; ne ljubiti, ne
odobravati,
Disaffected, disčfek'l'd, a. nezado-
soljan, zlovoljan, nenaklon, nepri-
jateljski ; — ness, n. neprijateljstvo,
nezadovoljnost.
DIS >
Disaffection, disttekt'n, n. nena
klonost, nesadovoljnoet; = poreme-
denoat («dravlja). i
Dim, dis*fa'm, v. t poricati, za-
nijekati, #0; ukinuti, wni-
štiti ‘Disdtirmance, i distfo"mčns, u.
ukinuće.
Disaggregate stale gs vt tu
rastaviti. Deala de
sigegeten, DB, rastavlj
Disagree, dis*gri', v. it ne podudarati
#6, ne slagati a6, razlikovati #6; po-
+ ricali; Ka prittojati, ne prijati;
Ditagreeable, dis*gri*bl, a. (— ably,
nesuglasa:
adr) neshodan, nj ne
ugodan, protivan, —
ness, m. neskodnort, pon
neprijatnost, dr
Disagreement, i me tt soon n. ras-
‘protionost, nesklad, nesloga.
Dieslov/ tis distlan, v. t. zabraniti, kra-
liti, ne odobravali, zabaciti, kuditi,
nedopustiti, osuditi, —, v. i. kratiti
ool abit bec dishian "bl,
, zabaciv. Disallowance,
dis*lau"ns, n. neodobravanje, za-
brana.
Disaly, disčlaj, v. t. prekinuti, riješiti
Disanimate, d*sšnomet, v. t. liši
života,
Disannul, distndt vt to izjaviti, da
dlo na valja; w : gproongua.
Disanoint, dis*ndjnt’, v. t lišiti po-
Dinappas, dis®pi", v. i, nestati, iščez-
ik
Disappearance, dis'pi'rćas, n.
Disappoint, dis*point’, v. t. razočarati,
prevariti u nadi; savarati, osujetiti ;
prevariti; he was — ed of, nije
dobio čemu se nadao.
Disappoint-
ment, distpoint’mnt, n. rasoearanje,
qeujedenje, nezgoda, nsprilika,
Disapy obation, d*sipr’be's*n, u. ne-
vanje, prikor.
Disappropriate, dis*pro’pr’st, v. t.
Kr
250
DIS |
Disapproval, dis*pra’v'l, m, .zamje:
ranje,
Dieapprove, dis*prav’, v. t ne odo-
bravati. zamjerali; "zabaciti,
Disarm, dun. ¥. t. rasoruzati ; |
ličiti,
Disarrange, dis*réndi’, v. t. pore-
metiti; — ment, n, nered, zbrka,
Disarray, dis'ra’, v. t. svući; pore-
maii, rasjerai =, mo nered;
pilasvočiato, dičso'štat, v, t. fa-
stavili.
Disaster, d*ras't"“, n. nesreća,
— mt uneerediti, nakazili.
strous, d*zas’tr’s, a. (— ly, ae)
earetan, poguban, strašan, nevoljan,
ivan, v, &. zalajiti, po-
zabaciti, ne odo-
Di
rek,
briti,
Disavowal, die*vau“l, Disavowment,
divani mob ojenje poricanje, ni-
VOWS,
pisband disband,
haa razbiti;
(ogjeku) ; razići se, razbje
vide dubai, vt i
; ogu
Dibsliet, disb‘lif, n. nevjerovanje,
poje
Disbel bellove, disb'liv’, v. t.d i. one.
jerovati, tajiti, dojiti Desbeliever,
isb*liy*", n. nevjernik.
Disbench, drabenši, 1 t oljerati sa
upo ili
Disbosom, Been, ¥. t. obznaniti.
Disbowel, daka v. t tevaditi,
iznijeti na vid;
Disbranch, ates, v. to okresati.
Disburden, dt arden, ve to rasto-
variti, rasteretiti, olakšali; raskrčiti ;
bd — on any: one, naprtiti komu
ta.
Disburse, d*sbo's’, v, t. izdati, trošiti,
predajni — ment, m. izdatak,
predujam. Disburser, d*s-
bore? a. plalac, predujmilac.
Disc, disk, n. Balu plete, ploha.
Discage, dekadi“, v. t. pustit iz kre
DIS
Discard, d*ska'd’, v. t. odbaciti, od-
lašiti, ostaviti, otpustiti, —, n. uklo-
mnjenje Rarata, izbačene karte.
Discern, d*zo'n', v. t titi, racabrati,
rasposnati; Lv.
ic (between) razlikovaći. Discern:
d@x0"n*, m. razabirač, motrilac,
enalac. "Discernible, d*0"a'b], a.
Ho može da se
Borit; — faculty, ukus; —,.n. ra-
oštroumlje. Discernment,
dzorn'm*nt, n. raspoznavanje, sud,
oštroumnost.
Discerption, droop, 0. pasidanj,
Discharge, ‘aretw as, v. t. iatovariti,
iskrcati, depresnibi;
riješiti, oslobo-
diti; ie molo, puknuti ;
akalići; plašiti, namiriti; iskupiti;
činili, isvršići;
slinuli, dojć opna pusti
(čir); to — itself, uijecati (kao
rijeka) to — one's duty, vršići
16, opa-
dužnost; —, wi. polomili se,
dii, pucati, pobijedi (o boji).
. iskrcavanje; f
spnina ;
renje, namira; to obtains a fall = -
bili sasvim oslobođan:
Discharger, dročavda“, n, istovari-
valac, iekreivalac; pucalac; oslo-
boditelj; odvodnik lettrički); potpor, popor,
greda.
Disciple, dain), 0, učenik, djak
Disciplioable, dis*pl*n’bl, a. ješka,
poslušan. — ness, n. učeljivosi
iplinarian, dekora, Mi ito
ae liže zapta, dleciplinars ; —, ne
atrogo pari na red i
Dietiplingy, Parla, Ho se tte
reda, sapla; diseiplinars
Discipline, lin, m. poučavanje
odgajanje; snanost, umjetnost; red
rap, pedepeanje, kazna; bis. —,
poučavati, odgajati; držati w
251
DIS
ređui u zaplu; ukrotiti, kazniti ; bt-
čevati; zaptom popraviti. Discipliner,
die*pltns", u, učitelj, odgajač. <
Disclaim, d'sklčm, v. t. zatajiti, za-
; zabaciti, napustiti, odreći
= Disclaimer, deskle‘m™, n. iko
odreknuce.
Disclose, “diaklos, nt
tovati, prokazati ;
se. Discloser, drsklozšt, n. otkrivač.
Disclosure, d*sklo’t**, nm. otkriće,
očitovanje, objavljenje ; objašnjenje ;
otkriti, oči-
w. i. otvori
— lor, dtskol™, v. t. pro-
čemu. boju, učinšti Mo Bli-
jedim, prefarbati; nakaziti. Disco-
‘oration, dtskolsrorštn, n. Blijedenje
ijenjanje gubljenje) i pjega;
akan coloured, deka,
a. pjegast, Jaren,
Discomfit, d*skom'Pt, a t. razbiti,
poraziti, potući, rasljeroti; smesti.
Dircomftare, diskom BE", a, poraz,
Bigomfort, skom,
nemir, neugodno, žalov
uznemiriti, rastuditi,
Discommend, disk’mend’ v. t. koriti,
ne odobravati.
Pano, diskmčd“t*, nm. ne-
neagodnodt nepriika, šteta.
Dit dskom*o, mot. likiti
Diseompose, Pdiskimpor, ve t, pore-
buniti :
ronal
Discolour,
mijeniti
zla volja,
to
scomposure, disk*mpo; im m. nered,
smetnja ; nemir
Disconcert, disk*as0"l, v. t. zabuniti
omesti, smutiti; osujetiti: -- ment,
m. zabuna. Disconcertion, disk'n-
sarin, on. dumjenje, osujećenje;
piscovtormit, disktnffvm'te, m. ne.
hodnost, nejednakost.
Diveongraity disk’ngrat*, n.
audaranje, nemuglas, erotionort
Disconnect, disk*nekt’, v. t. rastaviti.
Disconnection, disk’nek’s'n, m. ra-
stavljenje, nestašica sveze.
DIS
Disconsvlate, drskčn's“let,a. nentješan,
n feo žalostan; — ness, D. ne-
ntješljivost.
Discontent, diskatent, n. nezado-
coljnost, —, a. nezadovoljan.
ozlovoljiti. Discontented, disk“n-
ten'trd, a. nezadovoljan; — ness,
nezadovoljno«
Discontenting, disktnten'V'ng, a. ne-
prijatan ; nezadovoljan.
Discontentment, disk'ntent'm'nt, ne-
zadovuljnost.
Dicsontinuance, disk*ntin‘ju'ns, m.
prekid, prestanak. /
Discontinue, disk‘ntin’ju, v. t preki-
nuli, obustaviti, ostaviti, ostaviti se
, ve i, prestali, zapeli,
, e, biti isključen (from).
Discontinuity, d*sként‘nja"t", n.
prekid, praznina.
Discontinuous, diek*atin‘ju's, a. pre
kinut: nesvezan; otvoren, dubok i
širok (vana).
Discord, dis'kA'd, n. nesloga, nesklad,
razlikost. cordance, - ancy,
skard’ns, — “ps', n. nesklad. Di.
acordant, deskivdsnt, a. (— ly,
adv. nesložan, Protioan, neskladon.
Discount, dis'kaunt, n. odbitak, po-
put; (na mjenicu). odraču«
navanje; bank of — diskontna
banka ; the banks have suspended
—, banke ne diskontiraju više ;
lodge a note in bank for =
dati koji papir diskontirati u koje
banke. —, diskaunt, d‘skaunt, v. t.
odračunati, odbiti, popustili (u
cijeni); diskontirati,
Discountable, drskaun'tbl, a. što se
diskontirati
ripa d*skaun't*nšns, v. 4.
odvraćati, ne odobravati,
prijeći, zabraniti, ne trpjeti; —, m
neodobravanje.
Discounter, dskdunt, m. koji die
skontira, diskontant.
Discourage, doskorcdž, v. t. lišiti
arčunosti, volje ili, odvra-
titi; titi. Discouragement, d*-
poništiti
akor*dim'nt, 0. oduzimanje veselju,
252
Discoverer, d'skiv'r", m.
DIS
volje; odvraćanje, zastrašenje; za-
preka, neprilika.
Discourse, d°sk&rs’, n. razgovor, govor ;
rasprava; predavanje; saopćenje ;
ad?
—, vod. razgovarati se, govoriti,
raspravljati, suditi; v. t. (o čemu)
govoriti, (9 kime) rasgovarati sc
Discourser, drkd"a", n. govornik.
Discourteous. dtsko"čis, a. (—, ly,
adv.) neuljudan.
Viscourtory, doskdvtest, m. neuljudnost,
Discous, dis'k“s, a. širok, plosnat,
Discover, d'skov“", v. t, otkriti ; oči-
tovati, pokazati; iznaći, pronaći;
i
Discoverable, d"skov"
“bl, a. što moše
, pozna; vidan.
otkrivač,
nalagač.
Discovery, dskov“r", u. otkriće ; oči“
lovanje ; predlaganje (trg. knjiga) ;
pronalazak; to make the — of,
otkriti; to make a fall — of ones
estate, iskazati točno svoju imo-
vinu.
Discredit, drskred“t, m. zao, ruzan
gla; sramola; —, v. t. nee
vjerovati, sumnjati, ne uzdati sc;
dovesti na zao glas; Discreditable,
deskred"tčbl, a, sramotan,
Discreet, d°skrit’, a. (— ly, adv.) opre-
zan. pametan, vazborit. — ness, n.
opreznost, razboritost, pamet.
Discrepancy, d‘skrep’*ns‘, dis‘kr‘p*ns*,
n. različnost, protivoslovle, protivnost.
Discrepant, dis'kr'pčnt, a. različan,
protivan.
Discrete, d'skrit, a. (— ly, adv
odijeljen, zaseban.
Diseretion, dtskresn, n. opreznost,
razboritost, mjera, sloboda, uljndnost ;
to surrender, at —, predati se na
milost i nemilosl; it is at your —,
na volju vam je; to play at —,
igrali se za ueodredenn svotu; to
use one's own — in, sasvim po
svojoj volji raditi.
pst 253
Discretio-nal, — ary, drakrešćaši, —
“et, a. samovoljan, neograničen
power, sudačka, puna vlast.
Discretiv, d*ekrit'v, a. rastavljajući,
1 protioni. >
Discriminate. d*scrimnét, v. t. lu.
i, razlikovati, rastaviti, odijeliti ;
t razabrati. — d'skrim"net,
a. (— ly, adv.) razli .
Discrimi:
žaji
oprezan, prohirač. Discrination, di-
skrim'ne’s* je
(ly, adv.) do luči,
odlikuje, značajan; tko ili što vaz-
likuje, razabire.
rown, d"skraun, v. t. livili krune.
alpate, dtskol'pčt, v. t. opravdati.
ursion, d'sk0"s"a, n. tumaranje
pretresunje.
Discursive, drsko
od
"va. (— ly, adv.)
rude, sa zatijuion M
stupanj: stalnost.
Discus, € ‘ai n, kolut, ploča.
Discuss, 4° v. t. istraživati, pre-
pret " kušati; ru-
staviti. Discussion, d'skoš“*n, n. pre-
tres, rasprava. Discussive, dtskis“v,
a. što rastavlja, dijeli,
a Discutient, drskjarš"
B. koji rastvara, rastavlja.
Disdain, d'zdčn', v. H smatrati ne-
vrijednim, prezirati; —, v. i. oh
liti se. —, m. preziranje, oholosi
zlovoljnost. Disdainful. d*zden'tul
Ga ly, adv.) prezirajući, preziran,
ness, n. prezir, neuva-
rješava
a. lija
ai je.
Disease, dizi, om. bolest, nemo“;
—1,¥. t. učiniti bolesnim. Diseased,
dozižd', a. bolestan, nemoćan; —
ness, n. bolest.
Disedge, d*sedi’, v. t. otupiti, ubla-
diti; zusitili,
Disembark, dis'mbark’, v. t, iskrcati;
—.v. i, iskrcati sz. Disembarkation,
dis*mbkč'š“n, m. iskrcanje.
DIS
Dizerbarrass, distmbir’s, v. t.-oalo-
boditi, rij
Disembody, dismbid", vy. t. otpustili.
Disembogue, distmbig’, v. t. izliti
izbacili, ibljuvate; v. i, io
cuti, izlijevali se, izići, i
Diserbosom, dis distmbuz“m, v. t.
nuti od grudi. udalji
Disembowal, distmbau“l, v. t. parati,
izvuditi,
Disenchant, distnéant’, v, t, opčiniti,
osloboditi čava.
Disencumber, distnkim’b®, v. t. ra-
steretiti, osloboditi. Disencumbrance,
dis*tnkom'br“ns, n. rasterećenje, osla-
bodenje.
Disengage, distngčdi' v. t. osloboditi,
ti, oprostiti od čega; rasvrsti,
cave učit otrgnute. Disen-
gaged, distngédéd’, a. slobodan,
čepove, dokolan; — ness, m. alo
Divengagement,
oslabodenja, ri
Disentangle, 4
mrsiti, osloboditi
n. onlobođenje,
Disenthrall, dis*nthral’, v. t. osloboditi.
taj'tl, v. t. ličiti prava,
dis'ntwaju', v, t. odviti,
, dis*stabl's, v. ti whi-
ustanovljeno; oduzeti
učiniti, du što ne bude
državno; — ment, n. ukinuće čega
ustanovljena, državna.
Disesteem, dis'stim',n. preziranje. —,
v. t prezirati.
Disfame, d*sfem’, n. erumota.
Disfavour, uste, *n. nemilost —,
vote memilostivo, neprijatno po-
stupati,
Disfellowship, d*sfel'9š'p, v. t. isk/ju-
Distiguration, d°sfigjne’én, n. na-
kasanje. Disfigure, d'sfig’', v. t.
nakazuti, nagrditi; — ment, grdoba,
nakazanje.
B DIS
Disforest, d'sfdr'%st, a. t. dskrčili
Distranhise, dosfržu'čtz, v. te ° liši
;, sloboština; — ment, n.
rar sloboština.
Disfarnish, d°sforn's, v. t. lišiti, ix
ote Sots osi |
djecom.
Disglorify, d*sglo'rtaj, v. t. išić slave,
isglorify, dtaglo'rofaj, v.
Disgorge, dtegitdi', v. t, ikad
poor ea Rar
srumotan. — fulness, :n. sramola.
PoPorašui, nabio, prosin
i, na aa
ža; opriti. —, B,
mons ment, a. preru-
enja iser, 2%, m. iko
Dig ats ot liti,
iki Fi ed ogadi sro
Bei ed with
x iphone a drag
are 127. Disgusting, a%go’-
tng, a (— ly, gadan,
ih ih a u etjelay jlo; cloth,
krpa, sudopera g —, water,
—.t
as tempt na do} slo postupati,
Ditharmontoes dishačmo'ns"s, a. né-
skladan. Dishsrmony, d*sh&"m‘n*,
Diahearten,, drshain, v. t liši,
Disherison, aber", nm. Haenje ba-
Hingtoa.
Dishevel, d*iev'! ve Y. t raicupatl,
Dishing, did”,
Dishonesy, dnt, a. (ly, adv.) ne-
piievčiy. A2dn“at, n. nepoštenje.
Disho:
šlenje, sramota. —, ¥. t. sramotitt,
254
nour, — or, dišne, n. nepo- niši
DIs
osramotiti; to — a bill, ne platiti,
ne prihvatiti mjenicu.
Dishonourable, d*zčn'ršbl, a. (— bly,
adv.) srumotan,
Disillnsion, dis'iaićn, m. rustriješ
enje; Ye ši
Disinclination, dis'okl*ač'š*n, Laže
neprijateljeteo. Di e,
distaklajn', v. t. odvrašiti, učiniti
nesklonim,
Disinfect, dis'nfekt', v. t. raskušiti.
Disinfection. dis'nfek'išn, n. ra-
skušenje,
Disingesuous, dis*ndai’ns, a. (— ly,
adv.) m, neiskren, lušan. —
ness, n. neiskrenost.
Disinherit, distoher"t, v.
Bini Disinbume, Peri vb
pisi, dtain'tegšt, v. true
Disintegration, dis*nt’;
peered i
Ditinter” vdisrate, v. t, opet iatopati,
jeti; — aan. a.
iskopanje, iznašanje, .
Disinterested, drain Bresttds A ( a red ly.
adv.) nesebičan, — ness,
a, ra
wn, nesebičnost,
Disintreate, dčrin'tekčt, vt ras
Ba, gdi 0 E rasta
joi jot, v. dičačiti,
i gretrgnuži Disjointed,” d-
a. rastuvljen, o
cos odijeljen,
Disjunctive, a S
modri ja
Dislike, drslaji", v. t.
Me Nt oe
Dislolate, dis kot v. t odmaknuti,
iščašiti. Dislolation,
Pke'i'n, n. odmaknuće ; idtakenje.
Dislodge, d*aldš', v. t. tatjerati, uklo- °
iz alana ; krenuli, isljerati
(divljač); —,v. i dveliti se, krenu ti se
* Dis .
Dislojal. d*sloj*i, kre (- ly, aay.)
nevjeran, jie. Di-
sloyalty Sages, ao no m. nevjernom.
Dismal, diz'm'l, u. “tig orate
pl. crnina; (amer.) močvara.
(— ly, adv.) nesrecan, lorredan,
dobni žalostan, turoban, strašan ;
crni dan. ‘Dismality,
deri: et, "mga, žalost. Dismalness,
ik a žalost grotota.
ismantle, draman'tl, v, t. raspremiti
(brod valiti,
ljivost, strah.
Dismember, dssmem' be a =
raskome
ssa cust, pu
stiti, odbiti. ra dtsmis*l, n.
otpust. Dismission, d@emis*n, m.
otpust, peat, odbijanje,
Dismount, d"smaunt', v. i. odjahati,
«jahati; —, v. t. zbaciti; ušutkati,
polomiti (top), skinuiš # lavete.
krvh odenš, v. t. učiniti ne.
pitobedience, te adie bi das, =. nepo-
alužnost, nepokornost. Disobedient,
dis*bi'ant, a. (— Vaši ady.) meee
slušan, nepokoran, diate,
v. t. 2 i, me slušati, ne ri
Disoblige, dis'blajde, v. t. posunati
biti neprijazan, uznemi-
a kim slo,
rivati, ment,
Disabiging dieblajdtne ony,
adv.) neuljuđan, neprijuzan.
Disorder, d'edra'", ne nered, omuinja,
zbrka, neurednost, nesakonilost, ne-
pravilnost; pobuna; nemir; nela-
grdno, Bolest; poremeđenosi (uma).
A, poremetiti, ; mu
pobrkati
wi i eal bol nemoć; škodšti;
; rasrdik.
'dvskrdšd, a. neuredan,
Disordered,
-aspuiten, razuzdan.
Disorderly,” “duirdeis, a, zbunjen,
amelen: poremećen; nemiran; ra-
255
bis
Po ania neumjeren; nezakonit, e
Disordinats, korona a seuredan,
vilen,
bespra
Disorganisation, drsš'gšatzčćićn, n.
razustrojstvo, poremecetje, nered.
privet gree d*sd"gonajz, vw. t. ra-
Disorient, kote rent, v. t smutiti,
Disown, a peed M t satajity 2 sanijekati,
pjene deapardi, LA zari ponisiti,
oaramoliti, prezirati,
corti Die Disparagement, dspir-
*džm'at, m. netkodna > ženi ranged
saves, koji nije prema staležu;
niženje, ukraćenje; sramota, wo! ale,
pogrda. Dieparager, d*eparsde™,
1. ponisivad, presirad, woreditelj. ‘Diy
paranan ep d*spar*di'ng:,
pijuni dis’ Pore a posve nejednak,
» neskladan. Dispr-
om oper, m. nejednako», ruz-
A ie, ¥. t rasgajiti, otec
pipet dep, y. t. dijeliti, ras.
dijeliti, imi keca
nui se, rascij —"
Ener, valent sight očna (nt
papas passionate dspuššnet, a. (— ly,
Iv.) miran, spokojan, nepristran,
+. nestrastven.
Dispassioned, dtspša“nd, a. nestra-
Dispatsh, a ae M t uskoriti, pe
hitnja;
roteča; bearer of —
glasnik; pneumatic,
tička pošta; —- go
roba. Dispatcher, epae, m. Brak
ubilac; skončava
; otpremalac, otpracljuč, kr
DIS”
calar, otpremnik;
bi Prka šeta.
jispel, despel’, v. t. rastjerati,
Dispensable, deepen’ ‘e°bl, a. oprostiv,
otpustiv, ruzdjeliv. Dispensability,
d*spens*bilt*, n. jvost,
spensary, d*apen's*r", m. mjesto, gdje
iromasi dobivaju. badave ljekove i
liječničku pomoć. ispensation,
sp'nsé'én, m. razdioba; dijeljenje;
— of averages,
volja božja; objavljenje; oprost;
isprika.
ive, dtspen'stiv, a. opra-
Dispensatory, d‘spen‘s't'r, a. opra-
štujući; —, n. knjiga o ljekarijama,
farmakopeja.
Dispense, dsp.
davati, podje
kove) praviti i davali; —, w.
(with) osloboditi ae; oprostiti pi
(česa); izaći na kraj bez česa, biti
bez čega; naputiti, nai dii se
s kim, Dispenser, dtspen's™, dje-
litelj, razdavalac; pripravljač lije.
kova,
Dispeople, d‘spi‘pl v. t. raseliti, opu-
stiti, Dispeopler, d*spip'l", m. ra-
seljivač, pi
Disperse, KOA
sijad, širilac. Dispersion,
. rasipanje; rasijanost; dijeljenje.
Dispirit, apie, vw. t. oboriti, lišiti
oo uništiti. Dispirited, dspir"vd,
klonuo; bez bet dula.
Displace, les’, v. t. premjestili,
aknuti, odmaknuti; zbaciti, sl
nuti; istimui; prognati, Displa-
cement, d*splčs'm*nt, n. pomaknuce,
lenje zbacenje; samjena.
plače ‘splant’, v, t presaditi,
premjestiti; raseliti ; iskorijeniti
Display, dtsple’, v. t, razviti,
kazali, očitovati, otkriti; razložiti
iznijeti, izložiti; imtaknuti; prika-
zali; —, ¥. i. otvoriti. razvili, hva-
Uli se, razmela.š se. —, m. razvi
256
DIS
janje, otkrivanje, razlaganje, izla-
ganje, prikazanje; raskol, aja
Displayer, desple*,)n. razvijač, i.
a
Displeaso, dtsplis', v. to ne militi se,
ti neugodan; to be displeased
with, arditi se na
Bispleasarable, ato et*r'bl,
a. ne-
Displeasare, dsplet, n, nezado-
voljnost, muka, nepriliku
Displicence. — on, dis'pltsšns. —
ast, n. nezadovoljnost,
Displosion, d'splo't°n, n. prasak,
lame, d‘aplam’, v. t
pone, d'spon’, v. t. raspolagati,
piso drape, m. zubava, fala, ve-
, Vod. igrati se, šali
ae, —, v. t. odnijeti.
a raspoloživ.
n. raspoloženje,
moć; poraba;
Siena
Disposable, d“spozsbi,
Disposal, drsporzii,
uređenje, naredba ;
to be at one's —, biti na raspo-
loženje, službu; to have the — of,
nječim raspolagati.
t urediti, odre-
to — of, raspolugati, gospodarili,
dati, udati, podijeliti, upotrebit!
izdati, prodali, darovat, ukinuti,
započeti, u najam dati, uložiti, na-
mjestiti, upravljati; they know not
“how, to — of themselves, neznaju
ito bi započeli; to — of one’s son
to school, to a trade, dali sina u
školu, u nauk; how will you —
of your son. io ćeš sa svojim
sinom; more than can ba — d of,
više, nego li treba; a thing to be
d of; etvar, što ju se može dobiti,
odati, kupili; — d of, prodano,
Disposed, d*epčzd', a. to be — biti
gotov, pripravan, voljan; ill —, bo-
lestan,
, zlovoljan; — ly, advu 'do-
brom redu, k
Disposer, d*spo'z", D. raspolagač,
davalac, upravljač, gospodar.
DIŠ
Disposition, disp'niš*n, n. wredenje,
tela; ravrobnja razdijeljena
beti raspoloženje, narav, ćud;
volja, ljubav; stanje; to make — of,
raspolagati čime; to have a — to,
imali dara za.
Dispossess, disp'zes' y. t. lišiti po-
sjeda, istjerati iz posjeda. Dispossed,
disp*zest’, a. sbunjen, smućen. Di-
spossession, ‘isp'zes"n, n, tjeranje
is posjeda,
Dispraise, depres’, m. grikor,, sra-
mota; —, vt koriti.
Disprize, drepraje', v.. t. omalova-
žavati,
Misprouf, dspraf, n. oprovrgavanje.
Disproportion, dispr’pt#a, neraz
mjernost; —, V. t, lililii ruzmjera,
sklada, ‘nakasati. Disproportional,
dispr’pars'n'l, Disproportionate, di-
sprpa"s’net, 8. nerazmjeran.
Disproval, d*apra'v"l, n. oprovrgnuće.
Disprove. dtsprtv, v. t, oprovrćii
dokazati, da je što krivo, lažno;
Koriti, Disprover, dtspra'r*, m.
oprovr: protivnik.
Dispatable, dspja'ttbl, a, . eporni,
osporio. Disputant, dis‘pjatnt, m
protivnik u prepirci, prepirač, ra:
+pravljač, Dspatations Seek,
n prepira bispu tious, dispju-
: mje.
spute, Geapjat |. prepirali se
pravdali sd » ¥. raspravljati;
osporiti; pobijati. —, n. prepiranje,
pravda; beyond all’ —-" past se
neosporie. Disputer, Papa, m
prepirač, džandrljivac,
Disqualification, d°skwl*fke'#n,; n,
nesposobnost, Disqualify, deskwči
“fj, v. t, Šiniti nesposobnim.
Disqu et, deskwaj"t, m. nemir, rd
lojazan. Disqu eter, arakway ee
nemi: isquietness, isqie<
tude, kwaj "td, 1. nemir.
Disqusition, diskweziš“n, n.
vanje, rasprata.
fetraži-
Disregard, disr'gi'd’, n. neveažavanje, |
presirunje, —, -Y. t. neuvažavali,
257
DIS
presirai, zanemariti Diregardlu
nepužljio, preziran.
Disrelieh, derali, m. gndenje, me-
naklonost; zao ukus, gadljivost, —,
v. i. ne voljeti, gaditš se, ogaditi.
Disrepair, disr*pe”, 0. po
ebitost
tri raoka.
pisepriale čiju, Sie, war
motan, prost, repu! \-
rje, m. zao glas; to fall into
» doći na zao glas; to bring any
one into —, to bring — upon
any one, ievikati koga.
Disrespect, disr‘spekt’, n. neučiicost,
neuvašavanje, nepoštonan rasa
pectability,
nepoštenje
able,
m
lisr*spek'tšbl, m
jan. Visrespectfal, dis
spektfal, a. neudtie, neuljudan, ber
poštovanja.
Disrobe, d*srdb’, v. t. svuć, ličiti,
to — oneself of, ostaviti se; —
“vy. i, vući se.
‘oot, deerut', v. t, iskorijeniti, pot-
kopali.
Disrupt, d'erpt, v, t. resbić, Di-,
sruption, drsrop'š*n,n. raslomljenje;
prijelom, rastrganje, prolom, puko-
tina. Disruptive, d'arop't'v, a. što
lomi, kida.
Dissatisfaction, disčtafšk'š“n. n. ne-
zadovoljnost. Dissatisfactory, dis-
Fvsfik'ir, a, što nezadovoljava, ne
dovoljan. Dinaatisy, došo, rt
ne udovoljiti ; učiniti nezadovoljnim,
lovoljnim,,
Di ait, v. t detjerati sa aje-
dala, svrgnuti a pri;
Dissect, doku, KA Ek
rasglobiti. Dissection, Frari a
razuđivanje, paranje, razglabanje.
Dissector, deck, m. ramđivać,
razglabač, anatom.
Disseize, dteiz', v. t. istjerati iz po-
2, proto zakona. Di
ai’, m. datjerani iz posjeda. Dis
seizin, dtsta'n, m. tjeranje iz po-
sjeda, Disscizor, dtai'z, m. neza-
koniti zausimač posjeda,
DIS
Di issemble, dtsem'bl, v. t. tajiti,
krivati, okrivati, hiniti. graditi
protean ‘ati se. Di
dsšembi“h a. leemjer, pritajivać
Disseminate, disemsačt, v. t. sijati,
rasijati; razglasiti, raznijeti. D
mination, distm'n&'šn, n.
vanje, razglativanje, raznalanje.
Disseminator, dtsem'*nči", n. raz-
nosilac.
Dissension, d'sen'i*n, n. razilaženje
u mišljenju; nesloga, pravda, kavga.
Dissentious,. d*sen’s’s, a, svadljiv
buntovay. Dissent, d*sent', v. i. ra-
silaziti se (u mnijenju, vjeri), ne
slagati se; —, m razilazenje, razlika
(u mnijenju, vjeri). Dissentaneous,
disnte'a”s, a različan, nenuglasan.
Dissenter, d*sen'i", m. inovjerac;
ko se ne slaie s engleskom driav-
nom crkvom Wissentient, d'sen’-
Bat a. drugoga mnijenja; without
a single, —, jednoglasno.
Dissepiment, d'sep*ment, m. pretin
Dissertation, dis“te’sn, n. rasprava.
Disertator, dis’ tev, n. raspravljač.
Disserve, d*vi'v, v. t. "škoditi, oštetiti,
Disservice, utsd"v's, n. šteta, kvar
Disserviceable, d*tsč"'v*s“bl, 9 štetan,
škodljiv.
Dissever, dtsev
staviti, dijel
issembler,
, vo te razlu
v. i rastaviti se.
Dissever-
, drsev“"ment, m. rastavljanje,
razlučenje
Dissidence, disdns, n. nesloga, svada.
Dissident, dis'd’at, a. različe
dan; —. m. inovjerac.
Dissilient, drsiljčot, a što se raspukne.
Dissimilar, d'sim"l", a, različit, ne-
Disimilarity, distm*lart,
font, neslignost. Dissimilate,
it, ov. t. učiniti nesličnim.
Dissimilitude, dis'mil"tjud, 0, ne-
jednakost, nesličnost.
imulate, dtsim'julčt, v.
Ainiti, Dissimulation, “simul *n,
,D. pretvaranje. Dissimulator, de
‘sim'julat®, n, licemjerac.
258
DIS
Dissipate, dis“pćt, v. t. rasipati, ra
aljerali; vani, rastočili; rastre
i razuzdano ži-
pated, a: nc
spudten, razuzdan. Dit-
sipation, distp2'sa, m. rasipanje,
ia ae tešenost; razuzda-
rasi
Disročtable, dr"), a. nesezan, ne-
sređen; nosošen; razdjelja. Vis-
| drsosl, a. nedruševan.
Bt, v. t. rastavili,
"n iene, rastavljanje
issolabillty, disčljubil“ls, n, rastop-
pičistale, di
rastvoriv, djelio.
D.ssolute, dis“ljut, a. (— ly, adv.)
vaspuiten, va.uzilan, raskalašen;
ness, u. raz
ubi, a.
Dissolittion, d
rastaoljunje
aatapanje,
rustoaranje; rnapust;
(društva); topljenje, ta
a. vastopljiv,
lenje; smrt.
Dissolvable, d*zčlvšbi, *
omekšati; to — partnership, raz
ortačiti še; —, V. i ravtopili se,
taliti ac, rastvoriti raz
se, raspan
8. što topi, luli, radtva-
ssulving, dezdlv'ng, a. ra-
slavljajući: — views, maglocite,
promjenljive slike.
Dissonance, disušns, n nesklad; ne-
složan glat; nesloga. Vissonant,
distunt, a neskladan, razdešen;
različit: protivan, nesložan.
Dissuade, dawči', v. t. odoraćuti, od-
govarali od čega, Dissuasion, d°s-
Wein, n. odoruđanje, odgovaranje.
Dissuasive, d'ewe's'y, a. odora-
*k, a. doosložan.
“bl, a. dvosložna
DIS
Distafi, dis‘taf, n. preslica; ena, ženski
rod; — Day, Saint Day, dan
iza tri kralja; the — side, (of the
house), ženskadija; by the — side,
po materi; — woman, prelja.
Distain, dtsiča', v. t. oskorniti, osra-
motiti.
Distance, die’t’ns, n. daljina, uda-
Yenost, rastojanje, vazmak ; ustezanje,
hladnoća, poštovanje; to keep one's
—, uzdržavati se, čuvati svoje do-
stojanstoo ; out of —, iz vida, ne-
dogledan ; a few miles — from,
njekoliko milja udaljen od; at —,
daleko; it a —, i daleka; to be
ata —, ne slagati ee; — post,
alup udaljenosti kod utrkivanja. —,
¥. t. utrkivanja. —, ¥. & odmak:
nuti, udaljiti; nadvladati, natkri
liti; a Od horse, konj, koji se me
smije više ulrkivot, jer nije bio
stigao do stupa, kad je prvak bio
već na cilju.
Distant, diet ‘int, a.
dalek; nejasan,
Distaste, detest’,
žanje,
sranje adv.) udaljen,
a fai gnu
nrakost —, ¥ t. ne voljeti,
gaditi se, gnušati ae; taga ne
Sulit de, ari, odlood čiti
— ful, a. gnusan, gadan, "neugodan,
mrak. — Zvan lpesa, m. gad, neu-
godnost, mrskost.
Distemper, dtstem'p“", n. Bolest; Buna,
nemir; slikanje vodenim bojama;
to paint in —, slikati vodenim bo-
jama. —, ¥. t. oslovoljići, rasrditi;
poremetiti zdravlje, pokvarili.
Distemperatare, drutem’p'r'e*, n, ne-
mir, nered. boleHjivost, poremećenje,
smućenost.
Distempered, dtetem'p“'d, a. dolešljiv,
boleslan, zbunjen, nemiran, srdit,
neumjeren.
Distend, retona ve t prušiti, ra.
oteći. Distensi-
a i, a. prudivost.
bietonaibles € en'e*b), a. prušiv.
Distent, d'stent' a, rastegnut raspro-
atranjen. Distention, — tension,
259
DIS
saten, 0. pružanje, rasprostra:
Distich, div, n. doostih.
Distil (1), atatil, v. i ewriti, kapati;
ishecati; —, v. t. pustiti da kopa,
curi; prečiićavati, prepicati, da
lovati. Distillation, distl&'sn, n.
prečišćavanje, prepicanje, destilacija;
kopanje; ilo je prečišćeno, destilat,
najbolje, jezgra. Distiller, d*atil”,
pecan, rakiditjan Distillery, d*-
ir, m. pecara.
patil, ent, ‘Fetilmnnt, RB. proizvod
destilacije.
Distinct, drstinkt, & različan; osobit ;
jasan, određen. Distinction, a
atink’s'n, n.
"Distinctive,
Healiajons — mark. sak odli-
kovanja; — ly, adv. odlučno, jasno,
jctncss, dtstinkt'n*ss, n,
0st, jamost.
ji stioguiahe a dosti, vt luditi,
raslikovati, omačiti; dijeliti; to —
oneself, odlikovati se; —, v. i.
razlikovali se.
Distingujshable, destin' ‘gwrs*bl, a. što
moše da se raslikuje, vidan, osjetan.
Distioguisher, destin’ om ode
lac, posmatrač, 1 .
pistori distA't, v, Ka radara iskri
viti, isprčiki. Distortion, dtstdvstn,
n, isvrlanje, krivljenje.
Distract, nike: v. t. odvratia;
svrnuGi, rastresti, buniti; smesti,
zbuniti, uenemiriti, mučiti; poreme-
Gli; dijeliti, rastaviti. Distracted,
dostrak'td, a (— ly. adv.) ematen,
zbunjen, amušen, 1 Dižtractkon;
drstrikćitn, n, rustreženost, nemir,
zabuna; odmor, sabava; emušenos,
ludost; nered, buna.
Distrain, dutrša, y, t. usaptiti, fy meat
u.zalog, sudbeno popisati; — ble,
&. što može da se bra Distrainer,
deetran®, n, wu:
Distraint, drstrčnt', a capone.
Distress, d'stres’, n. zalog,
atear; muka, nevolja, atiska, škripac;
dtstink't'y, a.
DIS —260_ DIS
pogibao, opasnost; al of -- znak (običaja); to fall i
pogibli, —, v. t. be ski prisiliti; | neobično, nebili običaj.
dovesti u nevolju, u škripac, u ne- | Disutilize, dtsjatslajz, v. t. užimiti
priliku; zađati boli, muke. zaludnim, nekorisnim.
Distressful, d*streg'fol, a, (— ly, adv.) | Disvalue, d‘sval’ju: i,
nesrećan, neil, “jadan; mukom | liti orijednost, ne cijenić. —,'n. po-
zadobiven ; wan, bijedan.
pik deetribjuttbl a. rase
dje
Distribute, d*atrib’ ‘iat, v. te razdijeliti;
upravljati; dijeliti, udijelit
buter, d‘strib’ut™, n. djelilac, Distri.
bution, distrbjaiša, n. dijeljenje;
iji
udjeljivanje; milostinja; upravljanje;
rasdioba; order of — —, red prven-
stva u vjerovnika.
Distributiye, d tribjut*v, a dijeleći;
ly adv. pojedince, posamce.
District, dis'trekt n. kolar, okružje;
kraj, predjel, okoliš; —' court,
darski sud; — judge, kotarski
dne — out. razdijeliti. (u ko-
fare.)
Distriogas, d'strin'g’s, n sudbeni na-
log, da se ovrha obavi,
Distrust, d*etrost', v. t. sumnjati, ne
vjerovati, ne pouzdati se; brinuti se
(za koga). —'n. sumnja, nepovjere-
nje, nepouzdanje. Distrastfal,
trostfal, a. (ly, adv.) nepovjerljiv,
sumnjiv: — ness. n. sumnja, ne-
pouedan;
Disturb’, Es tatirb, v. t. mutići, smetati |
binili, usnemirivali, usrujali; pre-
kinuti; odoratili, —'n, nered, emut-
nja. Disturbance, d'etorb'ns, m. ne-
mir, usnemirivanje, ametnj
rije, emetanje; buka, buna. Distarbar
astorb™, n, mulijivac, naručitelj,
metalac,
Disunion, drajaćns*n, m raslučenje,
ijelom,
rasdeoj ; nealoga, razdor.
Disunite isjunajt’ t.. rastavili;
razdvojiti, zavadi — mi. rar
tavitt se, proza se. Disuaity,
drajatntt', n. razdvojenje,
Disusage, deja zd, ny Aroi “ode
vika.
Disuse, d'sjus', n, neupotrešljavanje,
nevršenje ; nenavadnost; prestanak
niženje, prezir.
Disvouch, d*svauč“ v. t. oporedi, opro-
ord
Ditch, dié,'n, jarak, prokop, oluk, —
v. i. kopali jarak; —, v. t. obro-
viti, opkopima opkoliti; (prijerovimu)
douši; baciti u jarak. Ditcher,
did, nk
Ditheism, dajthi“zm, .n. dvoboštva,
dualizam.
Dithyramb, dithramb, n. ala:
Dithyrambic, dithtrim’bek, a. diti-
rampski, oduševljen. >
Ditone, daj’ton, n velika terca (u
glazbi).
Dittander, dotad", n. pitom. grbač
(dilin
Dittany, dit?n*, n. jesenkastu vrani-
lovka (Bil.)
Ditto, dit, adv. isto tako, također;
a Bult of di ditto(e)s, cijelo odijelo od
isl
Ditty, dit”, n, pjemica, pjevanje, —
vi. pjevati pjesmicu.
Diuretic, dajuret’*k, ‘a. što tjera mo-
kraću.
Diurnal, dajovnčl, a. evakiđanji, dneoni
rike.
n. dnevni
pisin dajstovnsi, a. dug, dugo-
Diragation, dajvšgč'išn, m. avraćanje,
okolišenje,
Divan, devin’, n. divan; tursko držav-
no vijeće, vijećnica, eudnica, zbirka.
pjesama; sofa.
Divaricate, dajyirtket, v. t. ražčepili
,razdi i) Vv. i. razdijeliti se,
“rascijepati se.
Divarication, dajvšrtko'š*, m. (rač-
vasto) dijeljenje; prijepor.
Dive, dajv, v. i. roniti, uroniti, za-
roniti, iššeznuti; duboko prodri
prozreti; progledati; upustiti ee;
to — for pearls, vaditi biser; to
DIV
— into . 0.’ s pocket, okrasti
koga. —, 2. ronjenje; skok uj to |
make a — = for a. t hhvalati, He
pat Diver, daj'v*, n. ronac ; istra-
pire drva, dajvedš, v. t. ra.
silazi!
Divergence, d*vordišns, n. razlaz, od-
stupanje, razlika. Divergent, d°vi
dž5nt, a. što ae razilazi, odstupa:
različit.
Divers, dajvs, a. (— ly, adv.) razno-
lik; pl. njekoji, njekoliko; — coloar-
ed, šaren. Diverse, daj’v'ra, de-
vars’, a (—, ly adv.) različan, raz-
ličit, raz
Diversification, d*vo"s"f*ko'ššn, n. pro-
mjeua, izmjena; raznolikost.
Diversiform, dovo"stfi'm, a. raznolik
Diversify, dvovstfaj, v. t promijeniti
preinačiti; — fied, p. a. raznolik.
pibersion, devorštn, m. odoračanj
akrećanje; zabava, veselje, odmor ;
ifrom) zapreka; odoraćajuća na-
vala.
Diversity, dtvovstt",n. različitost, raz
lika; raznolikost.
Divert, dtvo"t v. t. odvratiti, odvraćati,
sornnti; zabavljali; upotrebiti u
druge aorhe;—, V- i. odatupiti ;
atraniti, Diverting, dsvd"tong, a.
ly adv.) zabavan, veseo. Divertise-
ment, dvo"ttzment, u. zabava,
ceselje ; muzikalni komad.
Dives, dajvviz, n. bogataš.
Divest, d'vest, y.t, sondi, svlaciti ,
lišlit oduzeli; to — oneself of,
odreći sa. Divestiture, d°ves’t*é*, n
sclacenje, ličenje.
Dividable, dsvajdšbl, a. djetio.
Divide, d*vajd’ v. t. dijeliti, rasdijelit,
rastavili, raslučiti; podijeliti; raz.
deojitt; zavaditi; to — the house,
lati glasovati; the bank — s six,
sie cent, “aie šest po sto dividende,
i. dijeliti se, cijepati se; raz:
di a ragilaziti se; glasovati.
(oba;
ded, dtvajird, a. (—ly adv) raz
dijeljen, rastavljen, neslošan.
261
DIV .
| Dividend, divndind n n. diobenik; divi-
denda; di
Divider, dvajd", m. djelitelj; podje-
Wien’, razdonjać, omuljivac; tamno
šestil
pividual, avid’ jel. Dividuous, d*vid’-
ju’s, a. (— ly, adv.) djeliv, raz.
dijeljen ; osobit.
Divination, divtnč'š*n, n. predviđanje
gatanje, proricanje, slutnja. Divi-
nator, divsnčt, u. o, prorok
Divinatory, div*nčĆr, devi",
8. vračarski, proročki,
Divine, dtvajn’, a (— ly, adv.) dožji
Dožanaki svet, nebeski, rajski: bo-
worshi]
|
2
iš
8
&
5
EE
ši
đ=
alutiti proricali =
žanatvoj
Diviner, d*raj'n“,
Diving - bell,
mess, |
najveća izorenost,
m. vrač, gatar.
( g-bel, o. ronilo
Divining, d*raj'n*ng, a. gatareki, ora-
slast.
čarski; — rod, — staff, vilinski
prutić, čarobna ši
Divinity, d*vin"*t*, n. Božanstvo: bo
goslovlje.
Divisibility, d*vis*bil*t, n. djelivoet.
Divisible, dtviz“bl, a. djelio,
Division, d*vit’'n, n. dijeljenje, dioba ;
razlučenje, rastavljenje ; nesloga, raz-
dor, nemir, svađa; dio, odio; gla-
. sovanje, the motion passed with-
out a —, prijadlog bi primljen bez
glasovanja; durlik, varijacija (u
glazbi). Divisional, zn, a.
dijeleći, diobeni, Divisive, d*vaj's'r,
a. (— ly, adv.) što dijeli, svađa.
Divisor, dovaj'z“, n, djelitelj, dionik.
Divorce, dovi's', n. raslučenje, raz.
deaienjes razvod, rastava (br oka);
—, raspusni list, — v. t,
razvesti, rastaviti ; to — one’s wife,
otpustiti, odorći ženu; oteti; — v.i.
rastavili ee; — ment, n. rastava.
Divorcer, dtvivačt, n. rastavijač.
Divelgation, divilge’s'n, n. razgla-
šenje,
DIV __ 262 DOA
Divalge, dtodidi', v. t. razglasiti;
otkriti, Divalgor, dčvoldi“" n. raz-
glasi oad,
Divalsion, d'vil'#u, n. kidanje; otrg-
nude.
Dizzard, diz™d, n, ludu, vjetrogonja.
Di.zinness, diznes, B. vrtoglavica,
zamavica. Dizzy, diz”, a. vrtoglav,
što zadaje vrtoglavica ; nesmotren;
lud; — eyed, a. zadlijepljen; —,
vt oneszje iti, omamiti, smutiti
Do. d t. did.
opraviti, izručiti
narediti; navesti
pripraviti zgoto-
skuhati, speci; prevariti;to
business with imati posla sa ; to —
one to death ubiti koga; to — good
dobro činiti; to — no good, ne opra-
viti mišta, ne pomoći: to — one"
s best, činiti što ae može; to be
done, dogoditi se; it is to be done
to se mora, to se moze da učini;
to — apart, igrati ulogu; to —
a picture, slikali alikn; to — the
polite. prikazivati se ulj
harm, mischief,
one's hair, atrići, urediti kosu; to
be done brown, biti osmagao (od
sunca), biti prevaren ; to have done
cating, pojesti; is it done? jeli
gotovo? when all is done, napokon ;
“church is done, služba bolja se
ida; all is done, sve je gotovo,
sorieno; he is dune fur, propao je;
the meat is not done enough,
meso nije još dosta pečeno, kuhano;
tu — s. 0. honour, čast iskazati;
it does him honour (credit),
aluži mu na éaal; to — one’ s les-
sons, naučiti; to — again, opet
i to — off, skinuti, oduzeti,
to — on, na sc metnuli, nav ci j
to — out, ugasili, izbrisati; to —
it
to — up, zgoloviti, urediti, slozité;
do as you would be done bi
kao sty bi rad da se tebi čini.
—, vi, činiti, radili, vladati se,
Now da you do? kako can
pr to have to — with, imati posla
sa; to — for s. t. ukl ; to—
for s. 0. prevariti, uništi
I cannot do without, ne mogu Lit
dex; to — without, bez (koga ili
čega) izići na kraj a čim, zgotoviti
ili uraditi što; to have done, ser-
šiti, gotov biti; have done, presta-
ni; he does very well, dobro max
jes that will —, dosta je, dovoljno
je; this won't —, to ne moze biti;
that will never —, fo ne može pod-
nipošto biti. Do you gu? ideš li?
he does not come, on ne dolazi;
I do like to go, zaista idem rado;
and he did love her, ¢ on ju je
zbilja ljubio; do go away, ta odlazi;
he earns his own bread, so docs
she, on služi avoj kruh, a i ona;
do you love her? Ido; ljubiš li
ju? ljubim; you know my father,
du you not? ili don't you; ti poz-
naš noge oca, je li. — m, posao,
rijevara ; 1 have
done my —, učinio sam, što sam
moguo; to keep a great —, dizati
bend it’ sall a —, sve sama pri-
péable, dab), a. mogući
Dobbin, dobru, o. m. kenj (udjijaš);
konjsko ime.
Dobby, dob", n, malik, maličac
Docible, do'stbl. Docile, do's"l, diva’
a. naučljiv, učljiv, poslušan. Doci-
lity, desili, u. uželjivost, poslušnost
Dock, ddk, n, štavalj (bilina) ,— v. t.
podresati, pokratiti, okresati; — n.
kuratak, kusaat rep; kusalj; supi;
podrepac (u konja). —, u. dok, bro-
durnica; spremište: — ‘dues, vri
stojbe za dok; — yard, škver, bro-
vadilište; — ¥. t. (brod) u dok
n. popis, (robe), izva-
dak; to strike a —, prijaviti sudu
čiju nemogućnost plaćanju --, v. t,
izvaditi, unesti, popisati, natpivati,
metnuti adresu ili znak.
268 DOG
Doctor, dški“, a. doktor, liječnik ; u poor —, Mor a jolt _
patcoraé; to take one's degree of | _veseljak;
—, položiti doktorat; — v. t. lije- konj; spona. Sa oto dafov tei
iti, patvoriti. Doctoral, dčk'tšiči, send) to the 8,
a. doktorski. T)uctorate, ddk'trčt,
n, doktorat ; —, v. t. učiniti dokto-
rom. Doctoress, dčk'ires, n. dok-
torica, liječnica, — sup, doktorska
čast.
dol'trtušl, što pripada
uci, sadržava koju nauku;
poutan, naučan; — u. nauka; —
ly, adv. u obliku nauke. jasno,
Doctrine, dčk'trtn, n. nauka, znanost.
Document, dčk'jum*nt, m. isprava;
dokaz, dokasnica, —, v. t. mabdjeli
ispratama, dokazima, primetnuti
dokaznice,
Documentary, dkigmerit'r, n, ispra-
vama utor , šapravan.
Dodded, did’d, a šut.
Dodder, ddd", n. vilina kosa, pre-
dence (bil.); — ed; a. obrašćen vili
nom kosm
Dodecagon, dodek*g'n, n. dvanae-
aterokut,
Dodecahedral, dodekčtravi, a. dva
naesteroploša:
Dodecander, dodrkanu", n. Bilina sa
12 prašnika.
Dogde, dodi, vi. skočiti na stranu,
ukloniti se, ugibati ae, varak
okolišiti, šeprljiti, zapletati, (with
one) daliti se, titrati se; zaluđivati
i. ugunti 96, ukloniti ee; šalu
slijediti koga slijedom, ići za
kim uzastopce. —, n. varka, izgovor
čevrdanje, Dodger, didi, n. vje-
trogonja, varalica; oglas, plakat.
Dodger, data, Krf
Dodo, do'ds; m. dodo (ptica).
Doe, dd n. svna, lanj, košuta; ženka;
arneda knža.
m. činilac, tvorac; evil —
zločinac.
Doff, dof, v; t. skinuti, vući; odbaciti
riješiti se.
Dog, dig, n. pas; muškarac, mužjak
(a životinja); paite (psovka); bluody
Arvolok; a mad —. bekrija;
pati; to go (ran) te thee pros
in the manger, zavidnik ; he
tan old — at it, u fomu je sta-
ra lija; — s donot eat
trant očiju ne vadi. —,
ustopice, ići tragom.
naherica (bil); — berry, drenjula
— cart, parja kolica, laka lovska
kolićaj cheap prejgfin:
ogrijak ; — days, pa:
fish, morski pas; — i eri
fick soln
is eeper, patjar;
use, parja kućica ;
Pri liječnik; — like, pests —
čiju bao par;
mišjak, trpunjac ; mit mje
— watch, straža na brodu od 4—6
i 6-8 posije podne.
Doge, dodt, n. dušda.
Dogged, ddg’d, a pasji, krvoločan ;
tvrđokoran, ran operem ustrajan ; slo-
voljan, mrzak, — ness, n terdokor-
nost, slovolja.”
Dogger, dig, n. vrata lade.
Doggerel, Doggrel, ddg’r'l, n, slupan,
nepravilan stih, —, & neagrapan
loš,
Doggish, dig’, a (— ly, adv. posi
pakostan, mrzovoljast, — a.
zubatost, pakost, ujedljivost. Noge,
dig” n. prić, štene.
Dogma dog'm,n, dogma, članak vjere,
vate dčgmat*k, Dogmatical,
igmat’k’l, a. (— ly, adv.) dog-
matičan; određen, odlučan, odrje-
dit, zapor Ro gjedon Dogmaticalness,
d'gmat*ksines n, odlučnost, odrje-
Jileat ; određen, sapovjedan način.
DOG
Dogmatisme, dčgm'tizm,
i munijenja j
bi Dogmatist, ddg’métist, oan
Baa? Dogaatino aoe “anv,
učitelj; Dogmatize, z,
i odlučno, odrješita Po: ahh
Doily, daj is, vrata vunene robe;
obrusac.
m. izvje
Doing, dung, n. rad, posao, djelo,
a. čineći, radeći, pos-
len, jen. In the deed —, na
samom činu; to keep one —, dr-
žali koga nepreslano u poslu, ne
dati oduška; it is your — that,
ti si kriv, da; the business —, sa-
danje poslovanje; little is — in
coffee. slaba prodaja u kafi; jolly
, veselje, svetai
Doit, adj u. ‘hotendeak) novčić,
malenkost, sitnioa.
Dol (Doll), ddl, n. mjesto Dorothy,
Dorica.
Doldrums, dčl'dršmz, n, tišina oko
ekvatora ; zlovolja; to bein the —
čamiti.
Dole, dol, Be dio, čet; dobitak; dar,
; happy man be ,
—,v. t. podijeliti, udi
—, m. bol, ćuga, Dolefal,
ly adv.) pun jada,
žalostan, tužan.
Do-little, do’ itl, n. lijenčina.
Doll, ddl, n, čutka.
Dollar, dol talir; dolar (100
cents = 48. I'/ d.)
Dolly, dil’, m, lutkica; djevojčica ;
polj, tučak.
Dolmen, dči'men, n. dolmen, celtički
kameni spomeni
Dolomite, dčl*majt,.n. dolomit.
Dolo, = dy", m. Bol, muka,
paldntéons, dčl?rif*r0s, a Bolan, što
tugu. Dolorific, ddI*riP*k,
a. što sadaje ili izrazuje bol. Dolo-
rous, dal"rés, a. (— i, adv.) do.
lan, jadan, tužan.
Dolphin, dčli*n, a. dupin, pliskavica.
Dolt, dolt, n. čudala, bena. Doltish, |
doltš, a. (— ly, adv.) glup, du
264
DOM
dalast; — ness, n. glupost, buža-
laitina
Domain, dšmčn', n. oblast, područje
gospoština, vlastelinatvo, dobro, ima-
nje.
Dome, dom, m. zgrada; stolna (sa-
borna) crkva; kube, trulo; — a,
a. sa kubetom, sveden,
Domestic, dšmes'ttk, — al.
ally, adv.) kućevan, domaći,
tarnji; a -- war, građanski rat ;
— trade nuarnja trgovina, — n.
ukućanin, sluga. sluškinja, -
Domesticate, dčmes't'kčt, v, t. udo-
maćiti, pripitomiti, udomiti; — v. i.
udom ye. Domestication,
mestké's'n, n. udomaćenje, pitom-
ljenje; kućevnost.
Domicile, dom“s'l, n. stan. prebivalište,
mjesto plaćanja; — x. t. nastaniti ;
naseliti, pripitomiti.
s
udomaćiti,
pripitomiti; ation, dor
s1°8'in, m. nastanjenoat, naselje,
prebivalitte.
Bominant, dim’n'nt, a, vladajudi, nad-
mani, Dominate, dčm“ućt, v. t.
ii. vladati Domination, dom'ne'.
#n, vladanje, prevladivanje. Du-
minator, dém’nét* n. vladar, gos-
podar,
Domineer, dčm*ni", v. i. t. gospodo-
cati; samovaljno zapovijedali, obi-
jesno, oholo se vladuti. *
Dominical, dšmin“kčl, a. nedjeljni; —
prayer, oče nač, — n, nedjelja;
crkva,
Dominican, d5min"*kčn, n. dominika-
nac.
Dominion, dšmin'jšn, n. vlast, vlada ;
oblast, zemlja,
Domino, dčm'*no, n. domino.
Don, din, n. don; važna ličnost; sve.
učilina čast (Engl)
Donate, do'nat, v, t, darovati Dona-
tion, dnč'šćn, m. dar, darovna is-
prava.
DON
265
Dou
Donative, dd‘n°tiv, a. darovan. —, n,
dai
m
Monec, dni’, n. primalac dara.
Donkey, dčn'kt, m. magarac; pomoćni
stroj.
Donna, d8n”, n. gospođa.
Donnish, din’, n. gospodski, dos-
ven, hoalisav. — ness, Don-
nisme, dčn"zm, n. nadutost, oho-
lost.
Donor, do'n'r, m. durivalac, davač,
Donship d6n'šip, n. gospodstvo.
Doodle, du'dl, n. desposlica ; — v. i.
gadljati; — sack n. gadlje, mij
nice.
Dooly, du'lt, n. nosiljka, palankin.
Boom, dam, 1. sud, presuda, odsuda;
i sud; sudbina, dea
išnik ?
telja —, v. to suditi; odeudi
Doomer, da'ims', n. sudac. Dooms
truth, eveta istina. Doomster. dam’-
st n, krvnik.
Door, dat, m. vrata; (osobito w pl.)
ulaz; a bi
vrata; a folding
without — s, na ulici; out of — 8,
ani; (in) within — s, kod kuće;
next — to, uz, nedaleko; to answer
the —, otvoriti vrata; the fault lies
at his —, on je kriv; to shut the
— against, ukloniti se čemu. — bar,
zasovnica ; — case, obrub vrata, do-
vratak; — cheek, dovratnik; —
keeper, vratar; — knocker, zvekir;
— latch, čekljun, kljuka, — less,
bez vrata; — nail, čavao, o koji
zvekir udara; — plate, napis na
vratima; —’ post, dovratnik; —
sill, — step, prag; — way, vrata
(veža), kapija; — particulars, do-
madi, lični poslovi.
Dor, Dorr, di, m. bumbar; zujak,
govnovalj ; šala; grožuja; to give
one the —, zaluđivati koga.
Dorado, d*ré‘do, n. lovrata, podlanica.
Dorian, do'r*n, Dorie, ddr a a. dorski.
Dormancy, da”m‘ns*, p. mer. Dormant,
da"m*nt, a. spavajući; (u heraldici)
ležeći; mrlav, neupotrebljen; sa-
kriven, tajni; — Partner, tihi drug.
—,n. Dormar, dam, n, tram,
pods
jajek.
Dormitive, da"mstiv, a.
—,,N. uspavalo,
Dormitory, dari, n. ložnica, spa-
vaonica.
Dormonse, da"maus, n. "
Dorsal, dare, a. Arplen. Dorsum,
da"s*m, n. hrbat.
Dory, Doree, d0'r n. Zovač, (riba);
mali čamac.
Dosage, dO's*dž, n. davanje ili odre-
divanje doza (obročića). Dose, dos.
m. doza, obročic, dio; —, v. t. pro-
pisati u pravoj dozi, davati u do-
ame, nješto neugodno kazati.
Doss, dis, n. slamnica, postelja; —
house, (loša) gostionica, konak ; —
v. i. prenoćiti.
Dossil, dčs"l, n, svitak od avilca (zu
rane).
Dot, dit, nm bčka, piknju, njeni
nješto sitno, sgeba, ženica 8
točkama, pikujama obilj
and carry, kod abrojenja jedi
pisati a desetice prenašati. —, m.
miraz; Dotal, do'Vl, a. što priroda
uspavajući;
mirazu; — gift, prdija, m
Dotage, dova je Fljetinjenje, milo
vanje, li
Dotard, dota, 1 djetinjasti star
zaljubljena luda, stara luda. —,
(— ly, adv.) djetinjast, lud.
Dotation, d°te’é'n, n. oprema, oprava ;
oskrba:
Dote, dat, vs i. dieting, benavii
Hi, . samešeno lji Doter,
dot m. ludo zal ljubljeni.
pottard, dod, n. okresano, čučavo
Dotter, dotrl, n. dažđevnik, pro-
senka (ptica) ; luda.
Douane, duan’, n. carinara.
Double, dobi. a. (— bly, adv.) deo-
struk, dvogub, dupli ; dvojak; dvo-
man; dvoličan, lukav; — the value
DOU
dvostruka viijednost; tu deal —.
nepošteno raditi; to lie — u deuje
stranu, natraške ; pl. vari
=, v. &. dvojiti, ndoostr
doastrngiti, previti, prelomiti; sti-
snuti (pesnicu) ; metnuti jedno preko
drugoga, prekretiti ; to— in numbers,
Vi deojinom jači od; izbatinati,
obraditi, oploviti; to — and twist.
sukali, prepredat +» V. i. podvo-
alvučiti se; poturili se; tamo amo
skukali; spletkariti. — acting, dvo-
struko radeći; — barreled gun,
dvocijevka; — bass, kontrabas; —
bedded, sa dva kreveta; — biting,
oštar # obje strane; — buttoned,
sa dva reda putaca; — chin, pod:
voljok; — dealer, eplekaš; —
dealing, dvoličan, šaren; lažan. — n.
lailjivost ; — door. dooatruka vrata;
— dutch, nerazumljiv govor; —
edged, # obje strancoštar; — entry,
dvostruko Knjigovodstvo ; — face,
čljivost, licemjenatvo; — faced,
lažljiv, licemjeran; — fatal, dvo-
ttruko poguban; — gilt, dvostruko
ozladen; — handed, dvoruk; —
freaded, dooglav; — hearted, deo-
ličan, lažan; — honned, sa dvije
Fente; — jointed, koštunjav; —
knock, dvostruki udarac (na vra-
ta); to lock, dvaput zakre-
nuti (kijud);. -- meaning, dvo-
"man, dvoznačan, dovligan ; — mind-
ed, neodlučan; — mouthed, dvo-
ličan, Faren; natured, sa dvije
naravi; — quick, brzi korak; —
shade, još jače potamniti ; — thread
of a screw, dvostruki uvoj vijka;
— threaded, e deostrukim uvojem,
od dvije niti; — tongued, lašljio,
deoličan; to — vantage, dvo-
alruko koristiti.
Doubleness, dobllnes, n. dvostruko;
>dovoličnost, lukavština,
266
Dou
Doubler, dobiš“, m. dvortrnéivac ; oplo~
vitelj,
Doublet, dob"l*t, n. sugupka; prsluk;
patvoveni dragulj,
Doubling, dobl*ng, n. udoojenje. deo-
slručanje ; oplovljenje; nabor; lu-
kavitina, varka; skok na stranu
— machine, prepredalo.
Doubly, dab'ls, adv. dvostruko. laž
Doubt, daut, v. i. dvojiti, deowmiti ;
Lojati se, sunnjati; pomusliti
¥._t. podvojili o čemu, sumujati
bojali se čega; to be — ed, hi
donjbeno; not to be — ed, rede
deno, bez sumnje. —, n. dvojba,
sumnja ; > neizvjesnost; zubrinuće,
strah ; teškoća ; poyibao. Doubtable.
daw'tbl, a. dvojben. Doubter,
dau't®, n. doojilac, dvoumnik Doubt-
ful, dautful, a. ly, adv.)
dvojben, sumnjiv, neodlncan, ne
alalan, nesiguran ; nrjasau, doo
uman; — ness, n. deojhenost, ne-
odlučnost, nesigurnost, sumujreust,
dvoumnost.
Dvubting, dau'ttug, a. (— ly adv.)
«umnjajući, nevjerujuci, Doubtless,
dagtis, ‘adv. bez dvojbe.
sunmje; — a. siguran, nedvojben.
Douche, das, n. slap, kupanje pod
slapom.
Doncine, dasin’, nv korniš, žlijeb,
Dough, do, u. tijesto; my cake is
nije mi pošlo za rukom; — bakedy
Gesten, nepečen, uezrio, manjkav;
— face, darenjuk. slab značaj; —
faced, nestalan; — hearted, mekan ;
— nut, uštipak, uljevuša. Dough-
iness, dG*ues, n. gnjecavomt, ne-
zrelost.
Doughtiness, dau‘t’nes, n; hrabrost,
srčanost.
Doughty, dau’. a. (— ily, adv.)
hrabar, srčan, vrli, valjan.
Doughy, do", a. tjesten, mek, gujecav ;
nezrio
(—
Douse, daus, v. t. u
ugnjuriti, umočiti ; wyai
iznenada u vodu pasti.
vodu bacit
DOU
Dout, daut, (do ont), v, t. ugasiti.
Dove, dov, n. yolub, golubica; — cot,
— house, goluši — like, go-
Sete ibn Ye fe.
ditelja); — tail, v. & uglobits, sa.
eglobiti.
n. ugledna udova ;
kraljica udova.
jan’s*t, m. jelo od jaja i
skorupa ; jelenje jaje.
Dowdy, dan'd*, n. drolja; — a. haljkav,
prljav, nespretan.
Dowel, dan’, n. kolčić.
Dower, dan”, n, miraz, prćija ; udov-
Hina; dar; — v. t. opravili, opre-
mili. — less, a. bez miraza, siro-
matan.
Dowlass, dawl'
ober.
) a. grubo platno,
Dowl, Donl. dau), n. paperje.
Down, daun. n. pahalj, pahuljic
majak, mah; malje; paper
the —. ptica koja još nema krila;
— bed, pernica, pahuljnjata, —,
m. prud (humak uz more); humak;
humlje. brežuljasta ravnica; nizina ;
the ups and downs, sgode i ne-
zgode života ; downs, neprilike; the
Downs, sidrište uz obalu Kenta. —,
adv. dolje ; up and moe dolje;
upside —, isprevrnuto ;he is going
—, ide dolje, silasi; to be —, pao
(na tle), biti ocrnjen, u nemilosti,
bolestan ; the wind is — vjetar je
jenjao; — with, doljé sa; the sun
is —, sunce je zadlo; to go —, pa-
dati; to keep down the prices,
obalitš cijene ; to boil —, pokuhati;
to write —, to preach —, pisanjem,
prodikama seladati, > iskorijeniti;
he it lying —, on ; to lie
—, led; lay T phen pen, odloši
neprili on some one,
na ona navaliti ; it will not
(g0)
proguta, podnese, sheati.
=, pr. (od ozgov dolje) niz, dolje,
267
with him, to ne može đa |
DOZ
u; — the river, niz vijeku; to run
— a hill, trčati nizbrdice; to fall
.— a precipice, pasti u ponor;
— the sound, s osekom, moru; —
the country, put kopna, unutra u
zemlju, k odali; —
the wind, » we
poraziti. ponisili ;
ziti, pasti, — cast, snužden. sjetan,
poklopljen, snuždenost. fall, pad,
‘propast; — come, pljusal:, padanje
tt cijeni; — gyved, vineći, Mapav;
— haul, skinuti; — hearted, mu-
iden, pokunjen ; — hill. pristranak,
strm; — tying, vrijeme spavanja,
Labine, rađajuća ; — pour, pljusak;
— right, a. ( ly, adv.) jasan, oče-
vidan. izravan potpun, pravi, otvo-
ren, pošten, očit, hes okolišanj
— right, adv. ravno dolje, okomito,
upravo. jednostavno, jamo; — right-
ness, iakrenost, prostodušnost; —
roping, kapojući poput konaca; —
sitting, sjedanje (na počinak); —
trod, — trodden, pogažen; —
weigh, pritisnuti, oboriti, slomiti.
Downward, daun’w'd, adv. (također)
— s, dolje, niz, naniz; to look —,
gledati dolje, oboriti oči; — on the
stream, nis rijeku; — from Adam,
od Adama. —, a, silazed, nizbrdit,
nagnut; mužden.
Downy, dau'n*, a. maljav, vunasl; od
maška, od paperju; mekan; blog,
tih; pahuljast; — beard, malje.
Dowse, daus, v. t. muti.
Doxology, dskaoledi“ n
veličanje
pone oi ‘s*, n. drolja, loda.~
Dore, dbz, v. i. drijemati, bili pospan;
—, m ot. prespati, prosanjarili,
uspali, omamiti, drijem, san,
sanak. Dozer, |. drijemalo,
oz",
spavač,
Doziness, do'z*nes. m. drijemež, po-
spanost, Dory, d0'z', a. pospan, *
sanljio, lijen.
Dozen, d0z'n, m. ćucet, teste, doanae-
store, dvanaest; a baker's, +
DRA
irinael;j 3. — of wine, dvanaest
boca vina; & — men, dvanaesto-
vica.
Drab, arab, n. drolja, kurva; —,. i.
kurvati a6. —, n, vrata jakoga sme
dega sukna; smeđe (crvenkasto)
tia boja; <<, a. žulkamo (oreen=
| kasto) ai
Drabble, dršbih v. t, po Blatu vući,
rljati, zamazati; pecati (mrene).
Brabbier, drab’ len. dolnji do.
alak jedva.
pci, dram. Drachma, dri
drakma,
Draco, drč'ko, n. zmaj.
Draconic, drškčn"k, a. drakonski,
5, m.
Deaf, di }
raft, dr, m. pomije, ieperine ; talog,
drožda; izmet. Drafiy, draf’, a.
prljav, loš.
Droft, draft, n. mjenica, trata, felons
prod ja, prolazak; prijevaga, “od-
ma izbor. —» ¥. t. nacr-
tali; sastaviti, narisati; izabrati,
izvaditi, odrediti, premjestiti (vojsku).
Drag, drig, v. t. vući, povlačiti;
drljati, branati ; tezmati ; javužiti, va-
zglibiti; pretražiti; to - “a wretched
i iti; to — one's
brains, natezati pamet; —, v. i.
vući se, povlačiti ae; loviti ritu
vlakom ili sagažnjom; potezati se.
=, m. Ho #8 po tlima vuče; vlaka ;
vlak, privlak (mreža) ; teška drljaču,
drana; ostvina, atvyač, kuka, (ko-
jima se što iz vode vuče); splav,
splata (calara); zapreka, smetnja ;
there's the drag, u fom grmu zec
leži; to put a — upon a thing,
zapriječiti što ; coklja, kočenica, za-
vornica. — ‘bar, skaptalica; —
chain, kočenica (veriga); — link,
vucanj od emrka; — man, ribar
ito lovi privlakom: — net, privlak,
Draggle, drag’l, v. t. vući, smucati,
povlačenjem izprijati, oblatit
vs i, vući ee, uprljati se. — tail,
ubrijuga, drolja. Draggly, drig!",
4. uprljan.
268
DRA
Dragoman, drig’*maa, m. dune
Dragon, drigćn, n zmaj, aid
beam, potpor; — fly, gospojicu;
želik-žena; — fish, ostriž (riba);
— like, zmajevit, ljut; —'s blood,
zmajeva: krv (vrsta smole); —'s
head and —'s tail, zmajeva glava i
zmajeva repina; — tree, smajevac.
Dragonet, dršg“n't, m. mali zmaj;
ostriš (riba),
Dragoon, ds*gan, n. dragun. —,v. t.
mučiti, svladati; (to) silili.
Drain, drčn, v. t. procijediti, otka-
pati; ošuhti, odvesti vodu; ispustiti
(vodu), otočili; isprazniti ;_ istrošiti ;
lišiti; ispiti. —, v. i, iskapati,
jaža, otoku, ispust,
prokop ; (— pipe) otočna cijev, otoč-
nica; poplavnica ; oticanje (novca);
uot a — nili kapi, Drainable,
drén’*bl, a. što se može da <
i, ‘uzni, Drainage, dre’
2 sukenje, odvođenje. Drainer, die’-
n®, n, sušilac, kopač jaža.
Drake, drčk, n.-patak.
Dram, drachm, dram, n. komadić,
malo; not a —, ni truna; gucaj,
napitak ; rakija; to —, pili rakiju.
Drama, dra'mš, n. drama, igrokaz.
Dramatic, ical, dr°mat"k,
*kol, a. (— ically, ady.) dramatski.
Dramatis personae, drim'stts pšr-
sni. lica (drame). Dramati
drim*t'st, n. dramatski pjesn
drematiter. Drawatize, drim"tajz,
t. dramatizovati, Dramaturge,
drimetordi, n. dramaturg. Drama:
turgic, drim'tovdž*k, a. drama-
turški. kazalištan. Dramaturgy,
dram“to'dž", n. dramaturgiju, dra-
matska umjetnost,
Drammock, dm, "m, zobena Kata
Drape, drčp, v. i. praviti eukno; —,
¥. t. pokriti suknom, ukrasiti zavje-
sama, namjestiti bore. Draper, dre'-
p™, m. suknar;, linen —, platnar,
trgovac platndm; woolen —, tr
govac vunehom robom.
Draperess, drč'p?res,. n. suknarica,
platnurica.
a 269
Drapery, dré’p'r*, m. suknarija, trgo-
vina suknom; sukno, vunena roba ;
nabori, zavjese, sagovij —, v. t.
ukrasiti zatjesama,
Drastic. dris'tk, a, krjepak, silovit,
paught, draft, n. vučenja, teg, poles;
potezanje; propuh, promaja; za-
preya, jaram (volova); izbiranje,
odijeljenje (vojniku); odio, izabruna
četa; dušak, napitak; nacrt; #4-
stavak, si, mjenica; — 8, dema
(igra); gaženje, tonuće, dubina (bro-
da); a a ship of twelve feet —, brod
što tone 12 noga; prištilo, vesikon;
an ox fit for —,
have ‘a quick —, lako (brzo) 16 pro-
dovatis to drink in one —, piti
na dušuk; at a —, na dulak, na
jednom ; to play at — a, igrati se
dame; — beer, pivo is bačve; —
cattle, tegleća stoka; — ‘engine,
emrkovlje; — horse, tegledi konji
= et, olak povlak (mreža) ;— 01,
Dranghtsman, drifc'min, n. risar,
erlaš; pisac, pisar, bilježnik; pilae;
kamen (od dame).
Draughty, draft’, a. imajući propuh.
Draw, dr, v. t. oud, potezati, Legliti;
privlači snatemuti; izvući, izvaditi,
odora istegnuti, rusteg-
navuđ ;
istočiti, otočiti, pretočiti; iacrpsti ;
pustiti . (kro); uvlačiti; “razvući,
iskriviti ; risati, crtati, slikati; opi-
sati; odrediti, dosnačiti; ietienuli,
izmusti ; nanjušiti; dobiti ; pole
izdati (njenim); devući Creda
zapeti (luk); tonuti; to — a
(amer.) ciljati; to — it ‘bral
Tein) uslegnuti uzdu; to — a bow,
zapeli luk; to — one's attention,
privlačiti čiju pozornost; to — the
sword, izvaditi, trgnuti sablju ; to
— the veil zustrijeti velom ; to
water, ti, grabiti vodu ; a. ship
— s much water, brod tone duboko ;
to — beer, otočiti pivo; to — blood,
pustiti kro; to — a head, dozreli
DRA
(čir); to — breath, dikati; to — a
groan, uzdaknuti; to — a parallel,
isporediti; to — a bill, izdati (po.
tegmuti) mjenšcu ; to — ee appoint,
izdali mjenšeu. per saldo (nelto, na
podmiru), potegnuti podmirnu mje-
nicw; to — a cover, istražiti zvijer;
to.— interest, nositi kamate; fo
— conclusions (inferences), isvo- is
diti, zaključiti, suditi ; to. — com-
parisons, sravnjivati; to — conso-
lation from, bješii se čim; to —
one dry, koga iserpati, izmusti ; to
— in length, rasvlučiši; to —
along, odvući, ; to — away,
oduzeti, odvratiti, odmamiti, odvesli, -
zatomiti; to — back, natrag uzeti,
polegnuti; to — forth, izvući, aa-
elatiti; to — in, uvući, povući
natrag, dovući, zavesti, dobiti, ste-
gnuti troškove; to — ‘off, odoru
odvesti, prekapati (destilirati); to
— on, dovesti, navući; to — 0
isvući, rastegnuti, produljiti, otoči
izmamib, istražili, poredili, "narediti
(cojeku za boj), to — over, ovamo
prevući, predobiti, prekapati; to
— together, skupiti, približiti; to
— Up, urvući, povući gore (u 'vis),
orpnti, postaviti u red, nacrtati, sa-
ast gn upon (a bil) ed
Pe (mjenicu na koga). —,
vei. vući, vući se, povući se, po-
i ee, primicati se, visati, pri-
vlačiti; to — aside, ugnuti se; to
— back, povući se natrag, otpasti;
kožni near (nigh), primaknuti ee,
bo — on, ijed ići,
PI i - together, adru-
Hii ve, ii se, zajedno vući;
to — up, porediti se u bojni ved,
stati; to — to a close, primicati
ad kraju. —, n. vučenje, izvlačenje;
arećka, udes; privlačenje, igrokaz,
ivlači; neodlučena igra (Bitka);
zavodljivo (lukavo) pi-
tanja. — back, uzvratna carina,
izvozna premija, porezna naknada,
šteta, naličje, mračna strana; —
DRF 2
— beam, vitao; — bench,
staiioa ; — bore, provrtina,
(e polugom) ; — bridge, d
jaci) most ; — gate, vrata od ustave ;
— net, poolak ; — well, bunar na
čabar
Drawabie, dr&čbl, a. vladan, izvlačiv,
Drawee, ‘ari, m. tezovnik (mjenica),
prihvatnik.
Drawer, dri, n, iko ili što vuče;
tegleća marva ; visar, crtač; pisac;
izdatnik, poteznik (mjenice); foka,
škrabica; chest of — 8, povi
ormara fiokama; — 8, pair of
3, gaće.
Driving, dra“ “ng, m. vučenje, teglenje,
crpanje: risanje, crtanje, nacr!;
izdavanje (mjenice) hodak; —
and redrawing, mjeničarenje; —
to a head, dozrijevanje (čira)
pencil —, crtanje olovkom; —
n, risanje perom ; — away, wlaja,
been: — board, rizaća daska; —
master, učitelj risanja; — on,
rodak, zaključak; — paper,
papir; — pen, gero za crtanje; —
> room, rizaća sobu, dvorana, salon,
društvo, doček; table, ertaća
daska; — up, erpanje, vađenje,
Dravi, dral, v. t vući, razvlačiti, —
zanje, zavlačenje riječi (slogova),
Drawn, drdn, a. izvađen; deporen;
rastopljen ; neodlučen.
Dray, die, m. niska kola, kolica: —
horse, (konj) taljigaš; — man, la-
ljignr. Drayage, dr&*dž, n. vozarina,
Dread, dred, v. t ¢ i. bojati se —
B. strah, groz, (strahoj" počitanje.
=", m. strašan, strahovit, ražanj
častan, uzvišen. Dreader, dred’, n.
strasicac, Dreadful, dred’fal, a. —
(— Ny, adv.) strašan, grozan; —
ness, strahovitest. Dreadless, dred’-
les, a, Bez straha. neustrašiv; —
nese, nenalrašivost. Dreadnaught,
dred'nit, m. nebojia, vrata debeloga
ulna.
Dream, drim. n. san, sanja; sunjarija.
sanjaviti, bu-
li, u anu vi-
ljeti; to -- m dream, sanak sni-
vali. "Dreamer, drimi", m. sanjalar,
sanjar. Dreamfal, dri’ fal, a. sa-
pun sanja. Dreaminess,
‘a. sanarsteo. Dreamland,
arimlšnd, iz tvo sanja.
Drea rit a. bez sna. Dream-
a sanjarski, u anu
piši drir? a. (—ily, adv.) strašan,
an; pust, dosadan; žalostan,
Sreariness, dritrtnes, n. straliovitost,
grozola, pustoš.
Dredge, dredž, n. povlak (mreža);
javio; matics, rapalca. o
loviti
povlakom ; jav
Fini, Dredger, dredt, Ea ribar
povlakom, ostrigar ; jaružilo.
Dreeey, dreg*, Dreggish, dreg’'s, a.
droždan, dlatan, mulan, gust. Dreg:
droga, n. pl. talog, droždina ; ostanci,
ine; izmet.
Drench, drenč, drenš, v. t. po
natopiti, močiti, naplaviti,
—, m
jarak ; gutljaj, napitak, lijek:
prašini Drencher, wdren's*, a,
močilac, napujalac ; pljusak.
t. dapraviti, urediti
i, pripraviti, obući,
to — the ranks,
uresiti, nakititš ;
ispravili redove ; to — the hair,
čedljati kosu; to — flax, ogrebati
lan ; to — hemp, trti kudjelju ; to
— leather, utrojiti kožu ; to — the
groand, težiti zemlju ; to. — vines,
obrezati čokoće; to — horses, ti-
mariti konje; to — a ship, brod
zastavama nakitili, opremiti
i
one's hid i, islemati; to -~
—, v, i. iepra-
a, m
Sai, peska haljina uree, nakit 5
dl ano odijelo; in full —,
i ples; cil
nji Balkon (u u)
coat, svečana odora, frak; — maker,
DRE
Z en of —, koji se
znada a lička odijevati.
Dresser, dres, n pripravlja? odjevaš,
“eluga, doorkinja ; — of ment, kuhač;
— board, kuhinjski stol, čašnjak.
Dressing, dres*ng, a pripravljanja,
priređivanje; začinjanje začin;
jenje; odijevanje, kićenje, oj,
nakit; zavoj, oblog ; gnoj, gnojenje;
tešenje; peovke, batine; — box, —
case, kutija 2a spravom za odije-
vanje; — room, oblationicay —
gown, sobna (pokućna) haljina
table, »folić za ličenje (odijevanje,
Drossy, dres", a, nakićen, gizdav.
Dribi le, dribl, v. i. kopati; haliti,
t kapati, nakapati;
to — away one’s money, ‘poharéit
scoje nove. let, drib'itt, n.
malenkom, sitnica, komadić, svotica,
Drier, dray™, m. to ili što suši, sušilo.
Drift, dril m ito je "ie ti tjerano, gonjeno ;
nanos, gomila, krpa, rnjaga, mno-
sina, oblak, pljusak mećava, čopor;
nagon, sila lo goni, poticanje, že:
stina, pobuda; pravac, tijek,
takana, sorha, elij; oluji
pad; rov; ntrina, i; —.of
snow, pomet, zamet; — s of sand,
živi pijesak; — 8 of ice, plavni led ;
— of caltle, nagon, stado marve;
to set a-drift, pognati; to go a-
drift: biti gonjen (ojebrom ili walo:
vima); the main = ge glaona_na-
mjera; snow —, gomila mije
pomet; — way, pogon (marve); —
wood, plavna drva. — less, a. bez
torbe i olja, —, ¥. t gomilati, go
mili; —, V. i. kupiti ad biti gonje
Drill, dril. v. t, ortati, bei
na brazde; muštali, vježbali u
oružju; to — on, zavaravati. —,
muštrati se; proticati, puštati.
m. sordao; brazda ; muštrunje;
— plough, sijaci plug, sijalo,
Drilling, drilng. Drill, del, u, frojuik
(vrsta
Drink,
lutna).
rink, ‘imp, drank, drunk;
. drank, drank, dranken) v. i.
; lokati; piančiti; this wine
DRI
to — in, usisati, popiti, popri
to — off, to. — up, ispiti.
a
pijenje, pice, napitak, pijanka, pi-
Janstoo; the wi
i
Drinker, drink, n pilae,
Drinking, drink’ng, n. pije
given to —, propio se; pi
— bout, pijanta; — companion,
vinski drug, pijanac ; — cup, kupa;
— glasu, data, ples — ‘house,
Iréma; — mitch, pijanka ; — song,
(pjesmu) napitnica.
Drip, drip, v. i, kapati; curiti, —,
kupnica, oluk. Dripping,
png, m. kapanje, prijetop (s pe-
čenke); — pan, tava; wet,
mokar kao moča.
Drvo, drajv, (imp. drove, p.
ven) v.
i konja ; to :— the
plough, plužiti; to — ‘a bargain,
ngovoriti posao; bo — a trade, a
‘business, uodili posao; to — a
nail, zabiti čavao; to — away,
otjerati ; to — in, uljerati; to —
into choler, rasrditi; to — off.
protjerati; to — on, goniti naprijed,
nastojati; to — out, -isljerali; to
— up, podići cijenu, nadmetati se,
v. jeni goniti! vozili se,
. (upon, against) na-
, biti gonjen; the anchor —
8, sidro ore; nasrnuti, smjerati ;
to — on, dalje tjerali; to -— out,
izvesti se; to — up, predvesti, pod-
vesli. —, n. eožnja ; kolnik, drum ;
tjeranje, porio; hitnjas prodaja x
bescjenje,
Drivel, drivl, v.'t. ši. eliniti, bal
benaviti. —, n, slina ; budala ; Sune
canje. — er, n. budala.
DRI
Driver, drajtvš', n. gonjač
hajkax ; kočijuš ; goneće kolo; Šijača,
ad (u bačvara).
remen pot
Drizzle, driz'l, v.
2 roniti. n
Lišica,
tmora, Drizzly, driz‘l*, a. maglovit,
izmaglica,
kišovi
Droit, di
Droll, dr
n
hm. pravo ; pristojbina.
šaljiv.
ij
lakrdijatili, šaliti se; —,
šalu varati, u šalu pretvo
lery, dro‘l’r', dak di
Drollish, dro
Dromedary. dro'm'dii", aa dromedar
Drone, drčn, v. i. zujati,
mrmljati; dosadno govor:
st. —, m. zujanje, gunđanji
hasova svirala na gajdan
besposlica, dauguha. Dronish, dra“
nS, a kao frnl,
Droop, drap, v. i. zmoriti se, klonui
venuti, utenuti ; prignuti se, ponil
muti; gristi se; ginuli; nestajati ;
ot. apuatifi, — ing willow,
strmogled.
Drop, drip, m. kap, kaplje
slica od sladora;
pail, padanje; poklopna (pol
vrala; suza; to give the — to
one, komu uteći, pustiti koga da
pobjeme; by — 8, na kaplje, kap
joo kap ; — Serene, mrena ; — stone,
siga; — table, vifao scene,
zuštor (među činima). —, v. t. ka-
pali, pokapali ; spustiti; odusta
napustiti; baciti; odbaciti ; to
n
a
letter, predati pismo; to — an
acquaintance, prekinuti pornanstvo;
10 —a courtesy, nakloniti se; to
— a hint, namignuti na koga; to
= a word, natuknuti što; let us
-- the subject, me govorimo više o
tome. --, V. i. kapati, kanuti, cu-
iti; spustiti se; pasti; (to be
ped) prestati ; to — astern, zaostali;
to - asleep, zaspati; to — down,
DRU
pasti; to — ia, (into) dodi, stić
t om otkapati,
rergnut ;
na koga,
3 to — out, isku-
odinljati se; to
to vacant,
iaprazniti se,
Droplet, drčp'ltt, u. kapljica, auzica.
Dropping. drop*ng, p. a. kapujući
— ly, adv. na kaplje. —, n. ka-
par, padanje, inpattanie 5 ;
i otpadak, ostatak dl
Dropsical, drop's'tši, Dropsied, ae
std, a. vodničan, ko boluje od vo-
dene bolesti. Dropsy, drap’s*, m. vo-
dena bolest
Dross, drčs, n. troska, šlaknja ; izmet,
nečisf tulog, — of iron, okujinu.
Drossiness, dros*nes, 1, necist, ne-
čistoća, rida,
Drossy, dris’*, 9. troskav, kao troska,
necisl, loš,
draut, n. ania, suhoća ; žeda.
ša. — y, suh; žedan
, imp. od drive,
Drove, drov, n, «tado, čopor, gomil
rulja ; pogon. Drover, dro'v"", goučin.
Drown, draun, v. i. utopiti se.
potopiti, natopit
ugušiti; potisnuti; potamniti; —
ed in pleasure, opojen radošću. —
i što utopi, quii.
Drowse, drauz, v. i. drijemati,
jemati. —, v.t uspavati. Dro
drau'z"nes, n. sanljivest, pospano
lijenost. Drowsy, draw'z*, a. (—il,
adv.’ sunan, sanljiv, pospan; hu:
dolu; nezgrapan; lijen; — head-
ed, pospan, lijen.
Drub, drob, v. t.
udarac
Drndge drodž, v. i, mu se, izdi-
rali; — away, provesti u frudu i
muci. —, m. izdiralo, trudbe
sluga, rob; tovar. — er, n. trude
benik, -- ery, m. teški posao, trud,
neuka. — ingly, adv. truduo, mučno,
gorko.
batinati; —,
DRU
Drug, drog, m. ljekarija ; otrov; mi-
rodija ; loša stara roba. —, vt.
(mirodijem); n nasuti (otrova
ili česa) u što;
dati komu ljekarije, otrov
prepirati, davati ljekarije. — ger
ik, koji odviše lijekova pre-
pisuje.
Druggery, drog’r’, n. trgovina miro-
dija; (— ware) mirodije. Drugget,
drog*t. m. vrsta gruboga sukna.
Druggist, drog*st, 0. mirodijar,
Druid, dra“d, o, druid, svećenik u
starih Kelta.
Dram, drom,
dubnjić (u uhu); veliko,
društvo, —,v. i, bubnjafi
D. bubanj; bubnjar;
bučno
Up, zbubi
— major, Puni etikovnijski) bubi
mar. Drammen, rom’, Bubnjar;
oar kit
proti, dro mm p. p. od drink)
a. pijani napit, nakeašen; to get
i se. Drunkard, dron’k*d,
ijanica Drunken, dron'kčn, a.
napit; propio se; opojen;
jen u pijanstvu; — ly, adv.
u pijanstou; — ness, n. pijanost,
pijanstvo.
Drape, drip, Drapa-
ceous, drapé "
Dry, draj, a. (— ly, drily, “ady.)
osušen; žedan; jalov; opor,
rezak; grub; suhoparan; mršuv;
oštar, čvrst, at, krepak 5 Madan ; to
make — ; to be —, žeđati;
a Sehr doradan drug. —
gušiti, osušiti , ieprazniti ; upi.
V. i. osušili se. — deat. živo izli-
jemati ; — eyed, bez suza ; — goods,
krojna roba; — nurse, darlilja ;
— rot, truhlost; — rotten wood,
truhladak, trulo drvo; — rot of
cheese, croljivoet ; — rot of sheep,
gmjiloća pluća; — rub, olrti, pro-
tri, — salter, trgovac suhim me-
som, trgovac bojama; — shave,
prevarili; — shod, suhom nogom.
273
buD
Dryad, draj’*d, p. šumeka vila.
Drying, draj*ng. n. sušenje. — loft,
— place. sušionica, sušnica; —
yard, sušil
ilo,
pijves draj'n*e, m, suhoća; suho-
parnost ; hladnoća.
Dual, dja“i, n. dvojina; dvoboj. Dua-
lism, dju“lizm, dualizam
Dab, dob, v. t. udarati ; učiniti koga
vitezom, povileziti; imenovati,
komu naslov ; kopuniti. —,m. ddarac,
primanie whey ‘vileze, ps
Dubiety, djubaj neizvjemost, Du-
bious, djatb“a, a, (— ly, adv.)
dvojben, neodlučan, nesiguran, ne
izvjestan, nejasan, neodređen; —
ness, m. dvojbenost, neizejemnost.
Dabitable, dja'b*t*bl, a. dvojben, ne-
siguran, Dubitation, djub*te
dvoumljenje, dvojba. Djubitati
dja’ briše, a (-- ly, adv.) sunnjio,
neodlučan.
Ducal, dj'k'l, a. vojvodeki. Ducat,
Gti Duck ess, dois, m.
raca; a young —,
lame —, spekulant, koji ne
še plaćati; — bill, pačji kljun;
bill-wheat, engleska pšenica; —
legged, kratkonog; — weed, vo-
dena leća; my —! golubice! srdašce?
—, ¥. t. zagnjurili; nagnuti, iz
nuti (lađu); prignuli, sagnuti. —,
woi. roniti, uroniti; prignuti se,
uvijati se pred kim, popustiti.
Ducker, dk", a. ronac (ptica);
ulizica. Ducking, dik’ng, n. ro-
njenje; nagibanje (lađe); kricenje
(pod ekvatorom). Duckling, dok'I*ng,
žlijeb, cijev, jatica.
. gibak, vitak, pro-
poslušan. — ness,
y, d®ktil"t’, u. gipkost, pro-
tegljivost; povodljivost. pogodnom,
popustljivost.
Dad, dod u. krpa; — s, pl.
odjeća.
krpe,
DUD
Dudgeon, baer n* baléak od bo-
dela, dagger, bodei; woba,
ardiba; to take in —, zamjeriti
Doe, dja, a. dužan; dospio, isplatan;
primjeren, pristojan, pravi; točan,
određen; it is
—. 120-
e pošte; to keep — time, dižuti
takt (u glazbi); in — time, u pravo
vrijeme; to fall (become) —, do-
a bill —, dospjela mjemca;
zakoni!
di
v. tu dooboju nadvladati, u
ler, — list, n. Borac u dvoboju.
Duenna, djaen“, n. prow dvorska go-
spođu; gospoda čutarica
eva i , Duetto, djaet®. n. dva-
patel, “Duffie, dofl, m. vrata gruba
sukna.
Mag. dig, imp i p. p od dig.
Dug, dog. n. sisa; vime
Duke, djak, n. vojvoda;
— dom.
vojvodstvo.
Dulcify, dolstfaj, v. t. zasladiti.
Dulcimer, -15!’s*m*, n. cimbal.
Daledge. dja'l*dž, n. kolčić, što spuja
naplatke od kola
Dalia, djl’, u. štovanje svetaca,
Doll, dol, n. tup; mutan, i
je umoran ; mukao; slab;
tupoglav, budalast,
yrapan; omamljen, pospan, lijen,
mrtav, bez duka, bljutav; zlovoljan,
žalostan; dosudan; — of sale,
274
DUM
slabe prode; — of hearing, negtski
— of sight, slaboviden; — of
apprehension, froma mišljenja; —
brained, pated. bxdalast;
browned, namrgođen; — ejed,
muna oka, turobna pogledu;
seeing sighted, slabovidan,
kratkovidan; — witted. slahouman,
nezgrapan. —, v. t_tupiti, zatupiti ;
učiniti tupim, glupim ; obezumiti, pu-
benaviti; omamiti ; ožalostiti, ru-
služiti; dosađivati; slabiti; učiniti
mutnim, tamnim ; to — away, tra-
Uti vrijeme u taman, —, V. i. otu+
pili, oslabiti, omlitaviti, pomutiti se ,
umiriti se, fenjati.
Dollard, dol*d, LA budala. Daller,
dol. n. iko što tupi. slabi.
Dallness, ddl'n*a, 2. tupost; otup-
ljenost; pospanost, > nezgrapnost,
lijenost, mlohavost; glupost, slabo-
umnost; slabovidnost; lamnocu,
mutnoet ; sumornost ; tišina, mlitavost,
slaba prođa.
Dulse, dols, m. vrata morske resine
šta se jede.
Dumb, dom, a. nijem, nejasan, mulan;
tupoglav; to strike one -. "šut-
kati koga; — bells, ručui utezi (za
yombanje); — show, pantomina ;
— waiter, uzoluk, Kojim se uzolači
hrana is kuhinje, nijemi stu
+t wfatkati, Dumbly, dom", ad.
nijemo.
Dumbnes, dom'n's, n. nijemom; žu
ćenje.
Dambfourd, Dumfound, dim‘faund,
Vt, udutkati, zabuniti, smesti.
Dumwerer, dom", n lašljivi nijemac,
varalica
Dummy, dim’, n.
roštana lutka u izlozima; statista;
podmetnuti čovjek u igri, ništicu.
Dump, Domp, +. t. zbaciti, istovariti ;
— ing ground, stovarište — v. i,
Donut. --, m. pliua; klada;
olovna marka —, s pl. sjela, ža-
lost; to be in the — s, biti zlo“
voljan, sjela.
nijemi; Intka ;
DUM
Dompish, dom'p'i, a (— ly, adv.)
žalostan, sjetan; — ness, 0. lost,
sjeta.
Dumpling, domp'l*ng. p. vrsta pu-
Hi
zdepast čovjek. Dumpy,
. sdepust,
Dao, don, a. taman, ernkast, mrkast;
sumoran —, n. mrkov fkonj); to
draw — out of mire, isdaviti koga
od nepi my mod, Bučili, tut-
1. t opominjati, usne-
— ning Jettar ‘opome-
nica. —. u. opominjalac, “bpomena,
opomenica. |
Sunce, dons, n. glupak. Duncery,
don’s*r*, D. glupost.
Duncical, don's*kći, a. glup, budalast.
Dane, djan, n. (suhi) prud.
Dong, imp. i p. p. od ding.
Dang, done, n. gnoj đubre,
đubriti;
gnojne pogani
; Togije:
i: auostive, fod Stars Blase f=
le, gnojište; — yard, bunište.
Dungeon, don'dš*n, o. tamnica; —,
v. t baciti u tamnicu.
Dangy, don’g’, a. guojan, dubrevit;
Blalan, prost, loš.
Dunnage, don"dž, n. obloina drva
(ito služe-kod sluganja robe na
brodu) Ke ravornjei prtljaga.
a don™, utjerivač dugova ;
ijalac.”
Duo, sa ije, 2, dvopijev; dva. doo-
Diodes, djetdčačm, n. dounacenik
ori
Dupable le, dja pe, a. ko selako dade
ape, djap, m. bena,
Shana, pi prevareni. -, v. t. varati,
omahnuti, elation. — nn ee
ralac. . varanje.
Duplicate, ae past LA
stručiti; ponoviti,
“t. podoo-
= 0.
dvaput
deogupka; i
aon. Duplication, djup kaša, n. |
275
DUT
podvostručenje: bora, nabor; m
biranje. Duplicative, dja'plskstiv,
Ho se dvostruči. Duplicature, dj
učeno; nabor.
dvostruko,
dooličnost,
bility, djur’bilt’, u. trajnost.
Durable, dja’r’bl, tal
postojan; — ness,
janje. Durance, dj
Doration, djurčtišn. o. trajanje.
Durbar, d*rba', n. primanje, prima-
onica (u Indiji).
silje.
Daring, do'r'ug, prp. u vrijeme, za,
dok:
i Dhourra, dor’, p. vrata in-
prosa
pave done imp. od dare.
Dusk, dosk, a. sumračan,
taman ;
crnkast, međ. —, n, smeđa, tamu
je v. t pofamnitis
pom |. tamnjeti® sure
čiti ac. Duskiness, dos'ktnes. m.
sumrak, mrak: tamnoća. Duskish,
dos'ktš, a. taman. Dusky, dos'k
a. sumvačan, taman ;
zumora:
roban.
Dust, dist, 0. prah, prašiu neće;
to throw — into a. 0.
nga; to raise (kick up)
—, uzeitluti prašinu. — basket,
ametnjak ; — box. pjeskovnica , —
brush, četka za prah; — man, u.
amedar, san, —, Y. t. oprašiti, ispra
Hiti, izmesti; okefati; to — a
person's coat, islijemati koga ; za-
prašili ; satrli u prah; to — one’
hands, frti ruke.
maknuti, ute
Dane dos't*, n. otirač ; metla ; silo;
Dustiness, dosttnes, 0, aprašenost
Dusty, dosl", a. pražau, kao prah
doč, m. Holandezi ; holandeski
—, a. holandeski. A — man,
“Hotande:, a — woman, Holande-
toys, niruberške igralije ;
DUT
— oven, pomična peć; — comfort,
moglo bi i gore bili; — concert,
» mačja pera hn av) |
jateout at a. (ly, adv, i
s, dj (ly, ad Pr
podvrgnut
carini, ‘Gotta atta a (—ly,
adv.) pokoran, poslušan, smjeran;
— ness, n. poslušnost, pokornost,
amjernost. Duty, dja't, m. dužnost;
poslušnost, pokornost, | štovanji
služba, službeni posao; carina, pi
stojba; to do one’s —, ispu
dužnost - bound, dužan, po
dužnosti; to-pay one’s —. iskazati
štovanje ; present my izručite
moje štovanje; By to you, u
vase zdravlje; on —, bitiu
alužbi, atraži; to be off —, ne
imati rluzbe ; tu pay the —, platiti |
carinu; — on entry, uvozna ca-
rina; — off, carina nije plaćena;
— on, carinjeno; — paid, carina
plaćena; — free, slobodan od ca-
vine; — labour, robota.
Dwale, dwél, n. paskviea (bilina);
tamna, crna boja,
Dwarf, dwa'f, n. patujuk ; — elder,
habat (bil); — tree, čučavac.
v. te. ne dali čemu da raste, či
da što zakriljavi. — ed, dwaft,
DP. &. zakriljavio, sitan.
Dwarfish, dwarfs, a. (— ly, adv.)
kvštjav, gecuv; — ness, n. gecavoal,
kriljavost,
Dwell, dwel,
rede dwelled) v. i, stanovati, pre
bivati, baviti se, boraviti, (upon)
zadržali se, naglasivati; ostati dod,
tvrditi što, upirati se 0; —, v.t.
vastavati. Dweller, dwel’*, n. ‘ta.
novnik, žitelj. Dwelling, n, stano-
anje, Boravak; stan, prebivalište
in'dl, v. i. čeznuti, gu
i ae; to -— away, gi-
nuti, nestajati ; tu — into, to, iz-
metunti a. —, m. nestajanje, opu-
danje.
Dwt, pokrućeno mjetto pennyweight.
276
DYs
Dye, daj, v. S Jarbati, bojadisati, —
n. faba, 3 crime of a deep
2 grozan slošin; second re
yarbanje; — house, farbaonica.
Dyeing daj*ng, n fardanje. Dyer,
farbar. —'s broom, žuli-
—'s weed, katanac (bil )
Dying, daj“ng, a. (— ly, adv.) umi-
rući, na umoru, amrtan; his —
words, zadnje rijei. —, m. umic
ranje, smrt; — bed, smrtna postelja;
— breath, zadnji dah; day,
smrtni dan; — hour, as) ura
smrti.
Dinamic(al), dtnam’*k, a (— ally,
adv,) dinamičan, siloslovan; — 3,
I. dinamika, siloslovlje.
)ynamite, dil dinamit. Dy-
namiterd, dinšmajić"d, n, zločinac
dinamitom.
Dynamometer, din*mom"i“, p. silo-
mjer.
Dynast, daj'n'st, n. oladalac. Dinastic,
dtuis'ttk, a. vladalački. Dynasty,
dinšst', no dinastija, vladajuću
kuća,
Dysenteric(al), dis*nter*k(*!), a. srdo-,
Bolan. Dysentery, dis*ntet®, n. srdo-
bolja, krvava griž
Dyspepsy, dis’p*
pepsia, dispep’s
bavljanje.
Dyspeptic, dispep't’k, a. alaba pro-
bavijanja; — complaint, slab že-
ludac.
Dyspnoca,
Dysury,
dispep's*, Dis-
, m. slalo pros
spni’s, n, sipnja, zaduha.
jure, m, teško mokrenje
E.
E, I, slovo E. E stoji kao kraticu:
mjesto Fast, Eoglish ; E. C. mjesto
East Centre; e. g. mjesto exempli
gratia, ‘gzem'plaj, gre, E. 1.
East India House, E.
Edmond,
east-north-east; mest
atitih imena, kao Ex ward,
Edivburgh.
EAC
Each, 18 pron, svaki, svaka, svako;
— one, svaki ; — other, jedan dru-
goga, uzajmice; — for the other,
zajednički, svaki za cijelo.
Eager, i’g*, a (— ly, adv.) oštar,
strog, ljut, žestok ; (after, for) željan,
an, poindan; pišman (na);
(in, about) marljiv, reonostan; va-
tren; tiv, hitar, svjei. — ness, 0.
žestina, želja, pohlepa, požuda.
Eagle, 1’g'l, 0, orao; zlatan novac = 10
ira; — eyed, — sighted, or-
lova oka; — owl, sovuljaga; —
pinioned, ortovih krila; — specd,
sokolov ualel; — stone, hrgača;
— wood, orlovnjak, rajsko drvo.
Eaglet, i'glet, n. orlić
Eagre, é’g™, ig" m. velika, nugla
plima.
Ear, 1, m. who; sluh; uho (ručion);
to giva a deaf —, učiniti se kuo
da se ne čuje; to give —, slušat
to lend an —, pašljivo poslušati;
a bor on the —, zaučnica; over
head and — 8, na vruć na nos,
sasvim, duboko (n dugovima št d);
to have about one’s — 8, imati na
vratu; to fall (be, go together) by
the — 8, potući se; to set by the
— s, zavaditi, rasdražiti jednoga
na drugoga; dog's — 8, previtak
lita u knjizi. — ache, uhobolja ;
— deafening, zaglužan; — drops,
nautke, min
(školjka);
Ear, i, m. klas, — v. i klasati, pro-
Klasati; —, v. t. crati, težiti.
Eared, i'd, a. what, # ušima; klasat,
Earing, i'rng, n. klasanje; wzica.
Earl. 0), n. grof; — dom, grofija.
EAS
Farly, oP *, a, rani; — in the mor-
ning, vano u jutro; in — lite. u
proaj mladosti; an — answer, brzi
odgovor; by an — post, čim prije;
an — riser, rano-raniloc. —, adv.
rano, za rana.
Earn, On, v. t. steći, zaraditi, zaslužiti.
Earnest, | o"n‘st, (— ‘ly, adv.)
ozbiljan, ozbiljaki; iskren; revan,
marljiv; važan; vruć; to he —
with any oue, na koga navaliti,
koga iskreno moliti; he is — to
know, rad je znati. —, n. zbilja;
in —,.za zbilja, bez šale; | am ia
—, govorim od zbilje —, n. kar
para; to give (make) —, dati ka-
paru, kaparisati. Farnestness, 0"-
nestnes, D. zbilja, ozbiljnost, revnost,
marljivost, žestina.
Earning, o“n'ng, n. zaslušb je.
Earth, "th, n. zemlja; svijet ; jama
ili rupa u zemlji (m. pr. jazbina);
to ran (drive) to —, wtjerati koga
u rog; earth's crust, kova zemlje ;
otter's —, loučarska zemlja; —
ag, vreća puna zemlje; — bank,
nasipi — board, raz (u pluga,
— bob, glista (za udicu); — born,
ji aščić, gomolj
— pea, grahor ;
quske, potre; — worm, glišta,
podlac. —, v. t. ukopati, zakopati
(u zemlju) : ugjerati u jamu; —,
v. i. zakopati ae, zavući se.
Earthen, o"th'n, a. zemljan, glinen ;
zemaljski; svjetovni; — ware, zem-
ljana roba; -- vessels, zemljano
posuđe, zemljanice. Karthiness, =
th'nes, m. o zemljanost; prostota,
Earthliness, č'th1*nes, n. svjetov-
nost, duševna prostota. Earthling,
wrtl'l'ng, m. gin zemlje, smin
Earthly, G'th'l", a. zemaljski, sv;
tovni, ljelesm, prost; not an
word, ni riječi; -— minded, ev
toni. Earthy, Ovth*, a. zemljan;
kao zemlja; avjetovan, tjelemni, si-
row, podao.
Ease, it, n. udobnost ¢ ugodnost ; zgoda;
mir, dokolica ; olakšanje, olakšica ;
EAS
nenasljenost ; lakoda; at —, udobna,
na tenanu: to be at —, ne usiru-
čavati se; to set at —, umirići;
to live at na to be at one's 2
dobro, “udobno Hojett;
take one's o > iti “
rasuguriti
tutrvlapadl oe; il at, nemiran,
nee sap tha lof sped
0 se je željelo of —, pode
ručna crkva; to baven writ of —
muti (čelo); brzinu wmanjici; —
the helm! iskrmi: opustiti vuk u
(u puške); to — away, of, okre-
nus; — ui ano!
Easefu), izful, a (— ly, adv.) miran,
udoban, prijatan bezbrišan. — ness,
udobnost, bezbrižnoet.
Easel, Tal, D. slikarski stalak.
Easeless, iz A. nemiran ; neumoran.
Basement, iz tat, m. olakšica, udob-
nost, zgoda, oporava, odmor; pravo
na porabu (služnost).
Easiness, i'z'nee, m. lakoća, slobode,
neusiljenost; mir, udobnost :
nost, pripravnost, porama: o pri
jaznost; — of belief, lakovjernost
— of mind, mir duše, meka ćud;
— of style, lak lak, gladak slog.
East, ja D. istok; — wind, istočnjak,
istok (vjetar), —, a. istočni; —
end, Pin kraj (Londona); ;
East India, (Indies), istočna Indija
East-India-man, brod što plovi v
istočnu Indiji deločno,
prama istoku. krenuti
a» adv.
avi
prama istoku; — .oneself, snala“
sits se.
Yat", on. uskre, vazam; —
Souday, wakre, uskrinja
; Ve, večer pred uskr-
som, u oči uskrea; — Mond
uekrinji: ponedjeljak, vazmenac
time, tide, uskra, o uskr
week, svijetla nedjelja, — ling, n.
iat jak, — ly, a, istocni; adv.
278
EBO
Esstern, isto, a. istočni
iatočnjak. Easterner,
ganoenik istočnih Vjedinjenih dr.
žava. rnmost, Vst**amost, a.
ha istoku.
Eastward, ist'w'd, a. i adv. & istoču,
na istok. — ly, a. i adv. & istoku,
# istoka.
uslušan pa
poen lak, gladak (slog); popust-
ljiv,. pogodan; under — sail, sa
malo jedara; in — circumstances,
u povoljnim okolnostima, udobno ,
to make —, umiriti, udovoljiti,
opskrbiti, urediti; I take it —, za
to me glava ne boli; — of belief.
lakovjeran; — of virtue, razuzdan;
— chair, naslonjač. — going, lak,
lakouman. "
Fat, it, (imp. ate, p. p. eaten) v.
jesti; žderati; ijeati, pojesti, kia
gutati, istrošiti; to — one’s words,
poreći oporedi; to — off, izjeeti;
to — uP, Po jesti; to -- through,
projekti; to — one’s heart, izjesi
se. —, v. i. jesti; jenti ae.
Eatable, rt'bl, a, što se jede, jestivan
— 8, 0. pl. jestiva, živi
Eatage. Tedi, n. krma od octave
Eaten, i't'n, p. p. od eat
Eater, i'U", m. jelac;
jeda.
Eating, i'tng, n. jedenja —, house
gostioni — room, dlayovalište
Eaves, ivz, n pl, podatrešnica, žlijeb
(oluk) od strehe, — drop, v. i. pri-
sluškivati (na vratima i td); —
dropper, n, prisluškivalac.
bb, eb, u, osjeka ; at a low —, spao
(na n grone); propadanje. —_
¥. i. padali, vijecać; propad
ing, m. osjeka.
Ebon, eb“n, n. Ebony, eb"n*,
ebanovinu od eban
Ebonist, ebžn
stolar-umjetnik. Fi
v. te pocrniti; učiniti kao ebanovinu
jelica; što iz-
EBU
Ebulience, *bav"'ns, — ency,
a. vrenje, kipljenje. Ebelient, “bor
“ot, a. usavreo, Ebullition, *b'lis’
Sn, n. kipljsnje, var, žestina,
Eccentric, *ksen'tr'k, (— al), a. ally,
adv.) ekscentritan, zasredan; pre-
Geran, neobičan, prenape!. n
ekacentričan krug; što je nepravilno,
neobično ; pretjeranac, čudak Eccen-
ekačutris"*w* n, ekacenfričnost;
tri
edno ek*mo'stš, n, nasjedanje
Beclosiast, *kliatšat, n. duhovnik. —
ica), a. (— ically, adv.) duhovni,
crkoeni; + ic, *kiiz*os'ttk, n. du-
hovnik.
Ecchinate, ek’ndt, — ated, nét*d,
a. kao jet, dodijikav, Ecchinns, *kaj’-
na, a. morski jel, jetina; oblac
- M i.
odjeknuti, odlijegati 2¢; t.
ponavljati; govoriti (moliti) za Kim.
less, a. bez jeke.
Eclecticism, *klek'i*sizm, n, eklekti-
cizam,
Eclipse, ‘blips’, n. pomrčanje, pomr-
čina; potamnjenje. — v, t; potamniti,
iti nadvisitt, natkrihti; uya-
Edipuć die
mračen
."
ekliptičan; po-
iptika (prividni
munch).
Badogue ek e, ek’ldg, n, pastirska pjesma,
Rood kod, int. (by God) duče.mi!
Bemomle, ek’ndm’k, (— al) a, (—
adv.) ekonomičan. goepodarki;
ran, Hedijio, bint —_.
n pl. natoo, nar opo-
darstoo darstvo. Economist, “koa mint, a,
kućanik, gospodar, gasda. Ecuno-
mise, *kon*maje, vt, štedljivo upo-
trebljavati, zaštedjeti, Medljivo uprav-
y. i, kuditi štedjeti. Economy,
n, kućanstvo, stvo,
279
* EDG
paljodjeletxa, Medljivost, ure đenje
political —, državno (narodno) go-
spodara .
Ecstasy, ek'sta, n. ushit, sanijeće,
oduševljenje, sanesenost;
mjerna) uzbuđenost; mahnilanje, po-
mama; nevvjestica, Ecstatic, *ketht’-
*k, — al, 4, a. (— ally, adv),
zanesen, ushicen, zanošljio
Eczema, ek’s*m’, n. Perutec.
Edacious, “4843, a
žudan. -- ness, Eda “
proždrljivost.
Baie’, ed’, n prude, plotina’ —; v.
t. prucem oplesti
Radish, ed"š, n. olava.
Eddy, ed, 1. vir, ortlog. —, v. i.
vrljeti se; — water, pusina, vođena
brazda; — wind, vikar:
Faden, i'd'n, n. raj — Edenjze, Td'-
naj, ¥. t. učin,ći rajem; u raj pra-
nijeli, primiti,
Edentata. *den'tet, a, besub, krezub.
Edge, edi u. oštrac, brid ; ugao, kraj;
okrajak; oštrina, " britkosts teat
ljutna; maš. orušjej media; to set
an — on, naoštriti, nabrusiti; to
put to the — of the sword, okre-
nuti pod maz; fall back, fall =>
pa bilo, što bilo; totake the — off,
otupiti, oslabiti “to set the tleet
on —, stisnuti zube, — less, tup,
bez oštraca; — wise, long, — ways,
ashe,
t. odtriti, naoštriti, brusi; obru wilt,
optočiti; zaoštriti; ogorčiti, razdrd-
Hitt; nagnati, naljevati; (forwards)
potienult naprijed; opkoliti; obre-
zati; to — along, pomaknuti; to
— in, ulimuti, obrubiti; to — off,
odmaknuti, odie, otpiliti. —, v.
jed. polagano nap\edo-
(off) polagano se
Salou, udaljivati se, krenuti na
stranu; to — one's, way, provući
se; to — in with, primicati se.
urinuti se. —, v, t, drijati, branati.
FEdged, edžd, a, oštar, naoširen. =
oštricom.
EDG
Edging, edi"ag, n. oštrenje; obrub,
pie,
Eigy, edt”, a. ollar, srhovit.
Edible, . ed"bi, a Reseiele =
Edict, Vdekt, u. spovij
Edificatioa, odsivkesto, m. okdanja bu
đenje pobožnost:, poučenje, poprav-
ljenje. Fidificatory, ed’f*ket'r, a
dušobudan. Edifice, ed":
gradnja, Edify, ed"faj,
i, poticati na dobro, pou-
=, ing, a. ko ito potite, po. po
buduje na
Edit, ed*t, v. t. izdati (knjigu i 4. d.)
Edition, *dis*n, n, izdavanje, izdanje.
Editor, ed’*t’r, q.iždavalac; urednik
novina. Edito: ed*to'rl, a. isda-
valački, urednički; —, n. od ured-
nika napisani članak, uvodni članak,
Bditorehip, ed"*t"'šip, n. io
IEducate, ed’jukab v. t. odgajati,
Education, edjukč'šn, n bam
Jonje, odgoj. Educationsl, edjuke’-
sath a odgojni Educator, ed’juket*,
m. odgajaé, učitelj.
Edace, *djas', v. t. izvući, izvesti, izložiti,
Ednct, Ydokt, n. izvadak, jezgra, po-
aljedak. Eduction, *d0k’s°n,
danje, roiseadanie Eduetor,
tn. ito di i, izvodi,
Ednlcorate, Sore v. t osladiti,
taprati, izvadili sal.
Eel, il, n. gn , jegulja. — pout, ma-
njak, većak; — pick, — spear, osti
za ugore.
Effable, efbl, a. izgovori
Efface, "fčs', v. t. tabrisati; uništiti.
Effect, *fekt', n. učinak, uspjeh; učin,
djelovanje, 'izvrženje; namjera, moć.
valjanost korist probitak; što je
najvažnije: pl. pokretnine, namještaj,
papiri,gotovina; No — s(pokr.N. e.)
neprihvaća se, prosvjeduje #4 of no
—, uzalud; in —, zaisla; to that
—, u tu svrhu; to no —, zabadava,
uzalud; to the same —, istog sa-
držaj a njekom korišću;
ljanost, krjepost,
to carry into —, to bring
djelovati;
— 9
to —, izvesti, pri
v. t. učiniti, izvesti, izvršiti, opraviti.
Effectible, *fek'Ubl, a. izvediv, izvršiv.
Effective, *fek’t'v, a. djelujući, djelo-
teoran, koristan, valjam krjepak,
sposoban, gaistam; — ly, adv. ou
intinu, zaista. Kffectless, *fekt'l*,
a. bezuspješan, zaludan :
Effector, *fek't"",n. izvršitelj, stearalac,
Effectaal, *fek’éutl, a C ly, adv.)
djeloteoran.. probitaan, moéan, —
ness, djelatnost, moć.
Effectuate, *fek'ćučt, v.*t. učiniti,
izvršili.
Effeminacy, *fenr"*n'a", m. ženskoća,
mekoputnost, razbluđenost. Effemi-
nate, *fem’*nét, v. t. rasnjeziti, omeko-
pulili, umekiati; v. i, postati
mekoputnim, onlitaviti; *tem'-
‘net, a. mekopulan, ‘mekudast, ćud-
lji, mekuiae ness, n. mekoputnost
Effervesce, ef'ves', v. i. uskipjeli, uza-
vreli. Effervescence, ef*ves*ns, —
ency, — šnst m. Kipljenje, vrenje,
žar. Effervescent, ef*ves"nt, a. ko
ili što uzavri,durljiv,pjenušav. Effer-
vescible, eftves*bl,
"
a, Ho uzavri,
Efficacious, ef*ka's*s, a. (— ly, adv.)
djelotvoran, djelujući, moćan. —,
jući,
ness, Efficacity, ef*kas"t’, Efficacy,
ef*k's', n. djelatnosl, djelovanje,
moć, valjanost.
Efficience, *fiš**ns, — ency,
n.
djelovanje, djelotvornost, moć. Effi-
cient, *fišnt, a. (— ly, adv.) dje.
lujući, djelatan; m uzrok (ite
djeluje), sposobujak (vojnik).
Biva »fidžsčt, v. t. ‘nastikati. ka
figy, ede", n. slika, prilil
burn or hang in —, eadedi il laje
siti u prilici.
Efflation,, “A&'š*n, n. izdah, izdisanje.
Effloresce, efišrea', v. 1. prevući se,
i se kristalima, izujetriti ; po-
javiti ee. Fiflorescence, *fišreašns ,
1. evatnja ; osip, osutak; izvjetrenje.
” EFF
prijevlaka. Efflorescent, ef*ces"nt,
&. što izvjetri, što se prevlači.
Effiuence, efločns, n. izlijev,
Effluent, eflu’nt, a. što
m. oljecar
stjecanje, isparivanje. Ef-
vm, n.
flux, *fitks’, D. istjecanje, što iatječe;
Effort, ef", m. napor, trud, teži
Effraction, *frak'ičn, n. provala (u raj
Effrontery, *froa't'r’, n. bezobraznosi,
drzovilost,
Effulge, *foldž, v. i. sjati. Effulgence,
*foFdžšna, mje, sjajnost. Ef-
falgent, *fol' cts To ey
Ef: faz, v. + ‘
izobilan.
Eft, eft, w. gušterica, e. g. (exempli
Hin izgovori for instance, na
pad 9
est, %
što je isbačeno.
Ege,
rae interj. saiste, dakako.
Heat’, v. t. txprazniti, izbaciti,
ion, *džeš“ ven, n. isprainjenje;
, D. jaje; adaleld) —
—, mudak ;
a; potaknuti, natjerati, Egger,
fabirat ae jaja: — (on) pod-
Bglanti arbi ale šipak.
lantine, eg’l?n o, 2.
Ego, igo, mesa, sam. Egoism, i'gtizm,
epoteam sebičnost, samoživost,
Egoist, Fgtist, n. egoista, sebičnjak,
Egotism, Sg*tlum, u aed sebičnost, samo-
Prag ea ogtist, n. samoljub,
lind tis’'t*k, Ego-
Fria par — oh, —a.
(— ally, adv.) "običan, samoživ sa-
Njubep.
aje, v. i. nepreetano svoju
ličnost (ja) isticaći, o sebi govoriti,
Bgregiows, ake a (= ly, aie) )
it, 135
— ness, n. vanrednost, neobičnost.
281
ELA ‘
Egress, *gres' n. izlaz, istjecanje, —,
v. i. izići, Egression, greš*u, n.
izlazak, odlazak.
Egret, *gret', u. bijela čaplja.
Egypt, i'džipt, n. Egipat, Egyptian,
n. *džip'šćn, Egipčanin, ciganin; —
Fy sain , ciganski,
Eh, č. interj, e! ej! što?! jeli?
ay a, m. gacka; — down pa-
Eigh, @, inter), ej! aj! ‘
Eight, ét, num. ¢ a. osam, Eighteen,
tin, osamnaest, Eighteenth, č'tinth,
&, osamnaesti. Eightfold, čt'told,.
osmorostruki. Kighth, čtth, os
— ly, adv. osmo. Eightieth, e'tth,
a. osamdeseti. Eighty, &'', osamdeset,
Bigne, én, a. prvorođeni.
Eikon. aj'kčn, n. slika.
Eisteddfod, čsted' > n pjevačko na-
tjecanje (vališkh barda).
Eiry, ir", a. strašan, užasan, grozovit.
Either, aj'dh®, pr. jedan, jedna, jedno
od die (dvoga); oba, obje, obojica,
— case, x oba dlučnja;
njegov "prijatelj,
jaculate, *džak'juli
isturati, izlanuti (rij
culation, *džškjulč'š“n, n. Bacanje
srdka; usklik, uzdah, kratka molitva.
Ejaculatory, *d2ak’¢jul't'rt, a, naglo
izbačen, brzo izušćen, nenadun. —
prayer, uzdah # molitvom.
Eject, *ižekt, v. t. izbaciti, isturati ;
rorgnuti, istjerati; prognati, zabaciti.
Ejection, *džek'i*n, m. izbačenje, istu
ranje; svrgnuće, istjepanje; progon,
zadačenje. "Bjectment,, cdteku ment,
n. gonjenje sorguuce, isturanje.
Eke, ik, v. t. umnožili, uvećati:
duljili, “nastaviti, nadodati
—"b, ave pomaže. Eking, Vk'ng, u
umnoženje, povećanje; —, a. što
umnoža, povećava, nadopunjuje; —
piece, nastavak, pristavak.
Elaborate, ‘lib’rét, v. t. pomnjivo iz-
aditi, a mukom napraviti, izvesti —,
ELA
slob"tret, 2 in jivo izrađen; pro-
mišljen, de abferan — ly. adv. s
oelikom nasjaniću, s odikim tre.
dom, pomnjico, Elaborateness, "Išb'-
cotnnns n Pomviion, točna radnju
vikarom, “aabire't, n. točna, do:
di
Elance, ius’, v. t. Bacili, urdignuti.
Eland, ind, n afrički jelen.
Elaphine, ein, LS je
Elapse, ‘lips’, v..i. proted, prod,
Elastic, *Ilebk,-a > e ally, adv.)
, uprudan,’ elastičan; —, n.
sila; —.gum, kaučuk,
— tnbing, cijev od kaučuka. — new,
Biasticity, 1 gtia"l* mn. elastičnost,
rušivost, elasticiteta,
Blate, "ov, a. usnenen, usvišen
obije wt
el’bd, n. lakat; pregibak, ugao;
—of “ang, ‘Hilo, (180; naslon (u
naslonjača); to stand (be) ab one's
—, biti blizu koga. udeoravati,
‘sdioat komu; out at (out of) —
poder nim lakima, propao;
up to the — 8, do srala u poslu;
is shake — s, kockati
\aktima gurati, izrinuti,
iatur. 4; to — one’s way, prokrčiti
‘aebi put. —, 0. i. strši, činiti ugao,
koljeno, save). zavoj. —, Fr, maslonjač;
— room, an pron
‘Ed, ea, a. pan der, te LP
comp. od old, stariji; —
s 8, graoci, pred, zari; — ly,
Eider, el'd**, n. zova, basag; — Berry,
soka; — flower, baxgov (eovin)
tree, zova.
AVdEkip, m. proorodstoos
too.
Eldest, al’d*st, a. superl. od old, najsta-
“riji, prvorođeni, prvi, prednji (u igri)
282
ELE
Eldri(t)ch, el’dr*, a. sadlastan, strašan.
Elecmnpane, el*k*mpén’,n oman (Bil’.
Elect, ‘fect’, v. t. dirati, dzbirati, iza
broti, voljeti, —, a. izabron, biram;
» D. izabranik. Election, "lok".
#a, m. biranje; isbor. .
Electioneer; brena v. i. kupili gla-
eove sa izbor, 4, u izborne
evrhe.. — er, 0. kupilac glasova,
pian. — ing, n. izborne spletke,
Bleclive “eit 6, Sy adv)
Born — affinity, srodnost; — King
kraljevstvo.
, izborno.
Hise, slek't, m. "Gaborik birač;
knes iabornik. Electoral, “lek'Vrsl.
iter ele ul ubo ea
nog kneza
Elootress, *lok'tr*s, n. izborna kne-
singa (I Electric, — al,
*lek'trk, — 1, a. aly, adr)
trično tijelo Electrician, debian, an,
n. električar, Electricity, [l*ktris'st*,
n. munjina, Hektriltetas Electrifi-
cation, Aku tkd, elektriso-
vanje Electrify, nea Elec-,
brine, *lek'trajz, v. t. elektrisovati.’
Elec u složenicama
mmači elek-
'—. chemistry, električna
magnetic, elsktomagne-
eter, elektrometar,
atički , k N
Electuary, ‘lek’tju’r, ‘lek’éa'r*, n.
madfun.
Eleemosynary, ¢l*mds"n'r*,* a, milo-
stinjakt, prosjački, van; —, m.
živi, prosjak.
Elegance, el*g’ns, — ancy, —
2 glogovelja, uŽavost, - pe
stalost, us t, el*g’at, a.
m ly av.) ukusu, wae, ‘Pristao,,
Elegiac, el'džaj“k, a. elegizan, žalovi! ;
Y=. m. olegijski stih Elegist, ol"dšist,
pjesnik legija. Elegie. “Patt, m.
pljeniddeni nalog.
ko o milosi
/
ELE 288
n. elegija, tužaljka.
"ment, n. elemenat, počelo;
1. omovka,
Elegy, el*d4",
Flement, el
&. prirodan,
bitan. Elementary, el'men'tr*, a.
elementaran, počelan, prirodan.
Elephant, el"fnt, n. elejani, slon —
beetle, slouac (kukac). Elephanti-
asis, el*fntaj a. vrela
svrab. Elephantine, el*-
monteno slonov, kao slon.
jevate, el*rčt, v. t. podignuli, us-
uzvisili; naduti; oživiti,
luševiti, zanijeti; — d, uzvišen, — d
oduševljen.
Blevation, eltve'#n, n. uzdignuće, po-
diguuće; dizanje, uzdizanje; uzvile-
nost, uslet, veličina ; visina, uzvisi-
tost; čast, visost; macrt.
Elevator, ‘el*va't™, n. dizač, dizalica
maisica); dizalo, vitao. Elevatory,
el*vat'r’, a. što diže, uzviuje.
Eleve, ‘lev’, n. pitomac.
Eleven, ‘lev'n, num. jedanaest;
m. jedanaestero, Eleventh, “lev'nth,
jedanaesli,
Elf, elf, n. (elves elvz, pl.) malik, ma-
ličac, duh, davolak, vila; patuljak.
—..¥. t. zamrsiti komu. — arrow,
-— bolt, rt od strjelice (od kremena);
— lock, koltun. Elfin, e!f*n, Elfish,
elf", a. kao patuljak, kao malik,
davolast, pakostan.
Elicit. ‘lis’ ia v. t. izmamiti, isvabiti,
iznijeli, izazvati, uzeti (iz). Elicitation,
dase
te dobar, ere shodan.
Eliminate, “limnčt, v. t. istjerali,
isturači, ukloniti, izlučiti. Elimi.
nation, *lim*n&'š*n, m. isturanje,
ublonjenje, islučevje.
ELU
Eliquatiog, el*kwč'iša, n. otapanje.
Elision, ‘lit?a, n. a iaturanje.
Elite, ‘lit’, n. izbor,
Elization, elks2'štn, m M okonje, sva-
riva;
Bip a "ik, a. ljekovićo pic
; kamen mudraca
pirata *lizbeth“ in
betineki.
jezgra.
a. dliza-
Elk, elk, n. sjeverni jelen, lo».
EM ell, n. lakat, aršin.
m. elipea. di
n. elipsoid. wars
ip’t’k(*), a. as wily, alr elipti-
čan,
Elm. elm, n. Srijest Ehnen, el'm*o,
a. brestov. Elmy, el'm*, u. briješćeni
obrastao.
Elocution, el®kja’s*n, n. m, pre-
davanje, rječilost. ‘zlveutfonsry, ele
kja’s*n'r*, a. što se tiče predavanja,
govorništva. Elocutionist, elškju"-
Stnist, n. učitelj govorništva.
Elogiui ‘dim, Elogy, el’dts, u.
govor u čiju hvalu (slavu).
Floin, ‘ldj'n, v, t. udaljiti; — ment,
Ngšt, a. produljen, —,
v. & produljiti, odmaknuti;
udaljiti se. Elongation elšn-
gišća,
m. , udaljenje,
rastanak; Ilaljenost; uklonjenje
(Venere):
Elope, ‘lop’, v. i. međi, pobjeći. —
ment, n. bijeg, otmica.
Eloquence, el’*kwens, 0, rječitost. Elo-
quent, el*kwent, a. (— aly, adv.)
rječi.
Else, els, ady. inako, šnače, drugačije
some one —, još njetko; something
—, još onješto; any one —, itko
drugi; anything —, išto drugo; po
one —, još nitko, nitko više; nothing
—, ništa više (dalje); what — ? što
još? što dalje? who —? tko još?
somewhere —, drugdje, još negdje;
nowhere —, još nigdje, nigdje više;
*LG)aatdet, v. t. tumačiti
protumačiti, razjasniti. Elucidation,
ELU
i)astde'štn, n. tumačenje izjašnjenje
Elucidative, ‘Ijn’stdaitv. Elucidatory
sljarstdččit, a tho ito tumači,
sjainjuje; izjainjiv. Elacidetor,
vas;
ljuy's*det*, n. tumač.
Elude, ‘Gad’, ¥. t, izmaknuti, izbjeći,
2 prevariti Eladible,
eljard: što se dade obići.
predati, *lom'bčt*d, a. hrom (u
križima).
Elasion, “lju'čn, n. obilaženje, izbje-
vanje, izgovor, opajena, lukavština
Elusive, dju'sv,a tko ili ito lukavo
obilazi, izbjegava; prevarlyiv, lukav.
Elusory, *ljn’s°r*, a. preva:
Flutriate, *lju'tr*čt, v. t. ispi
kati, Eintriation, “ljati'&'ć"n, n. irpi-
ranje, plakanje.
Elvish, el'v*š, a ra ly, adv,) vilinski;
clysiam, “hie
Emaciate, *mé’s*et, v
biti, izrgati; —, v.
8. suh, mrdav. Emaciation, “mi
Sn, m. mršanje, sušenje.
Emanant, em“n'nt, a što dolazi, pro-
izlazi. Emanate, emnét, v.
ziti, proizlaziti, istjecati;
izdavati. Hmanation, em“nč'š%n,
istjecanje, izljev. Emanative, em'*-
nétty, Emanatory, emnét'r',
polječe, proizlazi ;i ‘Hose liče emana:
Emancipate, *min's*pćt, v. t, osloboditi,
izjednačiti (u građanskom sm
iti dovadim, punoljetnim.
‘Emancipation, *mins*pe’é*n, n. oslo-
-bodenje. Emancipator, *mbn's'y3.",
n. osloba
rginate, “mardi*nčt, v. t. izrubiti,
zatupiti arhe (uglove). —, “marže
nit, a. dzrubljen, sa zatupljenim
bridovima (uglovima).
TEmmasculate, *mis'kjulčt, v. t. uškopiti;
iznuriti, dacijediti. —. *mir’kjni*t,
&. uškopljen ; iznuren, Emascnlation,
jms jule’s'n, n. uškopljenje, slab
jenje; iznurenost.
Embale, “mbel, v, t. zamolatt, zavit,
uložiti, spremiti (robu),
284
EMB
Embalm, ‘mbam’, v. t. dragomašću
pomazati, baleamati; miomirom na-
puniti. — er. n. balsamač.
E , "mbank', v. t. zojazi
“Embankment, *mbiink'n
nasip. gal, obrežina.
Embar, db. ¥ t. zatvoriti; priječiti.
Embargo, *mba"go, n. zaustava (lađa),
obustava (trgovine); to Jay — (on),
to —, zaustaviti (lađe), obustaviti“
trgooinn,
Prabark, mba'k“, v. t ukrcati; zaplesti.
vi ukrcati se. Embarkation,
embatke's , m. ukreanje.
Embarras, *mbirs, v. t. zamrsiti,
zaplesti, smesti, zabuni
Embarrasment, “mbšršsment,n. zaplet,
zabuna, neprilika, smelnja, zapreka.
mbés’, v. t sniziti
ca
|, umanjiti,
pogoršati.
Embassador, *mb&s*d*, n. poslanik.
Embassy, em’b's', n, poslaništvo,
poslanstvo.
Embattle, *mbštl, v. t. postaviti u
jni red; snabdjeti kruištem, pu-
škavnicama
Embay, *mbč, v. t. uvesti u dragu
ili zaliv. — ment, n. morska uvalu,
draga,
Embed, *mbed', v. t. pološiti, poleći.
Embellish, “mbelsi t. poljepšati,
ukrasiti. — ment, n. poljeplanje,
ures, ukras.
Ember-day, em’b*-dé, kvatre,
Embers, em’b"z, n. pl. žerava.
Embezzle, ember’, v. t. pronevjeriti
ukrasti, zatomiti. — ment, *mbez'1-
ment, 0. pronevjerenje, zatomljenje,
krađa. Embezzler, ‘mber'l*r, n. pro-
nevjeritelj.
Embitter, ‘mbit, v. t. ogorčiti.
Emblaze, “mblčz', v. t. obasjati, ukrasiti
Emblazon, *mble’s'n, v. t. izmalati
grbovima; veličati, "slaviti, ukrasiti.
— ment, n. malanje grbova; veli
a
Emblem, em'bišm, 1. snamen, znak,
simbol, Emblematic, — ical, embl*-
EMB
mat*k, — *kl, a. (— ally, adv.)
u slici, znamenom, simbolički, Emble-
matist, *mblem“tjst, n. izumilac
simbola. Emblematize, *mblem"tajz,
izivati u slici, simbolički.
Emblement, em'bl*ment, n. prirod
(zasijanog polja).
Embodiment, *mbšd*ment, n. utjelov-
ljenje; sjedinjenje, zdrugenje Em-
body, *mbčd", v. t utjeloviti, združiti,
Embog, ‘mbig’, v. t. baciti u močvaru.
Emboguing. *mbč'g*ng, n. ušće.
mbal'd'n, v. t. ohrabriti,
, em'bšlizm, n. umetanje.
Embolismic, embžlir'm*k, a. umet-
borg Embolas, em'b"la, n- stapalo,
bat, čep.
Embosom, *mbéx"'m, v. t. zagrli
krili u grudima, nositi na srcu.
Emboss, *mbis’, v. t. izpupčiti, izbo-
čiti; raditi (kovati, klepati) što
ispupčeno; ukvasivati pupčastim
nakitom; — ed work, pupčusta (uz-
visita) radevinu. — ed, a. nadut.
otečen, grbast, nzvisit, izpupten. —
er, m. napravljač uzvisitih radevina.
— ment, ni uzvisilost, uzvišenost,
izbočenost, grba ; prečana radevina,
Embound, ‘mbaund, , ¥. t. omeđašiti,
opkoliti,
Embowel, *mbau“i, t. isporits, iz-
ti drob, očisi
kriti u nutarnji
titi; isprazniti; sa-
ukopati.
Embower, *mbau'', v. t. opkoliti sje-
nicom.
Embrace, *mbrés’. y. t. zagrliti, obu-
hvati; prigrliti; sadržavati; pri-
grijaj; obuhvatanje ;
prigljenje, prihvat. — er. n. iko
grli, prigrijuje; mitilac porotnika.
Embracery, ‘mbre’s*r’, n. midenje
porotnika.
Embraactement, *mbranš'mSut,n, raz-
granjenost.
Embrangle, tmbrang'l, v. + zamreiti,
zaplesti, emulili.
285
Embrasure, *mbrč'ž“, n, prozorište
razmak procoriita; otvor za vrata
za prosors rkarnica.
Embrave, ‘mbrév’, ¥. t. ohrabriti;
nakititi.
Embrocate, em'brškćt, v. t. naérti.
namazati. Embrocaton, embrke'é'n,
n, trljanje, paren;
Embroider, embrop a, vot
kititi, Embroidery. *mbrčj
vez, vezilo, šarilo ; nakit, ures.
Embroil, *mbršj t. amutiti pore.
metiti; zavaditi; zamrsiti.
ment, n. poremecenje, emutn je
Embryo, em'brio, u. zametak;
-, Embryonic, embrtčn"k, a. što
20 zametka liče, u zametku.
Emend, ‘mend’, Emend: *men'dčt,
v. t, popraviti, ispraviti.
Emendation, emčudč'š*n, at 1 ‘avak,
urn.
popra: pi : Emendatory,
reed, a.ilo popravlja, ispravlja
Emerald, em*r'ld, n. smaragd. —,
8. zelen kao smarogd; od smaragda.
Emerge, “mordž, v. 6
šinu (na vidjelo), pomoliti ac, poja-
viti se; izaći, provaliti; dolaziti,
postati. Emergence, — ency. "m“r-
deng, — ns‘, m. pomalj po
atajanfe, postanak; dogadaj, slučaj;
in case of —, in an —, u slučaju
nužde, potrebe; by casual —, slučajno,
izn la.
Emergent, *mordišnt, a. što nastoje,
proizlazi, dolazi; nenadan, nepred-
viđen; nuždan, važan.
Emerited, “mer*t'd, Emeritus, "ner'-
*t08, a. deluženi, umirovljen,
Emersion, *mo"sša, u. pomaljanje,
pojavljenje; isle
Emery, em’ ;
paper, papir za adna v
trhati, gladiti smirkom, čistiti
-Emetic, *met"k, a. dljuvaći. — n. lijek
za bljuvanje.
Emeu, Emew, i'mju
Emigrant, em’ grant, 1. iseljeni
lit
grate, em’gret, v.
gration, em'gre'sti |, M. iseljenje, seoba
Eminence, em‘nens, — ency, — ens*,
D. visina, uzvišenost; vrh, vrše
izvrština; dostojanstvo, prvenstvo
čast, slava, odlika; uzoriiost; in =
u najvećoj mjeri; ‘of = odlučan
by way of —, by —, osobito, Emi:
nent, em"*nent, a. tevišen, visok,
odličan; — ly, adv. osobito. vrlo,
Emir, i'm“, emit, n. emir.
em's°r*, m. izaslanik; uhoda ;
put (jašica), kojim što islazi, kojim
se izlučuje.
“miš?n, m, izaslanje; ix
, % t. izaslati; oibevati;
izdavati.
*ma"bl, v. t. pretvoriti u
r; u mramor klesati.
most, v. t. omekšati,
Emolient, *mči'“nt, a.
jući; —, m. mekšalo,
Emolament, *mol'jument, n. korist,
probitak, uzgredni prihod.
Emotion, moda, m. pokret duše, ga-
nude; uzrujanost ; vrenje. Emotional,
*moćščnji, a. što se tiče ganuća, ya-
pmpale 'mpči', v. t. koljem ogradili,
Empahel,
rotnike.
Emperor, em'p*r*, n. car.
Emphasis, em'f*sis, n. ia isticanje
repkoda (u ). Emphasize,
em’fsajz, v. Pe oeobito naglasiti,
isticati. Emphatic, — ical, ‘mtat'*k,
“kt, a, (— ically, adv.) krepak,
silan, ¢ osobitim naglaskom, izrazit,
Emphaticulness, *mfut*k'ines, nm:
kropkoća, sila, israzitost.
Emphysema emf*si'm’, n. podkošna
Empire" ‘opie, v. t. probosti.
Empire, em‘paj", n. carstvo, država;
vlada.
*mpin"l, v. t. upisati po-
Empiric, empir*k, a. dekustoen; iskusan
—,n po iskustvu; šarlatan. — ical,
a. (> ally, iskuatven, po"
iskuetou; — remedy, domaći lijek,
aš
286
Empiricism, *mpir*sism, n. ćeku
atveni način, iskustvenost; liječenj
po iskustvu.
Employ, ‘mpldj;, v. t, upotrebiti,
treet, al se; at
nimati se čim, nastojati. —, n. po-
raba. pp ejenje; služba, posao;
— able, a upotrebiv. . Employee,
gn proj, n. onaj, komu je naloženo,
e posla. “mplayer, “mploj“",
A davalae posla, nala:
galac; naruénik. Employment, *m-
plojm*nt, n. zanimanje, radnja,
posuo; služba; ulaganje.
Empoison, ‘mpij's's, v. t. otrovati.
Emporetic, emp*retk, a. trgovački.
Emporium, *mpo'r"m, n. trgovački
grad; slovarilte, glovno skladište;
zaliha, bla:
90.
Empower, ‘mpau’, v.
opunomoćiti.
Empress, cm’‘pres, m. carica.
Emprise, — ize, *mpraja', n. poduzeće.
Emptier, em't*", n ispratnjivalac.
Emptiness, em't*nes, nm. prasina;
taština ; manjak.
Euption, emp'in, n. kupnja, kupo-
vina; bill of —, kupovnica, ugovor
za kupnju.
Empty, em’t®, a. (— ily, adv.) prazan ;
lišen,
t. ovlastiti,
taši; zaludan; nemabdjeven, -
dodan; gladan; budalest, budalast, šupalj; ne-
nakrean. Empties, kcal n. pl.
prasne vreće, bačve, boc =
V. $. igprasniti, iscrpsti. —, w. i.
deprasniti se, utjecati,
Empurple, *mpo"pl, v. t. grimisom
Empusa, Empuse, *mpja'2", n. duh,
sablast. .
Empyoma, emp*i'm*, a. gnojenje u
Emprred, *mpirl, a. nebeski. .
mean, empiitn, m naje sela
—, a, nebeski.
Empyreuma, emp*rd’m’, n. zaudaranje
na paljeviny ili smuđevinu.
287
EMU ENC
Emulate, em‘julét, v. t. natjecati Enchant, *ačant, v. t. očarati, zatra“
e kim, nasljedovati kome, —, a. —_ I; m. čarobnik. — ing.
častoljuban. ddjan. — mont, n. očarunje, zalrav-
Emulation, emjalčićo, n. natjecanje, ljenje, urool. -- reas, n čarobnica.
nadmetanje; ljubomornost, Emula- Eocharge, *nča'dt', v, t. nalošiti.
tive,” » emsalau, a. ko ili Ho se | Enchase, nies’, v. t. okovati [slatom,
jače, polleponaa čašću. Emulator,
em'jelat", a. nafjeealac, takmac.
gent, *moldičnt, a. do ieteše,
ispija ; — vessels, bubreije ; — veins,
bubrežne žile,
Emulous, em'jnlos, a ori ly, adv.)
ko ili šo se e, takmi; "zavidan.
Baulaion *mol'štn, n. mlječina, miéjeko
badema.
pueble mati, sot vo povobii
Enact, *nukt, vt usakoniti; odrediti,
prikosnii, glu-
il aku a, tho ili što
noada, naređuje, Enactment, “ušli
mnt, n. uzakonjenje, uvedenje (za-
kona); naredba, odluka; prikasanje,
Enactor, "niki", B. zakonodatac;
m silage, naredabes nvadalac,
nallage, *nal*dž n. zamjena gramu-
tičkih oblika.
Enamel, ‘mim’, n, caklina, savat;
zubna i
nameller, *p&m'1“', n. sava/ar,
caklinar, Enamelling, *nšm"liug,
i, caklinjenje, sasatlanja
Enamour, *nšm*", v. t satraviti, za
dobiti; — ed, tvljebije
Encage, *nkadi', v, t. zatvoriti.
Encamp, *nkimp", v. t. wlogoriti
v.t ulaboriti se, laborovati. — ment,
B, je; tabor, logor.
Eucase, *nkčs', v. t, metnuti u korice,
u kw
Encaxh, tnkas', v. t. primiti, pobrati,
stjerati novce. — ment, n primitak.
Encavstic, *uhds'tk, a enkaustičan,
— tiles, gledeisane opeke;
paintng, slikanje omjem
Evceinte, anscnt', a. nosed, trudan,
vt. ugrijati, raz.
a
Enchain, *nččn', v. t. okovati, prikovati.
Bncitele, oso"hl n.t optotitj opasut
Enclasp, *nkl: v. t obuhvati!
Enclitie, “nklit"k, n. enklitika, riječ
bez naglaska.
Enclose, *nkloz', v. f. ograditi; pri-
dat ikoliti, opasati.
prilotiti; op!
Eneloser, *aklo'ai", n. ograđivac.
Enclosure, *nkloš*, n. ograda, plot,
oBor; ograđeno stmlyiite; okrušje;
g.
Eneloud, *nkland", v. t. oblakom zastrti.
Encoffin, *okči"n, v. t. omelnuti u
mrivačku škrinju.
Eucomiast, *nko'm'ist, n. Avalilac,
e.
Encomiastic, — al, *nkom'ast*k, —
41, & slavoslovan, u sluvu. Eco-
iniam, ‘nkd'm"m, v. Avalidba, govor
u čiju slavu.
Encompass, oko 4, Ve t. opkoli
opasati; obići, oploviti; ulovili. —
ment, a, kaje .
Encore, onki", adv. još jednom, —
¥. t. sahtijeoa da se ponovi.
Encounter, *nkaun't', n. susret, sre
tanje; sastanak; sukob; bitka. dvo-
boj. |, ¥. te sresti, sukobili; na-
valiti, udariti na koga; oprijeti ne
čemu ; odoljeti; savladali, pretrpjeti;
susresti, postupati. —, V. i. suko-
i se; pravdati
biti ze,aresti se; pobiti
se. Encounterer, ‘akaun’t'r", n. pro-
tionik, nasrlač.
i, bo-
driti; onokoliti; potaknu lupi
vati, Encouragement, *nko1 nent,
n, bodrenie, hrabrenje, obadrivanje,
policanje, polbadanje ; podupiranje ;
pobuda.
Encovrager, *ukor'dt", a, Arabrilac;
poticalac; nogovaralac; podupirač
ENG
Encradle, *nkrč'dl v.:
kolij
Encrimson, ‘akri
Encroach,
dirati, vrijeđati (čija pravo) prijeći
granice; prirvojati sebi (ilo nepra-
rodirati, udirati; to —
‘pon some one’s: kindness, zlorabiti
čiju dobrotu. — er, n. ko di
vrijeda čija prava; prisvajač;
silnik, prodraljio čovjek. — mont
diranje, vrijeđanje,
(io je. tudes
korom, koricom,
Bncumber, akomrbe, vt opterei
natovarili, pritienuli, pi za-
zapleali; smesti; — ed, za-
— Encumbrance, ‘nkom'-
n. breme, teret; tegoba,
s", m. zaločni vjerovnik.
Encyclic, — ical, “nsajiklšk, — ski,
a. što kola, ide okolo; — epistle,
ica, poslanica,
jopacdia, — edia, “nsajklšptds:,
fopediju, Encyclopaedian,
i'd"'n, — paedic, — pidk,
, ped'k, a. enciklopedičan,
rian. Knoyelopedist
st, m. en
s t’, v. t. zatvoriti u aja.
hur; tumor, mjehurasti otok.
End, end, n. kraj, konac, svršetak;
svrha. namjera. cilj; kori; gra-
krajičak; dretva.
kraju, gotovo, prošlo, ponajviše,
obično; there is an — to the matter,
pritome ostajemo, # time smo gotovi;
to be at one’s wit's —, ne znati,
što da se učini, što da se radi;
there is no — of(to) it, tomu nema
kraja; atone's fingers’ —, na pr-
slima, at one’s tongue'’s —, na
jeziku, u malom pratu, dobro (znati);
to stand on —, atršili, ježiti se (o
kosi); to begin at the wrong —,
naopako početi; to get by the —,
; zapreka; |
dugovi. Encumbrancer, *nkom'bršn- |
288
t ometnuti u
END ,
čuli o čemu da se govori; to make
both — s meet, sastaviti kraj a
krajem © — 8, ostaci; old — s, stare
krpe; odds and — a, ostanci; to
an —, do kraja; still an —, još
ipak, još napokon; t put an — to,
dovršili, uništiti, ubiti; in ihe =
se; umrijeti,
Endamage, ‘ndAm’dé, v. t, oštetiti,
“škoditi. — ment, m. šteta, kvar,
gubitak-
Endanger, ‘ndén’dt*, v. t, dovesti u
anost, biti na štetu.
Endart, ‘nda't’, v. Hi uturili, ubaci
Endear, ‘ndi", v. učiniti milina,
dragim, w a — ed, p. a. mio,
drag. — tag, p. a. umiljat, dra-
goslan, — ment, n, umilje, milovanje,
ljubav.
Endeavour, ‘ndew™, 0. ataranje, ua-
atojanje, tešnja, trud; to do om
—, nastojati; to use one’s best —,
upinjati se; with one’s best (ut-
most) — 8, # najvećom pomnjom,
remošću; najusrdnije. —, v. i. na-
stojati, stavali se, težiti, upinjati se.
Endemic(al), *ndem’*k, Epdemial,
šndi'm*l, a. (— ally, adv.) endemi“
čan, mjestan,
Ender, en’d*, n. svršilac, dokončalac.
Endive, en'd*v, n. štrpka, grkulja.
Endless, end’I's, a, (— ly, adv.) be-
skrajan, beskonačan, vječan. — ness,
deskrajnost.
Endiong, end'lčng, adv. ueduž, ravno.
Endorse, *nda's’, v. t. natovariti; na
lediti, živirati (mjenicu); er,
prihvatiti, Endorsee, end*'si’,
prenomik, žirat, naleđenik. Endor.
nek sI kori eerie. a prdledba,
ndorser,
rnadres, n. a plndia naleđivač, ži
Endow, ‘ndau’, v. t. dati miras, prdij
anabdjeti, opremili; oskrbiti; su
a
END
— ment. n. miras, o] a,
oskrba; zaklada; ši Mposebnoet
Endue, *ndja: ‘ obući; zaodjenuti;
opremi, m nadariti.
Endarable, ‘nda’rbl, a. snosan, pod-
nosio.
Endurance, odjeća», a hrajanj jeg
Imošenje; trpljenje; uatrpljenje;
ško , biti neanosan
istrajati; izdržati;
i; not to be — d.
|. trajati, trpjeti.
ne patnik.
ijatelj,dušmanin
ie, Energetical,
sist eal ‘n0"dtek-
A). a. (— ally, a 1. kojepak ln,
odlučan. Ene džaja, v. i
krjeplo raditi; —, v. |. s godini.
potaknuti. Energy, en’*dte, o. krje-
‘post, sila, enaga.
Enervate, *no"včt, en vat, v. t. osla-
biti, iatrošiti, dznuriti, - , nd" st,
a. iznuren, dstroden,
Enervation, en*ve's'n, n. isnurenost,
slabost.
Enfamish, “ofim"š, v. t. moriti glađu.
Enfeeble, ‘nfi’bl, v. t. oslabiti, —
went. n. slabljenje.
Enfeof,*nfef',*nfif, v.t. dati(komu leno),
‘predati, — ment n, darivanje lena.
darovnica.
Enfettér, *nfet™, v. t. zputiši, okovati
“
Enfever, *nfi'w*, v. t. zadati groznicu,
usruj
fade, ented’ m. red, ni. —, v.
t, diti, gadatt usduš topovima.
Enfold, *afold, v. t. zamotafi, saviti;
nabira
ti.
Enforce, ‘nfa'e’, v. t.
diti, silom izraditi;
vršiti; to — payment, dugove utjerati.
Enforceable, *n ti, 8. to se dade
iznuditi, silom provesti. Enforced,
*ofdst. a. (— ly, adv.) iznuđen,
prisiljen. Enforcement, ‘nff's’m*nt.
1. sila, nasilje; isvršenje silom;
silovanje; nužda; dokas,
289
ENG
Enfranchise, *nfršn'či, *nfrho’ajz, w.
t. osloboditi, dati slobodu ; dati gra-
— ment n. oslobo-
ađani
i nagovoriti;
niti; polaknult; vezati: i
zaplesti; novaliti (na poprijeteja);
zabaviti, to — oneself to,
se; to — oneself in. upustiti mi
zanimati se čime; to be — d biti
obvezan, zabavljen, (tu) zaručen —,
V. i. započeti boj, biti se, ići u
službu; (in) upustiti se, preuzeti
posao; obrezati se.
Engagement, *ngčdi'm*ot,n. založenje;
dužnost; obveza ; zanimanje, zabava,
posao; boj, bitka.
Engager, *ogč'dž"", n. obveznik, ko se
obveže. Engaging, *ngš'dž*uz, a (—
ly adv.) ugodan prijatan, zanimljiv.
Engaol, *ndžel', vy. t. utamničiti.
Engarland, *nga"lšnd, v_ i. ovjenčati.
Engender, *idžen'd“", v. t. roditi; pro-
izvesti; uzrokovati; —, v. i. roditi
se, postati, nastati, — er. n. pro-
E soild, meda,
ogild, *ngild', v, t. poslatiti.
Engine, en'dž*n, n. stroj, eprava ma-
dina, oruđe; fire. —, imrk, štrcaljka;
steam —, parni stroj. - driver, —
man, masinista,
Engineer, endž'oi" n. mjernik, gra-
telj, mašinisla, —, vt. graditi;
izvesti, — ing. n. mjerništvo, gra-
diteljetoo.
Engird, *ngo'd’. v. t.
England, inglšnd, n. ooleska.
English, im'glih, a. engleski, — man,
; + woman.
Englat, be Engorge, *ngš'dž,
v. t. gutati, progutati.
Engore, *ngš", v. t. oie okaljati,
t. uoijepiti.
Engraft, *ngraft', v.
Engrail, *ngral’, Mješrsna saresati,
v. to wresati, vajati.
Engrave, *ngrč
290
ENG ENR
dupsti; bit — er. m redar; | umnožiti se, uvećati ee; (on) opšir
vajar, .D, urezivanje, vajanje ; dpa
rebari ez, Ba i =
Eogross, “igros, vt je ment, 12. ražirenje, povećanje, umno-
‘Jit; zgrnuti; privući. ‘privoojitt;
zaokupiti; to — the conversation.
ed, zaokupljen, zalije, zapiljen, —
er. 0. prekupuc, samotržac; pre-
pisivaz, — ment. n. prekupljivanje;
nagomilano blago; prijepis.
Eoguard, *nga'd', v. t. stražom opko-
liti, branili.
Engulf, ‘ngolt’, v. t, Baciti u ponor,
progutati,
Enhance, ‘phans’, v. t. povisiti, po-
fedati, podignuti cijenu; — ment.
ne povišenje, dizanje cijene, poskup-
Hivanje, uvećanje,
Enharden, "nha"dn, v.
ohrabri
Enigma, *nig'mć, n. zagonetka, Enig-
matic(al), in*gmat"k(), (— ally
adv.) zagonetan.
Enigmatize, *nig'mštajz, v. i, govoriti
u zagonetkama.
Enjoin *pdždju', v. t. nalotiti, zapo-
— er. u. ko naloži, zapo-
čijedi, — ment, n, nalog, zapovijed,
naputak.
Enjoy, "ndioji, v. t. veseliti se; —
v. t. uživati nasladivati se; to —
oneself, veseliti se, zabavljati se, —
able, a. što može da uživa, da se
uživa, da se nasladuje, — er. n.
uživalac, — ment. n. užitak, veselje ;
posjed.
Enkindle, *nkin'd
potpaliti, uzbuditi
Enlace, ‘nlés’, v. t. obviti,
Enlard, ‘nla'd’, v. t. nadijevati, za:
mastiti.
Enlarge, "olird2', v. t. raširiti, rasteg-
nuti, umnošiti, uvećati; pretjeravati,
opširuo ijedati; osloboditi,
pustiti na slobodu; to — the pay-
tueut of a bill, produšiti mjenicu;
to — oneself on, upon, opširno o
čemu raspravljati, —, Y. 1. radiriti ve,
t. utvrditi,
+ t. užeći, zapaliti,
Enlighten, *nlaj'tn, v. t. — rasvije-
Uiti, prosvijetli, umudriti, podu-
čiti; razvedriti. — er. D, prosvje
titel. — ment. n. prosvjetljenje;
rosvjeta.
Enlink, "ealinic, v. t. vezati, okova!
Enlist, *nlist', v. t. upisati, zabilježi!
mubiti, kupiti (vojnike): pridobiti
ivladiti, — v. i. zapisati se, ići
: ment, a. kupljenje,
anubljenje (vojake),
Enliven, *nlaj'vn, v. t. oživiti, okrije-
piti, razvereliti. — er, r. ko ili što
oživljuje, veseli.
Enlock, ‘nldk’, v. t. zatvoriti.
Enmesh, *nmeš', v, t. zaplesti, uhea-
titi u mrežu.
Eomily, en'm*l*, n. neprijateljstvo.
Ennead, en"id, ‘n. devetica.
Ennoble, ¢nd’bl, v. t. učiniti plemi-
ćem, oplemeniti, — ment. n. ople-
menjivanje; plemstvo.
Eonui, anui', m. dosada, čama.
Enorm, *nš'm, a. vanredan. Enormity,
"ui"mtls, m, nepravilnost; neured-
nost, prekomjernost ; pokvarenost :
strahota, odurnoat; opačina.
Euormous, ‘ni”m’s, a. (— ly, adv.)
nepravilan, prekomjeran, neizmje-
ran; strašan, grdan, bechozan, odu-
ran, užasan; neuredan. -- ness, n.
strahovitost, t,
Enough, ‘not,
spare, više nego li treba
posve dobro; like —, po swoj. pri-
sure —. dakako.
Ensures, *nauns', v. t. oglasi
Enquir
Enrage,
zjuriti.
Enrank, *nrink', v. t. poređuti mct-
nuti ts bojni red.
ENR
Enrapt, taript’, a. saneden, ushiden.
Enrapture, ‘nrdp’t', v. t. zanijeti,
tuhiliti.
Eoravi»h,
ment, n. ushiće
ry “nreditate, vt. upisati,
vt. zanijeti, —
nakititi. -
ment, n
vt odjelt, zaodjeti.
Enrol, Enroll, “nrol, v. t. upisati, u-
bilješti; slaviti u sapimik; za
ment, n
popis "Epika bei
Enroot, “nr, v. t. ukorijeniti duboko
usaditi.
Ens, enz, n. biće.
Ensacked, ‘nsakt, a. metuut u vreću.
Ensample, “nsam'pl, n. primjer.
Ensanguine, ‘usin’gwin, v. t. krvlju
omastili.
Ensconce, *nskčne, v. t. opkopati, bra-
niti; sakrili,
Enscal, ‘nsil’ v. t. zapečatiti.
Enseam, ‘nsim’, v. t. zaručiti; oma-
aliti.
Enscarch, *ns0'č', v. i. trašiti.
Ensemble, ansambl m. cijelo; —,
adv. skupu.
Pashicld, *nšild', v. t. saštitit
a. zaštićen.
Epshrine, ‘nérajn, v. t. zatvor
sahraniti,
Enshroud, ‘néraud, v. t. umotati, zastrli
Ensiform, en's'fi'm, a. kao mač
Ensign, en'ssjn, n. zastava, stijeg,
barjak; sndk; zastavnik; — bea-
rer, stjegonoša, Larjaktav; — staff,
kalarište, kopljaču.
Ensigney, en’sajns®, n, čast zastavnika.
Ensky, *nskaj’, v. t. prenijeti u nebo.
Enslave, *nslew, v. t. zarobiti, pod-
291
jarmiti, — ment, n. ropstvo. — er,
n. ko zarobi, podjarmi.
Eusnare, "usnč', vw. t.
shvatiti
'
ENT
zamku, u svoju mrežu; prelastiti,
premamiti. >
Ensphere, “nafi" v. t. u kuglu zatvo-
viti; opkoliti; zaokrušitš, saobliti.
Enstamp, ‘ostimp’, v. t. udariti Li-
ljeg; uti m
Ensue, naj", v. i ; dogoditi
ae; ensuing, Vid, dudući alijededi,
Kusarc “néu', v. t. osigurati, utvrditi.
Enswathe, ‘aswadh’, v. t. samota#i,
zavili.
Ensweep; ‘nswip’,
Entablature, *utilb'ištj er,
tablement, ‘nte’blement, n. brena
od slupa, okvir.
Entail, ntal’ v. t. prenijeti, ostaviti
što nedjelivo i neotuđivo (kao fi-
* deikomis); ostaviti u naslijeđe; na-
ložiti, zadati. —, u baština, koja
se ne smije prodali; određeni red
u naslijedbi. — ment, m. prijence
neotuđivog dobra.
Entame, ntem’, v. t. pitomiti, ukrotiti,
Entangle, ‘ntGn’gl, v. t. zaplesti, za.
mrsiti, amesti. — ment, n, zamrše-
sabuna,
nje, zamršenost, zaplet,
emetuja.
Entender, ‘nten’d®, v. t. umekiati,
v.t. ući, stupiti u, ula-
i, unositi; prodrijeti u;
naslupitiss uvesti, primiti (u društvo);
ubilješii; napisati, izjaviti;
stupiti u posijed. to —
the list, izaći na mejdan, upustiti
ae u boj; to — the goods at the
enstom-house, iskazali robu u cu-
10 — short, premalo iska-
zati; to — one’s self a soldier,
ići u vojnike; t an action, to
— a suit, započeti parniou; to —
one into, uputiti kuga u. .
(intv) ući, uveete se; prodri;
ljecati ; shvatiti; pristak, pristupiti;
upustiti se; zauzeti se; biti pion
u; (upon) započeti, nastupiti;
— ivto one’s mind, dođi na um.
Enterable, eu't®r®bl, a. do se može u
vesti, nezabravjen.
Entrric, *nter'tk, u. to se liče crijeva.
Enteritis ent*ruj't's, n. upala crijeva.
ENT
Enterprise en'ič'| raj m. poduzeće,
posao, ra «poduzeti. Enter *
priser, on't*prajr™, n. poduzimač;
pustolov. Enterprising, eu'Uprajz'ng
a, poduzelan.
Entertain, ent” ten’, v. t. gostiti, po-
»gostiti; zabavljati ; usdržavati; gojiti,
podržavati, podupirati; prihvatiti,
primiti; to -- a corresponde!
dopisivati; to — doubts, dvojiti,
sumnjati. —, y. i. dočekivati go-
stove, biti dočekljiv. = er. m. go-,
stilac, čaatilac; zabavljač; izdrža-
vad; gospodar. — ing, a. zabavan.
— ment, n. goštenje; gozba; za-
Bava, razgovor; primanje, doteki-
vanje; dramatic —, igrokaz.
Enthrali, ‘nthral, v.
robom učiniti,
Enthrone, ‘nthrdn’, v. t. postaviti na
prijestolje
Enthronization, snthvon'ze's'n, m. uze
dignuće na prijestolje; ustoličenje.
Enthuse, ‘nthjaz, v. a. i i. oduševiti.
Enthusiasm, *nthja'ztizm, n. oduše-
eljenje. Enthusiast, *nthju'zast, n.
zanešenjak, sanjar, štovalac. Enthu-
siastic (al), *nthjaztas'tek (čl), a.
(> ally, adv.) oduđecljen, zanesen, |
sanjarski. Entice, "ntajs, v. t. ma-
namamiti, vabiti, navesti, za-
testi, — ment, m. mamljenje. dra-
ženje, poticaj; mamama. Enticer,
‘ntaj’e™, m. mamilac. zavađač. Ki
ticing, ‘ntay’s‘ag, #. zamaman, za-
vodan.
Entire, ‘ntaj**, a.
vaskolik, čitav; čist, pra
tjeran, pošten. —, m. cijelo,
beer) vrsta piva. — ly, adv. sa-
avim, pose, potpun
cijelost, potpunost, cjelokupnost;
nost, poštenje. Entirety, *ntajšte,
n. cjelina,
Eutitative, en't ly
po avojem biću, smatran o sebe,
Entitle, ‘ntaj’tl v. t. nazrati, dati
naslov; ovlasti
— d, imati pravo
_cijel, potpun, sav.
t. podjarmiti, |
292
duli pravo; to be | Enurleate, “nju'kl"čt, v. t. izvadi
| Entwine, tati
ENU
Entity, en'btt, n. biće suština, Bitnost.
Entomb, *ntam,'v. t. pokopali, po-
grepati, sahraniti — ment, *ntum'-
m'nt, n. pokop. pogre
Entomology, eatin ose
tt zareznicima
Entourage, antnraž, n. okolina.
tail, ‘ntral’, n. ponajviše pl. — s.
Entrail, utroba. \
Entrain, ‘ntrén’, v. t. sa sodom po-
vući, imati za posljedicu; ukrcati
u vlak.
Entrammel, *ntram"l, v. t. zaplesti;
smetati.
Entrance, en’tréns, m mlaz; pristup;
nastup; uvod; to
make one’s —, ani uljesti, na-
upiti; to give -- to, pustiti koga
duty, uvozna carina; — exa-
inination, mani ispit; — mo-
ney, ulaznina.
Entrance, ‘ntrfiis‘, v. t, zanijeti. —
d. p. A. nesvijestan, van sebe, zane-
sen. — ment, n. aanedenc
a. nauka
Entrap, ‘ntriip’, v. t. uheatiti u zam-
ku, zaplesti.
Entreasure, ‘ntre! moto (kao w
riznici) nagomilati, pohraniti,
Entreat, ‘atriv,
a molis
ingly
, moled
i Entreaty, ‘natty, a. molba.
Entrench, *ntrenš, v. t. opšančili, o-
" prievajall šlo sebi, prevr-
priječi m
Entrust, ‘ntrost’, v. t, povjeriti.
Entry, en'tr*, n. ulaz; nastup; po-
sjednuće. posvojenje; tor; iskaz,
upis; stavka, članak;
primitat; početak; uvozna carina;
to make an — of, upisati, udilje-
žitij to make a false (wrong) —,
krivo unesti; single, double —,
jednostavno, dvostruko knjigovodstvo.
v. t,.obaviti,eaplesti.
Entwist, *ntwist', v, t ob-
motati.
jez
gru, razvijati, razjasniti, vastumačiti.
ENU
Enucleation, *njakl*s'd'n, n, iepra-
je; razvijanje, tumačenje.
Enumerate, ‘nja'm*rés, v. t. izbrojiti,
nabrojiti. Enumeration, *njam'rs’s
m. brojenje, nabrajanje. Enumera-
tive, *njatmčištiv. a brojeći.
Enun jate, ‘ndn’s*ét, v. t. izjaviti,
izraziti; javiti. Enancia-
nšt&'i*o, m, izjava, iskaz;
jest, Eounciutive, ‘udn’s*tiv,
8. ko ili što iskaže, izrazi, javi.
Enare, *nja', v, i. dobiti krjepost,
valjanost.
Envelop, *nvel*p, v. t. zamolati. za-
vili, woiti, pokriti. sakriti, Enve-
lope, en’vlop, an'vlop; zavoj, za-
vitak, zamot, prednji bedem.
Envelopment, ‘nvel*pment, n. umo-
tanje, zamolunje; oblog; zaplet; 26-
buna,
Eovenom, ‘nven*m, v. t. otrovati ;
omraziti, ogorčiti,
Eoviable, en’vbl, a. zavidan. Envier,
env, m. zavidnik. Enviovs, ‘a’v**s
C
sali; Podjela Environs *uvaj'i Kemi
n. pl. okolina, okolica.
Eavoy, en’vdj, n. poklisar, poslanik;
glasnik; — ship, služba, čast po-
klisara.
Eovy, en‘v’, n. zavist, jal; zloba, —,
vt zavidj iti nenavidan
Enwind, *nwajnd', v. & obaviti,
Eowomb, ‘awam’, v. t. sadeti, nositi
fu utrobi).
Enwrap, *nršp, v. t. zamotati.
Eawreathe, *nridh', v. t. oviti, obavili,
Eoan, *0%n, a. istočni,
Epaulet ep'olet, n. ngramica.
Ephemera, *fem’*r’, n. vođeni cvijet,
Ephemeral, sfom*ri, a. jednodnevni,
cathe
kretanju sad
skenan 1
Ephesian, *fi*n,a. e/fedki. — n. Efe-
Zanin, veseli drug.
Ephialtes, ef*al'tiz, n. mora.
Ephod, efod, n. svećenička odora.
293
EPI
Ephor, ef", n. efor, predstojnik puka
Epic, ep*k, m. epičan —, n. ep. ju-
načka pjesma.
Epiced, e] aid, D. pogrebna pjerma.
Epicene, ep'"sin, a. obospolan.
Epicure, s epokjut on. epikurejac, slu-
Epson, ep*kjarn, a. epikurejski,
oblaporon, aladokusan. Fpicui
nism, ep*kjansnizm, Epicari
ep“kju rizm, n, epikurisam, ušivanje,
Epicycle, ep"sajki, n. pokrajni krug.
Epicycloid, ep*saj"kloid n, episikoid.
Epidemic, ep*dem"k, a. (— al) epi-
demičan, zarazan. —, m. pošast,
zaraza.
Epidermis, ep'do*m*s, nm. pokoiica,
ljenica,
Epigastric, ep'gls'tr'k, a. nadtrdušni.
Epiglotti ep "elita, n. jeričac, po-
lopac dušnika.
Ero m, ep"*grim, n. epigram, nat-
pimica, zadjevak,
Epigrammatic, — ical, ep'gr‘mit"k’
— “kl, a. epigramatican sadjevan.
Epigrammatist, ep'gram'tist, n. epi-
gramatičar. Epigrammatize, ep*-
gršm"taja, v. t. i i. pieai načinom
epigrama.
Epigraph,
graphy, *pig*f,
pisima.
velop, ep"leps*, m. padavica. Epi-
leptic, —_ ical,’ ep*lep'itk, — kt),
a. padavičav.
Epilogue, ep"lšg. n. spitog, zaključna
, završetak. Epiloguize, — gite,
ilsgaja, — da v. i govoriti
zaključni
Epiniion, pij“, m. pobjedna
Epiphany, *pif*n’, n. vodokršće; bo-
gojavljenje.
Epiphora, pi
spiscopacy, *pis
tan, bubvpetve,
Episcopal, * ‘piety ŠI, a.(— ally, adv.)
biskupal
Epscopalian,* pisk’pe'l*n, a. biskupski,
—. 0, član episkopalne crkve.
n. napis. Epi-
. nauka o na-
EPI
Episcopate, *pis'k*pčt, n. biskupija;
biskupska čust; svi biskupi.
Episcopy, *pis'ksp*, m. nadeon.
Episode. ep’*s0d, n. episoda, usgredni
čin. Episodic, — ical, epresak,
— ‘kl, a, (— ally, adv,) uzgredan.
Epistle, *pis'l, n. poslanica, pismo.
Fpistler, *pis'l", n. pisac poslanica,
pisma; čitalac čpistole. Epistolary.
“piste, a. pismeni, lislovni, po-
put pirma; — intercourse; dopi-
sivanje.
Epistolize, <pis'ilaje, vt. 4 i. pieati
poslanice, listove; — er, pisac pirama.
. Pristolography, *piavlog'rsh, m. pi-
sanje pisama, nauka o pisanju pi-
sama,
Epistyle, ep“stajl, n. arkitrav, glavna
greda.
Epitaph, *p"taf, n nadgrobni napis.
Epitaphian, ep"taf*n, a Ho Hi tiče
nadgrobnog napisa. nadqrobi
Epitasis, ‘pits's, n. rezvitak ; "anata
nje čvora u drami.
Epithalamium, ep*tl
tovac, svatovska pj
Epithem, ep"them, n. mokra obloga.
Epithet, ep"thet, n. pridjevak. —,
v. t. pridjevom ozn Epithetic,
ep'ihet'*k, a. pridjeon
Epitome, *pitmi, n. izvadak, jezgra.
Epitomize, *pit%majz, v. t, izvaditi
jezgru, skratiti, — x. Epitomist,
*pitšmist, m. skraćivalac, pisac
izvatka.
Epizooty, ep'25%t*, n. marvena kuga,
potas
Epoch, ep, Tpčk, m. epoka, doba.
Epopee, ep"pi. vi, Epoposia. epi pi, m.
junatka
Epulary, ep’ jal" a, gozben, Rpula-
tion. epjule'’s'n, u. gozba, čast.
Epulis, ‘pjal's, n. oleklina nad de-
snima (zuberinom).
Equsbility, ikw°bil't, n. jednolišnost;
ravnodnšnošt.
FEquable, ikw°bl, a. (ably, adv.) jedno-
ličan, jednak.
Fyual, Fkw'l, a. (ly, adv.) jednak;
jednolik; primjeren, shodun; raz:
294
nepristran;
D. lice istog
tind, staleža; my — 8, meni raons,
kao je. vt feduadil, izjedna“
j i; dostići vrafiti, Equa-
lity, *kwčltv, Eyualness, ikučints,
n. jednakast, jednoličnost,
li tion, Tla
m. izjeđna-
je,
Equalize, eile v. t. izjednačiti;
usporediti.
Equanimity, ikwžnim"tt, n, ravno:
dužnost. ”
Equanimous,*kwiin'ms, a. ravnodušan
Equate, *kw&V, v. t izjednačiti Equa-
tion, *kwé'én, n. izjednačenje ; jed- “
načba.
Equator, tkwe't™, n, ekvator, polutnik,
Equator ‘rl, a. ekvatorsi
wer’, n. kovjužuik.
*kwestr"n, a. jakački;
udal
Eaquidi ant, ikwsdis'tint, a.
‘wlaljen.
Equilateral, Thwlitrl, a. istostran,
Equilibrate, ikw'laj’brét, v. t. ujedna-
čiti, dovesti i ravnotežje, uzdriali m
ravnotežju, držati ravnoteže. Equi-
jednako
libration, ikw"lajbrš'šćn, n. ravno-
defje. Equilibrions, -ikw-lit'r"s, a.
u ravnotežju.
Equilibrist, Šwil*brist nm. pelican,
Equilibrium, ikwrlibte“m, n. ravnoh
He; neodlučnosk.
Fquine, ikwajn, n. konjski.
Equinoctial, ikwtnok'sšl, a. ekoin
cijaki, za vrijeme, kad su dan i noć
jednaki.
Eqninox, i'kw*nčks, n. etvinokcij, jed-
nakost dana i noći.
kwip', v. t. opremili, opraviti,
lj
Equipage, ck'w*pedž, n. oprema; mom-
čad, vojska (broda) ratna spra
priljaga; konjska sprava, hano
podvoz, kočija « konjima, kočija
EQU
piainja ; odijelo, nakit, sjaj. —, v.
t. opremići.
Equipment, "kwip'ment, 0. oprema;
sprava.
Equipoise, Fkw'pčji, 0. ravnotešje;
t. držati u ravnotežju.
ipl, Fewepolasy 1. jednaka
lent, ihe 51 ut, naka em
nt, i nt, a. ri)
‘pdl*ut,
Equi onderance, ikw*pčn'dčrina, n
tešina, ravnocedje. ui
pooderant, Tkwep0u'd'réat, a jednako
težak.
Equiponderate, čkw'pčn'dšršt, v. i.
seat
Equitable, ek’wii'bl, a. (— ably, adv.)
nepristran, —
, pravičan,
ness, 2. nost, nepristranost,
Equitant, dkmišnt, &. jelu.
Equitation, ekw't&i*n, n. juhanje:
Equity, ek’wt*, p. pravednom, pra:
vičnost, nepristranost.
Equivalence, ‘kwivlens,.— ency, —
ens’, m. isla vrijednost jednaka
Equivalent, *kwiv*ient, a.
(dy, adv) jednake vrednoća, "nen
m, jednak; —, m. jednačak,
ista
nost, naknada.
Equivocal, ‘kwiv'k'l, a. (— ally,
adv.) dvouman, dvolizam; sumnjiv,
nesiguran. — ness, dooumnost,
Equivocate, *kwiv'*két, v. i. biti dvou-
man, šaren; dvolično govoriti, radili.
Equivocation, *kwiv'ké's*n, n. dvoum-
nost. Equivocator, *kwiv"kši*", n
dvoličnjak, larenjak.
Equivoke, Fkwevok, 0. dvovnij
Era, Vr, n, era, brojenje ljetd, .
Eradiate, *r8'd"čt, v. i. puštati srake,
sijevati.
Eradiation, puštanje
zraka;
odsjev.
Eradicate, *&dokčt, m. iskorijeniti,
datrijebić Eradication, omakeitn,
sred*e's'n, m.
je, ulamanjenje, Era-
divs a. Ho iskore-
njuje, liječi.
Erasable, *rčs*bl, a. dsbrisio. Erase,
*rčs', v..t detrugati, iatrti, izbrisati,
detrei
dicative, “ri
juje, od
295
ERR
unišišti. Erasement, *rčs'mčnt, Era-
sion, *rči“n, n. brist struganje ;
» Erasure, "rei", n. brisa~
+ nje, izbrisano mjeslo. — Ere, &, adv.
grije, prije nego; — long, brzo,
skoro; — now, njekada, prije.
Erect, “rekt, a. — la adv.) upravan,
m, osorljen; stalan, postojan ;
nape. — ¥. t. uspraviti, uslubo-
čiti; to — ap account, otvoriti ra-
gun; to — a Perpendicalar,
Rad plemenit, urvišen
er, m. sagraditelj, utemelji
able, a, što se dade uspraviti po
dignuti.
Erection, *rek'i*n, n. uzdignuće, po-
je, utemeljenje;
obodrenje; wae o
Eremite, er*majt, n. pustinjak. Ere
mitic, — ical, — ish, er'mit"|
“ESL, ći, a. pustinjački.
Erg’ 0'g, n, radna jedinica, erg,
Ergo, 8"go adv. dakle
Ergot, o"g*t, m. enijet; meki domuz ;
(oteklina na konjskom kopitu.)
Ergotism, o"g*tizm, n, snijet, otro-
vanje glavnicom; prepiromje, rječ-
kanje.
Erigible, er*dtibl, a. što se dade po-
dignuti, utemeljiti, osnovati.
Eristic, *ris't*k, a. prijeporan, svadljiv.
Ermine, O"m'n, a. erdav, ermel
¥. t. odjeli, opliti, podšiti ermelinom.
Erne, earn, O'n, m. orao, Jun.
Erode, *rod', v. t. izjesti, razjesti
Erose, *r0s', a. isgriskan (list).
0'*n, m. izgrizenji
rot", a. ljubavni;
— er, —
rak
, m. Gu
lutati, Basati, varati 18;
zalutati.
E a. pogrješi
Errahcy, erne*, n. Zutanj
Errand, er'nd, n. glas,
posao, zanat; to ran — 8, nositi
glasove, vijesti, obavljati poslove, to
go on an —, izručiti ato, opraviti
što; without one’s —, bez koristi
ERR
neopraviv ništa; — boy, trkač,
šegrt.
Errant, er*nt, a. ko lula, ko seklati,
potuca ; putujući; kvight —, pu
atolovac, leventa — ry, potuca-
nje, putovanje: pustolovni život.
Erratic (al) *rat’*k (ča, lutajući, tu-
marajući ; neuredan, nepravilan,
nejednak ; hirovit, čudan.
Erratum, *rč'im, n. (pl. errata) ti-
skarska pogrješka.
Errhine, erujn.n sredatvo za kihanja.
Erroneous, *ro'v"a, a. (— ly, adv.)
kriv, lažan, neprav.; nepravilan;
zalutao; zaveden; — ness, 0. zabluda;
neispravnost ; lašnost.
Error, er, ne progrješka; zabluda;
grijeh: pogrješka u rudbenom po-
atupku; lutanje; writ of —, na-
log da se osuda revidira.
Erse, 0's, m. ersko narječje (u gorama
škotskim).
Erst, ost, adv. njegda; while, prije.
Erubescence, erubes*na, n. porume-
njenje, rumenilo Frubescent, era-
bes“nt, a. rumen
Eruct, ‘rokt, v. i. Eractate, *rok'tét,
2 vi podrigivot se, podrignuli se.
—, v. t, riga
Eructation, ete to, n. podrigiva-
nje; podrig; bacanje; izmet.
Erudite, erudajt, a. učen. Eradition,
eradiš*n, n. učenost, izobrašenje.
Erupt, *r°pt, v. i. provaliti, Eruption,
*r6p'ššu, n. provala; buknuće Erup-
tive, *rOp't'v, a. što provali, bukne;
vulkanski.
Eryngo, *rin'go, n. kotrljan, kolotrk
(Bil).
Erysipelas, er'sip'elis, n. vrbanac,
požarica.
Escalade, eskčlčd', n. uzimanje na
juriš, —. ve t jurišati, osvrjiti boj
nim ljestvama.
Eucallop, “skal'p, n. pokrovata (i
Escapade, ‘sk°péd’, n. bijeg;
Escupe, *skčp', v.
madi; —, v. i. ukloniti se komu,
obići, izmaknuti. —, m bijeg; by
ganje, šikljanje; sredstvo za bijeg;
296
ESP
a fire —, ljestve za spasavanje; to
make one's —, pobjeći; to have a
Narrow —, jedva se spasi!
Escapement, *skčp'nčnt, n. Bijeg, u
smaknuća, spas; uspinjač e ori
Bacar ka'p', m. airmen, kli
(e osbmili, učiniti strmim. —
ment, 1. strmen, poledina,
Eschalot, est m. ljutika, kozjak
(bil).
Eschar, es'ka!, n. krasta, grinta
Escharotic, eskordti, a, krastav,
što kraste pravi
Bscheat, ‘sti’, m. ošašče, ofasnost ;
pripalo dobro; pravo ofasno-
mnjenje, plijene —, vei oći
t. uzeti
ao ošla,
dobro, zaplijenili, — or, n. činovnik,
koji. nadzire državi pripala dobra.
Eschew, esi’, Kloniti se, ukla-
njali se, zazivati, izbjegavati; izbjeći ;
propustili,
Escort, es’k"t, n. pratnja, proprata,
straža. —, “ski't, v. too pratiti
stražom.
Escritoire, es'krttwđr, n. pisaći stot!
pitada sprava.
ean estkjulšnt, a jedatan, šo se,
. —, m dived, hrana.
Escutcheon, *skočn, m. dii od grba,
grb. — ed, a. ko ili što ima grb
Esoteric, es*ter’ sjajni.
Espalier, *apšl", "o. baras, red.
Especial, *speš“l, a. oseban, osobit,
glavni. — ly, adv. osobito, pogla-
vito, navlastito:
Espial, *spaj*l n uhodenje, istraživa
nje. Espier, *spaj, n. uhodu.
Espionage, es'p"nedš, n. uhođenje.
Esplanade, espi*néd’, n. slobodno ravno
mjesto pred zgradom, esplanada ~
Espousal *spau'zčl, a, vjeridben, soad-
, 8 M. vjeridba, zavuke;
svadba; prihvat kojeg načela, pri-
stajanje, pristup
Esponse, *spauz', v. t. zaručiti; vje-
riti, vjenčati; braniti; pristati, pri
grliti, pristupiti. — r. m. zaručnik,
branilac, pristaša,
Espy, “spoj, v. t. uhoditi; pasiti na
. ESP
imena na adresi
vitess pie
znači
dlagorodni.
Essay, es’, n. pokus; knji po
kue, sastavak, rasprava. — ist, n.
pisac rasprava.
Essence, esns, n. bića; suština, bit-
nost; jezgra; miomiris; vt
napuniti mirisom, pokadi
Essential, ‘sen'#l, . (ly, adv.) bitan
zaistan, potrebit, važan. —, n. bit-
nost, suština, Essentialily, *sen-
š*al*ue, Essentialness, n Bitnost, su-
ština, važnost,
Essoin, Essoign, *0jn', n. opravda“
mje radi nedolaska pred. sud, —
Y. t. opravdati radi nedolaska pred
sad. osto odojetnšk, koji opravda
iabivanje.
Eatdblcne *stšb'i*š, v. t, ustanoviti,
odrediti, uglaviti, utvrditi; uteme-
ljiti, osnovati, podignuti; potvrditi;
naseliti; to — oneself, nastaniti se,
okućili ae; to — a marriage,
midbu potorditi kao valjanu; to —
upon any one, namrijeli kome š
— ed laws, postojedi zai
house — ed credit, solidna
kuća; the — ed church, engleska,
državna orkva (anglikanska), Ft
blisher, ‘atib’l*s*, n. utemeljitelj,
osnovala, naredilac Establishment
*atib‘sment, n. utemeljenje, osno-
vanje, podignuće: utvrđenje; potorda,
naseoba, nastanjenje; zavod; uredba;
opskrba; omnova, temelj; plać,
dohodak, engleska državna crkva.
Estacade, est*had’, m. kolje, nakoljen
opkop.
Eatafette, estafet’, n. glasonoša.
Eatampede, timid, + strava, — ¥.
pa teh m. slanje, odnošaji, o-
; posjed, imetak, imanje,
rare) dobro, zemlja; - s. pl. posjedi,
ataleši ; real nepokretan imetak,
ersonal --, pokretan imetak, po-
Prenine; — of a bankrapt, masa
3 to. come to mal
Ea do wuiconeg doba. —,
297
*akwaj“, n, štitonoša; |
ETE
smabdjei posjedom; (on) predatt i
posjed Estated,
— m: štovanje, cijena; mnije-
ja; in high —, vrlo štovan. —
er, cijenilac, štovalac.
Estinable, es'i*mibl, a, vfijedan, cije-
njen, — ness, n. vrijednost, cijena.
Estimate, os'ttmét, v. t, cijeniti, ocij
rabunati, proračunati. — €s'-
t*met, n. procjemba, cjenidba, pro-
račun, troškovnik.
Estimation, est*me's*n, n. cijenjenje,
cjenidba; proračun, račun; misao,
štovanje, Estima:
Eon ‘stip, v. t. zadepiti ; prijeciti;
to be — pod, izgubiti pravo tužbe.
pel, — ple, čin, kojim se sudbeni
postupak zaprječuje; prigovor.
Baron, ‘sto’v'z, m. pl. zakonito
uzdržavanje,
Estrade, *stréd’, n zaravanak, estrada
Estrange, ‘stréndt’, v. t. otuđiti. od-
vratiti, udaljiti, — ment, otuđenje,
udaljenje, sustezanje,
Estray, *atr8, m. zalutalo blago, bez
gospodara.
Estreat, pik m. pravi prijepis ili
izvadak povelje; to — v. te pre
pisati
Estrepement, *strip’m'nt, no opusto-
šenje, deta.
Estuary. es'tjučrt, n. široko ušće rijeke
(sa plimon i osjekom)
Estuate, es'tjučt, v. i. kipjeti, vreti.
Esurient, *sj0’rnt, a. gladan, po-
hlepan.
Et cetera, et set
Etch. eč, v. 't. isjedati, uajedt ljutom
vodom, vezati, radirati. Btcher, eer,
m. rezbar, vajar (ljutom vodom).
Eternal, terest a. (— ally, adv.),
vježni —, n. vječni Bog. Bterna-
Tre, “torn lajs, v. te ovjekovječiti.
Bur rnity, "nl, n. vječnost,
tit*n, a. godišnji; — winds
o. vjetrovi, alizeji.
ETH
Ether, Ph", n. eter; mebeaki uaduh ;
“ishlapivo “ai Ethereal, ‘thi'r*4, a.
eleral
Etherealize, *thi'rlajz, v. t učiniti
elerskim, . nadsemnim ; oduhoviti,
Etherize, Vthtraja, v. & eterom o-
onesvijeatiti, u eler pre
Ethic, eth’k, — al, — #1, a. (— ally,
dr) etiam, dadoredan, — # 2.
Ethion, Tth"p, n. crnac; —, a. e-
tiopski ; ern. Eihiopisn, ithto’p"a,
a. eliopaki; Etiop, crnac.
Ethnic, eth'n*k, — =, a. etna-
loški; poganski. Ethnicism, eth'n*-
sizm, n. Pome oma
Ethnography, “ihnčg'HT", p. etnogra-
Sija, ne S onodople Ethnographic, ethnt-
niif'tk, a. etnogrofičan.
Ethology, “thol"di? n. nauka o ću
—.
1,
pili Tthil, n. etil.
Ftiolate, itlet, w.t. ubijeliti, pe
«liti što da sakriljavi; —, v.
Ulijedjeti, poblijedjeti, ‘ahrtljavit
Etiolation, ivle’s'n, n. Blijedenje,
bijeljenje.
Etiquette, ettket’, n. včtivost, propi-
sano društveno ponašanje, etiketa;
napis.
Fiui, Etwee, etwi, n kutija, korice
Etymologieal, ovrm'lodtsk"i, a.
iy, adv.) etimološki. Etymologist,
molšdžist, m. etimolog. Etymo-
logize, ettmdlčdžajz, v. t. izvoditi
Etymology, et'mčl*dž*, n.
etimologija, izvođenje riječi, nauka
o glasovima; oblicima.
E:ymon, et*n*n, n. pravo ili prvo-
hitno značenje riječi,
Eucharist, jo’k*rist, n. posljednju ve-
t, oltarsko svetotajstvo.
Euchre, j0’k'r,
jaki d,
>, jake
Eudiometer, ja
kojom se mjeri
n, vrata igre na kurte.
jeometrija, mjeratvo.
D. tjelesno zdravlje.
Um. sprava,
oda zraka.
298
_ EVA .
'Ealogist, ju'dtis, n. hoalitec, wee
Bulogive jo'ldiajz, v. t kvaliti, sla-
viti. Eulogy, jwlsds*, n hvalidda,
govor u alavu, slavljenje.
Ennuch, j ‘n. udkopljenik.
Eupathy, ja’p*th*, n. ugodno osje-
dobra probuta.
a. prodavan;
je.
Enpepsy, ja'p*p:
apeptic. japej
dobra probavljanja.
Euphemism, ju’ "mam, n. blagoricčje,
uljepšan izras. Enphemistic, —
al, jamis'vk, -—51, a. (ally, adv.)
eufemialičan, uljeplan učlešen (eras)
Eophonie, — ical, jafon*k, — ek'l.
a. blagoglasan, S ilozoutan. Euphony,
jasne, n Bi
njak (hily
Euphrasy, ja'fr*a*, n vidac, vidičac,
očaniča (bil) .
Eoripns, ja'r'ps, n. uzburkani mor-
aki tjesnac.
Euroclydon, jurdk‘I*din, m. žestoki
opasni sjevervistoinjak.
European, jnršpičn, a. evropski. —,
n. Evropljani:
Forbythmy, jarith'm*, n. sumjernost,
skladnost; pravilnost bila. «
Euthanasia, jath'né2", n. slaga, laka
smrt
Evacuant, *vak'jušnt, a. što čisti,
ofvara. —, m. čistilo, lijek za či“
ćenje.
Evacuate “vale ski
izbaciti; ukloniti se, oti
Bvacua jon, *vak'j ue‘é'n. ispražnje-
išćenje; = pročist; ostavljanje,
nm, tumaranje
Sa, m. nejenjiva«
uje,
procjena.
Evanesce, evčnes"
stati. Evanescence, ev*nes'*ns, išče-
i, iščeznuti, ne-
EVA
zavanje, iščeznuće.
Evanescent, gytnes'"nt, a. što dičesava,
nestaje.
Evangel, *sšivdićl, n. evanđelje, bla-
govijest. Evangelic, — ical, a. (—
ally, adv) evanđeoski, ovariđelički
=, 2. evandelik, Evangelism, “via
@lizm, m. navjettanje evanđelja;
evanđelička nauka, Evan relist, *viin=
@list, n. evanđelista. geliza-
tion, *vandél'se''n, n. širenje e-
vanđelja, obraćanje. Evangelise,
“ varke a t. obraćati; —, ¥
“i. propovijeda! Evan-
gely, crindis no end
Kvanish, “vini, y. edema, mi
nuti. — ment, ne dičernuće.
Braporable DEEN a. ishlapi,
Evra *vap*rčt, v. i. izvjetriti,
rhlapiti, ispušiti ae. depariti se,
—, Vit. pustiti da isvjetri, ishlapi,
ispariti, iepušiti.
Evaporation, vap'ršin, n. ispariva
nje, isvjetrenje; ispušenjej. ukuhanje,
Evasion, *vé't°n, 'n. izgovor, izlika.
Evasive, *vč's*y, a. (— ly, adv.) čime
se ugiba, izmiče, izbjegava; — ness,
D. ugibanje, iemicanje,
Eve, iv, 0, večer; večer u oči blagdana;
Christmas —, badnja večer; on the
=- of, uprovo što, malop rije, blizu.
Evection, srek'išn, n. evekcija (veli.
čina jednako 14 “mjesčnog pula
zemlje
podni n.oeečer. —, a (— ly
adr) ravan, prav, upravan, gla-
lak, vodoravan; jednak, jednolik;
koda ravnodušan; taki (broj);
pravi čisti; primjeren, suglasan;
— with the ground, u tefoj ravnini,
razi zemlje; to make — with the
ground, porušiti do temelja; to g
— with. ramati ss po; to be
(come) — with any one, s njekim
obračunati; to make —, skloni
zapreke, isplatiti dug, nagoditi se;
to part — hands, jednako podije-
liti, nagoditi se; upon — terms,
uz jednake uvjete, u glozi; to be
299
EVE
— biti prost, bee duga; to make
jna et i tare
wo, baš; dapače; — 48, kao što;
Pras if, kao da bi; — on, rame
naprijed; — now, upravo sada
— 80, upruv tako; — so much,
uprav toliko; — though, ma da;
not —, ntti; handed, pravedan; —
pleached, ravno prepićten. — y, &
ravnati, poravnali; isednačiti;ispla-
titl. — er, 2. ravnalac.
Evening, iv'n'ng, n, večer; the —
crowns the day, konac djelo krasi;
— hymn, — song. večernja pje
ama; — star, zvijezda večernica;
tide, večer,
Evennes, ivnts, n ravnost, glatkont;
jednakost ; jednoličnost, pravilnost;
‘mir, ravnodušnost; nepristranost;
pravičnost, poštenje; ravni pravac,
Event, ‘vent’, n. događaji uspjeh,
učinak, svžetski at all — 8, moa“
the — of, u sludaju da.
. važan, enamenit, — less,
zd
a. bes događaja.
Eventu |, ‘ven‘éu'l,a mogući, slučajan,
“u slučaju, ako bude. Eventuality,
*ventuil’*t', n, mogućnost. Even-
tually, adv. u slučaju, ako bude,
ak» se dogodi; napokon; zbilja,
zaista.
Eventnate. *ren'čučt, v. i, avršiti se ;
voditi ky napekon biti:
Ever, ev, adv, ikada; uvijek; scarce-
ly —. gotovo nikad; — and
anon, često, kadšto; for’ —, za u-
vijek; — since, — after, (uvijek)
od onda; let him be — so ri
Bio bogat kako mu dr&go;
little, makar kako malo; for —
so long, ko sna, kako dugo; 28
soon ag — I can,'3im samo budem
m Ever u složenicama znači:
uvijek, vazda. — during. vječan;
— green, simzelen; — honoured,
vazda čašćen; — ‘lasting, . vječan
trajan, — lasting, m. vječni (Bog),
vječnost, vrsta vunenog laika, ne.
ven; — living. neumrl; — _ more,
uvijek, vazda. “
EVE
Eversion, *ror'ššn, m. porudenje, ra-
zorenji
Evert, *vort, p. t porušiti, razoriti.
Every, ov a. svaki, a. 0; — one,
svatko; — thing, svašto; where,
svuda; — way, na svaki način;
— body, svatko; — now and then,
svaki ča“; — other.day, svaki drugi
dan; — day, adv. svaki dan; —
day, a. dnevni, svakidašiji, običan.
Evict, *vikt, v. t. sudbeno izbaciti,
protjerati iz posjeda; sudbeno odu:
ilom protjerati,
Eviction, *vik'š%n,n. tjeranje iz posjeda,
oduzimanje zakupa.
Evidence, evtdens, n. očevidnost,
očitost, Aielodanost; svjedočanstvo,
dokaz = vjedočenje, svjedok;
kazna isprava, dokazni materijal;
to bear (give)
stablish by
, svjedočiti; to
—, dokazali, pokazati.
ati.
2, a. 200, ,
ady, elo. —, m, zlo; ši nesreća;
ijeda;
king’s — skrofule, ripa, guke, —
affected, neprijasan; — boding,
sloalutan; — disposed, — minded,
zlohotan, aloban; — doer, sločinac;
— eje, zao pogled — speaking,
kleveta, klevetan.
Evilness, i'vines, n zloća, opakost,
zloćudnost.
Evince, *vius', v. t, dokazati, poka-
zatš. Evincive, vin's*v, a. što do-
kazuje, pokazuje,
Evirate, ev"rčt v. t. uškopiti. Evira-
tion, er*rč'š*n, n. wi
Eviscerate, *vietret, v. t. daporii, iz
jezgru, naj-
prazan, nez
paranje;
Evitable, evetibl, s, iebjšan, uko-
nio. Kvitation, evt8'*n, n. ukla-
njanje, iljegavanje. Evite, *vajt,
v. & uklanjati ee.
800 .
EXA
Evocate, ov"két, v. t.
vanje ;
Evoke, ior, rt izazvati,“ dozvati,
dozivali.
Evolation, evčl'š"n, n. izlećenje.
Evolute, evoijat n 7
Evolution, evčij razvitak,
razvijanje; red razvijenih stvari;
izvlačenje korijena (u mat); evo-
lucija, kretanje, obrtaj.
Evolve, *volv’ v, t. razviti. razvijati ;
izvoditi i. razvijati se.
miš“, n. dljuvanje.
get, v. t. na javnost
objesi Evulgation, evšlgš-
i'n, m. razglašenje.
Evulsion, *edl'ššn, n. datrgnuće, iz-
vlačenje.
Ewe,ja, n. ovca, — lamb, jagnjić.
ve i. jagnjiti se.
Ewer, jar, n. kanta za vodu, vrč.
Ewerer, jar, n, sluga, što dodaje
gosima vodu za pranje. Ewery,
služba trpemnika.
t. ogor-
set,
čiti, ozlojediti, vasdrašiti; pogor-
ati. Exacerbation, egzis**be’s°n, n.
ogorčenje: pogoršanje (bolesti).
Exact, *gziki, a (— ly, adv.) točan,
prav, odreden; pomniiv. —, v. t.
utjerati, iznuditi, prisiliti, oglobiti ;
zahtijevati; to — the payment,
tražiti plate, siliti na platež,
Exaction, *gzdk’s'a, n uijerivanje,
globljenje, zahtijevanje, | traženje;
to practise — s upon, globiti, guliti.
Bacto oguak'nve, oa m
nja; pe prosa pravilnost.
Eractor, igalk i", m uljerivalac, po-
biraš; globar, krvopija, dadilec;
Exaggerate, tgzida*rét, v. t. poveća.
vati, preljerivati. Exaygeration,
*gradžčrčji m n povećavanje, pre-
Gerivanje. Ezaggerative, Exaggera~
tory, *gzAder'tiv, — ben što
pretjeruije, pregoni.
Eragitate, ‘gzadt"tat, v. t. potresti,
uzrujati, mučiti.
EXA
Exalt, spe, s. vt viet usdignuti,
slaviti; Exaltation,
crate, s, colton, uzdignuće;
čišćanje. Exalted, eg-
2al'ted, pi usviien; — ness, usvi-
šenost, visina. Exalter, egzil’t™, n.
uzdizalac, slavilac.
Exam, *gzm, Examen, *gza'mtn, E-
xamination, *grim'oč'ščn n. ispit ;
istraga, istrašivanje. Examinator,
tezdimsočt“, n. ispitivač; .datraži-
Examine, *gzim’a, v, t. pitaš; ispi-
ticati, istraživati, sasludati; iskuša-
vati; to — accounts, pregledati ra-
čune. Examinee, egram*ni, n. ispi
Gvani. Examiner, *grdm"*nč", ispitač;
istraživalac,
Example, 'gzau'pl, u primjer, pric
lika; ugled, uzor ; g to set
an —, bits ugled, to take — by,
ugledati se! for —, na primjer.
inmet a. Lez života,
mrtav; mlitav, enuéden, pokunjen,
— *gzio"mčt, v, t. poklopiti, po-
kunjiti.
Eranthema, eks*othi'm?,
osutak.
Exaration, oks:8'in, n. rezanje u
kamen, pisanje,
Exusperate, ‘gras’p'r8t, v, t ogorčiti,
ozlojediti, rozljutiti; i. =,
a. ogorčen, ozlojeđen.
Erasperation, *gršaptraiščn, m. ogor-
ičenje, arditost ; pogoršanje.
Exaucterate, *gzdktčrčt, v. t. sorg-
muti, skinuti.
Excandescence, — ency, eksk"ndes“ns,
— ns’, 0. žar, » bijeli Zar;
orudina, gnjev., Exeandescent, ek:
sk'ndes"nt, a. žarki, raabijeljen.
Excarvate, *kska"net, vt. skinuti
meso: —, v. i. omrlaviti.
Excavate, eks'kčvčt, — v. t izdupsti,
iskopati.
Eravation, ekskčea'ičo, n. dubljenje
kopanje; izdubina; dupljina; pro-
2 kop. Excavator, ekek*va't®, n. kopač.
Exceed, *keid, v. t, prekoračili, prijeći,
nađvisii, natkrititi; — ing ten,
n. osip
801
lšvati, .
iaticati se, nadmašivati.
Excellence, ek’s'I'as, n. odličnost,
vrlina, izvrština; odličina, wsvite-
nost; by way of —, osobito, za is
vritinu. Excellency, ek’s'l*
preusoifenost. Excellent, ok'stisnt,
Bay. adv.) troretan, odličanj
inreda:
* Excelsio aš", 8. viši, uzvišeniji,
Except, pt’, v. t. kraji taključiti;
=) i rigovarat, sokaci. —
prp. osim, van, do. —, conj. osin
da. samo da, camo ako, ako ne.
Prp. osim, van.
izuzetak,
Excepting, *ksep“t*n;
Exception, sep’
ésgovor
jacanj
to, ‘tgainst) prigovoriti,
rali, zamjeriti, protivili s. —
prigova-
ablo,
s: demu se moše do prigovori. =
al, a. vanređan. less, a. des
iznimke.
Exceptions, *ksep'šče, a. ko ili što
svačemu ara, manisav.
ceptive, ‘ksep’t'y, a do čini
sadržaje izuzetak
Excerpt, *ksd'pt, v. t ¢ i. izvadili
izabrati. —, ek’s*pt, n, isood, jem
gra, odabrano mjesto, navod. Ex-
cerption,. *ked'p'i*a, m. iavodenje,
nje, odubiranje; izvadak.
Excess, kee’, n. prekomjernost; ras
zuzdanost, neumjerenost, pretupalz
višak, ostatak; prevagu; lihvarska
kamate; to —, pretjerano, vanredno;
to carry to —, pretjeravati. Exces-
sive, *kses*v, a. (— ly, adv.) pre-
komjeran, pretjeran, vanredan, neu-
mjeren.
Exchange *kiččndš, v. t. mijenjati,
promšjeniti izmijeniti, trampiti; to
— blows, tući se; to — kisser,
| ljubili ae; —, i. dati se izmijeniti,
EXC
—, m. mijenjanje, rasmjerna, trampa;
in — (for), za to; to make an —
mijenjali; zamjena; izmjena; promet,
novčana vrijednost, tečaj; pi
(list of) — 8, pl tečajna listina,
izvještaj o tečaju; bursa; bill of
—, mjenica, account of —, mje-
nični račun (konto); bond of —,
mjenbeni ugovor; laws uf —, mie
beno pravo; at the — of, —
u tečaju od; — in ready money.
za gotovinu; — business, mjenbent
posao, bursovni poslovi; — list,
tečajna cedulja. Exchangeability
*ksčandžčbil*l*, n. izmjenivost.
changeable, *ksččn'dššbl, a. imje-
niv Exchanger, *ksččn'džč',n. mjenjač
Exchequer, *kček“", n. državna bla-
gajna; (court of) —, finalcijalno
sudište (sada civilni visoki sud)
Escisable, "bl, 8. pod porezom.
Excise. *ksajz, n. potrošarina, daća ;
— man, poremnik, prijamnik daća.
— office, porezni ured. — v. teuda-
rili porez, daću na što.
Excision, *keiž'ćn, m. izrezanje, uni-
pretile: *kenj'bl, a. razdrašljiv
— nesi, Excitability. eusajibil"e,
n, razdražljivost.
Escitant, “K’s'lint, a. što draži; —,
n. dražilo.
Excitation, eke*t6'n, n. uzbuđivanje,
draienje; poticanje, usrujanje.
Excitative, “ksaj'ltiv, — tory, u. što
draži, uzbuđuje, potiče.
Excite, ‘ksajt’, v. t! usbuditi, pobu-
ditiy drašiti, razdračiti, probuditi;
poticati, podbadati; nabuniti, uzru-
jati. — went. u. poticaj, pobuda;
razdvaženost, uzrujanost. Ežciter.
*knaj'tr, n, dražilac, drašilo; poti-
caj, pobuda.
Exclaim. čksklšm', v. i, vinuti, oškai;
—, mou usklik, uzvik. er, m. vikač,
Exclamation, eksklšmo'ššn, n. we
je ikona note of —,
Exclamatory. kaku U5, a m
adv.) neklični, vičući
302
EXC
Exclude, *kaklad", v. t, isključiti, izu-
izlučita.
*Ksklo't*n, n, isključenje,
fo the — of, isključio,
osim. — ist, n, isključivalac.
Exčlusive, *kskla ar, a. (— ly, adv,)
deključni, isključujući; neuračunat,
zatvoren. — mess, m. dsključnost,
zatvorenost.
Excogitate, *kskidi"tat, v. t. izmi-
aliti, izumiti. Excogitat m *kskčdž-
*taššn, n. izmišljavanje, izum.
Bxcommunicable, kakčnju aktu, a.
sposoban ili vrijedan izopćenja (iz
crkve).
Excommunicate, ekskčmja'ntkat, v, t.
izopćiti (iz crkve), prokleti. Excom-
munication, ckekomjanke'a, De
izopćenje.
Excoriate, skskou"št, v. t. derati, ode-
rati, oguliti. Excoriation, *kskor*é’-
Hn, m. deranje.
Excorticate, *kskar't*két, v. t olju-
iti, oguliti.
Exrement, eka’kr'ment, n. izmetina.
nevist; izrast, Excremental, *kskr*-
menišl. Excrementitious, ekekr*-
méntiss, a. što se liče pogani
, što pripada blatu, pogani, nečiati.
Excrescence, *kskres’*ns, n. izrastao.
Excrescent, *kekres’*nt, a. što izrasta,
suvišan.
Excrete, ‘kskrit, v. t. islučiti, izbaciti,
očistiti.
Excretion, *kskri'ščn, n. ieludenje, .iz-
met, oloka.
Excretive, *kri'i*v, a. što izlučuje, či-
ati, Excretory *kskri't'r*, a. islučan,
vastavan.
Excraciable, ‘kskra’s*bl, a. ko ili
što se dade ili moze mučiti. Excru-
tiate, *kskra'š*št, v. t. mučiti, ki-
niti. Excrutiation, *kskraš*č'ššn, n,
mučenje, muka,
Exculpate, *kakči'pšt, v. t. ispričati
opravdati.
Excalpation, *kskšipč'ššn, n. iapriča-
mje, opravdanje Exculpatory *kskil'
p*Ur, a. što ispriča, opravdava.
EXC
Recursion, skekoré'n, m. zastranji
: soraća
prestupanje; put za
(Strain) zabavni
nik
o, islet;
elak, — ist, 0. putnik izlet
Excursive, *ksko"a'v, a. (— ly, adv.)
ko ili No luta, odstupa, razvlačit.
— ness, n. odstupanje, rarvla-
čenost.
Excusable, *kskja'bl, a. (ably, adv.)
Ho se može ispričati, oprostiv. —
ness, m. oprosticost,
Excusation, *kskja:'%n, n. ispritanje,
Excusatory, *kskja’s't'r', a. što depri-
čuje, opravdava.
Excuse, *kekjas’, v. t. izgovarati, ispri-
Eats, oprostiti, riješiti.
“kskits', m. izgovor, oprav-
oma enproni - er
je, branilac.
Exeat, “ket, m. opa
Execrable, *k’s*kr*bl, ably,
adv.)
Execrate. *kekrét, vw. to proklinjati,
mrzili.
Bxecration, eko"krčičn, n. proklinja-
nje, kletva, mržnja, proklela stvar.
proklet, grozan, gmjusan.
Execute, ek’ ja, v. t. izvršiti, ovr-
ekstkjaišn, n, šzvršivanje,
isoržba, ovrha, zapljena, pljenidba;
pogubljenje; izvedenje, prikazanje,
vještina; place of —, stratište; to
pot in —, izvesti, izvršiti; to do
=, djelovati. — er, m. ovršitlj;
krenik. Executive, *gzek'jutiv, a.
čevršujući, izvržbeni;j — n. izvršna
vlast.
Executor, gi
pičgetia dirat 1, tumačenje.
Exemplar, *gzem'plš', n. primjer, uzor.
Exemplariness, “gzem’pl'rnes, E-
xemplarity, tks'mplar't’; n. uzori.
tost. Exemplary, *guem'| pl, au
zovan; za primjer.
Exemplification, “*grempl*Pko'stn, n
tumačenje primjerima; pravovaljani
Baonliy, *grem'pl*fai, v. t. primje-
308
EXH
rima_temačitij biti sa primjer, kao,
dokas; dati ovjerovljen
Exempt, *grempt, v. t
oprostiti;
SPlodan, pron
—, a.
Pobodenie, SD
zimi, m. oslobođenje, sloboda,
po
Bsegoatar, ekokwa't", n. orjerovlje-
mje, službeno potorđenje. >
Breau teat kvl, a. pogrebni. Exe-
sk" kviz, n. pogreb.
Exercise, ek’s"sajz, D, vježba, Yele-
ana vječba, gibanje; gješbonje izor-
Hoan; sadaća; pobožna vj
v. t. vježbati, isvršivati; kom
Hii; upotrebljavati; iskušavati —, v,
ing ground, jeba
lac, sori
¥. t. očitovati, pokazati;
upotrebiti; napredi; to — oneself,
naprezati a, o budić ae, Exertion,
*grovščn, m. očitovanje. upotreblje-
naprezanje, napor, trud,
Horlvet, v. i. ljudtiti se,
iehlapio.
MA x, šehlaplji-
Exhale, nae “eee. t isparivati.
izdiati; —. v. t. depariti se, iehla-
piti se.
Exhaust, , ‘grist, V. t. iscrpsti, iatrošiti.
Erhaustible, *grAvubi, a. iscrpni
Exhaustion, “grivet, n. šecrplje
nje, istrošenje; umor
Exheredate, “keherdet, LA
t. lišiti
ialočiti, poka-
rikazati; pod-
+ dzložal; podnesak,
Betibition, ekshibi
prikazanje, pokazanja; predaja, pod
nos; pokus; sveučilišni dij
— er, ni uživalac stipendiji
Eshibitive, * a ko ily ato
prikazuje, prednavlju.
Exhibitor, *gzibt’r, n. iztugalac.
EXH
Exhilarate, *gzil*rst, v. t. rasceseliti,
Exhilaration, *gzil*re's®o, n. rasve-
seljenje; veselje.
Erhort. aa *grš'V, v. t. opome-
nuti; pobuditi; avjetovati, — er. m.
opominjać, Exhortation, éksh*te’-
D. opomena savjet,
Buhuination ekshjamé'in. n. iskopa-
mje. Exbume,*kahjum’, vt. tlokopai
cr, ek'stdže1
Ne. potreba, nužda sah. E.
xigent, ek'otjižnt. a. nuddan, silan.
Exigible, ekte*disbl, a. utjeriv.
Exiguity, eketgja', n. nesnatnost,
maloća. Exiguous. *gzig'ju*s, a. ma-
len, neznatan,
Exile, ek'sajl, a. malen, slab, nezna-
tan; —, m. izgon, Proms progna-
nik; — ‘yzajl’, v. t prognati, sa-
toéiti; — ment. E. progonstoo, za-
točenje. Exility, ‘ksi, nm. ne-
znatnost, slabost.
Eximious, *gzim’*s, a. isvretan, odli-
gan. Exinavition, *gzinniššn, n.
iaprainjenje, osladljenje, slaboda, ne-
moć. Exist, *gzist’. v. i. bili posto-
jati, šinjeti. Existence, teta,
m. bide, Bistoo, postojanje; život,
trojanje.
Extent, *gri'int, a. Ho je, čega
Exit, eb’ett, n. odlazak, polazak; to
make on » otići, umrijeti.
Exodus, ek'ed0s, n. seoba, polazak.
Exonerate, *gičnerčt, v. t rastere-
liti, isprazniti odriješiti, osloboditi.
Exoneralion, ‘grén'ré'sn, mn. ra-
slerećivanje, rasteredba.
Erorable, el ah] a. umoljiv.
Bxorbitanee, sgedrbetane, — ang
‘ns’, n. prekomjernost, pretjeranost,
neumjerenost. Exorbitant, *gzdr'b*-
tint, a. (— ly, adv.) prekomjeran;
neunjeran, razuzdan.
Exercise, ‘k’s"sajt, v. t. zaklinjati;
tjerati 'duhove; xorcisin, ek's*rsizm,
De zaklinjanj je duhova, tjeranje vraga.
Exort id"), a. pristupan, u-
vodan. Exordium. *gzi"d"m, n.
uvod, pristup.
Exotic, Pero a. inostran, inosemaki.
Expand’, “kspind’, v. t raširiti ra-
stegnuti; rasapeti; —, v. i. raširi
ae, rasprostranili se, rastegnuti se.
Expanse, *kspins, n, prostranost;
alor; široka ravnina, Expansible, le,
‘spt *bl, a (— ly, adv.) rastesio
— ness, Expansibility,
Sapna It, n. prušivost; raste
zivot, Expansion, “kspšn'išn, m. pru-
žanje; rastezanje; širenje; prostor.
Expansive, *kspln'sto, a. (- ly.
adv.) pruiiv; rasteziv; raširen; pro-
stran; — ness. n. rastezivosi.
Expatiate, *kspo'ššt, v. i.proći se;
očitovali ae, na Hiroko govoriti o
čemu.
Expatriate, *kspč'tr'št v. t. prognati;
to — oneself, seliti se. Expatri
tion, *kepétr‘a'i’n, m. progonstvo;
iseljenje.
Expect, “kspekt vet. čekati; očeki-
v. i, čekati, alufiti, — able.
Soo we moža da očekuja. — ance,
ancy; n. čekanje, očekivanje; nad
— ant. a, ko idi sto čeka, ie
čemu se nada. Expectation. eke
ap'kt2'é'n, n: očekivanje, nada.
Expectorant. “kspek'išnt. a. io.
hrakalo; što pomaže hrakanje. Ex-
peterate, *kspek'i*ršt, v. t. izbaciti,
ishrakati, dati oduška. Expectora-
tion, *kspek'rč'ššn, n. hrakotina
hrakanje.
Expedience, — ency, *kspitlsčne, —
°ns* p. probitačnost; egodnosl; pri-
mjerenost; žurba: pothoat.
Expedient, *keptd“nt, a. (— ly,
adv.) probitacan; zgodan; shodan;
—, m. shodno, sredatvo izlaz, pomoć
za nuždu.
Expedite, ek’sp*dajt, v. t. pospješiti
otpraviti, otpremili, —, a. brz. okre
tan. Expedition, Seek ‘din, -n, of-
prema; otpravljanje; braina žurba;
vojna; ekspedicija, pothvat
EXP
Expeditions, ekep*dié"s, a. (— ly,
adv.) brz, žustar, okretan; —, ness,
okretnost, .
Exp sxpel’, v.
oderdi, otimuti, prognati,
a sto se moše da isfjera, — ler,n.
tjeralu
Expend. “Sspend’, s. t. izdati, potro-
upotrebiti.
Expenditere ckspen'd't*, m. izdatak,
trošak, potreba,
(Expense, * spens’, n. trošak. Expen-
sive, *kspen'stv, a. (— ly, adv.)
skupocjen, skup; — ness, n. skupoća.
Experience, *kepi'ns, 1. šekualeo.
Bspeiment, “ksper*ment, m, pokus.
=. ¥. i. činiti pokuse, pokušavati.
Experimental, “keper"ment'l, a. ir
kuatven, po iskueton; — ly adv.
po iskustvu; to -- ize, činiti pokuse,
Expert, *kapov, a. (— ly, adv.) take
san; čemu vješt, vičan. —, m. vješ
tak. — ness, n. vještina.
Espiable, eks'p“bl, La što sa može ili
mora da ispašta, poravna. Expiate,
ek'sp'čt, v. t, ispaštati, za što po-
koru činiti; poravnati. Expiation,
eksp'čšn, m. pokora, ispaštanje,
poravnanje, pomirne žriva. Expia-
tory, ek’sp'él'r', a pokorni, pomirni.
Expiration, eksp*réé*n, n. isdisanje,
izdahnude; smrt; ugatenje; konac;
kraj: izmak, dospjelak.
Expire, *kspaj", v. t.
izdahnuti, umrijeti;
Explain, *keplén’, v. t. tuma:
jasnili, vazlošiti, raztumaditi, —
able, a. fumaćiv. — er, n. tumač,
Explanation, eksplćnč'ičn, n. tumače.
uje, ruzjašnjenje; sporazumljenje ;
to come to an —, sporazumjeti se.
Explanatory, *k spot r*, a. što tu-
azji
Esyletive. ekupl vo paletom,
pletore, a. što je, popunji
Explicable, ckuplkbl, a" Pazjaš
tumučiv.
305.
EXE
Explicate, ek'splkčt v. t sumacité,
, ekepl*ke's*n, m. tuma-
čenje, rasjašnjenje Explicative, .-
tory, ek'spli sedi.
Explicit, *kepli
naročit, jasan,
nost, jasnoda.
Explode, *keplod’, v. t. zabaciti, kuditi;
a i, rasprenuli se. — 1, m. kus
paolo, kaplje, D. junačko, veliko
djelo. —, v. t. upotrebiti, , isrebiti.
Exploration, ekspl*re’é*n, n, istraši-
vanje, ispitivanje. Exploratory, *ks-
plot's Explorative, *kspičr*tiv,
a. istražujući. Explorator, ek’spl’-
1čt"", m. istrašivalac. Explore, *ks-
Pid", v. t. istrašivati. ispitivati;
Inent. n. iatrazivanje; — 1, 1. iz
traživalac.
Explosion, ‘keplott, u, prenuće,
provala. Explosive *ke-
plo'stv, a grakav, praskav.
Exponent, *kspo'nnt, n. eksponeni;
Daas
Export, *kspitt, v. ti izvoniti. —,
ek’spa't, n. iene - duty oci
carina; trade, izvozna
Exportable, kapi Ubi, a. Tarok
izvozni. Exportation ekephte'to,b,
izvoženje, izvoz, izvošena roda. Ex.
*kspd"ir,.n, izvozač.
a (— ly, adv.)
> ness, m, izvjes-
isložiti; metnuti na vidik ; šalovi;
kudili; to — for sale, nuditi na
prodaju ; tu — oneself, izložili se.
— 4, p. & izvrgnut, izložen; — dness,
D. izloženost. — r, n. izlagač, ras-
lagač.
Exposition, ekspiziš“n, n. isloši
razlaganje ; . položaj. Expositive,
*kepiz"tiv, — tory, — Ur), a. ao
tumači, razluze, Expositor, *kspč-
ath, n. tumač.
Ex post facto, eks post fik'to, po
gotovom činu; au — law, sakon,
koji nasud djeluje,
EXP
Expostulate, *kspčs'tjulčt, v. i, pre-
pirati se; pritužiti se. Expostalation, |
I apb in, n. pravda, prepirka;
tužba, pritužba.
Expostulator, ‘kepds’tjulet®, n. prav-
daš, prepirač. — y, &. što sadržava
pritužbe, prigovore.
Exponur *kepo't, n. razlaganje;
nje, šzloženje; izloženost; iz
ordinati otkriće; položaj,
Expound, ‘kspaund’, v. t. izlošiti,
ragložiti, tumačiti, — er. n. tumač.
muti, ožeti;
; si
posl,
skorotetom. —, a. (— ly, adv.) na-
ročit, jasan, odreden; posve sličan;
— train, Brzi vlak. —, n. skoroteča,
glasnik, štafeta; brzi vlak. — ible, |
&. izraziv, izreciv.
Expression, *kspreš“n, m, ožimanje,
cijeđenje ; izraz; past —, ne da se
izreći.
Expressive, *kspres*r, a. (— ly, adv.)
wo fo israzujt, šzrazit. — ness, m.
Eaprebration, ekspršbre'ššn, n, prikor,
ukor.
Expropriate, *kspro'pr'čt, v. t, raz-
clasliti, lišiti posjeda. Expropriation,
*keproprčššn, 0, rasvlasba, ra-
svoda,
¥xpulsion, ‘espa, n. objeranje,
izgon, progo!
Expunction, “aponkts, n. tama-
njenje, bri
Expunge, ‘kepoudt’, v. ot. brisati;
Prana kap m
xpurgate, ek'sp"gčt, v. t. čistiti.
Erpargslion, resp ge" "sa, n. čiš-
ćenje. Expurgator, eksp""go'W", n,
čistilac, ispravljač, Eaptngatry,
*kspo"gšišr*, a. što čisti, ispravlja ;
—_ inden, popis papom zabranjenih
Ent, ek'skw'zit, a. (— ly, adv.)
izabran, odabran, udličan, ‘vanre=
, 0, gizdelin.
— ness, uo izveranost, vanrednost.
806
EXT
Exsanguinity, eke’ngwin"t*, a. bez-
kronost. "
Exscind, *kaind', v. t. derezati.
Exsect, *ksekt', v. t. izrezuti, odrezati,
Exsection, *kuek'šn, n. izrezanje
Exsiccant. *ksik"nt, 2, ovušan. Exsic-
m keta wt osušiti,
xpuition, ekspjuiš*n, n. čsdljuvanje.
Ermnecow, *ksdk"s, a, des soka. su-
hoparan.
Extant, ek’st*nt, što strši; čega ima,
Ee se et ae ) tk
temporal, (— ary, — aneous), *ku-
tem’pr'l, £ (—ally, adv.) nepri-
pravan, s mjesta, prigodan.
Extempore, *kstem'p*r*, adv, e mjesta,
bez priprave.
Ertemporize, “kstem’p'rajs, v. i. e
mjesta, bes priprave govoriti i t. FA
Extend, ‘kstend’, v. t. rastegnuti;
p ubi; pružiti; Frit, raširi,
lati; wmnošiti; uzaptiti; —, v.
i. pružati se, protezati se, — er. 0.
rastezač, pružalac.
Extendible, (— sible, — sile) pruživ.
rastesiv.
Extensibility, *kstena*bil*t*, 'Exten-
sibleness, *ksten's'blnes, DB. raste
cksten's'n, m. pružanje
širenje; opseg. Extensive, *ksten's*v,
a. (— ly, sadr raširen, prostran,
jen, šok predani —
ness, n. široki op , pros
tor, veličina, Extersor, neta,
n. mišić pružac.
Extent, "kstent, n, 0
ličina, duljina; to
» živina, ve-
6 — of, do
iznosa od; vladanje; obustava, u-
sapćenje.
nuate, *ki
just, v. t rastanjiti;
gis
circumstances, olakšujuće okolnosti.
Este , *katenjuč'ššn, n. uma“
njivanje, ublaživa:
Exterior, *kstir*",
vanjski, spoljain;
nost. Exteriority, “|
spoljaina strana, spoljašnost.,
EXT
Exterminate, “ksto"m*nčt, v. t. isko-
iti, iatrijediti, utamaniti. Exter-
mination, *ksto'mongršta, u. istrijebe
jenje jenje. Exterminator,
obredi.
Extinct, ‘kstinkt’, a, ugaden, izumro,
mrtav; prestao, ukinut. Extinction,
*ketink’#n, m. ugačenje. utrnuće;
uništenje; prestanak. Extinguish,
*kst ewes ¥. te ugasiti, utrnuli;
uništiti; — able, n. ugasiv, istrje-
biv, uništio; — er, a. gasilo;
— ment, n. ugašenje, wništenje,
propast.
Estirpate, eb’st**pat, *kstovpčt, v. te
iskorijeni, iššupali; ulamaniti, u-
i izrezati.
eirpaton ekst*pe itn, m, .
ujenje, uništenje. Extirpator, a
pčt*, n iskori
Extol, '*kstol, v, t. usvisiti, hvaliti,
veličati; — ler, u. slavitelj.
Extort, retire la t. iznuditi, oteti,
oglobiti; — er, m, globar.
Estortion, arate, B. glodljenje: —
ary; — ate, 2. io guli, globi; go-
lem. — er, n. goa,
Extra, ek’str’, (adv. također a.) suviše,
osebice, još; osobit, vanredan; —,
. vanredan, usgredan trošak.
Extract, *katrikt, v. t. izvući; ekra-
tii; delučiti; izvaditi; stopa;
nobly — ed, plemenite krvi. —,
ek’st*kt, n. izvadak, iwod.
Extraction, ‘strik’itn, nm. izvlačenje.
robove lečenje kopanje; podri-
Extractive, “kstršk'tr, a, što izvlači,
što re moše da izvuče, izvadi. Ex-
tractor, ketraik’'t’, m, isoladilac,
Extradite, ek'strdajt, v. trea
(aločinca). Extradition, ks dia’
m. terudenje, predudba.
307
EXT
jadiclal, eketr’dtadié"l a. izvan
Ertramaodane, ekstršmon'dčo, a. is-
Extraneoe, a *katri'nsta, a, (— ly, adv.)
tuđi,
Extraordinary, ‘aati date a (-
ily, adv.) ivanredan, neobite 09-
bit; — ies, n. pl, nešbične stvari ;
vanredni troškovi. — iness, b. vun-
vrednost, osobitost, neobičnost.
Extravagance, *ketrivg’ns, — aucy,
— ‘ns*, n. rasusdanoet, rasipnost ;
proljeranoet; smušenost, ludost, čud-
Extravagant, *ketrbvgtat, a. (— ly.
adv.) razuzdan, prekomjeran, rast
pan; amušeu
nesmotren,
dudi —, ty smišojak, rasipnik;
Extravagation, *kstrivtgš'ićn,
vršenje mjere,
Extravasate, *kstravčačt, i i.
Exstravasation, *kstravčačtičn. M. de“
Ivajnost, preljeranost, nerazboritont.
Extremity, ‘*ketrem’t*, n. krajnost,
pia meda; orhunac, najved;
stepen; — ies, pl. ruke; noge,
posljednji čas, umor; najveća m nee
volja, neprilika; to carry to -
pretjerivati.
Eatricable, ek'trsktbi,
Extrieate, ok'strki
ieplesti, čavući ;
E
a aly, ady,) vanjski, izvahji,
Extrade, eketrad’, v. t. deturati,
nuti, istjerati. Extrusion, *ketru’
istimuće, odaguanje
Extuberanee, *katju'b*žns, v. israat,
guka, Extuberant, 'kstja'b"-
Put, a. olčen; ispupten.
EXU
Exuberance, *gzja’b'i'ns, n. obilje,
pretek. Exuberant, *grja’b'r'nt, a.
(oly, adv.) bogat, bujan, obilan,
, prekomjeran Fsuberate,
i. biti na pretek,
pr
jabčršt, v
lost
ion, ekajuda'ečn, n. znoj, zno-
jenja. Exude, *ksjud', v. t. 5 i. é2-
nojii.
Frulcerate, *gzoltsčrčt, v- t. učiniti
da se ognoji; iti, ogorditi.
Exulceration, *gzolerčtššn, m. gno-
jenja, čir; ogorčenje.
Exolt, *gz0lt, v, i. radovati se, klicati
od veselja. — ance n, klicanje. —
ant, 8, radostan, klicajući. Exulta-
tion, egr'lta'š*n, n. radovanje, kli-
canje.
Exundate, *kson'dčt, v, i. pretjecati.
Exundation, eksndaštn, n. pre-
tjecanje.
Eyuviae, *grja'vi, n, pl, ljuštine, ko-
vepine, kožice; ostanci,
Eye, aj, n. oko; pogled, vidik, obzor,
pozornost; nadzor; dupljina (na
ssiru) ; oko, pupoljak (na bilini);
uži (u igle); pedja: the — of a,
ship, oči, itljelice, luknje; — of
an anchor, kolut sidra; to make
— s. at, koga zaljučljeno gledati; to
mind one’s —, biti na oprezu; to
set — supon, motriti; to kčep a
strict — upon (to), pazili na Ho;
to look with an «vil. prijeko,
krivo koga gledati
s pogledom na, poradi
twinkling of an —, fren oka;
to be in — of, nješto moći gledati;
in his —, before his —, x njego-
i; to one's — 8, u licks
roj prisutnosti
to have in one's
— ball, očna jab:
dac, očanica (bil); — brow, obrva;
— drop, suza: — flap, ndočnjak;
— glass, naočali. okular; — hole,
očna duplja; — lash, /repavica ;
€ Teso, bezočni; ~- lid, očni kapak;
= servant, udvorica; — service,
tudvoravanje; — shot, vidokrug; —
308
TAC
aight, vid; — sore, ječmičak, orn
u oku; — spotted, pjegavi —
stone, očni kamen; — tooth, oč-
njak; — string, očni živac; —
water, sobna (očna) vodica ; rakija ;
— wink, mig, trenuce; — witness,
očevidac. —, v: t. pregledati, gledati,
motriti. Eyed, aj cima; black
m vale ernook; blear —, ba .
pyelet, aj'l't, n. ruptea, polja, kopča,
Eyre, air, &, D. sudbeno putovanje.
Fyry, gr", m, gnijezdo.
F.
fobl, m, basna; priča, lad. —,
pričati — Ws A jemi
, fab'rsk, n. građevina, a g
ika. Fabricate, fab've-
t, ili, pravili, izmisliti,
Fabrication, fibrkč'šn, n, gradnja;
proizpođenje; toi. Fabricator, fb'-
Piet, m. yraditel, proisvodilac,
fac
lažac.
Fabulist, fib'julist, n. časnar. Fabu-
lous, fab'jalos, a. (— ly, adv.) ža-
jodlavan, izmišljen.
Facade, Paad’, n, čelo, pročelj
Face, {8s, n. lice, obraz; oblicje; čelo,
odvažnost, bezobraznost; pročelje;
kazalo; površje ; spoljašnosl; pogled;
to have a of, lišniti, izgledati;
to make — s, ceriti se; to set the
— against, opirali. se. —,
gledati kome u lice; glede
naprama ; prkositi, «
okrenuti (kurtu);
pretući, obrubiti, odložiti. —, v. i.
bekeljiti nb ceriti an; pretvarati se;
(abont) okrenuli se; ugly-faced,
Fable,
v.
guda lica; bold-faced, bezobrazan,
Facet, fos"t, m. četvorina, izbrušen
ugao, plošica.
Facetiae, fsiići, n, pl. sale, pošurive.
isn, 8, (— ly, adv.)
veseo. — Ness, u.
daljivost, veselost,
Facial, fe's'l, a. lični.
FAC 309 FAI
Facile, ts), a. (ly, adv,) lak, lasan;
lakovje an; prijazan.
Facilitate, fsil"tet, v. t. olakšati.
Facilitation, (sil*te'é'n, n, olakšanje.
Facility, Msil“t*, n. lakoda ; okretnost,
vještina; Le nost; “prijaznost,
razgovornost; — vies, dobra zgoda.
Facing. fé's*ng, n. okreć; oes
loy; obsidanje: pročelje; opiav ;
auvralak, zarukavlje.
Fac-simile, fšksim"li, n, snimak,
Fact, fikt, n, čin, djelo; istina, zbilja,
Faction, fak'išu, n. stranka; nesloga,
razdor; buna, — ary, u. ko se za
što zauzimlje, gorljiv. — ist, n.
strančar, buntovnik.
Factions, fik'išs, a, (— ly, adv.)
strančarski ; dlntomni, — ness, 1.
+ strančaratvo.
Factitions, fktiš*s, a. (-- ly, adv.)
patooren, umjetan.
Factor, fak't", n. poslovođa ; zastup-
nik ; faktor.
Factorage, fšk't*r*dž, n. posao poslo-
vođe; opravi provizija.
Factory, fBk't'r, n. skladištu, toornica.
Faktotum, i5kt&'im, nm. čovjek za
svaki posao.
Facture, MAW, m. način izradbe;
raču:
Faculty, fak'"Itt, m. sila, moć, snaga;
sposobnost, orenoća, dar (duha);
ćud, značaj; last, pravo; fakvlteta.
Fad, fad, n. muha, mušica, hir. —
dish, ćudlijio. — ist, m. teoretik,
ig,
mučiti ; raditi ili zlorabiti za prosts
poslove. —, m, čovjek, koji teške
poslove radi; mlađi đak, kojega sta-
riji za prostije poslove upotrebljuju.
— end, ivica, krajac od sukna;
rasukani kraj konopa; kraj, otrebine.
Faggot, fig“t, n. svelanj sirova gra-
ja, lomača; vojnik, koji je samo u
listini, oli ga u iatinu nema; —
voter, bira, koji je prividnim ku-
pom dobio pravo glasovanja. —,
v. t, Bagljati, vezati x sveznje.
| Fail, fel v. i, fal ne bili ;
izostati. izduti (glas; presuditi (vrelo),
promašili, ne uspjeli;
varali se; pogriješi
prestati; umrijeti; postradati, pro-
pati (faliraf). t. ostaviti,
iti, propustiti. —, n, propust,
zanemarenje, nestašica; witbout —,
svakako, sigurno. Failing. f8'l«
pogrješka, slaboća. Fal-
ure, fe'lju', n. nestatica, nestadak ;
propust; neuepjeh ; manjak ; pro-
palost, bankrot.
Fain, f€n, a veseo, voljan; pridljen;
to be —, morati. —, adv. rado,
dragovoljno. .
Faint, fent, a. (— ly, adv.) slab;
Blijed; mlitav; malodušan ; mlak ;
nemara; lijen; klonuo; — hearted,
dojazljiv, malodušan. —,
slabost, — v. i. onesvjem
riti se, oslabiti; ginuti; nestajati;
opadati; klonuti ; iščeznuti, Faintish,
fén't's, a. malko slab; — nese,
slabost, Faintness, f&nt'n*s, n. ala-
dost, nemoć, umor, malaksalost; ne-
marnost ; sparina ; plašljivost.
Fair, fe', a. i, adv. lijep; čist; zgodan;
ugodan ; pošten ; iskren; pristojan,
dobar, prijazan; blag; pravedan ;
to copy +-, prepisati na čisto; to
give one oY. pošteno a kime
postupati ; — play, pošteno
igrati; the = ~ nee, krami spol; —
faced, li ijep, djelotik; -- spoken,
rječit, prijazan; — plovna
toda; ~ and softly, poldjano to
promise (bid) —, dobre nade bu-
diti, mnogo obećavati; to speak some
one —, dobro o kome govoriti; to
stand —, to keep —, biti, ostati
prijatelj, vjeran. —, m. ljepota;
dobro, zgodno ; ljepotica; oe -,
krami spol.
Fair, fi", n. sajam, vašar; to come a
| day after the —, zakasniti. Fairing,
fe'rtng, u. dar sa sajma, dar.
i Pairish, (818, a. lijep, prikladan.
Pairy, fér*, n. vila; dobar ili zao duh.
vilinski; — like, čaroban,
onions Wa at at =,
sevjorneat; to e, to put — in,
breach, ejerolomatee
ebu), fethrfal, a. (— ly, adv.)
sieren, proveojeran, pošen, istinit;
— ness, n, vjerska odanost, vjer-
nost, poštenje. Faithless, fth’I*s, m.
bezvjeran, nevjeran; — ness, be-
vjerje, nevjernost,
Fake, fek, n. zavoj (ooriior užeta);
obmana, voralica. —,
v. t. činiti, varati, krasi.
— ment, n. — r, varalica.
Falcate, — ated, fleet, — etd, a
srpas.
Falehion, five’, {8Vio, n. (kriva)
adi fhl's*fi'm, a. erpast.
Falcon, f&'kn, n. soko, — ner, 0 s0-
kolar. — et, starinski mali top. —
Ty, 0, lov sa sokolom.
Faldstool, fild’stal, n. sklopni stolac;
Hecalo; biskupski gtolac; kraljevo
klacalo kod krunisanja.
Fall, fal, v. i pasti, padati; utjecati;
opasti, srušiti se; otpasti; propasti;
umrijeti; opadati, mršaviti, nerta-
dospjeli; jenjati; postati; to
, Poor, oboljeti, oviromašiti;
a victim, KE žaj to —
, zaspati; to — calm, uš
dati; to — in love wit prebjeći
ne; početi; to — a- fighting, po
četi se tući; prija: roel
tony | pripedatt, iebjec) iebacttl;
on, pretati; to — aboard, “u
i
Hu
Hi
rt
1
i
15
=!
Fe
di
i
pasti, pograbiti, navaliti, siti gonjen,
plovi k oječemai to — from, o-
pasti, ostaviti, “e; —
Podi se, (in Ino) spiti u red,
ioe ae apa Teo ta
With, subobidt seo pristajati, odo
brevati; to in band with & thi
> ve ševa; to — into, pre
short, usmas
biti prema; fell short of "hie
hopes, prevario se u nadi; to —
mjere; to — short in duty, ne vr-
diti dušnosi; to — to, pripasti,
zapast navahti, dati se na što,
Odma tupa eh to —
ti se; to — to-
the ears, Era
FAL
Foallacions, {*le'is, a. (— ly, adv.)
varas, prijevaran, prevarljiv; —
ness, n. varavost.
Follacy, fal", n. varevost, lašljiv
Fallal, (Al, n. trice, rusine i putine.
Fallen, iš, a, pao, propao, upao,
Pallible, fal*bl, a. (— ibly, adv.)
posrietie, varav; — ness. "iallibi-
lity, falsbil'ot*, m. pogrješivom, va-
ravost,
Falling, fAl"og, n.
g, g, m. padanje,
vo 5
nesloga; — sicknes, podavioa;
star, krijennico; — stone, mete
Fallow, m a riđi, plav, žućkan;
neobraden, pust, na ugaru. — buck,
lawjac; — deer, lanjad; — finch,
pliska bijela. — n, ugar, ugarenje.
— ness, m. na
away,
out,
Jy, adv) ne-
“Gooltian, š
¥, t. varati. — conception, potaj-
krivotvorac
mia; - ae nove i
Iza; "desler, varalica; — heart.
ed, Mmbena arca; — Key, ofpirad.
Falsehood, {Blathad, n. žašnost, llj-
cost, neieiniledt, himbe, nevjera,
prijevara.
Planom Sirs, nn. lažnost nepo-
Faletto, fleet's, n. prijeglas pre-
Falifiable, fila*faj"bi, u. izopučiv,
iakvariv.
Falsification, fils'Pkči'n, m. deopa-
čenje. kvarenje; paivorina; opro-
grgnuće,
Falsifier, (lesttaj", m. Zoaritac,
tworilac, latac. Falsify, tw.
t izopačiti Beary
osujetiti. Falsity, fale’, 0. rano
lašijivos lal, pogrješka,
311
FAN
Falter, {a'U, v. i. poernuti; mucutt,
tepati, pentati; zapinjat. oklijevaki.
Fame, fem, a. gia; plava svt
i — 4, slavan. less,
a. neslavan.
Fanilian, Pmil™, a. (— ly, adv)
obiteljski, i; kuéeomi; pousdan,
priate; običan; slobodan, pos-
kućni prijatelj, kućni
Ema Familiarity, mile“, m.
rim.
obitelj, kuća; je
ro oa to pe in the -- way, bit no-
Famine. Gun, n, glad. Famish, fi-
m"š, v. t. mori, umoriti glađu,
glađu pi riki v. i, skapati od
gladi da tete , gladovaš; — ment,
n. glad.
a) Familiarize,
vt ug
Famous, feae, a, (— ly, adv,) gla-
sovit, slavan ; izvrstan.
(žito).
Fanatic, fnBt*k, — al, — 4, a. (—
ally, adv.) ponorom, pomaman; —,
— alness, Fanaticism,
fontaine, a zanesenost, fanatisam.
Fancier, fan's, o. ljubitelj. Fancifu),
fin‘stfal, a (— ly, adv.) fentaskčki,
pie Gudnovat; — ness, 2.
» ammjarstoo, Sudnovatost.
Tom, n. mašta, fi ;
važenje; hir; sklonost, ljubav;
verelje. (sa Mo); moda; ukus; pjes-
mica; nješto umišljeno, nepravo, od
mode, za nakit; to take up a —,
dosjetiti se čemu; to take a — to
samilovati, savoljeki; after my
po mojem ukuru; it takes my
dopada mi ae; it strikes my
mili mi se, pada mi na um, udar.
mi u oči; canine —, ljubav za pse,
je ball, krabuljni
Fang. fa
FAN
djeda; — framed, umišljen; —
free, prost od ljubavi; — garden-
ing, umjetno vrtlarstvo; — mon-
gor, ljubavnik po zanatu; ap,
toaletni
(raki-) sapun; — ks,
nesigurne ion —, vt. uobra-
davati se, i, misliti; — v. te
misliti, Kn
lj samilovati; gojiti.
Fane, fčn, n. Aram. gu
Fanfare, fin'fe, nm, trubnja, trublja-
vina. Fanfaron, fin'frčn, n. hvas-
tavac. Fanfaronade, finf*r'ned’, n.
hvastanje.
Fang, fing, D. koljač (zub), prihvatni
zub; otrovni sub; pandža; lov, pli-
jen. -- ed, a. 2 koljačima, # pan-
diama,
Fangot, fin’g*t, n, devia, bala (svile)
Fanner, Fin”, n. ; odušnik.
Fantastic, — al, Pts ik, — 4, a
(— ally, adv.) umišljen, prividan,
tobošnji; vat, sanjarski, neo-
dičan, pustolovan; hirovit, n
sanjar, preljeranac. —, nei
čudnovatost, hirovitost. Fantastico,
fFutlis'i*ko, n, čudak, luda.
Far, fat, a. dalek, daljni; — be it
from me to, na to nisam nikad ni
pomislio, da; the — side of a
horse, desna strana konja. —, adv.
daleko (by —) mnogo, puno, znatno,
ponajviše; 30 —, thus —, dotle,
tako; a8 — aa, kao što, tako kao,
u koliko, sve do; a8 — as from,
ća od; too —, predaleko; how —?
kako daleko, dokle? from —,
daleka; — off, daleko; by
leko, mnogo; — and d nekr. — and
wide, na daleko, posvuda; — other-
wise, sasvim drukčije from
it, nikako, ni po što; the
day, kasno; you, speak him —,
odviše ga hvališ; — away, daleko,
odrutan; —- famed na daleko sla-
van; — fetched, navlačen, usiljen;
— gone, daleko odmakao, pijan,
aulud; — sighted, dalekovid, opre.
zan; — sought, ueiljen.
Farce. fi'a, v. t, nadjeti, nadijevati;
812
Fas
met MMiens Zebra. Parcical
fare), a lakrdijaši
a
Bogom; how —. ou? kako ti je?
he — 's well, ab dobro (alo) mu
hram
well, adr. s Bogom; n. rastanak,
oproštaj; to bid any one —,
oprostiti se a kime; to take one’s
— of, ostaviti; — visit, opromi
posjet. 2
Farina, Praj'n', m. brašno; pelud.
Farinaceous, fšr*nč'%, a. (— ly,
adv.) brainav, brašnat.
Farm, fat, n. majur, salaš; zaselak;
zakup; to let to —, dati u zakup;
— house, seoska kuća, dvoru:
offices, gospodarske zgrade; —
yard, dvorište. —, v. t. odati u za-
kup; uzeti pod zakup; tešiti (zemlju),
obrađivati; to — out, dati u zakup.
Farmer, fam", n. zakupnik, za-
postat; ratar; gospodar. Farming,
fa"m*ng. n zakup,
Farness, fi"
Farraginous, {*radé"n's,
Farrago, f"rč'go. n. smjesa.
Farrier, fir, n. potkivač; konjski
liječnik. Farrier, teor, u. pote
Išvački zanat; konjeko ljekarstoo;
kovačnica.
Farrow, f&r'5, n. odojak;
oprasiti se. —, 8. jalov.
Farthor, fardhč, a. ¢ uy. dalji, dalje.
Farthest, fardh'st, a. najdalji,
dalje; at —, at the —, najdulje,
najkamije.
Fartl ing, favth'ng, m. novčić, "fy
pen
Furthineale, farth*ngčl, m. ričjak,
haljina na obruč,
Fascia, tač", m. trag; vrpoa; vesica;
pruga; zavoj.
Fascicl, fis"kl, n. enopid, sitica,
Fascinate, fie"nét, v. t. di, začarati,
opčiniti, oprjenii, Fascination, fa-
env#n, n, sačaranje.
= vi
FAs
Fascine, fain. n. fašina, snop granja.
Fash, faa, v: € srditi, mučiti
Fasbion, fii*n, 0, način, poli ob
nož
ogledni ie after their —, po
njihovu ; to set the —, voditi, pred-
; to be in, the —, biti po
modi; _ ra monger, ‘gisdelin, ko se
slijepo drži mode, —, v. t, tvorili,
načiniši; dati oblik, li J
gizda, finoca,
Past, fast, a. (— ly, adv.) čvrst, ne-
pomičan, jak, tord; stalan; određen;
bre, oeseo, slobodan. to play — and
loose, varati, titrati se čim, —, ado.
tordo, čvrsto, brzo, često. — by, —
beside, blizu, tik do; to make —,
riders "to go —, brzo
iprijed td (o wri).
Pastidions, fatid's*s, a i ly, adv.)
ponosit, jie, pro-
birači — nese, Fasti fafeit,” tae. flat*-
det’, n. presiranje, oholost; gad-
ljivost.
Parigiate Eatidi'tet, — ated, — et*d,
putes kasina, D. čvrstoća; pri-
erienost; tvrđava; braina; seo
Fat, fit, a. mastan, tust, pretio, de-
Seo, tučan; , bogati glup; ba
grow ode
make —, tovitis — ‘brained, -
313
Fat
n, bure, badanj.
Fatal, 811, a. (— ly, adv.) žoban,
neizbježan; opasan, smrtan; nesre-
tam — ism, n: fatalizam, — ist,
atalino, ko vjeruje. u sudbinu.
Fatality, 1 halts, n. sudbina; kob;
nesreća; umrlost.
Fate: fet, n. sudbina; smrt; razor;
divine —, božja providnost. Fated,
fa'td, a. suden, sudbinom određen.
Fateful, a. koban, sudbonosan.
Father, fa'dhš', n. otac; such a —,
such a son, kakav otac, takav sin;
stari, predi; — house, očin-
ska kuća; — in law, tast, avekar;
— land, domovina; — like, očinski.
—,vo t posiniti, pokćeriti; pri“
avojiti sebi; pripisivati komu (on
upon). — hood, 0. očinatvo. — less,
a. Lez oca, sivolan, — ly, a. očinski,
Fathom, fidh’'m, n. kvać (6 feet
1829 metra); dubina, viđanja a
line, grusilo. —, v. t. mjeriti du-
binu; doseći, shvatiti. — able, a.
. — less, a. bezdan, nedo-
kuć
ale, ical, — f*tid’*k, — *kči,
prorocki.
Fatigate, fat*gčt, v. t, umoriti, u-
truditi.
Fatigue, ftig’, n. v. t. umoriti, truditi.
mučiti, dodijavatii —, mn. trud,
umor; muka, neprilika, patnja;
without —, neumoran; — duty,
vojnički posao, služba.
Fatling, favl'ng, n. mlada ugojena
|. — & tual, prelio.
se, f5t'n*e, n. pretilina, debljina;
; plodnost.
Fatten, "fata, v. t. uloviti, ugojiti ;
gnojiti—, Y. i. odebljati, wgojiti ae.
= ahh "ko ili Ho deblja, tovi, čini
plo
Fattish, "ea, a. podebeo.
Fatty, fat’, a. odan tust, tučan.
Fatuity, Fiju, a, budalaitina, glupost
Fatuous, fatjats, a. glup, beruman,
FAU 814 FEA
Hor. ba pl. šdrijelo, grlo. ness, n, naklonost, milost, dobrota,
beg feto. vranj, tapun, ola-
cgi at DENA Feat, es vei
rah ser eral a sie pene inte,
u
En ; one favouritism. , m.
Panky, five, a ily, adv.) aa
Pam Sa et dao
Faves krda i čenje ene kraja.
ma, fini, n.
Fi fiva*si prirodoslovac.
pastor ey a ali
Favour, fé's*, n. milost, dobrota, na-
modu; give me the — of y
Dame, Molim, kako vam je imey to
do a —, udinité ljubav; to curry
— with, umiljavati se kome; white
—, šeput od bijele svilene orpee sa
svatove i goste; your — to hand,
sam vaše
cijenjeno pismo.
dii Nation tnt na vals =
biti naklonje na D
me with it, učinite mi ću ijedan;
— me with an sneer, molim, da
_ ed by 1, dobrotom;
reiki ie ”
Favourable, dk na a. (— ably,
iv. sgodan, naklon; jen, prijatan;
povoljan, pogodan, probusen: -
zion i lade milosnika. »
Favourless, f8/7*les, a. des milosti.
Fawn, flo, v. i, mahati repom, pusiti,
podlo st ulogivati. — er, podlac,
Fawn, fin, ne ernče, lane. -- coloured,
vidi, , žućkost.
Fay, f8, n. vila. —, vw. i. pristati,
Fealty 4, wjorout
, Bojazan; to be
eat 20; for —, od
poplašiti,
R6, bojati es; —, ¥. 1. atrašiti se,
bojati se; 1 — me, strah me je;
— ed,-8. strašan; bojašljio. — ful,
a rad ly. adv.) etrašiv, plašljiv,
strašan; to be in —- of, bojati se. —
falness, n, strakjivost; strahovitost.
— less. a. Ty, adv.) bes straha.
Fost, —
Feasibility, fi
Fessible, de,
iv.) oo , Dem
#60, ruskošan.
Peat’ fit, 0. odik čin, veliko djelo,
x remek. —, a. vješt, lijep,
tvoriti,
er i, fet, a
February, feb'ru*r,
La
Pecal, F faecal, Kći, a. ito
se, ise
fan a načist.
Peckless, fel
Fecula, fek’j als,
Peealence, = pata jul, — ns",
m, dale telja. Ko 'eculent. fek'jalat,
Fecand, torte a “plodan. Fecun-
date,
t Pe
candation, too, Fekteaeie ope i
Fecandity,
sklopiti saves. Federative,
r fed*r*tiv, a. savesan.
ree,
= pad lini jadi.
preše" Ta rd zi adr) bi —
nen a Pronto
Feed, fd, v. DET Fcldagant p. fed)
(vodu,
(cata tt jo as
‘omy post —\ ek fo
Feldspar, —
a
Felicitate, flis tat, v, t. čestitati.
Feliitation, Plis*tes*n. m, česti
je, čestitka,
Felicitu, flis*t0s, a. (— ly, adv.)
oo. 3, sree; dlašenstoo;
spath, fold'sp&", — spšth,
sretan isras
Fait aja a snail
Bara er, u. drva
Fellness, fel'nes, n. ljutina, okrutnos!
Fellow, fel’S, n. drug; član; ‘Comes
ravan; I lost the — to this glove,
rukavicu;
FEL
Fellowlike, fel’dlajk, a. bratski.
Fellowship, fel’ssip, n. društvo, druže
ba, zajednica; zadruga; (rule of —)
društoeni. račun; good —, raskoš.
now, društvenost. —, v. t. primiti
u društvo. v. i, združili se.
Felly, fel", Felloe, fe!'G, n. napla-
tak; — jen, pl. obuća (na točku),
Felo-de-se, fi'lod*si, n. samqubojica.
Felon, fel'*n, n. zločinac; poganac
(pod ram) 5 — , & zločinski. Fe-
fons, a. (— ly, adv.)
ki, slotvorni, izdajnički; pa-
Felony, fel*n', o, veliki zločin; lo-
povitina.
Fut, felt, imp. i p. p. od feel.
Felt, felt, m. pusto klobuiina; šešir
od pusi; — cloth, pustina; —
maker, puslar. —, v. t. pratiti,
pi
valjati,
Female, fi'mčl, a. ženski; nježan,
slab; — servant, sluškinja; —
friend, prijateljica; — screw, ma-
tica od šarafa. —, m. ženka, žena.
Fere, fem, Femme, fam, n. žena; —
covert, dena pod zašliliom muža;
— sole, neudatu. neodviena žena;
— sole merchant, trgovkinja sa
svojom ji
Fonality "remind, Femality, f*-
mušl*t, n. ženetvo, ženska narav.
Feminine, fem"nin, (> ly adv.)
njezan, blag. —, n, ženska.
Femininity, fem*nin’t, m. ženstvo;
rod.
Femoral, fem“ri, a, stegnen, butov.
Fen, fen, n. bara, blato, pištalina,
tresetinu, polojina; — berry, ma-
hovnica, kljukva; — cricket, mr-
mak, mrmoljak; — duck, sivka; —
—_ land, pištalina; — man, polojav.
Fence, fens, D. zaštita, obrana, sigur-
nost; ograda, plot, obor, međa;
utorda; mačevanje; to be on the
—, ditt neodlučan; — of pales,
kolje; coat of —, gvozdena košulja;
— month, lovostaja. —, v. t. bra-
niti, štititi; ograditi, oplotiti; usbiti,
316
FER
odvrnuti (udarac). —, v. i. braniti
se, ograditi se; matevats, boriti se,
tuđi se; okolisiti; preskočiti plot;
— ful, zamitan. — less, neograden,
otvoren, Fencer, fen’é*, m. mače-
valac, bosac. Fencible, ‘ter Loa
što se može da obrani, zaštiti, Fen-
cing, fen's*ng, n. mačevanje; 6grada,
plot; — gloves, rukavice za ma-
ivo master, učitelj mače-
school, mačevalište,
Fend, "fend, ¥, t. braniti; sačuvati ;
odvratiti, odbiti, uzbili —, v. i.
protiviti 26; brinuti se. Fender,
fen’d®, n. zaštitnik, zaštita; zaslon
od komina.
Fenestra), fnes'tr'l, a, od prozora;
— inscriptions, napisi na prozo-
runa;
Fenian, finu, n. fenijac, irski pre
vratnik,
Fennel, fen*l, n. komorač, kopar; —
flower, crnica; common —, svečake
Fennish, fen", a. barovit, močvaran,
Blatovit; što raste u pištalini.
Fenugreek, fen'jugrik, n. .piskavica,
božja travica.
Feof, fef, v,-t. dati komu leno. Feof-
fee, fePi, n. lenotnik, ko je dobio
leno. Feoffer, fef™, n. lerski gos-
podar. Feoffment, fefm*nt, n, da-
rivanje lena.
Feracions, frć'%s, a, plodan, rođan.
Feracity, ‘Pras, n. plodnost,
Ferse, fits n. sojerad, Feral, firél,
a
Foto ‘tert, a. mjeeto u crkvi
za nosila; kovčeg za svete moći,
Ferial, fi'rl, a. blagdanjé, svečani.
Ferine, firajn, a. divji, — ness,
Ferity, fer’, n. dirljač, okrutnost.
Ferment, fo"m'nt, n, vrenje; kvasac.
—. fitment’, v. t. činili da nješto
vri, ukipi; —, v. i. vret'. Fer-
mentable, fomen'i'b), a što moze
da uzavri, uskiriv. Fermentation,
fo'mčnta'šćn, u, vrenje; klenuće, Fer-
mentative, {men't*tiv, a. što pro-
izvodi vrenje, što vri.
FER
817
Fern, fo'n, n. paprat; — owl, leganj,
kosodoj. wed
Fermy, foo, a. ob
i frd's*s, a, divlji, ljut.
okristan. — ness, Férocity, Prč's't,
na. ljulina, okrutnost, divljačina.
Ferret, fort, n. vretna, lasica; vrata
svilene vrpce. —, V. t istrašiti,
nuhoditi. — eyes, orvane vatrene oči.
— er, De lovac oretnom; iapitki-
valac, uhoda,
Ferriage, fer*dž, n, prevoznina, ske-
lavina.
Ferric, fer*k, a. željezni. Ferriferous,
Prif"ros, a. željerovitj
Porruginous, frad2’*nbs, a. željezovit,
Boje željezne rile.
Ferrule, feral, fer*l, n. zakov, okov..
Ferry, fer", n. brod, skela, prijevoz.
— nt = vi
Frodar, prevozač.
Fertile, f0"6l, a. (— ly, adv.) plo-
dan, rodan; obilan, bogat, domilljat.
Perit >, 1. plodnost. Per.
tilize, fovt"lajz, +. t. oploditi;
er, D. ko ili što čini plodnim.
Ferale, feral, — il, u, šiba; — v.t.
Fervent, font, a, & ly, adv.) vruć;
žestok; Zarki, gorući. — ness, Fer-
vency, forvns’, D. orućina, žar;
erie to ele a. (— ly, adv.) oruć,
“žarki, goruG; gorljiv, usrdan. —,
ness, n. žar, rudina.
Fervour, f0"v", n. vrućina ; gorljšvost,
Fescenine, fes
in, a. aramotan,
'Besraman.
Festal, fes't'l, a, svečan.
Pester, fest", v. i. gnojiti se; —,
ne dir,
Festival, fest*wčl, a. sveddus —, n.
svetkovina, svečanost, Festive, fes'l*v.
a.-(— ly, adv.) evečan, vereo. Fos-
tivity, fulivnl meoodanort, cexelje!
avetkovina.
Festoon, stan’, n. splet od cvijeda,
i, vrijediti;
to. — one’s breath, dirati; to—a
sigh, duboko usdaknuti; to -—
compass (circuit) očići,
to — a leap, skočiti; to — a walk,
protetati se; to — Way, imati pro-
stora; to — a-blow, udariti;-to —
again, donijeti natrag; to — away,
odnijeti; to — down, i, do-
zvati.dolje, ponisiti;,.to — in, uni-
jeti, utjerati (dugove), uloviti; to —
off, odvesti, dni, ugrabiti, pogo-
diti, ubiti, odoratih; to — out, iz
nijets,
obe.
varka, majstorija; dohvat; prikaza
još živuće ličnosti. — er, n. do-
nosilac.
Fetich, Fetish, fi't3, n. kumšr, Fe-
tishism, fot*tism, Feticism, .fet*-
sizm, n. kumi
Fetid, fet*d. rive a. empdlji. —
ness, n. smrad, smrdeš.
Fetlock, fet'ičk, n. gležanj (u konja);
voor’ fit, n. omrad,
Fetter, fet™, u. puto, pl; okovi, negbe;
putište (na konjskoj nozi); — lock,
Pettle, fot), m. red; — w. t urediti;
i. prometali se.
Fetus, "ate 1. zametak,
Feu fag, 2 h. rasmirica, zavada, ne-
ijateljatvo; leno, feud. Fendal,
fj" sa 8. lenski fendaki.
Peadaliun, fjtd'Tiem, n. lenski sustav.
Feudality, fja’daltt’, n: lenska duše
oat, feudetoo, Fendalise, fja'd*lajx,
s. ot. učiniti lenskim, | feudskin.
Feudary, fja'd'r, n. fendovać, vazal.
Feudatary, — ory, fja’d*t'r*, n. sa-
EXU -
Exnberance, *gzja’b''ng, m. obilje,
prelek. iberant, *grjabšršnt, a.
(— ly, adv.) bogat, bujan, obilan,
preobilan, prekomjeran Exuberate,
*grjubtišt, v i. biti na pretek,
obilovati.
Exudation, eksjudaćs"n, n. znoj, zno-
jenje. Exude, *ksjnd', v. t. i i. iz
moji.
vote učiniti
liti, ogorčiti.
*gadlašrč'ššn, m. gno-
ir; ogorčenje.
Exult, *gz0lt, v, i. radovati s6, klicati
od veselja. — ance n, klicanje. —
ant, a, radostan, klicajući. Exulta-
tion, egriita'štn, n. radovanje, kli-
canje.
Exundate, *kson'dčt, v, i. pretjecati.
Exundation, eks*ndčičn, m. pre-
tjecanje.
Eyuviae, *grju' n, pl, ljuštine, ko-
repine, kožice; ostanci.
Fye, 9j, n. oko; pogled, vidik, obzor,
pozornost; madsor; šupljina (na
siru); oko, pupoljak (na bili
uči (u igle); petja: the — of a,
ship, oči, vidjelice, luknje; — of
an anchor, kolut sidra; to make
— s. at, koga zaljušljeno gledali; to
mind one's —, biti na oprezu; to
set — supon, motriti; to keep a
strict — upon (to), peziti na Ho;
to look with an evil — prijeko,
krivo koga gladati; with an — to, :
s pogledom na, poradi; in the
twinkling of an —, u tren oka;
to be in — of, nješto moći gledati;
in his —, before his —, % njego-
voj prisutnosti; lo one's — 8, u lioks
to have in one’s —, vidjeti, gledati
— ball, očna jabučica; — bright, vi-
dac, očanicu (bil); — brow, obrva;
— drop, suza; — flap, ndočnjak;
— glass, naočali. okular; — hole,
očna duplje; — lash, repavica ;
— less, lid, očni kapak;
== servant, udvorica; — service,
udvoravanje; — shot, vidokrug; —
308
Fac
— sore, ječmičak, tn
u oku; spotted, pjegav; —
stone, očni kamen; — tooth, oč-
njak; — string, očni živac;
water, sobna (očna) vodica ; vukija ;
— wink, mig, trenuće; — witness,
očevidac. —, : t. pregledati, gledati,
motriti. Eyed, ajd, a. s očima; black
—, ernook; blear —, krmeljio. >
Eyelet, aj'I*t, n. rupica, polja, kopča,
Eyre, air, 2, 1. sudbeno putovanje.
Eyry, čir, m, gnijezdo.
sight, vid
F.
Fable, febl, n, bazna; priča, laž.
v. i, pričati; —, V, t. iemiolit
Fabric, fšb'rsk, n. građevina, zgrada ;
fabrikat, tkan Fabricate, fib'w*-
t iti, pravili, izmisliti,
fabrek’'sn, n, gradnja;
‘abricator, fab"-
proizvodilac,
Fabulist. fab'julist, n. basnar. Fabu-
lous, fab’julos,-a. (— ly, adv.) ža-
joslavan, izmišljen.
Facade, f'sad’, n, čelo, pročelje
Face. fés, n. lice, obraz; ouličje; čelo,
odvažnost, bezobraznost; pročelje ;
Kazalo; površje; spoljačnost; pogled;
to havo a — of, hiniti, izgledati;
to make — 8, ceriti se; to set the
— against, opirali. se. —, v. t.
gledati kome m lice; gledati; biti
naprama ; prkositi, .oprijei ses
okrenuti (kurtu); pokriti, obući,
prevući, obrubiti, oblošiti. i
bekeljiti 2b ceviti ae; pretvarati se;
(about) okvenuti se; ugly-faced,
grda lica; bold-faced, besobrasan,
Facet, fag"t, n.. četvorina, izbručen,
ugao, plošica,
Facetiae, fsi's‘i, n, pl. šale, pošurice.
sata, a, (— ly, adv.)
veseo. — Ness, 1.
šaljivost, oeaclost.
Facial, f€'š"l, a. lični.
FAC
Facile, fas"), a (ly, adv.) lak, lasan;
tet,
Facilitation, [5silsta'ščn, M olakfanja
Facility, fil“, n. lakoda; okretnost,
vještina ; lakovjernost ; prijaznost,
rozgovornaat; - vjes, dobra zgoda.
Facing. fč m. okret; opluta, oh-
log; obaidanje: pročelje; opšav;
sucralak, zarukavlje.
Fac-simile, Taksim“ n. snimak,
Fact, fakt, n. čin, djelo; istina, zbilja,
Faction, fak'šu, n. stranka; nesloga,
razdor; buna, — ary, a. ko se za
što zauzimlje, gorljiv. — ist, m.
stranéar, buntovnik.
Factious, ‘fak’i#s, a, (— ly, adv.)
atrančarski ; buntowni, — ness, n.
+atrančarstvo.
Factitious, fktiss, a. (-- ly, ady.)
patvoren, umjetan.
Factor, fak’t®, n. poslovođa ; zastup-
nik ; foktor.
Factorage, fak't*rdš, n. porao poslo-
vođe; opravnina,
Factory, filkcišr*, n. Mlactitte | tvornica.
Faktotum, {%kto'tm, n. čovjek za
sraki posao.
Factare, fk’, m. način izradle;
račun,
Faculty, fiklt', n. sila, moć, snaga;
sposobnost, vranoća, dar (duha);
ćud, značaj; olast, pravo; fakvlteta.
Pad, fad, n. muha, mušica, hir.
dish, éudljix. — ist, n. teoretiz,
sanjav.
f6d, v. i. venuti, uvenuti; blije-
djeli, sinjaviti; iščezavati, nestajati,
ginuli. — lens, a. neuneo, neizbristo,
Fag, fag, v. i. trudili se; mt
mučiti ; rabiti ili zlorabiti za prost:
porlove. —, m, čovjek, koji teške
poslove radi; mlađi dak,
ramukcani kraj konopa; kraj, otrebine.
Faggot. fig“t, u. seston) sirova gra-
nja, lomača; vojnik, koji je samo u
di ali ga u istinu nema;
‘voter, Birad, koji je prividnim ku- |
309
FAI
pravo glarovanj
v. t, bagljali, vezuti u avenge.
Fail, (e), v. i, falitt, manjkati, ne biti
izostati. izdati (glaa; presušiti (orelo);
pom dob
prestali; u ;
pasti (falira6).
zanemarenje, nestašica ;
svakako, sigurno. Failing. feng,
n. manjak, pogrješka, slaboća, Val
ure, fe'lju", n. nestašica, nestadak
propust; neuspjeh; manjak; pro-
lost, bankrot,
Fala, fén, a veseo, voljan; prišljen;
to be —, morati. —, adv. rado,
dragovoljno. .
Faint, fčnt, ly, adv.) slab;
bijedi mlilav; malodušan ; mlak ;
; klonuo; — hearted,
doji vmalodušan. —, m. nesvijest,
— v. i. onesvjemuti; umo-
Si se, oslabiti; ginuti ; nestajati ;
opadati; klonuti; iičeznuti. Faintish,
fen't’s, a. malko slab; — ness,
slabost, Faintness, fént'n's, m. ala“
dost, nemoć, umor, malaksalost; ne-
marnost ; sparina ; plašljivost.
Fair, fe, a. i, adv. lijep; čist; zgodan;
ugodan ; pošten; iskren ; prislojan,
dobar, prijazan ; blag; pr
to copy --, prepisati na čisto; "o
give one — play, pošteno s kime
postupati; to ly _ play, pošteno
igrati; the — sex, krusni spol; —
bjeloli
faced, lije A spoken,
rječit, prijazan; — way, ploona
roda; - and softly, polagano ; to
promise (bid) —, dobre nade bu-
diti, mnogo obećavati; to speak some
one —, dobro o kome govoriti
stand —, to keep —, biti, ostati
prijatelj, vjeran. —, m. ljepota;
, sgodno ; ljepotica; the —,
krasni spol.
Fair, fa", n. sajam, vašar; to come a
day after the —,zakaeniti. Fairing,
fe'r'ng, n. dar sa sajmu, dar.
Fairish, 65, a. lijep, prikladan.
PAL
Fairly, feb, s na jeo, ei ia
Blago; Demet ocee!
Fairness, f&'n*s, n.
pošlenji
svjetlost; pravednost; blagost, pri-
Fairy, fr", n. oilay dobar ili zao duh.
=, & vilinski; — like, čaroban,
Faith, feth, m. ojera; vjernost,
nevjornets to hate, to pat
ave, _
Kake * — breach, ka
'aitbful, feth’fal,
vjeran,
— ness, n, vjerska odanost,
oat, poštenje. Faithless, fetta m. a.
derojoran, nevjeran; — ness, ber-
vjerje, nevjernost,
i
Fake, fok, n. zavoj (savitoga užeta);
obmana, prijevara ; =
¥. t. činili, patvoritt, varati, krasti.
— ment, n. lupeštvo. — r, varalica.
Falcate, — ated, filet, — et'd, a.
arpast,
Falchion, fhlčtn, fin, n. (kriva)
sablja.
Falciform, fal's*fi'm, a. erpast.
Falcon, f'kn, n. soko, — ner, 0 eo-
kolar. — et, starinski mali top. —
Ty, 0, lov a2. zokolom.
Faldstool, fild’stal, n. eklopni stolac ;
Hecalo; biskupski ptolac; kraljevo
klocalo kod krunisanja.
Fall, fll, v. i pasti, padati; utjecati;
opasti, srušiti se; otpasti; propasti;
ick, poor, oboljeti, eriromadit;
. to — a victim, Biti žriva;
asleep, zaspati; to — “aim uti
; to — dn love with fans
čemu; pripadati, jedi; dabaciti ;
aorkit; ripe Kk aboard, au
_ 310
Fat
kobi navaliti; to — astern,
gibati, ; to
natrag
away, otpasti, omršaviti,
te back, samedi, nedržati riječ,
(upon) uted se; to — pekom
ostati; to — dom pest pasi na
jena, — flat, zlo
ne uspjeti; eg — foul, spo-
čiti
Eme E nječemu; to — from, ot.
pasti, ostaviti, s; to — in,
arubitt ae, (in line) stupiti u red,
ited je pripadati:
to — in at, de ; to — in
with, sukobiti se, pristajali, odo-
bravati; to —.in hand with a thing
pothvatiti se česa; to — into, pri-
Sajati; to — into passion, rasrdii
aa; to — into discontent, oslovo-
il on; to into disuse, ne biti
wre pias, odn a
be watt as, tae
ust posti u (cjeni), odustati;
o ob, pasi no; nopauti to =!
out, topes, provali. svaditi ve
(with); to — out well, za rukom
pod, isplatiti 265 to — out ill, s/o
jeko, ; to —
ek s: Saraja, ne
fel short, of "hie
nadi; to —
hopes,
short of wei gt. ne imati prave
rt in duty, ne vr-
fušnoski ; “to — to,
mjere; to —
is du di
navaliti, dati te na što,
Pree što, početi, dospjeti; to —
to pisses, raspasti se; to — to-
gether by the ears, potupati se;
to — under, past pod, pripasti,
pripadati; bo — upon, naići, na-
u
slučaj, sudbina; to
aruditi; to get ‘ued &—, pasti.
PAL
Pollacious, Lado a (— ly, adv.)
caren, jo; —
a vorevoet”
Fallacy, Ie", m, oaravost, lailjio
Fallal, (SVA), n. trice, ružine i putine.
Fallen, iin, a, pao, propao, upao.
Fallible, ka . (— idly, adv.)
porriefie, carat — ness. alibi:
ig, a rire, a. pogrješivost, va-
Falling.’ falog, n. padanje; — away,
odmetništvo; — out,
nesloga; — sickues, pedavica; —
mica; — stone, mete-
orski kamen.
Fallow, filo, a, žućkast;
i rer . — buck,
lanjac ; — deer, lanjad; — finch,
pliska bijela. — n, ugar, ugarenje.
—, vet ; o — nese, a. na
ugaru, nost.
False, fils, a. (—, — ly, adv.) ne-
pravi, kriv, lažan; dvoličan, Jaren ;
sao. pogrjelan; nevjeren,
pretooran, kinjen;
konit; (o ižnost; —
v. t. varati. conception, potaj-
nica; = coiner, Rrivoteorae no
— creepin; =
weg nee otela heel
ed, himbena srca; — key, otpirač.
Falsehood, fhls'hud, 1, lašnost, lašiji-
neistinitvst, himbe,
7
neza-
vas, nevjera,
prijevara.
Falseness, fils'n*s, n. latnost nepo-
tenja, himba.
Falsetto, fSlsetc, 0. prijeglas pre-
Falifable, fletfaj*bl, a. seopuiio,
rio.
Falsification, file'Pke's'n, n. izopa-
čenje. kvarenje; patvorina; opro-
Falstfer, fleet, m pa
teoritac, lačac. Palit tite v jA
t. taopatiti,
osujetiti. Ta ' 1. tačnost,
ici ioed, ad, Pogrješta
811
FAN
Falter, (IU, v, i. posrnuti; mucuti,
tepati, pentati;. apinjali ottijevak
Fame, fem, o. gia; slave. ,
proslaviti ; d, slavan. —
a. neslavan.
Familiar, f'milm, a. (— ly, adv.)
obiteljski, domaći, ; pouzdan,
prijateljski; običan; slobodan, poz-
znat. —, n. kućni prijatelj, kućni
duh. Familiarity, Pite a,
pousdanost, prijateljetoo, druženje
prijoznost, pomansteo. Familiarize,
fmilraje, v. t. u i, pribli-
šiti, pri. Family, ‘amas a.
obitelj, kuća; koljeno, podrijetlo,
rod; to be in the -- way, biti no-
aed, trudan.
Famine, fia, a, plod. Fam Famish, fi.
t. mori, umoriti glađu,
rdeilii; —, w. i, skapatt od
gladi i žeđe, gladovati; — ment,
Famieer teas, a, (— ly, ady,) gla
sovit, slavan; izvrstan.
Fan, fit, n. lepesa mahalica; vijača
(za Filo); oduinik, — v. t, mahkoti
Ispesom; nmahati, raspirii; vijati
(žito).
Fanatic, f*nat*k, — al, — Ka a (-
ally, adv.) zanesen, pomaman; —,
D, zanešenjak. — alness, Fanaticiom,
fnkt*sizm, n. zanesenost, fanatisam.
Fancier, fin’s™, n. ljubitelj. Fanciful,
fin’s*fal, a. = ly, adv.) fantastički,
sanjarski čudno y
sra — ness, 2,
Inovatost.
Fancy. doe, Ha ‘malta, jan
i, hir; sklonost, ljubav;
vendlje (sa ito); moda; ukus; pjer-
mica; umišijeno, nepravo, od
mode, za nakit; to take up a
dovjeliti se čemu; to take a
samilovati, savoljeti; after my
po mojem ukusu; it takes may
dopada mi eo; it strikes my
mili mis, pada mi na um, udar
smi u oči; canine —, ljubav za pee,
goienje para; — ball, krabuljni
ples — fair, — bazaar, dobro-
toorni basar; — dress, čevidna
FAN
odjela; — tramed, umišljeni —
free, prost od ljubavi; — garden-
ing, umjetno vrilarstvo; — mon-
ger, ljubavnik po zanatu; — soap,
toaletni (raki-) sapun; — stocks,
nesigurne dionice, —, V., te ucbra-
davati se, prividati, vet
misliti, ljubiti, samilovati; gojiti.
Fane, fén, n. kram.
Fanfare, fin'fe, n, trubnja, trublja-
ina. ‘Fanfaron, fin'fdn, m. hvar-
tavac. Fanfaronade, fénf*rtned’, u.
hvastanje.
Fang, fing, n. koljač (sub), prihvatni
; otrovni sub; pandža ; lov, pli-
jen. -- ed, a s koljačima, # pan-
vt
'angot, m jak, Bala (svile
Fanner, Fin, n. pn )
Fantastic, — al, atgatek, - ra a
(= ally, adv,) umidijen, prividan,
tobošnji; aki,
dičan, pustolovan; hirovit. —, 0.
‘anjar, pretjeranac. —, ness, n.
čudnovalost, hirovitost. Fantastico,
frntie't*ko, n, čudak, luda,
Far, fat, a. dalek, daljni; — be it
from me to, na to nisam nikad ni
pomislio, da; the — ie of a
horse, desna strana konja. —, adv.
daleko (by —) mnogo, puno, znatno,
; 30 —, thus —, dotle,
tako; 28 — as, kao ito, tako kao,
te koliko, sve do; 88 — ma from,
ća od; too —, predaleko; how —?
kako "daleko, "dokle? from
daleka; — off, daleko; by —, da-
lako, mnogo; — and near. — and
wide, na daleko, other-
wise, sasvim drukčije; — from
it, nikako, ni po što; — in the
day, kamo; you, speak him —,
odviše ga hvališ; — away, daleko,
odsutan; —- famed na daleko sla-
van; — fetched, navlačen, usiljen;
— ‘gone, daleko odmakao, pijan,
sulud; — sighted, dalekovid, opre:
zan; — sought, je
Farce. fi's, v. t. nadjeti, * nadijevatt ;
312
Fas
—, n. nadjev; lakrdija. Farcical,
far'stk'l, a. lakrdijaški, amijekan.
Fare, £8, v. i. vozići se, ići naprijed;
biti; živjeti, jesti i pili; — well. e
Bogom; how —. a kuko ti je?
he — s well, (ill), dobro (zlo) mu
je —, Ni vosarina;, puinik, teret;
hrana; bill of —, jestvensk; —
well, adv. # Bogom; n. rastanak,
oproštaj; to bid any one —,
oprostiti se 2 kime; to take one’s
— of, ostaviti; — visit, opromi
jet
n. braino; pelud.
Farinaceous, far'nd’t (> ly,
adv.) brainav, brašnat.
Farm, fin, n. majur, salaš; zaselak;
zakup; to let to —, dati u zakup;
— house, seoska kuća, dvorac; —
offices, gospodarske zgrade; —
yard, dvorište. —, v. t. dali u za-
kup; uzeti pod zakup; težiti (zemlju),
obrađivati; to — out, dati u zakup.
Farmer, fa"m", n. zakupnik,
postat; ratar; gospodar. Farming,
"Praja,
fa"m*n zakup; ratarstvo.
Farness, n. daljina, udaljenost.
Farraginous, fradž*nts, a. mješovit,
Farrago, f"rč'go. n. smjesa.
Farrier, fir", n. potkivač; konjaki
liječnik. Fatrieny, far“r', 1. pote
Kivački zanat; konjsko Yekarstoo ;
kovačnica.
Farrow, fir’, n. odojak;
oprasili se. —, a. jalov.
Farther, fardh', a ¢ adv. dalji, dalje.
Farthest, far'dh'st, a. najdalji, naj- ,
dalje; at —, at the —, najdulje,
najkasnije.
Part bing, farth’ag, me. novčić, "u
Farthingale, fa"thtngčl, m. ričjak,
haljina na obruč.
Fascia, 158", n. trag; wpca; vesica;
pruga; zavoj.
Fascicle, fis"kl, n. enopid, vilica,
čuperak,
Fascinate, fo*nčt, v. t. di, začarati,
opčinsti, opejeniti, Fascination, fi-
s'ačišn, n, sačaranje.
vi
FAs
Fascine, fin. 0, fašina, snop granja.
Fash, fd, v. ord, mutts i
Fashion, fii"n, n, način, oblik; obra-
sac; kroj, nošuja; moda; radnje
način, cladanje; mišljenje; obii
ponašanje; people of —, odlični
ugledni ljudi; after their —, po
njihovu ; to set the —, voditi, pred
mjačiti; to be in, the —, biti po
modi; — monger, sidaln, ko 36
slijepo drži » —, ve ot, tvoriti,
načiniti; dati oblik, lice; uresiti;
iti, — er, m. kroji
ee Prindesiti. jač,
Fashionable, fiš*a'bl, a. (— ally,
adv. Po modi, po exon raj
novovječan; prema stališu, fin, pri
stojan, gospodski. — ness, n moda,
» finoća,
Past, fist, a. (— ly, adv) tore, ne-
pomičan, jak, tord; stalan; određen;
brs, veseo, to play — and
loose, varati, titrati se čim. di
to go —, brao
id; to be —, naprijed 16 (o uri).
Past faaks vs poem
—' day, porns dan.
— ing, n. post;
glodan, *
Pastidions, hpi a, (— ly, adv.)
ljio, pro-
- nese, mira fist.
tt, m. presiranje, oholost; gad-
ljivost.
Pastiginte Patidi*et, — ated, — et*d,
Fastaces, “fasta, B. čvrstoća; pri-
313
FAT
witted, glup, benast. —, n. mast,
tuatina, salo. rough, —, loj. —, v. t.
gojiti, loviti; hraniti, krijepiti. —,
B, dure, badanj.
Fatal, fet", a. (— ly, adv.) Zoban,
neizbježan; opasan, smrtan; nesre-
tan, — ism, m: falaliam. — ist,
2, Jatalisla, ko vjeruje u eudbinu.
Fatality, Ista", n. sudbina; kob;
nesreća; umrlost,
Fate: fét, n. sudbina; smrt; razor;
divine —, božja providnost. Fated,
fe'ted, a. suđen, sudbinom određen.
Fateful, a. koban, sudbonosan.
Father, fadh®, u. otac; such a —,
such a son, kakav otac, takav sin;
— 8, atari, predi; — house, očin-
aka kuća; — in law, (ast, svekar;
— land, domovina; — like, očinski.
ve te posi pokéeriti; pri-
avojiti sebi; pripinivati komu (on
upon). — hood, a. očinstvo. — less,
a. bez oca, sirotan, — ly, a. očinski
Fathom, fidh'%m, n. Avać (6 feet
1829 metra); dubina, uviđanje;
line, grusilo. —, v. t. mjeriti du-
binu; dosed, shvatiti. — able, a.
dosržan, — less, a. bezdan, nedo-
kučljiv.
Fatidio, — ical, — fPtid"*k, — iči,
proročki.
Fatigate, fat*gčt, v. t, umoriti, u-
truditi.
Patigue, Migs 1. v. t umoriti, truditi.
mučiti, javati.
—, m trud,
umor; oe neprilika, painjai
without —, neumoran; — duty,
vojnički posao, služba.
Piting, ‘fivlrag, a. mlada wpojena
tust, pretio.
Fatoess, ferns, D. pretilina, debljina;
tustilo; plodnost.
Fatten, ‘hen, ¥. t. uloviti, wgojiti ;
gmojiti.—, v. i. odebljati, wgojiti se.
- st neko ili to debla, tort, čini
a. mdslon, tust, tučan.
Pay, Ptjavte,n. budalaština, glupost
7. Fatuous, fitju’s, a glup, beruman,
Fav
Fences, ie m. pl. ždrijelo, grio,
Fuses, pony DB. vranj, tapun, ola-
rat
ine fil pil
fil, on. kama vind
F ormerito fad si borttl, gripova.
rati; it is not my —, nisam jo
kriv; to be in the —, krie bit;
for — of, pošto mize bilo; to be at
pils, five, RR na ily, adv.) a
Soe" vacltineas, b. ‘pogreinecs,
Faun, fla, Jaun, šumski bog.
Fon, f'n i Heotinje hoje kraja.
ra tr, ett rk
Favour, fev, m. milost, re, na
klonost
to be in — vith to i one’s
—, bili u čijoj milosti; out of —,
u nemilosti; in — of, oh u čiju oral
in my —, u moju korist; with —,
under —,
ba naklon
me with it, učinite mi tu ljubav;
— me with an answer, molim, da
A dobrotom ;
walt broured, 4% ie. ” '
Favourable, fe'v'rbl, a. (— ably,
adv.) spodan, naklonjen, prij
povoljan, pogodan, prošusdanji =
S14
FEA
nese, n. naklonost, milost, dobrota,
Favoarer, i, m. sadtionik.
Favourite, fevtrit, pojeli: —
child, milinac. —,
desnik. Favoarition.” novina, a
milosnika. »
pivourlene, erties, bor milo
Fawn, fin, v. i, mahati repom, pusiti,
podlo se ulagivaći. — er, podlac,
Fawn, faa, ne arnče, lane. -- coloured,
fe, 0. vila. —, ve i. pristati,
, KISE, 0, vjernost.
7 weak, bojazan; to be
stand) in boat te; for —, od
© poplaši, 7
a
; doje I,
x (ly. adv) strafie, plašljiv,
strašan; to be in — of, Bojati se. —
folness, n, strašljivost; strahovitost,
— less. a (— ly, adv.) des straha.
igor krr m. neustra-
F senility, feb mogućnost.
easil ot a
Fessible, f'zbl, a. (— bly, adv)
motan, tevedio; — neso, n,
Fat fe fn m. svetkovina, slava, sve-
čast, goda; Ko —> ia Tost
parr gin X
— fol a (— Sy adv.) gion, gn
960, ruskošan.
Feat’ fit, m. velik čin, veliko djelo,
ef remake ; remek. —, a. vješt, ljep,
m
Feather, feat, s m. pero; perje; Ho
lako, sitno, malenkost; a plame of
— 4, perjanica; Fri in the cap,
odlikovanje; to haye a white —
in one’s wing, diti jlo. — bed,
pernica; roum (duster),
bii -
perinar;
— edged,
rome kolje.
Ripe, brid od
saoštren,
rea — 318 FEL
za tea nakit, nepuniti; | hraniti ve, šinjeti, patti; Yili or
rastšti (0 pijetia); vola ploštnica | —, n. hrana, krma; paša; jelo. —
držati. —, vi iti, operjaviti 1 B.okrmilac, hramitelj; jelac;
se. — ed, a permet, porjoton, Saion; davodel pokop či ing ts
krila. — lean, a. bes’ perja,
Feathery, fedh’*r*, a. pernat, povjat,
Feature, fo“, norte lica, lis, obličja;
vid, 7 conovke; — 8,
pe tice, eo “vel — 4, lijepa
Fease, fiz, v. t. iRijatl; tabatina;
—, ¥, i. rasukati oc; orditi se.
rebitoni, Tbrifjugii, a, ko liječi
metu feb'rl, fibril, a. ičav.
Poors 1, feb’ratr, a
ec, fit, a. što pripada
oči dl taloga. Fe
tisiz, m.
Peckless, fel ‘Ys,
Fecula, fek’jul’,
rad fare ita A
fn Pent. ok
ia ly, adi ir) obi —
Feed, Prodi v. we dmi P. p. fed)
hrenih, etrlooass polagati
(vatru), (rout Prete
vati; udovoljivati;
'tovišš; pasti. ea 1. jest, šdorai,
hranjenje, krnje; krma; paša;
Fé, fil KA E Tap 4 pp felt)
kottoa.
Poldspar, — spath, feld'spa", — spšth,
Folicliate, Plisstšt, vt. čestitati.
Felictation, 1 flistteen, m. česti:
tanje,
peidčćuo Miso flis*tos, a. (— ly, adv.)
sređan. — ness, n, sreća; blaienstoo;
Feline, aja a mali
eline, in, a.
Fell, fel. Ht ana brežuljak. —,
dod .) ljut, divlji, okrutan.
Fell, fel) v. t. eje, povjeći, oboriti;
rubiti, obrubiti, — er, u. drvosježa,
Peliness, fel'nes, n. ljutina, okrutnost.
Fellow, fel’s, n. drug; član; komu
ravan; I np anes = to this glove,
izgubio sam drugu rukavicu; čovjek;
a good —, — citizen,
5 —, creature, dlišnji,
feeling, sučustvovanje,
P
= student, saučenik; —!
trate, eupninik; — worker, su-
FEL
Pellowlike, fel’dlajk, a. brateks.
Fellowship, fel’ssip, n. društvo, druže
ba, zajednica; zadruga; (rule of —)
društveni. račun; good —, rdskoš-
nost, društvenost. —, v. t. primiti
u drušivo. —, Vv, i. združiti se.
Felly, fel“, Felloe, fel's, m. napla-
tak; — ier, pl. obuća (na točku).
Felo-de- se, filddesi, n. samqubojica.
Felun, fel*n, m. zločinac; poganac
(pod noktom); —, & zločinaki. Fe-
lonious, Plo'n*a, a. (— ly, adv.)
zločinski, slotvorni, izdajnički; pa-
kostan.
Felony, fel%n', p, veliki
povitina.
Felt, felt, imp. i p. p
Felt, felt, mn. pust, tok
zločin; lo-
od puti; — cloth, pustina; —
maker, pustar. —, v. t. putiti,
valjati,
Female, fi'mčl, a. ženski; nježan,
slab; — servant, sluškinja; —
friend, prijateljica; — screw, ma-
lica od šarafa. —, n. ženka, žena.
Feme, fem, Femme, fam, n. žena; —
covert, žena pod zaštiliom muža;
— sole, neudatu. neodvima žena;
— sole merchant, trgovkinja sa
svojom. firmom.
Feminality, feménalts, Femality, f-
mAl"t*, n. ženstvo, ženska narav.
Feminine, fem"nin, a. (— ly adv.)
ženaki; nježan, blag. —, m, ženska.
Feminivity, fem*nint’, n. ženatvo;
ženski rod.
Femoral, fem’r'l, a. stegnen, bulov.
Fen, fen, n. bara, blato, pištalina,
treaetinu, polojina; — berry, ma-
kovnica, kljukva; — cricket, mr-
mak, mrmoljak, duck, sivka; —
— land, pištalina; — man, , polojav.
Fence, fens, n. zaštita, obrana, sigur-
nowt; ograda, plat, obor, međa;
utvrda; mačevanje; to be on the
neodlučan; — of pales,
coat of —, gvozdena košulja;
— month, lovost —, v. t bra-
niti, štititi; ograditi, oplotiti; usbiti,
316
FER
odornuti (udarac). —, v. i. braniti
se, ogradići se; mačevati, boriti se,
; okolisiti; preskočiti plot;
— ful, zaxtitan. — lesa, neograden,
otvoren, Fencer, fen’é*, nm. mače-
valac, bovac, Fencible, “fon’e*bl, a
što se moše da obrani, saititi. Fen-
cing, fen's*ng, n. mačevanje; 6grada,
plot; — gloves, rukavice za ma-
deonnje master, ucitely mače-
chool, mačevalište,
Pend, "tend, vt. braniti; račuvati
odvratiti, ubiti, —,
protivili -se ; drinuti se. Fender,
fen'd®, n. zaštitnik, zaštita; zaslon
od komina.
Fenestral, fues'tr'l, a. od prozora;
— inscriptions, napisi na prozo-
rima;
Fenian, fi'n"n, n. fenijac, irski pre
vratnik,
Fennel, fen*l, n, komorač, kopar; —
flower, ernixa; common —, svečal:e
Fennish, fen’, a. darovit, močvaran,
dlatovit; što raste u pištalini.
Fenugreek, fen'jugrik, n. -piskavica,
božja travica,
Feof, fef, y,:t. dati komu leno. Feof-
fee, fefi, n. lenobnik, ko je dobi
leno. Feoffer, fef%", n. enski gos-
podar. Feoffment, 'tefin*nt, n, da-
rivanjs lena.
Feracions, Pr6'š%a, a, plodan, rodun.
Feracity, Prhs"tt, n. plodnost.
Ferae, fi'r, ish m. svjerad, Feral, fir,
divlj
Feretory” "tere, a. mjesto u crkvi
za nosila; kovčeg za svete modi,
Ferial, ff rl, a. blagdanji, svečani.
Ferine, fraj a, divlji, — ness,
Ferity, fer*U, n. dicljad, okrutnost.
Ferment, fo“m'nt, n, vrenje; kvasac.
= od vt. činiti da njeito
vri, ipi; —, v. i. vret'. Fer-
rentable, f*men't’bl, a. sto moše
da uzavri, uskisiv. Fermentation,
form*nts's*n, n, erenje; Kienude, Fer-
mentative, f*men't! tiv, a. što pro-
izvodi vrenje, što
FER
Pern, fo'n, n. poprat,
kosodoj. Femy, fo"
nabi.
svilena orpos.
reyes, ervene vatrene oči,
— er, m. lovac orenom; ispitki-
valac, uhođa,
Ferriage, fer*dž, n, prevornina, ske-
larina.
Ferric, fer"k, a. željezni. Ferriferous,
frit*ros, a. željerovit!
Porraginous, fradioos, a. željezovit,
boje željezne rite,
Perrule, fer'ul, fer*l, n. zakov, okov.
Ferry, fer", n. brod, skela, prijevos.
= , iti; —, mi.
priest t=, boat, Brod; — man,
tili oploditi ;
odi ko ili ko čini plodnim.
Ferule, feral, — il, u. ša; — v.t.
Fervent, f0"y*nt, a: (— ly, adv.) oruć;
žestok ; žarli, gorući. — ness, Fer-
vency ft forv’s nn a. vrućina, Zar;
gorljivont,
Peri, ova . (— ly, adv.) orud,
žarki, gorući; gorljic, usrdan, —,
"nega, h. žar, rudina:
Fervour, f0"v'", n. vrućina; gorljivost,
. wards,
Feseenine, fes*naja,
Festal, fes't'l, a, evečan.
Pester, fest", v. i. gnojiti ae; —,
a. sramotan,
ne dir.
Festival, fes't*v4, a. sveddn; —, n.
svetkovina, svečanost. Postira, fes't*v.
‘a.-(— ly, adv.) svecan, veseo. Fes-
tivity, fativt, n. svečanost, veselje!
avethovina.
Festoon,.frstan’, n. splet od cvijeća,
317
FEU
gobinja; grovja, groblja (od voća).
=, m. ti cvijećem
Petal, rtl, a. ho. inde sametku.
Fetch, feé,- donijeti, dopremiti,
ići po; učiniti; doprijeti, dođi do;
unceiti, donositi; stojati, vrijediti;
to. — one’s breath, disati; to
sigh, duboko uzdaknuti; to
compas a (cirenit) gbidi,
again, donijeti natrag; to
odnijeti; to — down, d
zvati. dolje, por
iat, sljrati dugove), uloviti; to, —
Off, odvesti, odnijeti, ugrabiti, pogo-
diti, ubiti, orasi; to — ont, iz-
nije, izmamiti; to — over, pre-,
nijeti amo, prevariti; to — tn,
povratiti k evijesti; to — up. do-
nijeti gore, dostići. —, v. L brze se
kvetati; to — and carry, raditi
proda podlote. —, m. doskočica,
varka, majstorija; dohvat; prikaza
fod živuće ličnosti. — er, n. do-
nosilac.
Fetich, Fetish, fit, n. kumir, Fe-
tihom, fet*sism, Feticiam, .fet’*-
wei fed Hey dot a. smrdljiv. —
smrad, smrdeš.
Peto "cit, ‘a. gležanj (u konja);
Fetor, Ra ie. n. smrad.
Potter, fet, n. puto, pl; okovi, negbe;
putište (na konjakoj nozi); — lock,
Pettle, fetl, n. red; — sv. t urediti;
—, vi. prometati se.
Fetus, aon a. D. zametak,
Feud, fjad, h. razmirica, zavada, ne-
prijateljstvo; leno, feud. Feudal,
fj0'°l, a. lenski fendski.
Foadaliun, fjadsliam, n. leneki suslav,
Feudality, fadalets, m: lenska duž-
net, feudetoo, Fendalize, fia'delajz,
Feudain dne m fendocua easel
Feudary, fja’d'r*, n.
Feudatary, — ory, fja'd*t'r’, n. ea-
Pover, fi's®, 0.
orudica; intermitting —,
popuane groenice, —, m. t sedati
groznicu ; grosničao. - Fe-
verish, ferris, oe 7
grosničav,
ness, grosničanost, iirc |B
grosnizav, bolan od grosmicu.
Pew, fa, ‘a. alo; & —, njekoliko,
njekoliki, — ness, m. malenkost,
vime) fianič', fitnse’, zaručnik,
Vat t, faj*t, n. zapovijed, nalog.
ia
Fib, fib, n, izmišljotina, lai, doskočica;
dasaka, lagati,
faj’b, om. oolakno, vlakanca.
Fibred, faj bird, a. vlaknast, Fibril.
brl, n vlakanca, Fibrous, faj’-
bra & vlakuast, Fibrin, faj’br°n,
|. vlaknina.
Fibula, sali, m. cjevanica, golijen;
kovča;
Fickle, ae ra (fickly, adv.) nepos-
preortijiv, — ‘ness, n, nepos-
nost, prevrtijivost.
Pi filk'tvl, 2. zemljan, glinen.
Fiction, fik’s*n, n. iemišljanje, izmi-
Hljotina, bajka, neistina , (work of
—) pjesničko djelo, — ist n. vjemit,
Fictitious. fetié"'s, a. (— ly, adv.)
irmišljen, nelatinit, lašan, — ness,
pivot eae izmišljen, uobražen,
Fid, fd, n, grudica; Klin ito spaja
m stavak (alborel) # panjem, svora.
Fiddle, dl, n. gua, gualice, — v.
b
i. it. guslati, gudjeti; tratiti vri
jeme, varati, — bridge, kobilica ;
— bow, 5s — do-i ee, — dedi’,
Fpltiidle, česposlice,
ie pos čekrk od
stick gudalo, ništa; — string, žica,
dtruna: Fiddler, film m. guslar,
Tudac.
Fidelity, el", m. vjernost, pok-
tanja.
Si pai
— sports, zabave
pod vedrim nebom; — work, polje
ski šanac.
Fiend, find, n. sloteor, vrag, — ish,
ljut, bijesan,
Drea, m Zraka Batons, bije bije,
t, žestina.
Vier ‘clans faj'"r*, fe'#%s, m. sudbeni
nalog, da 26 što izorši wi utjera.
Fieriness, faj*r'nes, n. vrudina, žes-
tina, Fiery, faj*rt, a. rje catren,
šentok, naprarit ; sja
Jani _ exhalation, va vapours, pras-
oi s uh; — |, erven kao
Fife, ra m. frula; — major, prvi
avirač u regimenti.
Fifteen, fray petnaest; — th. pet-
mao, petnacatina, Fifth, peti, pe-
piši, Bee pitts podavtia A a
are,
Fig, ve 2. emokva; (— tree) smokvu,
smolvenica; svorak, talac bludnitki;
— apple, smokvika,
kveni komarac; —
>
borba.
Figment, fig'm'nt, n. izmišljotina,
Figmental, eni, a. ismidljen.
mage jarbil~t*, n. moć uči
obrasovnost, foo
i piglaovej agin,
t- iy, adv) Adv.) aie, u pri, pre
nost; slovo Hifra; i
vii ee ace a,
tne -> “aie volta’ what's the
—, što je za platiti; —,v.t feo
uobličiti; sldeasi, prikazali; slikama
urenii; misliti, predstaviti; kasaći,
Sie, = , V. i prikasiwatl, graditi
Pilacoous, Mei's, a. končast.
Filament, fil*ment, n. olakance, kon-
čić; prašnik, Filamentous, fil’men’-
tts, a. olaknat.
Filbert fil b™t, n. lješnjak; — tree,
lijeska,
Filch, filé, filé, v. t. krasti, — er,
nota .
File, fajl, n. konac, žica; nis; svežanj
(novina i t. d.); popis, listina; red;
rank and —, prosti vojnici; to keep
on i - Zen . poredatt,
Prelate (ol shee = off, naniza
jm. ko pili, lima; ho
Vj1, a. djetinji, sinovlji.
Filia, Hf ee ai weet pod
svoje, Filiation, en, posi-
Filer,
enja, određenja očinstva, djecing
odnošaj.
Filbuster, fl*boat", 1. guar, —, v.
piće i fil*gršn, Filigree, fil"gri,
ry | ak en t. puniti, napunili; ipu-
niti; udovoljiti, zasiiii;
podij i
se, naloliti čaše, (to) piti u zdravlje,
—, 1. punoda, dovoljnost; to talk
se; to cat
o —, najenti se; to the —,
dosta, po volji; he has taken his
Filler, AV, n. čopenjač, napunjač,
Pre lt, m poverada, tračak
“(u konja); pribedrica
puledina; jobid, prut} trak, pruga
— toposa; žljebiima, pru.
pilića Tave SA Ponce Dp. Borna kraka
Pare ama
Filip. ap, sarong koga; —,
Filly, ro Po eben j nedašno
Film, film, n. košicd, tanka navlaka,
tanka koprena, 0; -.t
kom pokriti
Filmy, film’, 0. žošičav,
pokriven tan-
FIL
Filth, hy fl neče, smrad. sadi
thiness, filth*nes. n. "e
inica" gmjueoba. Filthy, fArth",
(en ity ad) prljav, veći, Bec
araman.
Filtrate filtrčt, v. t. cijediti, pro-
cijedis, Filtration, i'ltresn, m. ge.
đenje.
Finble-henp, fin’bl-hemp, n. male
konoplje, bjelojke,
Fimbriate, fim'hrtčt, v. t. podreriti,
optocitl. —, fim’brt, a. obrubljen.
vin fin, n. peraja, perce. —, v. t.
raajeći ribu —' fish, kitovac; —
footed, — ted, ao ima noge pli-
Finble
jn*bl, a. kazniv.
Final, fajn Konačni, zaključni,
odlučni. fal’, n. konac.
Finally, faj‘a°l*, adv. napokom, ko-
mačno, sa
Finance, fine’, fajnins’, n, finan-
cijalna znanost; državno blago, dr-
žacni dohoci; dohoci.
Financial, Pnanić!, a. (— ly, adv.)
Jinancijalni.
Financier, finšnši", n. fiinansijer, ka-
eda fnanc ial činovnik
i'd, n. bistrišta, pretopište.
Finch, ‘fing, fing, n. seba.
Find, fajnd, ¥. t. (imp. ¢ p. found)
; nalasits, misliti;
postici; opasiti; uhvatiti; imati;
uživati; proglasiti (krivim); isvoći,
odrediti ; dobavitt, namaći moći;
amabdjeti, uzdržavati; to — oneselt,
nalasiti se, biti, brinuti se za sebe;
to — a bill, primiti tužbu kao
osnovanu; to — fault with, kuditi,
koriti; 1 cannot. — in my heart,
ne mogu se odvašili, ne mogu pre
to — out, iznaći otkriti,
uloviti, —, w. i, ući u
trag, odlučiti. —, m. nalazak.
ler, fojn'd*", n nalasnik ; otkrivač,
jing, fajn'd*ng, n. nalaz, nalazak,
pronalazak, pres
Fine, f fajn, 3. fin, sitan, tanak; | nježan;
t; fin, lukav; oščar; lijep, ubav;
“osjetljiv, uglađen (ukus); nuobražen;
2 320
FIN |
sjajan; plemenit Baga drayocjen ;
čist, vedar, bia: t
izvlačiti (Hem
+ fingere:
jepšati
Five, fajn n. kraj. Ta —, napokon;
— less, beskrajan
Fine, fajn, n. globa;
bina ili. namet zu kakvu povlasticu.
kazna; odred-
—. vt globiti; —, v. i platiti
u :
Fineness, fajn'n*s, n. inode, taučina,
čistofa (zlata);
ljepota; hitvina,
ne Ha ‘ofr, m, sjaj; ; nakit, ures
biatrište
Finesse, nes', n. jinoća lukavost.
Finger, fin’g™, m. prat; vještinu ; ka-
zaljka; te have a good --, dobro
gudjeti, udarati (klavir); they are
nd thumb, oni su kao prati
nokat: with a wet —» lako, lamuo;
he has a — in (the 'pie), i
i njegova masla; his — s are lime-
twigs, krade; — board, potpranica;
— end, vrh,od preta; — fern,
paprat kamena;
tall,
je, pratomet,
|, m. vršak, nakit navrh
tovnjića.
Finical, fin"kč), a. kićen, giadav. —
net ka kićenost gizdavost, prene-
de, ma vrši, dovrši:
ugladiti (papir i t. d.); prirediti ;
to put the — ing hand to, dose
rali slo; — ed, dovršen, savršen.
—, ¥. i. avril se. —, me svršetak,
dotjerivanje, priređivanje; — er, n.
šavršitelj, priređivač. — ing, m.
ižvršenje, dovršenje, dosjeranje.
YIN
sat ms
Finite, fafa, - konačan, gus,
penton saiey
‘Finless, a. des peroja. Finued, find,
a. sporajama; dovplalan a 2 dojema
oštricama. Finny, s perajama.
Pir, fo, m. jelo; Scotch —. bor; —
aple, jlo? deer
Fire, , m. oganj, vatra; pošar
okani žetina; sira
Bjeantlo; to be on —, gorjeti; to
set on —, «palili;
nalošiti vatru;
to make —,
i — fly, svitac, krijenioa;
ya; —
insurance, osi
spaliti; —, v. i. upaliti sa, pwoatts
— away! puooji
Firing, fajr'ng, n. vžieanje; gorenje,
site janje ;. pucanja; ig.
viši, poni M KK bačve (barrel)
galona galona sapuna,
rings i t. a beh batoica,
Firm, fo'm, a, čorat, tvrd, jak; po-
stojan, stalan; sdredens to venta
—, usdriatt se (o cijeni);
firma, ime, potpis.
Firmament, fo'm'ment, n. nebo, ne-
beski svod. . Firmamonlal orm 7
men’t'l, a nebeski.
Firman, form'n, f*"man', n. firman,
Firniness, tomas, m. čvrstoća, po~
janost, stalnost.
Fi at fh proi — adv. prije,
grvo, grije svega: —, D.
pre, prid Poteet grad mjenica (prima);
from početka,
od iskona; at —, u početku, isprva;
— of ex bange, Prog ioni _
begotten, - bora, prvorođeni
clase, rasred, prvi red; = —_
Sasa Stra re cack proinet
3 — fruita, prvine;
novine; (at) — hand, is pros ko
j — rate, proe (najbolje)
orate, prvog reda. Firstling, fo'st’-
Ing, 2. proenac, proina,
Fise, fisk, m. državna blagujna. Fiscal,
fiskčl, a. ftkalni, —, m. držama
jna, blagajnicki činovnik, filkal,
Fish, fiš, n. riba; an odd —, čudak;
m. have other — to fry, imam dru-
$299 pole posla; tones | riblja kost >
— day, pomi ig, ostve;
— hook, udica; — market, riblji
trg; — meal, jelo od ribe; —
monger, ribar, trgovac ribom; —
oil, riblja mast; — pond, ribnjak;
—' skin, rillja koža; — spear,
ostve; — wife, — woman, ribarka,
ribarica, —, V. i. ribati, loviti ribu;
hvatati, hlepiti sa čim; —, w. t.
hvatati, loviti, šćepati, (out) istražiti.
FIS
Fisher, fi6"*, n. ribar; — boat, ri-
barski čamac; — man, ribar, l
ribarica. Fishery, fiir’, n. ribanje,
ribolov, lovište. Fishfal, fis‘fal, a.
riban, pun ribe. Fishify, fie’*faj, v.
t. pretvoriti u ribu.
Fishiness, fiš*nes, m. riblja narav;
zuudaranje na ribu, tek po ribi,
obilje ribe,
Fishing, fiš*ng, n. ribanje, ribolov;
— boat, ribarski čamac, ribarica;
— gear, ribarska sprava, mreža;
— hawk, ostriž, morski orao; —
line, povraz; — place, lovište sa ribu.
Fishy, fiš“, a. poput riše, kao riba;
riban.
fis), a. cjepak. Fissility. f-
silt’, m. gjepkoća. .
Fissure, fis", n. pukotina;
cijepati.
Fist, fist, n. pemica, i zi
udariti pesnicom. ‘led, fis’
, s; lose —, tight —, sa
alimutom pemicom, tord, skup.
Fisticuf, fistk0fs, pl. udaroi pes
nicom.
Fistula, fis‘tjal®, n. fistula, žuljuća.
Fistaler, — ary, fis'tjal®, — *%,
a. cjevast,
Fit, fit, m. dio pjesme; navala, nastup
(boleti it. d); vrtoglavica, sama-
vica, nervijest; ; volja, misao;
mušice; a drunken —, pijanstvo;
in — 8, u grčevima; he is in a
scolding —, rači mu se pravda;
— of the face, kesenje, krivljenje;
by — 6, by — s and starta, kad i
kad, na mahove. —, 8. (— ly, adv.)
prikladan, primjeren, pristao, #90-
dan; dobar, sj u pripravan,
kadar; vješt; it is not —, i
stoji se; to be — for,
stojati se; more than i
mjere, odviše. —, V. t. urediti, pri-
voditi zgodno, kako vali i,
«nabdjeki; pripomoći, udesiti
prilagoditi, stajati, pristajati; do-
padali se, sviđati ee; učiniti spo-
sebnim, pripraviti; to — out, opre-
322
— FLA
mili; to — ap, urediti. —, v.
pristojati se; stajali, pristajati (o
odjeći) to — in, pristajati, biti
prema; to -- into, slagati se, do-
likovati.
Fitchet, fitt, Fitchew, tič'a, n. tvor.
Fitfal, Atal, a. (— ly, ads.) pro-
mjenljiv, ću mušičav. — ness,
m. promjenljivost, ćudljivost.
Fitinent, fit‘m'nt, 0. dužnost, oprema.
Fitnese, fit’n’s, n. pristojnost, primje-
renost, prikladnost.
Fitter, fit’. n pripravijat, opremač,
Five, fajv, a. num. i n. pet, petoro,
petorica, petica; — leaf, pelopratica;
— score, sto. Fiver. faj'v", petica.
ix, fika, v. t. (to) uterditi, pritvrditi,
pričorstiti, prikopčati ; (at) emestiti,
ih
ratiti,
nastaniti; (upon, On) uprijeti (oči
odredili, uglaviti, uročići, ustanoviti
činiti, da se što zgune, —, V. 1.
amestiti se, nastaniti se; ukvutiti se;
to — on, odlučiti se; to — m
a resolution, odluči. —, n. škri-
pac, neprilika, Fixable, fik's'bl, a.
Flo se može da odredi, usi
Firatin, Pkeč'što, m. učeršćenje,
pritvrđenje, određenje, pažnja, tor-
aloća, zgumnuće.
Fired, Fixt, fik'e*d, fikst a (— ly,
adv.) određen, ustanovljen, Surat,
m, tord, je
ičica, — mi
Firer, tika,
valac.
Firity, fik’s*t*, u. čuratoća, stalnom.
Fixture, fike’é*, n. čvrsto stupanje:
određenje, ulanaienje; — 8, pribiti,
prikovani predmeti.
Fixgig, fiz’gig, n: vatromet od olašnog
barnta; ostvina; raskalašna žena.
Fizz, fiz, Fizzle, fiz’l, v. i. cvčati,
šiktati, vrcati, dumiti. —, n. coréa-
nje, šumljenje; neuspjeh, neprilika.
Flabbergast, flab’*gist, v. t, zaduniti.
Flabbiness, flab’nes, n. slabost, mlo-
havost, wvelost. Flabby, flab, a.
(— ily, adv) alab, mlitav, uveo.
klapav, mek.
FLA
Placid, Sak'std, a. slab, aljkav, lod
ie, —_ Prka Flaccidity, fiksid*t",
aig’ a toes
stijeg: —
i, popustiti,
isnemodi; —, V. t. oslabili, spuatiti,
llant, fišdi*lint, m. Bičevalac.
lagellate, fada“ičt, v. t. bičevati.
Flagellation, fikdilvatn, n. biže-
pozor Badia, m oviralio frule
iness, filg"nes. n. elaboel, mii:
‘oa x, Fiageing, Meri a čiod,
uži.
Flagitious, ftgiš"s, a. (— ly, adv.)
opak, aločed, sločinski, sramolan.
— ness, D. rame. ot.
FARES aed Sia
sramota ;
Flagraut, Alege at, a a (— iy ade) adv.)
, golem, sramotan,
Fail, Ačl, n. mlatilo, stajak, cijep.
Flake, ith, n. pahulja, kunadra, pra
men; varnica; sloj, vrsta; onal
plota, t. okupiti
u pahulje, lomitt u plojte, rea
i Hae, Re pe
whit 10. O e,
huljao, maslagan. oo
Flam, flim, n, Bajka, laž, obmana. —
—, v. t. zaluditi, lagati.
Flambeau, fim'bo, n. zublja, baklja.
Flame, flim, 2. plamen, oganj, vara,
žar; ljubeznica. —, \.
jeti. —- “coloured, plameni.
— less, a. bes plamena. — let, n.
plamičak
323
FLA _
Flamen, file’m'n, n, ovećenik u starih
Rimljana,
Flaming, Mem'ng,. a. (— ly, sdv.)
plamen; vatren, šestok,
a
Flare, fe, mi buktjati, plamijeti;
bliještiti, irapijeti; koso 96 magibati
Kiril se, otvarati se, visjeti. —, m.
avijetlo, što bak, rljeue
Flash, f88, n, bijesak, sijevak, avje-
Uica; iskra; doxjetka; časak; —
tning, munja. —, a. hvastav,
ičan, osoran; hitar; lupeški;
— language, lupeški jezik ; — man,
, varalica. —, v. i, vijemnuti,
sinuti, savijati ee; pojaviti se; sa
pasti u; dosjetiti se, kla t. bacati
strijele; pokazati; Kono H eer
brzo kao munju. Flasher fils, n,
-kealida, domišljan.
Flashiness, fiš*nes, n. blistavtlo,
delinstvo, hvalisavost. Flashy,
a. (— ily, adv.) blistav,
površan, čudnovat,
FLA.
Flack, flask, n. opletena boca, ploska;
, barutni rog.
Flat, Hat, a. ¢ adv. plomat, ruvan;
nizak; "mlitavo, slab, bljulav, dosa-
dan, 3 mek, nježan; mot aS
glazbi); mrlav; gotov, očit; slabe
prode; — third, malu terca; to
Žuške say) spljoštiti; to fall —,
me uspjeti, zlo podi; that 's flat, to
je jusno; to give a — denial, »a-
i — lie, prosta laž;
— bottomed, ravna dnu; — footed,
plomonog, odlučan; — long, —
wise, adv. ravno, ploštimice; — ly,
adv. upravo, posve, sasvim, naprosto.,
= , ravnica;
nizina; pličina; ploština (mata);
prostota; ; plosnuti krov;
kat, pod; mješto plosnato
glazbi; budata.
učiniti dljutavim
Flatness, ttivats, n. ravnina, plasna-
ton, plosnina ; mlitavost,
Bljutavost, plitkost; odlučnost, si-
gurnost.
Flatten, fišt*n, v. ti. spots,
splosnuti, poravnali; oslabiti; omli-
laviti,
Flatter, flit*", 0, ko ili Ho splaštuje,
rama ; čekić tanjilac.
Flatter, fat“, v. t, luskati, lastiti,
uumiljuvati se, ulagivati se. — er, m.
laskalac, lastivac, — ing, laskav.
ge Flattery, Mitr, n. laskanje, ula-
givanje.
Flatting, Hatng, m. pljoštenje; —
mill, valjaonica. Flattish, tats, a.
malko plomat.
Flatulence, — ency, tlatjulšns, —
*ns*, n. nadimanje, nadim, vjetrovi;
ništavost. Flatulent, ftjalnt a.
što nadima; naduć; prazan. Flatus,
N&'t%, n. dah, vjetar, nadim.
Flaunt, flint, tliat, v. i. s/até se, gis-
dati se. —, v. t. ponositi se čim.
—, m. tree, greda. Flaunty, didn't,
a. gizdav.
324
FLE
Flavour, flé'v, n. miri, ukusnost.
—, ve t dati miris, ukus. — ed,
u. omirisav, začinjen. — less, bez
mirisu; hes ukusa. Flavourovs, a.
mirieny, ukusan, tečan
Flaw, iš, u. atrijeka, zilj; poima
pjega, mrlja; mana, ika ;
manjkuvost, nevaljanos other, bura
t. kriti, lomiti. — lese..a.
bes šilja. bez njege, bex pogrješka.
Fug ake a oman, kišak; po-
Puls tthe, olan; — break, tlie
— comb, peraica,
nak; — wench; prelja, ženetina.
F.axen, fišk'sn, a. lanen; poput lana;
lanene boja. Flaxy, Kk", 3. popu
lana, jamko-žut,
Flay, fiš, vt. deraté guliti. — er, m
derač, živoder.
Flea, fli, n. buha; — bane, buhaza,
bužnjak (bil); — bite, buhojedina,
malenkost; ~- bitten, od buha iz-
pik aie “pahalj, polja ; obor
, Nik, n Is i ‘.
Fleam, flim, 0. Botka, backavica,
Fleck, flek. 'n, smija, akorna, ljaga.
To pais — Tes, ber oboma,
Fleets, Flexion, flek'ščn, m. pregi-
banje, pregib; slanjanje. Flector;
fiek’s. n. ica (mišica).
Fledge, tied. v. t, operjavići. —.
i. obvilacjas. —, Rledged, eit’,
n, krilat; poleten, polelarac.
Flee, fli, v. i. bježali, pobjedi, izbje-
gavali, kloniti se; to — (from) the
question, neglasovati.
Fleece, fis, n. runo; — wool, postri-
dine, —, v. ty atric; opujil, po-
robiti,
Fleecy, a. vunat, poput vune.
Fleer nie, blgunas eas i.
podamijevati se, brukali se. —, m.
uga, podamijevanje.
Flees,” "fit, m. zalio, draga —, m.
Brodovlje, Mots, —, a. (—ly, adv.)
"brs, hitar, žar, lak. mi
FLE
plivati; bježati, iščezavati, —, v. t.
provesti; skinuti akorup, — ing, a,
drz, prolazan, — nese, n. brzina,
kitrina.
Fleming, flem"*og, n. Flamonac. Fle-
mish, fem", a. flamonski.
Plesh, fee n. meso; tijelo; in the
živ, ljelemmi; — and fell, sve;
to’ gain —, odebljati. — broth,
mema juha; — colour, meena boja;
— diet, mrena hrana; — fiy, sla
tara; + “hook, mesarska eka; =
meat, mema hrana; rar
(govedaki lonac), Plesh face a
manat, Fleshiness, fle*nes, n. me-
satost, Fleshings, fles“ngz, n. pl.
triko. Fleshless, fleš'*s, a. bez mesa,
saršao. Fleshly, fAešl', a. gulen,
tježeron. Flesl 7, flea") a. mesat,
Fietehes, Tees, n. lučar, strjeličar.
Flets, flec, n. tavan, vrela (u rud-
Flew, oe, ia, n. gubica, labrnja: — ed,
rćeusnast.
Flexi le, flek's*bi, Flerile, fes a
vitak;
Prde Fiesty, aetebitsk,
exiblenees, fek'tbines, n. gip-
povodljivost.
kost;
Flexor, a i. whit pregibač.
Flexuons, fek‘ia's, a. kriv, isprevijan,
ia D. uoijanje; preg,
Phen ik, v. t lako udarati, pucati.
Fljeker, flik™, v. i. lepršati, Buktjeti.
Flier, Flyer, fuj, nm. koji bješi, bje-
gi Šelalica u wri; kotač sama-
Fi,
walel; jato; o
Pei vali ete; thoes aire,
lomet.
FUN, gi a. dm jenn
itheuman; green. Fightnes,
oman; ight
Flite fm Shine ae a budne
laitina
Plimsiness, Aim'r'nes, tantina, +!-
Bost.
825
FLI
Flimsy, flim’2", a. tanak, slab; pra-
zan, tail,
Flinch, flinš, Ging, v. i. armirali; ko-
lebati se; odustati. — er, n. ne-
malni, odmetnik.
lider, Krka komadic. iver.
jing, fling, i jung) v. t.
dau; arty o oba to we way,
odbaciti, sabaciti, potrakli; to —
down, srušiti; to — in, bacili u,
dopusdli, pridati; to — off, sa“
verti, samesti trag; to — out, iz-
Baciti, tered; to — up, baci u
wie, napustiti. —, v. i. skočiti, po-
ije bockati, —, n. kitac, udarac;
to have one's — ropaditi ne;
bockanje, zajedan i er, m. koji
baca; podrugljiv
Flint, flint. m. kremen, — glass. n.
biljur, flintovo, kristalno staklo. —
hearted, nemilosrdan. — ware, en-
ska kamenina. Flinty, flin't*, a.
krenenit kamenit, šljunkast; ne-
Flip, nti, 1, vruće piće od piva, ra-
€ sladora.
Flippancy, flip*ns*, nm. naklapanje,
čavrljanje, nestašnost, neobusdanost.
Flippant, flip*nt, a. brb/jav, jesičav,
breorek, nestatan.
Flirt, fio't, v. t. baciti, udariti brzo,
žestako; brzo micati; bockati, sadir-
kivati. —,.v. i. micati se, komešati
se; podrugivati se; očijukati, atiko-
vaši, ljubakati. —, u. brzo gibanje;
best udarac hitac; ruga; namiguša,
piri ery ašikovanje.
Pil fit, we m. ll, pahati, lepi
; biti. nesi
Fine, fig, u. ‘tore (pola) Fonts
Flitter, ‘flit, v. i. lepetati, lepršati
"dronjak.
| — mouse, n.
slijepi mid.
iebrionjs =
postoji
Plir, flike, n. pahuljice, malje. —
weed, n. obični oranj (bil.)
FLO
Float, fist, n. sala pluto na poorazu;
plivaći —, ¥. L. plivati, plo-
Bi; kolebali sa. =, v. t plavih,
aati. = ia “koji pliva, loot kol
Li capita, mati, gen
Zis i
gene netređe) dugi ating
most na lađema
Prag “ho fiowdi, m. što na vodi
Floater, fiat", m. plivač; mjeril
Srima voki oči on
Flocealent Skala, a. pahuljav,
Pieck, ‘Wok m. stado, jato, četa; pra
men, alten, —, 1. by
ra grani Flocky, ik“, a. paku-
» Pramenit,
Fils” “A0. m. santa, plutaći led.
Flog, Bičg, v. t. Bičevati, žibali, ba-
tinal
bek da Blima. - mt
laviti. — brana ustava.
Flook v. Fluke
Floor fi, n pod, ii, patos; gumno;
kat, pra ground —, prizemlje,
=, t. popoditi; Baciti na
obori. - pa n. podenje, patosanje;
KOKA: op ap, os nut tepati, udarati kri-
ima; spustiti od šeira; —,
Me Ho visi. —, orien ‘pijue!
Flora, fis’r, n, flora, cvjetana.
Floral, fio'ri, a. sjeni
Florence, 10’ ns, vrsta avile,
ritn Aie*atajn, s. florentinski.
|. Florentina
Plorieine, ‘reso, m. exjetanje,
Floret fld’ret, n. cvjetić; vrsta mača;
vith Be
ori |, &_cojetan,
ramen, — tess Flot. aoe, ive,
svježa, rumena boja ; iskiden
pivom fišrifšrša, a. pase
Plodform. Bo'rfd'm, a. cvjetast.
826
FLO
Florin, fičr*o, n. forint.
Florist, first, m. gojitelj cvijića,
trgovac cvijeća, cyjetar.
Florulent, fičrjulint, a. rascvjetao,
Floscule, fide’kjul, n. cvjetić. Floscu-
loza ee ale a. složen od vile
cujetic
Floss, ass, a. anion u plodu u mjekojih
"biljaka; (— silk) prosta svila.
Fl > foe, n. fo vodom pliva.
otill jot n. malo brodovlje.
Flotsam, flit's'm, Flateon, fldt’s'n,
N. do more izbaci, Ho se nade po
u moru, morska iemetina.
Flounce, flaons, n. nabori, nakit na
ružu haljine. —, v. t. nakitii na-
borima; —, v. i. pljuskati, skaku-
tali, treati se.
Flounder, faundw, v. i. koprcati se,
se, praćakati se, — 0. iat
(riba).
Flour, flan”, n. cvjet od braina, bra.
Jno. —, v. t, posuti brašnom, omu-
čiti. u brašno pretvoriti,
Plouri ih, fora, ni. cvjetati, uspije-
kićeno
djepšati; mahati; to — a trumpet,
zatrubiti u trublju, = atl
ajoj; nakit, sira; mala
i trubljenje. FI oarisher, te,
done flor*éng, a e mA
adv.) u cvijetu, cvalući, napredan.
Plout, flant, v. Lan rugati se pod-
—>, De ruga, poruga,
tugivati se.
— er, 2.
Flow, fi
proislasiti, rujati.
‘i. —, 0. ije, plima;
stroja; izljev; bujica; — of spirits,
Flower, 1 flau*, m. cvijet; nakit, urea;
—, vd cvjetati. —, vt
itis. luce, čijem; — pr
den, — less, Bex
— ‘pot, vai, lonac sa ovijeće; —
work, cvjetni nakit
FLO
vumeme® flan'*redi, n. cvijeće, cvije-
ro oweret, flau’*ret, n. id,
Floweriness, resa
cvjeća. Flowery, fiau’*r*, a. cvjetan ;
Flowing, pala a. (— ly, adv.) koji
lease, pliva, =n
pina hess govoriitvoe
Flown, fldn, p: p. od to fly.
Fiuctnant, fo) čušnt, a koj se koleba, |
nestalan, neodlučan.
Pluctuate," pok čušt, mi libali, Teli-
jit 2 ; Bili neodlučan.
piketostion, ‘for’ Arkčačin, nm. libanje,
talasanje; kolebanje; nestalnost,
Fu, fla, nm. sins, oe od kami-
Pine eney, .fia*os*, als la
een ZLA 7 a oh
(— ly, adv.) koji teče, lak; ryetit;
dzobilan.
isa, ff, 1. poperje ; čuperak: Fluf-
fof’, a maljast,. pramenast,.
Plaid, fund, tačan, didak. — m.
tekuđna. — ness, Flaidity, oid",
a. tečnost.
Fiske fldk, n. lopata od sidra; rum-
Bac (riba).
Flame, flim, n. mlinska sslava; ka-
Flammery, .fl0m"r?, n. kata; zalu-
Piummor, flom“ks, v. t.. rabuniti,
amatiti.
Flang, fldtg, imp. i p. p. od to fling.
Flankey, fon'k*, n sluga (presirno).
n. jedovac, Fluoric, fla-
jedini. Pinorine, flarin,
n. jedik, fluor.
Fharry, flor’, n. duh, udar jetra;
usbudjenje, iusrujanost; —, v.
asrujati. ©
Flush; £08, 4 naglo navaliti, uda.
riti (kao kro u lice); dne dos
927
izobilje |
+ lalššo; gi
Flurion,
PLY
nadut; ugrijan; đarešljiv, rasipdn’
ravan, koraj —> M. poplav, weki-
pijenje, zašarenje; isobilje; cvijet;
red karata iste boje; — deck,
glatku paluba.
Plusher, i D. omeđi svrakoper.
Flushing, Seng, m. rumenilo; vrata
Frane kuren floš'n*a, D. evježa boja,
Fluster, fits, m. i
Flats, fiat, m, frada, faula; Bras,
žljebić (na siupovima) —, v. i. svi
ral. —, v. t ižljebiši. — ed, išlje.
Bijen. — player, —- om avirš faula
g, Brazdica,
Platter fav, ni. ri lerdal; epelaki:
tu
nemiriva, Or wm je
leprianje ; gibanje: nemér, pos
janost,
Puris, fa'v*i, Finviatic, fldv'nt’k,
riječni.
plus, fldks,-n. tijek, datjecanje, izljev;
proljev; baljenje; vrijeme;
and reflax, plima i osjeka;
rasalina, —, ¥. t talid; očistiti.
Flaribility. f0ks"bil*t, u. taljivoet,
rastopljivomt. Fiaxible” flok’s*bl, a,
romjenljivi
*iokihn, m tećenje tijek;
tales» promjena m method of —
ini račun. — al, —
vie a. Ho se tiče diferencijalnog
md “(imp. flew. p. p. flown) v. i.
jeti; juriti; odletjeti; bježati; po-
kad razbiti se, raspući se; vijatt
— about, svuda letjeti, raz-
glasiti ae; to — assunder, ragleljeti
a6; ‘to — at, poletjeti na; to —
away, odletjeti; to — back, odsko-
čili, vitati ae; to — in one’s face,
nasrnuss, uvrijediti, prkositi; to —
into a passion, rasrditi se; to
off, odletjeli, odmetnuti se, odape!:
to — open, naglo e olooritiy to —
out, naglo se otkloniti, udariti u;
328 . FOL
wryag Sabon, La Do ledenje e —, 1. leteći.
ish, (morska
Foal, fal, n. Tinie, kodi šdrebica; ‘with
ošdrijebiti
-, u hk —, mi
se.
Foam, fom, m. pjena. — , v, |. pjeniti
Foamy, fo'm*, a. zapjenušen, iene.
Fob, f0b, n. diepid, —, v. t. varali,
Focal, or, a. od šarišta. Fons,
fork's, n. tarijle; središte.
Fodder, fod", n. (suha) krma. —,
¥. t krmiti, zabiti. —) vi maba:
viti krmu. — er, krmilac, nabavljač
krme.
Foe, £5, n. neprijatelj, protionik. —
— man, neprijatelj, — like, ne-
penne ne i. ban
magla ; — bank,
“Freda = ut imeni "Beagle
nesa, fog’*nes, n. fovitost. Fo;
fet ee liye aa) mageel
magien; taman; pijan.
Foh, fo, inter). pi?
Foible, ‘Bibl, 1. slačovt, slaba strana.
Foil, 10j1, n. Het, Wetid (kovine), lim;
podloga;
; ures.
—1¥. t. oboriti, potući, pokvariti,
ije API) sae
mačevanje.
Polet, jat, v. t. umetnuti (tajno šli
), podmetnnti,
Poisty, foj'at", a. tuhljio, pljemiv.
Fold, fold; 1. tor, obori ovtara; krdo,
stado; bora, nabor, omot; krilo od
vrata, —, v. t. savijati, slošiti,
oijati; nabrati; sklopiti (ruka); sa.
g i; vatvoriš u tor. —,
zatvarati.
v. i. pristajati,
Foldage, Tol'd'dš, n. pravo na pašu,
na torište,
Folder, ford, n. stage ; gladilo;
roli, fold*ng,n. ; slaganje.
a. gibak, što se moše sklopiti.
— door, vrata na dva krila; —
screen, zaklon, zaslon.
Foliaceons, fol*Wš's, a. lisnat, nalik
Foliage, fo'ledž, n. "lišće. —, v. u.
ukrasiti lišćem.
Foliate, 101*et, v. t. valjati, tanjiti u
listića, pločice, (slato i t, d.); oblo-
‘itt listićima (od slala it. d.). —.
zli a lima lienast; — gold, listić
well 1°6's%n, ne Histanje; valjanje valjanje
1s liatide, pločica; oblaganje listićima.
Pol, foto, m. list, list od knjige ođ
arka; ka: knjiga, u kojoj au listovi
petal stranica. Foliol, fo'l*al,
listid, Pollose, — Hous, fo'l'ss,
won, a. žena; malik ma list
Folk, fok, D. narod, puk, ljudi; —
lore, pučke priče, običaji tt. d.,
nauka o istima; — mote, narodna
skupština; — song, narodna pje-
ma.
Follicle, f6likl, n. komužino, mahuna;
mjehurić,
Follow, f61'6, v. t. alijediti, 18 sa ki;
isordivadi, podats to th
“oath; me; te the
law, učiti pravo, tušiti, to — out,
Hlo isvesti; to L on, nastaviti,
rk bacao fotona
ljedovatelj, učenik,
pristaša;
vjernik; drug, pratilac; deornik.
FOL
Following, for'o°ng, a. slijedeći; —,
voli, for", či ludost; Budalaština ;
Foment,. Seat, v. t grijati, pariti;
sticati, Pomentafion, onda,
a ga adr.) ki oe
g strastveno zaljubljen;
raki ; to be — of, ljubiti, mi-
doii Fondle, Teal, rot
test, tetohid, maziti, Fondling,
finding, n. 2 atime Fondness,
fond’n's, n.
Font, fat, n. Ervtionoa; U
Featal, fox, raat,
Fool, ful, n. luda, luđak, budala; to
make a — of, saludivati koga, #
kim šalu sbijati; to Pat the, — on,
Fo er LAOH, n, ludost, Bud laitina,
podli, fas, a (— ly, adv.) lud,
sulud, budala;
on —, pokrenuti; at
M ee, — ball, velika
inata lopta, ito se nogom baca,
igra a takovom I: lopiom; => banda,
929
FOR
pieladija; — board, podnošak, stu-
(na kočiji); — boy, teklić; —
readth, širina tope; — bridge.
mostić, breina; - cloth, sag, pro-
sfirač; — fall, korak, posl; —
hold; stajalite, uporište; — hot,
3 lieker, laskavac
(pendional” nadoploi (čarapa);
to be — nastaniti se,
ae. Footed, 8. « nogama, long —,
Footing, i, De dna mjesto
ie e a— ‘wdemel lji
se, nastaniti se; to lose
š e; mind your —,
poi, kamo staneš. to be ona
one, gledati se dobro #
.to pay one’s —, platili svoj. nastupe
Foosle, fa'zl, n. dosadan čovjek,
Fop, 1čp, n.luđa, Bljesan, misicne
— doodle, šudala. Foppery, f6p'*r*,
Da sever wohraienest; blistavilo,
Fo} sei "5, a. (— ly, adv.) bu-
te adresni oppishnees,
fopmanes, m. ludost, ljenost,
For, fi', prp. sa, ebog, radi, ‘mjesto,
kao, u, put, što se uče, u koliko,
ito, po, us prkos; — money, za
novac, line — line, redak po redak,
I cross me — a sinner, Aretim se
kao griješnik; I should do it but
FOR
— hurting, him, učinio bih, da me
nije strah, da ću mu nauditi; but
— me, šio se mene tiče; to sail —
three weeks, jedriti tri tjedna; —
sebi I know. to ja snom; to
—all goa, us prkos
de came — to see you dođoh
do vas vidim; his heart lept — joy,
srce mu zaigra od veslja; not —
my life, ne pod živu glasu; were
it not — you, da nije poradi vae;
— example, na primjer; as — me,
ito se mens tiče; — the nonce, ho-
timice; — ever, sa uvijek; — what
remains, s ostalom; what —? čemu?
zašto? — shame! fil sramota! —,
conj. jer, jerbo, budud da.
Forage, fo'rds, krma'; hrana,
—, ¥. i nabavljali krmu;
ae ae pustošiti; krmom
gnabdjet. Forager, for"di®, n, do-
poactiass ujerivač krme, :
'oramen, f*ré'm'n, n. rupa, dkulja.
Foramenated, frim’nét’d, Fora-
minous, fritw*nd8, izbušen sitnim
rupama, my.
Foray, vidi
Forbade, Thad, fy imaperf, od to forbid.
Forbear, f%bč", (imp. forbore, p. p.
forborne) v. t uzdržavati se, ukla-
njati se, komiti ae, propustiti ; Me-
diti; 1 cannot, — oborine, me ne
trpjeli da ne primjeti
wh predat; čekati; wstrpjel we,
imati ustrpljenja, gledati kros prate;
čuvati se.
Forbearance, f'beraos, n. usdržavanje,
— money, odgoda
Forbid, bid’, ‘imp. forbade p
forbidden) v.
čiti, Porina f*bid’
Irana. Eom. fbi
1— ly, adv, jen, nedopuiten.
Forbidder, bid, n. zabranyivalac.
Forbidding, erbidong. a 8. oduran,
edvratan; — m.
Furbore, Forborne, vidi Fo Forbcar.
Force, fa's, m. sila; maga, jačina;
830
FOR
voljena kr djelovanja; težina,
t; vojska, četa. —, V. t, silili,
prisiliti; silovati; sauzeti; silom
useli, otvoriti, prodrijeti it. d.; to
- ari word, skovati novu riječ;
— its way through, probe ot
puts to — away, otrgnuti;
‘along, naprijed goniti; to — tha,
odbiti, suzbiti; to — down, gurnuti,
potjerati Mda, to — in, utjerats
ugnati, zabiti; to — out, istjerati,
daliznuti; to — upen, razbili, silom.
otvoriti; to — upon, narinuti, na-
meinuti, prod) = vei
petri al ite, truditi se, napinjati
wate, fy ron pa Gi ly, adv.) pri-
sailjen. — usiljenost.
Forceful, FATU a. ina dvd jak,
nasilan, silovii
smaian, silan;
Foreeless, fives, a. Bes sile, ‘lab,
Forcemeat, f&'s'mit, n. igjeckano, sko-
2ano meso.
Pores, firseps. 1. kliješta (ranarska
Porcer, ome io lis dep oie
mala ručna sisaljka.
sd farsibl, a. (— bly, adv.
“illan, moćan, i jak; šentok ; nasilan ;
prisilan; privifens — negs, ‘n. sila,
silovitost,
Forcing, fars'ng, 1 n. umjetno (u toplict
ili postavi) gojenje biljaka; — house,
toplica, postava; — pump, sisaljka
na dak,
Poreiptio, fBre*po'sn, n. mučenje
Ford ord, fH 1. gas, prijelaz na rijeci,
koja se ‘mois
ae 1 t u prijeki Kor
dable, fara a, ilo ae moše pre.
gasiti, prijeći; — ness,
zivot, pli'ko mjesto. Fordage, a”
dtdš, u. brodarina, prevosnina.
Fordo, Foredo, fo'dt", v. t, uništiti,
Fore, fi, adv. i a. eprijeda, prije;
prednji, prijašnji. —, m.
prednja strana; at the —, “u preom.
redu; to the —, naprijed, gore, u
vrh, pri ruci, primulam, na životu,
FOR
na krmilu, na vidiku: — advise,
tu noprijed svjetovati, opo-
Por fren,
orearm, a . podlaktion. =>
Porbode, meta . “ath,
fees go slišta. I ercbetiog.
Fercbolemet, m. stu me,
Porebrace, fir bree,
ore race, m, prade (bracoi)
Poreby, firbaj, sat i prp. mimo,
Forecast, firkast’, v. a i A rp
Prije promlolik, uroditi,
ski, zamovati. —, n. predviđanja,
opresnost; nacrt, osnova; ito će se
po ovoj prdi dogoditi. — er, m.
Poreanile rears, kalico ‘od’ prove.
Pore-cited, fi"sajtd, a. prije pomenut,
napomenut.
Poreclose, fi'klog, v. t. dsključiti,
zaprijeti; to —: a mol > iia
Gill. da fi zalog propao. Poreclo.
sure, (ARIE, m. iaključenje, sa-
lost.
KA
odrediti,
piesašan favdo', m.
Fore-end, farend, n. prednji dio,
parctathe fiers In, 1 praotac,
nja vrata.
Porefend, fitfend’, v. t odavati,
voneingel, teehee m Kačin, ka.
porsnot, farfat, n. prednja noga.
Porefron’, far frdut, n. prednja strana,
pročelje
Porege, fir'go’, v.tić pred; ostaviti,
baseless ing. a bres
dažnji, prethodns. Poregone, gov,
a. prošao, prošasti, evršen,
LA
381
FOR
Foreground, fh"gramnd, n. prednju
strana.
Poreband, fi"bind, n. prvi dio (konja;
pred B >,
učinjen prije vremena, — ed, a
& prow vrijeme, u pravi čas; imu-
Forehead, fi"hed, fd, m. čelo;
Forehold, fA"hGld, n. prednji prostor
stranac, tuđina ger es
Firrnes, m tuđu, otuđenje, ne:
Porejudgo, f firdšodi', v, bag seas
unaprijed odls
prerano ili ri
ješiti.
Foreknow, find’, v. t. unaprijed
znati, predvidjeti. — able, a što
se može da predvidi. Poreknowledge.
Batina, m. predvidanje, poma.
Pore, or rite perpomaia ad
korice
Foreland, fkoland, n. rt.
Forelay, NI6', y. t. vrebati, zasjedati.
Vorelock, fBviok, n. dupa kore na
čelu, čuperak; zavoranj.
Foreman, fi"min, n. predajak,
čelnik; poslovođa, faktor, glavar,
nadsira:
menuti,
Foremost, iar a.
najprvi. —, adv, sprijeda, najpi
Porenother, fi"mbdh*, n. prababa,
pramaj
poenamid. formama, a prije spo-
mennli.
Forenoon, fi"mfo, n, prije podne,
FOR
332
FOR
Forenotice, f&rndt's, 1,
orenol i a. preted |
Forensic, fren‘stk, a. sudbeni.
Foreordain, faetrden’, v. t u naprijed
odrediti.
pod Tdination, fard*na'ššn, n. pred-
Forepart, fa"patt, n. prednji dio.
Forerank, fa"rink, n. prvi red.
Forereach, fhrič', v. t. prestići, pre-
Fe olin fkroj t
'vrerun, in’, w. pre-
Ta dod prie. Porsromer tiene
"m. preteču, :
Foresaid, 1&"sed, p. a. spomenuti,
Foresail, fi"sčl, n. proeno jedro.
Foresay, fa'se’,
Foresee, farsi’, v.
Foreshadow, fetid 7 vtw naprijed
znamenje. .
Foreship, ‘er, m. prednji dio broda,
prova.
Foreshore, faršd', n. obala.
Foreshorten, firašrtn, v. t skradieati
u perepektivi risati, — ing, n.
skraćivanje,
Foreshow, fl0, v. t. u naprijed
kazati, proricali, slutili.
Foresight, fa"sajt, n. predviđanje;
opreznost, “stavanje.
Porcskin, fa"skin, n. obresak.
Foreskirt, fivekO't, 1. skut od kaputa,
Foreslow, Forslow, fafsla’, v. t. sa-
wataviti zapriječiti ; zanemariti ;
odg
Porčipesk, fitapik', v. 4. u naprijed
kazati, javiti; zabranili,
* Forespend, fi'spend', v. t. iscrpeliy
potrošiš. Forespent, fa¥spent’, pa.
umoran;
Forespurrer, fi'spor", m. preteča,
predjahaé,
Forest, forsst, n. uma, dubrava. —,
v. t ošumit
Foresta;
Toraltah, 1, šumarina.
Forestall, fatal’, v. +. proteći wma na
pie je h
PoE, Grong nadi. or koji
Bape ns cole, Pon akan
lant, — ing, pretjecanje, kupovanje
u veliko.
Forestay, fi"stč, n. proeno leto
Forester, forst", n. šumar; ko živi
u žumi.
Forestry, for'str’, 1. šumarstvo.
Foretaste, fi"tast, D. okus, što ga se
ima u naprijed; slućenje. —, v. t.
okuri, u naprijed prije koga;
aluditi; elutiti.
Foretell, fi'tel’, v. t. ¢ i. proricaté,
snatiti. —, er, m. prorok, gatalac.
Forethink, fi'thin', v. t. jati,
autiti. Forethought, f&rthit, n.
predviđanje, opreznost, nakana.
Foretoken, fi'tokn, v. t. proricatš,
slutiti na što. —, m. znak, slutnja.
Prka fartath, a sickle žu
‘oretop, fa" tip, n. prednji =
"perak; nastavak; — gallant-mast,
gornji prveni sastavak; — gallant—
yard, gornji proeni križ.
Forever, fev""', adv. vazda.
Forevonched, farvančd', p. a. prije
isjavljen. osiguran.
Foreward, fa'wi'd,.n. prednja četa
Forewarn, fawitn’, vt obavijestiti
prije opomenući — ing n opo-
Forewhetl, firhwit, n. prednje kolo
Forwind, fA"'wind, n. ojear «
Foreria, (wit, v. t. željeti
Perewomas) firwam's, 1. prva rad-
Porod Noa m. predvorje; pre
Forfeit, are, m. prestupak, + ai
Li prava,
bijena stoar; alog; game of — s,
igra na . —) & propao, is-
Lo) v. te pre
DRE reap onu, preigpač,
Forli “ a ee gull, Be
adi kammu. Forfeiture, fi" PE™,
a atear;
habia ; izgubljena, propa’ Gj
FOR
Torfend, f*tend’, v. t. očuvati, obra-
zabraniti.
niti,
Forte, mno ‘n. nožice, X
rgather, 1"; vi
Forgave, f“gšv, br impo te oe ve.
Forge, fidš', m
željezara. ka dj
izumi; iskrivitš, pateoriti, krivo-
teoriti; lađu činiti da jedri koliko
može, svom silom naprijed tjerati.
roje trib heaer Ea
krivotvorac.
Forgery, firdire, D. kovanje; izmi-
dljanje; krivotvorenje, pateorenje ;
prijevara.
Forget, f“get', (imp. forgot, p. p.
forgotten forgot), v. t. zaboraviti,
— ful, a. suboravan,
fulness, n. saborav;
Forgetter, gel“, m. koji zaboravlja,
Torsivabie, fgiv"bl, a. oprostiv.
Forgive, fgiv’, (imp. forgave PP
forgiven) v. t. oprostiš; otpustiti.
— ness, 1. oprost, oproštenje, otpust;
sklonost opraštanju. — 1, m. koji
oprašta, otpušta. Forgiving, fair
ng, a. koji rado oprašta, Wag,
Forgo, go’, v. ot. ostaviti odreći
se česa.
Forgot, — ten, tup. i p. p. od to
forget.
Forisfamiliate, fortafimil~st, v. t. za
dali sinu njegov sa-
Fork, fk, n. vilica, oiljučka; vile;
—, ¥. i, razdvajati se; bre
Rati, olatati (od Zila). —, v. t. m
bosti na vile. Forked, fivked, vra
a. rašljast, račvasti; — ness, ra-
šljatost. Forky, fi"k*, a, rašljast,
rascijepljen.
Porloro, flo, p. a. (— ly, adv.)
FOR
pogibeljno poduzeće; posljednja nuda.
— ness, n. osamljenost, zapuštenost;
samoća. nevolja.
Form, fi'm, n. oblik; igedi način;
ljepota, pravilnoni, uaorak ;
kalup ; klupa; razvod; Tedaja (000)
ener ip, obred; in due —,
‘po propisu; for — ‘s
sake, na oko. —, v. t. tvoriti, pra-
viši; proizvodili; načiniti; odgajati,
A u i —
a resolution, odluči, to — an
estimate, procijeniti; to — part,
Biši dio od česa. —, v. i. postavili
16 u redove; stvarati se, razvijati se.
Formal, firmi, a. (— ly, adv.) ure-
dan, običan, pravilan; pravi; isri-
čan; usiljen, , ukočen; na oko,
iavanji. Formalism, fi“ mlizm, n
formalizam, paženje na same izvanje
'oblike i obrede. Formalist, fi"m*list,
m. formalista, koji pazi samo ma
forme, obrede. Formality, malt,
u. formalnost; propisani način, reds
spolji
lize, fi'm'laje, ¥. i. paziti na forme;
podrobno, potanko raspravljati.
Formation, f%jmč“ in, m. pravljen
nje.
daji
Former, farm“, n tvorac; vačetnik,
= Prods preašnji, predainjt.
prokasti. ine adv. prije, njekad,
Formic, fimsk, a. mradji. Formi-
cation, fAtmeke'i'n, m. sordljanje,
Formidable, firmtdšbi, a. (— bly,
adv.) strahovit, grosam, golem. —
ness, n. strakovitost, grozota.
Formless, fatm’les, a. bez oblika; ne-
pode
Formosity, f*mis"t*, n. ljepota.
Formula, fA" mjal®, n. obrazac;
pis, reo Formulary, irae,
n. shivka, formula;
(ritual); — of an oath, obrazac
prisege; — a. uredan, propisan,
obredni.
"FOR 334
Fornicute, ti"n*kčt, v. i. Bludovati.
Fornicatic ms fatotke’sn, m. dlud,
Bludnost; sv0d; kuniveteo. Forni-
cator, rete, m n, dludnik, pre-
ljubit; obožavatelj kumira.
Forpass, pas’, v. i. proći neopašen.
Forray, fre’, v. t. harali, pustošiti,
Forsal fe, sek, (imp. forsook Pp. P.
forsaken) v. t. ostaviti, napustili,
odreći se; otic; odmetnuti se. For-
saker, fvač'kč“, n, koji ostavi, na-
ti; odmetnik, Forsaking, f*se’~
“ng, 0. ostavljanje, napuštanje;
prevjera, odmetanje.
Forsay, f"s8', v. t. zabraniti; odreći
se.
Forsook, f*suk',
Forsooth, fsatl
Forswear, f*swi
imp, od to forse,
lv. zaista.
imp. forswore,
p. forawora) odreći se; — oneself
i—, ¥. i. krivo ae prigeci, pogaziti
vjeru, — er, m. krtvokletnik, ojero-
lomnik. ~
Foreworn, fswi'r’, p. a. vjeroloman,
fet, v.
Fort, va, žanac. Fortalice,
mala tvrđava.
-- coming, a. Ha islasi, dolazi,
predstoji, + a.
Elek. Hein "ravno, upravo.
th, odmah.
Fortier, farvvith, četrdeseti.
Fortificatjon, fir pa 2, utordi-
Foqiinde reba n Ta, du
ševna snaga; odi , postojanost,
Fortlet, fartItt, n. ćerđavica.
Fortnight, fa't’najt, n. četrnaent duna.
četrnaest
— ly, svakih ja,
Fortress, fa'vre, n, tordava,
Fortuitous, ftja:*tšs, a. elučajan, —
gets slučajno, — ness. Fortuity,
jar, n. aludaj.
Fortunate, fi"čšnet, a. srećan. — ly,
‘adv. srećno, srećom.
FOT
Fortune, farén, u. pohani sudbina *
slučaj; gi bogutatoo, imutak ;
miraz, nesreća; good. —g
, slučajno; to marry
; to have one’s
— book,
)
imnika, nesrećan; - teller, gator,
gatra; telling, gatanje. —, v. t.
upravljati, čijom sudbinom usrećiti.
—, m. i. dogoditi se.
Forty, fat", četrdeset,
Forum, form, a Soren trg; mudiite.
Forward, farw' ly, a)
prednji; haa gotov; goriji
revan, vatren; žuran; nagao; drao-
vit; rani,
dan; —
ni; prenayad; are-
naprijed, dalje; to go
— to, prijeći; to set —, poticati,,
napredovali, otputovati; to pat
oneself —, daticati se, uzdići se. —
1. t. naprijed goniti, pomagati, pro-
micati; opremili, otpravitt, poslati,
predati. — er, promicalac, otpra-
vljač. — ing, otpravljanje, otpre-
mi — ners, na; 7 revnost,
govljivost, hitnja ; smjelost; drskost ;
naglost; prerana zrelost,
Forwards, fi"w"dz, adv. naprijed.
Fosse, fos, n.
Fossil, Ree
iskopan,
. iskopi | okamina. Pouilice,
fodrlaje, LA ri okomeniti se.
Foster, fust", v. t. hraniti, othranji-
vati, gojiti; "podržavati ; podupirati,
loabrits dobro ints ee
rother, brat po mlijeku (po dojilji);
— child, nakranče; — dam, doj-
kinja; — dau ter, ranka o
father, — mother, Ara-
nitelika; — nurse, dojkinja; —
sister, sestra po mlijeku; — son,
nahranko. Fosterage, fos'tr'dt, n.
hranjenje, odgajanje.
Fore fos't?r’', n. hranitelj, dobro.
Fother, foah™, n, cover sis 0,
cwt) —, v. t. sapuaiti (s
BAE rodu. oe)
Fou 385 FRA
Fougade, fagad’, n. maki lagum, cornered, četrerouglast; — fold,
mala mina. četvorostruk; — footed, četvoronog ;
— handed, četoororuk; — i hand, sa
Fought, fit, imp. ip ps P. od to fight.
Poul, fan, a. (— ly, adv.) prljav,
zamazan; nedist; ružan, gadan;
zločett; prostački ; sramotan; ne
pošten; grub ; pokvaren; zamršen ;
protivan (vjetar); opasan; buran;
oblačan; smrdijio, — dealing, —
practices, vjerolomatvo, prijevava ;
— means, nepoštena sredstva ;
water, mutna voda; — linen, Blatno
rede: — words, nepristojne riječi ;
fared, grda lica; — mouthed,
radna nana govora; — spoken,
u govoru; to play
, varati; to jto fall — upon, bijemno
navaliti. —, t. samaziti, okaljati;
mutiti.
Fouluess, fau!n*s, n, nečistoća prijuv-
atina, pokearenost, nepoštenje, ru-
Foumart, fu'ms't, tau'ma't, n. čvor.
Found, fanud, imp, KJ p. od te find.
Found, faund, v. £odopiti,
stemeljiti; osnovati; bo
vati, oslanjati se na što. A
Foundation, fenn faundeita, o. temelj;
pad ; temeljenje: sa-
trae omy! početak.
— er, stipendista. — aii. a. bes
podloge. neosnovan. — stone, te-
Povndor, fanaa faun’d™, n. v. i. rasbiti se;
potonuti; ne wepjeti, propasti; —,
¥. t. razbiti, potopiti; Jalal. dok
konj ne ohrone, a — ed horse,
Bangav konj. —, m. bangavost.
Poundery, faun'd'rt, n. lijevaonica,
talionica.
Poundling, faund’I*ng, n. nahod.
Foundress, faan'dr*s, n. utemeljiteljica.
Fount, faunt, n. lijevanje.
Fountain, faun't*n, n. vrelo ; vodomet,
česma; — head, izvor, porijeklo ;
— pen, pero, koje se samo puni;
— less, bez vrela.
Four, fr, num, četiri, četvoro, četvo-
rica; upon all — s, četvoronoške;
“cvaćh and —, sa četiri konja; —,
četiri konja; — pence, četiri pene;
— poster, krevet s perdama;. —
score, osamdsset; — square, cetco-
rokutan; — wheeled, na četiri točka.
Fourtcen, ‘fartin, pum, četrnaest. Four-
toenth, fartinth, a. četrnaesti.
Fourth, fa'th, a. cetorti, — n. četvrt,
četvrtina. — ly, adv. četorto.
Fowl, faul, n ptica; kokoš; živad,
perad. —, V. i. lovili ptice, pucati
m ptice; to go a — ing, ići loviti
plice. — et, ptičar. — ing. pliča-
vrenje; — ing, piece puška Pličarica.
For, foks, n. lisica; — v. t. opiti,
prevariti, —, v. i. lisice loviti, uho-
diti. — case, lieiina; — chase,
lov na lisices — evil, opadanje
kose; — glove, napratak (bil,
hound pae za loo na lice; —
hunt, Zov na lisice; - - hunter, fovac
na lisice; — ship, lukavština; —
tail. lieičji rep; — trap, lisičja
Boxy, fkt", a, lisičji, Inkav; rid;
Praca, fr&'kče, fraka’, n. prasak, buka.
Fraction, frak’én, n. lomljenje; odlo-
mak; raslomak, čemik. Fractional,
frak’'n'l, a. što pripada ruzlomku,
Ho ima razlomak; — part, čest.
Fractious, frak'š's, a. uporan, jogu-
nast; svadljiv, zajedljiv; — ness,
upornost, svadljivost.
Fracture, fršk'ć"", n. prijelom. —, v. t.
slomiti.
slomiti.
Fragile, fradž"l, a. (— ly, adv.) lo-
man, krhak, slab. Fragility, frédail’-
"t*, D. Zrhkost, slabost.
Fragment, fragment, n. odlomak ;
tanak; komad. Fragmentary, friig’«
mnt a. fragmentaran, slo se
sastoji od odlomaka.
Fragor, fra’g", n. prasak, trijesak.
Frogrance, — ‘ancy, fra’ gršna, — *ns*,
m. miris, mio miris. F ragrant, frč'-
gr'nt, a. miriea, miomiri, an.
FRA
Frail, frčl, a. krhak, ak Loman iat
grijelan. — ica od
rogoza, sembilj Pally a frol'ts, m.
krhkost, abort; mana.
Fraise, frez, n. kolje, brkljača; —, v.
t. udariti brklje (po šancu ¢ t. d.)
Frame, rem, v. t. graditi, pravili,
načinili, izraditi; vezati ;
cient, ; zamisliti, izmisliti; umetnuti;
uokviriti; kanaliti, —, m. oblik,
građevina sastav; grede (od kuće);
Okvir, oplata, ćerčivo; stalak; skele;
kućica, kutija; stan; red, uređenje,
sustav; sastav, struk, građa (tijela);
vladanje; — of mind,
doženje; out of —, dole
Gan u neredu; —, knitter, čurapar;
— saw, nasadena pilu; — work,
kanaće, lesarsko djelo, saslav od
česa, okosnica. Framer, fré'm*, n.
graditelj, izumitelj. Framing, fré’-
m'ng, o. drvena gradevina; ke kana-
ćenje; nokvirenje; stalak, okvir.
Franpold, friurp'ld, a. mrzovoljast,
Franc, frink, n. franak (novac).
Franchise, frin'é', fršačaj, m. alo-
boda; oslobođenje (od kakvog pla-
ćanja i 1. d); povlastica; uločište ;
ihorno, yradansko pravo. —, ¥. t.
osloboditi.
Franciscan, fišnsisićo, m. franjevac.
Prancolin, fria'ktlin, n. Sides
(ptica).
Frangibility, frandé*bil*t*, n. krhkoda.
Frangible, tršn'dž*bl, a. lomun,
krhak
Frank, frink, a. (— ly, adv.) elobo-
očit, prostodudan, olvoren;
dan,
eeleduian, —, 0. plaćena poštarina;
scimjac, —, Y. t. platiti pošturinu;
gojili, toviti.
“Frankincense, felul“nsons, 1. amjau.
rankljn, feink'l'n, m. slobodnjak, ola
anike zemlje.
Frankness, frink'n's, n. sloboda, ie
kvenost, prostodušnost.
Frantic, fran't*k, a. (— ly, — ally,
adv.) manit, bijesan, pomaman, lud.
— ness, 1. manitost, ludilo,
'_ 336
PRE
Frap, fiap, v. t. vati, oposati ko-
Praternai, (Horn, a, bratinski, brat
aki, adv. kao braća. Frater-
2. bratimljenje. Fraternize, frit’**-
najz, v. i. ran ae, pobratimiti
prijevara; kriomča-
krivotvorenje, lukavitina; va-
fal, a. lažan, prijeva:
jevarnost. Fraadalent, ee et,
vii ly, adv.) lažan, lašljio, pre-
Fraught, frit, P. a. nalooaren, na-
token, ‘pum frobilan. —,
. teret, — age, leret.
Fray, fr8, m. nb}, tie, teres navala
uplašiti; tri, iuliti, —,
čudno s
hir, mušice; pjega. —, v. t. išarali,
umrljati, iscrtarali.
Praško, fri'ktš, a. (— ly, adv.) ću-
dijie, mušičav, . — nes, m.
obrasu); mrljica;
Presley frek'ld. vre ras e a
Free, fri a. slobodan; prost, oslobo-
; neusiljen; otvoren; besraman;
dozvoljen; dareiljiv, izdašan; nedu-
Zan; dobrovoljan; bes} , po~
elašćen; pristupan; Sivahan; to
set —, osloboditi; to make —,
usuditi se; to ith a
tbing, baratati
make any one — of a city dati
komu građansko pravo; to have a
— scope (play), imati odriješene
ruke; — from fear, bes straha; if
from error, ako se pronađe u.
redu; — and easy, veseo; — of
charges, besplatno, bez troškova 5
to have — quarters, česplatno ata-
novati; to rid a a — horse to death,
slorabisi čiji t oslo-
Sire fu pete ae
passions, čestrasnosi, mir; — of a
city, građansko pravo.
proma, ida, i. sabode, steve
noel, iokranoel ; darešljioni, bere
Freer, fri, n. osloboditelj.
friz, m. (imp. ‘fret, pop.
frozen) v. i. emrsnuti se, slediti se,
skočiti s; otimati oe; Bus Madan,
studen. —, v. t, smrznuli, slediti,
Pa fret, m lover, tere koti
i cosarina § — yy the great
tovar cijeloga broda; to take a ship
to —, naymiti brod; bill of —,
vosni list, —, v. t natovariti, na-
krcati; dali brod u najam; — Vv. i.
kreati. Freightage, Seat, o. for
var, teret; vozarina ;
337
FRE
Freighter, fr8't™, n. najamnik bredc,
najimač broda. Fteighting, fré’t*ng,
French, frené, frend, a. franouski ;
to take a — leave, otići neposdra-
viv, dmignati is druitea, —, n.
cg on Sax! pao? m.
— bean, js — grees,
grahorka + — horn, isvački
mi ike, go francuskom na-
činu; — man, ; — woman,
Francusica.
Prenchity, tren‘), v. pote
al, frenet*k, — 4, a
, pomaman.
Frensical, freo’s't', Frontied, homa,
a. manit, bijesan, lud.
Frenzy, fren’s*, n. manitost, ludilo,
bjemnio.
Preneti, —
Frgguence, - gneys frikw'es, —
n. čestoća, često ponavljanje,
ween :
Frequent, fri frat, a (i, adv) des
E a ua
Hu se. Frequentatlon, frikw'otš'-
š#n, a, čet pejedoanje, drugovanje,
poen vni. oo.
Frequenter, frškwen't", n. stalan
posrrđivalac.
Fresco, fres'k5, 8, svjelina, Madovina;
jresko slikanja.
mlad; He, veseo; neiskusan; —
— from the fact. na samom činus
— man, novajlija; — water, slatka
adv. ovjele, i nova. —,
je Hea ; poplaca ;
oreo. Freshen, frei’a, ¥, t. rashla-
diti, rasvješiti; navodniti; —, v. i,
ohladiti oe. Freshet, froš“t, m. po-
vodanj tijek (govora). Freshness,
frei’nes, 0, ovješina, hladnoća;
Heahnost; novost; weiskusnost.
išarati. —, 0. še
radnja; izdubljeni nakit,
žljeb (na stupovima i t. d.); igre
platen, dupljikast nakit; grb e iskri.
im prugama; tipka,
i na ručici (li kratak sala
i 4 di; vir, talasanje; vrenje; wars:
ženost jedi izjedanje; morski
to pot 8.0. ina —,
drake koga; to be upon the =>
rea fret'fal, a. (-- ly, adv.) što
jeda; srdit, osorijie, rasdrailjiv,
zlovoljan, — ness, gnjev, ljutost,
razdražljivost, Hove
Pret-saw, fret‘s&, n. pili
Frette, fret, n. PT ara obruč oko
Pretty, ‘fret’, a. ukrašeno ispupčenom
jom, resbarijom.
Pretwork, fret'wO'k, n, redetke, rez-
barija, ispupčena, lupljikasta radnja.
Priability, frajsbil*tt, n, smrvljivost,
sdrobljicoet. Friable, fraj*bl, a. što
se može lako smrviti, u prašinu
ne troban,
Friar, fraj“, n. redovnik, kaluder,
fratar. — like, — ly, a. kaluđer-
ski, samostanski,
fraj, m. samostan. —, a
Fribble, frib’l, v. i, žaliti se, podru-
gioati ve, kz samen
Bijutav. he trib, n. zano-
vijetalo, podruglji
ljivac.
Fricassee, frik*si’, n. meso
silo 1 umoku. —, v. tije.
meso kuhati u umoku,
Prde frik’é*n, m. trenje, trljanje.
Friday, fraj'de, 1. petak.
- $88
FRI
Fried, 1 aa, imp. i p. p. od to fry.
Friend, frend, n. prijatelj, prijateljica;
drug; to make — s, pomiriti se.
_ t. eprijatelj podupirati.
— les: bee prijatelja. — like,
a. prijateljeki. — liness, n. prija-
teljatvo, naklonost, — ly, a. prija-
teljaki, ljubezan, prijatan, dobroho-
tan; koristan; što se poduda
society, pomodno društvo,
, ljubav,
Frieze, friz, n. nakiće (na stupu) ;
vrsta vunene iupave Li onime. >
Y. t. nakovrčiti,
Frigate, pie a, Prete — built,
st Fa ,
Frigeratory, | fide nar, m. ledenica.
Fright, ft, a. trad, užari to take
=, Hits se, s
gob Sra prainajend * Frigbten, frajto,
w. te strašiti, eustraiiti,
© away, poplašiti. Frighttul frajtć
ful, a. strašan, grozan, užasan; —
ly, adv. strašno; — ness, n. uia=,
grozota.
Frigid, frided, a, (—1y, adv.) kladan,
studen; mlitav, nemoćan. — ness,
rigidity, frdžid*t, n, hladnoda,
atuden,
Frill, fril, v. t. nabrati, nabirati; —,
v. i. nabirati se; drhlati od zime.
=, m. nabori (na košulji it. dy
ukras.
Fringe, fr frind?, n. rojta, resa; ubrass
aj. -~, V. t. uresiji rojlama.
Fringy, Trn'di*, a. kika)
Fripper, frip', 2 Erippere i m,n.
etaretinar, Frippery, , m
sor: stvari, Pala =
Pilea frex0", m čefljač, kovrčilac.
ik, frisk, a. veseo, šivahan, nesta-
oral ska-
kuta) divlji, mane Kk
m. veeelost, šivak
FRI
Frit, frit, n. staklovina.
Frith, frith, 0. draga, zaton, morski
zgonj šuma, branjevina; malo ogra-
deno polje.
Fritillary, frit "I's, n. zvonik (biljka).
Fritter, frit, uljevuša (obično
+ komađićima jabuke); uštipak, ko-
lačić; komadić, krpica. —, v. t.
raskomadali, u komadiće rasrezati,
razbiti; to — away, rasipati. po-
tratiti.
Frivolity, frevdl"t*, n, nifletnost, ta-
ština; lakowmnost, Frivolous, friv’®-
¥s, a. (— ly, adv.) ništav, nema-
stan, tall, šupalj: lakouman; —
ness, n. mištavost.
Frizz, friz, Friztle, frie’l, v. t. kovr-
čiti, narudati, —, n. kovršica, vitica.
Fro, fro, adv. to and —, tamo amo,
gore dolje.
Frock, frčk, n. oprema, keljina(dješja,
žensku); ‘lesa; mantija; — ‘coat,
kaput,
Prog. frig, n. žaba; vilica (nu kopitu);
ure od gojanai — fish, morska
žaba; — 8, solnjača (biljka);
Frogey, thee, a, kao žaba, pun
Frolick, frik, a veseo, radostan,
veselos!
iy
se. — some, veseo, šalji
From, frčm, prp. od, ie, poj — hence,
odavle, to pre biti“ is, diti rođen
u; made —, načinjn od; — a
child, od djetinstva; — of old, od
atarine; — day to day. is dana u
dan; — home, iz kuće. ne kod
kuće; safe —, siguran od; — per-
sonal knowledge, po ličnom znanju;
— nature, po naravi; — above,
od oz — afar, is daljine; —
= Behind, od ozad: — below, be-
neath, od ozdo; — between, između;
— forth, iz; — off, od; — under,
ispod; — within, iznutra; — wi-
thout, izvana; — thence, odavle;
— whence, odakle.
339
FRO
Front, frout, n. čelo; lice; dreovitost,
dezobraznost; ja strana;
Zelje; prot rodi » prijeda, prednji;
to come — to —, suočiti; to col
to the mitt ‘na površinu;
— of, aprijeda, lV. t. odu-
prieti se; prkoviti ; Een ak sukobiti;
diti naprama, sloja čelo u čelo;
sučeliti ae, —, ¥, ko bi na čelu,
sprijeda.
Fron
e, frdn'W'dš, m. pročelje.
Frontal, frčn't?i, a. čeoni. —, n. zavoj
ili nakit na čelu; čeona kost; zabat
(nad vratima ili prozorima, .
Frontier, frčn'tj, trčm'ti!, m. međa;
granica. —, a. pogranični, na međi.
Frontispiece, 'trčn'tsspia, n. pročelje,
prednja strana; naslovni list.
Frontless, frčnti's, a. besobracan,
besraman.
Frontlet, front‘lt, m. savoj preko
la.
Frost, frist, n. mras; slana; glazed
poledica; —, white —, hoar —,
inje. —, leđom, šnjem ;
poruti aladorom. =, bitten, prose-
bao, smrzao; — nail, ledenjak; —
nailed, ledenjacima podkoven;
work, inje, mras; slađeno; radnja
+ hrapavom površinom, |
Frosted, frča't'd, a. smrznut ; kao
mras; hrapav; sijed.
Frostiness, eine studen, sima.
Frost) 8. ily, adv.)
mrazovit, studen; sijed.
Froth, ‘froth, fekthy 2. pjeni trica.
=n t činiti, du se pjeni;
mi. Fjaka Puka ou
nes, n. pje ja; njena;
Frothy, froth & (— ly, adv.) sa-
Bjenuien, pjenast;. mek; nišiav.
Frounce, fraune, v. t nabrati, na-
borati.
Fronzy, fraw'r, * fy rian tube
Froward, frow"d, a..(- ly, adv.)
si $ košljiv; torde-
glav, jogunast; neprijatan; — ness,
n. slovolja, srditost; tor ,
jogunatvo.
PRO
Prower, fr, u. sjekač.
Prown, fraun, Vv. i. namrštiti se, no-
m se; mrko gledati; ne trpjeti.
—, ¥. t. mrkim pogledom
odbiti, —. m. mrk 1, namrite
nost, erdilost; — of fortune, huda
areca. — ing, & mrk, namriten,
slovoljan.
Frozen, fro‘zo, a smrenut, leden ;
hladan, nemoćan. — ocean, .— sva,
ledeno more.
Fructed, frok'ttd, a. 2 plodovima.
Practescence, fektes“na, n, plodnja,
plod.
rena {r'itif‘roer a. plodono-
Pructigeation, frokePkeé'n, m. oplo-
Preah, frog’t, a. (— ly, adv.) a ma-
umjeren, Hedljiv.
Prusa ght, m. umjerenost,
Pragiferows, tiadtitietn, a. plodo-
Prugivorous, frudživ*ros, a. koji se
hrani voćem ili sjemenjem.
Frait, frat, n. plod; rod; voće; uči
nak, posljedica; korist, dobitak, pri-
—, 1. i. roditi (rodom, voćem).
— bearer. sodka koja rodi; —
seller, voćar; — trees s vodka,
Fruitage, fra'tćdš, m. voće.
Pruiterer, fra't'r, n. voćar, vođarica.
Fruitery, fro't'r', ‘0. voće; voćnjak;
Pruitfal, frat’ fal, a. (— ly, ma? plo-
dan, ; obilan, izdašan; ko-
ristan, - ness, n Ja
Frulton, Tralksne m. kiivanje
pa adv.)
Pruitless, nba, a (
ness, n. neplodnost; feeb ionak,
Framentaceous, fram'nté’ss, a. nalik
na žito, šitni.
Fromenty, fre'm'att, n. pienična
840
uplašiti, |
FUL
Framp, romp, n. podragivanje; na
atarinsku, nevkuano odjevena žena,
stratilo, —, a. promt. newljud
=. ¥. i, Biti podrugljio; menljudi
Frampy, from'p*, Frampish, fro
mužičav, hirovit; na starin-
sku.
Frush, froš, n. vilica (na kopitu). —,
vi t. salrti, rasbiti,
Frustrate, fros'trčt, v. ithe odi,
osujetiti; prevariti, pri =
fros‘tret, a. (— ly, adv.) suludan,
nevaljan; (of) prevaren.
Frustration, Train, a onujedenje.
Frustum, fros't'm, u. komad; of
a cone, kust čunj.
Fratescent, frates"at, a. hokorast,
kao dibu
m
Fruticose, — cous, fra’t*kds, — Ma,
u. kao dibun, kao grm.
Fry, fraj, v. t. pršiti, frigati. — B
pri pedi se; taliti ve, kipjeti.
—, 0. što pečeno, prieno, —, m.
mrijest, ikra; sitne ribice;
djeca; mnoštvo; vrata rešetd.
Frying-pan, fraj*agpšn, n. fava. pro-
dulja, pošura.
Fub. fob, v. t. varati, prevarili
Fuchsia, Go's, n. fuksija “aii
Fucus, fja'kča, n. morska rerina (bil)
ličilo, rumenilo.
Puddle, fod’, v. t opiti. —, v. i.
opi a.
Podge, fodt, v. t. i i, izmisliti, varati,
—, 2. glupost, šeprtija.
Fuel, fja*l, n. loženje; gorivo; —, v. t.
lošiti, oskrbiti gorivom.
Pogacity,
fiugax"t*, m. prolasnost.
Fugh, fja, int. pi! fi!
Foff, f0f, v. t. nadu.
Fugitive, Gadittv, a. koji se lako
Pugacious, fjuga'šta, a
PP dotrajan vi ness,
isparuje ;. isklapljiv; pobjegao
kratkotrajan, trenutan; neposto-
jan; lak, —,n. bjegunac. — ness, n.
Ssparifivost i yr nestalnost.
e, DA u glazbi.
Fu rato, fol krat, 1 poduprt. Fulcrum,
fol'krm, n. uporište, oslonac.
. FOL
Pol, falfll’, v. t. depunići; izvršiti.
—_ pa a -- ment, n. izvršenje,
nj ay n soi, Pal ent,
LA a ia pda fa
Paige,” “rol gi 81 ijevati,
nijevnuti. pet rigo
riše e, fulidé*n's, a. (— ly, adv.)
roi. fa fal, a. pun; ispunjen; napu-
njen; ard arna čitav, ‘os at sit;
širok, izobilan; savršen; —
of grief, veoma tušan;
obijestan; — of words, +
allowance, obilan obrok; — amount,
cijeli iznos; — costs, svi troškovi;
— freight, sav teret; — power,
punomoć. orale
+ at — speed,
of — weight. pot-
A ljnost;
the moon is in th — at
node,
seiner
_ lovna sasvim rascvjelao, posve
razvijen; — bodied, debeo, jak; —
bottomed, široka dna, ši širok; —
charged, pun, kreat; — crammed,
nabijen, pum puncat, dress, sve-
čano (gala) odijelo; — eared. pu-
noklasan; — eyed, 2 velikim očima;
841
FUM
— faced, puna mi fed, nasi-
preko _ nakrcan,
> grown, odrasao; —
; — moon,
mouthed, gromkim gla:
rigged, sasvim opremljen ;
caljareka zemlja. Fallery, fat'r m.
seljana, tupa, PsP ling, falvag,
. valjanje; — mil ljaor
Fully i ads. presa dovime pot
Folmar, fal'm*, n.
Falminant, KR ry
Fulmioate’ formats, vit
aij raka o udarali ‘pr
sičom, proba; Bb: ‘pramuts,
s;
Falovoation, folm*ae'ita, m. grmlja:
i 2 tj
Falminatory, form“
Falminic, folm
Fulness, fol's
ness, B .
Famado, Šumodo, nona dimu su-
e, fju'm*dš, n. pores od ognjištu.
ooo’ ¥. i. pipati, fenerati,
tabati, nespretno se so kretati; mucati
vy. t pipanjem
7 rea #0 čina Tone “Fel,
1. nespretno del; ue
pak. Fumbling, fombi'ng, Kane on
Foe, umom dis, para; gio;
tlapnja; taština. —, v. i, pušiti se,
dimili se, isparivati se; bješnjeti,
arditi ae. — v. t, na dimu mužiti,
pomet. g X iL balega fed
umeta, fja'm*e, o. pl
arna i €. d.) Fumette, ffamet’, x.
vonj po divljači,
FON 34
Famid, fja'm'd, a. zadimljen, dimljiv.
Pomigate, fjum'gćt, v. t. kadili;
zadimii; pariti. Fumigation, lju-
m*gč'ššn, n. kađenje, parenje.
Fumitory, fju'm“ttr?, n. dimnjača (bit).
Famous, fjo'm’s, Famy, fju'n’, a.
koji se puši, dimi.
Fun, fon, n. šala, pošalica.
Fanambulist, fjenšm'bjulit, n. pe
livan.
Fanction, fonk'ščn, n. vršenje, obav-
ljanje službe; posao, služba, vanje
djelovanje (organa, duha); obred;
funkcija. — al, a. služben. — ary,
činovnik; sila šo djeluje.
Fond, fond, m. glavnica; zaklada;
zaliha, blago, obilje; novac; — #,
pl.gotovina, dršavni papiri, državne
lužnice, dionice. —, v. t. uložiti
novac; uzeti u glavnicu, uglavniči
— holder, glavničar, dioničar; —
les, bez novaca, bez glavnice.
Fuadament, fontdment, m. temelj;
zadnjica.
Fundamental, fond*men't*l, a (-- ly,
adv.) temeljni, oemovni, bitni, glavni.
+ m. temelj, osu
Funebrial, fjunibrsi, a, pogrebni.
Funeral, "sa nesh m. pogreb, ukop,
Proved 8. pogrebni, nadgrobni,
mi,
mrtvački.
Funereal, fjuni'r*!, a. pogrebni, ža-
lobni
Fungiform, fon'dž*fi'm, a, kao gljiva.
Fungite, fon'džajt. n. fungit (mineral).
Fungous, f0n'g*s, a. spužvast; poput
gi
Fangus, fon'g*s, n. spužva, 00.
Fre fukn Bova
loko. Funicular, {junikjal™, a,
Slaknat
Fonk, fonk, n. smrad; strah; strati-
vica.
amrdjeti; strašiti se. Funky, fon’
a. strake, u strahu.
Panel, fon'l, n. lijevak; dimnjak;
A re, — shaped, poput
ti ka.
Funny, fon", a. šaljiv, smiješan, veseo.
—, 0. laki čamac.
9
2 FUR
Far, f0', 0. krzno; dlaka. —, v. t.
postaviti krznom, pail i kranom.
— red, obložen (u. pr. jezik) —
cap, šubara; — cloak, bunda; —
merchant, krznar.
Faraceous, {jaré’é®s, a. kradljiv.
Farbelow, f0"b'16, n. nabori na rudu
haljine. —, v. t. obrubiti naborima.
Furbish, fovb%, v. t. i i. čistiti, gla-
diti, laštiti. — er, n, čistilac, la-
štilac,
Farcate, fo"ket, a. račvast.
Farcation,
fke'sn, m. razdeojenje,
mje ; račve.
, m. krasta. Furfuraceous,
a. krastao, grintav.
Furious, fjurs, a. (— ly, adv.) bi-
; žestok.
Parlong, forlong, n. osmina engleske
milje
Furlough, forlo, m. dopust.
Furnace, f0"n's, m. peć; taliona.
Furnish, f0"n*3, v. t. opskrbiti, mu
djeli; nabaviti,
opremi opresii; namjestiti, mab-
dj ukrasiti; davati,
pružali, ‘prinadall — er, n. nabave
ljač, dobavljač; namještalac.
ing, n, namještaj, oprema.
Parnitare, 1"o'ć", u. namješlaj. po-
.étvo ; oprema.
Furrier, for, g. krznar. Furriery,
fort n Brmarija; trgovina kr-
znom. Farring, for*ng, n. postava
od krzna.
Farrow, ford, n. brazda; ares pruga;
žlijeb. —, v. t. bi i
namrit
Farry, for“, a. odjeven krmom; od
rzna.
Farther, fordhčr, a.
krajnji, a one strane;
potanje okolnosti, —, tiv.
jošte, suviše; — more, jošte
osim toga; — most, najdalji
nji, najdalje. —, v. t. unaprijediti,
pomagati, podupirati,
FUR
Fartherance, fo"dh'r'ns, u. unapre-
đenje, napredak, podupiranje, po-
Furtherer, fordh'r™, n. promicalac,
unapređivalac.
Parthersome, fo"dh""som, a. probi-
tačan.
Farthest, fovdh*st, a. najdalji; at
the —, najkamnije, najdalje. —
ady. nejdalie '
Fartive, fort, a ulvaden, tani
skriven. — ly, ad. kradom, krišom,
- Purancle, fjt'r'nkl, n. čir, poganac.
Pury, fjvr, n. bjemnilo, bjemoća, ma-
mitostj Yutina, jarost; oduševljenje;
'bijema Sena, furija.
Fare, fo n. žulilovka, glađeš (Bil.),
Parry, f0"1%, a odrasao u gladeš, pun
Puse, fosk, Puscous, fos'k's, a. taman,
mrk, ened, crnkast.
Faso, fox, v. t. resto
s, oka eo
Fuse, Sud (Fuse) n. pripaljača,
Jtšlj; guba; figions m raketa; vreteno
pređe, vreteno u
a coy geet
peter ree A. vretenast.
Fusil, (jar), u. lako gušio orcteno,
—/a. taljio; tečan, tekući
Fui ets Fusilier, fazi", n. puškar,
ie a == puškaranje,
lon, fja'ž“n, n. taljenje, fopijenje
Ujesen stapanje, ;
Pus, fos, m. rek gikajaka imately bučna
radinost. —, V. i. u oči udarali,
Bučati Bes potrebe. Fussy, f00", a.
dučan, nemiran, kao u
Past, fost, n. fps je (od stupa);
tubijic sadah, ton;
je na
plijesan,
i; staliti,
90; oliti
343
* GAB
Fustian, fee'tjo, forčtn, a. orata
Sai dombast. —, &. od porkalo;
Fustic, oi ov a dato deve, rujevina.
Pust: Galina,
West Portigehos, Tang a, be
nis kid B, tuhljivost, pli-
jesan, Fusty, fist", a. tu
Futile, py a. nemalan, ništov,
ništetan.
Patty, fiutil", u. promote, ništa
Futtotk, (00%, m. reira od Breda;
first — s, ljukođ.
Pature, ave", a. budući. —, & buded. — 2 a bus
dude orijoms, badudnost i for
the —, da. Fu-
napredak, u buduća.
tarity, "quiere, a budućnost.
Pars, f0z, n sitne, lake čestice (poput
prašine), ; tvar, što se lako
dopari. pr? V. i. raspasti s6 u siine
Fozsball, forbAl, n, puša, pvhara
wie tal. tdi. opojiti, opiti se,
Fy, faj, int. pi!
a.
G, (ati), g, glasbi G;
tat pr Get (dat tied
ane Ab, n. usla, brbljanje,
Gabardine; gabvatny, 1. debela gornja
haljina, kaftan.
Gabbery, gšb"r', m. brbljanje,
Gabble, gib/l, v. i. brdyati, sumlati.
ak n, brbljanje, Paatished Gabbler,
guy , m. drdljavac.
Gabel, gobi, n. pores, pores na so.
Gabion, g&b"n, n. koš (napunjen
zemljom, za saštiu u ratu).
Gable, ge’bl, n. sabat,
Gaby, g&b*, 1. glupak,
—ni
GAD
Gad, EM, 2. Hin dips od čelika;
Hljak; oslan. —, v. |. akitati se,
tumarati,
Gadder, gid’, n. skitnica, klateš.
Gadding, gid*og, n. ekitanje, bes-
odity gid’fiaj, n. obad.
Gadwall, fad'wil, n. patka kreketaljka.
Gael, gél, n. škotski brđanin, Gel.
Gaelic, gal'k, a. gelski.
Gaff, gif, 0. ostoe, kuka; soha, sohe-
rica (na jedrilu).
x Lp, n Koi na luku;
gia, n cek: ‘iojim se usa za.
—, vt zače-
Hoke mjesta mut
pil mia ra sona.
Gage, gdi, n. salog, Jomatoo ; ruka-
vica (sa izasiv).
Gage, Gauge, godi, n. baldarska
mjera; mjerilo; propisana mjera ;
(koliko tone). si H 4
ismj lauger,
grdke no pede ocijeni lager, ger,
algae, ee", m. koji začepi usta;
Gagele ie I, v. t. gakati.
gers fie get’, m. veselont ; ra-
dost, veselje; , nakit, sjaj,
Kidenost.
Gaily. Gayly, gel, adv, veselo.
Gain, gén, B. zarez, usjek; kosi nad-
vod, istačak (u graditeljstou).
Guin, gen, v. {debits sedobit, o
jitš; predobiti, pobijedi stići,
postići d dosti; naprijed (o satu);
koristovati
be: bogati se) (on) Ton) nad se
odi dobiti na. svoja ruku s
dobitak, korist, probitak,, višak.
Gainable, ge'n'bl, a. što se može do-
biti, postići.
Qaine1. ge’n™, 0. dobivalac, dobitnik.
Gainfui, gčn'ful, a. (— ly. adv) pro-
ditačan, za uhar, koristan. — ness,
bitagnost; korist, hasna.
, gén'l’s, a, bes dobitka, ne- |
Qui
344
GAL
koristan. — ness, n. beskorisnost.
Gainsay, Ben's, v. t. protuelovité ;
nijekali, poricati. — er, prigovara-
lac, nijekalac, protivnik.
Gainst, gčnst, a jeo Against.
Qairish, ge'rs, a.
svečanost.
je, g*lak’ttk, a. mliježan.
Galactite, gil*ktajt, a. mliječanac
(kamen).
Galanga, glao'gt, m. galgan (
Galaxy, Bal *ke*, m. mliječni put
Gilsasen, gal’b'n'm, n. galban, vrata
amole,
ale, gél, u pjetar; (Am) pobuđeno,
trast; voskovac (biljka). —, w. i.
gjetrom jedriti.
Qalena, g?li'n’, n. olovica.
Galimatias, gal*ma'š*s,n. golimatijaa;
zbrka; sbrkan govor, bez repa i
adinos, Galtipat, gli"pčt, m. bija
smola od omo
bolja; — stone, tad komo =
(— nut), šišta. —, n. utre, rana,
žulj, odrta koša, —, v. t.
iy md ec, uri
Gallant, gan, ri iy, adv.) Ara.
it; divan, krasan.
hrabrost, plemenitost. — ry. 2. giz-
plemenitost.
udeoram, uljudan; ljen.
i. udvarati, ašikovati.
Gallon“ ‘at un m. galiona, veliki
njolski bi
ery, pitied 1B. galerija, dugi ho-
ole duga doorana; sbirka sika;
epen —, dokeat, shod.
GaL
Galley, ar, D. galija; kuhinja (na
ciara, galj"d, a. veseo. —, m.
mjeki starinski
Gallic, gal, Kad acid. žičana
kiselina. —, a. galski. Gallicism,
palesizm, u. .galicieam, francuska
Galligaskine, qilghs'k'ns, B. diroke
Gallimanfy/falembie, 1D, emjesa,sbrka,
Gallinaceous, gil*n'išs, a. kokočji.
Galling, gil"ng, a. mrzak, dosadan ;
‘Ho ljuti, srdi.
Gallinule, gal*njal, n. čiska, sarka
(ptica).
Gallipot, ga*pčt, n. ljekarnički lončić.
Gallivant, gal*vant’, v. i. udvarati,
ašikovati.
eal gilvit, p. indéjels čamac.
. gal*n, n. galona (mjera =
mi litre),
Galloon, gtlan“, n. gajtan, trak,
Gallop, ga, n ra trka u pro-
sko
fom. Gaitpade a gal*pad’, n. trčanje
akokom; — w. i. trčati uzagrepes.
Galloper, ‘an n. konj, koji trči
Gallow, cite. vt prentrašiti.
Galloway, gšl*wa, n. mals konj.
Gallows, gšlor, gii*e, n. vješala;
Gally, gil”, a. učen, gorak.
Galosh, . galoša.
Galore, gir, ai lato.
Galvanic, gčivan"k, a. galeanski. Gal-
. gil'etnism, n. galoanizam.
Galvanise, gal’'vngjt, nt galva-
nizati, umjetno oživiti.
am’bl, Pa igrati pokorio
nt i, iti u
cond, ‘Gambler, glm'bi“, m
Gambling, Koga birag. m. igra, igranje;
— house, igraonica.
Gumboge, gambor, gimbat’, n. gamba
@ambol, Ck m. i, skakati, ska-
dulati. —, n. skok.
845
| Gambrel, gim’br'l, n. pikolj, čukalj,
tkoljenica; priječnjak.
GAP
loviti; hrabar, srčan, odlučan, pri-
Hadan (for. 8. t.), dorastao (to 8. th
— ness, odlučnost, hrabrost.
Gameful, gém‘ful, a. veseo, pun di-
oljači.
UJ
Gamesome, gém’s'm, a. šaljiv, ne-
stalan, by obiji — ness,
šaljivost, obijest.
Gamester. gčm'st“, n. igrač, karlaš.
Gaming, gonna, D. igra, igranje.
Gammer, gim’, n. starica.
Gammon, Ama. n. šunka; igra:
obmana, prijevara. —, ¥. t. posoliti,
sušiti u dimu; podrugivati se, varati.
Gamat, gim“, 2. glasbene ljutvica,
Ganch, Gaanch, ganš. gin’, v. t.
nabiti na kolac,
Gander, lado, nak
n , rulia,
Cia; boards deka a luk
oanje; — daju prozbeni dani; -
voy. prolaz, hodnik, srednji hodnik
u engl. parlamentu. —, v. i, ići.
Ganglion, & gloglisn, n. ganglija, uslina
eine’ gin’grin, n. vučac; gnjt-
bods. —, v. 1 imati vučac. Gan-
nous, a ima
ereno tf pisem g, & koji
Gunnet pada m. bluna (morska
plica).
Gantlet, guatlet, n. abe, trčanje
kroz šibe.
Gaol, Jail, džčl, m. zatvor, tamnica.
Gaoler, d2@1", n. tamničar.
Gap, gšp, n. otvor; pukotina; prolom;
rupa, prasnina; klanac, gudura,
+ adrijdo; — toothed, ed, a. kremub,
širbav,
GAP
fiape, gčp, ajevati; Blejati, si-
jati, zuriti; sinuli; čeznuli, težiti
razvaliti (nata), rastvoriti se; vikati
otcorenim ustima. Gaper, gč'p", n.
sijevalo; sijalo, surla; koji za čim
čeme.
Garb, gr, 2. n. haljina, odje kroj,
nošnja; držanje, ponašanje. —, v. t.
odjebi, obući.
Garbage, ga"b'dt, n. drob, utroba,
crijeva; smrad, imet. —, Vv. ti ise
vadili utrobu.
m ga bm. krovna itica, trenica
able, garb, v.
larble, garbl, v. t. rešetati, prosij
dirati, čuti; ,. nagrditi,
Garbler. gubI™, m. izbirač; distilac;
kvariti, nogrdinaš, Garbles, gable,
n. pl. otpaci, otrebine,
arbour BRA, m. podnice (na
brodu),
Garden, gi"dn, n. ort; — mould,
zemlja crnica; — plot, sad,
njak; — staff, poorde; — tillage,
je vrta. Gardener, grdno,
n. vrtlar. Gardening, ga'd'n*ng, n.
vrtlarstvo.
Gardon, pirata, m. žodorka (riba).
Gare. ge, n
Garganey, Pon "an drža, žežnja
(vrata divije patke).
Gargari or rizm, n. vođa za
ETE Tradl gri. ero
. 2
Cargle, eget grgolati; žuboriti.
n
Garišh, gori, 8, aja, javan, koji
ijepljuje ; razuzdan, obijeston ;
nestalan. — ness, 0. sjaj; rasueda-
nost; Ynestalnost.
Garland, ga"išnd, n. vijenac; grotuja.
a —, vet. ovji i cpa heb, jak.
arlic, garitk, n. dijeli češnjak.
Garment garm'nt, m. odijelo, odjeća,
haljina.
Garner, ga"n“, nm. ditnica, —, v. t
aasuli Filo u žitnicu, nakupili, na-
346
ogra, . Ba
araet, gaa", m. granat; leto (vrsta
užeta na brodk. |
GAS
Garnish, ga"u'š, v. t. opekrbiti, maše
opremiti; nakititi, ukrasiti
okovati; optočiti (haljinu) ; oskrbiti;
dozvati. —, n. ukras, nakit; optok
(haljine), okov. — er, n. snabdjevač,
. — ment, ukras, nakit;
poziv.
Garniture, ga"n'čč“, n. oprema, ukras,
garnitura,
Garret, gir*t, n. tavan; lavanica,
Garreteer, gir m. koji stanujs u
potkrovnics,
Garrison, girtstn, m. posada garni-
zona, —, v. t. napuniti oojskom,
metnuts posadu.
Garrote, g*rdt’, Garrotte, g*rdt’, n.
garota, konopac ili željezo, kojima.
zločince dave. —, v. t. udaviti La
zanjem garote oko wala;
napasti i saguditi. Garroter, ek,
a gull
Garraious, girjul’s, a. (— ly, adv.d
brbljav. — nes, Garrelity, glija
m. drdljavost,
Garter, gart™, n. podveza. —, v. t.
li podvezom; uresiti rodom od
podveze.
Garth, garth, n. dvorište, mali ort;
ene jas; — man, pre
KLIZE —_ oak plin plin-
sko avjelo, plinska rasvjeta; —
pipe, plinska cijev.
Gasconade, glak'nčd', n. hvastanje.
Gaseous, gis'j*s, ghis, gita, go'j'e,
0 8 čas,
Gash, . t. duboko raniti, zasjeći,
roe duboka, otvorena rana;
, brazgotina.
aaa, gistPketn, n.
ranje u plin. Gasify, gas”
pretvoriti u plin.
Gasket, girs m. (plomo spleteni)
‘ea
pve te
Gur gasp, v. wie teško dihati, dahtati,
sopiti; česnuti za čim. —, v. t. ia
dahnuti, —, n. otvaranje watiju
(kada dišeš), teško dihanje ;-dah.
GAS
Gaster, gie’t*, u. šeludac, trbuh.
‘Gastric, glrtrk, a. želudažni, Gas-
tronome, gis’tr'ndm, n. aladokusac.
Gate, got, m. vrata, glasna vrata;
prolaz, ulas, put, olvor; — way,
cela, kapija.
Gather, esate v. t. brati, pobirati;
skupljali; žeti; dobiti; za-
(from); skupili, smotati, 2a-
viti; nabrati (u nabore); to — hoad,
dozreti (o čiru); to — flesh, debljati;
to — rust, rđati; to — breath,
odahnuti, oporaviti Zi to — ground
strength,
ugrušati se; to — to matter, gno-
jiti se; to — to a head, gnojići se,
docreti. —, m. nabor. Gatherable,
gidh*rbl,' a. ito se može sabrati,
sabijadis.” Gatheres, gadi“, m.
sakupi berač.
sabirač,
Gathering, gadh’*rng, ae saku-
pi jeja sbiranje; skupština, zbor;
ais ed gid, 2.
blistavilo,
joka, nakit,
Gaudery,
gi'dšr, n. blistavilo, gisda, aaj.
Gandiness, gid*nes, n. gizdavost, ki-
ost, neukusan nakit.
8, (— ily, adv,
andy, "Gawdy, gid,
jan,
ay. ‘elani dan,
dan, svečanost.
Gauge, godi, propisana mjera, bai:
darska_ mjera; eye te
baidariti, izmjerši — 1,0. baždar.
Gaum, gim, v. t. namasati.
Gaunt, gant, gant, a. mršav, suh.
Gauntlet, gšntit, n. željezna ruka-
raćena rukavica.
LE rijetka prozirna
irene Ganty, g giz", a.
poput gaza, kao koprena,
Gave, gév, imperf. od to giv
Gavel, giv'l, n. rukovet, snop
g šaka; pređujednički ček čekić (mje.
zvone).
Garlock gav'ldk, n. koplje, sulica,
347
GEH
Gavial, go'v"l, n. det. indijski kro-
kodil.
Gavot, grči, n. gavota, njeki ples.
Gawk, gšk, u. kukavica; luda, bona
Guviy, att gškt, a. nespretan, glup, —,
udala, svekan.
Gawn, gla, n brena, kada.
Uavwnute, gla'tri, m podmetači pod
bačve.
Gay, g8, a. — ly, gaily, adv.) veseo,
radostan; rast m; kiden, sjajan,
Jaren, krasan. Gayety, Gaiety,
gent, Gayness, go's, n. veselost,
1081; sje
Gaze, ee, vi. pane pilfiti, blenuti,
oštro re pogleda; diviti se, čuditi ze.
je, oštar pogled, mo-
ranje — to, Gazeebo, g*zi'bo, n.
ti rasgledište, Gazer, gči",n.
bera plina promatrač,
Gazel, gazele, g*zel’, n.
Gazette, g'zet', n. novi;
list, službena vijest. —,
viti čije imenovanje, čiju
(bankrot) u novinama. s dazdeor
giz'ti", m. novinar; vijemik; ge:
ografeki leksikon.
Gazon, g'zdn', n. dusen.
Gean, glo, n. trešnja sitnica,
Gear. git, n. odijelo, oprava; sprava,
oruđe; konjeka oprava, takum;
oprema; oružje; imutak; namještaj,
pokudtoo; kretala, stroj, kolera,
točkovje; in —, u kretanju, u tečaju;
out of —, što ne ide, ne radi, po-
m, —, V. t. oprqviti, opremiti,
obući. —, ¥. i. pristajati, hvatati
. — ing, n. oprava,
Gest, džit m. grlo, lijevalište, otvor
u kalupu.
Beck, gek, D. bieran, budala. —, v.
toi i. rugati se, varati.
Gee, aii, interj. usoik vozača, hi, haj,
aie, hajd! (na demol)
Geese, gis, pl. od goose.
Geest, gist, n. naplavak, nanos.
Gehena, g'hen'", n, pakao,
GEL
Gelation, Gelatine, déeltin, n. &
vina. hladetina, klija. —, Gelati-
nous, dislit*nčt, a. poput hladetine,
šta sadrži kiljevine; tutkala.
Geld, geld, v. t. uškopiti. — ing, m
uškopljen konj.
Gelid, džel*d, a. leden, studen, —
ness, Gelidity, dlid“t, m. ciča,
studen.
Gem, diem, n, dragal, dragi kamen;
jak. —, . ukrasiti dragu-
Fina, nakitu —, mi. pupiti,
p
Geminate, diemnet, w. t. podvo-
džem*nč'ššn,
m. podvostručenje. Gemini, džem"-
naj, n. lizanci. Geminoue, dtem’*-
nt dvostruk, dvogub, dva i dva.
m. kovčežić za
dragulje
emmation, di*mč'in, n. prpčenje.
Gemmeous. déem™ds, a. poput dra.
koji pripada dragom ka-
menju.
Gemmy, diem", a. sjajan; kao dragi
kamen.
Gendarme, džendatm', n. žandar.
Gen.larmery, dženda"m*r*, n. žandasi.
Gender died m. rod, spol; vrsta.
t. rodili, proizvesti.
, — ical, džlosičdš“k, —
doslovni. Genealogy, d2i-
, m. rodoslovlje; tree of —
Genes
“hl,
mil"
—, rodovnil ka
Generable, dženrsbi, a. do se može
roditi, proizvesti.
General, džen'*r'l, opći, općeniti; gla-
oni; zajednički; običan; javan
acceptance, bezuvjetni
e, velita pohara, opća ava-
servant, sluškinja za ovaki
—." općenito ; general;
ica redovnički; in —, u opće.
Generalissimo, dženčršlis*mo, n. vr-
hovni zapovjednik.
Generality, dten*rAlt*, n. općenitost,
cijelost; većina; — ies, pl, općeniti
isrosi.
348
GEN
Genemlization, džen*rtizčića, m.
uopćenje, poopćenje, Generalize,
dten*rlajz, v. t poopditi.
tienerally, dien*r'lt, adv. u opć,
Gonetalship, dten* Pip, n.generatija,
‘jeneralstoo, sapovijednikiso. =
Generanh, denen a. proinođni,
tvorni, koji rađa.
Generate, džen“rčt, v. t roditi, pro-
iy, teor. Generation, dens.
Honjo;
enerative,
dien*rtiv, 1. koji rađa,
tvorni. Generator,
tvorac, proizvađač;
rodni,
džensral", m.
pri la
Generosity, déen’rds"t', m. plemeni-
tost; darežljivost, oelelužnost. Ge-
nerous, déen’r’s, a. (— ly, adv.)
plemenit; veledušan, darešljio; jak:
Tréan; izdašan, obilat. — ness, n.
veledušnost, davešljivost.
Genesis, džen"sis, n. geneza, prva
knjiga Mojeijina; :
Genet, dient, mali španjolski konj.
Genethliac, di*neth'l=k, a. koji. pre
puda rođendanu, za rođendan
Genetic, di*net"k, a. genetičan.
Geneva, di*ni’v’, m. borovička.
Genial, dži'n“i, a. (— ly, adv.) rodni
ini; naravon, pi
volani veseo, rado:
duhovit. Genial ity, diiotalt, m
veselost, radost, srdačno, pri-
jaznost.
Geniculate, di*nik'julčt, a. koljena,
člankovit, čvorovit,
Genital, džen" 42], a. epolni.
Genitive, džen“tiv, n. drugi pode
Genitor, dtent™, n. roditelj, otac.
Geniture, adtentj0", p. rođenje,
Genius, eran , me duh, dobar dak;
či i oxo svojatoo; eposobmost,
veleum.
feat, a. V, Gentle.j
GEN
Gentee!, džentil', a. (— ly, adv.)
otmen, pristojan; uljudan, uglađen:
pristao, lijepo obučen. — nee», 0.
uljudnost, pristojnost, uglađenos!,
otmenost.
Gentian, džen'ššn, n. sirištara, vla-
disaoka, (bil,)
Gentile, di dient ‘tail panda
nezn poga1
Gentilism, deewtajlizm, B. nesna-
boltwo,
Gentilitial, — litious, džemtsliš“, —
lii*s, a. narodni, domaći, prirođen,
Par vati, m. plemenitost ;
plemstvo ; tugladenost, umiljatost,
Gentilize, 'Ažen'tslaje, ve i, šivjeti
cemens, gospodski; živjeti kdo po-
Gentle, “dten'tl, a, (gently, adv.) ple-
monit, oimen; uglađen, uljuden ;
iljat, prijatan ; nježan ;
Tessie ljubav; bay 2 o. go
spoda; — hearted, prijatan, dobar;
— Kind, Blag. windan. —,'n. ple:
mid; crvid, ličinka (za meku). —,
s. t. oplemeniti, ubladiti.
Gentleman, džen'timšn, n. A
odlična roda; Ee. sae
ve
bedehamber, kraljevski S
Gentlemanlike, dien’tlm’nlajk, Gen-
tlomanly, diem nako a. prie
*nes, m. Oe
€. om bi džen'tin ps
jentleness, džen'tines, n.
uljudnost, pristojnost, blagost, nješ-
» nost, dobrota.
Gentlewoman, déen‘tlwam'n, n. od-
lična gospoja.
Gentoo. Ši didnt“, a. Hindu; indijski
Gentry, weg dete, u. ofment stalež;
niže plemstvo; gospoda.
349
GER
Genuferion, dženjafek'i“n, n. pri-
gibanje, kl
Genuine, džen'juin, a. (— ly, adv.)
istinit, pravi, dobar, naravski, pri-
redan, Gist, nese, m. čistoća, isti-
nitost, nepokvarenosi
Genus, vate wa, a ros grt
entric, diiosen’t a. zemljo
aredan, goocentrički.
Geode, dši'čd, n. kukanac (kame)
Geodeoy, dtičdne, m. zemliomjersho,
Geodesic, — doti, diodes, —_
det*k,
hia n. rudosnanac.
Geognošt, ating
Geognosy, dé*ig’n’s', Geognosir,
, ge
gren ‘8's, m. zemljesnanatoo,
Googony, i diišg*n*, n. nauka o po-
slanju zemlji
Geographer, déidg’r'f™, u. semljopisac,
Geographical, Atiograt kh), a. (—
ally, adv.) zemljopisni, geografski.
Geography, džišg'rti, m. zemljopis,
ene diiolddt"k*l, a. GS
loški. Geologist, dei
Geology, “aiterndi, »
Geomancy, diTomang" m. oročanje
po točkoma, criama i slikama u
Žrakini ili zemlji
Geometer, džidm“t", Geometrician,
dtiom*triš*n, n. geometar, mjernik
Geometric, — ical, džiomet'r*k,
“kil, a. (— ically, adv.) geometrični
mjeratveni.
Geometry, dtičm“tr', m. geometrija,
mjersivo, zemljomjeratvo.
Geoponic, dsfopoak, a ratarski
George, dtade, m. Juraj; ali
8 di; yellow —, gini (slatan nowur).
Georgic, dždrdi*k, a. seoski, ladanjaki,
ralarski.
Geranium, diram, a. ždralinjak
(Bika.
Gerbe, dio'b, n. plamen.
GER
Gerfalcon, džio"fškn, n. vrsta sokola,
@erm, džO'm, n. Mica, zametak.
German, džo"m*, rođeni, pravi;
i. —, Di Nijemac; njemački
jezik. — ate, frula; — ocean,
sjeverno
Germander, i dišman'd", dža"m5nd"',
m. dubačac, (biljka)
Germane, di°mén’, a. srodan, u rodu.
Germanic, dt*man"k, a. germanski,
njemački. Germanism, džo"m*nizm,
D. germanizam. njemački način go-
'vora. germane ize, domaja, nt
nijemčiti, ponijemčiti
Germen, dida, klica. Germinal,
dto'mea'l, 8. He se tiče klice, za-
inant, diovm*n*nt, a. Xo Mica.
te, ddormenst, v. i. Mijat,
klicati. Germination, dio'm*na'š*n,
n 2 janie Klicanje; vrijeme kli-
Mersrmande, gertman'dš', v, i, kod
samovoljno postupati.
anu džeršnd, m. gerun
grinder, cjepidlaka, silničar.
Gest, džest, n. odmorak na: putu;
kvetuja; junačko djelo; junačka
pjemma.
Qestation, džtstš'š*n, n. trudnoća.
Gestatory, dées’t't'r, a. nosiv; što
se tiče trudnoće,
Qestic, džes't'k, 8. što ae tiče držanja,
kretanja tijela, lica.
Gesticulate, ditstik’jalet, v. i. govoreć
mahati rukama, praviti razne kret-
nje, kriviti se. —, v. t. kretnjom
še izrazili. Gesticu stion, dićsti-
kjvla'ššn, n. mahanje ruku, kretnja.
esticulator, diestikjulat“, a: koji
pri groom maše rukama, pravi
oskar. dies'é*, n. kretanje, držanje,
tite,
eek get, V. t. dobiti, postići, polučiti;
zaslužiti; zadobiti; sgrubiti, uh
tili; razumjeti,
navesti; it
poprimiti; dobavit
the better of s. og njekoga roladati;
nu što; primiti,
$50
‘ort
to — the day, pobijediti; to —
ground, širiti se; to — the start,
preteći, izmaći pred kim; to — a
cold, prehladiti se; to — the slip,
propasti; to — a wife, oženiti se 5
;; to — ready,
pripraviti, zgotoviti; to — by heart,
naučiti na pamet; — you, gone!
odlazi! nosi se! to — road, i
vesti, iznijeti, razglasiti; to — away,
odni; luseti, odvratiti, ukloniti ;
to— down, donijeti dolje, progutati ;
to — from, oduzeti, otkinuti; to
— in, unijeti, pokupiti, epraviti,
miješati; to — a thing into one's
head, uvrtjeti što_sebi u glavu, za-
inatiti se; to — off, svući, odvući,
odnijeti, izvući osloboditi, prodati ;
to — on, obući; to — oat, izvaditi,
izvesti, izvući, izmamiti; to — over,
prenijeti, prevesti, svladati, dokraj-
eis to — through, provući, svršiti;
to — up, dignuli, prirediti, epre-
midi, remi naučiti. —,
5 id; bivati, postati
biti; to — asleep,” zaspati; to
better, oporaviti se; to — clei
loose, osloboditi se, riješiti se, uteći
to — to shore, pristati; to —
drunk, opiti se; to — low, past.
te to — quit, rid, oprostiti
se; to — about, abroad,
dod na vidjelo, razglasiti se; to —
ahead, along, napredovati; to —
among, doći, zapasti među; to —
at, stići, postići, doskočiti (kome,
čemu) to — Pia otići, udaljiti
se; to — back, natrag; to
before, preteći; to — behind, za-
ostati; to — down, sići, ui; to
— forward, napredovati; to —
from, odutati, oprostiti se; to —
to, ući, dodi;
i se, ulagati se kod koga; the
dani Livaju kraći; to
ajahati; to — on, doći
gore, napr jed, napredovati; to —
on one’s feet, ustati; to — out
, .
r, etter, get, n, koji dobiva, nabavlja,
; kopač.
Pomno , 2. dobivanja
ing, get*ng, je, izva:
Gewgaw, gig, 1. igračke, trice. —,
tav.
a. neznatan,
Ghastliness, gast'nes, 2 jad
; grozan, tan
a astiy, ut a. grozan, strašan,
etek, govk'n, m. kisi krastavac,
Ghost, gs Kol n. duh, duša; to give
up the —, izdahnuti; avet, utvara;
gjena. — ‘less, a. bes duha, bee
Života. — like, poput duha, sa-
dlastan.
Ghostliness, gosti*nes, n. duhovnost.
Ghostly, gost)", a. duhovan, du-
devan; kao utvara, sablastan.
Giant, diaj*nt, m. gorostas, orijaš,
—, &. gorostasan, an.
aie fh “da
Hantlike ni
džajvati', rek A
Giantship, nthip, m. gorostas-
nost, svojatvo diva,
Giaour, dlan, n. daurin,
Gibberish, gib’*rié, a.
slovički, nerazumljiv,
“m
vački jesik, čavrljanje.
Gibbet, di sub a sjedala; stup od
, De gege-
bosi ai, U
obit, bai bows, pda, ae Ce i
Bex] grbav;
Gibcat, gib'kšt, n, mačak,
GIL
Gibe, diajb, v, i. i t. rugati se, pod-
rugivati se, bockati, sadirkivati. —,
n region zadirki:
sate. Gin fn, b'ngl, adu.
in; )'b*ny iv.
sires, ah ely, diay b'ngl,
Qibleta, džib/ltc, n. pl. drob od guske.
Gibstaff, diib’staf, n. motka za mic
renje dubljine, vodomjer ; motka
Gib gt, -n. mećljanja(ošja Bote,
i |, Ds je (e y.
| Saal gidnog, hn. nerejeetica,
srtoglavica ; nepostojanost, nestal-
prevrtijivost ; lakoumnost.
brained,
on ortega, nestalan, prevriljio ; —
Thi h erie os,
Gift, sift, 2 D. dar, poklon; darivanje;
- headed,
pravo darovanja, podijeljenja ; dar,
caps deeds of oo daremnija. o
sapis; deed, of noon -
v. t nadariti 7
gift, giftd, “a nadaren, darovi
nadahnut. — ness, n. darovitost ;
ag gee šorki pl
m ;
akoumna Facto at
luki, dugi i uski čamac; ostve. —,
v. t hvatati i biti ribe ostvama;
roditi, proizvesti; brzo kretati,
Gigantean, diajgin't*o, Gigantic,
ajgin't*k, a. gorostasan, ogroman.
Giggle, gig’l, v. i. kikotatt se, ceriti
a. —, 0. kikotanje, — Giggler,
gig a ko ae kikota, koji se
Bigot “ages, m. ovnujski, tkoptev
ong gid, 1. t. poslatiti, Gilder,
2. pesladioad. Gilding, gil'd*ng,
ail, gil, m. tee u rib); pododj a
flap, koža od škrga; — lid, poklo-
pac od škrge. —, Ghyll, gil, klanac,
četvrt
; - J
GIL
pinte (injero); (ramadana) djevojka ;
dohričanica, kotarac (bljka); zivo
od trava.
ady flower, dst dtil*Baa", n. drijemovac,
sit sit, imp. ¢ p. one ny gild; —
= head slatosko, podlanica (ribe).
Gi ait m ,
gi ih daimvbti" a pl. dos kolut,
oojne sisi morska sjovernica
oisenek, diimkrik, m. šgračke,
oim Gimblet, gim'it, a. evrdao.
; okrenuti sidro.
Gimp, die Tap a a ijn, biden. —, gimp,
; — bread,
Gi gent, dkin’d3"1*, adv. lijepo, po-
Gingerous, dtin'ditr's, a. kao đumbir.
Gingham, ging*m, n. prugesia pa-
Gingival, dštndtaj'v"i, a. Ko je od
demi, što pripada demima
‘, (mesu
glagle “dili, V. Ju
ingle, džin'g le.
Ginnet, džin"t, n. nj.
Gip, dip, | t. vaditi sleđevima (rin-
gama)
Gipsy. Gypsie, džip'at, o.
cigenka ornamanjaso Ho ed
ganski jesik. —, m ciganski.
Giraffe, di*raf, n. žirafa. .
Girandole, ‘atirndol, n, veliki svi
Girasole, džir*sol, n. suncokret,
Gird, god, v. t. opasati; obviti,
>, m. i. (at) Bockati, ru“
poke —, m. bodac; ruganje, pod-
352
Giv
Girder, govd“, n. greda, tram, rože-,
nica; rugač.
Girdle, go"dl, n. pojne, pas; thanica,
opeeg okov; to have under one's
Krke in Si maa
kopči Dale poje. Order,
evd', a. jt opaka ganar ši
on, gol m. djevojka; srudać od
dvije godine.
Girlhood, gorthud, n. djevojaštvo.
Girl gori, pred nad) dje-
vojački. — ness, n. djevojači ca 'ka ćud,
inka eta igle (ribe).
imp. i p. p. od to
Sink pv amd poi mPa
» Polprug; opeeg. —, ¥. t
poor .
Gist, dšist, u. glasna točka (tuša š
£. d.); Ho je glavno, jesgra.
gi gih, n. peprika.
rada
fine aie giv, v. Cap pao a Pp Lorem) given)
dat, izdati; pore ostaviti ; va
pustili; tered; zadali; to to — oneself
to, podati ee; to — a bill of ex-
change, izdati mjenicu; to — #. 0,
call sornuti s; to — a challenge,
izasvati (na mejdan); to — a guess,
nagađati, misliti; to — the lie to
ulašjto— 0.0.
look
|. 46;
rive nent, odlučiti, presudići; to
toate, dai dopust, dozvoliti j to —
one's mind to, daš se na što, pe-,
siti na ito; to — offence, srdii.
Gizzard, “2 n. želudac (u ptica).
g ra, a. 90, golulas,
#1, a. leden,
Sicily gir ve hd i aledits,
gee, m. ina, ledenjak.
Bel, ‘a8, ‘dae a tirana, obe
"ži gla, a. a, ly = 2
krasan; am - ol
"e, voreli me, —, Gladden, Bika,
wet, itt, rasverelitt; veseliti ec,
358
OLA
Glade, lade, gld, a provianak (u čumi);
otvorano mjesto u *
Giadiate, pizdek a. poput mala.
Gladi anal, ha
qawerea! Gia: Gia.
sition,
Gladly, gl ra e: ita volje, 2
Gladness, glad'n*, n.
Gladsome, glid’s'm, ey aes a)
fade, = mess, vesel;
Ghir, gis, n. 5 olus. — vt.
namazati Glairy, gl'r,.
a. djelančast; slutav, sluzast,
Glamour, gl, 2. žar, opojna.
Glance, glins, n. ionak, bijesak, gas
jajati wa’ proline modi .
sjajati se; i;
da ; naćuknuti, emjerat ;
Gland, anna, 2. Réjesda; — s, pl.
Bolest šlijesda.
Glanders, sland, i a ah pokaje
bolen). Glan-
ered, glin’ a taj ee sakegie,
ferred (konj).
đi diform, € glin'dsfi'm, a. želudast,
odala, gust, a. nda,
indale, šljezdica,
atti. eect © — ous, — *s,
Glare, gline. Li t. Blistati se, svje-
Ulucati, sijati se, vijevati; sablijašti“,
Bliještać; piljiti, bulji; bacati,
puštati (zrake, ayjetlo tt, ad). —,
m. ajaj, Blistanje, sijevak, dlijesak;
bial oly Bijesan pogled; ( — ice) sjajni,
fren ia ‘rs, a. bjelandast.
Glating, gle'rng, a. (— ly adv.)
‘fafa efjetan; oči jaan, Ho udara
Glass, ae m. staklo; čala; srcalo,
ogledalo; (weather —) dakomjer ;
GLA
(optic —) dalekozor; (hour —
(pte ) (hour —) piel
staklo; ostakliti, gleđeisati. — beads,
biserna zrna od stakla; blower,
razduvač stakla; — ful, puna čaša;
— grinder, brusar stakla; — maker,
staklar; — man, trgovac staklom,
staklar; —metal, rastopljeno staklo;
— painter, slikar na staklu; —
ware, staklenina ;— works, staklana;
— wort, caklenjača (biljka).
Glassiness, glšs*nes, n. staklovitost,
sjaj, staklena glačina.
oisay, sits, a abien, wablovit,
staklo,
poput sreala,
viškom gliko' ‘mm, n. selena mrena
Glaucous, giš'kča, a. eat
aco, 8 plavuino-siv,
Glave, glév, n. mač.
Glaver, give, v. t. i i. umiljavals se,
Baro gles, rt» y. t. metnuéé atakla, okna;
081 saath.
Glazer, gle's®, D. laštilac,
Glazier, gles, n. staklar.
Ginze ee m. ostaklica,
Peka a, aš lata et
Mara
Gleany, i'm’, a. Bistav, sjajan.
@lean, slat» rapa does
sabirati, skuplji
Glebe, glib, n. gruda; (o, zemlja,
Jebe, glib, u. lo,
njiva; zemlja ito pripada kojoj šupi;
— house, Plovanija. Gleby, glib,
giba ii thon fe jed, kokošar.
Glee, gli, m. veselje, radost; šala;
žulja jemo; pjevanje. — fal,
— man,
leek, jesk, glik, a ola, ruganja.
354
GLO
Gleet, glit, n. rijetki
geays ee tet aie rt, ry ‘gos
alee fies glen, n. dolina,
, gušura.
Glib, glib, a. Kk v.) gladak,
Hisao; lak, hitar. —, v. & ugladići;
gitopiti, — ness, m. plašino, klis-
Glide, glajd, v. i. kisi, sklizati: ee,
omicali s, —, m. kisanje;
Fumanje.
Glider, glad, 0. koji se able, koji
elim, glim, 1. svjetlo, svjetiljka,
Glimmer, glim*, mi. listati, sijati
se, trepljeti; osvitati. —, n. slaba
avjellost, svjetlucanje;: tinjac (ruda).
Glimpse, lipa mi rejetiucati se;
sijeonuti; brzo :
bi jak sjaj reče Orsi poste
Glini lint
Gist, oe 2. jam "macino_ slato.
Glisten ella, ater glie’t™, Glitter,
glit®, dlistaši
stanje, sijanje,
Gloam, "slom, LA ek a
oe. Gio ming git'nteg Re hte
Gicer, gif, s. lji
Glost, glot, v. i Koje jd, curtis
lahat’, “dnosea, Globate, dobe,
abe, ab, n woes anes dtd
al, vijun; —
(oa); - flower, upolin ir —
dl bjelotrn; — trotter, sejeteka
gibam“ gl*bos’, Globons, glo’b's, a.
» krugljast. Globosity, glo-
bds’*t*, n. kruglina.
Globalar, ‘gob « okrugao.
Global, g sbjal, 3. bugles
se Sy
milati; 0 klupko. Glome.
ration, giomreatn, m, što sgučeno,
nagomilano,,
GLO 35
9 GNE “
tiloom, glam, n. mrak, tmica, tama;
sumornost, —, mii biti
taman, mračan, sumoran, sjelan.
—, ¥. t. zamračiti.
Gloominess, gla'm*nes, n. mračnost;
sumornost ; sjeta.
filoomy, g gimi > &.(—ily, adv.) taman;
zlovoljan.
; sjeton, neveseo,
Aeration lth lavljenje,
Glority, git ta, 1, t hoa, slovi
uzvisivati; je
usvisiti
alone fetes ao ey. ade)
slavan, uzvišen; dičan. — ness, D.
~, B vasjabriene, tumač;
ko tumačenje. —, v. t. tumačili,
rasjaMjivati; krivo tumačiti,
Qlossary, glče“r?, u. rječnik,
Glossator, gl'sšt", Glosser, gla",
Glossarist, glds"rist, D. tumač;
rječnika.
Qiossiness, glos’nes, a, sjaj; glačina.
Mlossography, glsbgri, D. pisanje
tumacen)
Gionsology,. * gltačlvdi", m, nauka o
Glottis, €
Glont,
Glove. giv, 2, kodoni VI
=, diti kao prat i nokat; to
throw down the >, izasvati koga;
to take up the —, prišvatiti izasiv.
—, ¥. t. navlačiti rukavice. Glover,
glo M m. rukuvičar.
silo els, žariti se, juriti se,
t. ražariš. —. m
jara, šur.
(lower, glau*', v. i. gledali pozorna,
začuđeno, mrko, erdito, buljiti. —,
mrk, srdšt pogled.
Goze, gt, v. i, lenkawe, slaško gor
voriti, Sai wt kala
—, m. laskanje; prozne
Glozer, n. laskavac.
Hosing, n. laskanje.
Glue, gla, n. klija, tutkal. — boiler,
jar. —, t. klijati, tubal
Keljiti, alijepiti,.
Gluer, n. klijač, lje; "nej
g10"%,2.ljepljip, klijao. nish, glasa,
&. klijast.
Glum, glom, a. žalostan, sjelan, na-
tmuren,
Glame, glam, n, pljeva, Glumaceous,
gloma'šts, Glamous, gla’m's, a.
pljevni.
Qlut, glot, v. t. gutati, žderati, lakomo
progulati; zastiti, presititi, prepuniti
—, m. i, sasiliti se, prejesti se. —,
m. do je proiderano; sitost, zasi-
ćenost; izobilje.
Gluten, po nt n. Gepive. Glutinous,
gla'tnša, a, ljepiv, ljepčiv.
luton, slot: ‘D, Dproidrljivac,isjelica,
raskošnik, Gluttonize, glatnajz, vi.
iderati, prem jesti i piti, ra»-
Gluttonous, glot'n*s,
a. proždrljiv, olaporan, lakom. Glut:
tony, glot'n*, n. proždrljivost, po-
ance gl
lycerin, glit
lyn, glin
Glyph, gli
Glyptic, glip'ttk
baratva; urezanim slikama urešen.
— 8, n. resbarstvo.
Glyptography, gl*ptig’r’?, 0. nauka
5 urezanom kamenju.
nar, pa, Gnarl, jna"), v. i. korčati,
režali,
Qnarl, pa, 9. kvrga, čeor. Qnarled,
naid, a. čoorna!, kori
(nash, niš, v. Lf i, škrgulati, Mkri-
pati zubima.
(inat, nat, n. komarac; — snapper,
ii. gledali. izjedati.
koji glode, izjeda.
(lneiss, ways, a. rulja (or ete kamenja).
erin, D. glicerin,
GNO
Gnome, nam, n, goraki duh; mudra
riječ, Gnomic, Som )_B. poučan.
Gnomon, nč'm'n, n. kazaljka na mun.
čanoj uri, Gnomonic, namčn"k, a.
Ho ae tiče vještine pravljenja sun-
Eandh era; — 8, m. vještina pravljenja
sunčanih
ono nis, & gnostičan. —,
gin, jo, 1 g (orsta antilope).
Go, gi, v. ii, hoditi; stupa!
hodaš; podi, otići, odlaziti; putovati
vrijedi; ši
go to! na posao,
on horseback, jahaš; the report
— es, govori 5 ram ramos se glas;
Me, oe felon s vo iko
; ta set — e
bell — es, svoni; at pala i
kvoriti 00, [do mad,
pobjelnjeti, poludjeti; to — white,
Blijedjeti; to — wrong, zalutati,
po
varati se, griješiti; to— anpanished,
ostali, bits bes kazni; to
child, biti nosed; to — tomi to,
radili protiv; to -— bail, jamčići se,
zajamčiti; to — halves, dijelits
dobitak i gubitak; to — share,
dijeliti; how — your concerns
kako vam je? how — es the night?
koje je noći? to — without
to — to God, biti gif (kod
Se it will — hard, ill, well
with him, bit će mu teško, slo,
dobro; you are gone, propao si;
to — about, obići, pothoatie se,
truditi se, brinuti se; to — abroad,
izići, pod na put @ tudiny), doći
na vidjelo, razglasiti ae; to —
ići sa kim, slijedi: to - > gaint,
ići prolio, odoljevati, protiviti se,
biti na štetu, biti uz koru; to
ahead, ići naprijed, m
48 — shesd man naprednjak; to
356
Go
allt, oad to — slong vith
some one, pratit "uz koga
pristajali; to — ashore, iskrcati
ae; to — aside, ići Kok rioni
lutati; to — astuay,
gre to — ‘asunder, oer ar
o
, slobodno 44, bik
Bist odriješen;
bitak strpljivo podnositi; to — by
the name, svat se; to — down,
114, zaći, padati, spustići se, klonuti;
to '— down a river, nie rijetu
ploviti; to — down on oue's knees.
Kleknui; any thing will — down
bi
i, mod
; to — out,
i.
to recut prošla,
eesti; to — 6, id; to
iG k sudu; to — to sea, i& po
moru, zavesti se u more; to — to-
gether, sadroći se, sastati se;
udarali, slagali se, (by the ears)
potupati se; to — under, propasti;
to — under the name, svati se;
to — under an ill report, dići na
slu glasu; to — Up, usid, popeti
se, poskočili (u cient) 5 to — up and
down, skitati se; to — upon, osnivati
se na, pothvatiti se, nastupiti; to
— upon tick, sadutivat se; to --
upon the highway, postati rasbojnik ;
to — with, iđ ea, pret rati, pristajati;
to — without, biti bes čega, ne imati.
=, ¥. t if, učiniti, izoršiti, pot-
hvaliti 26, izdržati, podnijeti; to —
a journey, 2 putovati; to — a pace,
ići kor te — a great way,
mnogo sit, mnogo moći, daleko
daleko ići; to — & guinea
on, risikati, ulažiti gineju; to — it
blind, neemotreno se u što upustiti;
to — it strong, odvašno, odlučno
postupa debelo lagati.
način, bse ome lores br
zina; wa) ; dapit;
Yala; 't ia the —. tako je; no —!
nema ništa, ne pomaše aia! it is
no —, ne može biti, ne ide; quite
the —, sasvim obično, modi.
— between, posrednik. — by, varka,
majetorija, minude, preskočenje; to
give any one a — by, ostaviti
straga, na strani, odvojiti, prevarili.
— eart, stalac (sa djecu). — down,
GOL
fish, ćepa (riba); — herd, kosar;
— milker, — sucker, Jeganj, kono-
doj; — 's beard, kosja brada, turovac
(Bil), Gostish, goli, a. kosji, jar.
;
@ob, gčb, Gobbet gčb“t, n. salogaj,
Gobble, gčbl, v. m lakomo gutati,
progutati. —, ¥. i. blobodati, glo-
'godati (kao puran).
Gobbler, gšbrl*,n, proždrijivac;puran.
Goblet, gdb, n. kupa, pehar,
Goblin, gšvim, ra 3. dh utvara; vila.
Gedy glnB = gant!
jod, dao Bog!
willing, AGS Bog P da; would to
—, da Bog da; — knows, — wot,
Bog sna; — bless me! for — #
sake! za Boga! -- forbid! ne daj
Bois! — speed! Bog ti pomogao!
— child, — daughter, žumče; —
father, kum; — mother, buma;
— send, nd, Bogom dana, nenadna
sreća, arećna ri sjeda; i sents
— speed, # Bogom,
ward, k Bogu. —, v. t. obožavati.
Goddess, gid’s, n. Bošica, boginja.
Godhe: ad, gid’hed, n. bodanstvo.
Godhood, god’bud, n. dožunstvenost.
Godless, gid'l's, a. deadošan.
Godlike, god'lajk, a. Božji, Božanski,
božanstven.
Godliness, ae) goa nes, m. pobožnost,
aaa, gi a hing m. mladi, mali Bog. ~
jodly, gšd'l*, n. dogoljuban, pobožan.
dodati gddi'p, n. božanalvo.
Godwit, god’wit, m. radar} (pticu).
Goer. go", p. hodilac, hodac; pješak.
Goff, gof, n. budalo, luda.
Goggle, gdg’l, v. i. buljiti, piljiti,
dzdrečiti 26. —, n, duljenje; —
pl. naočnjaci (na oglavu); naočari.
— eye, izbuljeno oko; — eyed,
Buljook, razrok, dkiljav.
Going, gd"ng, p. a. koji hodi, ide,
kreće se, nakan je; I was — to tell
[om upravo Mio, kanio vam. da ti
—, D. hod; odlasak.
Gor 858 Gon
Goiter, goitre, gift“, n. gute. Gol- | Gong, M, srela malajekeg glas-
trona ay Hee gular, Poput gute | STK, “aneiona ploda potas) so
Gold, gold, n. slato; native —, čisto,
suho slato;
— beater, poslatar; —
bentor'skin, orlo lanka košica, slatna
oprica; — bound, okovan u slate;
-_ coin slatan jan’! —_ digger,
kopač sata; — slaini prah;
— finch, žuta zeba; — finder, na-
lažač slata, člatitac sahoda; — finer,
Čletilao slata; — fish, slaina riba
— foil, list ‘data, porlata; —_
mer, strnedica, šuika pore _
headed, sa slatnom glavicom; —
hilted, sa slatnim baldakom ; — lace,
zlaina resa; — leaf, list slala;
— piece, komad slata, slatan novac;
podndijivt = age a rt
ios — ring, praten;
— searcher, trašilac size,
weit ht zlatarski točna
dešinaj — wire, alee Hee. ui
Golden, gol'd'n, a. slatan, laden; —
grease, milo, ida mete, ladno
— rule, A
efron, slaino doba; — ‘created
wren, ral (ptica)i pa — maidenhair,
papraca (biljka); slatnica
(biljka); — thistle, da (biljka),
Golding, gol'dtng, n. rušica (vrsta
ae
Gold: — ny, gold’n’, 2, zlatooka
(riba).
Bolt, gd, m. orata igre € loptom. —,
igrati se golfa.
Gou ue gondsl', n.
Gondolier, gond'iiv, n. gondoljer.
Gone, gon, p. a. išao, prošao, otišao;
umro, mrtav; pokvaren, smrdljiv;
ropes; get you —! odlazi, torn;
odatle! — with child,
—in arin, pijan; fa — nn gear
vrlo star, vremešan.
Gonfslon, or m. zastava, crkveni
barjak. onda, na ae
darjaktar; Jačnji načelnik u
gradovima.
udara drvenom
Goniometer, gon*m’*t™, n. kulomjer.
Gonfometry, gon'čm"tr, n. kuto-
oro got, n je
a, tečenje sje
Good, gud, a dobar; ealian; koritom
vješt; podoban,
mi
— brectiue,
pristojnost: - conditioned, dobar;
— day, dobar dan! a — deal,
mnogo, prilično mnogo; — fellow.
dobar, veseo drug; — Friday, veliki
porod; — humour, dobra
sola; — humoured (— ee fae adv.)
),
rodudam prijelan — night, laku
nod sara, nevaljao, za
ta, nei :; — speed, rodno?
in — time, u dobri čas: — turn,
usluga, ljubav; a — while, prilično
dugo, dosta vremena; — wife, dobra
eta, domadion, kama; — pr ae ma
lonost, dobrohotnost ; "to be
rd, održati
obistiniti, naknaditi,
održati, braniti, jamčiti; to hold —,
vrijediti: to think —, to see
držati da je dobro; to be o
comfort, bili miran; to stand —,
diti pousdan; to be —, jamčiu:; I
have a — mind to it, našla
mel ja; vist is i” — for?
čemu to? —, adv. dobro; as — as,
Goo
tako kao, toliko koliko; as —, isto
tako, isto, sve jedno; had you not
as — do it now? ne bi li bilo sve
jedno da to sada učini)? he has
24 — as married her, isto kao da
42 njom oženib.
roba; he is no — ni
god: ke fer nal ny all, 2a,
joo (e), gu a. Solas
ood eek. a) podobar, priličan,
Sredlies, gud Past, m. dobrota, lje-
pota, dra:
Goodly, gud kje» prijatan, ljubak;
ugodan, , znalan.
Goodness, gon, n. dobrota; blagost,
milost; krephost, maga; — gracious!
wget? far — sake, 2a ime Božje!
Goody, gua”, a. dobar ali slab; bogo-
moljen; nježan —, 0. poslastica;
kuma, gospa ku
Googings, 60’ DEEN. 2. “pl. štenci krmila.
Goosander, gusšavdi, 1 gnjurač (ptice).
BD. guska; glačalo, tigla
nN Y. t. iepaikati. — cap,
dudala; ništica, neuspjeh;
— flesh, — fee, jeza; — foot,
jl lets, drob
; — tongae, orla kunica.
gazbir*, n. morsko,
Play old
>, diti
oink robe "
ogradi (old —) erag; to
"dići orag, muliti; t6
dosadni pratilac ljubovnška. .
Gorcock, g&"kbk, n. ručovac, vrstu
eta, n. vrdna.
Gordian, gird, a. gordijski; za-
mršen; knot, gordijski čvor;
j_usirena, ugručana
kro; zemljište u obliku trokula; klin,
latica (u košulje ić t.d). —, ¥. t.
ti.
5:
9 GOT
Gorge, gids, 3, grlo, grkljan; Pidjeoj
Banac; žjebić na stupu;!ulaz u
vanjsku uiordu; hrana;
my — rises, mučno mi ji to cast
the —, Bljuvali. —, v. t. gutali,
prošdirati; na napuniti, zasititi. —, v. i.
gutati, gumati, žderati,
Gorgeous, gardi's, a (— ly, adv.)
sjajan, pi in, divan, veličan-
atven. — ness, m. sjaj, krasota.
Qorget, gardi“, n, dio oklopa oko
orale; Porat (časnika u službi).
Gorgon, gi"g*n, n. Gorgona; nješlo
Gorgonize, ieee y. t. okameniti.
Gorilla, goril*, n. gorila.
Goring, | go'r'ng, ° m. koso odrezani
ad, platna, jedretine i t. d,
Gonneat, gim'nd, Gourmand, gu“
nd, sladokus:
, okrvavljen.
, Bds'hšk, n. jastrijeb kokožar.
Gosling, gds'i'ng, m. guščica, guiče;
maca, resa; — green, zelen kao
Gospel, gšs'p, m. evanđelje, — ler,
puritanac, jo evanđelja.
Gossamer, gdstmi“, n oilinska avila,
paučina, što je nosi vjelar s jeseni,
kad je tako zvano babino ljeto;
tanki gaz. —, a, tanak, lak, slab
Gossip, gds*p, m. kum, kuma; pri-
jatelj, susjed; stokucanin, blebetuša ;
drdljanje, klevetanje' —, v. i. br-
bijati, debetai, ogovarati; gostiti se.
— 1y,.1. ogovaranje.
Gossipy, gšs*p*, a. brdljuv, jezičen.
Qossoon, gšadn', n. sluga.
Goth, gšth, n. Got; burbar. Gothic,
goth"k, a. gotski, Gothicisin, goth’
*sizm, n. gotski način, log; suro-
vost, barbaritina,
Gothamist, gothmist, Gothamite,
goth’*majt, u. (a wise man of Go-
sham) čovjek ia Gothama, budala,
Got, gčt, imp. i Got š Gotten, got'n,
p. P. od to get.
GOU
Gonge, gradi, godi, a. dadaž, Sie:
—"
Gourd, era. gud, n. bundeva; Kkva;
tikvioa, erg.
Gourdiness, "denes, n, otok na ko-
fenoat (1 Gourdy,
Bare, stole (ns nope), abate
, rana;
nable, porous Pranic Ge ili
može ravnati, upravljati. Governance,
wtrnšns, n. sladenje, upravljanje.
verness, govnes, D. vladarica;
Government, gdv*nment, p. gospod-
vlast; je 1
by
tom, mantijom. :
a. spopasti.
grade gay ci opipa malat.
|. milost, ; mie
— o
FTV
a et
memilosti; heart. of —, hrabrost,
srčanost. —, V. t. resiti, krasiti;
dreniši, sakriliti, ponjegovati,
častići. Graced, gršst, p. a. Gračan,
je krepostan. i
Gracefal, gršsful, ». (— ly, adv.)
lijep, drašaan, prijatan: milodio;
krepćilan. -- ness, n. čar, drakes-
nost, prijatnost.
Graceless. grše'l'š, a. (— ly, adv.)
be koi Lanjedvr ljepota; neprijaien,
m. neprijatnost, poročnost,
Gracile, grie"l, a. ćanan, vilak, nješan.
Gracious, grčšts, a. (— ly, adv.)
milostio; tet prijatan, dobar; u milosti;
smio, dražesan. — ness, m. milost,
dobrota; agoi, pola prijatnost,
Grackle,
gril’ n. ooka, reraka.
Pojeo):
at —, u datoj ravnini, —, v. ti
poredati po činu, veličini i t. d.;
uravniti.
Gradient, grdke a teh ides koda:
a6 ispinie,
Gradual, alia a. KS oy a)
postepeni, postupni, malo
—, m. stube; Mrodual. P> _ <
Graduality, srtdjali postepeno
Graduate, ai et vt. resdijeliti
sprava sa mje.
GRA
Gra, grat, v. E. cijepiti, kalomići;
Grabam-bread, gra*m-brod, n, kruži
od šenične prekrupe.
Grail, sa n. gral (Tenooo kale).
bobica,
‘puce (na puški); gran (jea); ras,
vlakno (drvo), dres; U lice (od koše);
preva boja, grimis; sklonost, ćud;
imami, usrok; in bis —, u evojoj
bitnosti; against the —, us kosu,
us dlaku, naopako, protic volje,
mespretno; to dye int, jal kao
vunu, predu bojii; dyed in —,
obojen dok je još kao vuna, stalne
a knave in —,
prevejani
not a —, ni malo, ni mro0; a ‘of
allowance, njeito više šli manje od
tanje, gle-
danje kroz prete; it goes against
ihe — with me, Tadim preko vole,
mreko mi je, mrzi me; e—,
po dlaci, po šili. —, v, t. učiniti
i; pomramoriti,
poput drva, poput mramora; obojiti
pravom, stalnom bojom.
Grained, grčnd, a. hrapav, smežuran,
DI kai zrnast, skrozimice obojen;
@ainy, gre’, D. zrnast, srnal, hrapav.
Qram, gram, n. gram.
Gramineal, — ous, grminsl, — *s,
&. travni, travolik.
Qraminivorous, gram*niv*rts, a. koji
se hrani travom.
Grammar. grim™, n. gramatika, elov-
‘nien; bad —, ito nije prema jeziku;
to write —, ispravno pisati. —
school, latinska ba
Girammarian, gr'mč'r“n,n. gramatičar.
Grammatical, gromitk'l, (- ly,
adv.) gramatički, slovniči
Grammaticize, grmatosaje, ntii
držati se < gramatike ; baviti se gra-
361
GRA
Grammatist, grim"tist, n. kerene-
dubac, cjepidlačar.
Grampus, grim’p's, n. kosatke (vrsta
Granadilla, gran‘dil*, n, mukokes
).
Granary, gran“r, n. šićnica,
Grand, grind, a. velik, odličan; gen
veličanstven, ; uzvišen ;
baka.
ship,
G@randam, mint'm, n. baba,
Grandee, gradi, a. velikal. —
velikaša.
ličina; usvišenost, dostojanstvo; sjaj.
Grandiloquence, gr°adil*ky*ns, n. na-
dutost(u govoru); hvaljenje, hvastanje.
Grandiloquent, — Toquous, grudi
awe it, — Oy heat . svečan, nadut
Galion iron a. voliZanstoen;
gradića, gršnd'n*e, E. veličina, uz-
višenost; sjaj.
Grange, grčadž, n. majur.
pa os LE eset Granitic,
mnit"k, a. grami anita.
Graniveroe, GPoivrs, "a koji se
Granny, eka”, in”, m. baka.
Grant, grant, grint, v. t. dopustiti,
dosvoliti, dati, J
podijeliti; priznati,
potvrditi; I take it for — ed, držim
to za isvjerno; — ed it be sv,
recimo, da je tako; God —, dao
Bog! —, n. podijeljenje, dopuštenje,
dozvola; darovanje, dar, darovn ca;
a thing in — Mate samo
prenijeti Grantable, grin’-
IRE tie u moše da podijeli d
dopusti." Grantee, granti’, n. koji
dobije, kojemu ac podijeli, dare:
ustupi, dozvoli. Grantor, "grkn't",
n. koji daruje, dopušta, ustupa.
GRA
Granular, pršo'jul“, a. zrnast,
rama eran et tin
u srnoa. Gra-
matea, erko ulated, a srnat. Gra.
nulation, granjulčićn, n. srnjenje,
phetoaranje u zrnca.
Granule, gršn'jul, n. srnce.
Granulose, — ous, ‘grijulos, -
zrnat,
srnat.
zrno
mah, a cluster of —s,
hyacinth, — flower,
iljka); — gathering,
trgadba; ase, tra uš;
~ shh Parlža | — stone, siemens,
petdica
Grapeless, “serie, a. bes grožđa; bes
ukusa, nelečan, umjetan (o vinu).
Graphic, — al, grafvk, — 4,
točan, jasan, slikovit;
dar opisivanja.
Graphiology, grafčl*di*, De prom
divanje značaja po rukopi
(ally, adv) erat slikovni, pismeni;
Graphite, grafajt. graft, n. graft.
Graphometer, grfom"t*, n. kućomjer.
Grapnel, gršp'n"l,p, malo sidro; čaklja.
Grapple, grip’, u a tas rvanje,
rba, bika. —, v. t. sapeti, sa
ea, Repati,' sgrabiti. —, v. i.
sakvačiti se; pobiti se, potući se,
reat se, borili se.
Grapy, grč'p*, a. in, koji obiluje
grozdem ; ‘20 3 od
Grasp, Erte, ot zgrabiti, dčepati;
uhvatiti; shvatiti, pojmiti. —, v. i.
hvatati, mašati sv, hlepili, gramsiti;
od te, —,n. hvatanje, obulivaćenje;
; shvaćanje, razumijevanje; po-
red, vlast. Grasping, a. pohlepan,
šakom,
Grass, gras, m. trava; to let (not to
let) the — grow ander one’s feet,
lagano (brzo) se lacati posla; busen,
livada; to go to —, ići na pašu.
¥. t, travom (busenom) pokriti,
~~ of Parnassus, atte bareina ;
green, zelen kao — grown,
ireean; < o eppen kakaa sa plat,
— plot, iraćina,
ME vire: ly, adi
feful, grčt'ful, a. (— ly, adv.)
zahvalan; ugodan. — A sah-
valnost.
Grater, grči“, n. strugač, trenica.
Gratification, gratMke i'n, m. sado-
vgadanje; punjenje (tlje)s
,oeselje; dar nagrada.
ušitak,
Gratifier, gratofaje, n. koji udovoljuje,
Gratify, gratofaj Me t sadenoti,
woot mt asm
gradili. — ing,
Grating, grobna nowy s
koji ačruže, škrivlja. —, u. rešetka,
rešetke.
Gratis, gré'ts, a, i adv. badava,
Gratitude, grštotjad, n. zahvalnost,
Gratuitous, grétjut’s, a. (—ly, adv.)
dobrovoljan; nesaslušen;
a.
i bes rasloga,
sumovoljan, besplatan,
Gratuity, grtjat, 2 ‘eet dar,
nagrada, prisnan;
Gratalate, qratjalst, v. t čestitati.
a. radostan.
Gratton grštjulčačn, n. čestitanje,
Pr grey, vw t. rezali, uresati;
utuviti; ukopati. —, m. grob; —
clothes, mrtvačke haljine; — digger,
— maker, grobar; — stone, nad-
grobna ploča; — yar: obije.
=) & Cc ady.
važan; dubok (Slam; ‘eden
Gara gurl, gr a
ravi "
revel, erty, ge
GRA
Graveless, grév't's, &. nepekopan, bez
groba.
Gravelly, grav'l’, a. pjeskovit, šljun=
kovit.
Graveness, grčv'n*s, osbiljnost.
Graver, Ladi m. redar; rezaljku
za ui
Qravid, i a mosi bred. Gra-
vidity. m, trudi
Gravitate, griv*tet, v. i pore prema
njekom središtu, težina. Gravitation,
giveičšta, n.
Gravity, gršvvt, n. tešina, ‘der vaš.
nost, veličina: dubina (glasa); os-
biljnost, dostojanstvo; center of —,
težište.
Gravy, grč'v, n. suk od mesa, prijetop
(od pečenke); umaka; — soup,
juha; — boat, sdjelica za
ni. d t trace pasti;
na pažu goniti, čuvati, gojiti;
kom? kak
— Pr doticanje. Grazer, gré’z"",
ji pase.
Grazier, pore, n. koji goji “marcy,
alozar.
Grazing, gré’z*ag, n. paša; doticanje,
okrznuće; — land, pašnjak.
Grease, gris, n. mast, salo; kolomas;
baga (konjska boled). —, griz, gri
vote omasuti, somasati, ati:
omastili; potkupiti, Greaser, gri’s™,
m masalać pomoćni malinina Gren-
'siness, Ck B. mamoća, mi
noća (vina). Greasy, gris", ve
— 368 __
GRE
ily, adv.) masion, samazan; ist;
Grea Bret, & elik; snamenit
folka, odlični ljudi; a — deal, orto
mnogo; & — way, daleko; to go a
— way (to be —) with some one.
.
mnogo vrijediti, mnogo
mod; a — while, ore dugo; —
with child, nosed, trudan; — young,
bred; & — heart, plemenito
sro;
lakomost, proždrijivost; požuda. Gree:
dy, grrd*, a. (ily, adv.) pohlepon,
požudan, lakom, proždrljio; — gut,
proždrljivac.
Greek, grik, grčki. —, n. Grk, grčki
jezik.
Green, grin, a. (— ly, adv.) zelen;
GRE
o... a rates (bajka);
— coloured, bolelijte ; —
crop, op, selene, povrće; — finch, atr-
frog, gatalinka
ja (orata
dica (ptica); —
gage,
, oba, garderoba sa glume;
_ sand, seleni pješčanac; — ickness,
- daa nona (Komani ;
— sward, busen, ; — Woo
zelena šuma,
—, 1. selen, selena boja; neiskustvo;
licada; povrće. —, Vv. t ¢ i. seleniti,
Pret iN grin n'š, 4. zalenkast.
‘Greenness, grin'n*e, n. selen, salenilo;
avježina, kreptina; nesrelost, neis-
oko
Gregareous, grege'rs, a. (— ly, id)
koji Hve u slodima, u. dru
društoen, — ness, n. štoljenja
a jatima; araiemodt, drama
iregorian, grtgč'r*n, a. gregorijanal
Grom grim, a. što pripada krilu;
Grenade’ grtnčd', 2. granata.
Grevadier, erent, D. granadir,
emt, grat, n, cinen Xjunak,
* metalni
wnt pe grčhaund, n, Art,
(trice, graje, n. odojče.
Griddle, grid’, n. ; široka taoa,
dud za pečenje; — cake, vrsta kola:
Gride, grajd, v, t. Hripajud vezati
tiridelin, gridčlin, a. ljubičusto-
Gridiron, grid’aj*o, 1. rodtilj zapetenje. |
Grief, grif, n. tuga, bri
A bata ecko
rastužen.
Grievance, gri ‘vn, n. žaoba, teškoća;
, nevolja.
rašalodići, rastušiti,
žalomt, Bol;
— ‘shot,
mu
o)
žaliti; it — s me to the
GR!
heart, area (duša) nie doli; I am
— 4d, boli me, šao mi je. —, v. i.
Halostité os.
Grievingiy, Pgrtvngti, adv. sa šalošću,
Grievous, griv’s, a. — ly, adi
icyou, gt siadan’ oja? me
a ; me.
“Peas, a. buga, bol; Mjeda, me
ja; meereda; grosota; slo.
Gate pial gri sili ads, aim, nen
oie pits, Grifo. ia
jasna bj pio
eri, "i, Tuk Ped Ga robin):
priiti, mučiti. --, n. roilj, prženje.
Grillade, wise, 3. prdalica; rele.
Grillage, gril’edt, n.
Grille, |, Re i ha rata li proeee
Gilles, grils a. stadt love,
a.
Grim, grim, a. (— ly, adv.) ljut;
grozan, strašan, mi ; ružan.
— hess, m. ljućost, grozota, jarost.
Grimace, grtmčs', B. kroveljenje, pre-
mje. —, woi.
revel;
oke salim ara stara mačka.
nečistoća, blato, čađa.
‘ati, okaljati, Grimy,
grli ‘m*, a. prljav, blatan.
Grin, grin, v. i. ceriti so, kodiči se;
rešati. n
D. rešanje
ji reži,
o ras vw t.
njiti se. s n. kinjenje.
Qrinder, gr: m. koji melje, trljač
(oj), Krajač; sprava kojom se trlja,
je, drugi ; Pare — s, pl. zubi.
age ng, 2. mljevenje,
brudenje, Sianje: — mill, šreanj,
Grindstone, grajnd'stčn, grin'st*n, n.
dru»; mučan, trudan posao,
GRI 885 amo
Grip, grip, 3 mali deki Kepanie, i hd pijan, opit; —
' ii sm
gra'v’, po
Grippe, grip, n. jaka hunjevica. rope, v. i. pipati (u mraku),
Gripper, SNP“, m. ko kosta, drši, Malad sm kmataki vet ope.
s pritrns g orliko, po deaneest tuctte;,
ark, gtit®, . Rjwnkooit; hrabar, datere! bo boy “inthe pio
Getto, grict, u. sisa Boje. Grizild, | _ Section Ase tory <a
, DL J
Id, Grizaly, grist’, a. siv, siv- | Grosbeak, grds’bik, n. dlaska, tusto-
kljun (ptica).
&: , & , BTOF'N*s,
ša lariat, seca, oneness, gras ane oe
>, teško saslenjati, Grossular, ona. poput ogrosda.
Groat, grot, a. groš; sitnica, malenkost. —, B. grovular, zeleni gronat.
Groats, grče, n. ovsena kaša Grot, grit, n. špilja.
Grocer, gros", - Grocery, | @ o, gritesk’, a. (— ed.)
meres a. mirodijar. ry, vena e ly, adv.
je an ip moar
i
gro
@ 5 od vode š
ps? jm reaecin cream not, Grtin iter’
GRO
Ground, graund, imp, ¢'p. p. od to
aga, grama, da dno, te, semlja;
površina zemljišta, polje,
sto; lonely orloves rot
in make) —, napredovati;
gain ee lose, pin “one's -> us
maknuti, uk
temlju.
¥, t. meinući na ila,
mak : na soniju
je snanosti
počecima, omovama
$ 4 d.; izvući brod na kraj, —, ¥. i.
nasukali se
=> ash, mladi jasen; — bait,
maka, Moša ma dno boca — beetle,
buhač
zemljišta; — room, soba u prizemlju;
—.swell, usburkano more; — work,
tem
lige, graun'd*dš, n, lučke pri-
Grounded, gran "d*d, a. osnovan, dobro
upućen; — ly, temeljito, raslošite.
Groundless, g ea Ts, a. ita (ga) adv.)
navenovan, bes
866
GRO
— ness, n. ieoenovancel, besraz-
Groundlii dd tivuška
roundlin, o.
iba); Monaka sooo
skupowa,g omla. i ae.
Grouse, graus, n. ; Gektarka;
black —, tetrijeb ; red —,
Grout, grant, n. krupno Brašno;
Tijaka mala. daj lion tee
a puniti, samasati.
rove, A
Grove! otv Kale L puzati gnizati.
— ler, 0. wlisica. — ling,
a. koji podao.
Grovy, gro'v*, 8. dumovil, šumski.
Grow, gro, v. i rasti; napredowall;
we to. zakačila sjeni
s; to — in favour, skoči! u cijeni;
to — , odebljatt; to — in
ita aro ith sade fu lots
to — out of use, izlaziti is običaja
fo itt of favour with Fs
u nemilost; to — out of kin
roditi se; to — out of —
štovan; to —
se; to— towards an nde
biti više
GRO
Growl, grani, v, i. gunđati, mrmljati,
režati, vrnčati, krčati (b crijevima);
glogoćati. —, m. vrnčanje, krčanje,
‘gundanje, režanje. Growler, gran'l*,
m. mumonja, gunđalo; vrsta kočije.
Grown, grdo, p. p. od grow, odrasao; ,
— sea, uzbujalo more.
Growth, groth, n. rastenje, rast; uve-
davanje; napredak; proisvod, vrsta ;
of one's own sa mojega zem-
ljišta, is mojega vinograda.
Grub, gr0b, v. i. kopati, rovati; mučiti
se; jesti. —, ¥. t, kopati, iskopati,
krčili; smabdjeti hranom. — at,
trnokop. —, n. (— worm) ličinka,
crvić, gusjenicu; patuljak; hrana;
in —, u poslu. Grabber, grob™, n.
krčilac. pe s
Grudge, grodž, v. i. gunđali, tužiti se;
watrudavali se, proliviti se; bili za-
vidljio. —, v, a. zavidjeti; kratiti,
ne dati (rado); to — no pains, ne
šali truda. —, D. mržnja, pisma,
saviet, nenavidost, zla volja; to bear
, biti kivan, pismen na koga.
grodi", m. zavidnik, nena-
gu
ne rado, preko volje.
Qruel, gral, n. zodena kaša; to give
a. 0. his —, dati komu šlo ga ide,
oipraviti koga, ubiti, — ing, po-
rešenja.
Gruesome, gr’s'm. a. užasan, strašan,
Graff, grof, a. (— adv.) čandrljiv,
m jost, slovoljan; osoran.
ness, m. čangrizavost, slovolja, 0s0r-
nost.
Gram, grom, a. (— ly, ady.) Arapav,
eko (o lan; pe i
gođen, osoran, .
@ramble, grom'bl, v, i. mrmljati,
gunđati, tužiti se; grmljeti; krčati
(u trbuhu).
Grambler, grém’bl*, 0. čangrizavac,
Grambingly, 'bl*ngl', ad
ram grom'bi*ngl*, ady, mrm-
umbingly, gro : gl", a
b
367
: Grant, gront, v. i. roktati; jecati
GUA
Grume, grim, n. gruda (krvi). Gru-
mous, gri’m’s, &. ugrušan, grudičav;
. oljast,
gfampish, gršm'p'š, a. mrzovoljast.
ttenjati. —, m: rokćanjej
Grunter, gron’t™, n. koji jeca, stenje ;
koji rokće, svinja.
Gry, graj, n. deseti dio linije; ma-
lenkost, trica,
Guaiacum, gvaj*k*m, Guiac, gwaj“k,
2. gvajakovina, negnilina.
Guana, gwš'n*, n. legvan.
Guano, gwi'nd, n. guano, pličji gnoj.
Guarantee, gšrnti', n, osoba kojoj se
jamči; (Guaranty, gar*nt*) jamatvo,
jamčenje; (Guarantor, gir*nt*) ja-
mac. —, v. t. i i. jamais, osigurati
Guard, gard, v. t. čuvali, atrašiti
Mititi; braniti; pratiti; okolomatiti.
obrubiti. —, ¥. i. čuvati se. —, 1.
atraža, parka, nadzor, zaštita; lje-
lesna straža; kondukter, vlakovođa ;
opreznost, oprez; naredbe ili sprave
sa oprez; branik (od sablje); branik,
atrata (u puške); položaj kod ma-
čevanja; rub, okrajak, trak, resa,
ures; advanced —, van —, prednja
straža; rear —, zadnja straža; life
atraža; to mount the —,
razu; to relieve the —,
trašu; to be (stand) on,
siti, čuvati se; to put s, 0. on his
—, opomenuti koga; to be out of
one’s —, ne paziti; off one's —,
neopasan, neopresan, bezbrižan; to
be thrown (put) off one’s —, iz“
iti prisutnost duha, — boat, —
ship, lađa stražarica chamber,
— room, soba sa stražu; — how
atražara; — sman, straža, gardista.
Guardable, ggvdsbl, ao ze može bra-
niti, obraniti.
Guardage, gavdtdž, m. skrbništvo;
atraša, :
Guarded, garded, a. (— ly, adv)
branjen, saitiden; oprezan; — ness,
opremost,
QUA
cee gard, m. čuvar, saštitnik,
laardian, štitnik; arid
acer; apy akrdnišno
saštila.
Geardlese, Rds, a. Bes saštite, bes
auras 8, n. geajave (drvo
> Kr jeka
m°t5'rl, a. vladin.
eee riba)
stro
elder rove, gel’d*roz, ver (0 de
G@uerdon, g0"an, m. stagrada. —, v. t.
nagraditi,
Guernsey, go'n'z', n, vrsta vunene
Guess, ge v. tdi. nagađati; slutiti,
bi; 1 —, mislim. <a nae
Qienser, gea™, won koji nagađa, « sumnja,
& chamber,
pu Kr —Fope, užasa lolonja
gu I a A glasan smijeh.
Getatic ean, a ‘povodisie. i
Gai /d°ns, m. vođenje, wprav-
Guide, gajd, v. t. ooditi,
4 ciate nlite (pita).
a loa)
Guilloti
Gait ae Sela; tne kai-
to incar —, eda a
ines, ga tenes,
njivost. Guiltless, no a(—h
a
s, popar; — pepper,
paprika; — pig, pretomorsko pra
sae gals, 2. način; navika, običej;
d; odjela, odijelo;
varali. — er, u. varalica.
Quljet, got, a. žirija, grlo, jed-
a alin 2, lnhovjernet
Maat Gites gorrbl, a.
budalast.
on or fore šije; jaša.
Gulp, i ot Seta ++ ion
— Up, debljuvati
—) De
oun __369 GYR
guma; — elastic, gumelustika, kaw n. isljecanje, izljev. — ing, a. ro“
ćuk; — la : — rosin, tekli iantičan, preobilan, dosadljiv. — y,
masta mola; — tragacanth, fragan- koji se prelijeva, izobilan.
fova guma. Gusset, g0s"*t, n. klin, dativa (u haljini)
tum-boil, gomrbojl, n. otok demi. | Gust, gost, n. vikar, olnja,udur (vjetra);
rana na demimu.
tiummer, gom’, n. aprava za brusenje
zubaca u pil
Gamminess, Nes, n, avojafvo gume,
ljepljivost, amolavont Gummous, gsm’
4s) a. kao guma, ljepljiv,
Gummy, gdm’, a. poput gume,
gume; smola: krnjivi ; m
(imp gimp, 0. pu
Gamption, gom' Bg
fiumptions, gom' a Pater, vjedt,
panelan; uobražen
Guu, gon, n. puška; top; great —,
n pros (big) —, veliki gos:
t's blowing great —
oluja bjesni; a8 sare BAB —, sigurno,
jamačno. — barrel, puičana cijev;
— boat, lađa, topnajća; — carriage,
lafela, stalak od topa; -- lock, ta-
bandže, puičana gooiđa; — metal,
fopovina; — port, otvor za top tw
brodu); — powder, puščenš prah
barut; — reach puškomet: — rod, |
šipka; — shot, hitac, melanj, lopo-
met, od puške (rana it. a); —
smith, puškar; — smithery, puš-
karstvo; — stick, šipka; — stock,
kuudak; — tackles, užeta od topa;
= mile, nel. gon'l, n rub broda.
—, v. i. pucat,
Gannage, gon"di, n. topovi na brodu.
topnik.
32)
Ganner, gin”, n.
Gunnery, gdn"r*, n. topništvo; | pucanje,
Gonning, gon"ng, n. pucanje, lov a
pu
Ganny, go gon", 1. vrata grubog platna
Gurge, a godi, 1. ortlog, vir.
Sure, Sorel, vi ‘ryote, žuboriti;
gorgl*t, n. zemljani vrč,
usa
g0"n"d, m. morska lastavica
Guri
“Gash, gi gGš; V. i. naglo teći, iatjecati,
:Qusty, see
idlijesali se.
v. ti ialijeoait. —,
spepadanje; ukus, naslada, želja,
gastable, gos'Ubi, a. ukusan, tečan.
Gustation, g’sta’s"n, n. kušanje, ukus.
Gustful, gostfol, a ukusan; bura:
burom sprepedien
Qut, got, n 3 — e, erijeva,
‘uiroba drob, trbuh preldstioert
greedy, izjelica; fat - , trbonja;
griping of the — a, matrun, kolika.
>, v. t. deporiti, tevaditi drob; te
prasniti; orobiti. — scraper, gualer ;
— spinuer, letivar ; — string, tetiva
Gutta. got", m. kaplja; — serena,
Qutta-pe sha, git®poré!, n. gutoperče
jutta-percl ren ‘a.
Guttate, got’st, Guttated, Spore,
outer va, I oluk, did, dić:
-sl
- stone, ulievak; - en jebmjak.
ante a My i. curt,
a a. grien
oy, gaj, a. atrabilo. s
Razzle, v. t. di. gumati, šderati,
pijan
Gymnasium, di*mna“ sm. gimnasija,
'gombaonica,
Gymnastic, danak. a. gimnas-
ticki. —, n. gimnastika, gombanje;
Gyarcceam, dtini*m, 0. soba sa
ženske,
Gynander, di*nin'd*", n. euplodilatka
biljka; ženar.
Giyuarcly, džin'a'k*, u. ženska vlada.
or, dip, n. djački sluga; varalica.
pscous, déip’s™s, a. aadivast, sadren.
m, džip'ečm, n.
, dtajreštn, m. obrlanje, okre-
tanje.
Gyratory, dzaj'rt'r', a. koji s vrti.
Gyre, daj", n, krug,
fiyromancy danj' mina, m, proricanje
iz hodanja u okrugu.
GYT
Gytrash, gaj'tršš, n. utvara, atrašilo,
@y: dšajv. v. t. sputiti, okovali,
Mo loviti, zaplesti,
Qyves, džajvs, n. pl. negve, puto; okovi.
=.
ši, slovo i glas h; to drop one’s
i, ne izgovarati hy H. kratica za
His, Mer, Highness; 11 M. S., His
Majesty's Service ili Ship; H.W. H,
Her Roj
, ha,
oijeka.
Habeas’ Go Corpus, hé’b*s ys writ
of —, sudbeni ualog, da se uhićeni
ima za 24 ure preslušati.
Haberaasher, hab'*dišt', n. sitničar
Haberdashery, hab*dairs, n. silni
čarija, snščavska roba (konci, igle,
gumbainics i 4. d.).
Habergeon, hbordttn, n. oklopno
košuljica.
Mabiliment, h'bil*ment, m. kaijino,
nabio bilmtat, vt. osposobiti
initi_sposobni "
kri? a im, Habilita
ilsta'in, 1. jen
Habit, habot n dak ljeća ka
ljina; slanje; spoljažnost;
savika; — of mind, duševno stanje
ofa fall —, debeo, krvat. , v. t.
slike, babe
Habitable, hAb"tbl, a. gdje se može
stanovali,
Habitant, hšb'*t?nt, n. stanovnik.
Habitat, habvtit, n. , na
mano, on, Babin, m. stanovanje;
; nalazište.
mabe bo bobitjeti, hobičućl, a. (-
BE adv.) naviknut, navadan; uko-
i; običan.
rune, ebigaat, vt priči
Mabie, DELA, m. običaj, navika;
Habnab btb’oab, a. nanmes na
Mack, hak, . ti sjeckati,
natucats, nesklapno govoriti kakav |
370
HAL
a, rarer, ures; udarac,
njekira.
—, m. najmljen konj, kljuse; naj-
mijena kola; najmljenik; (literary)
književni nadničar. —,& unajmljen;
istroien; šzmučen. - , v.
jerik.
ajek;
Hackle, tae m. ogreblo, perajica;
nepredena svila, ouna it, dp
dio; umjetna an (za ribunje).
v. t. ogrebati, perjali.
Hacky, hie isa. rogue (kao isjeckan);
igličav.
Hackney, hik'u’, n. najmljen konj;
najmenik, plaćeni Inicu; to
make a — of, uvijek upresati, uvijek
upotrebljavati. —, a. koji se naima,
koji je 2a svačiju porubu, običan,
otrean, koji se može imati.
često upotrebljavati, iatrošili. — au-
thor, pisac nadničar; — coach,
najmijena kočija, fijaker; — man,
koji daje konie i kočije pod kiriju.
Had, had, imp. od to have.
Haddock, bad isk, n. tovar (riba).
Nade, héd, Hading, hč'd*ng, n. po-
ložitost grede u vudniku
Haft, haft, haft, u, držak, ručica. —
vt metnulé ručicu, nusaditi na
držak.
Hag, hig, n. vještica, vještac; coprnica.
—, ve t, mučiti,
Haggard, hug'"d, a. divlji; preplašen;
Hagges, Haggis | hig’s, 0. vrata ku-
ljena, mesnjače.
Haggish, hig", a. kao vještica, ružam,
Haggle, hag’l, v. t. gjenikaki ne. po-
q Road sie, kai
ler, hi n. cjenjkač, terdica.
magle ean 1. Heoto-
Hagley
Hah, “a interj. ha! ah!
Hail, hal, n. tuča, grad, —, v. i. it
— % pada grad, tuša. — atone,
zrno od tuče,
nedsoledis, m. povjest
interj. zdravo!
ym dovikivanjr ;
zdravlja; to — from, dolaziti, biti
rodom, porijeklom iz
il a. od tuče, od grada.
Mainous, hé'u's, V. Heinova,
Hair, he, m. vlas; kosa, vlasi; dlaka,
dlačica; against the —. uz komu;
— breadth, malo ne, za dlaku; —
brash, četka za kosu; — cloth,
tkanina ad kostrijeti, od atrunje;
—‘cloth-bag, strunjara, strunjica ;
— dresser, vlasuljar, če
dressing, češljanje; — fillet, lace,
upletnjak, — grout, dlakava
meljta kolačara, ukosnica,
gabrla lice od kože; --
Bieve, sito; — splitting, cjepidla.
— ‘splitter, cjepidlaka;
‘anki potes; — weed, okrijek
— worm, dlačna grinjica,
Haired, ted, a. kosmat, dlakav; rough
,čupav; curl —, kovréast, rudokos;
long —, kosat, dugokos,
Hairiness, hč'rtnes, n. dlakavost, ru
tavost.
Hairless, he"ls, n. Bez vlasi, ce lav.
Hairy,hč"e,a kosmat, dlakav; strunjav,
Hake, hék, oslić (riba).
Halberd, hal'b*d, u. oštroperac, koplje
ajekiricom "na vrhu. — man,
Halberdier, hallv"di", m. kopljanik
1. vodumar
miran, tih.
Pale, hel, a. zdrav, živ, veseo.
—i vb ond, tegliti
Half, haf, a. i adv. pol, polak
pound, pot fuute; --'an hour,
ure; — past cight, osam i pol
—, na dooje. >, m. (pl. halves,
hays) polovica ; bi ves, na poluk;
to go halves, dijeliti. blind,
871.
HAL
napola slijep; — blood, ne sasvim
Gale pamti, brother ‘of the --
sa strane; — gone, napola fer
pripit; — hearted, ra“
vnodušan, mlak; — holi ny, mal “mali
avetac, pol lezatnog dana, slobodno
poslije podne u školi; — hour, pol
ure, svake pol ure; — moon, polu-
mjesec; — pay, pol pluće, on —
pay, na pol plaće; — penny, hép’n*
(pl. kao vršjednosthalfpence, hé’p*ns,
pojedini novčićihalfpennies,hč'pn*z),
pol pene; — read, površno čitan,
površno naobražen; — scholar, ne-
dlouk; — seas-over, eutrusan, ma-
muran; — sword, duljina od pol
mača; to be at — sword, pébiti
še; — tongue, porota u kojoj je
polovica tuđinaca; — way, na pol
puta; — wit, budala; — witted,
laa _ Jon pd s godine; —
— yearly, svake pol godine.
Halibot, fat eran velika ploča (riba).
Hall, h&l, n. dvorana; predvorje;
trijem; ulaz, predsoblje, pretkućje,
veža ; lvorac, Žogr (olastaoški) zubo
nica; sudnica, sud; vrata kolegija
na engl. sveučijištima; — day. dan
suda; — mark, latareii biljeg (onal),
čistoća, d
Hallage, hAl"dé, n. mjestovina, ša-
traite, puzarska pristoji ie
Halleluiah,— luja, halsta'j#,
Halliard, Halyard, hat; jd
Halloo, isla’, int
=v iki
uzvicima tjerati, drškati.
Hallow, halo, v. t. Mlagosloviti, po-
etiti; svetkovati, štovati. — mas,
cinacija, obmana
samoga rehe, klapa, tlapnju.
HAL
Mallucinatory, hrljevećnčite, a.
"pripada hah adado koji radia bee
Hahn, sa this a ste? sabija, lomka.
Halo, io, HED, . Bolo ola mjes ii
maleor, ki hira) ke kojim
lser, ha’z™, n.
20 brod veže. "a
Halt, hilt, v. i. stati, sowataviši oe;
kolebati 10; hramati, lepati.
potkoljenak ; ;
E hšm*draj'd, n. žumska
Hamate, — ated, hčmčt, — *t'd, a.
m.
Hame, hi homu, ham, ojam.
Hamlet, ras a. seoee, sarelak.
Hammer, him™, n. Bat, čekić, malj;
razni djelovi strojeva poput bata;
to go ii come to the —, prodavati
sena drašbi; — and tongs, kovanje,
duka; to be at — and tonga, biti u
zavadi —of a bell, x zvečak, zines
cloth, pokrov kočijaškim sje-
dalom ; — hard, kovanjem otordnut;
— headed shark, - ish, jaram
(riba); — man, kovač; — Podi
works, ramokoo zaš
mosgati.
Hammerer, him"r*, n. kovač, upruv-
jač samokova,
ljač
Hammock, him'k, n. mrežaza ležanje,
viseća postelja, branda.
Hamose, h&mčs, Hamous, ha'm's, a.
kukasl, kučast,
372
HAN
Hamper, him’p*, v. t. zaplesti. za-
mreići; zbuniti; uplesti, uloviti; za-
priječiti. —, koš, košara; puto.
Haeter, ham'st", m. hrčak.
Hanaper, hin’*p*, n. kod, spremira;
Hance bane, a. krak od svoda, od isko.
Pi ik i
ru
of a —, za čas; on the lelt, right
—, lijevo, desno; td lower the —,
popratiti usđu; upper —, premoć,
roeusteo; — s, momčad, nil
an old —, vješti, izvješbani; a
—, Madnokroan čovjek, besobraznik;
to set (put) one's — to, potpisati;
in one’s own —, 7 under
— and seal, potpisan i zapečaćen;
beara — ! prihvati, pomozi! to have
a good (bad. poor) — at s. t,
biti vješt (nevješt) u čemu to to have
a—in 8. t., baviš se oko tera,
imati gdje evoje prate; to have a
good (Guceltent —. bili srećan (u
igri), ‘dobro raditi; to have one’s
— s full, imati puno posla; to hold
out the — tos. 0, podati (pružiti)
komu ruku; to keep u strict —
upon 8. 0., držati u strogom
redu, u sete; to lay — on (upon),
spopasti; lay — upon 0. s,
im ubiti se, ‘iia got to lend a -
8. Ow mu; to make a
(good, bad) — of s. t, imati (dobar,
nA uspjeh; to put the —
tii, pograbiti, hak
a
a— at a game, igrati se s kim;
to try one's — at s. t, njeile
at —, pri ruci, Blizu, na akoro;
at (on) all — s, sa svih strana;
at (in) any —, svakako, na svaki
natin; at no —, nipošto; at first
pros ruke (nov); at second
—. iz druge ruke (alar); at the
NAN
best —, iz prve ruke, cijene; at
my — dia moje ruke, od mene,
za mene, u moju korist; before —,
na račun, u naprijed ; to be before
-- with 8. 0., preted koga; by the
— of, po; by —, vlastoručno, ličur,
sam (bez pomoći); to o bring upa
chitd muy =, odgojiti dijete bes ma-
lerinog mlijeka (2 bočicom); to take
3.0. by the —, uzeti koga u zaštitu
(pod okrilje); by the strong —,
pravom jačega; io have s. t. from
very good —, doznati što pouzdano;
to live from — to mouth, živjeti
od danas do sutra; in —, u naprijed,
u golovn, za gotovo, pri ruci, gotov,
pripravan, na rarpologanje, u
heavy in —, tordoust (konj), jim
se teško _sprvvlja nepristupan, do-
sadan; in my
kas zajedno, složi H
= ino, suglasno
—'s, svakako, na svaki način; off
-, # mjesta, (out of) odmak; to
have auy thing off one's &,
skinuti što a vrata; on all —. sa
acih strana, složno; to have on —,
imati, nadzirati; on the other —,
druge strane, uauprot; it lies on
gs heavy on my — a, vrijeme
mi se oteže, dalji; my — is out,
= tim ved nemam posla, odlučio sam
se; out of —, u gotovu, odmah;
tu one's —, po volji; it Kies to my
—,'to mi je dužnost; ready to —,
notov, pripravan; to come to —,
doći u ruke, u posjed, na vidjelo;
under —, ispod ruke, potajno.
_all — viš to get the better
ej fo part ove — 6,
s jednakom. korišću; to cari s (on)
matters with a high —, olažati as
obijesno, oholo; a light —, laka
ruku, Blagow; an open —, darei-
liva ruka; heart and —, svom
dušom, od vega arca; — and glove,
373
— over
upravljati, rukovati; to — the sails,
ubrati jedra; to — back, vraties;
to — down, podati (dolje), predati;
to — in (into), pomoći komu unutra,
uvesti; to — out, izvesti, isvadii;
to — over, izručili, predati — sni.
screw, mali čekrk, mali vitao;
— spike, čabrenjak, pralica, ćuskija;
— work, posao; — worked,
m wrought, rukom načinjen;
avrabac; — writin, soni
no ola
Handicaps nw denig os djedu ine
landicap, hin’d*kap, n.
išla, uvjela 5 4. d. konjskih
utrka, igara it. d., takvu utrka,
takca igra. —, v. t. nametnuli više
sile izjednače; opte-
(— man) sanallija, ruko-
tvornik,
Handicuff, hšt"d*kof, h. udarac rukom,
šakoi
=.
Handiness, hkn'd*nos, n. vještina, okret-
nost,apretnost; prikladnost, udobnost.
HAN
Handiwork, hiu’d*wo'k, n. ručni posao
Handkerchief, han'k"čif, n. rubac,
maruma.
Handle, h&n'dl, v. t. uživati, prihvatiti,
dotaknxti se; rukovati; postupati;
voditi, upravljati; raditi (o čemu);
dvršivati; gladiti, milovati; poma-
gali. —, n. ručica; držak, držalo;
uši (u čabra # t. d.); straža, branik
uške i t.d); dalčak; a — to
one's name, naslov.
Handless, hind'I's, a. bes ruke, bez
m
1, hdn'sšl, n.
kapara; jamstvo; prvi dar, prvi
novac što se dobije u kojoj trgovini, |
sefte; dar 0 novoj godini. —, ¥.
dati kaparu, kaparisati; prvi put
upotrebiti ili učiniti,
Handsome, hin's'm, a. (ly, adv.) lijep,
ubav, pristao; ; fin, umiljat,
pristojan; plemenit, veledušan. —
nexs, n. ljepota, pristalost, kićenost;
pristojno:
Handy, han'de, a. (— ily, adv.) vješt,
okretan, bra; pri ruci, na ruku;
prikladan, udoban, —, adv. sasvim
blizu, tik.
Haug, hing, imp. hong, ba p. hung)
wi visjeti; ; zavisti; pri-
anjati; oklijevati; to — in doubt,
ne znati, kolebati ee; to — on hand,
ne imati prođe; to — about, visjeti
oko, potucati se, vrzati se oko; to
— about a person, navrsti se oko
koga, prilijepitt se komu; to — back,
je zaostati, kolebati se; to
, Bisjeti o, držati se; to —
aon” visjeti; to -— on. privinuti
uz koga, ostati, zaviriti od; to
out, visjeti na polje; to — over,
visjeti nad čim, preko česa, prijetiti; |
to — together, držali se skupa,
slagati se; to — to, pribiti se,
prionuli,
—, ve te objesiti; vješati; zavje- |
go and be hanged! idi do |
to — oneself, objesiti se; |
viti;
žijena;
874
BAP
to — down, spustiti, otoboliti, (the
head) pokunjiti se; to — the fire,
posastanljath ne santacit oklijevati,
ići pravo od ruke; to — out,
izvje to — np, objesit, odgoditi,
ne dirati više.
Hang, hang. a | obronak, pristranak;
- choice, biranje
— dog, obješenjak ;
man, vjedač, krvnik; — next,
gnijesdo što visi, ptica koja takvo
gnijezdo gradi.
Hanger, han’g*, n. koji visi; ono o
čemu što visi, kukica, ručica; lo-
vački nož, kratki mač; (paper —)
tapelar; — on, pristaša, pritucalo,
čankoliz,
Hanging, hšn'g*ng, a. koji visi, koji
vjela; zavisan; strm, vrletan. —,
m. višenje, vjedanje; — &, tapeti,
zastori,
Hank, hank, n. spona, kovča; Mupko.
pamo, ić; naklonost. —, v. t,
emotali u kluplo.
Wanker, hiin’k™, v. i. tečiti. čeznuti.
— ing, n. želja, težnja, čeznuće.
Hanse. hans, n. hanza, savez.
Hanseatic, hšnstšt*k, a. housijeks,
ripada hanzi, savezu,
Hansom, han’s'm. n. vrata dvotolica,
Hap, hap, n. slučaj;
areca; by good - , srećom; by ill
—, nesrećom; -- hazard, m. slučaj;
at{>y) — hazard, nasumce, na sreću.
— less, a. ( > lessly, adv.) nesredan.
— ly, adv. slučajno, srećom, upravo,
možda.
Happen, hip'n, v. i.
se; sadesiti, enadi; to — on, naići,
namjeriti ge, sresti se; they — to
be ‘there, dlučajno su oni ovdje;
do you — to have any money about
you? imate
Haprify, hip X
Happily, bap“l*, adv. srećom, aredno ;
slučajno.
Happiness, hip"nea, n. sreća, bla-
ženstoo; veselje; prikladnost. ©
HAP 37
Happy, hap’, a. srećan, blaien; vješt;
; — go-lucky,
zgodan; naklonjen go-locky,
Harangue, bring’, u. gover (evečani,
Tedd poe panies dosudni,
govor. —, v. t, govorom po-
—, v. b besjediti, naduio
deklamovati.
I'ran’g™, n. govornik;
aklapalo.
Harass, hša"*s, v. t. umorili; mučiti,
kinjiti; senemirioall, —, — ment,
m. mudenje, drivanje.
Harbioger, ‘parbends™, DB. preteču,
glasnik.
Harbogr, ha"b™, n. gostionica, stan;
luka; utočište v. t primiti u
slam; štiti, gojiti; to — revenge,
nosili osvetu. u arc. —, ¥. i uleći
ae, stanovali, biti n luci — dues,
tatke prisojbe; — master, lučki
kapelan.
Harbourage, bar b'redt, n.
uljeciite
Harbourle«s; ha"b"les, a. bes slana,
bez luke, bes zaklona.
Hard, had, & lord; čorst; strog;
zaklon,
grub, neučlio; marljio; nelečan,
dav; skup; — at work, padijio;
— times, zla vremena; — au,
teška slušba; -- of hearing, nagiu!
— of belief, koji eporo, teško vjeruje;
— to come at, koji se moše teško
atid, iznaći; — to deal with, 2 kojim
ve ne može na kraj isađi, čudan;
-— lines, huda sreća; a — winter,
ljuta sima; ~ words, neprijasn
riječi; to be — upon any one, pi
letjeti, prišgati, ljuto dosađivati
adv, urla, jakoj žestoko, čorato, teško,
mukom, ozbiljno, brzo, sasvim blizu,
tik do; to drink, mnogo piti; it
goes — with him, he is — put to
it, zlo je po jega, mora ee vrlo
mučiti, ake, Dale tordih kolača;
> beam, grabar; — bound, za-
troren, zapečen; — cash, kovani |
novci (slato, srebro); — cherry, rušt
pan, čvrati temelj, oznova; — “>
a nevolji u neprilici; — won, ire
Harden, hš"dn, v. t. torditi, naditi;
utorditi; učiniti
, okor-
jelim, otorditi; okrijepiti.
otočni postali neogjelljto;
Hadibood i ha"d*hud, n. odvažnost,
neustrašivost;
Hardiness, ba"d*nes, 2 amjeloat, sr-
čanost; drskost, Bezobraština ; jakost;
uš
lardish, ha"u*š, a. oterd, tortkašt.
Hea ‘aa *, adv. češko, mučno;
jedva; zlo, nepovoljno; strogo, osorno.
Mardnees, ha'd'nts, 0, tordoda; č =;
teškoća, teyoba; ljutina, oštrina; okor-
—mi.
pri-
jos, Bešćutnost; strogost;
Hardship, har sdp, ‘n. poteškoda, te-
goba, mu
Hardware, hard’wer, 2. željezna, me-
talna, sitna roba; — man, irgovac
robom, sičnišar.
nebi ha"'d*, a, onion, odvačan, drzak;
epak; uetrajan, postojan;
_ neosjetljie, — shrew, rovka.
Hare, h&', n. seg. — bell, zvonić
(biljka); — brained, lakouman, ne-
nestašan; — hearted, plaš.
"Hiv, trošio; — hound, pas zečar;
za) — hunting. lov na seeove; — lip,
zečja uma; —'s ear, svinjac (Biljka).
Hareni, hé’r'm, n. harem.
MHaricot, bir“Ko, a. grah povij; jlo
od ovčjeg mesa i povrća.
Herk, hak, v.
lar), hal, n. vlakno, ola»,
Harlequin, berkin, ay
krdijaš. —, v. i
ua tet eae
My far]
n tuda Tivos, Blanik Bla Budnost,
HAR
Harm, hu'm, n. slo, nepravda, šteta;
to do —, učiniti na žao, nepravdu,
škoditi, uvrijedi; to kecp oneself
out of — *a way, čuvati se sla,
kloniti sa opasnosti o t. wert:
jediti, na žao učiniti.
ita, še ‘fal, a. (— ly, adv.)
bezazlen, ethos nevin; neoštećen,
nepovrijeđen. — nese, n. bezazlenost,
nedužnost, neškodljivost,
Marmonic, ha'mča“k, — al, —l, a.
harmoničan, suglusan, skladan. — 8,
n. pl. nauka o
Harmonica, ha'mon’*k’, p. harmonika.
Harmonious, ha'mo’n%s, a. (-- ly:
adv.) skladan, blagoglasan, složan.
ness, n. sklad, blagoglasnost,
sloga.
Marmonist, ha"m'nist, n. posnavalac
uke o skladbi; skladatelj.
Harmonize, ha"m'najz, v. t. dovesti
u sklad, slošiti. —, ¥. i. slagati sc,
daglašav ti se.
Harwony, ha'm*n’, n. sklad, blago-
glasnost, sloga.
Harness, ha"u*s, m, oklop; konjska
oprava, orma, ham. —, ¥. t metnutt
oflep naorndatt; einai orm, opre:
miti (konja) — er, a. oruža
koji oprema (konje), — maker, n.
sedlar,
Harp, ha'p, n. hart v. t. udarati
, m. &.—,v i
tai harfur’—, vd, (00, upon) dotaći
20, vraćati se M overs), (at) na-
tuk nuts, emjerati. Harper, hap, n
harfaš.
Harping, "bar p'ng, n. udaranje u harfu;
uvijek iste gusle, vječno ponavljanje.
Harpoon, hatpan’, n. osti, ostve. —
t. biti ostvama. — er, D. ostvinav,
koji baca ostve, bije. ostvama.
Harpsichord, hš"ps*ki'd, n, starinski
glasovir
Harpy, harps, harpija; grabešjivo,
Harquebus, hačkčbos, u, sturinska
apuška.
Harridan, hardin, n. dabetina, drolja.
Harrier, har, n. Art.
376
HAS
Harrow, biro, n. brana, drijača; re-
Ho se disala i spuštala prod
gradskim vratima. —, v. t. dranatti
kidati; mučiti. — er, u. koji brana.
many. hir", v. t. oplijeniti, pljačkaći;
mi
Harsh, bats, a: (— ly, adv.) opor,
hropav, oštar, terd; strog, osoran;
raka jalan, — ness, n. oporost,
rapavost, surovost, atrogost,osornost.
Harslet, ha'sl*t n. vitalac, utroba.
Hart, batt, n. jelen. — beest, kapski
jelen, kama; — shorn, jelenji rog;
— shorn-salt, jelem;rožna sol; —
's tongue, felenak (biljka); — wort,
— swort, n, svinjac, oratizel; (hiljke).
Maram-scaram, hér'm-ské'r'm, a.
divlji, razuzdan, vjelrogonja, ne:
stašan, nemiran.
Harvest, havv'st, m. žetva, berba;
Pie
Ene; — woman, Zetelica.
želi. pobirati plodove Harvester.
harvtstt", m. žellac.
Hash, hid, v. t. sjeckali, sjeeati na
sitno. —, 0. iajeckuno meso, raqu,
smjena; io make a — of, pobrkati,
pokvariti.
Haslet, hiiz'*t, n. vitalac, utroba.
Hasp, hsp, n. kvaka. kračun, m spona;
motovilo. —, ¥. t, zakopčiti, zakva:
zakračunati.
Hassock, has’k, n. jastučić za klečanje.
Mastate, hastčt. Yast.
Haste, hést, n. hitnja, žurba; naglost;
to make -- žuriti se; in —, naglo,
brzo. —, Hasten,' hč's'n, v. i, žuriti
se, hitjett. —, v. t. nožuriti, ubrzati.
uskoriti, pospješiti, Hastener, hčs'ni",
m. koji ze žuri, koji pospješuje.
Hastiness, hés’t*nes, n. hitnja, žurnost;
naglost; šestina,, tina.
Hasting, hčs'tng, a. rani; — pear,
rana kruška; — 8,0. pl. rano voće,
vani grašak. Hastive, hča'ttv, a.
rani.
Hasty, hés't*, a. (— ily, adv.) brz,
hitar, Zuran, nagao; prenagao; žestok,
HAT __ 877 HAV
vatren, priljiv; rani, prerano sreo. | Haughty. bbe, (Haught, hši) a. (—
— footed, brzonog; — witted, ne-
smotreu, bezuman.
Mat, hat, 1. čežir, klobuk; — in hand,
učtio; — band, trak od klobuka;
— box, — case, škalula za dešir;
— maker, klobučar, šeširdžija; —
onog, ip izprosjačeni movac, nagradu
with, “hae, vi leći, izleći; smišljati,
sureali, skovati. —, Vv.
gnijesdo; leženje; gnovanjes otkriće
D. poluvrata, vrata su prozor-
čićem ; lukuia, vrata, alvor (na palubi
brada); pokroo at tuknje: brana,
naper; uuder — s. pod krorom
fhroda). zatvoren, u nevolji, — way.
lj
hodnik kroz luknje (n Brodu).
—, v. t ortkuli, urezivati, —, m
ortke(u visanju, urezivunju),ertkanje.
ini mu a m.
ogreblo, perojica.
“tn. ojekirica, ‘aden:
ip (di up) the —, na-
ratiti rat; to Dury the —, učiniti
mir; to Throw the --, kvastali se,
— face, dugo, ružno. dices
lve. toporište.
, hae ng, n. leglo, leženje;
evtkanje.
Hatchment, hié’m'nt, m. grb pokoj-
ba; anak,
Hate, hét, v. t.d i. msi, —, m
. Hateable, he't8bl, a mrzuk.
Hateful, hét’ful, a. (— ly, adv.) mrzat,
omrzao, oduran, gnnsan. — ness,
m. mratoat, ogavnost; mrzost,
Hater, het", nenaviduik; neprijatelj.
Math, bath, mjesto ha
d, m. mržnja, new
Matter, BAU, m, klobučar, žešindžija
Hattock, hit, n. krstina, gomila
od 12 snopova žita,
Hauberk, ha’b"k, n. oklopna košulja.
Hanghtiness. ha'ttnes, n, oholon, na-
du'ost, sije.
ily, adv.) o
Haul, bal, v. t. fen leglilt; potegnuti,
ti; pritegnuti, privući; to —
the wind, držat se na vjetar, k
vjetru, prihvatiti; to — about, wa-
tezati, povlačiti; to — in, waa
to — aby ubrati (jedro). —-, v. i.
vadi (0p) mijenjali provac broda;
okrenuti se (0 vjetru). - , n. vučenje,
potezanje; Ro se zagrabi ribe u
jednom vučenju mreže.
Haulage, h&'l*dš, u. vučenje; troškovi
prijevoza ili prijenosa (od broda ili
na brod).
Wanlm, Haum, ham, u. glanka,
Haunch, hdnš, hšnš, n. steyuo, bedro,
kvaj.
bok;
Haunt, ant, h&ot, v. t. di. česta
4d), prika-
boraviti, —, n. često
posjećivano mjesto, boravište, sasla-
jalište;posjeđivanje naobraćajuirora.
cr, m. česti pohađač, obilazilac.
Hautboy, ho'bčj, m. oboa (glazbalo);
pitoma jagoda.
Mauteur, hotor', n. ponos. oholost.
Mave, hav, v, t, (hast, has; imp. i
Pepe had) imati, posjedovati
i zazumjeli; unositi,
imati na sebi (on); uhvatiti; dobiti,
“primiti, uzeti; pribaviti; držati; what
would yuu —, što želite; we shall
— it wet. bit će vlažno vrijeme;
she has had it, pogri to
— by heart, znali na pamet;
it! samo vjeruj! you — mo? ra-
sumijete Ti me? — you had your
breakfast? jeste li rucali? to <- in
honour, štovati; to — about o &.,
govoriti, potulati; to — away,
ukloniti, udaljiti, odvesti; to — back,
g to — inf uvesti, koga,
pustiti da uniđe; ta — it out of
8. 0., isvabiti, fmusli što od kona;
to — over, jošte imati; you had
HAV 3
better go, bolje di bilo da ideš; 1
had rather romain, rade bik ostao;
1 — to go, morom ići; — done:
dovrši! prestani! 1 -- a “coat, mad
adem načiniti sebi kaput; he had
his arm broken, slomi/a mu se ruka,
skrhao je sebi ruku; — me excused,
feprita} me; 1 would — you write,
želio bik da pišete; to — a care,
its, čuvati se; to — a mind
for, željeti.
Hayen, hč'v'n, n. luka; utočište
Haver, hav! et, m. posjednik, olamik;
e ac, telećak, prnička torba.
laving, hav’*ng, n, imuće, posjed.
Havoc x, hAvšk, n, pustošenja, haranje,
uništenje, poriva kreševo, ogralje,
ubistvo, pokolj; to make — of,
opustošiti, poharati; to play (sad)
- BA oštetiti, oslabiti. —, v. t.
; poklati.
iar, the m: plot, Hoica, gradina, za-
građeno zemljište, ortlić, dvorifte;
glosšnja; — finch, čustokljun (ptica);
Orn,
loviti.
par - mt ‘rdariti,. piljariti,
nuditi na’ prodaju; ishraknuti. —
vai. hrakuti, —, 0, hrakanje; hračak.
Hawker, hak", m. sokolar; piljar,
prodevalae po kućama, raznositelj
Hawking, hiking, n. lov sa sokolom;
tršarenje; hrakanje; — pouch, lo-
vačka torba.
Hawse, hiz, his, n. oko broda; — s,
oči pramca (kros koje prolaze užeta
od Koi acl my —, (lao mi;
Hamer, NA ba'eš, n. debelo ue,
čelo, sidi mar,
Hawthoro, mince 2, glog.
Way, hč, n. sijeno; to make —, kositi,
prevrtati M travu; — cock,
naviljak, plast; — field, sjenokota;
Ti
8 HEA
-- fork, vile; — loft, ajenara, sjenik;
Z inaker, kosac; — making. ko-
sidba; — stack, n. aloy.
rick,
Vet id Kosi, kupiti sijeno,
Hazard, hšrtrd, n. slučej; opasnost;
areda, izgled; at all — 8, na areću;
to run & —, biti wu opusnosti; to
ran the — of, odvaiiti se na što.
ut ti. id se, metnuti
na kocku, doći u opasnost. — able,
a koji se može pokušati,
Hazardous, hiz'"d5s, a. (— ly, adv.)
opasan, pogibeljan. — ness, opasnost.
Haze, héz, n. tanka magla, maglica.
—,¥. i it — 8, pada magla. —,
¥. t. prestraditi, mučiti.
Hazel, he’s'l; n. lijeska. odlijeske,
kao lješnjak, lješnikove Boje.
grouse, — hen, lještarka; — nut,
ljebnjak; — tree, lijeska; — wood,
lještak,
Hazelly, haz’, a. lješnikove boje,
jamo smeđ.
Maziness, she nes, n, maglovito vrijeme.
Hazy, hi maglovit,
He bi pron’ on onaj koji.
Čovjek, mužjak. — cat, mačak;
cousin, rođak; — goat, jarae.
Head, hed, n. glava; glavar, vođa,
nadetojnik ; prvo mjesto, vrh, začelje,
čelo, pamet; volja, nagnuće; ia;
rogovi (jelenji); isvor, vrelo; kraj;
vojska, momčad ; glavica; gornji dio,
prednji dio; lice, pročelje; dno (od
bačve); željezo (od sjekire); naslov
(knjige); pjena (na pivu); ručica
(u gitare); visina vode; glavni dio,
glavna točka, što je glavno; stupac,
rubrika;
kost, , stepen;
, 0 toj stvari;
ge, članci tužbe; at
the —, na čelu; over — and
na vrat na nos, preko glave;
over heels, ztrmoglavive, sunocratice,
his own —, na svoju ruku; —
and shoulders, sa svom silom; —
to wind, ubrčiti; off one’s —, ta
uman, bez glare; a —, rights —,
preda se, ravno preda se; to turn =
obrnuti se, okrenuti se; to be at
natpis;
his
HEA
the —> vedi; te take a thing into
> workjeli Ho sebi u glavu;
io beat’ the ~, to break dhe —
(about), rasbijati glavu; to make
protiviti se,
= suprotiti se
; to tive (a horse) the
pustiti (oni) s sada to bring to
a —, dovršiti, učiniti da se gmoji;
ito come to a —, wails ve; tori
to a —, proračunati, pregledati,
u kratko ponoviti, skupiti se; to
get —, skupiti se, slošiti se;
get prevladali; to gather
objačati, cabs ući ći sei fo | to tako the
bis i naprijed, od
što glavicu. okovati;
rotiviti se; to — the
poll, imati najviše glasova (kod is-
bora); to — the sea, sjeći valove
protivan; to — off, odmadi, preteći,
zakrčiti put. —, V. i. glavičati se;
jedriti njekim pravcem; how — #
the ship? kojim pravcem plovi brod?
— ache, glavobolja; — band,
poresaia; — clerk, glavni pemocnil:,
natpisar, prokurista; — dress, nakit
(na tavi); — fast, čelo kojim se
teže brod za kraj; — gear, nakit,
šelir; — Vand, rt, zgon; — line,
glavni, početni redak; — lugged,
'vučen za glavu; — man, predstojnik,
glavar; — smau, krvnik; — master,
rai — money, glavarina; —_
most, i eit — piece, šljem, ha-
ciga; — quarters, glavni stan; —
rope, rasteg jedra; — sails, prednja
jedra; — sea, valovlje što se valja
yous od broda; — shake,
laQom ; — spring, proi izvor;
|, oglav (u konjske odore);
— stone, wgoont kamen, gtaoni
kamen; — strong, tordogiai
strongness, tvrdoglavost; — tire,
“nakit (na glavi); — way, hod broda,
mapredovanje broda; to make —
879
REA
way, napredovati; — wind, protest
vjelar, sitar u provu; — work,
duševni
Header, hee, m. poglavica; glavni,
ugaoni kamen; koji pravi glavice;
sunovrat, smioni čin.
Headiness, bed“*nes, n. (vrdoglavosi,
upornost; noglast, nepromiiljenoel,
Heading, ‘hed
ing, hed"*ug, n, natpis, naslov;
drvo za dno.
Headless, hed'Its, n. besglavan, ne-
promilljen, bezraslošan.
Meadlong, hed'ičng, adv. strmoglavice;
neemotreno; naglo žurno, iznenada.
pom bra; žestok, naprasit,
Meadshi, h hed'šip, n. prvenstvo; vlast,
nosi hed’, a, (— ily, adv.) nayuo,
naprasit, nemotren, iealok ; tordo-
ijeliti
lječio. — er, m. liječušk,
, M. liječenje, cijeljenje,
— ing, a. Gekovit;
pomirljiv, blag.
Health, helih, m. zdravlje; ill --,
boležljivost; spasenje (duše), area;
board of —, zdravstveni redi -
officer, zdravstveni či
Healthfal, helth'ful, a. ( -
zdrav; ljekovit, spasonoran.
n. zdravlje, ljekovitost.
Healthinees, hel'th*nes, n. zdravlje.
Healthless, belth"l*:, n. nezdrav, bo-
“Ips ad)
ness,
lešljiv.
Healthy, hel’th*, a. (—-ily, adv.) zdra.
Heam , m. loža, pomelina (u
fine).
hip, n. hrpa, gomila; mnošina ;
im (by) -- § na gomile, minogn,
izobilno. —, w, t. gomilati, kupiti;
to - up, nagomilati. — er, m. koji
gomila, — yy &. nagomilan.
Hear, hit, v. t. (imp. ¢ p. p. heard,
We'd) cn; aaa, poslušati, uslifiti,
saslušati, preslušati, istrašiti, ispita
HEA
to — out, čuti do kraja. —, v. i.
čuti, slušati, primiti glas (of, o,
from, od); nover heard of, uežuven
Hcarer, hi, m. sludač.
Wearing, hing, u. slu
predidavanje; čuvenje; glas, vijeu;
joj se može čuti; in
Marken, ha"k'n, v. tač i. slušati, pri-
aluškivati, poslušati. — er, n. pri
sluškivalac,
Hearsay, hi"e6, D. čuvenje.
Hearse, hi's, n. mrivačla kola; nosila
— cloth, mrtvački po-
—,
Meart, hat, 1. srce; jexra, unutraš
njost, Ho je najglavnije; srčanost.
oloašnost i ljubav, volja, veselje;
savjest; maga, jakost; dragi, drogi
— of oak, vjerno srce; hard —
tvrdo, nemilo srce; sweet —
. draga; deat —, dušo moja! to have
ut —, imati na arcu, izjedati se,
brinuli se, starati se za Mo; against
, nerado; at the —, u ercu;
, na pamet; I cannot find it
in my —, ne mogu se na to odvažili,
ne da mi srce; to take —, ohrabriti
se; to take to primiti što srcu;
he speaks his —, govori od srca,
što mu je na arcu; in good —,
dobre volje; to put in good —,
hrabriti, sokoliti; to put out of
plašiti, ubiti volju; for my
s03 duše, svesrdno; to have in the
—, kanili, namjeravati; his — went
down to his heels, prestrašio se,
pobjezes, ean all my —, svesrdno,
od ave dude.
ache, bol u arcu, žalost: —
alluring, Yjubak, srdačan; — appa-
ling, što ateže svee, dira u sce; —
blood, krv od srca, život; — break,
tuga, žalost; — broken, "soiskao od
žalosti; — buru, ljutina, žgaravica;
— burned, koga mori -ljulina; —
burning, što grije srce, ljulina, mrzost,
nepovoljnost; — ease, — 's ease,
380
HEA
\ !
sirotica (biljka), mir, zadovoljstvo ;
— felt, iskren, srdačan; — grief,
luga na srcu; — hardened, okorjela
srca; — heavines
pea, srčanica (biljka); — rending,
ardobolan, ito cijepa arce ; — 's bloc
krv od arca, život; — scald, ljutina,
k, Lolesna srca, boleene
~ Sore, rana na arcu,
— sorrow, fuya NG srcu;
—_ sorrowing, žalomna area; —
ing, srčano vlakance, srčana te-
tiva; — struck, u arce pogoden,
koji srce para, smrtan; — swolling,
ardnja, mržnja; — whole, slobodna
srca, bez atrasli, mažan, neklouno ;
- wood, atrž, srčina; — wounded,
ranjena srca, zaljubljen.
Hearted, hš"t'd, a. srčan, srdačan.
Hearten, hat’n, vt. obodriti, ohrabrité,
polože osokoliti. — 6", koji bodri,
Hearth, hath, u. ognjište
Heartiness, hart*nes, n. ardačnost,
usrdnost, iskrenost; revnost, srčanoat.
Heartless, ha'ls, a. (— ly, adv.)
bes vea; m, mlićav, strašljiv;
kukavica. — ness, n. séradljivost,
malodudnost.
Heartsome, ha't’s*m, a. veseo, radostan,
Hearty, ha"t, a. (— ily, adv.) sr-
dučan, werdan, takren ; zdrav, veseo,
jak; krepak; živ, živahan.
Heat, hit, n. ‘orudina, toplina; žar,
žestina; gnjev; gorljivost; (jedno)
trčanje kod utrkivanja; trkalište,
wale (čla ju se ina protrčati);
dead —, neodlučeno utrkivanje (kad
oba konja u isto vrijeme dođu do
cilja); to. take the —, kovati že.
ljezo, dok je vruće; at a —, najedne,
na jedan put. rijati,
tigta.
Heath, hith, n, orijes, criština; pusto-
poljina, pustara obraštena vrijeskom;
— cock, — bird, tetrijeb ružovac;
— pea, glušina (biljka).
HRA
Heathen, hi'dh'n, n. neznabožac. po-
ganin; besboinik, —, a. poganski,
* neznaboški. — dom, n. poganslop.
Heat h, hidh'n, ly. adv.)
poganski, nemabotk divlji. — nosa,
n, neznaboštvo, divljaštvo.
Heathenism, hid‘ ndam, Heatheury,
hidh'nr*, m. poganatvo.
kid hear ‘najz, v. t. mčiniti
nezn
Heather, hedhy*, n. vrijesak,
Weathery, hedh*r', Heathy, hih
A. obrasao vrijeckom, vresovit —
ground, puetapoljina.
Heating, hi’ ‘ting, m grijanje.
Ueatless, hit'l*s, a. atuden.
Heave, hiv, v. t. dignuti, uzdignuti,
podignuti; naduti, nadimati; forth
duboko uzdaknuti, vikuuti; uzvisi
baciti; (— the lead) spustiti gruzilo
(olovnicu), mjeriti dubinu ; (up) di-
gmuti (sidro); otimutij okrenuti (brod)
nositi; to — over board, izbaciti
a broda; to — abroad (a flag),
dignuti zastavu; to — ahead, povući
naprijed; — ahead! noprijed! to
-- astern, poondi nufrag; tu — down,
nagi, izvrnuti (brod); to — out
a sail, dignuti, razviti jedro; to —
to, zadušiti (jedra), okrenuti brod
k vjetru: to — up, uzviti, dignuti.
—, V. i. dignuti se, naduli se; (for)
zijevati; (at) uzdizati; pozkti ; bujati,
uzbujati; to — and set, propinjuti
nej to — in sight. pomoliti se na
adie to — forth,
—, m. dizanje, nadimanje;
ee
Heaven, hev'n, n. nebo; — begot,
— born, -- bred, nebeski.
Heavenliness, hev'nitnes, a. nebesko
, nebeska narav.
Heavenly. hov'nl*, a. nebeski.
Heavenward(s), ‘hev'nw*d(z), adv.
prema nebu. ‘put neba.
Meaver, hi'v, no podizač, dizalo;
poluga.
Heavily, “hew"ly, adv, teil
plain gorko se tuži
+ primili što k arcu.
to com-
to take
881
dahtati, uz- |
HEC
‘
Heaviness, hev*nea, n, težina; tegoba;
tromost, mlitunost, mrtvilo; ama, -
tuga. m
Weaving, hfvtng, n. dizanje, nadi-
manje; nadisanje.
Heavy, hev’*, a. Težak; žalostan, ajelan;
tegotan, nemosan; nespretan, krupan;
lijen, trom; dosadan; malovaren;
neprobavljiv; mučan; umoran; ma-
muran ; gluh; žestok, buran; strog,
200; taman; gnjecav, tiesten; plodun;
it lies — upon him, to mu je do-
teščalo, to ga titi; — metal, veliki
topovi; — sleep, san
novan; -- ey mine off; — of
sale, što nema prođe; a — sale,
loša proda; — hours, dugo vrijeme;
a — fire, žestoka valra; & — sea,
uzbujalo, uzburkano more; — ex-
penses, veliki troškovi; — handel,
nesprelani = —_ bended, tupoglav;
— spar, das
Hebdomadal, Pibdon a", Hebdom-
sedmični,
sia, hrbdimćate, a
uo “heb“tčt, vt snglupiti,
pebitati » hebsta'*n, n zaglupljenje,
glupom
ao hebtind, m. glupost, tu-
Mabraiefal i, hobri hebrejski
Hebraism, hibršizin, osobina he-
brejekog jezika. Hebraist, li dhibrčist,
poznavalac hebrejskog jezika.
Hebrew, hibra, n. hebrej, hebrejski
jezik. —, a. hebrejski. Hebrewess,
brucs, m, hebrejka.
Hecatomb, hek*tom, hek*tom, n.
hekatombu (irtva od sto volova);
rokolj.
Heck, hek, n. poluvrata ; kvaka ; jasle;
vrša; zavoj rijeke,
Heckle, hek'l, n. ogreblo, perajica.
—. v. t. ogrebati, rešetali,
Hectare, hek'te", n. hektar.
Hectic(al), hek “(= ally,
adv.) eudičae, jetikov. —, U. sušica,
mnudšičatosi.
Hectogram, hek'tgrim, n. kektogram.
i
HEC
Hector, *hek’t*, n. razbijač, nedejte,
valid napamnik. —, voted
prkorli, gro se mučiti Keath
se. lagati, — into,
Jama prisiliči Heonen, hek’
fen n. hvalidba, prkošenje, isa-
sivanje.
Heddle, hed'l, obroka (u tkanju).
Hlederaceous, hed're’és, a, briljanov,
pun bršljana.
Hedge, hedš, n. živica, omeđa, plot;
a quick-set —, živa obala (ograda);
bod be on the wrong side of the
—, provarith se; over — and ditch,
na erat na nos. —, v. t. ogradili
(plotom), zagraditi, šivičiti; opasati,
alegnuti; (in) opkoliti, sakriti, ogra-
ničiti; (out) isključiti, odvratiti;
(up) zatvoriti; to — a bet, kladiti
se a obje strane, osigurati se za
svaki slučaj; to — in a debt, osi-
pati A i, dunjati se,
Piana Salrioal e, uklanjati te
— bill, kosor; — bird, sivoperka
(jticuj; — born, prosta, nepoznuta
roda; — bote, pravo ograde
hog, jel, jeina; — h
kuktus; — marriage, polajna ie-
idba; — mustard, ognjica, ljekoviti
ore — note, ulična pjesma, prost
način pisanja; — parson, — priest,
zakutni, ulični ; — row,
živica; — per nore pokutna učiona;
shrew, poljeki miš; — sparrow,
pijeska (plica): — writer, nadri-
pisar.
Hedger, hedi*, n. koji pravi plotove;
koji se kladi s obje strane,
Heed, hid, v. t. di. gasiti, gledati
na ito, promišljati. —, n. pašnja,
pailjicost, briga, posornost, opres-
nost, zaštita; to take —, čuvali se,
biti na opresu; to give —, paziti
na Mo
Mredfal, hid'fal,a.(— ly, adv., ) pošljšo,
tite oprezan. — Desa, 2.
ušle, Ada, a
nemaran, nehajan;
ol,
—
GEI
oprezan, merasborit, -- nest, n.
nepašljivost, nemarnost, neoprezno»!
Hee-haw, hi-b&, v. i. njakati, revati.
Heel, hil, n. peta; noga, kopito, (u
konja, jelena); peta na obući; donji
kraj; ostruga; — s over head, na
erat na nos, prenaglo; to be out
at the — 8, imati poderane čarape,
živjeti kukovno; to be at the —
progoniti; to take to the — s,
pobjeći; to lay by the — s, mefnuit
u klade, zatvoriti; to have the — s
of, dostići, proti; to trip np
one's — 8, podmaknuti kome nogu;
to set at one's — 8, presirati. -
v. t. plesati; nepraviti petu; zgrabiti i
sa petu; nagnuti brod. —, v. i.
nagnuli se (0 brodu).
Heeler, h'l", n. pijevac, koji se dobro
ostrugama bori; trčalac; pristaša.
— band, petica; — bone, petina
1 Kost, petnica; — piece, — tap,
prikivacka (ostaci vina u čaši).
Heft, heft, n. disanje, napor; težina.
Hegemony hirdi*mčn', a, hegemonija,
Hegirs, eee, n, edira (bijeg Mu-
hamedov et 622. p K.)
Heifer, hef™, n. junica.
Heh ho, baj-ho, inte ah! joj!
le (for za).
Height, hajt, n. Visina;
ispon, bre-
šuljak, vrh; usoišenost; najoed stu
ae, povećali ss, ojačati. \
Hojnons, hé’n's, a. (— ly, adv.) srzak,
Pana? nusan, grozan, — ness, n.
uđe, ©, Re baštinik, nasljednik ;
be —'ta, naslijedi,
Baštinići; joint
+
koniti nasljednik ;
imovina, dio baštine.
slijediti. Heirdom, eam, a. ona-
aljedatvo, baština. Heiress, rtu, n.,
daštinica. Helrless, els, a. des
HEL 383
baitinike. Heirship, erp, n. na-
jedatvo, nasljedno pra
Meld het, mpi. Fp. ed to shold.
Melisa) h betay"*k(Mt), a. što se odnosi
aa amber oja (of & tan),
jen j ie
Taskows sunca; e setting (o (ofastar),
terme zvijezde odmah iza zalaska
Helical, hel*k4l, a. savojit.
Helicoid, hel*kdjd, a. na savojke.
Heliocentric, bi "tek, a. helio-
esntrižan, gledan sa eundamog sre
dita.
Heliograph, bri“graf, n. helogray,
sprava sa brzojavljenje pomoću sun
Šanih sraka.
Heliography, biP&g'P, n. opisivanje
seneai svjetlopis, fotografija; davanje
Heliometer, hilm“t“, n. suncomjer,
sprava sa mjerenje sunčanog pro-
mjera ili vrlo malenih kutova.
Heltoveope, wpe a. suncogled,
sun
udo
Reli
Hellebore, hel*bi', n. kukurijek
Mellonian, elon, Felleniee dk
helenski,
nož heinism, s. osobina gré-
Hellenist, hel"nist, 0. posmavalac
slaroga jezika.
Hellish, he “e, a. (— ly, adv.) pakleni
— ness, loca paklena.
Helm, helm, n, krmilo; ruda krmila,
uprava; the man at the —, krmilar.
meen orok less,
krmila; — port,
Helmet, hebmst,. a, kadija — — flower,
jedić (biljka); — pigeon, kukmač, |
golub kukuljavi,
HEM ~
Helmioth, hetm*nth, n. cre utrečnjak,
Helmsman, helmr’m'n, n. krmar.
Helot, bin, m. helot, žpartanski rob.
e] , ot , ati,
pele pomoći, pomagati,
(pr deinen ); posluši
fa. pr.
mtočiti; to — oneself,
poslušiti se; — yoursel pomoći
se, izvolite; I caunot — lau
ne mogu a da se ne nan
cannot — it, ne snam ito
End drem u ie
z over, pomak kone
se oslobodi; to — to,
LU
stvo; sluga, sluškinja
pripraven; — mate, — meet, po-
moćnik, poobn drug, druga.
Helper, hel’p*, n. pomagač, pomoćnik.
Helpful, tpt ble a (— ly, adv.) ko-
ican, pomo
m. — nesu,
a. Te Bono beri:
Helpless, help’l‘s, a. (— ly, adv.) bes
pomoći, nemoćan, zapušten, nevolji
— ness, D. nevolja, sapuštenost.
Helter-skolter, hePt*"-skelt*, adv.
tandara mandara, dar mar, na vrat
na nos.
Bele, helv, u. držalo (ajekirno i hd ad).
. te nasaditi (sjekiru i t.d.)
Hom ‘hi obrub,
em, ete A
Hom, bem, interj, hg! gj! hm!
HEM
Hematite, hem’tajt, n. krvalj (rudu),
Hemicrania, hem*krč'n“, n: glavobolja
u jednoj strani glave.
Hemicycle, hem“sajkl, m. polukrug.
Hemisphere, hem’ polukugla,
polutka. Hemispher ical, hem-
*sfer'*k, — *k*l, a. polukuglast.
Homistick, hem’*stik, n. poluetih.
Hemlock, hem'lšk, n. kukuta, šivolina
(biljka).
Hemptis, htmčp'ttsis. n. Bacanje
Hemorrhage, hem'r'dž, n. Arvotok,
veliki krvi.
Hemorrhoids, hem’*rojdz, n. pl. šuljevi.
Memp, hemp, n. konoplje, kudje
— agrimony, slavljika, konopljuža
(biljka); rake, — break, stupa,
trlica; — close, — plot, — yard,
konopljište; — comb, o; —
seed, konopljamo sjeme; — stalk,
konopljika.
Hempen, hem'p'n, a. konopljan,
Wen, m. kokoši dona; tarkey
tuka, pura; — sparrow, vrabica;
ue, bunika (biljka),
mriva kopriva; — coop,
kokošinjak; — harm,
harrier, kokošar; — hearted, plašlji
peck, iti nad muže
— pecked, koji se boji š
roost, kobača, sjedalo;
dimljača (biljka).
Hence, hens, adv. odavle, odavde; od
sada; dakle, za to, iz toga, pe tom;
a year —, za godinu dana; not
many days —, za malo dana. —
forth, — forward, od sada, od sele,
u napredak.
Henchman, henš'mčn, n. sluga, paž;
sik.
Mendecagon, h'ndek’*gin, n. jedanaer-
terokut.
Hendecasyllable, h*ndekésil”*bl, n. je-
danaesterac.
Hepatic, Hepat", a. jetreni.
Mepatite,hep’*tajt, n, jetrenjak(kamen).
Heptachord, hop |, m. lira ac sedam
Sica, ljestvica sa nedam glasova.
384
HER
Heptagon, hep't*gin, m. sedmerokut.
Heptarchy, hep't"k", n. sedmoolade,
sadam kraljevina u staroj arg} Brolskoj
MELIA, keba, no glam
ler: n. glasnik, glasonoša,
poznavalac € grbova. —"t ‘woarti?
proglasiti. — ship, čast di služba
glasnika.
Heraldic, h*ršl'd*k, a. ade
se tiče grbova. Heraldry, her?ldr,
n. nauk o grvovimo, grboslovlje;
glamički u:
Hirb, ho'b, n. trava, biljka;
povrće, — market, trg sa povrće
paris, — true love, krstac, vra-
pa: oko (biljka); — woman, tra-
vara, biljarioa.
Herbaceous, h& bess, & travni; koji
jede
Herbi
Herb:
bie ods, m. trava, pala.
orb’), p. knjiga o bilja)
abirka
Hebi, Bw ome je
r, sabi
Heparin ern. pacing bilja.
er! or
Herbelet, Herblet, hobi", n. travica.
Herbescent, h**bes“nt, a, što raste kao
trava, poput
Herbid, hobs
travom,
Herbivorous, hč'biv*r0s, a. koji se
hrani travom.
Herbless, ho"b'l*s, a. ber trave, ne-
obrastao.
Herborization, horbčrtz&'š*n, n.
biranje biljaka,
Herborize, hd”b®rajz, v. i. sabira/i
biljke, botanisirati. — d stones,
dendriti.
Herbose, herbous, ht*bos', ho"bts, a.
travan, obrastao travom.
Herby, ho"b*, a, kao trava, poput bilja,
biljevit.
Herculean, hčkja'lsn, a. Zerkulski,
orijaški.
Merd, hora, n, stado, krd; jato; run,
iti ne, živjeli u čoporima ;
ny, te skupiti u lado
trave. :
|, a. travan, obrasiao
aa-
earn se. -
HER
aman, Herder, ho"d*,
m. pastir.
Here, hit, adv. ovdje; — and there,
gdjegdje, gdješto; — about, — away,
gdje ovdje; — above, ovdje yore;
— after, zatim, posije, u napredak,
u budućem životu, budućnost; —
at, 0 ima; - Heotslow, ovdje dolje,
by. tim, ovim ovdje. nuz-
— from, odavle, iz toga; —
in, u tom, ovdje wmutra; — into,
ovamo unutra; — of, o tom; — on,
na to, o tom; — ont, odavde, od-
ovuda; — to, k tomu; — tofore,
prije, prdje, niegda; — under, poda tin,
uslijed ovoga; — unto,-k tomu, us
— mapom, na lo, lom; — with,
Herelitable, ee a. Ho se moše
naslijediti, na:
Fee. nediččnont, 1. baština,
nono, htred"*tšr*nes. n. na-
Hey, dr a.adv. even
; — ily, adv.
paper seins
uredi htred"ts, 1. nasljednos!,
— man, —
asljedstvo.
Heresiarch, herl'sta'k, peak nm
stemeliely koj, koje raskolničke sekte,
poglavica kokvih krivovjeraca.
Heresy, her’s*, n. krivovjerje, raskol.
Heretic, her*tik, n. raskolnik, krivo-
» pjevac, —, Heretical, a. Ca ally,
1.) raskolnički, kršvovjers!
Heriot, ot n. danak što bi se
platio lenskom , kad bi
umro veal.
Heritable, hervt*bl, a. koji moše na-
dni,
Heritage, her*tedž, n. nasljedstvo,
bašišna.
Hormaphrodite, hormafrdajt, n, dvo-
hroditic(al), h*-
Pasian a Ini. Herma-
phroditism, h*"maf'r*d*tizm,n. dvo-
* spolnost.
Hermeneutic, horm*nja't'k, a. koji
tumači, koji se že tumačenja. — 9,
885
HES
m. ph lermenantika, nauka a
tumačenju.
Hermetic, h'met'*k, a. potpuno sa-
tvoren, neprodušan; tajinatven.
Hermit, ho"m't, n. pustinjak. Her-
mitage, ho"m*tedž, n. puatinjakov
alan; samoća; vrata francuskoga
vina. Hermitess, ho"m*tes, n. pu-
stinjačica. Hermitical, hč*mit*kii,
a. puatinjački.
Hernia, ho"n*, n. proder, kila, Her-
mal, hon“, a. koji se tiče kile
— truss, polpasač, prodernjak
Hero, hir8, u. junak ; poluseg. Heroic,
adv.) junački; epski. —, n. herojski
«tik.
Heroicomic, hirojkom“k, a. smiješno-
junački,
Heroine, her'vjn, n. junakinja.
Heroism, hi‘roizm, n. junaštvo.
Heron, her*n, n. čaplja. Heronry,
heron, m. mjesto, gdje se čaplje
Heros! phi ‘rosip, m. junaštvo.
Herpes, ‘yor, n. lišaj (upala kože).
Herpetic, ht'pet'*k, a. roput lišaja.
Herpetology, ho'pstčl*di+, n. nauka
o gmazovima.
Herring, hor*ng. n. eled; red —.
sled, — buss, vrata male
— fishery, lov sledeva; —
time, vrijeme za lovljenje sleđeva ;
— woman, prodavačica sledevs.
Hers, ho'z, pron. njezin,
Herse, h0's, n. rešetka što se spušta;
ratna brana
Herself, h*self', pron. ona saina, nju
samu, samu ache.
Hesitancy, hez“tins*, ». neodlučnost,
sumnja.
Hesitant, hez’*t*nt, a. neodlučan; koji
oklijeva; koji sdpinje u govoru.
Hesitate, hez*tčt, v. i. oklijevati, krz-
moi skanjivati se, sumnjati; mucati,
u govoru, zapinjati,
Hesitation, hez*te's'n, n. oklijevanje,
neodlučnost, sumnja.
Hesp, hesp, smog motovilo pređe.
Hesper, hes'p*, n. svijerda večernica.
HES
Hesperian, h'spi'rn, a, sapadni. —,
zapadnjak. x
Hest, host, o zapovijed.
Heteroelis het*r’klajt, n, nepravilna
3 neobitna, čudna stvar; čudak:
—, Heteroclitical hee it"e a
Heterodox, oat a E ovjeran,
Heterogenial, — * genious, het*r'dal’
Lim a. rosnovrstan,
ramoredon, tuđ. — ness, Hetero-
geneity, hetridtalt m m een
rasnorodnost, rasliči
Heterosc het*rds*n, a. “eden.
jednosjeni marodi, sta-
nounich umjerenih pojasa, kojim
sjene o podne padaju jednima na
sjever, drugima na mug.
Hew, hia, vt. sjedi asa; kami;
down. i; — off, odsjeđ;
to - - out, ‘aha stosati; — u
Howes bje, m. koji viječe; tera:
3 2
klesar; drvosje ;
Mewn, bj od to hew,
Hemgon heke'gou, BD. deaterokut, —
a. žesterokuti.
Merihedral, heks'hid'r'l, a. Aeksae-
keckovan. Hexahedron, hek-
tek hrana
a! 6 (u veselju
Heyday, DEd&, inter}. tju! sujal (u
radevanje, kikovanje.
—,a
Hiation, baja, > eis
ets, m. sijeu;
pu
Hidden, dida. p. p. od to hide; a.
(ly, adv) sakrio, skrooit, tajan.
sakriti, sakrivati.
Hide, hajd, v. t.
zalajiti.
a. terdokoran,
wideos ratko . kas ETO
) grozan, gadan,
maca, traka
witost,
Ae tt ay
ig, haj'd*ag, u. je.
— place, De skrovišta |
ME sk pm
era! by . oO "
Hierarchal, — archic, — arehucal.
hajrark'l, — aPk'k, — ark, a,
crkvend, svedenidet,
Hierarchy, haj*ršk?, n. vlada ove-
Genstva; ustrojstvo crkve; činovni
nie Be bojte x. Mol
pismo; što
bie, bajtetglib*k, —
21, a. (— ally, adv. Rieropifath.
Ment 1. svećeničko,
sveto, tajno pismo.
nike, hajtrči“di*, mn, neuka o
Hierophant j*r*faot, prvorme-
ane = ona ovan
pee +, o. , torbišar,
High, bay 1. eisck; uroke, oslik
D UJ a
lelak, 5 ohol, ponosan ; nadut,
jak, , dubok; moćan, sđan,
ž i,
i odreda crkve; — colour, diva,
make
čina po dodir
žestok; — minded, ohol, veledušan;
step pe, konj
odvaian, uporan; —
knji se propinje, okolini —
ard, odi miče, prorektor ro
učita; — stomached, ohol, upo-
ran; — street, glavni drum; —
vrlo usdukio, otječen, nadut,
water, visoka voda, visoko more,
najveća plima; — way, veliki drum,
ona česta; — wayman, rasbojnik,
ajduk ; —- way-robbery, rasbojstvo ;
= ind, RA vjetar, ae no
witted, av; — wrol
isruden, vrlo ganut.
Highly, haj'l*, adv. visoko, vrlo, mnogo;
no, oi
Highness, haj'n'e, n. visine; visoet,
uzvišenost; fsvranost, vrijednost ;
jakost; žestina.
Hight, hajt, (6 lice sing) sme oe,
Hight ytighty, haj't* taj't, inter}. ohor
(čudjenje); trice i kudine prezir.
—, adv. na vrat na nos,
ljuljaška.
Milarious, b*i&r*s, a. vćeeo. Hilarity,
holšr*t, n. vesel,
Hilding. hild*ng, n. prostak,
Hill, hil, m. brežuljak; up —, us brdo;
down —, nis Brdo; — top, vrh;
— side, pristronak, —, vt og
nuti (kukuruze a.)
Hilled, hild, a. eedulfon
Hillock, hil*k, n. mali brežulj
humak.
swelling, koji jako otječe; — swoln,
ogorčen;
Him, him, pron. nj
self, pron. pojačeno
\
RIN
svoj gospodar, on je pri sebi;
dk —, izvan i; by —, sam.
za sebe; of —, sam od sebe, dobre
volje; for —, po sebi, sam sobom;
he has come to —, osvijestio se.
Mind, hajnd, a. zadnji, strašnji. —,
a. tešak, sluga, acljak; košuta; —
calf,
Hindberry, hajna’ ber*, n. malina.
jd", a, sudnji, stražnji.
Hinder, hin'd*, vw tei iti,
čiti, emetati, braniti, kratiti.
iNinderance, hin‘a*r'ns, 1. smetnja,
zapreka; , priječenje; šteta.
Hinderer, Tease o n. koji priječi,
Mindennest raja dmout, Hindmost,
hajod’ mast, a. . najzadnji, najetraznji,
poaljednj
Ainge, hindt, n. babak, baglama,
Jarke (na vratima); oko česa se alc
vrti, stožernioa, glava stvar, što
je poglavito; to be off the
— 3, remit se se, amutiti se. —,
v. t. metnuti baglame, nataci (vrata);
saviti (koljeno); —, ¥. i. vrtjeti se |
oko cera,
Mint, hint, m. mig, znak; nagovješ
je.
i, nagot
Hip, ships i inter}. elgi—!—! erate
wip tip, a. bedro, bok; roinica na
to catch (hare) on the —,
dati, obladati kim; — bone, kuk;
— gout, bedrobolja, kukobolja; —
halt, — shot, krom, ehromio; —,
Hip, hip, n. šipak,
ipak (grm).
Hipped, hipt, a. okronuo. —, Hippish,
ip", a. ajetan, enuiden, tušan.
Mippocemp, hip*kamp', n. morski
ronjić.
. čipurak ; — tree,
Hippocras, hip*kras, n. vino 2 mi-
Mien hip"*drom, n. trkalište.
Hippogriff, hip*grif, n. krilati konj
(pola konj, pola orao).
HIT
Hi popkagou, | hepat'g's, a, koji fede
Mippopotames, hip*pot**mss, n. mitski,
nines, tora, 8. kao jarac, jarac, prčevih
đe
Hirdy-girdy, hovd* gord*,
indy sl gon
Hite, bai, v. t. najmiti, iznajmiti ;
uzeti pod kiriju, pod sakup; dati
pod kiriju, pod sakup; podmititi;
to — (out) oneself, najmiti se. —,
a.
Te ls
on =, oom naar. wey *
— less,
wher plete balova oo
najamnik ;
Hireling. haj’*i*ng, 2
pl
Hirer, hair, n, koji daje u najam,
iznajmitelj,
Hirse, hrs, n.
Hiraute, hčrsjat',
a. rulav, runjav,
čupav. — ne88, n. rutavost, čupavosr.
His, hiz, pron. njegom
Hupid, his'p*d, 8. runjav. čupav.
Hiss, his, v. i. pištati, šikati, evrčati;
pitkati, sviždat. —, v. t. lepeikati.
— ing, n. psikanje, svištanje.
Hist, hist, interj. u
Histology, htatči*dt* m. nauka o
organskim tkaninama (maničjma).
Historian, h*stG'r*p, n. povjemičar.
Historic(al), ork, a(- ally,
adv., gern
Historiette, Tatoo dopri npr
Historiographer, hist?r*č;
vjesničar, figepivac.
History, his'ir*, n. povije
h dinski a. glu=
mački, lakrdijaški.
Hit, hit, v. t ‘imp 4 p. p. hit) ude-
riti, tući, lupiti; pogoditi; to — one
a bor on the ear, ćušiti koga; to
— any one home, udariti, pogoditi
otreiti koga; to come one’s faacy.
sapjeti; dogoditi 20; slagati 24; to
— Fight, postići svoju svrhu; —
or miss, bilo kuko, na sreću; to
— on (upon), naići, sukobiti se,
dosjetiti se, dotaci se; to — together,
sresti se, slagati 3, udarac;
slučaj, sreća;
to mind (look) one's
opremu, pazili na se,
Hitch, hič, v. i. pomicati se, odmicati
se (na mahove); zakučili,
zaplesti
zahvatiti (o kvaki); to —
together, sakvaditi se, visjeti jedno
o drugomu; to — up, zapregnuti,
t. zakvačići, zakačiti; dignuti
dohvatiti. . zamka, kuka,
vor; zakačenje, sa-
pinjanje, postajkivanje; to have a
— in one’s gait, Aramati, šepati.
Hitchy, hié*, a. (— ily, adv.) na
mahove, neravan, nepravilan,
Hithe, hajdh, 0, mala luka.
Hither, hidh"“, a. amo, ovanio, simo.
—, & ovdašnji, ovostranski; on
the — side, + ove strane. — most,
a. najdliži amo, do nas. — to, adv.
ia, dovde, do suda, dosle; dosa-
danji. — ward(s), adv, ovamo, na
Hitter, hit% m. adarad, pogađač.
litter, hit™, n
Hive, hajv, n. košnica, uliste, pčelac;
ro; — dross, voitina, —, v, t.
metuuti u košnicu; satvoriti, sadr-
žavati, —, v. i. skupa stanovali.
Hiver, haj'v, n, pčolar.
j\z, 0. pl. grlica, zadavica
j. kej! Raj! čuj! stand!
bija; ei sijed; po-
kriven injem. => vi. opljemiviti
se. — frost, šnje, slana; — hound,
tetrijan, bjelušina (Biljka); — stone,
medas (Ramen).
i
marra
889
HOO
Hoard, hi'd, n. Arpa, gomila; Wage;
salika. —, i t sgrnuti, nosom
skupići; — er, B. koji sgrde,
Hae ene Žak bgt nie
pljesnivost.
Hoarse, hira, a. (— ly, adv.) Arapav,
promukao.
pater b&rs*nes, 0. Arapavoet,
ude hie, dije Bilton
vr, a bj M; ain,
oe headed, stjed; to grow
osijedjeti.
Hoax, hoks, m. vregolija, lakrdija,
lola sale, obmanjivanje, prijevara.
, Ye t obmanjivati, varati,
Falu, titrali se, — er, m. ica,
šaljšvdžija.
Hob, bob, m. edjak, sinzov; oračić;
loka 2a strane u kaminu, na koju
se može što metnuti; glavina » točka.
— nail, konjski klinac, klinac sa
Tale |, klincima potkovan.
iat, v. i. Arumati, Jepati.
sapeli, vith “(eoja);
ie priječiti, dovesti u
priliku —, m. hramanje; neprilika,
Hobi fedege, hob dra, n. kramanje;
neprilika. hramajuć,
Hobbledehey, a m. mlado,
nezrelo momče;
Hobbler, bob’, n. hromac.
Hobby, hob”, n. konj hodac, konjic
karač; drveni konj; čime se ko
najrađe havi, najmilija sa sada imaj
— horse, drveni konj, konj od
police; — horsical, a. ćudljiv, hi-
Hobby; hob, m. ernovac, ževar.
Hobgeblin, hobgobim, m davolak,
1» maličac.
Hoblike, hdb‘lajk, a. prostački, glup,
nesprelan.
Hobnob, h&b'nčb, Hob-and-nob, Hob-
a-nob, adv. i inter}. iš ili, da di
ne, bilo što bilo, evgjedno.
Hock, bok, a. Henica, pikalj,
čukalj; a’ — of bacon, mala šunka.
>, et, ohromiti,
HOL
Boii fetta V. Highty-tighty.
y. (imp. š p. p. held) t.
držati; sddršavati; wsdriati,braniti;
d, hogrhed
Hogshead, hogrhed, 0. mjera sa
tekućine = 52'!, imperial gallons;
velika bačva, oksoft.
Holden, hčj'd'n, n. raskalašena dje-
voika; neotesano, prosto čeljade.
—, Hoidenish, hojd'niš. a. prost,
meolesan, surov; raskalašeu. —,. i,
tarlabukati, bučno se veseliti
Hoist, hdjst, (Roise, hdjs), v. t. di-
sati, dignuti; podignuti, povući u
i; to — the anchors, isvući,
cirati vidra. —, n. dizanje; sprava
za disanje; širina zastave.
pernicu; to — battle,
to — ones tongue, šuljeti; to —
a wager, kladiti se; to — watch,
strašiti. To — back, saustavii,
zadržati, priječi; BJ — forth,
prušiti, ponuditi, lavati; to —
io, zadržati, obrada, zaustaviti. ne
izrei; to — off, oderatiti, ne dati
komu čemu, udaljiti, držati Mo dalje
(na stranu), zadržali; to — on.
nastaviti, ustrajati, obnašati (obao-
lje i u napredak; to — out,
iti, ponuditi, ustrajati, pretrpjeti
to — out hopes, obećavati; to —
out weight, imasi potrebitu težinu;
to — op, dignuti, pokazati, drzati
gore, uzdržali, čuvati, podu, i,
podignuti, zadržati; to — Rp te
view, predoč ikasati,
stati; vrijediti; ostati,
držati se; trajati; (from) wedržati
se, ustegnuti se; prianjati; obistinšti
se; smjerati; to — good, vrijediti,
potorditi 26,
Pell at etal, dobro mi-
gita to, aloo, drža s delat;
to — forth, predavati, javno
eoriti Pe i ea
se, usprognuti se; to —
od; to — off, kloniti se koga: ugi-
skoba, klanja;
Holder, hold", n. koji drži. ima;
jednik; sakupnik; drša«, držalo;
a — in, koji ograničuje,
a forth, a i
— up, črenič, zaštitnik,
Holding, holdtng, m . držanje; moć, an
utjecaj; ; — ground, dobro
Mole, hal, n. repo, i jama; šupljina;
mt
Pokoj učiti, praviti rupu; utje-
rati u rupu.
Holid: Hol; hdl*dim, n.
jolidam, a lydam, | , m.
Holiday, hčl*da, hold", n. Blagdan,
svetac, ; dan’ veselja, od-
391
BOL
Holiness, hč'i*nes, n. svelect; po-
Molla, bila, Hollo, hots,
hej? hej! čujte! čujem! —
, kiškovonja —, wo Le
ine: j.
isdubljen; i Presan,
jednosti, licemjeran; a —
defeat, polpuni poras; a — bargain,
oo dosa fates rope
_ ru
sie the = oe ” handy
šaka. su, 5nd
rick, — tile, izdubljeni cršjep,
I brek Be — cheeked, upalik
obraza; — eyed, iopitih, upalik
j— hearted, Aimben, neiskren;
— root, evropska moškatka, mlađa
(biljke); 6, vojnički Zebee-
rokut (kare);
— ware, šeljesno
Hollowness, hčlones, n. župljina;
. župljoća, ; lažnost, nevjera.
Holly, hdl”, n. čeemina; hrast. — hock,
n. trandovilje.
Holm, hom, holm, n. ostrvo; polojina,
luka. — oak, — tree,
Holocanst, hdl*k&st, n. žriva.
Holography balers
H serine ease
Hol olpen, it
Bola, ota (
lje 26 nose pištolji). — od, a.
ima kubure.
Holt, iar, D. lug, gaj.
Holy, hit, a. BE abošan; — of
holies, ettereki sakramenat, pri
bo
rood sveti
.. Kara \y, kratov dan,
sv. kriša; — week, odlika
— writ, sveto pismo; — ston
meki kamen sa žuljenje ¢ pranje
broda; — stone, v. t.
ton
pokliknutt,
Hollow, hdl’5, a. (— ly, adv.) opati:
— water,
— water-stick, kropilo; — water-
winch), čkropionica.
4
HOM 392 |
Homage, hčm“di, n. vjernost ¢ po- |
ih
|
a |
- “HOM
pokornost, zavjeriti se komu. —,
1 11 pokloniti se, obedati vjer-
nost ¢ poklonost. Homager, hčiu"
«dite, 2 lenik, vazal; koji iskazuje
a
Home,
oblta:
kuće, u domovini; te be at —
(with) a thing, biti qjekt čemu,
poznavati +8. domaći; ugodan;
—_ department, " sinietarateo nutar-
njih posala; — expression, pučki,
sqodan izrat; — proof. pravi, valjani
on auc” doma, kući, kod
; imo, temeljito, valjano,
otcoreno, bes ; bo drive a
nail —, čavao dobro, čvrsto sabiti ;
to be —, biti dobro, tordo složen,
neložen (0 robi); to haal —, pri-
tegnuti, privući; the anchor comes
—, sidro ne drt, ore; to bring —
to’ some one, kome io dokazuti,
koga o čemu uvjeriti; to come —,
bits jasno, bjelodano, po
nato; to pay —, pošteno platiti,
odmastiti; to speak —, govoriti
živo, zgodno, kako treba; to strike
(bit, thrast) —, baš pogoditi (u
arce), jako udariti, ubosti, dirnuti
duboko; to take —, primiti k arcu,
ncašiti. — affairs, domaći, nutarnji
poslovi (dršave); — born, domaći,
prirođeni; — bound, koji se graču
a domevinu (o brode); — bred.
prirođen, domaći; — brewed, kod
kuće varen; — felt, duboko osjećan;
— freight, povratni tovar; — grown,
domaći; — keeping, koji kod kuće
ostaje; — made, načinjen kod kuće,
u zemlji; — made cloth, domaće
platno; — made commodities, ze-
maljski, domaći vroiseodi; — news,
od kuć, domovine; —
office, engl. ministarstvo nutarnjih
le, samouprava, do:
ar (sa Pe Irci teže); — va
koji leži sa samoupravom; — se-
cretary, ministar unutarnjih posala;
— sick, koji tuguje sa domovinom,
a kućom; — sickness, češnja za
kućom, 1 za zavičejsm; — spun,
a. (kod ‘bade preden, u iomlji na:
činjen, domaći, prost); — spun, n.
domaće vunena roda,
prostak; — stall, — stead, obi-
tuvalište, dom sa zemljištem, pra-
domovina; — thrast, udarac. koji
“u srce; — trade,
unutarnja trgovina.
Homćish, hč'm'š, a. domaći, ugodan.
Homeless, hom’I's, a. ber domovine.
Homelike,hom'lajk,a.domaći,priprost.
no bom'i*nes, n. jednostao-
prostola; « grdoba.
Homely. From", a jednostavan prost;
grd; surov.
Homeopathy. V. Homovopathy.
Homeric(al), homer*k(*l), ih homeraki,
Homeward, hom'w'd, a. «;
kući, Es pongo bound, na
putu kući, put savitgja. —, — 3.
adv. kući, doma, put zavičaja.
Homicidal, i, honenajati, 8. uboquicki,
Hoek Ta hčm*aaja, no oubojstco;
ubilac, ubojica.
Homiletica, hom*let"ks, u. naboinost,
govorništvo, homiletika.
Homily, hom'l, n. besjeda, kojom se
tumači koje mjesto sv. pisma; pro-
povijed.
Hominy, hom"a', Homouy, him’‘ns,
m. krupno mljeveni kukuruz; ku-
kuruzna kaša.
Hommock, hém’k, n. brežuljak.
Homocentric(al), homeen'tr*k(l), a.
koji imaju zajedničko središte,
Homoepathic(al), Lomrtpatbk, ra
homeopatički, Homoeopathist, bs-
it, m. liječnik,
či Zomeopatskim lijekovima
TOM
Homoeopathy, hom‘Sp'th', homeo
putij
ija.
Homogeneal, hčn*dši'n“i, Homoge-
neous, hom'dši'n**s, a. jednovrstan,
istoorstan, jednolik, jednak. Homo-
geneity, ity," bomedeniots v. jedno-
ormoet, istoor: jednakost.
Homologate, homčl"%gčt, v. t. potvrditi,
ovjervviti,
Homologoss, homči"gos, a. koji se
podudara, sličan. Homology, ho-
mol*di*, n. podudaranje, sličnom,
Homonym, hom"nim, n, homonim,
izgovora a različitog
značinja. Homonymy, homšn*m*,
m. komonimija, jednaki isgovor a
raličito značenje; deonmnost, igru
Hone. hon, un. brus; gladilica (za
brijaće še —, 1, oštriti, gladiti
tna gladilici).
dn"st, a. (— ly. adv). pošten,
iskren; neporočan; pristojan;
, nevin, čist
none, n’st®, m. “poštenje, čestitost;
iskrenost; pristojnoat; cis
Money, hon”, n, med; slast: — apple,
slatkaza (jabuka); — bee, pčela
medarica; — comb, sat, saće; —
»combed, poput saća, ataničast, šu-
pijikast; — cap. medovnik (u cvijeća);
— dew, sijer, medljika; — flower,
medocoijet; — moon, međeni mjesec
(prvi u braku); — mouthed, laskav,
medenih usta; — suckle, kosja kre,
kakavičnjak, biljka): upri
suckle, vaičije grožđe;
meda, sladak kao m
med.
Honorary, Snr’, a. počamni.
Wonorifie, dočrif“k, a. častan.
Hononr, dn", n. čast; štovanje, pošta;
zudluga, slava. dika, glas; ures;
poštenje; dostojanstvo; — 8, počasti
visoka zvanja; your —, prosvijetli
gospodine; to do the — 5, primati
898.
HOO
gostove; to do —, štovati, častići;
to do, to pay.— to a bill of ex-
change, ‘eplatiet mjenicu; to meet
due —, biti isplaćen, :
iječ; point
of —, stvar od poštenja, poštenje;
post of —, počosno mjesto, čast;
>, ¥. t. poitovati, Zastili, slaviti;
prikvatiti, isplatiti (mjenicu); po-
adraviti (puranjem i & d.)
Honourable, dn’*r*bl, a. (- ably,
adv.) častan, dostojan ; štovan, čestit;
pristojan; poiten. — ess, m. po“
dtenje, čestitost.
Honourless, Sn’less, a. Beščastan,
nepoiten.
Mood, hud, . kapa, kukuljica, kapuca.
—,'v. t kapom, kukuljicom pokriti;
zastrti, sakriti.
dwink, bud'wink, r,
wf. zavezaki
so napal. — bonud,
opita. — (ta — it), vi.
i. — ed, haft, a. e ko
pitima, kopitast.
Hook, huk, u. kuka, kvaka; udica:
čep u srala; arp. kosijer; (sh
herd's —) pastireki štap; kori«
oft the — 4, poremećeu, sla oot
mutav. —, v. t. sakvačiti, sadjeati:
dohvatiti; uloviti udicom; kriviti
iti; to — on. sakučiti
uzeli, ukrasti; to — out, izmamiti: -
to — it, pobjeći, —, ¥. i. iskriviti
— nose, kukast nos; — nosed,
krivonos.
Hooked, hukt, a. kukast, savijen, krio
— ness, huk*dnes, m. savijenost,
krivina
Hooker, huk", n. koji peca udicom
riba ; kojt zakvači; vrata
Hooty, huk", a. kukast.
MHovp, hap, ‘hop, m. obruč; kolut;
— "maker, obručar; — petticoat.
— skirt, ričjak. —, v. t. obručati.
naobručati (bačvu); opkoliti, opera
Hoop, hap, v. i. ofkati. —, u. vika.
Hooper, ht/pš', n. bačvar; weit labud.
HOO
Mooping-congh, bU'ptngkdf, n. hri-
pavac.
Hoopoe, Hoopoo.
ha'po, hu'po, n.
pupavac, dedek, kukavičji konjic
(ptica),
Hoot, hat, v. i i t. vikati, kričati,
kriviti se, urlikati, dreéati, —, 0.
wka, krika, urlikonje
Hop, hdp, i atakntotl, poskakivali,
poigravati, + hramati, šepati.
— .t fi ae odskočiti. —, D.
skok, skakanje (na jednoj nozi), ples.
Hop, hop, n. hmelj —, v. t Ameljiti,
—. vodo hmelj brati. — bine,
mative vriježai — Geld, — garden,
hmeljnik; — horn-beam,
—- pole, pritka za hmelj; — tree,
hmeljevac.
Hope. hop, 0. nada, da ufanie to be
out of —, ne
—. nema pomo
nadati se, ufati se, usdati se; —
d for, očekivan, iuden; očekivati.
Mopefal, hop'ful, a. (— ly, adv.) pun
nade; koji daje, budi nadu; —,
nadobudni mladić, mladi nitkov.
— ness, m. ssdanje; svojstvo, koje
budi velike nade.
Aopeless, hoplts, adv. (— ly, adv.)
, očajan, — ness, D. očaj-
nost, očajanje,
Hoper, ho'p*. n. nadalac.
Hoplite, hčp'lajt, n. Aoplit, teško na-
oružani pjetak u starih Grka,
Hopper, hop’, n. skakač, koji po-
skakuje; kotarica za sjeme kod
nja; grot (koš, gdje se Zito sa-
ipa, kad se melje).
Hopping, hčp"ng, u. skakanje, po-
skakivanje; ples, igra, igranka;
berba hmelja ira
Hopple, hOp", v. t vezasi juz
Moral, ho'r*l, Horary, hors, m satni,
časovni,
Horde, hdrd, n. četa, rulja. —, v, i.
akupiti se u čete, rulje; živjeti u
raljama.
Horizon, h*raj’z°n, n, obzorje, vidokrug.
Morizontal, hčrtzčn'tl, a. (— ly, nav)
‘dokruini ; vodoravan, rasit, pološit.
894
HOR
regi lovački reg; (—
of plenty) reg izobilju. —, ve &
metnuti rogove, preljubiti. — beak,
— fish, igla, iglica (rite) ¢— beam.
grab, grabar; —
zvijer, jelen;
bill, kljunorog (ptica); —
rogovac, amtibol; — aa oni
lođa roga; — dresser, rozar; —
— mad, bijesan kao bik, ljubomoran;
owl, sovuljaga; —
avirale, vrsta plesa
Horaed, hirad, a. rogat: daske
šarunica (zmija); — gost, kozorog
Horner, hé’n", n. rožar; trubač
Hornet, hA"n*t, n. siren, atriljen.
Hornless. h&n’l*s, a. dudav, dul,
Horny, hd"n* a. rožan, rožast; tvrd
kao rog, šuljav; — coat, rošnica
(u oku).
Horography, htrig'P, 0, vjetina
pravljenja sunčanih ura.
Horologe, hdr*lédd, n. ura, sat (eun-
nik, pješčanih), Horological, hor-
sear lL, a. što se tide ura; urareki.
Borology, h*rčl*dž*, n. vještina
mjerenja vremena; urorija, urarstvo.
Horometry, h'rčm'te?,
sati, vještina
Horoscope, ats
ja Se edo ž
rje a to cast the =,
ricati po polozajn zvijezda
đenju. onaj Polodaju set
vještina pro sri
zvij jerda (kondtelactja)
page položaj zvij
Horrible, horbl, a. (— ibly, adv.)
užasan, grozan; strašan; gnjusan,
— ness, B. užasnom.
Horrid, hor*d; a. (— ly, adv.) grecany
strahovit, užasan; nezgrapan; ne-
ugodan. — ness, 0. strahovitost.
Horrific, hčiif*k, a. užasan, strašan.
Horrify, hor*faj, v. t. zadati strah,
Horror, hdr'“", n, ušas, grosa, strah;
grozota, strahota; je. "
ROR
‘Morse, bi konjanikieo;
Renfics pedoalat (os badve ¢ td);
konje, skela ito ju konji vuku; —
boy, mladi konjuš r; — breaker,
birač konja; — chestnut, divlji
kostanj kesten); — cloth, konjski
pokrovaci — collar, ujam; — comb,
konjski češalj; — dealer, konjo-
— drench,
tršac, konjski trgovac;
konjski lijek; — dang, konjska
Balega,
dubre; — flesh.
konjevina, honjsko meso; — fly,
Konjska muha; — foot, leputae
(biljka); — guards, tlelema strata
ma konjima; — hair, konjska strana;
— keeper. konjušar; — laugh,
gi — leech, komjeka pijavica
liječnik; — litter, nosiljka,
Blo ju konji nose; — load, konjski
o deh
meat, konjska krma;
suvača; — mint, konjska metoa
— nail, konjski "klinac, "počinak,
— oil, mast od — path, , put
za jahače; — physic, konji lijek;
icker, etrugač za kopila; —
konjsko pojište, kenjsko ku-
palo; — power, konjska sila; —
race, — racing, trka sonja, utrka;
_ pole ede hren; Podi? 106, potkova,
jel
Tijeo) — stealer, — thier konjo
kradica;
vation gošća (tilo: pla do pda
konjska oprave, orma; — Way,
pend
995
HOS
put sa jahače; — whip, jahački Bids
— whip, v. t. šibati, ošinuti bičem;
-- woman, jahačica; — worm
konjski crv.
Horsing, iPeog, D, jahanje; konjska
trgovina,
oruđa.
Horsy, h"s*, a. konjeki, popu! konja;
zaudarajuć na konjaru; što ss tiče
zabave i baralanja # konjima.
Hortation, b*ta'i'n, n. opomena, svje
tovanje. Hortative, hivttiv, Hor-
tatory, h&rt't!r, a. koji ili što opo-
minja, .
Horticultor, ha'okolt", n. vrtlar,
+ daščovan. Horticaltaral, birt*k'i
#1), a, vrilarski,
Horticulture, bartkol'e*, m, vrdaretvo.
Hort alturist, hatkol’e*rist, n.
ili umjetnik u vrtlarstvu.
wine, hartjul*n, a. vrtlarski, vrtni.
Hosanna, hozin”, int. in, Aosana,
«lava.
Hore, hoz, n. (pl. hose i hosen) no-
gavica, ge čarapa, čarape; (koš
nata) cij
Hosier, no 4%, m. čarapar.
Hosiery, ho'2%r?, a. čaraparska roba;
M tvornica čarapa.
Hospice, haup's, D. samostansko ovvar
dns hée’ptt’bl, a. (— ably,
) gostoljubiv. — ‘ness, m. gosto-
ljublje
Hospital, his’p*t'l, n. Bolnica; užošište;
— nurse, bolnitka doorkinja.
Hospitality, oaprtar~e n. gostoljublje,
gostoprimstoo; to keep —, biti go-
atoljubiv, me rado gostove.
Hospitaller, hčs'p"tal*", n, gostoprimac
(redovnik). redovnik ili vites mal-
teškog reda; njegovalac bolemnika,
Hospitate, ew pret, v. i. i ti diti u
godina ao gost; primiti u goste,
Host, we font, D. domaćin; gostionizar.
—, 2. ostija.
Host, host, n, vojska; množina, mnoštvo,
četa. —, v. i. skupili se u čete,
dođi u četama,
HOS
Hostage, hčs't'dž, n. talac.
Hostel, — ry, bos’t'l, — r*, m. svra-
tište, gostionica.
Mostess, hds't*s, n. domaćica, gostio-
ničarka,
Hostile, hčs'tl, a. (— ly, adv.) ne-
prijateljski: protivan. — ness,
Hostility, hčstil*t, n. neprijateljstvo.
Hostilize, hds’t*lajz, v. t. učiniti ne-
prijatljen razdre:
Hostler, 6: m. konjudar,
Hot, bat, a. (— ly, adv.) vruć, topao;
upaljen, raspaljen; vatren. žestok,
živ; razjaren; pohlepan; zaljubljen;
pohotan; opasan; oštar, wjedljio,
popren; I am i
grow —, ugrijati se. — bath, parna
kupeli, kupaonica; — bed, klilo; |
|, vatren; — geaded,
— brained, naprasit, žestok;
house, toplica za biljke, postava za |
biljke;
mouthed, terdoust, tvrdo-
koran; — nesa, vwućina, žemina:
— pot, varenik, toplo pivo, toplo
pide; — press, v. t. glačati čim
urućim; -- spur, usijana glava,
‘pdt, Fotehpotch, hse
jeo od sastojina,
, povrća i t. d.; smjesa, sbrka.
Uotel, ‘hotel’, hotel’ voratište, gostio-
nica.
Houdah, haw'da, n. sjedalo na hrptu
slona ili deve.
Hough, hčk, n. pikalj, čukalj; motika
Moond, hanna D. pas, rj pas. >
v. ti loviti (sa , tjerati.
biteh, kučka. m.
Hour, au, n. sa, ura; at a good —,
rano, % pravo vrijeme; at an early
—, rano; to keep good (regular,
early) —, u večer rano kući do
lasiti, biti uredan; — glass, sat
pješčanik: — hand, kazaljka; —
plate, kato, sat suntanik; — ly,
a. é adv. svaki sat,
House, haus, n. kuća; dom; kucenje,
gospodarstvo; porodica, obitelj; ka-
zalište, sabor; trgovačka kuća; re-
sligious — , samostan; — of easement,
nopriica.
Motchpot,
pas a.
896
HOU
convenient —, zahod; pigeon —,
golubinjak; ice —, ledenica; — of
call, konak, gostionica; the Lord's
—, “the — of God, crkva; the —
ot Lords (— of Peers, Upper =)
gornja, gospodska kuća (u
mentu); the — of Commons (Lower
—), doljna kuća; the — of par-
lament, purlamenat; to keep —,
kućiti, ne izlasiti iz kuće; to keep
a good -, dobro jesti, dobro se
kraniti; to keep open —, svakoga
čantiti, rado gostiti; — to let, kuća
se iznajmljuje; to have neither —
nor home, ne imali ni kuće wi
kućišta. —, v. t. metnuti, primiti,
amjeatiti u kuću. pod krov, u štalu
itd, uveti žito i t. d.; primiti
na konak, spraviti, sakriti; to —
a gun, pritvrditi top (na brodu).
— boat, pokrivena lađa (sa sobama
it Boi — bread. domaći kruh;
, obijač, razbojnik: —
breaker, obljanje, kudni razboj; —
dog, pas por poku udari im eaves, stri-
jeka; — hold, 0. kudenje, gospo-
Taretoo, porodica, obitelj, dvor; —
hold, a. domaći, kućni; — hold-
stuff, pokudtvo; — holder, domaćin:
Keeper, domaćin, domaćica,
ica, kjučarica,
— keeping, gospodarstvo,
leek, čuvarkuća, vasdaživ
— maid, sluškinja; —
biljka);
rent, stanarina, kućna najmovina ;
— room, prostorija, konak;
pigeon, pitomi golub; — sparrow,
vrabac pokudar; — spider, kućni
pauk; — swallow, lastavica poku-
carka; — tax, kudarina; — top,
zabat; — wife, haus'wail, hoz"f,
n, domaćica, kućanica, gazdarica,
gospodarica; — wife, hox*f, šivaća
iglenjak ;
— vi a.
potenti ‘kudevan, gorpodaran ;
— wifery, kudenje, gospodarstvo
domaćice.
Houseless hausl*s, a. Bes kuće +
kućišta, bez stana i pi
HOU
Honing, hav’s'ng, n. kuća, stanovi;
lubak (sa kipove
kri td); wes (u drvo)! troškovi
robu u skladištu; pokrivač (za konje),
abajlija; — of a coach, prevlaka
za kočiju.
Hove, hov, imp. i p. p. od Heave,
Hovel, hovl, n. kofiba, kućerak. —,
v. t wneati, uvesti, sakloniti pod
krov, u kolibu. sakloniti,
Hoven, hov'n, p. a. naduven, nadignut.
Hover, hor“, v. i. lebditi, oblijelati,
kolebati se.
How, bau, ady. kako? — much?
koliko? — many? koliki?
Howbeit, haubi“, ady. bilo kako mu
drago, ipak.
Howdy, baude, n. Babica, primalja.
Howel hu j haw", 0. atrug, postrug, svlak;
However, baner“, adv. i conj. ipak,
pri evem tom, međutim, bilo kako,
bilo koliko; — it (may) be, bilo
kako mu drago; — desirous 1 am,
pa koliko ja i želio
Howitz. hau'w'c, Howitzer, han'wic,
lumbarda.
ijanje, Jaskanje
Howlet, hau'l*t, n. sova, jeja drije-
mavica.
MHowsoever,hausčev"",ad. V. However.
Hoy. hdi, m mala lađa za prevažanje.
glavčina (u kotača);
središte; držuk (oružja); meta u
metanju; up to the —, čim dalje.
Hubble-bubble, hob‘l- bob’, n. dar
mar; grgutanje, ključanje.
Habbub, hob“b, n. buka, graja; metež
Huckaback, hok'*bak,n. šarani trojnik
(vrata platna); gratia damast.
Huckle, bok’l, n. bedro, bok; — backed,
grbav; < bone,-kuk,
Hicketer, bok’st**, m. (to hack, cjene
kati se) preprodavalac, piljar
itor; zakiduč, lupež.
prodacati; poguđati se.
397 ao
Hod, hod, n, ljuska, lupina.
Haddle, hod“l, v. t.
priijati, povrino, žurno što uradi
to — on, žurno, nemarno ogrnui
(odjeću); to — in. zagrnuti, pokriti;
to — upon, nagomilati, —, v. i.
sgrnuk se; turati se. —, m. nered,
zbrka, dar mar; gomila, > rulja.
Had ler, bod’, n. rđav radnik,
petljanac.
Hue, hja, n. boja. — and crf, vika,
hajkanje, tjeranje lupeša. — less,
a, bez dnje.
Huer, hja*, n. vikač.
Haff, hof, n. naglost, žestina, ljutin:
ohola nadutost, hvaljenje, hvališa;
to be in a —, nadimati se, srditi
se, djemiti; to be upon the —
about a thing, nječim se hvaliti,
hvastati. —, y. t. ši, naduti, na-
dimati; nabujati (0 tijestu); naduti
se, uzoholiti ae; rasrditi, prestrošiti;
prkoriti; hvastati se; bjerniti, bučati.
Haffer, hof*, n. healika, hvastavac;
bukač.
Huffish, hot, a. (> ly, adv.) ohol,
nadut; hoaligav; drzovit; prkosan,
hijeran, bučan. — ness, Huffiness,
hof'nes, m. nadutost, oholost, hva-
linavost, drzovitost, prkosa, ljesnoća.
Hug, hog, v. t. zagrliti; obuhvatiti
grliti, ljubiti, milovati; th
to — the land, držati se
0 — a sin, ne osluviti se
,N. zagrljaj; obuhvatanje.
. (— ly, adv.) ogroman.
— ness, M. ogroninost,
Hage, hjo-la,
golem, sila
tina eeličina
Hogger-mugger, bog""-mog"“, n.otaj-
in tajno, u
po —, a. tajan, potajan; ne-
uredan, aljkav. —, adv. kradom,
krišom. —, v. ti 4. tajiti, satajiti;
tvrdovati.
Huguenot, hja’gtndt, m. hugenot.
Hutk, hoik, m. korito broda (bes je-
Lin); stari brod hes jedrilja. —.
v, t isporiti, izvaditi drob.
Hall, bol, n. ljuska, makuna —, v. t.
orjudtiti. —, a. korito broda; to lie
HIN
i507) gospodar on je pri sabi;
beside <, econ sele 5 by —, sam.
sa gebe; of —, sam od sebe, dobre
poe for —, po sebi, sam sobom;
he has come to —, oxwiatio a.
Hind, hajud, a. _
m lešaki sluga aches hoteles =
calf,
Hindberry, hajnd’ber*, m. malina.
Hinder, pajn'a’*, a, sadnji, stražnji.
Minder, hin'dš', v. t. i i. prijediti,
smetati, braniti, kratiti.
dano, hinta*ršns, n. smetnja,
akei 1a; smetanje, priječenje; šteta.
Binderer, bini. koji prijeći,
Minkermoats eager sas Hindmost,
hajnd'mčst,a. najzadnji, najetraznji,
poslj
Hinge, hindt, n. babak, baglama,
Jarke (na vratima); oko česa se šlo
vrti, složernica, glasna stvar, što
je poglavito; eglob; to be off the
— s, poremetiti se, omuliti se. —,
v. t. mećnuti baglame, nataći (erata);
saviti (koljeno); —, v. i. vrtjeti se
oko česa.
Hint, hint, 0, mig, mak; nagovješ-
ui ii, n. bedro, bok;
3 to catch (have) on the —,
dati, obladati kim; — bone, kuk;
— gout, bedrobolja,, kukobolja
halt, — shot, Arom, ohromio;
¥. t. ohromiti, iščačiti bok,
Hip, hip, n. šipak, Hpurak ; — tree,
Šipak (grm).
Hipped, hipt, a. okronuo. —, Hippish,
ipod, a ojetan, anuiden, tužan.
Hippocamp, hip'kimp', n. morski
konjić
Hippocras, hip*kris, n. vino s mi-
rodijama.
Hippodrome, hip*drdm, nm. trkalište.
kr irisa Ebu n. krilati konj
rožnica_na
‘ 888
mir
Hippophagoue, btpčetgće, a koji jade
Hipporoumas hip*pot*mas, n. nilski,
Hircine, hove'n, a. kao jarac, Pajdo
Hirdy-girdy, horde giha ade
pod zakup; podmititi
to — (out) sant oe najmići ve. —,
n. najam, isnajmlji ; najmovina,
zakupnina; najam, plaća, nadnica;
on —, (otići) u najam. (biti) u
najmu, najmijen, isnajmijen — less,
a. bes plaće, badava.
Hireling. haj**i*ag, n. najamnik;
Hiter, hai, m. koji daje u najam,
Hirse, hd's, n. proso.
Hirsate, hč'sjat', a. rutav, renion,
čupav. — ness, D. rutavost,
Mis, hiz, pron. njegov.
Mupid, hie’p'd, a. runjav. čupav.
Hiss, his, v. i. pidtati, šikat, cvrčati ;
piskati, zviždak. —, v. t. isprikati.
— ing, n. peikanje, svišlanje.
Hist, hist, interj. pst!
| Mistology, bratšisd m. nauka o
ganskim tkaninama (staničjima)
Historian, hesto'ro, n. povjennižar.
Historia), hstorsk(), a (— ally,
ida
ve)
Historiette, b*stOrtet. n.
aia.
Hii i hitra, glume lakrdijaš,
Histrionic(al), bistron*k(ć), a. glu
mački, ijaški.
Hit, hit, v. t (imp 4 p. p. hit) uda-
riti, tući, lupitij ;to— one
a bor on the ear, dušiti koga; to
— any one home, udariti,
otreiti koga; to — some one's macy.
dovjetka;
sgoditak;
to mind ‘look) one’s — sbi na
opremu, pazili na se,
witeh, bi bič, v. i. pomicati ae, odmicati
se (aa mahove); i, zapeti,
zaplesti se; (together) slagati sc;
to — in, zahvatiti (o kvaki); to —
together, zakvačili se, visjeti jedno
o drugomu; to — up, sapregnuti.
ove sabvatiti, zakačiti; dignuti
u tia; dohvatiti zamka, kuka,
zapreka; uzao, čvor; zakačenje, 2a
canis to have a
gait, Avamati, šepati.
Hiteby, hič“, a. (— ily, adv.) na
mahove, neravan, nepravilan,
Hithe, hajdh, m. mala luka.
Hither, hidh’, a: amo, ovamo, simo.
ovdašnji, ovostranski; on
e, # ove strane, — most,
najdliši amo, X
i a, dovde, do sada, dosle; dova-
danji. — ward(s), adv, ovamo, na
ovu stranu.
Hitter, hit", n. udarač, pogađač.
Hive, baj n. košnica, ulište, pčelac;
ro); — dross, voština. —,
Ho, hi, eet hej! haj! čuj! stand!
Bit, a. bija; oo; vijed; po-
wi. opljemivili
slana; — hound,
tetrljan, bjelušina (biljka); — stone,
medaš (kamcu).
HOO
Hoard, bird, m. hepa, gomila; Bago;
zaliha. —, v. tagrnuli, nagomilati,
skupiti; Kediti. — er, 0. koji sgrde,
skuplja gomile — in zgrtanj 5
Hoaringes, hives, m. nfedort soda;
jesnivost.
te | učen » bis, a. (— ly, adv.) Arapuv,
promukao.
Hoaraenesa, bivatnes, 0. hrapavost,
promuklost.
uda, DI * ie djeličani; siv,
sijed; — headed, sijed; to grow
—, osijedj
Hoax, boka, 0. vregolija, lakrdija,
lola sala, obmanjivanje, prijevara.
varati, sbijati
šaljiedžija.
Hob, bb, n. odjak, sinsov; orošić;
loča sa strane u kaminu, na koju
se mote što metnuti; glavina s točka.
— nail, konje klinac, klinac sa
cipeles — nailed, klincima potkovan.
Hobble, bob, v. i. hramati, šepati.
—," t. sapeti, sputiti (konja);
ohromiti, priječiti, dovesti w ne-
pritke —, 0. Aramanje; neprilika;
noise babi Idea 7 1, hramanje;
ilika. hramajuć,
Hobbledehoy, koblasnoj, n. mlado,
ruklata.
nesrelo momče;
Hobbler, hob'l", n. hromac.
Hobby, 'hčb*, n. konj. hodac, konjic
kasat; drveni konj; čime a ke
najrađa havi, najmilija zabava; bena;
— horse, drveni konj, konj od
palice; — horsical, a. ćudljiv, hi-
rovit. _
Hobby, hob", n. ernovac,
Hobo, hbgčb'in, | i “davolak,
maliéac.
Hoblike, hčb'lajk, a. prostački, glup,
nespretan.
Hobrob, hdb’ndb, Hob-and-nob, Hob-
a-nob, adv. i inter}. is ili, da ili
ne, bilo što bilo, svejedno.
Hock, bok, m. Hienica, pikalj,
čukalj; a — of bacon, mala šunka.
< v. t ohvomiti,
raged
Hodge, sati oeljak.
Mode podge TdLpodi, D. smjena,
Modiernal, bodovni, a. danačnji.
Hoe, ho, n. motika, capa, trnokop.
Ad
Grease, svinjeka mast; — ‘s skin,
mae a svinjski
Sh, pom.
m. pina pala win; prosla
= hogrhed,
lof Ly he LE era za
tekućina = = EIA ‘imperial gallone;
elika bačva, okso/t.
Hoiden, hoj'd' ‘a, m. raskalatena dje-
voika; neotesano, prosto éeljade.
—, Hoidenish, hojd'nić. a. prost,
neolesan, surov; raskalaien, —,v. i.
tarlabukati, bučno se veseliti
Hoist, bdjst, (Hoise, hdjs), v. t. di-
sati, dignuti; podignuli, povući u
daalš; to — the anchors, izvući,
—, . disanje; sprava
; širina zastave.
HOL
ighty-tighty.
tnt PILE held) t.
Meats soi ram
3 7 podržavati,
pirati; trajati; jat ddivaai zapriječii;
uaeti; to — the bent, dršati se;
to — in chase, goniti; to Zia
esteem, vrlo štovati; to —
dobro, cersto driati; to — fiends
with, ostati čiji prijatelj; to — any
one io hand, vući koga sa nos; to
— one's laughing, watvtatt s od
smijeha; to — one's lege, vojaci stajati
na nogama; to — an
parnom to — battle, podesi se,
biti boj; to — household, štediti;
to — chat, brbljati; to — counsel,
oljedati; to — an argument, do-
š; to — one's own, odršati
two—in reputation, cijeniti, ‘Novati:
tongue, šutjeti; to —
to — watch,
to — ones
prušiti, ponuditi, predavati; to —
10, zadržati, obusdati, zaustaviti. ne
isređi; to — off, odvratiti, ne dati
komu čemu, udaljiti, držati što dalje
(na stranu), zadržati; to — on,
nastaviti, vetrojati, o obnašati (obao-
luk; to — out,
prušiti, ponuditi, wetrajati, pretrpjeti;
to — out hopes, obedavati; to —
out weight, imati potrebitu
se, ustegnuti se; prianjati; obigtšnti
#6; amjerati; to — good, vrijediti,
ROL
peters ve obistinity we; to — — hard,
3 to — current,
puondilt os
ae, vrijediti; to — true,
‘cbistiniti 20; to — well, dobro
Te a ee ja
— forth, jaune 90-
voriti, prodikati; to — in, usdršati
se, wepregnuti se; to - of, zavisiti
od; to — off, kloniti se koga, ugi-
bali se komu, kratiti se, ne Iujeti;
to =, ons brojati, watrajati, čekoći,
držati se čvrsto; to — out. ustrajati,
Hold, bold, m. dršanje, hoatanje;
potpora, uporište; sila, moć; posjed;
zateor; Poors loža (svyerinja); turda;
Brode.dno od broda, trijem(od broda);
stanka (u glaxbi); to lay (take,
site, S get) — of, useti, sgrabiti,
shnašli, spotrabits to miss one's
= me sions promašiti; to have
-- upon, sladaći kim; to let go
quit relinqnish) one's—, pustiti.
g, hord*ng, m. držanjej mot
sojeva); posjed; — ground, dobro
Hole, we bo, 2. rupa, jema; šupljina;
—, vo to dupsti,
Eiipitt; boki, prosti rupus nije
rati u rupu.
Molidam, Holydam, hčisdam, n.
Blažena ica loot a
Holiday, hčl*da, holod*, n. Bla;
kot resnik; dan ija od:
391
HOL
Holiness, hčitnes, m. eveteet; po-
Holla, hčila, Hollo, hdi'ls, intesj.
hej! haj! čujte! čujem! —, m.
, klikovanjo —, v. ib it
mutt,
Hollow, hd, a. (— ly, adv.) hepelis
dzdubljen; mukao;
Hollowness, hčlones, n.
_ tupljoda, pr ; čašnom,
Holly, hdi", u. čemina; Ares’. — hock,
n. trandovilje.
Holm, hom, holm, D. ostrvo; polojina,
luka. — oak, — tree, čemina.
Holocaust, hči*kiat, n. šriva.
; | ran hdl“graf, n. afiactitem
Holp, Holpen, imp. ip. pivi
lp, , Pp
Heleier, hvat, o, Lubare (na sedlu
pištolji) — ed, 8
lies, oltarski 2
češće; most —, presoeti;
rood, sveti kriš; —
— water,
— water-
*sck), škropionica.
HOM
Homage, hčm"di, n. vjernost € po-
slušnost, što bi ih podanik obećao
evomu lenskom gospodaru; zavje-
revanje vjerno (pokornost; mjerno
14 duboko štovanje; to do —, iskazati
duboko šovanje, obećati vjernost i
vjer-
nos Homage mager, hdw’
edt, n. lenik, vazal; koji iskazuje
Home, Kim, n.
obitavalište,
(with) thi biti
(with) a thing, čemu,
ati što. A domak ugodan;
— department, ministarstvo nutar-
njih posala; — expression, pučki,
agedan teres; — proof. pravi, valjani
‘adv. doma, kući, kod
zgodno, temeljilo, valjano,
poniji bes straha; fo drive a
nail —, čavao dobro, čvreto sabiti;
to be —, biti dobro, tordo sloien,
neložen (o robi); to haul —, pri-
tegnuti, privući; the anchor comes
—, sidro ne drži, ore; to bring —
to some one, kome što dokazati,
koga o čemu uvjeriti; to come —,
pogoditi, biti jasno, bjelodano, po
nato; to pay —, pošteno Pali
odmastiti; speak —, govoriti
živo, ni treba; to strike
(bit, rast) —, baš pogodili (u
arce), jako udariti, ubosti, dirnuti
duboko; to take —, primili k arcu,
ucašiti. — affairs, domaći, nutar:
poslovi (dršave); — born, domaći,
prirodeni; — bound, koji se praću
a domevinu (o brodu); — bred.
pri , domaći; — brewed, kod
kuće varen; — felt, duboko osjećan;
— freight, povratni tovar; — grown,
domaći; — keeping, koji kod kuće
ostaje; — made, načinjen kod kuće,
u zemlji; — made cloth, domaće
platno; — made commodities, ze-
maljski, domaći proizvodi; — news,
jesti od kuće, iz domovine,
office, engl, ministaratco nutarujih
892
1
koji teži sa samoupravom; — se-
cretary, ministar unutarnjih posala;
— sick, koji tuguje sa
ze Bom _ steknem češnja sa
ku tuga za zavičajem; — spun,
a. (kod kuće preden, u zemlji na-
činjen, domaći, prost); — spun, n.
domaće platno, gruba sunena roba,
prostak; — stall, — stead, obi-
tuvalište, dom sa zemljištem, pra-
domovina; — thrast, udarac Fiji
pogodi, udar“u srce; — trade,
unutarnja trguvina,
Homćish, ho'm*š, a. domaći, ugodan.
Homeless, hom'l's, a. bes domovine.
Homelike,hom'lajk,s.domaći,priprost.
Homeliness, bom'i*nes, n. jednostao-
nost, prostota;
Homely, hom'l*, a.
sy:
Homerc(al) homer"k(*l), a. homerski.
Homeward, hom’w*d, a. upravljen
kući, put zavičaja; — bound, na
putu kući, put zavičaja. —, — 8.
adv, kući, ‘put zavičaja.
dal, hom*saj'd"], a. ubopnički,
ubojit, kreni.
Homicide, = *sajd, m.
ubojstco ;
ubilac,
Homiletica, homeletke, 1B. nabošnost,
govorništvo, komiletika.
Homily, bom“, n. desjeda, kojom se
tumači koje mjesto av. pisma; pro-
povijed.
Hominy, hima‘, Homony, hom’n*,
m. krupno mljeveni us; ku:
kuruzna kaša.
Hommock, hom"k, n. žrešuljak.
Homocentric(al), Ronteen' tk’), a
koji imaju zajedničko sredi
o hom“plih"k(i), a.
‘Homoeopathist, bu-
it, D. homeopat; liječnik,
lomeopatskin lijekovi
NOM
Homosopathy, hom*p'šth*,
Mamogeneal, hončdži'nsi, Homoge-
neous, bom*dti'n%s, a. jednovratan,
istovratan, jednolik, Homo-
geneity, bom'di'ni*t, 1. jedno-
Srmmost, istoormost, jednakost.
Homologate, homčl"*gšt, v. t. potvrditi,
ovjervviti,
Homologous, homči*g0s, a. koji se
podudara, sličan. Homology, bo:
mdl*dž*, n. podudaranje, sli
agen hom"nim, m. homonim,
riječ jedni
akoga isgovora a različitog
značenja. Homonymy, homdu"m',
m. domonimiju, jednaki izgovor a
rašličito značenje; deonmnost, igru
riječima.
Hone. hon, 1. bru; gladilica (za
Brijade britoe). —, n, oštriti, gladiti
tna gladilici,
Honest, čn'est, a. (— ly. adv). pošten,
čestit; iskren; neporočan; pristojan;
krije , nevin, čist
Honesty, Sn’*et*, m. poMenje, čestitost;
iskrenost; pristojuost; čist
Honey, hon”, n, med; slast: — apple,
slatkača (jabuka); — bee, pčela
ica; — comb, + sat, saće; —
‘combed, poput sada, staničast, šu-
pljikast; — cup, medovnik(u cvijeća);
dew, sijer, medljika; — flower,
medocvijet; — moon, medeni mjesec
{prvi u brakw); — mouthed, laskav,
medenih je va ae, oaja krv,
Kukavičnjak biljka): u
suckle, vaičije grožđe,
meden, sladak kao med; — wort,
zoska (biljka). —, v. t. mediti
sladiti. zasladiti; slatko, medeno
govori; — ed, meden, sladak kao
Honorary, dn’*r*r*, a. počami.
Honorifie, dučrif*k, a. častan.
Honoar, či n. čast; štovanje, pošta;
zusluga, slava, dika, glas; ures;
poštenje; dostojanatvo; — 8, počasti,
otoka zvanja; your —, prosvijetli
gospodine; to do the — s, primati
898
HOO
goatove; to do —, štovati, čamtiti;
to do, to pay .— to a bill of
sg isplatiti mjenicu; to meet
due —, dii
word of —, poštena rae
of —, stoar od poštenja, poši
post of —, potosno mjesto, fants
—, ¥. t. poštovati, častiti, slaviti;
prihvatiti, isplatiti (mjenšcu); po-
adraviti (pucanjem i & a.)
Honourable, čnrbl, a. a ably,
adv.) častan, dostojan ; štovan, čestit;
pristojan; pošten. — ness, n. po“
štenje, čestitost.
Hopourless, čnčtless, a. deščustan,
Hood, ha, hud, o. kapa, kukuljica, kapuca.
—,'v. t. kopom, kukuljicom pokriti;
sastrti, aakriti
Hoodwink, hud'wink, v.
oči, zaslijepiti kome
varati; sastrti, sakriti,
Hoof, haf, n. kopito; papak. — bound,
uskih kopita. — (ta — it), ¥. i.
wi, hodili. — ed, haft, a. s ko-
pitima, kopitast.
Hook, huk, n. kuka, kvata; udica;
čep u vrata; srp. kosijer; (shep-
herd's —) pastireki štap; korist:
off the — s, poremećen, tle volje,
mutav. —, v. t. sakvačili, sadjesti:
peta
1. zavezuki
opsjeniti:
to — out, izmamiti: >
iskriviti
uzeti, ukrasi
to — it, pobjeći, —, \.
ae. -- nose, kukast nos; — nosed,
krivonos.
Hooked, hukt, a. kukast, savijen, kriv
— ness, huk"*dnes, n. suvijenost,
krivina
Hooker, huk", n. koji peca udicom
ris u; udičar; kojt zakvači; vrsta
Hooky, huk", a. kukast.
Hovp, hap. ‘hap, m. obruč; kolut;
— maker, obruča; — petticoat.
— skirt, ričjak. . t. obrucati.
naobručati (Bačvu); opkoliti, opasati
Hoop, hup, v. i. vikali. —, u. vika.
Hooper, ha’p*, n. Bačvar; divlji labud.
HOO
Hooping-coagh, bU’ptngkdf, n. Ari-
pavac.
Hoopoe, Hoopoo. ha'ps, hu'pu, n.
pupavac, dedek, kukavičji kowjic
(ptica).
Hoot, hat, v. i it. vikati, kriče ti,
kriviti se, urlikati, drečali, —,
ika, krika, urlikanie
Hop. hap,
skok, skakanje (na jednoj nos zen
Hop, py n. hmelj =, vt Amat
IJ
hmeljeva vriježa; — field, — garden,
hmeljnik; — horn-beam,
_— pole, pritka sa hmelj; — tree,
Hope. hop. n. nada, ufanje; to be
out of —, ne
— Dess, a. usdanje; svojstvo, koje
budi velike nade.
dopeless, bčpll*s, adv. (— ly, adi
bez nade, očajan, — ness, D.
nost, očajanje,
Hoper. ho'p*. n. nadalac.
Hoplite, bop'lajt, n. kop teško na-
oružani pjelak u starih Grka.
Hopper, hop, n. skakač, koji po-
skakuje; kotarica za sjeme koa
sijanja; grot (koš, gdje se žito sa-
sipa, kad se melje),
Hopping, hčp"ng, 0, skakanje,
ivanje; ples, a, igranka,
berba hmelja. ira
Hopple, hi nap, v. t vezati noge (konjug
Moral, ho'r‘l, Horary, hO'rtr*, a entui,
časovni.
Horde, bard, u. četa, rulja. —, v. i.
skupiti se u čete, rulje; živjeti u
notom at, m. ber vidokrug.
lorizon, b*raj'z*, n.
Horizontal, horezbn’t*l, Kad ly, adv.)
vidokružni; vodoravan, resit, pološit.
34
HOR
Horn, ha'n, n. reg; lovački rog; (—
Of plenty) regi obiju. — Pi &
metnuti rogove, preljubiti.
— fish, igla, iglica (riba) ;
grab, grabar; — bo
zvijer, jelen; — beetle, rogač; —
bill, kljunorog (ptica); — blende,
rogovac, amfibol; — distemper, gnji-
loća roga; — dresser, rožar; —
— mad, bijesan kao bik, ljubomoran;
— owl, sovuljaga; — pipe. vrata
avirale, vrata plesa; — shaped,
rogasl; — stone, rožnac.
Horned, hdrad, a. rose snake
žarunica (smija): — goat, kozorog
Horner, ban", m. rožar; trubač.
Hornet, hi"n*t, n. stršen, stršljen.
Hornless, hifa'l's, a, dudav, dut.
Horny, hin’, a. rošan, rozast; tvrd
žuljav; — coat, rožnica
oku).
Horography, b'rig''?, 0, vještina
pravl) sunčanih ura.
čršladš, D. ura, sat (sun-
nik, pješčanik), Horological, hor-
Serr |, &. što se tiče ura; urareki.
Borology, htrčl*di', n. vještina
mjerenja vremena; urarija, urarstvo.
Horometry, h'rdm’tr, m. mjerenje
sati, vještina. na mjerenja vremena.
ph
Horoscope, n. opažanje
‘ote satu tenja; pro-
neanje udbina po pacers svijeeda
pri ka cast the ~ , pro-
ricati po im zvijezda pri ro-
enju. Horoscopy, hide m
Jela? pdlonjvoljeda fondacija)
ij ja
pri rođenju.
Udrrible, Rob, a. (— ily, adv.)
užasan, grozan; strašan; gnjusan,
ord, horvi, a (ly, adv.) grozan,
Horrid, hor*d, a. (— ly, adv.) i»
‘Mrakovit, wiason; negrapon; ne.
ugodan. — ness, n. strahovitost.
Horrific, hVFif*k, a. «iasan, etrafan,
Mori), hora, vt redali strah,
onog
Horror, hor", n. ušao, grosa, strah;
grozota, 7 gnušanje.
995 HOS
nje, skela Kto ju ja konji "oun; —
Be mladi konjuš r; — breaker,
birač konja; — chestnut, divlji
kostanj (kesten); — cloth, konjski
pokrovac; — collar, ujam; — comb,
konjak češalj; — dealer, konjo-
jaki t ; — drench,
Sowied Uijek; — dung, konjska
Balega, konjsko đubre; — flesh,
konjevina, ona jako meso; — fly,
Konjeka muha; — foot, lopušac
okna; cue konjak Kakva
na — hair, a strunaj
— keeper. konjušar; i
grohet; — leech, Konjeka pijavica
liječnik; — litter, nosiljka,
dto ju komji nove; — load, konjeki
tovar; — lock, spona; man,
konjanik, jahaž; — manship, jahanje,
jahučka vještina; — marten, bumbar;
meat, konjska krma; — mill,
suvača; — mint, konjska metva;
— nail, konjski klinac, počinak;
— oil, mast od _ path, pu
za
put za jahače; — whi ), jahački bič;
Zahi, v. dram bičeni
-- woman, jahadica; — worm
konjski cre.
Horsing, hireng, B, jahanje; konjska
trgovina; — iron, konopajnikovo
Horey, hire, a. konjski, poput konja;
zaudarojuć na konjaru; Wo a6 liče
zabave i baratanja a konjima.
Hortation, h'ta's*n, n. opomena, svje:
tovanje, Hortative, hart'tiv, me
tatory, hatte’, a. koji ili što opo-
je, sujetuje.
Horticeitor bebo, n. vrtlar,
+ daščovan. Horticultaral, bart*k*l’
@rl, a, vrilarski.
Horticulture, bartkol’é*, u, vrtlarstvo.
hs alturist, hé'tkol‘é*rist, on.
ili umjetnik u vrtlarston.
udao, hir'tjalšn, a. vrtlavski, vrtni.
Hosanna, hozdn"%, int. in, hosana,
wore hoz, n. (pl. hose i hosen) no-
ad čarapa, čarape; (koš.
Hosier, ho'i oi,
H , harača
čarapar.
, a. čoraparska roba;
trgovi? ina ili tvornica čarapa.
Hospice, Ba eta m. samostansko svra-
tilte,
Hos) ia fe ‘ptttbl, a. (— ably,
gostoljubiv. — ness, n. gosto-
Hedi, how vot. belies abate
a? nurse, a doorkinja.
Hospitalit Wsuprenines a: goal,
aeprimaen, 9 keep go
Teljubio, gotove
nosit Sg tad,
(redovnik). 1
eda) njrgooal
wots piši potčt, v. .
govine, kao gost; primiti u goa, |
Host, ote Ki D. domaćin; gostioničar.
n. ostija.
Host, host, n, vojska; množina, mnoštvo,
čla. —, woi. skupiti se u čete,
doći u četama,
HOS
Hostage, his't’dd, n. talac.
Hostel, — ry, hds't'l, — r%, m. evra-
tište, gostionica.
Hostess, hos't*s, n. domaćica, gostio-
ničarka.
Hostile, hčs'tl, a. (— ly, adv.) ne-
prijateljski: protivan. ness,
ity, h®atil™t*, m. neprijate!jatvo.
Hostilize, hds’t*lajz, v. t. učiniti ne-
prijateljem, rasdroii
Hostler, és'I", n. konjudar, sluga.
Hot, hit, a. (— ly, adv.) vruć, topao;
upaljen, raspaljen; vatren. žestok,
živ; razjaren; pohlepan; zaljubljen;
pohotan; opasan; oštar, vjedljio,
papren; I am —, vruće mi je; to
RTOW —, ugrijati se. — bath, parna
kupeli, kupaonica; — bed, klilo; |
— blooded, vatren; — geaded,
= drained, naprasit, žestok; — |
house, toplica za biljke, postava
€; — mouthed, terdoust, tvrdo:
koran; — Desa, vvućina, žestina:
— pot, varenik, toplo pivo, toplo
pi — press, v. vadati
+= spur, weijana glava,
hoe’ pat, nt, Fotebpoteh, how
pdt. a. jelo od sastojina,
meu, it d.; omjera, zbrka.
dlotel, hotel’, hotel’, roratiite, goalio-
nica.
wea
Houdah, han'dg, n. sjedalo na hrptu i
slona ili e.
Hough, hčk, n. pikalj, čukalj; motika
Hoand, haund, n. pas, lovni pas,
v. ti loviti (ea prima), tjerati: —
bitch, žučka.
Hour, au", n, gal, ura; at a good —,
rano, u pravo vrijeme; at an early
—, rano; to keep good (regular,
early) —, u večer rano kući do
lasiti, diti uredan — glass
pještanik; — hand, kazaljka; —
plate, kazao, sat ‘suntanik; — ly,
vaki sat,
vei haus, m. kuća; dom; kućenje,
rato; porodica, obitelj; ka-
Jalitte, sabor; trgovačka. kuća; re.
“zious — , samonan; — of easement,
sat
396
IOU
convenient —, zahod; pigeon —,
golubinjak; ice — ica; — of
call, konak, gostionica; the Lord's
=> ‘the — of God, crkva; the —
ot Lords (— of Peers, Upper ~),
gornja, gospodska kuća (u parla-
mentu); the — of Commons (Lower
—), doljna kuća; the — of par-
lament, purlamenat; to keep —,
kućiti, ne izlasiti iz Auce; to beep
a good -, dobro jesti, dobro se
kraniti; to to keep open
častiti, rado gostiti; — to let, kuća
se iznajmljuje; to have neither —
nor home, ne imati ni kuće wi
kućišta. —, v. t. metnuti, primiti,
amjentiti u kuću, pod krov, u štalu
itd, uvesti žito it. d.; primiti
na konak, epraviti, sakriti; to —
a gon, pritvrditi top (na brođu).
— boat, pokrivena lađa (sa
itd); — bread. domaći krah;
— breaker, obijač, razbojnik; —
breaker, obijanje, kućni rasbo}
stuff, pokudivo; — holder, domaćin:
Keeper, domaćin, domaćica,
gospodarica, ključarica,
oe eeping, gospodarstvo,
leek, čuvarkuća, vasdažio
maid, sluškinja; —
rent, stanarina, kućna najmovina ;
— room, prostorija, konak; —
pigeon, pitomi golub; — sparrow,
vrabac pokućar; — spider, kućni
pauk; — swallow, lastavica poku-
darka; — tax, kućarina; — top,
sabay — wife, hanowalf, hoe"
n domadica, kućanica, gasdarica,
— wife, hoz*f, šivaća
kutijica, "košarica, torbica, iglenjak ;
a. i adv. kućaničin, gos-
podariči ‘kudevan, gorpodaran ;
— wifery, kućenje, gospodarstvo
domatice e
Honuselesa haus'l's, a. Bes kuće i
kućišta, bez stana 4 pristanka.
HOU
897 mL
Housing, han's'ng, n. kuća, stanovi;
stan, stanovanje; izdubak (na kip kipove
it od); wes (u drvo); troške
prijenosa u skladište, tuta a
robu u skladištu; pokrivač (sa konje),
obajlija: — of a coach, preblaka
za kočiju.
Hove, hčv, imp. i p. p. od Heave.
Hovel, hovl, n. kojiša, kuderak.
. to amesti, ugosti. zakloniti pod
Hoven, Mort, pra, nadvoen, nadignu
loven, hčv'n, p. a. (ven, ib.
Hover, M hor, Pri lebdi, oblijala,
How, peu, ‘adv, kako? —“ mach?
koliko? — many? koliki?
Howbeit, haubi"t, ady. Bilo koko mu
drago, ipak.
bau'd*, n. babica, primalja.
Howdy,
Howel bs , haul, 1. strug, postrug, evlak;
However, hauev™, adv. i conj. ipak,
među dl
likanje, zovijanje, jaukanje
Howlet, hauwl*t, n. sova, jeja drije-
mavica.
Howsoever,hausdev"", ad. V. However.
Hoy. hči,m mala lađa za prevažanje,
hej! de! dede! dela!
+ glavčina (u kotača);
središte; držuk (oružja); meta w
metanju; up to the —, čim dalje.
Habble-bubble, hov'l- bob'}, n. dar
mar; grgutanje, ključunje.
Habbub, hob"*b, n. buka, graja; metež
Hackaback, hok"bik,n.ifarani trojnik
(orata plutna); grubi damast.
Huckle, hok'l, n. bedro, bok; — backed,
grbav; -- bone,:kuk.
Huckster, h&k'sl*", n. (to hack, gene
kati se) preprodavalac, piljar, sit
wider; zakidač, lupe). pre
prodacali; pogađati se.
Had, hod, n. ljuska, lupina.
Haddle, hod'l, v. t. ismiješati, podrka:
prifjati, povrino, žurno što uradi
to — on, žurno, nemarno ogrnuti
(odjeću); to — in. zagrnuti, pokri
to — upon, nagomilati. v.
zgrnuti ae; turati se. —, n. nered,
zbrka, dar mar; gomila, rulja.
Hud tler, hod'l*, n. rđav radnik,
petljanac.
| Bae, hja, n. boja. — and crf, vika,
Aajanie, tjeranje lupeša. — less,
ije.
Huer, hja*, n. vikač.
Haff, bof, n. naglost, žestina, ljutina;
ohola nadutost, hvaljenje, hvali
to be in a —, nadimati se, srditi
se, bjemiti; to be upon the —
about a thing, nječim se hvaliti,
hvastati. —, y. t. i i. naduti, na-
dimati; nabujati (0 tijestu); naduti
se, uzoholiti ae ; rasrditi, prestrašiti;
prkositi; hvastati se; bjemiti, bučati.
Miter hof*, n. kvališa, hvastavac;
mun , hofs, a. (— ly, adv.) ohol,
nadati healisav; drzovit; prkosan,
bijeran, bučan. — ness, Huffiness.
hof'tnes, n. nadutost, oholost, hva-
linavost, drzovitost, prkos, bjemoća.
Hug, hog, v t. zagrliti; obuhvatiti;
ljubiti, milovati; njegovati.
to — the land, držati se
ne ostaviti se
,n. nagi obuhvatanje.
— ly, adv.) ogroman.
golem, slam — ness, D. ogromnost,
mugger, hog’ mog", n. otaj-
skrovitost; in —, tajno, u
. tajan, potajan; ne-
adv. krade
tajiti, eatajiti;
Hoguenot, hja'gtnčt. n. hugenot.
Hutk, holk, u. korito broda (bez je-
v. t isporiti, izvaditi drob,
Hall, bol, m. ljuska, makuna —; v. t.
i. —, D. korito broda; to
UL
& —, biti bez jedara (u oluji).
¥. t probiti korito broda topovskim
Jarno. —, ¥. i. ploviti bez jedara
(o brodu u oluji).
Hully, bol", a. /juskav, koji ima
mnogo mahuna.
Hulver, bol'vš", p, česmina.
Hom, hom, v. i 4 t. zujati, žuboriti,
brujati; mrmljati; to — haw,
mucati oklijevati; pjevuckati;
prevariti M. zujanje, žuhor,
šamor, mrmijanje; varanje, prije:
vara. —! int. Am/
Haman, hja'nčn, a. ljudski, čovječji,
ki. — ly, adv. ljudski,
Humane, bjumén’, a. (— ly,
čovječan, éovjekoljubiv; prije
Qljubezan; — learning, stari jezici.
— ness, n. čovječnost.
Homanism, bjavmsnizm, 0. klasična
izobraženost, humanizam.
Humanist, hjam?nist. n. poznavalac
ljudi; humanist, koji uči klasične
rian, hjaman*te'rtn, a. ćo-
vjekoljubio —, m. koja miječe, da je
Krist Bog.
Homan:ty, hjumšn“t, a. ljudska,
čovječja narav; čovječanstvo: čo-
vječnost, čovjekoljublje, prijutnost;
(— ies, pl.) klasični nauci.
Humanization, hjam?n*z6' ‘s°n, n. obra-
zovanje, prosvjetljivanje.
Humanize, hja’m'najz, v. t izobraziti,
prosvijetiti, u
Humankind, hja'mšnkajnd, o, čovje:
čanatvo, ljudski rod.
Humation, hjumč'ššn, n. pogr e.
Humble, hom'bl, a. (— bly, adv.)
mesnalan, malen, nizak; čedan,
skvoman, ponizan; malodušan. —,
v. t. poniziti, ukrotiti; uvrijediti;
to — oneself, poniziti se. — bee,
n. bumbar, — mouthed, krotak,
blog. — negs. u poniznost, čednom!, |
pokornost. — plant,orjetnica (biljka).
jambles, Om'bl'z, m. jelenji drob.
398
RUM
Humbug, hom'bog, a. prijevara, laž
šurka ; varalica. — vw. t.é i. varati,
prevariti, obmanuti.
Humdrum, hom'drom, a, tupoglav,
glup, dosadan, pospan, lijen. —
n. dosadan govor, glas; dosada;
drijemalo, doradljivac.
Homectate, hjumek'tšt, v. t. okvane
navlašiti. Humectation, hjaukté
što, n. koatenje, vlaženj
Homeral, hja'm*el, a.
pripada pledima
Hamid, bama, a vlažan, mokar
mA umidity, hjumu'
je.
plećni, što
učio bjumil“čt, v, tp
uvrijediti, Humiliation, hjumils€:
m. poniženje, poništenje; poniznost ;
uvreda
Hamility, hjumil*t*, 0. poniznost;
poniženje; — ies, pl. čini i znakovi
pokornosti.
Hammer, hom’, n. koji zuji, guuđa,
mrnlja. Humming, hom“ng, n.
zujanje, gunđanje, mrmljanje, šamor
|. kolibri.
Humoral, hju meri, a. koji poljeće of
sokova u
Homonst, dulneac;
‘adam ćudljiv čovjek; humorauian
wemeroas, byarm'rts, a (— ly, ady.)
udljiv, čudan, mrzovoljast;
3 daljiv, smiješan. — ness,
ivost ; vesela ćud; mušice.
Humorsome, hja’m*s’m, a. (— ly.
adv.) ćudljio, čudan, jogunast; šaljiv
— ness, m. daljivost, vesela ćud;
ćudijivost, mušice,
Homour, Humor, jam". n. vlaga,
sparivanje; sok (u tijelu): ćud,
volja; osobitost; čudnovata, šaljiva
dosjetka; šala, šurka; želja; veselje,
daljivost; good (ill) —, dobra (ala)
volja; he is in a drin =. rači
mu ae piti; what is the — of it?
čemu to? što će to reći? out of —,
zle volje, erdit; to do a thing for
the — of it, učiniti što za dalu;
to win bad --, ozlovoljiti se; to
Hampb, hom, int, Am (éeras sumnje,
volje).
Hanch, hind, n. grba; 4
komad (kruha i t. dy, =
im, krévim; udarati.
čeljada; — backed,
Hundred, hon'dr*d, num. sto. —,
; satni wees u
na satin aan ts i 7 4
sto; — fold, ostri ke
Mandreder, dorade m priocinik
inije; glavar, sudac satnije.
Handredin’ bondrdih, a mistu —,
‘Hung, hong, i imp. ¢ p. p. od to hang.
Hunger, hong", n, ; — bit. —
bitten, isgladnio, gladan, izmršavio;
starved, ede koji topova od gladi.
—>rni
Maden hon’ E
Blkadni, nevolja
Hunke, hooks, BD. tvrdica, skupac.
Hunt, hont, v, t. loviti; Gerad, goniti;
to — down, hajkati u smrt; to —
ont, isnaći, istrašiti, naplati; to —
up, nonjukili, krenuti. —, v, i.
U ići u lov; i& za kim, sa čim;
težiti; to, — everywhere, tražići po-
svuda; to — counter; čiti na krivom
putu. —, 0. lov, hajka, tjeranje;
društvo lovaca; lovište.
Hunter, hon't'", n. lovac; lovni pan
lovni konj.
a. (— ily, adv.)
jan, pohlepan; mriav;
Hu8
Hunting, bon't*tng. D. lov; — bag,
lovačka torba; — bor, —
+ — horn, lovački
— party, društvo
Mauteman, Mima lovac, lovdšija.
hip,
Hordle, Riedl, 2 hee pleter; farina.
vt i opistero:
trka preko ae,
Hardy-; gordy, bh o"'de-gor'd’,
Hurl, howl, v. t. das hititi,
baciti se, strovaliti
Morly-barl burly, hor!e-1 boris, no meted,
Horra, "Bumah, bora, int, Aura!
Hurricane, hor*kén, m. oluja, bura,
Haried, bord, a (— Ip, ade) furan,
hitar, nap:
Harry, woe ni. duriti se, Mijeti,
braati, —, v. 1, nagonitt, Serass
poiuriti, prenagliš. —, n.
hitnja, naglosts Seranies need
naloga, meted; in a —, hitro, žurno;
to be in a —, šuriti se. *
Hurst, hč'st, n. lug, gaj,
Hart, hott, v. t. rani; oslijediti,
oštetiti ; pokvariti
i kotača). —
ful, a, (— fully, adv.) škodljiv,
štetan, opasan. — falness, n. štod-
— less, a. (— lessly, adv.)
—lessness,
Hurtle, hovl, v i. vrtjeti se; Jumitt,
hujatt; udarati
Husband, hoz'bšnd, n. muš, suprug;
; ir, ljšv čovjek,
kućanik; a ship's —, opravnik
soy vt kući, i,
Hedljivo upravljati; štedjeti, ob-
rađivati (zemlju); udati, — less,
man, ralar.
AUS
Hasbandly, hoz'b'ndl*, a. štedljiv,
čuvaran.
Hasbnndry, boz'bšndr*, n. ratarstvo,
odaratvo; štedljivost.
interj. pst! —, a. miran. |
—, Vv. t udutkali, umiriti, stišati;
—' up, zabadnrili —, v. 1. za:
muknuti, šutjeti. ~-, n. mir, tišina
Mask, hoka makina, tia; iju
pine; vanjitina. —, v. t. ljušti,
a. (— ily, adv.) ma-
hunast, pun mahuna; hrapav, pro-
mukao. Huskiness, hos'k'nes, a.
hrapavost, promuklost.
Huso, hjt'so, n. moruna.
Hussar, hoza", n. Auear.
Hossite, hos'ajt, n. Husil.
Hassy, hoz“, Hussif, hiz’*f, n. ras-
kalašna, obijena žena, djevojka;
šivaća kutijica, torbica
Hustings, hos't*ngz, n pl. skupština;
govornica; court of —, najstarije
londonsko mjesno mditte.
Hustle, has'l, v. t. gurati, turati. —,
v. i. gurati se, žurili se,
Nuswife, hiz’waif, hoz“f, V. Housewife.
Mut, hot, n. koliba, kućerak; baraka.
—, mo toi i, smjestiti u barake,
stanovati u barakama.
Hatch, hoč, n. škrinja, sanduk (za
brašno, šito, kuneliće); naćve.
Har, hčks. v. t. loviti ribe udicamu,
pričvršćenim sa mjehure,
Hazz, hdz, v.i zujati, brujati, šuboriti.
Huzra, Huzzah, hozu, goa int.
hura! iju! —, mn. veselo “klicanje.
—.¥. t. či. klicanjem pozdravljati,
klicati.
Hyacinth, haj sinth, o. zumbul; ja-
kint (dragi kamen).
Hyacinthine, hajšain't*n, a. kao sum-
bul; ljubičast.
Hyaena, haji'n?. n hijena.
Hyaline, haj“lin, a. Kristalni, staklast,
"prozirani
Hyalite, haj*lajt, m. staklasti opal.
Hybrid, hib'rd, haj’br'd, n. mel
(kojemu sn otac i majka od raslične |
_ HYP
vrate), polutan, sustrimak.
meleski, pelutanski.
Hydatid, haj'dštid. n. majeur, mje-
'huvić (na tijelu).
Hydra, haj‘dr’, n. Aidra, sedmoglave
aždaja; zlo.
Hydrate, haj'drčt, n. kidrat, vodan.
Hydraulic, hajdr&i'k, a. kidranličan,
tjeran vodom.
Hydrocele, haj'držsil, n. vodena kilu.
Hydrocephalus, hajdr'sef*i's, n. vo-
dena bolest u glavi, vodena glava.
Hydrodynamics, Tajdi*daynamks, n
pl. hidrodinamika, nauk o kretdnju
i ravnotežju vode.
Hydrogen, hajdršdžen, n. vodik.
Hydrography, haydrd'grti“, 0. hidro
grajija, opis
Hydromel, hajdrimel, n. medica, me-
‘dovina,
Hydrometer, hajdrom’t®, n. vodomjer.
Hydropathy, hajdrčp"th*, n. liječenje
vodom.
Hydrophobja, bajdrtfo'b", n. strah
‘od. vode, bjesnilo. Hydrophobic, ha)-
vode,
drfob"k, a. koji se plaši vode,
bijesan.
Mjdropie, — jea hajdrspk, — “ed,
a. koji ima
Hydropsy, haj'dršpa*, u vodena bolest.
Hydrostatics, hajdržstšt*ks, n. nauk
o ravnati vode,
Hyemal, hali'mčl, a. zimski,
Hyena, haji'n’, n. hijena.
JI
Hygiene, haj‘dé*in, n. "nauka 0 čuvanju
zdravlja. Hygienic, hajdž*en"*k. a.
Peale air u
lygrometer, hajgrom’*t*, n. vlagomjer.
Hygroscopic, “Baap a. koji
upija vlag:
Hymen, hi ‘men, a
‘iymeueal han
svadben.
Hymn, him, n. Aimna; erkvena pjesma.
—,¥. t. di. himnama slaviti, pje-
vati u slavu,
Hyoid, haj'dja, n. jesična kost.
i Hyp, hip, m. sumornotl, sjela. —,
v. t. učiniti sumornim. njebvim.
; brak.
oni, vjndam,
HYP 401 IDE
Hyperbole, bajporbal, m. sets I
Pr a. i a. (—ically, adv, I, aj, m. slovo I; pra. ja; it is I, jo ,
perboliZen,
Hyperbolize, hajpo”b"lajz, v. pretje-
ayer, hajptbova, a. sje
upper, bap, n. prelje-
Hyphen, haj'f*n, p. crtica, vesica (-).
Mipnotle, htpnčt*k, a. koji uepavljuje.
spretna, doji a hipno-
prosa Bypootize,' hip paštaja,
pokora hip*kdn’dr®, n. sumor-
slabina. Bypochondriac,
‘nowt, sjeta;
hip*kdn’dr“k, 3
kai sada tumornary koji la ade
Mypocriay, bepokirey, m, licemjersto,
crite, hip*krit, n. licemjerac,
Pzvorica. np nip
“EA, a. (—ly, adv.) čicemjera
Hypogutric ric, haat, kojin se tiče
Mypostasis, hgrakonal n. temelj;
Biće;
wspotaca, ce lajpođnnjus, D. hipote-
Hypothe hajpoth"k, Hypotheca,
hajp'thi'k’, n. nepokretni zalog, u-
Hypotbecnry, a a. zaloini ;
i ees Eps Bt, v. t. salo
Hypoibece hajpoth*sis, n. Aipoteza,
of otic, — ical, e bajpithet _
1 ( adv.) hipotetičan,
aaa "ro, Hysteri
). histerija, malernica, živčana bo-
Test, neka: Hysteric(al), h*ster*k*l,
&. histerićun, materničav; grčevit.
Hythe, bajdh, n. mala luka.
ajimb"k, a. jampski. —, 1,
sam.
Izmbi
ika, no kozor
aj'bu, m. ibis (ptica).
ajs, n. led; floating —, santa;
to break the —, svladati Bree por
tetkode, prokrčiti a ,¥. ale-
diti, exams ladon ‘domo pokriti pre.
liti dederom; ledu; —
ajet, smrznut, ern — bound, ale:
ledom opasan; — cream, sla-
doled; — house, ledenica.
Iceland, ajs'lind, o. i a. Island, iland-
aki. — ic, a. islandski.
Iehneamon, *knja’m'n, m. faraonov
ichnoganhy, skodg’f", ni omovni
Ichor, afk, 0. sukroica, guoj
rai ik'th"lajt, 0. Slanjem
reibyooey, ikth*8I"dée, n. nauka o
retyoringoo, ikthOP*gis, a. koji
Ichthyosauros, ikth*s¥'r's, n. njeki
izumrli plasavac, kao riba i gušter.
Icicle, aj''kl, n. fedenica, svijeđa od
leda. .
rene stnes, 0. ledenost.
ika, slika sveca. Ico-
šn'Šklist, n. kipoborac.
et 1. opisiva-
+ ideja, pojam, predstava;
misao, pamjera, osnova; je,
duševna slika; menja nazor. Ideal,
ajai"l, a. (—ly, adv.) idealan, koji
postoji somo u sima w jen,
ideal, uzor. ro Tdealism, ra
IDE 402 IGN
ideultzam, tešnja za idealnim. Idea- čariti, —, v. t. (away) tratiti (dri-
list, ajdi’Mist, n. idealista. jeme). — ness, n.
Idealize, aia, v. t. di. idedlizo-
vati, dati komu ili čemu idealan
ratni — ical, ajden'tk, — *k'l,a.
(— ically, adv.) identičan, istovje-
tan, isti. — icalness, n. identišnost,
istevjetnoet,
‘Identification, ajdent*keé*n, n. iden-
tifciranje, poletovjetenje. isjednači-
rated, ajden’ ‘tfaj, v. t. identificirati,
poistovjetiti, izjednačiti, smatrati
istovjetnim, datim; pokasati da je
istovjetno, isto. —, Y, i. postati iat,
istovjetan ¢ jednak.
zA sjen m D. identičnost ‘+lo-
jetnost, jean
Tdcologist, aiavardtist, n, ideol
zanesmjak, sanjar, Ideology, aj
dk, n, nauka o idejama i nji-
lovu biću.
det ies, N. u starom Bina i
žujka, svibnja, srpnja, i
E oak mince
Miocrasy, dors’, 2, prirodna oso-
bina koga tijela ili la i koje 1 ličnosti.
Idiocy, idj m ia
a nai jesična
rhe de —
diom, id“m,
osobina, duh
ical, id*mat*k, — “Il, a. (ically,
adv.) idiomatičan, prema duhu ii
osobini jezika, što pripada nariječju.
Mn galore id“sin’kr’s*, n duševna
osobina, osobiti način
ak ela 1. alabouman, tupoglav
čovjek; blesan, bluna. Idiotic, id*St’=
*k, Idiotish, ‘id*St*s, a. slačouman,
tupoglac, blesast, suludast,
Idiolism, id"stizm, n. jesična osobina;
Pa (idly, adi
je, aj'dl, a. (idly, adv.) desposlen,
dokolan; lijen, nemaran; Bezbrižan;
usaludan, prasan, tail, pust; nemna-
tan; — ‘fellow, lijenčina; — talk,
naklapanje; — time, dokolica; —
headed, lud, besuman, —, v. i, biti
dokolan, besposličiti; dangubiti, ljen-
Meret, danguba; lijenost, nemar;
zaludnost, latina; malenkost, niš
ja, m. čepodličan lijenčina.
kumir; osoba,
koja se preljerano ino ljubi
zdolater, aj081t", m, krivobešac; o-
Božanalac kumira; pretjerani Mo-
ralatne, ajddI*trajs, v. i. i t. obo-
šavaši kumira; marine ljubiti, obe-
zaolatrou, ajdol"tros, a. (—ly, adv.)
iki, kao boga.
nesnabo
Idolatry, ajddI"tr', n. nemašoštvo, o
Božavanja kumira; pretjerana ljubav,
obošat
Ndoliste, 9
Tdolize, aj'dčlaj
n. nemnabožac.
tjerano štovati, ljubiti.
1dogvons, ajdo‘n"s, a. prikladan,
tay), a, a. idila, pastirska pjerma.
+ Oe jest.
u if id est, bo
i con |. ako; akoprem ; as
i da; mithont ae mila: toa obori
patki ‘roth’! inter), oja mit
Igneous, ig’as, n.
Ignis fataus, ign*s When a , m, diols
Iguite, ‘gn
sda oT ote, senat (bl,
a. upaly ‘pal a er
n doajen go gorenje, žarenje.
Ignoble, *gno’bl, a. (— bly, adv.) ne-
plemenit pros, cab. — wets Igno-
ility, ign*bil*t*, m. proetota.
Ignominious, ign*min’s, a. (—ly,
adv.) eraman, aramolan, grdan. —
ness, 1. sramota.
Ignominy, ig’n'min’, 0. sramota, Bruka,
‘grdoba.
Ignoramas, ign*ré'in's, n. riječ, kojom
celika porota rješava ie, koe
ied nelostainih dokaza ; nezna-
ica.
IGN
Ignorance, ig'n*ršns, n. nesnanje, ne-
ukost. Ygnorant, ig’otrant, a. (— ly,
ady.) koji ne zna, ne pozna; neuk;
budalast; negeit; to be ne
znati, ne razumjeti; --, M. nezna-
lica.
Ignore, *gn&”, v. t. ne znati; zabaciti
(optužbu); ne osvrtati s na što,
ne hujeti znati za što.
Iguana, *gwa'u*, n. leguan (vrsta guš-
tera).
Kiam, il’, u. sukano crijevo. Ileus,
ils, n. (Iliac passion) crijevni
ulozi.
ler, aj'I*ks, m. Arast, česmina.
Til, il, a. 200, zločest, opak; loš; bo-
lestan, bolešljiv
humour, slovolja;
—retarn, sla plaća; — usage, slo-
nepravda; ‘sound,
_ ‘Mood, mržnja; a house
of — fame, zloglama kuća; to fall
, oboljeti; — off, nesreća, nevo
Yan; — bealth, dolešljivoat; an —
turn, pogoršanje (u Bolesti), slo po-
stupanje. —, adv. zlo; teško; to
take any thing -—, samjeriti; to
fall oat —, ne uspjeti; to bear —
teško podnositi; he can — away
with it, teško mu je to da podnosi.
zlo, sloća, pakost; nesreću;
advised, zaveden, nesmotren ;
affected, — minded, sloban;
bred. slo odgojen, neuljudan;
breeding, loš odgoj, neuljudnost;
conditioned, pokvaren, oštećen;
— disposed, slovoljan; — faced,
ružan; — fated, ; — fare
bol; — favoured, nelijep, ružan;
— favouredness, grdoba; — got,
— gotten, ,; mepošteno stečen,
— “homoured, slovoljan; — luck,
nesreća; — “nature, zloba, zloća; —
natured, sloban, pakostun, zločest;
— omened, sloslutan ; —- pleased,
nezadovoljun; principled, zlih načela,
— seem ug, néljep; — shaped,
ružna rasta; — spoken, na zlu
glasu; — starred, nj — tem- |
pered, zlovoljan; — timed, u ne- |
403
“ILL
vrijeme; — treated, zlostavljen; —
tuned, zlo udešen, neskladan; —
will, ljutost, sloba, neprijateljstvo.
Ulapse, ‘laps’, n. utjecanje, utjecaj;
nadalnuće; provala, navala.
Hlaqueate *išk'w*čt, v. t. uplesti, za-
luditi, uloviti.
Mation, zaključak, polje
dica." Ilative, dlstiv, a. zaključa
tiandable, ude), (bly, adv.
legal gal, eee Fi adv) nezak
egal, < a paši ady.) nezako-
nit, protazakonit, — ness, Illegal-
ity, real, n. nezakonitost, pro-
tuzakonićosi
legible, “edb, a. (by, adr
nečitljiv, što se ne može či
ness, Titegibility, “ledš*bil*t*, n.
nečitljivost
nigiinac, il*džit*me', n. nesako-
guiegitinate, ilsdtit*met, a (— ly,
ady.) nezakonit; neprav; nepravilan;
—, ilsdžit*mčt, v. t dokasati ili
jeni da je što nezakonito, ne-
niegitimation, ildtiteme'n, n. ne-
zakonitost, isjava o nesakonitosti.
ibtrši, a. (— ly, adv.) ne-
neslobodnuman; malodu-
; tvrd, škrt; ness,
Uniberality, “li male 2. nopleme-
nit, niski način mišljenja, prostota;
malodušnost; Terlosl.
Illicit, "list, a. (— ly, adv.) nedo-
pušten, zabranjen; — ness, n. pro-
im*tbl, a. (—bly. adv.)
. — ness, M. neograni-
čenost.
Illiterate, ‘lit*ret, a: (— ly, adv.)
neplemen, neuk, neisobražen. — ness,
Illiteracy, *li'$ris", n. neukost, ne-
znanje.
Tn ns, m, bolest, dolešljivost.
Mlogieal, “lode*k'l, a. (— ly, adv.)
nelogičan. nelogičnost,
bezumnost
Ilude, ‘had’, v. t obmanuti, preva-
riti; rugati se.
— ness, 1.
ILL
"Mluminant, ‘ljo'm*ndat, a. koji ra-
svjetljava. Tiluminate, *lja'm*nčt, LA
t. rasvijetliti, osvijetliti; prosvijetiti;
—, "lja'm*net, a. rasvijetijen, šareno
izmalan. Mamination, *ljam*nč'ššn,
n, rasvjetljavanje, rasvjeta; svjelost,
ajaj; nadahnuće; šareno slikanje.
kin native, *ljam*ačtiv, a koji
rasvjelljava, svijetli. Illuminator,
«ljarm*nč osvjetljivač, avjetlil
Mlusion, “ljen, *lo'žn, n. iluzija
optiena, Uapnja; prividnost.
lias, “la'stv, Hlusory,
.(—ly,adv.) varljiv, pre
obmanijie. -- ness, n. var-
obmana,
Mlusive,
*lu'%r*,
varan,
osvijetliti, razjasniti; pro-
sdragiti ditana. I
jašnjnje | tumač; ; proslavljenje, od-
likovanje; ukrasivanje slikama,
Mlustrative, *los'trstiv, a (— 1y,advh)
koji objašnjava, tumači; koji pro-
slavlja.
Ilustrator, il%strčt"", n. odjašnjavač;
proslavljač; ukrasivalac slikama.
nisto, *los'tr*be, a (— ly, adv.)
sjajan, slavan, čuven, na glasu. —
ness, n. sje Va, uzvišenost.
Image, im' vedi vd, n, slika; kip;
ik, prilika; izgled; predslava, za“
ee —, v. &. pomi
viti predataviti, prikazati. Ima-
gery, im“džr*, n, slikovno, slikovito
prikazivanje, slike (u govoru); uo-
braženje ; utvore.
Iinaginable, *madš'nšbl, a. do se moše
pomisliti, zamislići.
Imaginary, *madi“nčr?, a. wobražen,
umišljen, prividan.
*midž*nč'ićn, m. mašta;
; misao, predstava; izum ;
tlapyy
Imaginative, *midi*nštiv, a. & =n
adv.) domišljat, stvarala
ski; uodrašen; — faculty, moć 2 za.
mišljenja, pronalaženja, uobrazilja.
Imagine, *midž*n, v. t
sebi, uobrazavati sebi izn
- 404
IMM
mali Imagining, s *madi*ning, n.
umiši ljanje.
Imam, "mati n, mušomanski s0e-
denik; arapski
Imbandi *mbind', TA aso ae u date,
Imbecile, im'btsil, a.
(duhom ili tjelom); glup,
Imbecility, imbesites 2 i oe
Imbibe, *mbajb', t. usisati;
piti, nakvasići Tabibition, ime
Ša, n. upijanje,
Imbitter, *mbit**, v. £,
Imbricate, — ed, im'brtkčt, — ea, a
kao crijepi ili kupe od krova; po-.
ložen jedno na drugo poput crijepa
na krovu.
Imbroglio, *mbro'l*o, n. zbrka, zaplet.
Imbrowu, *mbraun’, y, t. učiniti lam-
mijim.
Imbrue, ‘mbra, r. oy iy
siti; uprijati
Imbrute, ira ntii ini,
poslati ži:
tinjom.
imbae, Par v. t. nakvasiti, pro-
Imiale, imotbi, a. alo se može; što
je mora i, podrašavati. —
ness, Imitability, im*&bil*t, n.
svojstvo onoga, šlo s6 moše ili mora
Imitate, 1m’
dvažavati; ma, au
vesti se za kim. Imitation, inten,
. oponašanje,
ona, koja oponala, podrašava.
Immaculate, “mak'julet, a. WS, NA
say) cit nesekornjen, peckation.
688, m. čistoća,
Tomalleabie,” small, a. Ho se “ta
kovati;
Immanc, omen’, & golem; okrutan,
Immarzot, im“nent, a. koji se nalasi
u čemu, nutarnji,
pnt
Jmmanity, ‘mint’, n. grozota, okrut-
most, mečovječnost,
Immask, ‘mask’, v. t. zakrabuljići,
Inmaterial, sate + (Sip ada
nematan,
— ness, Tamateriality, diri,
m. Bestjeleznost; memnatnost, nebite
nost. Immaterialism, imtšretim,
je je duh
oleh ize, im' ree ve to ličiti
ematire, imštji
Tomelan bi
ty, imat, m rt’, m. nezrel
grerene srelost. o Immatared, im#-
gard’
Teomeability, i ‘mei. neproboj-
nost,
Immeasurable, *meš*rbi, a. (— bly,
ady. ) neiemjeran — ness, n. neiz-
Iiamediacy, ‘mYd*0s*, n, neposrednost,
Immediate, *mi' det, rede
a lan;
‘elatnft) skori. — Ir, or odmak,
smjesta. — prednost
Immedicable, "medeksbi. a olja,
Immemorial, im*mč'r*l, a. (— ly,
adv.) prastari, ed vajkade, od
a. (— ly, adv.)
Boskrajan. neizmjeran. — ness,
Tmmensity,, ‘men's *, n. Leskraj-
not,
Immensurability, *menšur*bil*t, n.
noismjertvort, noiemjernost.
aje men‘burtbl, a. neis-
lame, tarde s vet ši. sagnjuriti,
uroniti; savesti
s (o ra tt ajenu kojega
tonuo, Pokopan. Tati
gremno,
sion, *morišn, m. sagnjurivanje,
405
IMM
potapanje; wronjenj: iranje
dolazak njeke zvijezde rane
Immesh, *mes’, v. t. saplesti, uhvatiti
u mrežu,
Imao, imade, (= I.
r.) bes određenog reda, nel
neuredan.
Tonia im"gršnt, a. in. wseljeni,
rail, "im it, v. i. doseliti se.
Immigration. im*grésdn, n. uselji-
vanje. doreljivanje.
Imminence, im"nčns, n. dlizina, prijet-
nja (pogibli). Imminent, im“nent,
aes (zin .) Ho prodnoji, Ho će
ik
Tačniocibii q napo-
mjetnost. Tmmiseible, ‘mis, a.
zpomješan.
ramiioo, milo, e šiljanje (u što),
Immitigabe miteg'bl, a. koji se ne
da ublaiiti, umekiati
Immir, ‘mike, v. t indicat pom
Tršimobility, im*bitt’, n. nepomičnost,
nepokrelnost
Immoderate, *mčd“ret, a. (— ly, adv)
nenmjeren; prekomjeran,
= bess Immoderation, mibatre 0,
neumjerenost,
Immodest pet a (— ly, adr)
nededan; besraman,
pristajan, netiatnecudoredan.Teamo-
desty, ‘midst’, n. nečednost; be-
sramnost, nepristojnost,
Immolate, im"lčt, v. t. žrtvovati.
Immolation, imsl8'5%n, n. žrtvovanje,
žrtva.
Immomentour, im’ men‘t's, a.nesnatan,
Immoral, *mčrti, a.(— Yad) 7) adv.) ne-
redan. mi
imoralit;
miri, 0. medadorednost. 00
Immortal, *mA"€l, a. (— ly, adv.)
neumrli, besmrtan, vječan.
Immortality, im*tal~t’, n. neumrlost,
besmrtnost,
IMM
Tomortalina, *mirtlajz, v. t. ovjeko-
Imported, imđrtel', Immortel, *m&”-
tl, m. neven, (Biljka).
Immovable, muv"bl, a. (— bly, adv.)
nepomičan, nepokoleblji
pokretan. —, m.
nepokretnina. — ness, Imovability,
n nepomično, nepokoleblji
Immundicity, imšndi:
Immonity,*mja“n*t*,n. nepovredljivost;
maka sloboda; povlastica; oslo-
je od poreza; osiguranje ili
sigurnost od Žakoe bolesti | zaraze
Immare, *mju", v. t. obsidati, wsidati,
sasidati; zatvoriti, utamničiti. —
ment, n. uridonje, utamničenje.
Immatable, *mja'tbi, a. (ably, adv.)
nepromjeniji Immutabi-
lity, *mjat"l n, nepromjenlji.
Inmutation, imjute'é'n, n. promjena.
Imp, imp, 2. kalam, navrt; potomak;
vražić, nestaino dijete. — v. t, ot
jepiti; umetnuti pero (sokolu); (—
out) produžiti, popraviti, povećati.
Tmpact. *mpškt', v. t. atienuti, sabiti,
udariti jedno o drugo. —, im'p“kt,
n. wlar, udarac.
Impair, *mpč", v. t. umanjiti (vri.
jednost, množinu, silu); umaliti, o-
Kkrujili, ukratiti; škoditi; slabiti,
oslabi pokvariti, — ment, n. u
manjivanje, pogoršanje; šetovanje;
slabljenje.
Impale, Empale, *mpči, v. t, natak-
nuti, nabiti na kolac; ograditi koljem ;
opkoli
Impalpability, *mpaip*bil"l*, m. neo-
1, neosjetljivost Impalpable,
a. (— bly, adv.) nensjetliiv; vrlo
fin, njex iio.
Inpunation, imp“nš'ššn, n. prisutnost
tijela Ienkratova u pravom kruhu i
vinu kod pričeni (po luteranskoj
nauci).
Impanne), *mpan'l, v. t. upisati u li-
stinu porotnika.
Imparadise, *mpšrčdajz, v. t. preni-
jeti_u ruj; zanijeti, wahititi
406
IMP
Imparity, *mpdr*i, u. nejednakost;
ia
Impark, *mpik', v. t, ograditi.
Imparl, *mpi"l', v. i. dogovarati; do-
biti budbe dozvolu i rok za pri-
jateljsku nagodu.
Impart, ‘mpart’, v. t. KJ dozvoliti,
podijeliti; priopćiti, izjaviti.
Impartial |, *mpariši, a. tz ly, ade)
m. — ness, Im
cMpREAI*t, nepriiranosi nepritioncee s sd
Impartible, *mpa"tbl, a. do ee moše
priopčiti, podijeliti; nedjeli,
Impassable, *mpše*bl, a. (— bly, adv.)
hodan, nepristupan. — ness,
rohodnost.
le, ‘phat, a. neosjetljiv,
modušan. — ness,
ity, *mpšs*bil“t*, n. neo-
ravnodušnost.
Impassion, *mpiš"*n, v. t.
usrujati. — ed, Impassionate, *m-
pšščnet, a. strastan, usrwjan, uz-
Impassive. *mpša"v, a. (— Jy, adr)
neoejellite, besđutan. — ness. Impa-
ssivity, imp'siv"t. n. neosjetljivost,
Impastation, imptstč'ićn, 1. pretvara-
nje u tijesto, meljta jana #
iatudenim kamenjem za oponašanje
mramora.
opala hee, mpš'š'na, u. nestrpljivost;
Impatient, % *mpčiššnt, a. (— ay adv.)
to be — for, čeznuti za
nječim, nestrpljivo očekivati; to be
— of, ne moći trpjeli, ne modi pod-
nositi,
Hela ape v. t. zalošiti,
Impeach, “mpič', v. t. optušiti, okri-
iti obijedii o, pošijati;
povrijedi; kuditi — able, a ste
se može optutiti, kuditi, pobijati ;
(for) odgovoran. — er, m. tužitelj. —
ment, m. zapreka; orvada; pobija
nje; dvojba; odgovornost; ukor.
Impearl, *mpd'l’, ¥ t. ukrasiti biserom.
IMP
Impeccable, *mpek"bi,
nepogrjek Tenpeceability, cco
"bil*t, Besgrješnost, mepogrješivost.
Impecuniosity, imp*kjan’ds"t*, n. ne-
imaština, nes Ko deo siromaš-
tv. Tmpecunious, imp'kju'n'ta, a.
bes novca, siromašan.
Impede, sa) *mpid', v. t. sapriječii, za-
ustaviti. Impediment. *mped"*ment,
"n smetnja. Impedimental,
*mped*men't'l, Impeditive, *mped'-
*tiv, a es emela, priječi.
Impel, *mpel, v. t. tjeraći, goniti;
prinuditi. — lent, a. koji
Impendende, = en ot, operna, —
Šas*, n. blizina,
prijetnja (kakva m
Inpendent, ‘mpen'd'nt, Irian,
‘mpen‘d’ng, 8. do vini, lebdi nad
a io ji ko će naskoro
tješe, *mpen“tršbl, a.
adv.)
, ital, neat lji
nećutljse, ness,
Tmpensčrabiy. rape ty. empenctz*bil"t", m.
neprobitnost, neprobojnost; nedo-
Kudljicoel, ‘neistrailjivost; neosjet-
lji
Tmpenitence, *mpen"tens, n. neka-
janje, nepokajanost, okorelost u
Impenitent, *mpen“tent. a. (— ly,
adv.) koji sene koje, okoreo u gri-
jeku. — n. napokajnik.
Impenous, *mpen's, g, bes krila.
Imperative, *mperčtiv, a. (— ly, adv.)
jedni; strog, neukloniv. —, n.
sapovjedni način.
Imperator, imp're't™, m. imperator,
car. Imperstorial, imp'r'to’rl, a.
zapovjedni, imperatorski.
Imperceptible, imp*sep’t*bl, a.
dy. aul.) neonjetljiv; neprimje!
neopašljiv. — ness, Imperceptibi-
\
407
tp
lity, imp sept bile’, n. neosjelji-
vost, neprii t, meopašijivost.
Imperfect. *mporfkt, a. (—> ly, adv.)
dovršen. —
Podna snama
Imperietton, imp'fek'i'n, m. nepot-
Prat, meaerkenaet; mumjtevos,
Imp rf ol fb,
perforable, *mpsr’! a. nepro-
dušio, ie ‘porte, a?
Imperial, *mpi fee id adv.)
careki, dežavni;
ski, sjajni; — interests, inlerent
cjeloj dritake države. —, u.
krov od kočije, na kojem ae nalase
it, D. pristaše
Imperiality, *mpirklot, ska
moć, carska vlast; pl. careka prava.
Imperil, *mper“l, v. t. dovesti u o-
Imperions, mpi'r"*s, a. (- , adv.)
zapovjedni ohol,
člamtoljuban ; jak, sian, uzvišen. —”
ness, 1. slast, ugled; okolost; pohlepa
za vlašću.
Imperishabie, *mper*š&bl, a. (— bly,
adv.) neprolasan, nepropadii. =
4, nepropadlji-
vo.
Impermanence, *mpo"msnens, n. ne-
stalnost. Trapermanent, *mpo"m*-
nent, a. nestalan, nepostojan.
Tmpermeable, *Mpormbi, a. nepro-
nepromotan. — ness, Imper-
meability, *mpo'm*bil*t*, n. nepro-
Impersonal, *mporsčni), 9. derliéan.
Impersonality, ‘mpo's*a8l*, n. bee-
ličnost,
*mporstnčt, v. t.
čiti, oličavati, oljelotvoriti;
predstavljati. Impersonation. *mpč'-
stein, predstavljanje,
IMP
Impertinence, *mport*n*na, n. nepri-
ličnost ; nepristojnost,
dezobraznaat. Imperti-
neuljudnost,
nent, *mpo't*nent, a. (— oy adv.)
neum) man;
rie, Eon
bezobrasnik.
nametnik,
Impertarbability, imperii, m
nepokolebijtvost; duševni mir.
Impertorbable, impttovbibi, a nepo-
Role iv, koji se ne da smesti, ravno-
Impervious, "mp", + (— ly, adr.)
nepristu-
pan; — "te the water, nepromočan.
— ness, m, neprobojnoet, nepri-
stupnost
Impetiginous, imp*tidž"*n*a, a. krge-
tav, grintav, šugav.
Impotrate, Fad dh ot semelitt,
izproviti. Impetration, imp*trč'š*n,
m. dobivanje, polučenje bo Polak
Impetacus, “mpečata & (— ly, adv)
jesan. —,
ness, apo, *mpečnis“t*, n.
žestina,
Impetus, im inf, m. pokretna sila,
Impiety, “mpajst, m. bezbožnost, be-
zakonje; opačina.
Impignorate, *mpijg'nčršt, v. t. zalo-
žili.
Impinge,*mpind#', v. i. udariti o; o-
griješiti ss 0; utjecati.
Impious, im‘p'ts, a. (— ly. adv.)
bezbož
jan; , opak. — ness,
n.
Amplacable, "mpl ks, a. (— bly,
dv.) neloš nesmiljen, neumo-
io; nepomi — ness, Impla-
cability. Pompičktbireo, n. nepomir-
ljivost, mržnja.
Implant, *mplant', v. t. usaditi, utis-
muti. Implantation, impl’nte’é'n, n.
usađivanje.
Implausible, *mpikćzsbl, a. (— bly,
adv.) nevjerojatan, dvojben. — ness,
X, *mpldesbil*t, n. ne-
408
IMP
Implesd, *mplid’, v. t. tudits, optužiti,
— er, n, dita “we
Implement, inp m. oruđe,
sprava, —
Puni t urudem i te diy in
Ia, *mpli'io, m. punjenje; pu
we, lex, im'pi*ka, a. zapleten, zamršen.
Tapleron “mpl, m. samrienost,
replica te. im*pl*kčt, v. t. uplesti; za-
plesti; umiješati; sadržavati. It.pli-
cation, imprae, 1 platens
Implicit, “m dd a vpletens ‘Ho te
podrazumijeva, isvodi,
tih; potajan; Paka Kaje
aienee, alijepa ost. ly,
adv. duled, mučke (da se izvodi,
zaključuje); bezuvjetno, slijepo. —
ness, n. podrasumijevanje; slijepo
jera.
pousdanje, bezuvjetnu vj
Imolied, “mplajd” a. (ly, adv.)
što se jeva, is akija
čuje (a izrijekom se ne kaše); tih.
Inpioration, implre'sn, n. moljenje,
zazivanje Implore, “a smplir, v. t. i
i. moliti, 'zaklinjati; — er
n. molilac.
Imply, smplay, v. t, sadrkavati, sna
; izvoditi, saključivati.
Inpocter smpškot, v. t. metnući u
Impalicy, *mpši*s*, n. nerasboritost,
loka politika, nepolitičko vladanje.
Impolite, implajts a, (— ly, ade)
neuljudan, neolesan, nepristojan. —
ness, n, neuljudnost, neotesanost.
Impolitic, *rapdi“tik, Tmpolitical, Im-
plitki, a. (-- ly, adv.) neras-
borit, nepolitičan.
Impoudera le, *mpčntdšrbl, s. što se
teks, što nema primjetna te-
Hine, — s, pl. neležnine.
Imporons, “apes, a. bez pora, ne-
ljikav.
Import, “mpi'v, v. £. uvoriti, vnorii
(strane i, dati
povod; snačiti, vrijediti, vaši; it
IMP
je stalo, važno je. —
++ & do toga
mok nm. wee, uoolenje; — 8,
. roba; vatnost; značenje,
amisao.
Importablo, *mpirtčbl, a. što se mo-
Importance, ompirttos, m. važnost,
, “gled.
Important, "pd mate ‘a. (— ly, adv)
važan, it; smišljen,
ko ro PP *mpirt, ae uvozilac, uno-
pam *mpdr"tjun'a*, n. nage-
Inportente smpartjanet, a, (| \
) dovsdan rtjanet, “4
adv.) dosađan, nemosan; nesgodan.
Inportenity, joy a ae
Imposable, *mpo'z"bi, 2. što ve je može
1 sialošiti;: kojš #6 dode prevariti
impose, *mpér’, v. t. nameinuti, na-
, udariti (pores); metnuti, po-
lošiti ma šo (ruke); zadati,
pisati, sapovjediti, narediti
a name
a to na koga.
-vi koma srne pai baja
Impose = n. koji nameće, na-
tape mpeg, a. ji saMijeva
, sa
ee strahopotitanje; naočit,
ae arin imp*sié*n, n. polaganje
nalaganje; wde-
ranje (poreza);
pores; nalog, sepotied; te
‘ret; peor, ukori
In ty, ‘mpi
tabela, om 1, & (— bly,
Innes input, m nome, pores;
— 109
imena); |
IMP
Impostor, *mpšs'i", n. varalica. Im-
postare, ‘mpos’e™, n. varanje, pri-
Impotence, im’p®tens, n. nemoć ; ala-
Bost, nesposobnost. Impotent, im’p®-
tent, * ly, sav.) nemoćan, alab,
Impound, "mpaund’.
(ovce) u tor, zatvoriti, zaprijeti.
Impoverish, “mpčr"riš, v. t. osiro-
mašiti koga, oprazniti, oglobiti; isi-
sati — er, m. koji osiromašava. —
ment, n. 2 oremaleie oviromasa-
vanje, slabi;
Impracticable, "mp *mpršk'tkšbi, a. (—b
"rot. satjerati
ly, adv.) ‘neprovedio, nekvediv;
nemoguć; uporan, oy ne:
prohodan, loš (put). — ness, Im-
practicability, “mprkolsbil“. m,
neizvdinomt, nemogućnos, tordoglar
; meprohodnosi
Imprežate im' rorket, rt proklinjati,
kleti. Imprecation, imprke'i'n, n.
proklinjanje, kletva, 100, Im-
precatory, im’prkét'r, a. u čemu
je kletva, koji proklinje.
Impregi my “mprio’s v. t. obrementti, o-
apuniti.
Iron empresa, a. (-- bly,
) nepobjedan ; I:
ji se ne može
aoe osvojiti
Rens, Impregnat lity, “mpregn'bil-
“te,
Impreguate, prep nth v. ot, obre-
meniti, oploditt; ni prožeti,
i. —. "mi ‘net, a. tru-
pout i remeni oplođen; na-
s zasićen.
Iupre reguation, impr'gnč'š*n. n. oplo-
je, zasićenost,
Inprsaetaney, imprskript*bil"t*,
Do nesastarivos, Imprescriptible,
impr'skrip't’bl, a. neastariv.
Impress, impress’, vt nak pri-
timuti, utuviti, uresati; štampati,
Gskati; učiniti, ontaviti utisak, ćrag;
uzeti, 'usoptiii sa državu; alati,
silom unovačivati (mornare). —,
im’pr's, n. utiekanje; učeak, trag;
biljeg, 7 napie, poslovica; usap-
IMP
daje (za dršamuj; prisno nor
Inpreaibe *mpres"bl, a. koji prima
Tuprestion? *nprešša, n. utiskanje,
utisak; biljeg, nak, petal; tisak,
otisak, naklada; utjecaj; nejasna
uspomena; to have an —, misliti,
alabo se
Impressive, *mpres"v, a. (— ly, adv.)
. koji čini utioak, ostavlja trag; koji
dira,
Topressment, "mpres'm*nt, n. weima-
nje, uzapćenje za dršavu; prisilno
novačenje ,
Impressure, ‘mpres"*, m. utimuti
biljeg.
Imprest, im "prost, n. novac na ruku,
predujam. —, *mprest, v. t pre-
dujmiti.
Imprimatar, impr*mč't", n. dozvola
Hakanje.
*mpraj'm's, adv. najprije,
prije svega.
Amprint, *mprint’, ¥ t. utienuti, utie-
kali, natiskatt ; tiskati, —, im'pr*nt,
7 1; nasnaka Stampara,
mjesta i godine lampanja i t. d.
Imprison, *mpriz'n, v. t. zatvoriti; u-
tomnišii uhvatiti. — ment, n. za-
je, utamničenje ; satpor,
Inprobe ility, mprobebilets, Be ne
vjerojatnost. Improbable, ‘mprib*bl,
a. (— bly, adv) nevjerojatan.
Improbity, “mprčb“r, n, nepoštenje.
rak *mprompt, a. negolov, ne-
Iniprempta,, ‘mprimp'tja, a, i adv.
improviziran, bes priprave, #
—," improvizacija, improviziran
spjev; što ss načini bez amišljanja,
bes priprave.
Improper, *mprip™, a (— ly, adv.)
nesposoban;
i, fan,
nepristojan; nepravi.
Tmpropriste, | apr! ‘pret, v. t pri
svojti; prenijeti (crkveno dobro). —
"mprčprteb oh prisvojeni price ili
ro
svjetoonjaka, Impi
Sriation, “mpropr’é’stn, m. priv.
410
Impropriety, im
npr npitprajt, n. nepri-
la dnost, čnost, nepristojnost;
netočnost. “en *
Improvable, ‘mpra'v’bl, a. koji sedade
popraviti, poboljšati, obraditi, ko-
rimo jebiti. — ness, Impro-
upotrij
_Tability, "mprav'bil“t, p. poprav-
improve, ‘mpray’, v. t. li, po-
moro e, *mpr poboljšati, po-
praviti; iti; unaprijediti; o-
plemeniti; umnožati, uvećati; upo-
trijebiti; poslužiti oe; to — the
occasion, whvatiti zgodu. —, v. i.
popruvili se, usavršiti se; napre-
dovati; toa — upon (on) a thing,
nješo popravitiweavriiti. — ment, n.
potaknu usavrHivanje; opleme-
redak; prirast, do-
Pati Ep upotreba, primjena) popra-
vak, — €, aa šli Ho pobolj-
šava, napreduje; koji se uaavršnje.
Improvidence, *mprovw"dens, n. ne-
amotrenost, neopreznost. Improvi-
dent, ‘mprov"dent, a. (—1y, adv.)
neopresan; nemaran; bezbrižan; to
be — of, ne brinuti se.
Improvisation, *mpriv's8' ‘an, n. im-
provisiranje, govorenje ili pjevanje
2 mjesta, ie. priprave; improviza~
cija, jema bez priprave.
Improvise, ‘mp wajz’, v. t. imprevi-
sirati; radili, govoriti, pjevati bez
priprave, » mjesta..
Imprudence, Ra zi n. nerasbo-
rilost, Imprudent,
*mpra'dšnt, a, (— or adv.) neraz-
borit, nesmotren.
Impadence, im'pjudens, n. bestidnost,
arramnoet pion, jo Inpadent,
im'pjudent, a. (— ly, adv.’
man, bezočan, bezobrazan.
lapege, *mpjan', v. t. oprovrgavati,
pobijati, poricati. — er,n. koji na-
poda, pai, oprovrgava,
Tmpuls, mpi » Impulsion, *mpol-
n. udar, ras, pogon; ts
podaticanje, nagon; pobuda, povod.
up
Impulsive, + empotery, a. (— ly ay sar)
i; — cause,
Tmpenity, ee, a nakažnjenost;
oper danja ai a (— ly, adv.) ne-
ješan
=> ZA I *mpjatrt, n. ne-
, impurity, pj
Imputabi, “pit bl, 8. ubrojiv, koji
pripisati;
— Imputability,
*apjutsbilot, n a ‘oo
Imputation, im, jive, 1. Ka cralune-
+ podvaljivanje,
Imputative, *mpje't*ti (— ly,
mosi, plete, a
sati,
Impute, *mpjat, LA MRA
i; smatrati,
Kar Tapjutcee a koji
FP. u; — England, u Ea-
i; — an island, na otoku; —
the market, na trgu; — the street,
the sky, na nebu;
— town, u gradu; one — ten,
jeden od (između) davet; five — the
andred, pet po so; — the
morning, u jaro; — the after-
noon, po podne; — the night, po
nod; — the day time, po donu; —
the mean time, međućim, u to: —
the reign of, za eladanja; — three
days, ta ti dana; — time, vre-
menom, u pravi čas; — years, star;
young — years, mlad
a name, njekim imenom; — the
name, u ime, na rich — mo-
ney, Bogat novcem; four hundred
— killed and wounded, četiri sto-
tine Ko ubijenih što ranjenih; he
hasn't it — him, nije onza to; —
i —
as much lies — me, koliko atoji
do mene; is kind — her, ona je
Zljovarajuć, in panisiwent he ee
Punishment of, 2a
kasnu; — this manner, ovako, ovim
načinom; inno way, ni po što. — act,
411
INA
zbilja, spreman, nakan; — appear- .
ance, po vidu, prividno; — arms,
pod oružjem; in conclusion, napokon;
‘i debt, zaduženi a doctor Ti se
vinit tor bogoslovlja; — drink,
Pijani — earnesb ozbljno; — baste,
hitro, na brzu ruku: — health,
zdrav; in good humour, dobrs volje;
— life, u životu, ir eae love,
jen; — my mind, po mojem
ene — one, zajedno, u isto
vrijeme; — place, ovdje, printan;
činom; — Lorn, izmjenice; —
na dvoje; in vain, wsalud; — writing,
pismeno.
. se slagati, komu dugovati;
— with the shore, blizu ‘abale, uz
kroj; in and ont, unućra i van, tamo
amo; to be — and out ina’ a quar-
ter of an honr, drzo se sp: ljiti
i Mingo! trains iu, trains out,
vlakovi, koji dolase, koji odlase, —
—, 0. koji ili što je unutra u igri;
_ ia and outs, stranka na krmilu,
u vladi i protiona joj stranka (mi-
nistaratoo i opozicija); pojedinosti,
vi zakuci
i,
Inability, inSbil"t, n°
Inabstinence, *ošb'st*nens, n, neuz-
držanje.
Inaccessible, inČkses"bl, a. & le
adv.) nepristupan;
ness, Inacceasibility, Lseerbii™i",
m. nepristupnost, nedostižno«t.
Tnaccuracy, *nak'ju: D. netočnosti,
neispravnost, pog) ; nemarnost:
Inaccurale, “abi jurat, a ( - ly, adv)
neločan, neispravan; nemaran,
Inaction, *nak'š*o, u. nerad.
INA
Inactive, ‘nik’t'v, a. (— ly, a
+)
neradin, trom, lijen ne dj
Inactivity, inteiwee, ai Bide i
nerad, nemar.
ite, *naid’*kwet, a. (— KA adv.)
Tnadequat
nedovoljan, nedostatan; neprimjeren;
nepotpun, manjk« — ness, Ina-
dequacy, enadškvij, n. nedostat-
nost; poprimjerenos, nerasmijer, né-
jednakost ; nepotpu! injkavosl.
Inadmissibility, Koodmis.ki to, n. ne-
ustivost. Inadmissible, iatdmis'-
|, &. nedopustiv.
Tonlvericnce — ency, in*dvo"t'na, —
Šps*, n. nepažljivost, nepažnje, neo-
premost; pogrješka. Inadvertent,
in*dvo"t*at, a. nepažljiv, neopresan;
nemaran; — ly, adv, griješkom, #
nje.
afi, “nif*bl, a. neprijazan, ne-
im.
Inalienable, *nč'l*n'bl, a. (— bly,
adv.) neotudiv, Ne ra
Inalterability, *nalt®r°bil’*t’, n.
mjenljivost, Ivalterable, saiteP bl,
a. nepromjenljiv.
Inane, *ačn', a. prazan, ništav. —,
m. praznina
Inanimate, *nšn"tmet,
(Inanimated,
*pAu'"*mčt*d) a.
beživotan, mrtav.
ivotnost, mrtvilo,
'n, D. prasnina; sla-
Ivanity, ‘nin’ n. praznina; ništa“
vost, taština.
Inappetence, — ency, *nap’*tens, —
ens', n. neimanje leka za jelo.
Inapplicable, ‘nap'l*k*bl, a, (— bly,
BAY.) neprinjenjio, neupotrebiie. —
ness, ina, Hicability, *naplskši
n. neprinjenjivost, neupotrebljivost.
Inappošite, zna, a. (— ly, adv.)
nepriki
Lanppreciable, in’pri'stbl, a. neocje-
njiv, bescien
Toappreciative, in*pri's*tiv, a. koji ne
cijeni, pravedno ne prosuduje.
Inapprehensible, *nšpr*hen“s*bl, a. ne-
nerazumljiv, nedokučljiv.
412
INA
Inapprehensive, *nšpr*hen's'f, a. ne-
ji lužan.
“prow bl, a. nepri-
stupan, nedosti
Ina] propriate, in'prs'preet, & nepri-
Inapt, “np, a (s ly, adv.) ‘nespo-
wa", — ness, Inaptitade, *nap't“-
tjad, m. m
Inarable, ‘n&r*bl, a. "te se ne moze
orati.
Inarch, ‘na’, v. t. cijepiti ili navr-
tati na luk,
Inarticulate, ina'tik'julet, a. — (ly,
ady.) Bes sglavaka; nejasno izgo-
voren; nerazgovijetan. — ness, n,
nejamost u i u, nerasgovjetnost.
Inarticulation, ma'tikjule'sta, m. ne-
jasan, nerasgovijetan izgovor.
Inartificial, *oa'tfis”l, a. (— ly, adv.)
neumjetan, prost, jednostavan.
Toasmuch, as, adv. u. koliko.
Toattention, in*ten’é'n, n. napašljivost,
repao ija. Inattentive, iat
(-
Inaudible, nd
šlo se ne može
Inaugoral, *nš'gjur!
stupni, uvodni.
Iuangarate, ‘ni’gjorét, v. t, svečano
uvesti, namjestiti, otvoriti; posveti
sretno, svečano počeli. Inaugura!
“nagjurč“ 8°n, n, svečano namještenje,
otvorenje; posveta,
Inavration, inarč'ščn, n. poslaćivanje,
ta.
prittupni, na-
i Inauspicious, indspiss, a, (— ly, adv.)
zloslutan, neerecan.
Inboard, in’ba'd, a. i adv. nutra u
brodu,
Inborn, in’ba'n, a. prirođen,
Inbred, in'bred, a. prirođen, prirodan ;
domaći.
locage, *akčdž', v. t. metnuti u kr-
letku, u zatvor,
Lucalculable, ‘nkal'kjul*bl, a. (— bly,
adv. neproracunjiv.
Incalescence, — ency, ink*les“ns, —
na’, n. ugrijevanje, Incalescent,
INC
iltletat a. He Bion pl, šo 0
Ine SCONCE, y,_ink*ndes*ns,
atau. wajonoet Incandescent,
ink*ndes*at, a. usijan,
oko ink'ntoš*n, 0. čaranje,
lajanje, Incantator, in’-
Matet*, m. Maps baja. Incan-
tator “okani, a. čaroban.
Incapable, sake phy a. (— by. aiv)
neoj neta, Tr ility,
been i. nesposobnost.
Paki inkčpašta, a. koji nije
prostran, bijesan ;
5 nespo-
soban. — ness, n.
Ineapacitate, ipso Vet. uči.
KI nim. Incapacitation,
ipak, n. proglašenje nape.
robnim. incapacity, aki pšk ste,
ni
Incarcerste, * “akarstrét, v. t. zatvoriti,
bacili u tamnicu. Incarceration,
‘akate're'a'n, 0. ulamničenji
Incarnadine, a Jame.
krv.
Ioearmate, *nkarnčt, v. t. zaodjeti
mesom ; —. ¥. i. uputiti
se; zarasti. — *nka"net, a. uéje-
lovljen ; a devil —, pravi vrag. In-
carnation, inkčnč'šn, n. utjelowlje-
nje, upućenje; zamlađinanje
Incase, *nkés’, v. t. metnuti, zatvoriti
“išlo.
Incask, *nkdsk’, v. t. mećnuti u bačvu,
Incatenation, “nkšt*nč'ščn, n. saves,
auvislost.
Incantious, ‘nki'é’s, a, (— ly, adv.)
neoprezan, — ness, Incaution, *n-
Kio, n. neopremost.
Incendiary, *nsem'd*tr", n. palikuća;
buntoonik, —, a. koji zapalj
arizm, n. paleš, bunjenje.
Tucense, in’s*ns, tamjun, kadivo;
hvaljenje, laskanj , *nsens’, v. t.
raspaliti, razdrašiti; podbuniti, na-
vrkati; okaditi, — ment, n. ogor-
čenje, bjesnilo.
418
INC
Incentive, ‘nsen’t’v, a. (— ly, adv.)
koji rasdrašuje, drači, je,
podstice. —, 0. drašenje, podsticanje,
Inception, ‘nsep'#'n, m. - Ine
coptive, ensep't'y, a md adv.)
ije početak, koji počinje.
Inceptor, nse rt m
pedro inst¥#o, Poeentenie.
Incertitade, *nsd”t*tjad, m. netzyjes-
nost.
Incessant, *nses*nt, a. (— ly, adv.)
Tncelt inwat m rodaskomnja. Ince-
yy adr)
stuous. *nses'čuos, a. (—
Inch,
inč, inš, u. pola (1 Ci, oe
; mali, najmanj: dio,
wan mjeriti na palce; polagano,
malo po malo ii naprijed if natrag.
Fourinched, od četiri
Tochoate, in’! ket, vt pošti —,
(— ly, adv.) sapočet, nedovršen.
Inchoation, inkččišn, n, početak.
Inchoative, *nko“tiv, | ša početni;
osnačuja počinjanji
aa in’s*dens, n. Ma alučaj; nagib;
dodir,
Incident, in'stdent, a. šlučajan; uz-
gredan, sporedan; običan, vlastit,
Mo čemu pripada; savisan, —, n.
slučaj, događaj; usgredna radnja;
okolnost.
Incidental, ins*dea’t*l, a. (— ly, adv.)
slučajan; prigodan; uzgredan; —
n. sporedna, neznatna stvar. —
ness, n, elučajnost,
Incinerate, *nsinrčt, v. t. spaliti,
pretvoriti u pepeo.
Incipicns, *nsipns, — ency, ‘ns’,
n. početak. Incipient, *nsip’*nt
(— ly, adv.) koji počinje, poče!
Incise, *nsajr', v. t. uresati, tujeći,
Incision, *nsižo, n. rezanje, ure-“
INC 414 INC
sivanje; res, ures, prores. Incisive, |
*neaj's*v, a. koji reše, siječe; oštar,
izrazit; — teeth, sjekutics (subi).
Incisor, tasajač“ m, sjerusid, jak,
Incisory, *nsaj‘s'r’, a. kon siječe,
Insure, nsit’*, m. res, ures, usjek.
Incitation, inestčštn, n, podrašivanje;
podsticanje, nagovaranje; pobuda.
Incite, *nsajt’, ‘. t e podrašiati po
budivati; podsticati, nagovarati, na-
ii Eton — ment,
i, m. neuljudnost,
pros!
lucivism, ‘nsiv*zm, n. nedostajanje
janskih orlina,
Anclemency, *nkli'mšnet, m. nemilo-
arde; nepovoljnost, hladnoda, oštrina
(vremena).
Indement, kli‘ment, a. (—ly, adv.)
f surov,
nemil rijatan.
Inclinable, iklajnsbi, a. naguul;
sklon, odan.
Inclination, inkltne'išn, n. nagib, na-
Hens kosina; obronak, sklonost,
jebao, naginjanje.
Incline, *nklajn', v. i. nagibati se,
naginjali sc; sognuti se, pokloniti
ae; biti sklon, voljeti. —, ¥. t. na-
gnuti, prikloniti; sklonuti; upraviti;
la d plane, Incline, n. kosina, pri-
tr
Inklipe aitip, v. & obuhvatiti, opko-
¥. t. zatvoriti, opko-
ograditi; prilošiti
Ine sure, nklo'é'r, n. opkoljenje;
ograđen prostor,
Inclade, ‘nklad’, v. t. zatvoriti, ogra-
diti; iti; obuhvatatt, sadrša-
sati. — od, uključio, koji ve u čemu
nalasi, priložen; not — d, neu-
računat; including, sadržavajući,
zajedno sa, Inclasion, "akia ‘tn,
gkloptienie, sadržaj. Inclusive,
a. koji se nalazi u; koji
radrinno, vata; — of the ychas-
liti.
Inclose, *nklo;
goes, zajedno sa troškovima; — ly,
adv. zajedno sa, uključivo.
Incog, ‘nkdg’, skraćeno, Incognito,
*nkog’n'td, a. i adv, neposnat, pod
drugim imenom,
Tncogitable, "niGdi*!, a. što se ne
pomisliti.
Incogitant Snhodz"t'nt, a. (— ly,
noise *nkog'nti“bl, a. koji se
ne može poznali.
Incoherence, — ency, inkšhi'r*ns, —
Sne’, m. nesavernoat, nesklad, Inco- *
herent, ink*hi‘r®at, a. (— ly, adv.)
bez saveza; neskladan,
Incombustible, ink*mbos'tbl, a. ne-
, Incombustibility,
m. neupaljivost.
Income, in’k*m, 0. prihod, dohodak;
— duty (tax), dohodarina.
Incoming, iv'kom*ng, a. što ulazi, —
u. dohodak.
Incommensurable, i en‘sjurbl, a.
(— bly, ady) nomjerio; koji ne
maju zujedničke mjere. — ness,
Incowmensurability, — ink*menaju-
Phil, m, nemjerivost; neimanje
zajedničke mjere.
Incommensarate, ink*men'sjuret, a,
(= ly, adv.) koji nemaju zajedničke
mjere kai se ne daju međusobno
ji rimjeren.
Incommis ile tukemissbi, a. ilo se
ne da pomiješati
Incommode, inkl v. Lo dovadi-
adv.) neudesan, negodan
m. — ness, fan, adoba
inkmčd“t*, n. neudobnost, neugod-
nost; neprilika.
Incomianicable, ink'mjo' ab a
nepriopćiv, neizreciv.
communicability, ‘athajanknitett,
n. nepriopćivost, neisrazivost
Incommunicative, inkšmjan"kstiv, a.
negovorljiv, zatvoren.
Iucommutable, inkšmjaćtšbl, a. (—
bly, ads pepromjenlje, i neiznjen-
ljšv; neotudio; nepovrodiv. — ness,
INC
Iacommatability, ink*mjat*bilt, n.
pe ee
Tneompact, ink ink*m apa, a. nesbijen,
lncooparain,” “akimp'bl, a. (—
andy a hese, hm
coupe dak kom parsbijao, m
Incompan passions ink’mpAs*net, a.
e Ri adv.) nemilosrdan, neomiljen.
I spas ink’ at, (— bi,
incom im) a )
pati, dj ly,
orka Tacompatibility, inima
Lbs a. nesdružiosi; na
Incompetence *nkčm'p*tens, — ency,
— ens, n nesposobnost; zg
ležnost; nedopustivost; nednstatnost;
neimaština. Incompetent, *nkčm'
tent, a. (— ly adv.) nesposoban;
nenadležan, nedostatan,
; ; ;
neimudan,
locomplete, ink’mplit’, a. (— ly, ady.)
nepotpun, i pt — ness, In-
mpi, none
Koa oak oaks ink*mpleks’,
jelnostavan.
Incomplianee, ink?mplaj“ns, p. ne-
prijatnoal ; kraćenje, neznošljivo»t.
Incompliant, ink*mplaj*at, a. nepri-
jalan, neuslužan, nepopusljiv.
Incomposite, ink"mpčz“t, a. jedno-
slavan.
Incomprehensible, *nkčmprshen's*bl,
a. (— bly, adv.) neskvadjiv, ne-
ponte — ners, Incomprehensi-
lity, *nkomprčhens'bil“t", n. ne-
razumljivost, nepojmljivost,
lacomprehensive, *okčmprćhen's*v, a.
koji ne obulivata, ograničen.
Incompreseibility, ink"mpres*bil*t*, n.
nestljivost. Iacomprešsible, ink*m.
pres“bl. a. koji se ne može stisnuti,
nestišljiv.
Inconcealable, inkčnsVišbl, a. koji se
ne mote tajiti, eakriti.
415
INC
Inconceivable, inkčasFučbl, a mepoj-
= el Inconceivability, n.
nepojmljivost
rena ink’kie’ay, I
ady.) koji ne okomio, ne .
neodlučan. — ness,
n. neimanje dokasne sile, neleme-
Toconeussible, ink’nkde”bl, a. nepo-
kolebljiv. .
Incondensable, iskšnden's'bl, a. kojš
46 no moše squenuti.
Incondite. *akon'dajt, in’kindajt, a
načela, tad 1 a ho 0
Incong al Pana ak,
cogent l, nejedn:
vi serudalan; me-
petite eprijatar
Intoograots, “akon eras, a (— ka
adv.) neprimjeren,
zuglasan, nesdrušiv; nesgrapan ; pe.
idem — ness, Incungruity, in-,
Šngri"*t*, n, nesklad djelova; ne-
rasmjerje; neprikladnust, neprilič-
nost; nepravilnost, poprjstnost,
Inéonse uence, *nkčn's“ , D. ne
nost.
Inconsequent, *nkčn'stkwent, a. (—
ly, adv.) nedosljedan; protuslovan;
neznatan.
Inconeqeentih, *nkéns*kwen’é'l, a.
Sa ly, adi ljedan; nematan,
Iaesnadoniie, ink*nsid*r'bl, (-
bly, adv.) neznatan. — uess, 0
neznatnost,
Inegnsiderate, ink*nsid“ret, a. (— ly,
v., mesmotren, neopresan, nepro-
milijen; bezobziran. < neas, neon.
sideration, ink*nsid® rata, | none
fanaa a. (—ly, adv ja neskla-
dan, nemosljiv; nedosljedan, protu-
alovan; nosklapan; nepostojan.
INC
Inconsolable, ink®so’lbl, a. (— bly,
ady.) neutješiv, neutješan: — ness,
m. neutješivost.
Inconsonance,*nkčn's*nans,n. nesklad;
je. Inconsonant, *nkčn'a':
ndut,a ueskladan
Inconspicuous, ik'juća, a. (—
ly, adv.) neo; ji6; neznatan.
Incoustancy, *nkin’st'ns*, n. neposto-
janost, nestalnost; nevjernost; ne-
jednakost. Inconstant, *ukin'st*at,
a (— ly, adv.) nepostojan, nestalan ;
preorijio.
Toconsumable, ink®nsja’m*bl, a. koji
se ne može potrošiti.
Anconsummate, ink*nsdm’*t, a. »edo-
vršen,
protuslovan.
ee
jee: inkčntes'tbl, a. ne bly,
Vv.) m
Ponor shaj sranja
Incontinence, — ency, ako ešan,
Ujtvost, neumje-
Incontinent,
*nkčnt'i'nent, a neumjeren; dludan;
i n. B. onodržniki — a adv. ne:
besram
Incoutolable, pedro a. koji
ne može nadzirati.
Incontrorertibe, *okčntršvovibi, a.
neprijeporan.
Incourenience, ink*nvi'n“ns, m. ne-
prikladnosh epromi neudob-
Kola; kidao = vt. dosađivati,
umemirivati,
Inconvenient, inisnvinsnt, a. (— ly,
adv.) neugodan, dosadan. nep:
nesgodan; Metan; neprikladan, ne
pristojan.
Inconversant, *nkčn'vštsčnt, a. nevješi,
neiskusa:
Ioconvertibie, ink*nvort’bl, a ue-
promjenija ; neraemjenljio. — ness,
'neonvertibility, inkonvortsbit n
nepromjenljivost, nerasmjenljivost.
Inconvincible, ink’nvin’s*bl, a. koji
se ne da ili na moše da uvjeri. |
INC“
racija
—_ metre Pret, a. Side,
pomiješan; združene
Incorporation, “okarp*re' ‘ip, m. ulje-
lovljenie; spojenje, sjedinjenje; w-
ruženje.
Incorporeal, ink*po'r*l, a. bestjelesan,
stvaran. — isin, Incorpurcity,
‘abt pri te, u. destjelennost, Bestoar-
korpo:
brti.
Incorrect, ink’rekt’, a. (— ly, adv.)
netočan, pogrjelan, neispravan; ne-
uredan. — ness, n. petoinost, neis-
pravnost;
lucorrigible, enkbreatibl, a (— bly
adv.) ravljiv. — ness, Incorrigi-
bi *nkčrtdžebil*t, n, nepoprav-
ljivost.
Tocorrupt, ink*ropt’ n. (— ly, adv.)
nepokvaren; čist, pošten;
eas, Tocorraptibit, ty, in-
jivost,
Sroptbil"t*, n. m , ne~
istruhljivost ; m
Incrassate, *nkrds'et, v. t. i i. debeliti,
odebljati, zoguatiti.
Increasable, “nkri'ečbl, a.
koji se može uvećati.
Tocrease, *nkris', . i. rasti, uvećati
se, uveličati se; umnožiti se.
t povedati, uveličati, i
in’keis, n. rastenje, množenje, wve-
ličuvanje; prirast ; plod,
rod; potomstvo; to KA on the —.
rasti.
Incredible. ‘nkred”bl. a. (— bly,
adv.) nevjerojatan. — ness, Incre-
dibility, ‘nkred*bilt*, n, nevjero-
jatnot
umnoživ,
Incredality, inkrtdja'istt, n, nevjero-
vanje, besvjerstvo.
INC
Incredulous,\ nkred’jul’s, a. (— ly,
ady.) nevjeran, koji ne vjernie, koji
je bes vjere. — ness, n. dezvjerstvo,
nevjerovanje.
Incremation, inkrthčtišn, n. spalji-
vanje.
Increment, in'krtment, n. wmnozavanje,
povedacanje, rawenje: priplodak,
prirast; dohodak, rod; dodatak.
Increpation, inkr'pe'é'n, n. ukor,
Increscent, *nkres"nt, a. koji raste.
Iocriminate; *nkrim"nšt, v. t. okriviti,
optužiti.
Incrust, tokrdst’,Incrustate, *nkros'tčt,
v. t odložiti (korom), pokriti; ume-
tati. Incrustation, inkr°ste’ .
odlaganje. pokrivanje korom
fore Eomena om nels pred
meima_u njekin vodama,
+ oplata;
=e (radi ukrasa); smetnut
Ieabak, io'kjubšt, v. i. i t. led.
jajima. Incubatii on,
ite a. leženje Gaja); izmišlj
razvijanje bolesti (dok se pojam:
Incabus, in’kjab’s, n. mora; slodui
Inculcate, Grč. Krako
usaditi u pamet. Incl ation. dio):
kčićn, no ulijevanje, zabijanje u
glavu.
ia ‘akolptbh, a nekašnje
pate
apse an
Incult, ‘akolt’, a. neobraden, zapušten.
Incambeucy, ‘nkim’b'ne', n. Tekanie,
položaj ma čemu; dužnost, obveza;
posjed koje ‘prebende, nadarbine,
docamićnt, *nkom'b'nt, a. koji je ili
leži na čemu; koji se oslanja naj
dužan; it is — on me, dužnost mi
—, m. posjednik koje prebende,
hadarbine, službe (u. pr. župe.)
Incur, nko", v. t navući na se; ize
lagali se: dopasti (kazni); to —
dete saduzivati.se; to — losses,
nara *pkju'ršbl, a. (— bly, adv.)
neizlječio. —, M. nuizlječiv Volesnik,
ness, n.
"kO pet, v t karike 0 o
417
IND.
— ness, Iucurability, *nkjaršbil“te,
n. neizlječivoat,
Incarious, *nkja'rčća, a. nemaran, ne-
šljiv: ljiv, raonodušan. —
ness, Incuriosity, ‘nkjar‘s’*t’, n.
nemarnost, neizvjedljivost, ravno-
ižnost.
Iucursion, *nko" én, n. upadaj, navala,
provala; čelovanje
Incarvate, *nko"rčt, (Incarve, * ko" vy
v. t uwnuti; svinuti, ia
“nkovvet, a. uvinut, kriv. Incur-
vation, ink*vé's'n, n. krivina.
Indebted, *ndet*d, a. zadušen; obve-
zam, dušan. — ness, n. zaduženost,
obvezanost.
Indecency, ‘ndi’s*ns®, n. iuost.
Indecent, nals, winds)
nepria
Indeciduons, “indssid; juče, a. koji ne
ot; zelen.
Indecision, ind*sit’*n, n. neodlučnost ;
neisvjemost.
Indecisive, ind*saj‘s°v, a. (— ly, adv.)
neodluite omu] neizvjestan, —
a aable, naka rab, a, nesklo-
Indecomposable, ‘udikémpi’2°Ul, a.
nerazdjeljiv, nerastvoran.
Indecorons, cndekrds, ind*ko’r’s, a.
(— ly, adv.) nepristojan, nenmjestan.
— ness, Indecorum, indsko'r*m, n.
nepristojnost.
Indeed, ‘ndid’, adv. zaista, doista,
ebilj
Iodefatigable, ind*tit'g°bl, a. (— ubly,
adv. neumoran. — nese, M. nen-
mornost. i
Indefeasibility, ind*tiz*bil'*t*, u. nepo-
orjedljivost, nenarušljivosi, ueopo-
zovljivost; neotuđivost.
Indefeasible, indofz"bl, a. (— ibly,
adv.) nepovrjedljio: neporan; ne+
ozovlji io; neotuđi:
Indefectibitity. indsfektsbi*t?, m. ne-
prolaznost, vječnost.
Indefectible, ind'fek'trbl, a. nepro-
lazan, nepropadljiv, vječan.
IND
Indefensibility, ind*fens*bil’*t*, n. oz0-
dina što se ne že
onoga ne može održati,
ne da obraniti Indefensible, ind*-
fen’e’bl, a. Ho se ne moze održati,
braniti.
Indeficiency, ind*fiš“*ns*, n. dovoljnoal,
potpunost, savréenocat. Indeficient,
ind*fis’*nt, a. dovoljan, podpun.
Indefinable, ind*faj’n*bl, a. on ably,
adv.) Ho se " moze opredi
odrediti, opisati.
Indefinite, ndef "nit, a. (— ly, adv.)
neodređen ; beskrajan; — payment,
plaćanje na račun, na odbitak. —
ness, neodređeno
todeijorte indslib*rčt, a.
adetičte, *ndel*bl.
neizbrisiv; nerazori
delibility, ‘adel bit
aivost, neiskorenjivoe!
rei adelekat, n
nješi osjećanja, takta; bi
nost, prostata. Indelicate, *ndel'ket,
a (—'ly, adv.) bez nješnijih čuvstva;
prost, bezobziran.
Indemnification, *ndemn*f*ke': n
odšteta, naknada (za štetu); osigu-
ranje protiv štete ili kazni.
Indemnify, *ndem'n'
diti štetu, dati
protiv -gubitka
Indemnity, *ndem'
it; Beskrajnost.
nepro-
, M. odšteta, na-
nada; nekažnjivom; act (law) of
—, amuestija, pomilovanje.
Indemonstrable, ind*mčn'stršbi,
ito ne ne može dokazati.
Indenization, *nden*zč'š*n, n. podje-
ljenje prava državljanstva, grudlan-
a
stva.
Indent “ndent', v. t;zupčasto izrezati,
urezati, narovajiti; to — articles of
agreement, učiniti ugo: dati na
nauku, na zanat; najmiti. —, v. i,
bili zupčasto ezan; trčati amo
tamo; ugovorili. —, M, vez, urez;
ugib; utirak; ugovor. — ed, p. a.
zupčan, zupćasto izreskan.
Indentation, ind*utisn, u. zupčasti
resi; utirak; izduhak; ugovor.
418
IND
Indenture, *ndon'čš, n. ugovor, po-
nagodba; to wake — &, te-
turati) pos tati
amo. —, v, t.
ngovorom vezati
goditi, najmiti, dati ili uzeti na
nauku.
Independence, — ency, indspen'dšns,
— Šna*, 1. nezavimost, samostalnost;
i po-
vlustiši imetak.
Independent, ind*pen'd°nt, a. (— ly,
adv.) nezavisan, samostalan ; samo-
reojan; slobodan. —, u. indepen
dent Čkoji ne priposnaje duhovne
asti),
tndepacabl, *mlep'rkčbl, a nen-
Todeobabte ind*skraj'bčbl, a. ueo-
pisiv, Indeseriptive, ind‘scrip't'v,
a, koji ne opi
Indestructible, irate tl,
bly, adv.) nerazoriv, nenwidti
ness, Indestructibility, ind*strokt?-
bilt*, n. nerazorivost.
Indeterminable, indsto"m*usbl, a. koji
ili Ho se ne moše odrediti, odlučiti,
vršiti.
Tadeterminate, ind*to"m*net, a. (—
ly, adv.) neodređen; neodlučan. —
ness, Indetermination, ind*torm*na"-
ššn, m. neodređenost; neodlučnost.
Indetermined. ind*to"m*nd, a. neo-
dređen, neodlučan.
Indevote, ind*v81', a. neođan, nepo-
boian. Indevotion, ind*vo'sn, u.
nepobožnost,
Indevout, iud*vant', a. wepobozan.
Index, in'd*ka, m. kazivač; kazalo;
kazaljka (na uri); kažiprat; značajk:
sadržaj; — expu
njenih knjiga.
sadržaj (knjige); upisati u sadržaj.
Indexical, *ndek’e'k*l, a. (— ly.
što se tiče popisa ili sadržaj
put sadržaja.
Indesterity, ind*kster"t’, n. nevještina,
nespretnost.
India-man,
amin, brod Ho putuje
; — rubber, guna,
IND
Indian, in'dn, a. indijski; indijan-
ink, tad;
vina .
Indicant, in'd*kŠnt, a. koji naznačuje.
=) mz
Indicate, i in'd*kot, v. t,
značiti, označiti. Indication, ind
kešu, mn. osnačeuje, prijava, oba-
vijest; znuk, znamenje,
Indicative, *ndiktiv, a. (— ly, adv.)
koji pokazuje, naznačuje, označuje;
pokazni; — imood, pokazni način.
m. indikatic.
Indicator, ind*ke't™, u. pokazivač, ka-
alo. Indicatory, in’, a. koji
pokazuje, dokaznje
Indict, ‘ndajt’, v. t. prijaviti, tušiti,
oj indictable, ‘nd tbl, a.
optnaiti, Indicter,
dai
Indiction, *ndik
izjava; razdoblje od 15 godina.
Indictment, ndajemnt, m. tušba.
Indifference, ‘ndif'*rns, — ency,
‘ns’, n, nepristranost; nehajstvo,
ravnodušnost; osrednljost, [udifferent,
*ndif%ršnt, a. ly, adv) nepri-
strun; ravnodušan; nemaran; ma
kakar, srednje ruke, običan.
Indifferentism, ‘ndif*Antizm, m. ne-
hajatoo u vjeri, indiferentizam.
Indigence, — ency, in'd*d25ns, — *na",
2. siromaštvo, potreba, nestašica.
ludigene, in'd*džiu, n. urođenik. —
Indigenons, *ndidž“nčs, s, domac
urođeni.
Indigent, in’d'di*nt, a. siromašan, po-
treban, oskuđan.
Indigested, indtdžes'td, a. neprobav-
; nezrio;. u, nepromišljen;
neuređen, sbrkan; nesvuren.
Indigestible, ind*džes't'bl, a. (— bly,
adv.) neprobuvan,
Indigestion. ind*dtes’n, n. loša pro-
» dava.
lndign, “ndajn', a. nedostojan, sramo-
motan. .
IND
ant, ‘ndig’utut, a. (— ly, ady.)
, selojeđen. Indignation, ind*-
rolignity!
sramota; rugoba, woreda, pojrda.
Indigo, in'd*ga, n. čivit.
Indirect, ind*rekt’, a. (— ly, ady.)
koji nije, neide tsprave ; ueizrasam,
porredan kri nepoiten.
luderection rok’s! ny m. strau-
in
putica; krivi put; posrednost; Inka-
vost, neiskrenost, nepustenje. Indi-
rectness, ind*rekt’n's, 1. krivi pravac;
stranpulića; nepušten
Indiscernible, ind"z0"nti
*ndis*plin, u. nered, razuzdanost,
Indiscoverable, ind*skow%ešbl, a. koji
ve ne moše otkriti. ,
Indisereet, indrskrit', a. (— ly, adv.)
nerazborit, neopresan, nesmotren;
nevedan; brbljav. — ness, Indiscre-
tion, ind‘skras"n, n. nesmotrenost,
nerazboritost, nečednost.
Indiscriminate, ind*skrim’net, a. (—
ly, adv.) koji se ne razlikuje, bez
razlike; koji ne razlikuje.
Indispensable, ind*spen’s*bl, a. (—
E adv.) neophodan, prijeko po-
—. ness, Indispensability,
penstbil*t*, n, neophodnost.
"y Ve t. ozlovoljiti;
i prema komu, odvra-
; prouzročiti malu bolest,
Hiniti nesposobnim za što ;
Tadisposed, ind*spozd', a. slovoljen ;
nelagodan, boleiljiv; nesposoban. —
ness, Indisposition, *ndisp'ziš*a, n.
oderatnost, zlo raspoloženje, zla volja;
mals bolest.
Tadispatable, endie putt, a. (~ ably,
IV.) neprijeporan — ‘ness, m, ne-
prijepornost.
IND
Indissoluble, ‘ndis*Ijubl, a. (
adv.) nerastvorljiv, nerastopljiv; ne-
razrježiv, — ness, Indissolubility,
*ndisš] jubilt, m. nerastvorijivost ;
nerazij
Indieineh in indsstinkt', a, (—1y,adv.)
nejasan, nerazgovijetau. — ness, m.
nejasnoat, zbrka. Indistinction, ind*-
stink'ššn, n. nejasnost; nerasliko-
vanje; jednakost.
Indistinguishable, indsatin'gw'š"b), a.
što s6 ne može razlikovati,
Andistarbance, ind*sto"b'ns, n, mir,
tišina,
Indite, *adajt', v. t u pero kazivati,
napisati, sastaviti. — ment, u. di
tiranje sastavljanje, pisanje: i
n, koji diktira; sastavljač,
Individual, ind*vid’ju'l, a. (— ly, jad.) )
individualan, lični, osobni; zasebni.
—, m. osoba, pojedinac; pojedina
stvar. — ism, 0. individualizam,
sedi
-"
Individ ality, ind*yidjual"t*, n. indi-
vidnalnost, pojedinost, osobitost.
Individualize, ind*vid'jučlaje, v, t. in-
sdiidnalirali lučiti, promatrati
Iudividnate, indrvidtjučt, vt. lučiti,
predstavljati kao nješto zasebno.
dudivisible, ind'vie*bl, a. (— ibly,
adv.) nedieljic — ness, bi
lity, ind-via*bilre.,
Indocile, *ndivs*l, *n
ljio; tordoglac, nepokoran. Indoci
lity, ind5sil*t% m. meobučljivost;
tvrdoglavost.
Judoctrinate, *ndčk'trtnot, v. t. pon-
čavati. Indoctrination, "ndoktr*na'-
Sn, m. poučavanje.
Indolence, — ency, in'd"lens, — ens*,
m. neosjetljivost; nehajatvo, nemar
Indolent, m'dslent, a (— ly, adv.)
neosjetljiv; nemaran, nehajan, mlit
Iudomitable, "ndom"t“bl, a. nenkrotic.
Indoor, in do", adv. u km
domaći, In s, in'dorz’,
kući, kod kuće, u sobi.
Indorse, ‘nda's’ v. t. naleđiti ; odobriti.
dr. ow |
IND
Indraft, Indraught, in'draft, n, uje
cunje; drašica.
Indubious, *ndja'b"a, a,
siguran. Indubitable, traju U
(— ably, adv.) siguran, pouzdan;
— ness, n. izvjestnost, pouzdanost.
Induce, *ndjas', v. t. navesti, nago-
voriti na Mo; prouzrokovati, pro-
izvesti; zaključivati, dokazivati; u-
vesti, navesti (kao primjer). — ment,
n. povod, uzrok; poticanje. Inducer,
*ndja's", m. koji navede, hagovori,
prouzroči.
Inducible, nadjeva a. Ho se moze
proizvesti; zaključili,
Juduet. “ndokt’, v.-t. uvesti.
urodilac; spravo za indukciju.
Inductile, ‘nlok’t*l, a. nerasteziv In-
ductility, tadktil, n, neratexiont
Anduction, ‘nd rk
ja mje
Inductive, cadok'tty, a. (— ly, adv.)
+ Ho navodi, uzroči; šo izvodi, izve-
den; induktivan,
Indulge, *ndoldž', |. diti blag,
praštati, podnositi; bit sklon, ma -
Ziti, laskati ; dozvoli i
odati se, dati se na; to -
with (in), dozvoliti sebi što, predati
ae čemuj to — any one.in, kome
što praštati, th flopudiat to — one's
iti radoma-
to A M dugence wlotddnac ne bla-
gon, praštanje, popuštanje, nježnost,
vola: zadovoljenje, uživanje,
Indulgent, "ndildžčnt, a, (— ly, adv.)
blag, naklon; koji se čemu podao,
što zadovoljava; podat, odan
Indurate, in‘djaret, v. E (i. torditi
tordnuti, otvrdnuti. Iaduration, in-
djurčštn, nm. tordenje; stvrdnuće,
okorjelo»t
mdos'trti, a. obrtni, obrt-
Industrialism, ‘ndds’tr“lizm,
n. obrtnost, pretezanje obrtnosti.
Indastrious, inde try a
adv.) marljiv, radlji;
metan, provrian,
Industry, iv'd"str“, n. marljivost, rad+
ljivost; obrtnost; obrt, induatrija.
ničk
(=
ly,
obrtan, pro-
Indweller, in'dwel", n. stanar. Indwel-
ling, _ in’dwel*
t, ‘ni'br“nt, a. o,
briate, *nibršt, v. ti i. opojiti;
Peba pijan,
fn, n. Ine ri-
m ijanatto
Pamja a neizdan, ne-
e, “nefsbl; a. (— ably, adv)
neisreciv. meiskazan. — ness, Ine-
ability, *nef*bil"*t", n. neizrecivost.
Ineffe le, in*fe's’bl, a. neizbrisiv.
Ineffective, in*fek't*v, Ineffectual, in*-
fek’éu'l, a. (— ly, adv.) koji ne
djeluje, ne pomaie; nekoristan, sa-
ludan, — ness, n. zaludnost.
Inefficacious, *nef*ka'šta, n. koji ne
djeluje, ješan. — ness, Ineffi-
cacy, *nef*k*.*, n. nedje
ješnost,
Ineffabl
Inetficiency, in*fii"*ns', nm. Besuepješ-
nost, nemoć, saludnost. Inefficient,
in*fištnt, (— ly, adv.) Bosuspješan,
zaludan.
Inelegance, — ancy, *nel’*g’os, —
‘nut, a. neubasoet, = net ent. ino:
legant, *nel’*g*nt, a. (— ly, adv.
nije, Ben abuses"?
nekiden, bes
Ineligibility, *nel*dž*bil*t*, a. neiz-
herivost. Ineligible, *neisdšibl, a
neizberio, koji m: može ili nije ori-
jedan, da bude izabran.
Ineloquent, *nel"kwent, a. nerječit,
nerasgovoran.
Inept, *nept’, a. (— ly, adv.) nespo-
soban, nevjedt; nezgrapan, budalast.
— ness, Ineptitude, ‘nep’t'*tjad, n,
nesposobnost; glupost, nespretnos!,
Inequality, in*kwči*t*, n, nejednakost;
+ neravnost; nerasmjernost.
Inequitable, *nek’w*tbl, a. nepravičan,
Inert, nd’ a. (— ly, adv.) trom,
mlilav. — ness, Inertion, *nd"s'n,
n. tromost, mlitavost, nerad. Inertia,
*a0"5*, m, tromost.
Inescapable, in*skč'p"bl, a. neizbježiv.
IND 1 INE
Teessentis), in*sen'ščl, a. nebitni; ne-
Iučaioable snes’ vm’, a. (— ably,
) neprocjenjiv, bescjen.
Inertable voor, a. (— bly, adv.)
neminovan, — ness, Ine-
vitability, *nev*tbil*w, n. neisbje-
živost.
Ineract, intgzikt, a. (— ly, adv.)
netočan, neprao, neispravan, — ness,
m. netočnosi, neispravnost,
Inezousable intkekja’s*bl, a. (+ ably,
adv.) neoprostiv, što se ne moše is-
pričali. — ness, n. neoprostioost,
neopravdanost.
Inerhausted. in*gzis't*d, a. neiec:
Inerhaustible, in*gsAyt'bl, (Inexha!
stive, imtgrdewv), a, (— bly, adv.)
neiserpiv. — nees, Inexhaustibility,
ingzAst*bilt*, n. neiserpivost.
Tnerorable, *nek ol, a. (— ably,
adv.) neumolj unitan. — ness,
luerorability, "neketrsbilst nme?
umoljivost, neumićnost.
Inexpedience, — ency, in*kspi’d*ns,
fast, 2. nepriliéan, neumjertan,
Inexp lient, in*kspi'dat, a. ne-
tlie tan, m.
Inexpensive, intkepen's'r, a. koji mno-
g i jeftin.
Inexperience, intkspi'r*ns, n. neis-
kumnost, neiskustvo. Inexperienced,
in*kepi'rist, n. neiskusan,
Ioexpert, in*kspo't’, a. nevješt, neis-
kusan. — ness, n. neiskusnost.
Tnexpiable, ‘nek’sp"*bl, a. (— bly,
adv.) do se ne može pokajanjem po-
praviti; neoprostiv.
Tnexplicable, *nek'spPksbi,
adv.) nerasj , nepojmlj
ness, Inexpheabil ty, “oekspl*k*b "
*t*, n. nera:
Inerplicit, in*ksplist, a. nejasan, ne-
određen.
'— bly,
Tnexpressible, intkspres*bl, a (—
ibly, adr ) neizreciv, neiskazan. — 8,
a. pl h
Inerpressive, in*kspres’*v, a. neizrasit,
bez izraza,
INE
Inezpugnable, in*kspog'n*bl, in*ks-
pja'n! bl, & koji sene moše osvojiti,
n liv.
Inertia, ishable, intketin’gw*s*bl, a.
(— ably, neugasiv,
‘Inextricable, a 'str*k*bl, a. (— ably.
adv.) nerazmriljiv, nerazrješio,
Infallible, *nfat cee a. (— ibi i adv.)
nepogrješiv;
ness, doti. Sn tarbil te,
mnepogrješivost, sigurnost.
Infamous, in’ fm, a, (— ly, adv.)
bedtastan, sramolan; gadan, nedo-
atojan; sloglasan.
Infamy, in'f*m*, n. češčav!, sramota,
nepoštenje.
Infancy, in'f*ne*, n. djetinjstvo; po-
čelak; nedoraslost.
Anfant, in’f*nt, n. dijete; nedorastao,
sealadebatt, —, & djetinji, nejak,
Infanta, ‘aft, n. énfanthinja (kra
ljena u Span. # Port.) Infante, *n-
fat", m, infant (kraljević u
4 Port., ako nije naslijednik prije:
atolja).
Infanticide, “nfšn'itsajd, m. čedomor-
stvo; ubojica djeteta.
Infantile, in’atil, — taji, Infantine,
in’fatin, — tajo, Infantlike, a, dje-
tinji, dj ;
Infantry, in'
šaci; — man, pješak.
Infatuate, *nfatjučt, *nfač'ačt, v. t.
zadlijepiti, zanijeti. Tota
tuation, *nfatjučibn, slijepa zane-
senost, saludenje, zaluđenost.
Infearable, ‘nfl, a. nemoguć, šo
še
Infect, *nfekt', v. t. okušiti, zaraziti;
otrovati; pokvariti. Infection, snfek':
ša, on zarasa, kuga; okuženje;
amrad; otrov; oskvrnjenje.
Infectious, "afekta, Intective, *nfek“-
t's, a (— ly, adv.) zarazan, kužan.
= Ness, n. zaraznost, kužnost.
Lnfecandity, infkon'd*i*, n. neplodnost.
Infelicitous, inflist's, a. nesrećan,
Inelicity, inf ists, n. nesreća, nee
volja,
422
INF
| Infer, *nfo", v. t. di. zaključivati,
izvoditi. Inferable, *nforčbi, što se
može zaključiti, izvoditi. Inference,
in'ft®ng, n. zaključak, Inferential,
inf*ren'ššl, a, zaključcima izvođen
Inferior, *nfi'r*“, a. (— ly, adv.) doli
niži; manji, slabi, loši podred
of — note, neznatan. —, n. pot
njeni, podređeni. Interiorty, “nti-
rdr'it, m. niži položaj, nize stanje;
manja vrijednost. lošija kakvoća;
potčinjenost, nost.
Infernal, *nfo"nčl, a. (— ly, adv.)
pakleni, vražji chine, (pa-
kleni) stroj za ubijanje; — stone,
kamen paklenjak, —, 0, duh pakleni,
Inf *nfovtl, a. neplodan. Infer-
infeil*t*, u. neplodnost.
st, v. t. uznemirivati, do-
sadivati, mučiti; navaliti, pustošiti,
harati. Infestation, min ote'sin, a.
uznemirivanje. pustošenje.
Infendation, infjuda'štn, n. davanje
Infidel, in’fdel, a. negjernički. —, n.
poeni Tnddelity, infdel*t*, n.
; nevjernost.
tat ‘enfiltrat, v. t, ¢ i, probui,
probijati, uvući ee, wlasiti (kroz pore).
tohitreting, nPlirši, n. probijanje,
ulaženje (kros pore
Infinite, inih, a. ( Ćć ly, adv.) bes-
krajan, beskonačan; neizmjeran, bez.
brojan. —, m. što je beskrajno.
ness, n. deskrajnost; nelsmjernost.
infinitesimal, ‘inbates"m'l — ly,
. bes-
Infinitive, “nfin*tiv, a. neodređen. —
n. neodređeni način.
Infivitude, *nfin"tjad, Infinity, *nfin"t",
n. beskrajnost, neismjernost; neis-
mjerna množina.
Infirm, *nfo'm', ly, adv.) laž;
nemoćan, bolan. — Infirmity,
*nfo"m*t', m. slabost; nemoć, bolja;
tjelesna mana.
Infirmary, *nfo"m*r*, n. bolnica.
Infix, *nfiks', v. t. saljerati, uljerati,
INF 428 ING
Inflame, *nflém’, v, t. upaliti, wie&; | Inform, *nfi'm', v. t 4 i. doći oblik,
raspaliti, rasdraiité; vasjariti. — | obtvidis efi, podadi, javiti, obenaniti;
1. i. upaliti se.
Inflamer, “atlerm™, ra koji upaljuje,
raspaljuje, draši, podstiče
talammable, snfinrsb), a. upaljin
zapaljiv; razdražljiv. — ness, In-
flammabilit ne *nfidm®bil"t*, n. upa-
ljtoost, jivoel,
Inflanmation, ‘alte, n. upala;
nje, razdrašenje.
Inflammatory, aim tre, a, ito upa-
ljuje, ubačaja, razdražuje; — fever,
Inflate, tnflet’, v. t. nadukati, naduti,
nadimati, Inflation, *nflé'*n, n. na-
*duvanje, nadimanje; nadutost.
Inflect, *nflekt’, v. javiti, svinuti;
sklanjali, epresati; mijenjati, dizati
i spas
Inflection, Inflexion, *nflek’é*n, n. 2a-
janie prepibanie; mijenjanjeglanai
njanja. — al, preribn
ue » dniective, es
moše pregibati,
nfleioles ateke ble E bay, aay).
ibak, nevitak; neprijevojan; ne-
pokolebijiv, st lan; t u —
ness, lofieribility, ‘nflekerbil"t’, n.
negipkost, nevitkost, neprevojnost;
nepokolebiji
Infiict, *nftikt’,
nuti, odrediti, zadati. Infliction, *u-
fik'š*n, u. dosuda, dorudivanie, or
suda; nametanje; kazan, slo. Ta
fictive, *uflikt*v, a. koji ili što
Inflorescence, infičresčns, n. ucvast,
in evjelanja.
Influence, in'flu*ns, uljecanje; u-
jecaj, upliv; +, v. te ulje.
e mii fF ka privoljeti koga
na što. Influential, influen’s*l, a.
(— ly, adv.) uplivan, važan.
Influenza, influen’s®, n. jaka zarazna
hunjavica e groznicom.
Inflox, in’fldks, n. uljecanje, pritjecanje;
nadaknude; navala, naloga.
Infold, ‘nfald’, v. t, zamotaći; opkoliti.
povije tušiti.
Informal, "mi, a. (— ly, ady.)
nepravilan; štv je protivno pravi-
lima pristojnosti; što nije po propisu.
rnferngtigy? Daan a Esc
na ne fo na pravila pristoj-
Informant, ‘nfirm'nt, n. koji obavi-
obsnani; tušitelj.
m, inftmčtššn, n. obavijest;
izvještaj; poduka; prijava,
tušba.
E nfd, m. glamik, vjemik;
ij; tužitelj, prijavitelj.
renee “HARE, vo £ prekršiti, alo-
miti. Infraction, ‘nfrak’é*a, n. pri-
jelom, prekršuj; povreda.
Infractor, *nfrak’t**, n. šitelj,
Infrangibie, *afrin'dtsbf a. neprekrš-
ljiv, nedjeljiv, nepovrjedljiu.
Infrequence, — envy, “nfri’kw'ns, —
Snot, u, rijetkost, Infrequent, *nfri'-
kw'nt, a. (— ly, adv.) neobičan,
rijedak.
Infringe, *nfrind#', v. t.
ši. prekršiti,
povrijediti; krivo radili; zabrazditi
(u tuđe pravo). — ment, n. prekr-
teh, povred
Infringer, “nfrin'džt",
Hust, wb pomamiti
. —, saijvrtet, a
Infuse, *nfjaz', v.
naduhnuti, oduševiti, Infuser, *nfja“-
287, n. koji ulijeva, nadahn;
fusion, *nfj0'#n, 0. ulijevanja, po-
lijevanje; naljev, nadahnuće,
Infasible, ‘aaginebl, a. Ho se moie
uliti, nadahnuti; nerastoplito,
Infusoria, infjuso'r* n. mevidi, infu-
zovije.
Ingathering, in’gath*ring, n, kupljenje;
a, žetva.
Ingenerate, *udžen“ret, a. prirođen,
Ingenious, *ndii'n“s, a. (— ly, adv.)
oštrouman, duhovit, vješt; umno,
umjetnički izmišljen, načinjen. —
ING —
ness, sey: inddinjame, "m
oštrovmlj
Ingenuoqs, 4 *ndžen'juča, a. (— ly,
m, baren ple
menit; bezazlen. — ness, n. otvo-
Inglorious,
slavan, sramotan.
Ingot, in'gčt, n. šipka, grumen lije-
vanog metala,
Ingrate, sngraft’, v, t. cijepiti, kala-
miti, — ment, n. cijepljenje.
lograin, *ngrču', v. t. dobro, trajno
bojiti, obojiti (u vuni). — ed, du-
Loko ukorijenjen. —, in’grén, a. u
vuni obojen,
Ingrate, in’grét, a. nezahvalon. —,
n nezahvalnii
Ingratiate, *ngrčštčt, v. t. (oneself)
umilii se, (with, kome, kod koga),
(into) užagivati se, u
Ingratitude, *ngrit*tjad, . nezahval-
nost.
Ingredient, ‘ngri'dnt, n. sastavni dio;
začin.
Ingress, in'gres, n. ulaz, ulazak, pri-
stup. — “ngres', y. i. ući, ulaziti.
Ingression, ‘ngresn, n. ulaz, ula-
denje.
Inga a), in’gw'n'l, a, što se tiče ala-
prepona, dimanja.
doga *ngolf', v. t. progutati; baciti
u ponor,
Ingurgitate, ‘nginde'tet, v. t. progu-
li ; atrovaliti. Ingurgitation, ‘ngo';
dita’s'n, m. proždrljivost.
Inhabit, *nhab'*t, v. t, ¢ i. stanovati,
nastavati. Inhabitable, *nh brtšbl,
a. gdje se može stanovali. inbabi-
tance, — ancy, ‘nhab”t®ns, — “ns*,
obitavalište.
t, “nhibtat, Inhabiter, *n-
100,
Inhalation,
Inhale, ‘nhel’, v. t. udisati. Inhaler.
inhčlčtčn, n. udisanje.
*nhelš', m. koji udile; sprava za
inhalaciju.
4); |
424
INI
Inharmonic(al), inha'mdn’*k(*1), a. (—
neskladan.
ly, adv.) ki
Inharmonious, inha'mo'n*s, a. (— ly,
a neskladan. — ness,
m. neski
Inhearse, Wt metnuti u lijes.
8,
Inhere, onhi", ¥. i, prianjati Inhe-
renee, abit ies 1D. prionulost, svoj-
stvo spojeno s njecim.
Inherent, eabirent, a (— ly, adv.)
prionuo; prirođen; spojen # nječim,
nerazdvojiv, koji se nalasi u čemu.
Inherit, ‘nheit, v. t. i i. naslijediti,
baštiniti,
Inheritable, nher*tsbl,
adv.) nasljedan;
slijedi.
Inheritance, %
bušlina; bait
a. (— ably,
aporoban a
la ma-
sts, m, nasljdste,
n. nasljednik,
baštinik, Inheritress, Inheritris, m.
Baštinica.
Inhesion, ‘nhi'#n, 0. prionulost,
Inhibit, *nbib"t, v. t. euprijetiti, za-
zabraniti, Inhibition, inh*-
nhib"tšrt, a. do priječi,
zabranjuje.
Inhospitable, *uhds’p*t*bl, a.
adv.) negostoljubiv; m
ness, Inhospitality, ‘nhosp*til ie. m
negostoljubivost.
Inhuman, *nhja'mšn, Inhumane,
hjumén’, a. (— ly, adv,) nečovj
okrutan.
ehumanity, inhjamlnte, m. neče
vječnost.
Inhume, ‘nhjam’, v, t. pokopati. In-
humation, inhjamés*n, n. pogreb,
pokop. .
Inimical, *nim"*k'l, a, (— ly, adv.)
neprijateljski; protican.
Inimitable, ‘nim’*t’bl, a. (— ably, adv.)
ilo se me može oponalali. — ness,
Inimitability, *nim*tbiP"tt, n. oso-
bina onoga, za čim se ne može po-
voditi,
Iniquitous, *nik'w*t's, a. (— ly. adv.)
neprat , nepravičan, zloban.
ably,
Int
Tniqaity, *nik’'wet', a. nepruveduost;
sloba; grijeh, opačina.
Initial, *niš“i, a. (-- ly, adv.) početni.
m. pocetno slovo. —, V. t. obi-
i početnim slovima.
te, *niš“ćt, v. t. započeti; upn-
tili u ete tajne; uveli, upoznati.
i vek započeti proi čin ili ohret.
poduzetan duh;
sposobno! ili sklonost nješto zapo-
i šli pokrenuti; tu take the —,
aise, m, počinjač
Iritiatory, jeter, a. uvodni,
svetni. —, M. prva posvela, m
uvođenje.
Inject, tndiekt’, v. t. nhac
buditi (misao) Injec
Sa, m. ubaciva
Injector, *ndack’t™, n,
uštreava; sprava za uitreavanje
Injudicial. indžudis“l, a. #10 nije po
zakona.
nerazhorit, — ness, m.
bezumlje, nerazborilost.
Injenction, *ndžink'šću, m. nalog, za:
ovijest,
Injare, ida“, v. £. štetu komu činiti,
škoditi; raniti; slabiti; kvariti, po-
kvariti; okaljati (glas); dosađivati;
vrijeđati. —. 4. pokvaren oštećen,
uvrijeđen, Injurer, in'džr', n. vri-
jedaluc; štetnik, štetočinja.
Anjurious, *nd20’rs, a. (— ‘y, adv)
u ; sramolan; škodlji
— ness,n nepravednort ; sworedljivo
našanje; škodljivost.
Injury, in'd#r*, n. nepravda, krivica,
štela; uvreda; psovka,
Tojo. *ndtis't's, m. nepravednost,
Tuk, ink, n. tinta; (printing —) štam-
oparsko crnilo; Vndian —, tuf; —
blot, mrlja od tinte; — holder,
425
| Innerve, ‘no
| Innervation, in
INN
tintarnica; — horn, rog za fiutu;
— horn terms, učeni, navlačeni
izrazi; — stand, tinarnica, - +, V.
t. namazati tinfom.
Inkinesa, in’kenes, nu. crnilo.
Inkle, in'k!, n. meubijeljeni koučani
g, in'klog. n. natucanje, na-
govješć'vanje, mig; trag; slutnja;
Želja; to get a of, nješto na-
njušiti, stutiti
Inky. in’k*, 2. kao tinta; oemjen
tinti
fnlaid, ml a a. ukladen, parketiran.
Inlan ad, n. unularnjost koje
zemlje. —, &. unutrašnji, domaći,
mlaljen od mora ; — trade, nutarnja,
domaća trgovina. — er, n. domo-
rođac.
Iulay, i ¥. t. išarati (umetnutim
komadićima), umetati, ukladati
otlošiti (daskumo), oplatiti; uresiti
, in’lé, n. metu, ukladen po-
200; mozajik; drvo, komadići, što
se umu -- er, ukladač. — ing,
ukladen posao.
Inlet, in'i*t, n. ulaz, pristup; otvor,
vrata; dražica,
Tnly, in'lt, a mufaruji; tajni.
Inmate, in'mčt, n. stanar, ukućanin
Inmost, in'most, a. najnutarnjiji;
najtajniji
Inn, in, m. svratište, gostionica, krčmu 5
atan; (— of Court) pravu
pravna školu. — keeper, — holder,
gostioničar. —, v. t, primih u stan,
ak.
ij
+ (— ly, adv.) prirođen ;
"bl, a. neplovan,
a. nutarnji, unutrahi
prirodan.
Innavigable, *na
Toner, ino
skrovit, taj:
", ve te kriepi
(šivce).
#8'8n, n. oživljavanje,
draienje živaca.
Inning, in"ng, m. žetva; udaranje.
vrijeme, red (kad na koga dođe u
vrijeme, Mo je koji u službi,
INN
na vladi ¢ t, d.; — 8, pl. morn o-
teta,
Innocence, in*sens, n. nevinost, člatoća,
dezgrješnost; bezaslenost, Innocent,
in“aent, (— ly, adv.) neškodljiv;
nevin, nedušan; Bezaslen; sakonit,
~ Zonocuons, ndk’ju's, a. (— ly, adv.)
— ness, m. ljšvost.
Iunominate, *ndmnet, a, besiment.
Ionovate, in’*vét, v. t. ¢ i. obnoviti;
woeeti kao novo; novotarije.
Ianovation, in*ve'én, n.
nnovator, in*vét®, ne onaj koji
novosti, novotarije.
Innoxious, *nčk'*s, a. (— ly. adv.)
neškodljiv; nedušan.
H — ness, 1. ne-
fkodljivost.
Innuendo, jojuon'do, aa niža:
Heidel onan! on (na ime
Intamerae *njamtrbi, a. sr bly,
) nebrojen, besbrojan. — nese,
jen a
Jonatrton fojutri*n, m. nestašica
“hrane, neki je. Ionutritious,
Injattis*s, a. i
hranjiv.
ne hrani, ne-
Tnobservable, inšbrovršbi, a. neopa-
šljiv. Inobservance, in*bzč"všns, n.
neisvršivanje, noposkuh ; nepašljivost.
Tnobservant, in! badrršat, a. koji ne
pasi.
Tnocelata, ale yt ši. kala
pricijepiti. Inoculation,
olen cijepljenje, navrlanje.
Inoculator, *nčk'jalčt“", n. cijepilac.
Inodorons, *no'dšrčs, a. bes mirisa,
koji ne saudara.
Inoffensive, in*fen'siv, a(- Gln adv.)
nesmallj Bezaslen, do-
dljivosti besaslenost, mirnoća.
Unofficial, i inthe", a (— ly, adv.)
neslužben.
Anofficious, intfiš*a, a, (— ly, adv.)
proliva dužnosti; i
oporuka, kojom se čini krivo zako-
nitom baštiniku,
426
1N8
ba imi “nip "tiv, a. koji ne
Inopportune, ‘ndp*tjan’, a. (- ly,
adv.) news
Inoppressive, in*pres*v, a. kojš ne
ati, ng .
Inopulent, *nčp'julšnt, a. nebog, siro-
Inordinate, *na"d*net, a. (— ly, adv.)
neuredan, neumjeren, raskalačen ;
urama — ness, Inordinacy,
*ukrd*nčs', n. neurednost, meumje-
Inorganic, — ical, in*gan’*k, —*k*l,
(— ly, adv) neorganski,
Taste, nd ka wi. ticati se,
-."
Iogear, ie in'kwest, a fatriga; fetra-
noted tah akwa jad, n. nemir.
Inge, snkwaj*, | v. i. pitati, raspi-
i, izvijestiti wits ise
sonjom pronaći 10 ven at
+ depitioad, ša
Inquire Sokal m. draga, piši
gu. sane alge (ob)
trašivali, —. v,,
to make —,
Inquisition, inkwotiš*u, m. istraga,
itrašivonjo; stroga iiraga, ?
njanje; inkvizicija. — al, a.
revnjšvo tražni;
tngtre ak a dod
radona; koji roda istražuje, ispi-
. radoznalost.
Toga kviz, 1. istrašivalac;
— ial, a. ie
upadaj, navala,
sahvatanje (u
lubrioue, ins‘la’br“s, a. mezdrav.
ingalubrity, ins‘lub’r't®, m. ne-
Iravlje.
‘rod, n
drskost,
In
Insalutary, ‘*ns&ljut’r, a. nesdrav;
‘nespasonosan,
Insanable, *nsč'nčbl, a. neisljediv.
Insane, ‘nsdn’, a. (— ly, adv.) umo-
bolan, lud; — asylum, ludnica. —
INS
ness, Insanity, *nein’t*, n. ludost,
ludilo.
Insatiable, ‘as8'4j*bl, a. (— ably, adv.)
nait, jo, — ness, n. nesi
tost.
Inscribe, *nakrajb', v. t. upisati, za-
foe napisati; posvetiti (komu).
joscriber, nakrajo, , m. koji upiše,
napiše, posveti,
Toseipriom * *nskrip'in, m. netpies
upis; ;posveta (djela),
criptive, or neki a. nalpisni,
Tnscratable, *nskra’t*bl, a. (— ably,
adv.) nedokučiji jv.
ility, snskratsbi ote,
, nadokučljivost.
Insect, in'sekt, n. zaresnik; buba, bu-
bina; nješto maleno, neznatno,
section, *nsek'išn, n. urez. losecti-
vorous, ins'ktiv’rs, a. koji idere
bube.
Insecure, ins'kja", a. (— ly, adv.)
ran; neizvjestan. Insecurity,
eda ‘rt, m. nesigurnost, neisvje:
snost.
Insensate, “ngen'set, a. dec misla;
100}
Insensible, *nsen's'bl, a. (— ibly adv j
meprimjeljiv: neosjetljiv, bešćutan;
nesvijestan; bezuman, lud. — ness,
Insensi ity, *nsens*bil“tt, n. neo-
sjeljivost; bešćutnost; bezumnost,
ludost.
Insensuous. ‘nsen’éu’s, Insentient.
*nsen'šjšnt, a, jetliév, dešćutan.
Inseparable, *asep*rbl, a. (— ably,
adv) merasdričio, nes azdjeliv.
ness, Inseparability, ‘nsep*r*bilt*,
n, nerazdjelivost.
Insert, *nsi“ t. umebnuti, staviti
u njedto; uvratiti. Insertion, *psd"-
š*n, D. umetanje, stavljanje u mješto ;
uvršćivanje,
Inservient, ‘ned ent, a.
pomoćni.
Inseverable, “nsev“ “bl, a. ner
Inshell, *néel’, ¥. t. zatvoriji, metnnti
u ljusku.
Tnsheat!
korice.
koristan,
*nšidh', v
to metuntiw
427
IN8
Inshore, “uške, adv. uz ošalu, Blizu“
k obali.
obale,
Inshriae, V, Enshrine.
Inside, in jd, n. snutrainjoa, nu-
luda, srce; bitnost, milina
(koja stoari) —, A. unutrašnji, nu-
tarnji, —, Nan (praep.) unutra, iz-
mura u.
Insidious, *nsid'3, 2. (— ly, adv.)
lažan, kovaran.
nukao, lukav,
lukavatvo, kovaratvo.
vn, on pl. znakovi;
počasni snakovi.
Insight, in’sajt, n. pogled u mješto;
znanje; duboko nje ; proni-
covost; to have a great -
poznavati so temeljito.
Insignifcance, — aney, ins*gnifsk'ns.
D. nesnatnost; ništavost. Insignifi-
cant, ins‘gnif"k°nt, a. (— ly, adv.)
neznatan, ništ
Insincere, ina*nai", a. (— ly. adv.)
neiskren, neiefinit. Insincerity
sert’, n. neiskrenost, neistinitost,
new, *nsin'ju, v. t. tetivama (tvrdo,
čvrsto) vezati.
t, polagano
Insinuate, *nsin'jučt, v
mješto uvući, vola
sdagati ne; natuknuti, datirazumje! i;
napuniti kome uši, —, v. i. neopa-
ženo kamo
ulagati se,
nlaguje,
givajnd se. Insinustion,
i. uvlačenje, polagano pi
into,
liranje:
slagivanje, umiljavanje; mig; nago-
vješti
podvala. Insinuative,
Šasin'jaštiv, a koji se nmiljava, m.
lati; koji nagovješćuje
Losipid, ‘nsip'sd, a. ( — ly, adv) bez
ukusa, nelečan, bljutav, neslan In-
sipidity, ins‘pid’t’, m. mnetečnos!,
Bljutavost; suhoparnost.
Insipience, ‘nsip’j‘ns, n. desumlje,
Indo
‘ist’. v. i. (on, upon) ostati
emu. ne popustiti; osnivati, po
sema, tražiti, upinjuti ae,
zivati
zahtijevati,
INS
Inaistence, ‘nsis't#as, D. postajonsteo,
spopatianje. lola ri
(> ly, adv.) postojan; koji pri
Čemu ustaje, ne popušta; adv. šivo,
Insnare, ‘asnd”, v. t uhvatiti; savorti.
Insobriety, ins*braj*t, a neumjere-
Insecta le, nevi, a. nedrudevan.
Insolate, neta, v. ot omeinuti na
cance wits is ne go suncu, sunčati, In-
solation, ori sunčanje;
sunčanica o“ di
Insolence, ineiens n. drekost, beso-
braznost; prkos. Kusolent, in’s*lent,
a i uy, adv.) dreak, besobrasan;
Insolidity, > inatlids, 1. nedostajanje
Insoluble, “nadi; 'jubl, a. nerastoplyiv ;.
; merasrešiv. — ness,
Inoolubiliy, nerastopljivost; neras-
Tusolradlo, *psčl'v"b), a. nerasrešiv;
ie; koj koji se ne može iapla-
titi, koji ne može platiti.
Insomnia, ‘nsdm’n®, m. deranica, ne.
san. Tosomnious, *načm'n*a, a. ne-
sanan,
Iasomuch, in'samoč", adv. tako, toliko.
Insooth, “nsnth', adv. zaista.
Inapect, *nspekt’, v. t. nadsirati; pre
gledali, rasgledati; istražiti, Inapee-
tion, ‘met a. nadsiranje, nad-
led; Tam the first —,
gled; istraživavj
Inspector, “mre, 2, nadeoait
kzirač; ship, inspectorate,
“napek' ret, m. nadcornitto,
Inspirable, *nspaj'ršbl, a. što se može
udahnuti, nadahnuti,
Inspiration, ie ei nm disanja;
nadahnu
Tuspire stapaj, x
t. udahnuti; ul
Tana oduševiti; udi
4. nadahnut, oduševljen. Inspirer,
428
INS
| jos supa, m. koji nadahnjuje, odu-
Ispit *napir*t, v. t. oziviti, odu-
ševiti.
Inspissate, aspire v. t. guatiti, za
gustiti, Ins) ition, ines, "n
Tae ty. inst"bil'*t*, n. sestalnost ;
Tostall, Tostaly “nstAl’, v. t. posi
i Pa Installation, kora
Insti dent “belies ma
usrok;
primjer, ‘duce! aud -
čaj, th de
dena nadleinost; for —,
jer. —, Y."t. navesti kao primjer.
Instant, in’st’at, a, usrdan, revnostan,
neprestan, vruć (0 molbi); važan
(goto); neposredan, skori, prijeki ;
sadašnji, današnji, ovaj; om the
—, ua prim-
tenth —,
wt dat, remuak, modu određena
orijena. — ly, adv. odmah, melem,
Iasae, ins*nte'n%s, a. (— ly,
adv) časovit, trenutan; prijeki, iz-
nenadan. — nese, Instantaneity,
‘asta alee, m. časovitost, trenut-
Toatanter, *nstšn'i“, adv. odmak, ne-
odgađajuć, neoklijevajuć.
Instate, *nstšt, v. t. namjestiti, po-
staviti,
Instanration, instire's'n, m, obnov-
ljenje, uspostavljanje.
Instead, ‘nsted’, praep. mjesto, na
mjeto. —, adv. mjesto toga.
Instep, in'step, m. grana (u noge).
Instigate, in'st*tgčt, v. t.
badati,
2
i Instigatio
go'šu, a. poticanie, podbadanye
poticaj. Inatigator, inst'ge’t*, m.
podbadad, potutkaé,
INS
Instill, *nstil’, v. t. spats
kap; uliti; ulivati (u či Ede
datim inst‘le's'n, m. sipanje kap
kop; vlioanjei što ne nlica; što
rs uećpa. Instiller, instil, m. koji
sipa kop po kop; koji
fostinet, in’st*nkt, m. nagon; priro-
deni dar. —, *nstinkt', a. potaknut,
Instinctive *natink'tev, a. (— ly, adv.)
nagonu
Tošina, in’at*tjat, v. t. ustanovati,
, zavesti; natrojavati; posta“
oem imenovatl; poučavati, —, 0.
ureda, ustanova, zakon; propis,
nauka, načelo; zavod.
Institution, inst*tjo' ‘sn, m. ustanovlje-
uje, uređenje, ulemelje:
tive, in'st*tjatev, a. (—1y,adv.)
koji natanovljuje, uređuje, osniva;
ustanovljen.
Zustitutor, in’stttjat, n. ufemeljitelj;
učitelj; koji uvodi; — of law, za-
konodavac
Instruct, *nstrokt’, v. t. učiti, pouča-
vali; upnćivati, dati uputstvo; oba-
pripraviti, Instruction,
in, m. obučavanje, pouča-
anje; obuka, nauka; pouka, uput-
stvo, naputak; nalog, propis.
Instructive, *nstrok'ttv,a (— ly, adv.)
poučan. — ness, m. poučnost.
Instructor, *natrak't®, u. učitelj. In-
structress, ‘nstrok’tr’s, n. učiteljica
Instrament, in’strament, n. oruđe,
sprava, alat; sredstvo; glazbalo;
ieprava.
Instramental, instrumen'tšl, a. (— ly,
adv.) koji služi kao oruđe, kao
svedatvo; pomoći i se tičesprave;
glazbeni; to be — (in, to, towards)
pripomoći, doprinijeti. — ist, n.
glazbenik. — ness, lustrumentality,
429
INS
instramental*t*, n. djelovanje, po“
sredovanje; sredstvo; probilainnst,
korist.
Tastramentation, instram'nteé*n, n,
uporaba instrumenta, oruđa; instru
mentiranje,
Insubjection, ine'bdfek'#'n, n. nepo-
služnost.
Insubordinste, ine*b&rdtnet, a. (— ly,
adv.) nepokoran, Inanbordination,
inetba'den8'#n, n. nepokornast.
Insubstantial, ine beth 4, 3 nobilan,
prazan,
, " *usofŠršbi, a. (— ably,
adv.) nemosan
Insuficiency. instfr*nat, n. nedovolj-
nost. nedostatak; nesposobnost;
Tek at; nevaljanost, ništavos!,
sufficient, inatfiššnt, a
in, 1. uduhavanje.
Insnlar, in'sjul", a. (— ly, adv.) o-
točki, vatrvski. —, n. otočanin,
nstrvljanin.
osanriti,
saint, izoliran. Insulat
18 n.'n. osamljenje; odjelitost; izo-
liranje.
Zusulator, in’sjulet*, m koji odjeljuje;
izolator.
Insult, in’e'lt, n. navala, napadaj;
Ka
insju-
“uvreda, poruja. —, ‘nl
vrijeđati, poruguti, obru:
i. rugati ve, slorado i porugljivo ve se
veseliti. — er, m. napadač, koji
vrijeđa.
Insuperable, “noju'pčršbi, a. (
adv.) nepobjediv, nesaviad!
ness, Insaperability, *najn;
n. nepobjedivort, nesavladijivos!.
Insupportable, ins*p&"t*bl, a. (— ably,
adv.) nemnosan. — ness, n. nesnos-
nost.
Insuppressible, i
ne može zatom
Insurable, *:
ably,
res*b]. a. s/o se
i zatajiti,
arb, a što se može
Iss —180__ IST
Insurance, *aša'rna, m. osiguranje; | Integrity, *enteg’rt’, a. ojelovitosi,
— against fire, fire osiguranje poipunost; ; poštenje,
prot 3 Hate od potara; life —, osi- | _‘neporotmoet;
guranja ioole — company, osigu- Iegumeni, ntegjumint, ". opna.
rawojude deh irudtvo; — moni haranje
» eona | Meher i atm ome
eure, nia t osigurati; uevratiti; lection, intšlel razumije
the = de oiguranik, Insurer, *n- | vanje, sheadonie. Tathevrtry, a (—
ao'r*, n. ly, adv.) uman, razuman. —
Ansurge, Pano RA g i. In- Pa rere int'lek’éu'l, a. (— ly,
surgence, — ency, devom _ adv.) uman, rasuman; duševan. —
‘ne, a, buna, pobuna, ustanak. In- ist, n. onay, koji precjenjuje razum.
surgent, *nsd"dint, a. pobunjen; | Intelligence, ‘“ntelditns, 2. wm, ra-
—, m. buntoonik, ustaša. sum; znanje, je; duh;
erat: ine*mann't’bl, a, biće; glas, vijest, ssvještaj 5
(— ably,
ij mesa eres
Pending ins’) i pobuni se Isa agence: ernie DB. glaznik;
Insurrectio nrc hen . buna, jestitelj.
ustanak, Jasurrectional, — ary, rotelligent’ *ntelsdint, a. (— ka
inešrek'š*nči, — umtovnički, aay) pried razuman;
Insusceptibilićy, ins"gept*bil"tt, n ne-
osjetljivost. insusceptible, instsep’- Totligtai satelidten'é", a2 (—
tbl, a. kojega se što ne prima; ne-
— of change, nepro-
nepovrijeden.
intaglio, *ntaljo, m. dubokp wresani
dragi kamen; dragulj.
Intake, in'tčk, n primanje; otvor ili
ždrijelo (u cijevi); uzduh (u rudniku),
Intangible, sntan’dé*bl, 8, t što sene
mi)
uti, takyuti. — ness, In-
>, holandski, none
i
integer, in't'dt, n. cijelo; cijeli Broj,
Integral, int'grti, a Vol ee
polpun, pan; pošten, nepo-
ina.
Yočan. —, B. ¢
Integrality, inttgral'*t*, n, ejelovitost,
papunilt; jelokupnost. "
Tntegrant, ‘n'ttgrint, & sastavni,
Integrate, in'tgršt, v. t. popunjati,
upotpunili; činiti cjelinu; integrirati.
Integration, int*grč'š*n,n. potpunjenje;
traženje integrala.
ly, adv.) uman, dudevan.
Inte, *ntelvdšibl, a. (— Die
), razumljiv,
Intelligibility, A eaecodebitss mre 2, res
zumljivost, jasnoća.
Intemporance, cntem’p'r’ns, u. new-
mjerenost,
intemporate, *ntem'| pret, a al, ly,
s dr) neumjeronj ; stra
noumjerencel
Talal “atet*bi, a. dio ne može
držati, braniti.
Intend, *ntend’, v. & namjeravati, na-
miša, smjera, Mjebi; mislitš ;
pasiti, — ed, a. nakonjen; odre-
den; —, m. zaručnik; — edly, adv.
hotimice,
Tatendance, “nten’d'ns, — ancy, —
nes, ičtvo. In-
1 ssa ater dt, m. nadsornik,
Intendment, *ntend'msnt, n. nosyera ;
misao,
“pravi
Kutense, ‘ntens'g® Co Mg uae.) dak,
ut. — nese, Intensity, atomi
jaknt, napetost, vdičina,
ston.
destina,
INT
Totensification, *ntens*fskš'štn, n. po-
Antigua’ Aten s fal. &. potkrijepit,
Intensi ns BA
pai omašiti, povećati.
Jntension, *nten'ššn, n. naprezanje,
deno
Intensive, *nten'etv, a. (e ly, adv.)
n. jakost, ) veličina.
lie “ntent’, a, (— ly, adv.) poš-
ljio, poman; giban, pičman (na što),
koji se a00 čemu podao. — B. na-
mjera, nakana; to the —, u na-
mjeri da, da; to all s and
purposes, sasvim, svakako, na svaki
način, u svako ledu.
Intention. m. napinjanje,
naprezanje; pažnja, posor; mar,
želja, volja, nakana; svrha; of —
hotimice.
Intentional, *nten'ššnčl, a. namjeran,
naka; hotimičan. — ly, adv. ho-
Intentioned, *uteivštud, a. well —,
koji dobro misli, kani; ill — koji
zlo misli.
Intentive, 'nten't*v, a. poman, marljiv.
— ness, Intentness, ‘ntent‘n's, n.
pomnja; revnost.
Inter, ‘nto’, v. t. ukopati, zakopati,
Anter-, int, med, među (u složeni
cama).
Interact, inthrakt’, m. međučin.
Interaction, int®8k's*n, D. međusobno
Juteramnian, a. među
dvije rijeke.
utercalar(3) “utovkolori
prijetupni, day, 29. veljače,
dan Bez groznice,
Intercalate, *ntovkčlat, v.t, umetnuti.
Intercalation, entorkle’sn, m. ume-
i. posredovati,
Interceder, int*"-
sid, m. posrednik.
Intercept, intisept', v. t. zaustaviti;
uhvatiti, zadržati; prekinuti; za.
(put it. d.), sprečavati, sa-
431
INT
prijetiti; uzeti (crtu ismedu dvije
točka), — er, m. koji saustavlja,
Interception, intsep'in, n. spreča-
vanje, zaustavljanje; zapreku; hva-
tanje (srika),
Intercession, ivt'seš“*n, m. posredo-
vanje, zauzimanje (su njekoga).
Intercessor, int*ses. n. posrednik.
Intercessory, int*ses"r*, a. koji šli
i posreduje, moli.
Interchanger. intčšndE. v. to među
sobom ismijeniti, usajmica zamijeniti;
(međusobnoj
izmjenjivati se. —, in'tčendž,
mijenjanje; izmjenjivanje, zamjena ;
općenje.
Auterchange le, int*dén'dt?bl, a a kei
jeniti, zamijeniti; — bly
adv. naizmjence. — ness, n. ismjen-
ljivoat; uzajmičnost
lutercipient, intipnt, a. koji sa-
ustavlja, sprečava.
Intercision, int"sit’*n, n. prekidanje.
luterclude, int"lad', v. t. zatvoriti
(put); prekinuti, zapriječiti.
Intercolonial, int*kSlo‘n®l. e. što se
tiče općenja i odnoduja među kolo-
mijama.
Intercolumniation, intš"k8lomn*č'sšn,
u razmak di. udaljenost između
st
Intereomuiune, int*kémjun’, v. i, op-
diti
Intercommunicate, int'"k*mja:
“i. općiti, priopćivati uzajmii
communication, int“"kčmju!
n. uzajmičuo općenje, priopćivanje.
Intercommunion, int*k®mju’nn, n.
međusobno općenje; zajednica.
Intercommunity, int™*k¢mja’n*t®, m.
uzajamno priopćivanje; zajednica.
Intercostal, int’kis't'l, a. međure-
barni.
Intercourse, in't"ka's. ni
sveza; to have — with, općit
Intercurrent, int"koršnt, a. koji p:
dolazi; koji dolazi, biva među nječim
drugim, za vrijeme nječega drugoga.
INT
Tnterdepedence: intdspen'dšns, nm
1a zavisnost,
Intendice int*dikt, v. t sadronići;
isključiti. Zp in alt m sabrona;
énterdikt,
crkveno
diction, sivi An, me Parana;
sofertictioe dui trv, Tntendictory,
irdiktr, a kojim so što sabra-
Interest, in'tšrest, v. t. učiniti koga
dionikom, učenikom če
ned, to — oneself, zanimati, sa-
uzimati ee, učestvovati ; it does not
- me, to me se ne tiče; to be —
ed, sanimaši se, učestvovati ; to —
a person in a subject, koga s ito
zadobiti. —. ¥, i. bići senimljio. —
n. korist; soy moć, olast; (in)
dio (u rodi debt, hamate; “sani
zauzimanje;
(welt) korinoljubija, sebičnost; to
have an — in, biti dionikom, uče-
stoovati; to take an — in, sanimatt
se za; to be in any one’s —, pri-
jati ; to get an — with
‘apo be i
(lend) out at —, davati na kamate;
to tuke upon —, usimati na dobit;
— upon —, compound —, kamate
na kamate; — in a vessel, dio u
at court, prijatelji na
account, fačun.
d, oin'trest'd, 2. koji ima
‘oft se zanima ; sebičan, — ness,
treating, a, zanimljiv;
Interesting, in
oažan. o
Interfere, int*fi", v. i. bavitt se čim,
miješati se u ilo, upletati 46 u Ho,
posredovati; pačiti, smetati, škoditi;
rudari se, sukobiti ae; j pratt i
nogom (kopitom)
Interference, intstvrna, a uplela:
nje, miješanje u što; i goeredavanje;
sukob, protivljenje; štala,
432
Int
Interfluent, *nto"flačni, Interfluous,
mora a. koji Poni koji se
Ine, int®fjas’, v. t wlitt među
interne ini, modovi
vremenost; in the —, ad —,
pricremeno; — bili (receipt, share),
luterior, ‘nti, a unutrašnji, mu-
larnji. — 1. unutrašnjost, autar~
Interjacent, intdiš'snt, a. malasii
20, biti mođu dvije oka
Interject, int*džekt, v. t, uBadli,
umatnući.
Taterjection, oko int*dzek’#*n, n. Hanmer
umetak; —ala (—
ady.) nmalnut; sani; uskli.
Interjoin, intFdščju", v. t. ae
testo , a stupa
Interlace, int™lés’, v, t.
plesti. Interlapse, int!
jeme.
Interlard, int™la'd’, v. t. elaninom
načičkati, našpikati; umiješati.
Interleave, int*liv’, y. t umetnuti
među knjige; umotati među
Hampane listove po jedan čist list.
Interline, int*lajn’, v. t. pisati među
reicima; prorediti (retke).
Interlinear, int*lin**, a. međuredni;
upisan, umetnut
pre-
‘, među
lineation, int*lin''én, n. umetanja
lineation, ini a
među retko; wmelak modu retcina,
kin int*link’, v: t. sglobiti, sklo-
"tt jo jedna vy t ated
a drugim —, mi.
1 orok i aes i
Inter] ion, int orahedee, eagrales
Interlocutor, kn, Seats u sche,
razgovara. rlocutorya
koja, se.
Sneak, a
obliku razgovora; ki
INT
Tuterlupe, int lop, ve i. nevolušteno
ee miješati u šlo, uamelati at; Lou
iti i posao, čiju tryocinu, p
; kriomčuriti Interlopi
intdorpt, m. koji kvari tuđi porao;
brekupljivač; krioméar; uametnik;
kriomčarski brod; zakutni mešetar.
Interlude, in'tlad, n. međuigra:
luterlunar, iatlja’n’", a. (vrijeme)
između punog i mladoy mjesecu.
Iutetnarringe, ntmar*dž, N. zamje-
nila ženidba; ženidba među dlišujim
Intermarry, int*mii", y. i. ženiti se
među sobom,
lu .
Lntermeddle, int"med'l, v. i. (nezvan)
pačati se, miješati ee, upletati se.
Tatermeddler, int'medis, m. (ne:
zvani) posrečniki koji ne uplece u
tuđe
Antermediney,, int"midtšse, n, posre-
dovanje.
Intermediary, int*mi'drt! (Interme-
dial, int®in¥d"l) a. koji ee nalazi
medu dvjema stvarima, koji posve-
uje.
Intermediate, intmfd*et, a: (— ly,
adv.) koji je u erijedi, srednji; koji
posreduje; — trade, provozna hrgo-
tina. intmifdet, v. i. posre-
dovati. — Intermediation, int®mi-
dre'šćn, m. posredovanje,
Intermedium, iat""mi'd**m, n. među:
prodor; sila ili eredatoo, koje po-
areduje,
Interment, into"msnt, u. ukop, poyred.
Interminable,“ntovmsnšbi, a (— ably,
adv.) beskrajan, beskonačan. — uess,
no odeskrajnost.
Interminate, ntovmsnet, a, neogra-
ničen.
Antermingle, int""min', sh ve tii po
mijedati, umiješati se.
Tovertssion, int*mi8n, n.prestenak;
; međuvrijeme; počinak;
Without — —, neprestano.
gintennissive, intč"mis"*v, a. prekidan,
koji predaje (sa ujeko vrijeme), a
433
INT
lutermit, intmit’, v.
ohustaciti. —, ve i
a prekinuti“
mittent, intshnit“nt, a. koji prestaje,
popušta, popustan; uu mahove.
Intermix, int*mmiks’, v. t. di. miješati,
pomiješati (ee). Interinixtare, ints"-
miks'ć“, n. mijedanje; mješavina,
jena; primjera.
Intermontane, int*mou'tén, a. koji je
među brdinama.
(ntermundane, intmén‘den, a koji
je među svjetovima.
Intermural, int"mjaćel,
među zidinama
Intermutation, intinjute'šćn, m. me-
na izmjena, zamjena.
Intern, *nton', v. t. poslati u nuar-
njost koje zemlje.
Iuternal, 'utoračl, a. ( ly, adv.)
nutarnji, unutrašnji; pravi; domaći.
Internality, int®ndl't*, n. unutraš-
njost.
loternational, ii
adv.) medunurodni
Internecine, int*'nY’sajn,a. nbojit, krvav,
do uništenja.
Internode, int*nod’, n. dio latu među
dva koljenca.
Internuncio, int“"nan'i"6, u. papinski
poslanik: kod manjih država.
Interoceanic, intastan"*k, a. koji je
između oceana
Interosseous, int*ds’*s, a. međukomni,
Interpellation, iutp*lé’s'n, n. inter-
pelacija; poziv, da se uješto raz.
jami ili na što odgovori; prekid;
a, zauzimanje za koga; poziv.
Interpolate, “nto"pćlčt, v. t. umetući
riječi ili rečenice; umetanjem m
jenjati, kvariti. Titerpolation, in-
torp'lesen, m. umetanje; umetak.
Interpolator, “nto"pšičti!, m. koji
veće u tekstove,
Interpusal, int5"po'zčl, n. miješanje u
nješto, upletanje; posredovanje.
Iuterpose, int#'pdz', v.'t. post
među deije stvari; uložiti (utok
posredovati nječim, upotrebiti (ugled
d.); pustiti da proteče (koje vri-
u. koji je
nl, a (— ly,
INT
i. posredovati ; upadali:
-Interposer, int**po’z", u.
poucliaje među duga: posredu,
jaju ; posrednik.
Interpenition, int™p*sis"n, m. položaj
ili stanje između više lica ili atoari;
miješanje je.
se ri sone
čiti, istumačili, izloditi. Interpre-
table, sntarpritbl, a io se moše
tumačiti. Interpretation, *nto'pr*
Win, tumačenje, objašnjen
Interpretative, *ntO"prtištiv, a. (— ly,
adv.) čine te Ho tumadi; do sa to
madi,
Interpreter, ‘nto”prt™, n. tumač,
Interregnum, int reg’n’m, m. medu-
Interrogate, *nter*gšt, v. tii. pitati,
dapitivati, — Toterrogation, ‘nter’-
gčš'u, n. sepitivanje, istraživanje;
pitanje. Iuterrogative, introg"tiv,
‘a. (— ly, adv.) upit
nterrogator, nter®gét", u, pilad, is.
pitivač.
Taterrogatery, int?rog*t*r*, n, pitanje;
preslušavanja. —, m. upitni; koji
izriče pitanje.
Interrupt, intU'ropt, v. t. prekinuti;
upadati u riječ; smetati. — ed, a.
(> edly, adv.) isprekidan, bez sa-
veza. — er, n. koji prekida govor;
koji smela.
Interruption, int*r0p's*n, n. prekidanje,
oduslavljanje; smetanje; medupro-
ator; without —, Les prestanka.
Interraptive, int*rop’t'v, a. (— ly,
adv.) koji prekida, smeta, zaustaclja.
Tatersapalay, intrakip jal", a. koji
Intersecant, int at, a. koji pre-
vijeca, dijeli.
Intersect, int"sekt, v. t. (i i.) ajeći
(ee), presijecati (ae). Intersection,
int'"sak'ičn, n. presijecanje, presjek.
Interspace, in’t’spés, n, međuprostor.
Intersperse, int"'spo"s', v. t. posuti;
pomiješati. Tuterspersion, int"spo"-
ščn, 0. eipanje, miješanje.
.484
INT
Tuteratellar, niče. ki je mađ
lama.
Inlertice, in'tstis, m. rezmačica “
sujestu, u vremenu. Interiticial, in-
Pstiš“, a. koji ima razmačice, koji
pripada razmačicama.
Tuterstratify, inratrifaj, v. to da.
nasjayali (se) između drugih tjelera,
Iutertexture, int*teke’é, n. ulkivanje;
thanina,
Intertidal, int*taj-d4l, u. koji je iz-
ime i onjeke,
wtertie? in'ttaje m. priječnica od
čalme.
Tntertribal, intraj, a. koji je
postoji, vrije
Intertropival, dnik, a. tropski,
žari
Tutertwine, int*twajn',
zapleti —, woi
zaplesti se.
Antertwist, int*twist’,
y. t, preplesti,
isprepletati se.
v. t. zapleni,
zamra
luterval, iu't*v4l, n. razmak, razma-
Hea; međuprostor, meduorijeme ;.
stanka; lucid — #, osvjestice, ča-
sovi, kad se povrati svijest.
Intervene, int vin’, v. 1. doći medu
uješto, bili među čim; pristupiti;
dogoditi se; posredovati,
Intervenient, int vi’
"yo, koji
se unijela u što; koji se dogodi.
Iutervention, intven'sa, m. posre-
dovanje; miješanje u njašto; pom
Interview, in'ič"vja, n. sastanak; do-
govor; posjet. —, v. t. di, pohoditi
i dapitiati njekoga u nježem. —
koji pohađa izpituje.
tal, intra t’l,ia, koji je među
ovim ionim životom.
Intervolve, int™vilv’, v. t. zamolati,
umotati.
Interweave, int"wiv, v. t. uikati,
protkati, izvesti; pomiješati.
Intestable, "utesU'bl, a. negporolan,
oporuku.
mutosta, entes’t8s", m. smrt Les opo-
ruke; nestadak oporuke,
INT
Intestate, ‘ntes'tst, u. Le: oporuke,
ne učinivši oporuke; Ho uije m
ručno ostavljeno. —, n, osoba
Zutestinal, *ntestn'), a. crijevni,
ui inal, *nf ten), a. crije i, u
trudni,
unre, ne učinivši
Intestine, *ntes't*n, a.
Iothral, *athrdl, v. t. podjarniti, za.
robiti. — ment, n. ropetvo.
Inthrone, *nthrčn', v, t. postaviti na
Drijeatol.
macy, iu't*mas', n. warduo prija.
teljatvo, povjerljiwost, povjerljivo
druženje.
Kntimnate, in't*met, a. (— ly, adv.)
darts povjerljivo; usrdan, iskren,
tijesan. —, n. pouzdan čovjek, pri-
jatelj. —, in’tmét, v. t. natukuuti,
nagovijestiti; javiti. Intimation, in-
t*ma'ščn, n. nagovijest, objava; mi;
Intimidate, *ntim"*dčt, v. t. zastrašiti,
zuplaši. Intimidation, *ntita*de’s*n,
n. zastrašivanje.
Into, in’ta, prp. u (mjesto na pitanje
kamo?) come — the house, «đi u
kuću (unutra); a river falls — the
sea, rijeka ulječe u more;
— “hands, sapasti u ruke;
— a time, doživjeti koje vrijeme;
to louk —, gledati u što, pomnjico
recmatrai; to sink — slumber,
to fall -- an error, pogr
ješiti; to tly — a passion, razljutiti se;
to ran — debt, zadužiti se; to grow
— a habit, ući u običaj; to wear
— years, ostarjeti; to argur, to
threaten —, razlozima, grožnjom
skloniti koga na što; to bribe —
secrecy, milom zatienuti kome usta;
to seduce — crime, zavesti u zločin;
to force any one --, prisiliti koga
sa dio; — the bargain, suviše, gorki
togu, još
nutra. ental, a (— ably,
adv.) nesnosan, — ness, Intolera-
bility, “ntolrsbil“t, a. nemosnost,
. 435
int
Intolerauce, ‘ntBI“rns, n. nesnošlji-
vost, netrpljivost, Tutoleraut, *ntčl'-
Hot, a. nesnoljiv; koji ne može da
podnosi.
Intolerate, entol*ret, vt. ne podno-
siti, ne trpjeti.
Intonate, in'nšt, Intone, *nfon', v.
t. § i. propjevati. početi (pjevati);
dati glas; pjevati skalu.
Lutonation, inUn&'šča, n, započinjunje
pjevanja; intonacija, .
luđorsion, lutortiou, *atéria, u. uen-
kivanje. Intort, *ntA't', v. t. uaukuti.
Intoricate, *ntčk's'kšt, vw. t. opoji
— 4, a pijan, opojen. Intoxication
“ničks*ka'in, n. pijanost.
Intractable, *atrae&bl. a. tordoglac,
uporan; neukrotiv. — noas, latrac-
tability, *ntraktšbil"t, on. tordo-
ylavost; upornost; ue ikrotivost.
Autramural, intršmjaćrši, a. nner
među zidovima,
Intranquility, intršnkwil*t, u. nenir.
Intransient, *ntrin'ššnt, u. neprolazan.
Intransitive, *ntrdasttiv, u. (— ly,
adv.) neprelazan,
Tutransmissible, intrćnsmis"bl, u. koji
ae ne može predati, prenije
viti, naslijediti
Tatransmatable
epromjenlji
bi
inteuemjw't
pase
titi u tute,
— ment, n. opkopi;
zahvatanje u tule, šteta.
Intrepid, *ntrep"d, a. (— ly, adv.)
neustrašiv, Intrepidity. inte,
m. nenatrašivost,
Intricacy, in'trekist, m. zamršcnost;
zaplet; neprilika, poteškoća.
e, in'tr'kčt, v. £. zuplesti, za-
—, in’treket, a. (— ly, adv.)
zapleten, zamršen; težak. — ness,
m. zamršenost.
lntrigu ig’, m. spl tha, pletku,
pelljanija, anutnja; tajva ljubav;
suplel. —, ¥. ši, t. apletkariti, mu-
INT
iti; pleats (platke, prijevare it. 2.)
Yubuone pletke. Intrigue,
csi N. emutljivac, pletkuš. In-
triguing, *uiri'g*ng, a. (— ly, adv.)
dnuutljio ; pletkaški.
Intrinsic, — al, ‘ntrin’s*k, — I, a.
(— ally, adv.) nutarnji; pravi,
bitni, istinski
eg inane v. t. uvesti,
coditi; (to) predstaviti, upomati
[GI fey § ea to — business,
zametnuti početi trgovati,
Sutroducer, Pinte) ‘a®, m, omaj koji
li, pokreće.
ndonde intrdoktičn, n. uvod,
uvođenje; predstavljanje, poze:
vanje; uvoz; pristup, predgovor ;
letters of —, preporučna pisma.
dntroductive,. introdok't*v, Introdac-
tory, intršdok'ti", a. koji uvodi, u-
dni, prethodan.
Intromission, intršmišša,, 1, uvođenje
uelačenje; pripuštanje.
Antromit, iutršmit, v. t. uvesti, umet-
nuli; pripuatiti, propustiti; miješati
we % tuđe.
Introspect, intespekt’, v. 5. gledati
(mudra) u uješto; istraživati, raz-
gledati. Introspection, intr’spek’s*n,
m. gledanje u nješto; (untarnje)
razmatranje, istraživanje. Intro-
špeetive, intršspek't'v, a. koji yleda,
motri uutainjost, razmatra samoga
vele.
Introversion,. intršvo"š%n, n. obrtanje
anutra, Introvert, intšvo'v, v. t.
obrtati, okrelati unutra,
lotrade, ‘utrad’,, v. t. ntarati, urinuti;
to — onesel, miješati se, uvući se
zilom. —, V. i, urinuti ne neposvan
(bez potrebe); (on) nametati se, do-
aadivati. smetati; (into) uvući se.
Intrader, ‘ntra’d™, m. dosadan; ne-
enosan čovjek; namatiik; pripus;
nezvan gost.
Intrusion, *ntrt'žišn, n. uvlučenje; na-
metanje; smetanje; nezakonito pri-
svajanje tuđega.
486
INV.
Intrusive. ‘utrn’s’y, a, (— ly, adv.)
koji dolasi necoan > decade; koji
se nameće, wolači,
lutrust, *ntrdst’, v. t, povjeriti.
lutuition, intjiš*n, u. neponediio po-
imanje; duševno motrenje, opažanje.
Intuitive, pojedi, (— ly. adv) a.
koji šli se pojmi neposredno;
zoran.
Intumesce,*intjumes', v. i. oteći. T=
tamescetice, — ency, iutyumesns,
1. ofjecanje, otok.
Iutwine, “niwaju', v. t, obaviti, pre-
pleati.
Intwist, *ntwist', v. t. ovijati:
Ivumbrate, *uom'bršt, v. t. osjeniti.
Inundant, "nomdčnt, a..koji poplavi
Inuvdate, *nčn'dat, v. t. poplaviti
Inundation, inšnda'in, n. poplavu,
povodanj.
Idorbane; in*bén’, a. (— ly, adv)
neuljudan. Inurbanity, inš“bdu*ić, n.
nenljudnost.
Innre, *nja", v. t privikui
kavati. —, v. diti, valjati.
Inurn, ‘dtu, ve ti mećuuti u žaru;
m. beskoriznost;
pokopali
Tuutility, injutilts.
uzaludnošt
Inutterable, ‘ndt*rbl, a. ueizreciv. |
Invade, ‘nvéd’, v. t. navaliti, upasti,
spastij oteti; povrijediti;
vader, ‘nve'd®, u. uapu-
dad, najemik,
Invalid, *aval"d, a, nevaljao, kuji xe
valja, ne vrijedi po zakonima. —,
in’v'lid, a. alub, iznemogao, neepos
soban za službu. —, in'vlid, n, in-
valid, za službu nesposoban vojnik.
—, invilid’, v.. t. oslabiti, učiniti
nemoduim; ubiljediti i otpustiti kao
invalida.
Invalidate, *nwslvdčt, v. t. uništiti,
proglasiti. nevaljalim; pobili, opro-
vrći (zaključak # t. d.)
Iuvalidation, ‘awaltde’én, n. uništenje,
proglašenje nevaljalosti; pobijanje.
Iuvalidity, inwlid"*L" n. slabost; ne-
valjalost, ništavost (pravna).
INV
Invaluable, “nviljučbl, a. (— ably,
adv.) heacjen, neprocijenjen. — ness,
bl, a. (- ably, adv.)
tala: ness, Inva-
m. onepro-
m, "nse'žčn, m. najezda, navnla,
upadaj ; početak, napadaj (bolesti) ;
la,
jem epriicelags koji povi
ite dili kojim se povreduje (tude
pravo i 4. d.)
Tuvective, ‘nvek’'tty, a. (— ly, adv.)
koji psuje, grdi, ruži, kori. —, m.
dnji
i. psovati. grditi,
Inveigle, pink v. t, zavesti lijepim
riječima, zavoditi laskanjem; za-
mamljivati, zaslijepiti. — ment, n.
zavođenje, samandjivanje. Invelgier,
"nvigl", n. za
Inveil, ‘nvél’, v. ra zacjesiti, pokriti
koprenom.
Invent, *nvent', v. tpronadi izumili,
žeminliti, — idle, mj
Invention, *nven’s*n, m izumijevanje ;
izmišljavanje; izum, izumak; pre-
nalazak; izmišljaj, izmišljotina; uo-
bražavanje, mašta ; dar izmišljački.
Inventive, *nven'i va, 8. izumi
mišljat, dovjelljio; temiNjacki.
Inventor, *nven't", n. izumijelj. iz-
mišljač. Inventress, ‘nven’tr's, 0.
izumiteljica.
Inventory, *nven'tr*, n. inventar, po-
pis, —, ¥. t. popisali.
Inverse, *nvors', a. (— ly, adv, .) obra-
tan, i, protivan.
Inversion, *nvo"ičn, n. obrtanje, pre-
okretanje; poremećen, preokrenut
red riječi.
Invert, *nvo't’, v. t. obi
preokrenuti, poren
Invertebral, *nvi"t*brl, Invertebrate,
savorebret &, kojije bez kralježaka,
bes hrptenice. —, i. beskralježnjak.
uli, okrenuti;
INV
Gast), ures oliti, opa-
šiti; to — with fall power,
ovlastiti, dati punomodje.
Investigable, "nves't'gšbl, a. što se
nves't*gčt, v. t. istrazi-
vati, Investigation, *nvest*g8'ščn, n.
intradivanje, istraga. Investigative,
SKČUV, 8. koji istražuje, istra-
Investigator, "nves'L*gči“", šetraživalac.
Knvestiture, "nves'Ui“", n. investitura;
postavljanje, uvođenje; podjeljenje;
pravo.
Inyestment, ‘nvest'm'nt, n. odijelo;
; opsada, oprjedanje, opa:
vanji
zastario j ukorijenjen; slari,
— ness, Inveteracy, invet’r®
ijenjenost ; okorelost.
ions, ‘avid’s's, a, ras ly, adv.)
zavidljiv, zavistan; mrzak, omrazil.
ce, *nvidž“i*ng, m. neoprese
igorčt, v, t. krijepi,
Invigoration, cavig’
jepljenje, jačanje,
Invine’be, savin‘e*bl a. (— ably, adv.)
dan; nepobitan; nenttlonjiv.
Tavincibility, “nvins'bilst*, m.
inost.
Inviolable, *nvajibl. a. (— ably,
ady.) nepovrjedijiv; > nenarušljiv»
— ness, Inviolability,
*nvajčišbil“t*, on. mepovrjedljivost;
stalnost; svetost.
Inviolate, *nvajlet, a. (— ly, adv.)
nevidljiv. — ness, Invisil
viz"bil“t", n. nevidljivosl,
INV
Invitation, inv*ič'ičn, n. poziv. Invi-
tatery, onvajtie?, a koji poziva,
Tatler sav *nvajt, v. t. porivati.
—, 0. posto. In ača
. Invitioy *nvaj'tng, a.
ly, adv.) » prijatan
Invocate, in'vkat, v. i, za-
t. prizivati
zivati. Invocation, invike'#u, n. pri-
Invoke, ‘nvok’, v. t.
Involaere, ‘nvdl'jak®,
*avdljukršm, m. zavoj, omot.
i, dozivati.
Involucram,
Involuntariness, | *nvdlat!r'nes,- m.
nehotičnost, nedragovoljnost.
Invojantary, ‘nvdl*ot'r", a. koji nije
Hobodan, ne radi drage volje; pri-
siljen. — arily, adv. nehotice; na
ails.
Involute, in’v'ljat, a. smotan, uvijen.
Involution, inv'ijaćššn, n. samotuvanje;
, zamršaj: zamotaj; involucija.
Inve ve, "nvčiv', v. t. samotuti, omo-
tati, woli; ti, obuhkvatati ;
; pomiješati; uplesti, zaplesti;
Baciti u (in); — d in debt, sadu-
žen.
Invulnerable, *nvol'n"rbi
ng može raniti neranji
Tavalnerability, *nviln!
Toward ea, a. nutarnji, unutrašnji ;
; — duty, nužarnja carina;
meaning, pravo značenje. —, n.
it. --, adv. unulra, ize
nutra. — ly, adv. unutra. — ness,
m. wutračnjosi, nudaruje stanje;
Fravo značenje česa.
Inweave, *nviv', v. t učkati ; zaplesti.
Inwork, ‘nwo'k’, t. dje ti unutra,
utjerati. Tuworking, in'w“"king, n.
nutarnje djelovanje, nulavnja snuga.
Inwrap, ‘ori’, v. t, zamotati; zani-
jeti. .
Inwreathe, ‘nridh’, v. t. mpleeti; ovjen-
čati.
438
IRK
Inwrougth, *nrži', a. rađen u čemu;
ikoma.
i a ste, ‘ dat, n. jodna
h at
Todi u ‘ane wate aa, jodna
Tote ide sjaata ajdajd, a. jodni apo},
jedini, metallic — 8, jodni
metali; — of potassium, jodkalij
— of silver, jodno srebro. us
fodine, aj"din, sjedaju, 1. jod. lodize,
aj*dajz, v. t. je
Todoform, ajsdsfitm, n. aa jodoform.
, jolie, njeki ljubičasti
ajotn"n, Tonic, ajšnk; a.
Tonian,
jonski.
tia id, n. jota, ime grčkoga slova
kai vrlo sitno, neznatno.
1610.0, aj o ju (pokraćeno
I owe you, ja vam dugujem) za-
dušnica.
Ipecacuanha, ip*kikjudn", n. speka-
kuanja, brasilaki korijena bljuvanje.
Iracund, aj'r'kond, a. ardit, ognjevit.
I able ed a (— a by, adv.)
jiv, ied — ness,
rice ility, auroral 1. gmjevlji-
vost, naprasitost.
Irate, aj'rét, a. erdit, ljutit.
Ire, aj, m. erdnja, gnjev. — ful, a.
(— fally, adv.) gnjevan, erdit.
Trenic(al), ajren’*k(“l), a. miran, mi-
roljubio,
Iris, aj'r’s, n. duga ; šarenica (u oku) ;
perunika, bogita (biljka).
Tridesce, ir"des', v. i. prelijevati se u
duginim bojama. cent, irtdes’-
°nt, a koji se prelijeva u duginim
bojama.
Irisated, aj'račttd, Irised, aj'r'st, a.
koji .se prelieva poput duge, u ‘bo:
jana. duginim.
Trish, aj'r"S, u irski, —, m. Irac; irski
jezik. Trishism, aj'r'Sizm, n. irska
jezična osobina,
Irishry, aj'r'sr’, n. draki nam.
Ink, ot, v. t. arditi, dodijavati, dasa
divati,
TRE
Inksome. okššm a (— ly, adv.)
mrzak, neugodan, dosadan. — nes
n ito fe mete, neugodna; dosada:
Ison, aj*n, n. željezo gvoiđe;. oruđe
oružje željezno; \— s pl.) okovi,
lanci i; jakost, okrutnost; cast —,
ljeveno željezo; bar —, željezo u
ja Wrought —, kovano željezo;
ijeli lim ; sheet, —, tanki
3 PIK —, sirovo, neura«
Kraja željezo. —, 2. šeljezan, goošđen ;
gnožđene bre; tord, nepokolebljiv;
oštar, lju. —, w. t. glačati, tiglati,
peglati; okoavli; oružali. —, bar,
željezna šipka; — bound, okovan w
željezo, krian fo obali), tord; —
bnilt, građen od željeza; — clad,
obučen u oklop, n. oklopnjača (brod);
— crow (har), pralica; ćuskija; —
dross, željezna troska; — fisted‘
tord, škrt; — foander, lijevač; --
foundry, ljevaonica, talionica; —
— frame, željezno ogloblje ; — handl-
ed, sa željeznim drakom; — hearted,
tvrda srca; - mill, ramokov; =
master, gospodar željezare; — min:
i majdan, željeni rudni
— monld, zjega ili mrlja od rde;
monger, deljesnat ; — mongery,
željemarija, trgovina šeljesom; —
ore, željezna rudača; — plate, že-
ljema ploča, željemi lim; — rai
željezna sina. — safe, željezna škri ja
gn novce; — sick, z2a'rđao; — ware,
željenina; — wire, željezna žica ;
— work, žajeni djelovi koje zgrade
itd, že
Ironic(al), ron i), a. (— ally,
ady.) ironički, podrugljiv,
Irony, aj'rn', a. ironija, prikriveno
podrugivanje.
željezan, goniden ;
wd.
acijetljenje,
Irmadiate, *ra'd*čt, v. t. bacali
na Ho, osvjeljivati ; prosvijeliiti ; —
moi. ajati, sijevati. — re" det, a,
439
IRR
koji? sijeva, sja, tari; obavjan, pro-
radiation, šradtčišo, m. besanjo
sraka, sijanje, šarenje; sračni ajoj ;
obasjavanje, prosvjelljivanje ; kradi
Inatlooal, “rii“aM, a. (— ly, ade
man, nerasuman ; iracionalan.
neso Irrational, “rhb abl", m.
Lrrecluccite, ivkle'm*bl, a. (— ably,
adv.) nepovratan, me ljiv; ne-
poprava:
Lnrecognizable, _ivkdg'n'bl, a. koji
se već ne može poznati
Irreconcilable, *rek*usaj'Pbl, a. (—
ably, adv.) nepomirljiv, ljuti; ne-
slotan, neskladan (to, with). — ness,
m. nepomirljivost ; nesklad.
Irrecoverable, ir'kčvtebi, a (— ably,
adv.) koji se već ne može dobiti;
nepovratan; otišao, se une-
povrat; što sa ne da mijenjati, čemu
se ne može pomoći. — ness, n. ne-
naknadljivost ; nepovratnost; neu-
tjerivoat.
Irrecusable, ir'kja'z"bl, a. nepobilan
Irredeemable, irtdi'mčbl, a koji ae
Ho se ne može otkupiti, neotkupan,
nepopravljiv. — ness, n. neotkuplji-
vost, nepepravljivost.
Irreducible, irtdja’s'bl, a. koji ee ne
može dovesti u drugo (pređašnje
slanje, svesti na drugi oblik ; koji
se ne moze pretvorili u, sni
— nets, nepretoorijivost;
ny sont
Ineecton, drleki"n, n, nepromillje~
Irreformable, irtfa"m*bl, a. nepoprav-
ljiv. nepromjenlj
Irrefragable, ‘refr'g'bl, a. nepobita m
neprijeporan. — ness, Irrefragabil-
ity, ‘refeg’bil"ts, m. nepobitnosl,
neprijepornost.
Irrefrangible, irtrBa’d#bl, a. što ee
ne može slomiti, pozlijediti, rasri-
ješiti,
Irrefatable, irtfja’t bl, a.
adv.) m
so ae
Im
Erregular, "reg'jul“", a. (— ly, ady.)
negra ree aedin ne cdoolty
rede.
razuzdan. — 8, n. pl.
neredovita vojska. Irregulmity, *re-
ginlar't’, n. nepravilnost; neured-
nost ; rasuzdanost.
Irrelative, *reltiv, a. bes odnosa, hes
vere.
Irrelevance, — ancy, ‘rel” “ns, —
ns’, n. neprimjenljivost; nevačnost,
Irrelevant, Rathi a. (> ly, adv,)
koji se ne da primijeniti na što;
koji se ne tiče izravno čega ; neznatan
Trreligion, islidž""n, n. dezvjeje, bes-
božnost.
Inreligious, in*lide*s, a. (— ly, adv.)
heaboian, dezujeran. — ness, m.
bezbožnost, besvje
Irremedisble, fate, a (— ly,
a) neislječiv; što se ne da nado-
nadie, popraviti ; čemu nema po-
teem sible, irsmis*bl, a. neoprostiv.
+ meopi
Invemovable, ‘iu'm0'v'bl, a. nepomičan;
nepromjenit; koji ne može biti
daljen; koji se ne može zbacili,
rorgnuti (sa službe i t. d.) — ness,
Irremovability, irtmty*bilt*, ni ne-
pomičnost ; nezbacivost.
Irfeparabe, srep"rbl, a. (— ably,
) nepopravljip; nenadoknadan,
— ness, Irreparability.
n. nepopravnost ; ne-
nepovratan.
ir*pdršbilot,
nadoknadnost.
Irrepealable, ir*pi'lbl,
ady.) što se nemože poveći, opozvati.
Irrepleviable, irplev“čbl, a. io se
ne može otkupi
Inreprehenaible. *repréhen' ‘tbl, a. ( -
bly, adv.) besprijekoran, nezazoran;
nekainjiv. — ness, n. hesprijekor-
nost.
Irrepresentable, *repiszen't'bl, a, do
se ne može predsta
rrepresi nopressbl, a. Ho so ne
može ugušiti, zapriječiti.
Tre proachable, irepro’é'
dy.) nesazoran, bez prijekora, bez
mane; — ness, m. heaprijrkornost.
aah
IRR
Irseprovable, jepra'stbi, a. (— bly,
do ) nezazoram, bes man, nepo~
Yerosietance, irtsis'téng, n. podnošenje.
Irresi e, ir*sis’t*bl, a. (— bly, adv.)
oat Im ility,
irtzist*bilt’, n, neodoljivost.
Trresolute, “remiju a. neodvaian,
neodlučan; riernjelica. — mese;
Irresolution, “ree Ajn’s'n, n.. neod-
lucnost.
Trresolvalle, irtzdl'vibl, a; nerastvoriv,
irtspek'tv, a (— ly,
bez
Irrespecti
adv.) koji ae ne obzire na io ;-
obzira, bez obziranja.
Irrosponsibility, irapinw bite, m.
lyovornost, Trresponsible, ir*-
spon, a (— bly, adv.) ‘neodgo-
vorans
Irretrievable, irtri'v’bl, a. (— bly,
adv.) nenadoknadan, nepopravan;
nepromjenit; vječan, — ness, m.
nenadoknadnost, nepovratnost,
Irreverence, *rev:'ns, n. neštovanje;
preziranje. Irreverent, *rev*rent, a.
(—ly, adv.) bes štovanja; neuljudan.
Irroversible, ir*vo"s*bl, a. (— bly,
adv.) neopozovljio, neoborio, nepro-
mjenil, — ness, n: neopozovljivost,
neoborivost.
Irrevocable, *rey“ksbl, a. (— bly, adv.)
Ho se ne može poreći, opozvati; ne-
promjenit. — ness, Irrevocability,
trev'k*bil"it, m. neporjetnost, neo
pozovljivost.
Irrigable, rgb, 8. šlo se može po-
gi reget, ¥. t, polivati, navode
njivati, kvasići. Irrigation, ir'ga’sn,
n. polivanjé, navodnjivanje, kvaienie.
Irrigator. ir*gat*, n. irigator, sprava
za uštreavanje.
Irriguous,
rigjućs, a. -navodnjen,
’n, m. podemijevanje, pode
“tibi, a. (— bly, adv.)
vazdrašljiv, osjetljiv. — nesg, Irri-
1RR
, irstčbileto,n. rasdrašljivost,
osjetljivost,
Irritant, | irst’nt, a. koji draši, raz-
dražuje.
Initate, irtat, v. t. drašiti, raedra-
živati; pobi
lako upaliti (m. pr. ranu).
Irritation, ir*tč'&o, n. draženje; raz-
draživanje ; usrujanost; ogorčenost;
laka upala.
Irritative, ir*ičt*, a. koji draži, po-
dražuje. rasdražuje.
Irrupiion, “ropištn, n. provala, navale
poplava. Irrupti je, ren a. koji
provaljuje,
LA LE 2. lice jedn. Mad. orem. ind. od
Isabel Ljet iz*bel, m. nedisto
amede žuta ili žutkaslo siva boja;
kulaš (konj).
Isagon, aj'stgčo, n. iatokutna slika.
Tachiadic, isk*ad“k, Tschiatic, iskčšt*k,
a. ito se tiče kuka, bedra; — pas-
Ischoria, “skjaćr“, a. radršanje mo-
kraće.
Isinglass, aj'e'oglas, n. morunji mje-
hur, pee tutkalo. — fish, moruna.
Islam, isišm, iz'išm, n. islam. Is]
mie, *zlimok, a. muhametovač
muslimeki.
Islamism, iz'l’mizm, n. muslimstvo.
Islamite, iz'išmojt, m. muslim, mu-
hamedova:
e.
Island, ayiPod, n. otok, ostrvo. Islan-
der, aj'ladš', n. otočanin.
Isle, ajl, 0. otok. Islet, aj/I°t, n. otočić,
"ba", n. ieobara, crta koja
jednaki poprečni tak zraka.
Isocheimal, ajs*kaj’m'l, Isocheimenal,
ajetkaj’'m'n’l, a. ito označuje istu
simaku studen.
‘Trochronal, ajsdk'’n°l, Isochronous,
jsdk’r'n®s, a. istodoban.
Isol ate, si slat, v. t. osamiti, odijeliti,
2. osamljen, izoliran.
frolation, aje'le’s'n, 0. odjeljivanje,
osamljivanje; samoća,
441
IST
Isomerous, aješrasris, a. izomeran ;
santavljen od istih počela x istim
mjerama ali imajući vazlična svojstva.
Isometric, ajemet'rtk. a. iat mjere.
Isomorphous, aja'mf'{"s, a. (kristali)
istog oblika.
Iaosceles, ajsos"liz, a. jednokračan.
Isothermal, ajs*tho"m' ml, a. .jednale
srednje topline.
Isotonic, ajsčtin'*k, a. islozvučan,
Isrselite, iz'rčlojt, n. Izraelićan. Igrac-
Mt, zr ik, Israelitish, izrlits,
Isusble,, tel, a. (— ably, adv.)
što se moše izdati; što vodi odluci
(u pravu).
Tasae, ič'u, n. isladenje, isljecanje; te-
čenje, tok (n. pr. krvi); provala;
dalas; izdavanje, izdanje (knjige,
zapovijenti i 6. d.); izlazak, avesak,
broj (časopisa i t.d); nalog, otpis
(— of an order from); poeljedok,
porljedica, uspjeh ; zaključak; porod,
potomci; dohodak, prihod; trošak;
stvar raspre, prijeporna točka; ko-
nažna rasprava, posljedak svega po-
stupka; preruda, osuda ; — of paper,
izdavanje papirnog novca ; bank of
—, banka, koja izdaje banknote;
to bring to an —, dokončuti; to
be at —, imati raspru,"prepirali se;
the matter at —, stvar raspre,
prijeporna stvar; the matter in —,
stvar o kojoj se upravo govori; ta
raise an —, postavili pravno pitanje,
da ga sud riješi; to join — with
some one on a point, glede dea
tvrditi protivno, biti drugoga mni-
laziti; provaliti;
isteći, istjecati; potjecati, proislaziti;
protezati se; avršili se, evršivati se,
—, ¥. t, izdati, iedavati, odaslati,
Issneless, iš'ules, a, bez nasljednika,
bez djece. bez potomaka
Issuer, iš'u"', n. izdavač.
Isthmian, ist'mn, a. 3¢0 se ti
istmijski. Isthmus, ist'm's, is'm's,
n. islam, prevlaka,
IT 442
It, it, prn. ono (on. ona).
Italian, “til'j°n, a.. italijanski, Ma.
n. osobitost
g jezika.
Italianize, *ifi""najz, v. t potalianiti
se; štalianski govoriti.
Italic, *tBl*k, a. italski; — s, — let-
ters, kursiona, položena slova.
Itch, it, v. i. evrbjeti; (after) čeznuti,
hlepiti ea čim, — ,n.evrab; svrbljenje,
sorbed; deja. — ing; — y, a.
željan.
Item, aj'tm, adv. takoder, tako isto,
jošte, dalje. —, n. stavak, stavka,
Šlanak (u trg. knjigama, računima
it. d):—sj novinske
potanko. .
Iterant, it*ržnt, a. koji ae ponavlja.
Iterate, it'%rčt, v. t. ponavljati. Ite-
ration, il*r8’s'n, n_ ponaeljanje, Ite-
i a. ponovljen; učestan.
*, Itinerancy, aj.
tin"iSns, m. putovanje, potucanje.
Itinerant, ajtin"ršnt, a. putujući,
ini; — tradesman, (orbičar.
Itinerary, ajtin“r*r*, a. putni, putujući,
to se čini na pulu. —, n. vođa,
provodid, kažipui, knjiga za putnike,
pu.
Iti he, jtinrčt, v. i. putovati, ići
od mjesta do mjena.
Its, ic, prn. njegov.
Itself, itself, prn. ono samo, samo
Avied, aj'v'd, a, obrastao bršljanom.
Ivo. aj’v'r, n. slonova ,kost, —, u.
kosti,
Ivy, aj'v, n. bršljan.
J.
J, d28, m. alovo 7. J. mjesto John, J.
C. mjesto Jesus Christus.
Jabber, déab’b*, v. t. in. drdljali,
blebetati, —, n. brbljanje, blebetanje.
— er, n. brbljavac,
Jaciuth, dža'stnth, n. zumbul.
— JAC
, džšk, on. skraćeno mjesto Ivan
Jakov; obični naziv za slugu;
prostak; drzak, bezobrazan čovjek;
budala; lakrdijaš; mornar; lukava:
mladić; mužjak, sumac (mnogih
životinja); mlada štuka; ime za
razno oruđe i sprave; izuvič, ra-
žanj, okretalo (za pečenje), konj,
Koze (na kojima se drva pile), kluba,
paranak, kolovrat, kuka, klin, skobu,
mala kugla (buća); ci
vrč; mala zastava; —
ith a lantern, divlji (bludedi)
oganj; — an-apes, majmun, udala;
— ass. magarac, zvekan; — boots,
visoke dizme preko koljena; — catch,
— keteh, kronik;
— in the box, vražić x kutijici
(igračka); — of all sides, vjetrenjak,
ojerogonja; — of (at) all trades,
sveznalica, za svaki posao; — plane,
sastružnjak (vrata atruga) ; — pud-
ding, lakrdijaš, budala; — screw,
dizalo na šaraf (za velike terete);
— staff, katarište, cijepac (držak u
ve); -— tar, mornar.
Jackal, diak’al, n, čagalj; pomoćnik
Jacket, džšk“t, m. kratki kapu. —
ed, obučen u kratki kaput,
Jacob, dž&'k'b, n. Jakob ; — 's-ladđer,
ljestve od užela sa drvenim preta”
gama ; jurnica, grčki odoljan (bil.);
—_ aff, putnički štap, sprava za
mjerenje sunčane visine.
Jacobin, déik”bin, u. jakobinac; golub
kukuljavi. Jacobinic, — ical, džak“-
bin"k, — ‘kl, a. jakobinski, revo-
lucionaran. Jacobinism, d#ak*bi-
ntzm, 0, jakobinska, revolucionarna
m
Jacobite, džakobajt, n. jakobit, pri-
staža Jakoba II.
Jaconet, džakčnet, n. wrsta fine pa-
mučne tkanine.
Jaetation, di*kte’s*n, Jactitation, džik-
ttč'ičn, n. bacanje; hvalisanje, raz-
metanje.
JAC
Jaculation, diškjnlčš*n, n.
» J i , džakjji sja |
ng sree jaca) story, dži prži
naglo izgovoren.
Jade, dtčd, 1. kljuse; stari iskrgau
rite
— 4, a temuden, temoren, ishryan.
> ima eet wee (tamno ze-
Jači. džšd*s, a. kao rđavo kljuse,
uporan, opak.
Ja, na N. rez, zarez, zub, subac.
—, ¥. t. isreskati, nasubiti, supčasto
i — god, a. nazubljen, sup-
“aslo urezan, narovašen. — godness,
a nasa bljenodt. — - ger, n. nazubljen
kotačić xa rezanje tijesta.
Jaggy, déig’, a. supčasto isreskan,
narovašen.
Jagoar, dišg'jux', n. jaguar, američki
r
Jail, deal, D. zatvor, tamnica. — er,
n. lamničar.
naloga, tilma; pekmu es. 7
Jamb, dišm, n. stup, dooratnik, — .
Jangle, džin'gl, v. i. neskladno sve-
ole '
Janitor, din", n. oratar. /
Janizary, Janisstry, dišn"zšr, n. ja-
Jansenism, dišn'stn'm, 0. Jansenijeva
nauka, o krao 6: DE prenu
lansevist, didn'e'nist, .m pristaša
Jansentjeve nauke,
Jant, vidi Jaunt.
January, džkn'jute, 1. siječanj, januar.
Japan, dišpkn', m. Japan; japanski
'pokošćeni pote, japanski poreulan.
—, a. jopanski. — v. t. pokosliti,
lakovati poput Japanaca. — ner, 0.
Japanese, diip’niz’, 8. japanski. —
n. Japanac; jopanaki jesik.
443
JEA
Jape, džčp, v. i. žaliti se.
Jar, d22', v. i. Hlepetati, čegrtati, škri-
pati, svekelati; neskladno svučiti;
koniti se, protiviti se, biti u oprjeci;
svađati se. —, v. t. tresti; učiniti
meskladnim, smelati. —, 0. škripa,
čegrtanje; neskladna zveka; kavga,
svađa; zlovoljnost,
dan dia’, “ krčag, vrč zemljan di
rč (mjera); Leyden --,
boca,
pauk (njeka israsta
konjekoj nozi).
Jargou, dta’g*n, n. pokvaren jezik,
nerazumljivo brbljanje; posebni jezik
raznih zvanja. —." i. nerazumljivo
govos
Jargonelle, dža'y*nel', n. vrsta kruške.
Jasmine, dtda'm*u, n. Zemin, deleamin
jaspid (dragi
Jaundice, džin'd*s, dian’ i
Jaondiced, d2an‘dist, a. žutičav; za-
Juan > dedot, džant, v. i. lutati, tue
marati, izlišetati. —, n. lutanje; izlet,
hod, put; naplatak (u točka).
Jauntiness, de&n'ttnes, n. lakoća, ži-
voet; vesela, Zivukna ćud; umiljatost;
lukoumnost
Jaunty, Janty, dt&n't, džto'tć, a (--
ily, adv) veeeo, lak, živahan; umi-
ljut; lakouman; gisdav,
Javelin, džavi'n, n. aulica
Jaw, džA, n. vilica, čeljust; usta, če-
ljusti, žvalo; qubica ;
¥. te di. provati, grdii; brblj
bone, čejust; — fall, pokunjenos
— fallen, pokunjen, klonuo; — toot]
kutnjok
Jay, džč, u. dojka kreštalica ; budala.
Jealous, džel*s, a. (— ly, adv.) lju-
bomoran; zavidan ; revnostau, sabri-
nut, koji mnogo drži do Fem;
njiv; osjetljiv.
Jealousy, delta", m. ljubomarnost ;
zavisi; revnovanje, revnost; mmnja,
zabrinutost, strah.
jam
444
ina.
v. tod 4, šaliti se, zbijati
šalu s kim; rugati se, podrugivati.
—, NR. ruganje, podrugivanje. — er,
m podrugijivoc, — ing, n podrugi
(— ingly, adv.) podrugljšo.
. Jehova, Bog.
Jehovah, dz
Tejune, dž
(prazna
tele), na tašta; prazan;
trijezan, suh, mršav, bez sadržaja;
što malo donosi — ness, n, ćaština,
prazrina ; suhoća, mrsavost ; osku-
dica,
Jellied, diel'*d, a. sgusnut kao drhta-
ope Madetine.
Jelly, džel“, n. drhtalica, Madetina ;
ukuhan, zgumnt sok (od voća); —
broth, Krepka juha ; — fish, medusa,
morski kl
Jemmy, džem' a. lijep, kićen. —,
kicoš; pralica, duskija.
Jennot, ent, n. erata španjolskog
konja.
Jenneting, džen“ting n. vrsta rane,
jabuke:
Jenny, dieu", u. stroj za prodenje. —
ass, magarica ; — tit, sjenica pla-
velna; — wren, atriješ, palčić.
Jeapard, diep""d, Jeopardize, atop
dajz, v. t izlošiti opamosti, izory-
anti pogibli. Jeapardous, déep**dis,
a, (—1y,ady.)izložen pogilli, opasan.
Jeopardy, diep*d', m. opasmost,
pogibao.
Jerboa, dai"bo, u. skočimiš.
Jeremiad, dier*inaj''d, n. jadikovanje.
dork, džč'k, v. t. odrinuti, otw
i; trzali; tući, udarati; bite:
rezati (meso) na tanke režnjeve
i mditi na suncu; istraživati bro-
dove (u carinari
ne, trzati ae.
trvzaj;. trzanje ; skok ; —, iz
nenada; at one — pn mak;
by — 8, na makove; to girea —,
prennti ae, trgnuti se.
Jerkin, džo"k"n, n, kratkikopui, pralul:,
JEW
Jerky, dik, a. nema, grčevit!
ljio, ua mahove.
Jerreed, Jerrid, džer'id, u. džilit, #u-
lica.
Jerry, džer*,.n. špekulant kućama;
kuća, što ju špekulant za. prodaju
— built, rdavo građen.
Jersey, džovs*, m. fina vunena pređa ;
dščešljana vuna; vwnena tijesna ko-
dulja, ou ‘ounent ili svileni stesnik.
Jesamine, džes“min, n. čemin, delea-
Jesse, dies’, n. veliki svijetnjak, Ins-
ter, polijelej.
Jest, džest, n. šala, pošalica, žurka;
predmet šale (podrugitanja), — v. i.
ft, čaliti se, sbijati šalu, podrugi-
Jesuit, dtezju*t, džez'u*t, n. jezuita,
‘a bark, kina kora (za
» — ical, džezju-
vitak izusovački,
Jesus, dii'z's, m. Isue.
Jeb diet, m. gagat (crni tvrdi kamen,
od kojegu se prave nakili), — black,
crn kao ugljen.
Jet, džet, v. i. atršiti, viriti, daticati
s6; čikljati, izbijati; kočiti se, oholiti
ee; tresli; (upon) dirats, vrijeđati
(tuđa prata). —, anje, iz-
» bijanje; alas; cje £0 istjecanje,
plinski žižak; Nijevanje; lijevak sa
dlijevanje,
Jotsau, džei'sšm, Jettison, džet'*s*n,
Jetson, džet'sčn, n. moda, stvari što
se od nevolje a broda u more bace;
rasplav, podrline broda; morske iz-
metine.
Jetty, džet*, u izbočina, dio grade
koji se ističe; nasip; lučki nasip,
most; nabacano kamenje. —, a.
gagata; crn kao ugljen,
Jow, did, n. židov, izračlićanin. —
baiting, proganjanje sido ‘
car, bubino uko (bilj.); —
- JEW
(tramp), brvada, drombulja; — 's
pitch, pallida, asfalt. —, vt ii
ra, dw], m dragi kamen, drugalji
by mati, drogoijenoni, — vt.
pošao; dragocijenosti.
dewelly, dža*i, a. poput dragulja,
sjajan.
Jemena, dias, i. židovka.
Jewish, džn"š, a (— ly, adv.) šidov-
ski. — ners, n. židovstvo.
dža'r', p. zemlja šilova; kraj
iti prodje, x kojem židovi manuju;
Jib, džib. n. priječka (jedro); donja
uma, lice; — boom, utleg (basin).
i jedro; — v. i.
okrenuti jedi
wei plašiti se. — ber, u. plašiv
sig tig. a. žig (laki, veseli traki
plea); melodija sa taj ples; vesela
pjemma; šala, žurka; vrsta udica.
—, ¥. i, dig plerati, skakutati. —,
vt. tresti, atresati ; Šiatiti rude (ir
_Piranjem # prosijavonjem).
Jigger, džig*', n. pleseč; pomoćni
Kolotur (na brodu); stroj xa čišćenje
ruda; lončarsko kolo; buha pješčara.
Jiggish, dšig"i, a. šivahan, raspušten.
diggumbob, dtig*mbib, n igračka.
izlog. duigatte, 1 micanje na ma-
ae” ‘ein ae B. namiguia, nestašna,
vižlasta djevojka, kadiperi's. — , v. i.
aiitonat, Yubakati; — ¥. t. varati
Ujubiti pa ostaviti).
Jingle, ain; gl, . i, zeeketati, Mropo-
tati, cinkati, zvoniti. —, v. zveke!,
cinkanje; zvonce; — jangle, sveke-
tanje, elik.
Jingo, džin'g0, m. engl. konsereatioac,
i hoće snažnu i odvašnu vanjsku
politiku; by —, zaista! duše mi!
Fob, džčb, n. bosti, zabosti; kljuvati ;
vrtjeti, ubjerati; dati šli vzetim na-
jem (pod kiriju), najmiti, rznajmiti;
na veliko kupovati a na malo pro-
davali. —, v, i. mešetariti, prepro-
445 » 306
davati, za drngoga tryo0di, trgovat
državnim papirima. —, n. udarac,
ubod; posao, rad. podwsede; dobra
špekulacija; by (the) —, pe pogoddi,
po komadu. — work, red plaćen po
Fomadn.
po pogodhi.
Job, dž0b, n. Job; — 's news, crni
glasi,
Jobber, dičt“, n. radnik dodavač,
nadničar ; samear, mešetar, trgovački
posrednik ; trgovac papirima ; mali
podasetnik 'preprodavalac; | mje~
sobbery, dičb"*r, n. trgovačko poeré
dovanje, mešetarenje; epottece po.
Alovanjes
Jockey, džik"“, n. jahač, koji jaše ra
trke konja obdnljaša; konyniar’; lj
bitelj trke; varalicd. — v.t.
varati, prevarifi; matrčati na koga
sa 4rke. — inin, — ship, vještina u
utrkivanju na konjima; varanje.
Jocose, di*ko«", a. (-- iy, adv) šali,
venen, ness, Jocosity,
_Aaljivost.
1, a. (— ly, adv.)
n, šaljiv, zabasan.. Jocularity,
Gaokjularee, m. šaljivost.
Joculator, dždkrjulčt“, n Faljivac, la-
krdijaš. Jeculatory, dtok’jult're, a.
Jocand, džčk*nd, a. (— ly, adv)
veseo, dobre volje, Kaljiv. — ness,
Jocundity, dt*kon'd't’, m. veselje,
žaljivost.
Jog, dičg, v. t. lako gurnuti; tresti,
slresali ; otisnuti, otjerati
SO; mučiti se. mY
kasom; otići; vući ee
sto
Fogger, did. n. gegacac, šoagalo;
koji trese, koji gura.
Joggle, dž0g'l. v. t. lako gurati, trenti;
wkratiti (dvije grede). —, v. i. tresti
se. —, n, ukritenje greda; udarac;
trešnja, tresenje.
Jou
John, dain, n. Ivan; sweet —, vrsta
raryila, (Lil.) prosta Creska (v ila);
eama, sanjar;
njača (jabuka)
.gleza u opće; St. —'s-bread,
roščić, kavubu; St. —- 's-wort, go-
sping zelje ili cvijeće (Lil); a john,
—ad
učestvovati; slijediti; 7
masonry, zidati; to — issue with,
zametnuti raspru; to — intereet with,
s kime zajednički raditi; to — battle,
apočeti bitku; — to —
li se. =, Ve
vezati se, združiti ve; pri-
govoriti (with, su); there
You, u tomu se slažemo;
idružiti se, prionut
m"! m. združenje; —
Ty kad se dcije stranke
rednom pitanju.
, m, stolar. - 's trade,
9
Jor, didy
i3
stolara A
. Joinery, dždj'o“r*, u. stolarija, stolav-
ska radnja.
Sviving, dždj'n'ng, m. sastavljanje;
sastavak, sklop,
Joint, džčjnt, n. 'spojenje; sastavak ;
syloh, zylavak; koljence; butina,
slrguo “(meaa); out of —, iščaš «
uganut, u neredu, ebrhan; to |
out uf — iščašiti, zbrkati, amutiti;
to set into —, uložiti (što je išču-
Seno); — gout, ulozi, kostobolj
stool stolica, koja se može sklopit
=) a. zajednički, skupni; združen,
sjedinjen, vezan; općenit; koji uče-
je je for — account,
— labourer, su-
+ - capital, glavnica kojeg
Trgovačkog društva; — coutractoj
swryorornik; — heir, subaštinik ;
heiress, subadtinica; owner, su-
olusnik; + ownership, suvlasnistoo;
oprictor, suvlasnik; — stock,
dionička glavnica; — stock-compa-
446
JOL
ny, dioničko društva; + te
suposjed; — tenant, suposj
suzakupnik.
Joint, didjut, v. t. zglobili, sastaviti >
vezuti, družiti; rasglobiti, rasjeći,
džojn'ed, a. (-- ly, adv.)
Jobljen, sastavljen; člankovit.
ter, didn't, u. veliki strug (bla~
Jointless, dždjutita, a ber sulobnvo,
članaka.
Jointly, di
11, adv, skupa, zajedno ;
— and separately, soi
tak, namijenjen ženi, za slu
ostane udova.
džojuešres,
di s, m. paajednica udovitine.
Joist, “ladjst, 3. greda (pod podnicama).
v. t. obložiti gredama. ‘
Joke, d20k, u. šala; to pet a — upon,
šala a to cracka —,
sey Wit
a ae, i šalu, dražiti.
Juker, džO'k"", n. čaljivac, veseljak.
Joking, ‘ltv'k'ngls, adv. od date,
Joiutress,
Jollifeation, džolsfskč'stu, m.
vesela zabava.
Jolliness, dišlones, Jollity, dealt,
m. veselje, radost; bučna živaknost.
Jolly, “atl”, a, veseo, radostan; žica.
hun, žustar, jedur. — boat, mali
čamac,
Jok dole, v. i, tresti se, truskati se.
t tresti, drmati. —, n. udu-
rac, “iruskanje. — head, m bulala,
bukvan .
Jonquil, dido’kw'l, n. šuli snnovrat.
Justle, d20s'l, vt. gurnuti, nasrnuti,
izrinuti, potimuti. —, v. i. gurati se,
tiskati se. —, m. tina.
Jot, dždt, m. trun, zera, orlo sitna
stourca, točka; not a —, baš ništa;
ni najmanje, ni runa, ni cere; every
— of it, posve. —, V. t. brzo na~
pisati, zabilježiti. Jotting, u. bilješka.
luta,
JOU
Journal, dfovn'i, m. dueenik; novine.
Jonrpalism, džovn*tim, u. novi
nareloo.
Journalist, dto”n‘liet,n. novinar. Jour-
nalistic, dé0‘n*t
a
Journalize. džovnšlajz, v. ti i.
diti dnevnik, bilježiti u dnevnik,
pisati u novine.
Journey, dž0"n*, n. put, putovanje. ,
v. i putovati. €r,n. putnik.
Journeyman, dž0"n*min, n. nadnizar;
kalfa, dj i
fa.
Joust, Just, dičst, dtust, n. viteška
igra (čorba na konjima), halka. —,
v. i. boriti se u viteškoj igri, — er,
m: borac u viteškoj igri.
Jove, džičv, ny Jupiter;
orao; by —, zaista.
Jovial, dž0'v*l, a. (— ly, adv.) veseo,
cerele ćudi. — ness, Joviality, d20-
sa m veselje, veselost, vesela
ćud.
Jowl, Jole, Joll, d20l, n. obraz, lice;
glava (riblja i t. d.); cheek by —,
tik do, sasvim blizu.
Jowler, diau'l*, d201", n. sljednik
(pas).
Joy, didj, n. veselje, radost ; sreća; to
wish any one — čestitati komu; it
gives me —, lo me veseli. —, v.i.
radovali se; —, v. t čestitati; raz-
vesditi ; uživati.
Joyfal, d2dj‘fal, a (— ly, adv.) veseo.
radostan. — ness, n. veselje. —
Juyless, dždj'les, a. (— ly, adv.) ne-
veseo, tužan. — ness, n. sjela, ža
lost.
Joyous, džčj“ćs, a. (— ly, adv.) veseo,
radostan. — ness, n. vegelje, radost.
Juba, dea njeki crnački ples.
Jabilance, džu'b"lins, n veselje, veselo
klicanje. Jubilant, džab*lint, a. koji
veselo kliče, veseo,
Jubilate, džačblšt,
radovati se. Jubi
m. klicanje, rudovanji
Jubilee, dža'boli, n. jubilej; jubilejska,
oprosna godina.
ird of —,
veslu klicati,
, džubelo'sn,
447
JUD
Judaic(al), déadek(*l), a. (—ly, adv.)
Yidoveki. Judaism, dtuwdtizm n
židovetvo.
Judaize, dža'dtajz, v. i. govoriti, ra-
diti kao židov, pristajati us židove;
v. t. požidoviti
Judas, dž0'd*s, n. Juda; izdajica; mali
otvor na vratima; — coloured, crven,
rid; — haired, a. rusč kose. — tree,
judić (drvo).
Judcock, dt6d'kčk, Juddock, džod"k,
D. pukleš (orsta čljuke).
Judge, d20dž, n. sudac; poznavalac,
vještak; — lateral, prisjednik ; to
be — of, suditi, prosuditi, odlučiti,
suditi; osuditi, prestulit
uđivati, ocjenjivati; misliti. —,
odlučiti. Judger,
diod?™, n. sudac; 07
Judgeship dž0di'
ba, sudačka čast.
Judgment, dž0d#'m?ut, m. aud, suđenje;
ramuđivanje s, Vazum ; osuda,
presuda; mnijenje; rješenje; day of
—, sudnji dan; of good —, razborit;
to have — against, isposlovati osudu
protiv; to sit in —, suditi;to give
jenjivač.
th sudačka duže
, kako ja m
audnica
bl, a. koji ne može
suditi, je podvrgnut sudu.
Judici dtadskotiv, a. rasudni; —
faculty, moć rasuđivanja
Judicatory, dža'd*kčt5r*, a. suiben.
sudački. —, n. sud; sudstvo; sude
benost.
Judicature, džu'd*kć"", n. sudački ata-
lež, sudačka vlast; sudbenost; snd-
stoo;
Judicial, džudistl, a. (— ly, adv)
i, pravni; sudački; zakonit
Jadiciary džadiš'jtr?, a. sudski. eud-
bend; vudački. —, n. sudstco.
Judiciona, džudiš*e, a. — (—ly, adv.)
pamelan, razuman, oštrounian.
> uess, m, pamet, razboritost, oštro-
umije.
Judicable,
JUG
>, m. i. pjevati kao
slavuj,
Sugal, džu'gčl, a. — bone, (kost) ja»:
menica,
Juggle, džog“l, v. i. činiti opsjenc, ča-
ratanije; va: —, m. opsjena, ča-
ratanija; prijevara.
Juggler, džčg/i", n. čaratan, oprjenar,
Jugglery, dioglčr*, a opsjenjivanje, u
čaratanija; tara:
Jugular, dža'gjul“, a, grieni, gušni,
Jegulate, dža'gjalčt, v. t. prerezati
lo, zaklati,
Ine, daus, ni sok — less, bez soka,
sh
Juicy, dto’st, a. sočan. Juiciness,
džn'š*ness. 0. sočnoat.
Jujub(e), diavdžub, m. čičimak (drvo
i rod od drveta).
Julep, déa'lep, n. ljek, koji nhlazuje;
napitak, koji Madi
Julian, 2011, a. ji
Jaly. dina, n. srpanj,-ju
Jambly dičm'bi, v. t. ismijedatj, po-
i, amijedati se, pobr-
: (= ment), n mješavina.
metež. Jumbler, džombrbl=,
u. mješalac: mutilac,
Jump, džomp, v. i. skakati, skočiti,
skoknuti, akakutati; — over presk
čiti, prijeći; truckati se (o kolima,
th) pristajati, slagati ae;
(together) svesti se.
misli
skočiti, prijeći, doskoč
diguuti, krenuti (svijer) ;
meluvti na kocku. —, 0. skok, to
give a —, akotili; početak; bočina
(zgrade): vrata steznika. Jumpable,
dičm pYbl, a koji se moze presko-
čili,
Jumper. d20m'p*.
preskakivač ; #0
bole, rupa od mine.
Jumping, d26m’p'ng, n. skakanje, ska-
kulanje.
Juncon
rogaze.
dičn'k's, a rogozun, pun
448
ri; alavujer glas. —, | Junction, dičnk'štn. n.
— JUG
sastucljenje,
ajedinjenje; sastavak, spojište.
Juncture, džink'čć“, n, spoj; sastavak,
zglob; šav; crijeme, okolnost, zgoda,
prilika.
June, dean. n. lipanj, juni.
Jungle, džčn'gl, n. močvara obrasla
gustim grmenjem ; ševarik, rit. J
gly, dain’gl*, a. koj
lova, traćaka, koji je obrastuo guatine
grmenjem.
Junior, dzi’n*, a. i ue mlađi; mla-
detina. Juniority, džuntčrćt“, u.
mlađešinatvo
Juniper, dža'ntpč", m. Lorovica, Kleka
snireka; — berry, smrekinju.
Junk, didnk, n. plitki kineski brod;
stara užeta; žilavo slano meno.
Junket, džon'ktt, no alatkiši; tajua
gozba; vrša, koš za ribu. - i
godtiti se. — ing, m. gozba.
Junta, džon't', 1. španjolsko reliko
državno vijeće. Junto, džin'ta,
zavjera, urota, lajni savez,
Jurat, dža'ršt, n. prisjednik, porotnik.
Juratory, džu'r'tir*, a. 7
Juridic, — ical, džurid*k, — *k
ically, adv.) pravi
Jurisconsuit, džurtskin':
Snrisdiction, džartsdik's
suđe, mulati nelbzna oblast, swl-
hena nadlečnost.
Jurisd ctional, džarssdik!ššnči, a. mač-
beni, pravoneini,
Jurispradenee, dždrtspra'dšns, n. pra-
ona znanost, pravna nauka.
Jarisprudent, džuetspru'dčnt, n. pravo“
znanac. pravonovac, Jurispruden-
tial, détirspruden’s‘l, a. pravoslovni.
Jurist, džu'r*st, o. pravnik. Juristic(al),
diuris’t*ki*l), a. pravnički, pravni.
Juror, daa’r*, n. porotnik,
Jury. dža'rt, n. porota; odbor ili po-
tjerenstoo za dosuđicanje nagrade.
— man, porotnik; — leg, drvena
noga; — mast, jedrilo za nevolju. —.
Just, d20st,a. (— ly, adv.) pracedan ;
pravičan; opravdan, omovan: (to)
tjeran; redovit, pravilan; pravi,
valjan, tačan; istinit; pun, polpen.
JUB - 449 KEE
zB provodnik. —, adv. uprave, | Juvenile, dia'v'najl, a. mlud, mladens
toino ; samo; malo nti jedna; momački, mladenački. —, n. mludić:
— come and see! pogledaj — ness, ’ Javenility, asarnil'e, a.
— by, Gk do; — as, kao štoj lado debe, mladok; momačko vla
now, upravo sada, ovoj dao; bat
—, samo još, jedva još, jedva.
Justice, , d2da't*s, m. pravednosti prao.
Pravica; pravo; pravičnost;
fence, murat (jem redazi Chil
ence, mirni ie!
Le lord. Chiel = orkoont mac;
to do —, vršiti pravdu, činiti pravo,
biti marik to bring. any one to
=>, tubieh — ship, sudačka
služba.
Justiciable, aoa a sudbent;
Je podorien sudu; potpada pod
Justicim(), di'stiš“tr("), n. koji di-
jeli preodu, sudija; erhouni sudac,
Justifiable, džOst*faj'šbl, a. što se može
Justification, dtvetePLa's'n, u. oprev-
davanje, opravdanje; odrješenje;
Justiikative, dičstifokstiv, a, koji
ae Ti aii
» ddde't'{aj, v. opravdati,
preedati; odriješiti; to be justitied;
imati poe
Sustle, dé0s'l, y. i, eudariti se, nasr-
muti, bits se. i;
istionnti. —, 7 udarac;
Justnesa, dabsćn'a, m. proveinost
opravdanost, ispravnost; pravilnost,
točnost.
Tut, Akt, v. i. pomaljati sc, isticati
Pa Did doček: adoietvat;
rudari oe, masrnući. —, 1. isticanje;
šo iebočeno; — of land, rt
Tate, dint, n. jula, indijska konoplja.
Jutty, d20t. n. streha; lučki nasip.
—, Vs is šetšeniš se, nadvisivats,
Javenescence, diav*nes"na, n.
đivanje. Ji av
fuveneacent, *
& koji ss pomlađuja.
3 “tacky ay tape,
u; 2’, Juri ji
dak pd st re jedno do
drugoga.
Juxtaposition, dtokat'ptsié*n,
ljanje je drugoga;
spolja, prirastanje.
=.
Kika slovo bi K. skraćno King te
Kal’ eh m. Suny.
Kao koka, krecav kelj; rudac;
Kaleigoecope, Krlajdtskop, m. kalej-
Kali, Kel, a. sofnjača (bitjka); latina.
Kangarvo, king*r’, n. klokan. — rat.
Kaolin, kona kaolin (porculanska
zemlja,
Kaw, ki m. i. graktati.
Keck, Be ve is gušiti sa, Mjeti biju
i gaditi se. _," guienje.
Kele kotrl, v. t, obaviti starim ko-
jopom (uže).
Keckay, 1 kek's',n stabljika od šivoline.
Kedge, eds *, ma potezati brod po-
slap
‘astenje
tegom, koji priceom sa sidro.
= anchor. edger, ked&*, n.
kotoa ili malo sidro sa polesenje
droda.
Kedlock, kod'išk, m. divlja gorušica
(it
Keech, A p. komad loja.
Keel, kil, n. kobilica (od broda), ko-
lumba; brod; false —,
— man, | brodar objema —_ rd
sjeći valove; ( - dodo)
obrnuti (da kobilica gore dođe,
jemiti.
Keciage, kišdi, n. lučka prutojbina.
Kole "Mild, a. poput kobilice, kao
lađica.
Keeler, KM, n. plitki kablid; Brodar
ugljenar.
Keelhaul, kil’hal, Keelhale, kil'hel, v.
t. nagnuti, izvrnuti
Keelson, kil's'a, n. parmo (od broda).
Keen, kin, a. (— ly, adv.) oštar; že-
stok; ljut; reunjiv, pollepan, kivan;
oštrouman, -- ness, n. oštrina, že-
> ljetos; the Keenness ot old,
eid
Keep, ip, v. t. držati, podrži
držati, uzdržati; čuva!
pasiti, njegovati; hrani
državati; upravljati; obrađivati;
vršiti, obavljati; avetkovati; to —
lodgers, iznajmljivati sobe; to —
one's feet, stajati (na nogama); te
— one's bed, ležati, bolovati ; to —
a charge, ili an office, vršiti službu;
to — the country, živjeti na selu;
to — the field, biti u ratu, održati
mejdan; to — accounts, od
Eune; to — the bos ks, vodi
to — the cash, bi a Mapainie te
— house, gazdovdti, kuciti, uprav-
ljati kućom; to — an inn, a shop,
imati gostionu, dućan; to — eom-
pany with, drugovati, općiti s kime,
pratiti koga; to — a balance at
vne's banker, imati novaca u ban-
kira; given to —, dan u pohranu;
to — in mind, sjećati se čega. mi-
aliti na što; to — one’s temper,
svladali sam sebe; to — one's coun-
tenance, ne zabuniti se, ostati miran ;
to — the peace, Biti, ostati miran;
to — in repair, uzdržati u dobrom
stanju; ts — one's word, održati
riječ; to — silence, šutjeti; to —
a day, svetkovati dan; to — good
hours, iti (i
tem, ostati naj
secret, tajiti; to — counsel, kriti,
jiti; to — some one waiting,
pustiti ja da čeka; to — some
oue advised (informed), redovito
koga i i; to — asunder,
držati odijeljeno, rastavljeno jedno
od drugoga; to —- away, odvraćati,
(od)
kriti, tajiti, obuzdati; to — in mo-
noge davati novca, izdržavati: to —
off, odoraćati, nepripuštali, odbijati
to — out, ne pripuatiti, ne pustit
unutra, daključii, čuvati bran Bruni)
to — out of sight, sakriti ri io
to, poticati, nagoniti na što;
to — under, držati dolje, tlači,
ustezati, obuzdati, zabašurići, držati
na usdi; to. -- up, održati, uzdržati,
držati visoko, zadržati, podržavati,
podupirati; they opt it it up all
night, cijelu mu nod bučalš (pili).
hi. držati se, ostati; boravité,
predano raditi, ne prestati (to —
talking, neprestano govoriti); to —
close, zatvoriti se, povući se (natrag),
samotovati; to — well with, dobro
ae slagati; to — fair wi , lijepo
žtojeti a kim; to — fair together,
slagali se; io” — asunder, živjeti
odieljeno; to — aloof, kloniti se,
to — away, izostati, udaljiti se;
— back, zaostati to — from, Bud
stali, kloniti se, usdržati se od; to
— in, ostati kod kuće; to — off,
izostali, držali se daleko, dršati se
pudine; — off! natrag, otale; to —
On, nastaviti, neprestano njello ra~
diti, ići naprijed; to — out, ostati
vani, čuvati se, kloniti se; to -- out
sakrivati se; to — to,
se, ostati; up, odršati
+ up with, ići usporedo,
Padliti kao Qo i drugi. —, n. pažnja,
nadzor, skrb, njega; izdržavanje,
hrana; stanje; najtorđa, glavna
kula grada ; tamnica; to take —
of, skrbiti se, lodging and —, stan
i hrana.
eeporship, Ki’p*tip, 2. nadsorniiteo ;
e, uprava,
, kip'ng, 0, držanje, čuvanje,
od zalenja.
mm cy ice
elpio, py, Kel’p', m. njeki voden
polis koja
Kase vidi Keelson.
Ken, ken, v. t uposnati, opazili, ra-
3 žnak. posnoši. —, 0. vidik,
Kendal jal-green, ken igri a. u Ken-
Kennel, Ter kala n, Xala za po; bije-
koliba; rulja
Mika: livičja je
štali, u jami; Lad
ćerici.
Kenning, ken“ng, d do koje se
može vidjeti; posnavanje;
within my —, ‘dokls mogu vidjeti;
— glass,
Kentiege, kontidi, a komadi ieljeza
(alas
).
Kept, rd rd imp, ¢ p. p. od to keep.
Kerchief, korčif, n. marama;
koprena. Kerehiefed, Rovere & po
kriven maramom, .
Kermes, ko"mir, n. kermes, kermesov
e Bojadisanja _ u
era, 20, a, irski py (vojnik);
skitnica.
451
KIC
Kernel, kovati LE
. i. zvnii se, srijevati,
zubne koštica; -- wort, atrupnik
(bilika)
Kernelly, ko"n'i“, a. srnast; pun ko-
šica; šlijezda.
Kersey, kora", n. vrsta gruboga sukna.
Kestrel, Kostril, Ketel, no vjeruju
klikaska (vrsta sokola)
Ketch, keč, n. mali. jakibrod sa dva
Kettle, ket'l, n. kotao. — drum, ta-
lambas; — drammer, tala:
_ ma maker, kotlar. — pins, pl. čunji
je)
Kivi, korita, okuka (xa brie).
opine tani, pnd
) ki, a. i; tipka, a;
Ta be ander Tock and Key, igi
torent — bit, ili irica (u
Hike) ; — boni, dirke ba Klactns,
Maviatura; — chain, — ring, kolut
za kje — bole, Kjedana rapes
— note, temeljni glas; — stone,
i ai
udesiti.
Key, La 2 muo (inolo), most; greben
Keyed, Tid, a. Ho ima ključe, dirke,
Noa
, D. kan tatarski; han.
Keble tibi, n. kabao, čabar sa vodu.
Kibe, kajb, n. rujba, ozeblina, buga-
nae. Kived, kajbd, Kiby, kaj'be, a.
Wick, die vk mogom tural
ik, v. ron "gurati, gasi
udarati; nogom gurnuti, udariti;
— ont, ieturati, čebaciti; te up
a dst, usvitlati prašinu; to — up
one’s heels, izritnuti se, umrijeti ;
to — Up 8 row, alabubit tala“
dukati —, v. i. isturaći nogama,
ritati se, bacakati se; alive and —
ing, div i veseo; (at, against) uepro-
tiviti se; to — against the pricks,
praćali se protivu bodila; to —
over the traces, prekerdaditi, pre-
tjerati; udarati natrag. —, u. uda:
KIC
rac nogom; novost, moda; — off,
skok, ples; buka, halabuka, Kicker,
tik, 2 m. koji gure, udara (nogama)
Kiclihavo, ki kik'šiz, pl. n. eitnice, sie
inorije, je; i, oklizotine.
Kid, kid, u. enopić granja —, v. t
praviti mopiće, vesati u mopiće.
Kid, kid, v. jave, kosli; jareća koža;
dijete. —,'v. i. okoziti se. —, v. t.
Galu s kim zbijati; to — on, pre-
mamiti; to — out (of), prevariti.
— for, lisica; — gloves, glatke
(fme) narukvice; — leather, — skin,
koža.
Kiader a a
Kidderiate, tid
rekupac; piljar.
minst*, n. vrsta
dek dT no 2. vrata vrše (za rikolov).
Kidling, kid'*ng, n. jaréice.
Kidnap, kid'n'p, vw. t. djecu krasti,
ljude robiti; prijevarom novačiti, —
per, u ljudotradica
*Kidney, kid'n*, n. bubreg; wrsta; a
man-+f a different, —, čovjek i
ik (bilj )
Kiefekil, Mire, 2. stiva
Kilderkin, kil'd*kin, n. burence, ba+
čvica,
, kil v. t. ubiti, ubijati; senrtiti;
utući, zaklati; uništiti, sat
iti; to — the time, ćratiti vrijeme.
— buck, mesar; — joy, prznica,
Killes, kil, n. škriljevac (kamen).
Killdeo(o), Kikai), n. oreta daide
nika, prosenke (u Americi).
Killer, kil", n. ub'lac, ubij
Xilling, kilng, n. ubiće, ubijanje, kla-
8. uboj
jit, smrtonosan; ne-
odaje. '
Killow, kil’s, vrata crne zemlje (krede).
Kiln, kiln, n. peć (gdje sć opeke peku,
voće suši), i, pinion; brick —, pećza
opeke; — brick, opeka. — dry, v.
t. sušiti (u peći, puinici).
0°
45;
| winder Kajnda's, m.
\
2 : KIN
Kilo, kaj'l&, mjesto Kilogram, u slo-
pda ie nači Kreće.
Kilogram, kaj'’grim, n. kilogra:
Kiloliter, age, 3. kilolitar.
Kilometer, kaj’l'mit®, u. kilometar.
Kilt, kilt, m. vrata kratke suknje šli
pregače, Mo ju škotski brđani nose.
Kimbo, kim'bo, a. sagnut, podbočen.
Kimkum, kim'kim, adv. poprijeko,
zbrkano.
Kin, kin, n. rod, koljeno; arodstoo,
rodbina; rođak, rodica; he is no
— tome, nije mi rod, a0vje;
folk, rodbina; — sman, rođak; — š-
woman, rodica. — a "srodan.
Kind, Kajnd, 2. priroda, narav; vrsta,
srodstve; a little more than
and less than —, malo više
bi li rođak, a manje nego Ui ro-
deni sin; in —, u naravi, m stvari
such 4— tako;
ma,
prilike; haman —, ljudski rod; to
row out of = izroditi se; to do
one's —, raditi avojej naravi.
prema
Kind, kajnd, a. (— ly, adv.) prirodan,
naravan, prema evojoj prirodi; zgo-
jalan; van pri-
dobrodušnost; — spoken, prijazan;
— tempered, blay 2
Kindle, kin'dl, v. t. zapaliti, upaliti,
potpaliti; i; rasdrašiti; po-
ticati, i, —, Ve i, upaliti ses
te. Kindler, kind’,
ji užiže, raspaljuje, draži
— of riots, dunilac, mulji-
iverje, luči,
jud'l*a, a, nenaravan.
ajnd’lness, u. dobrotu,
Kindliness,
prijazan,
Kindly, kajnd', a. prirodan; dobar,
dobrotvoran.
n. primjerenost;
dobrota, prijazan, Blagost} —e,
usluge; to do one a —, učiniti komu
ljubav.
Kindred, winded, m. srodstvo, vod,
rodbina; koljeno, pleme; srodnost,
KIN
—, 8, srodan;a
sličnost.
porodična
Kine, kajn, n. pl. od cow, krave.
King, king, n. kralj; kralj (u šalu,
u Rartams); dama (u igri dame);
— s, pl. injige kraljeva. — at arms,
glavni glasnik, la grbova.
sličnost, —likeness,
¥, t. zakraljiti. — apple, kraljicu
(jabuka); — becoming, Mo dolškuje
kralju: — consort, maš oladaince
lice; — craft, ladalačka vj
tina; — cup, žabnjak (Dilee) vie
vodomar (|
fisher, (ptica); — killer,
učilac kraljev; — like, kraljevski;
_ pices, post, vrh od krova;
— ‘s-bench, jedno od najviših eu-
dila u Engl.; — 's evidence, sle-
Einac, kojemu je dozvoljeno, da svje-
doči proto sukrivca; — 's evil,
Boleme ilijesde, praščići (skrofule);
—_ pen. pd ities — ston,
sklat, sklad
Kingdom, | ing em a. kraljevetvo;
kraljevina. —
Kings, king
ingless, kiogl*s, a. bez kralja.
Kinglet, Kings n. kraljić, slab, ne-
znatan krai
Kingly, ‘inet, &. kraljevski ; kraljev.
Kingshi, kingićp,n. kraljevstvo, kra-
ljevski
Kink, k kom. bed yhoo wean čela di
ošla); grč od smijeha; luda do-
1. 1 uslati oe,
Kinship. kin'š'p, n. rod, rodno.
Kiosk, "isk, n. kiosk,
“Eo i kp’, an an mriješenja:
loe0e. -—, ¥. t. soliti
adu (roh
ik kork, n. crkva.
Kira, k6'n, n. stap (u kojem se maslo
mete).
Kirtle, ko"tl, n. vrsta haljine; kratka
a; bale lana (sto funti).
Kiss, Vv. ta i, ljubiti, of
poljebii (oe); to — the cup,
arkmuti; to — the rod, po-
kai idu, odati se; to — the
book, prireći; to — the hare's foot,
sakasmili na jelo. —, n. poljubac,
453 -
ed, a. koji ima kra-
—— KNA
cjelov. Kisser, kis", m. koji ljub»,
cjeliva. Kissing, n. cjelivanje.
Kit, kit, n. drven sud; čabar, burence,
bačvica; košić; oprema, sprava;
vojni ta prtljaga ; porodica, društvo ;
Kit-Kat, kit Kit, n. poprae (lika w
za kuhanje; kuhačev
doper ; — furniture, kuhinjska epra-
ue
va; — fat, (fee, ijelop, ka-
o poor, rt ta pond =
len, povrtnjak, ort sa —_
maid (wench), sudopera, kuharica.
Kitchener, kit’, n. natkuhar ; šted-
mjenica + izmišljenim potpisom; —
fiying, pudtanje zmaja, baralanje
krivim mjenicama; — foot, vrsta
žutog duhana.
Ritling, kitlng, n. mlada životinja,
Kitten, kitn, n. mače, medica, pl.
mačići. —, v. i. omaciti se, Kitten-
ish, kit'n'š, a. kao mačica, igrački.
Kittivake kit“rčk, i. troprati (and.
i)
PAN
KRS Kik i
ik, klik, v.' i. čagrtati, sveketati,
kuckati; na dućanskim či
kati kupce; —, '
sveket, škripa, kucanje, kucoj, uda-
rac,.Klicker, klik, n. koji vreba,
lovi ku
Knab, nib. hrekati, glodati, žvakati.
Kosci, nik praska break; leka
vre tina ;
igračka te tee a onak, meine:
vješt, mati Ko dobro. —,¥. i. prase
kali, hrakati, 3
Kaacker nik, a. rata’, , krealo ; de
grtaljka; onaj koji provi igračke,
amon, Hote apravu; Hvoder,
Koackish, nikol, (Koacky, nik) a,
vješt, lukav. — ness, n. vještina.
KNA
Knag, nig, m. čvor, kvrga. ori (u dr
vetu); pa: ; zub (od sijena): m ij
ork (od brda); kila, kuka, Enka
nage
grbavost.
(za vješeti Kogod); grba.
ness, nignes, B. čvoravost,
Knaggy,
turčinak (biljka); — skull, kaciga ;
\— weed, različak (biljka).
Knapper, nip™, n, gruhač, razbijač
Knappish, nap"
Knapp, ap
Xa tack, pi m. lorda, telećak.
a", Knarl, na"), n. čvor, kvrge
i na'ld, Knarry, nar’, a.
čvorav, čoornat.
Kore. here n. lopov, lupeš, ugursuz;
. momak, slugaj_donjak_(u
klelanaj, to play , lopovski
raditi, varali; — barn, dječak.
ery, Devs, m. lupeština, pri-
jevara.
Knavish, na'v*5, a. (-- ly, adv.) lu-
peiki, lopovski, lukav, prijevaran;
last. , m. lopovština.
Koead, , guječiti.
Kaeader, nid, m. mjelaja; sprava
sa mijelenje kruha.
Kneading, ofdtng, m miješnje, gne.
čenje; — trough, nacve.
Knee, ni, n. koljeno; krivo drvo (za
rebra ili eyije u lađe); lokot (u
brodogradnji); koljence (u biljke) ;
to bow the —, saviti koljeno, klek-
muti; — band, podveza; — breeches,
kratke Mače do koljena {pelengace);
— crooking, koji savija koljena,
ponizan ; — deep, — high, do ko-
ljena; — holly, — holm, veprinac;
— joint, koljeni aglob,
— string, podvesa
krivo drvo (za 6
=>, V. te di, kleknući
_B_
KNI
Kei, ol ald, a, sa kofjenima; sa ko“
xo eel, wil, ri Hod, Kleknati, kle-
žati ; to — down (to), Hekwuti
— er, koj kleči; — ing,
Knell, ‘nel, 0, gle) zvona, svonjene
samrino sono, svonjenje mrivači
=. Teenie amie oan
mrtvaca.
Xnelt, nelt, imp. ¢ p. p.odto kneel.
Knew, nja, imp. i p. p. od to koow.
Knick, ni EY. trema Arekati, škr-
gutati. nicker, nik**, n. glineno
zrno, žpekula.
Knickerbocker, nikbdk*, m. šitelj
New Yorka holandeske loze; njeko
sukno; — s, pl. široka kratke
Mote do koljena sa visokim čara-
Kojekknack, niknšk“, 1. igročka, iri
ca. Knicknackatory, alae, .
m trgovina ili sbirka igrački &
Knife najf, u. nož; boded; — blade,
sais gel eee,
Knighi fm. vilesi
ka {the blade, nebojša,
hvališa ; — of the
lopov; —
of the road, ; — of the
hire, sastupnik grofije ;
: i the shears fener thimble)
— errant, viles skitad (pu-
rota): ; — heads, apodlols,
koje se usadi čunac (na
* marabal, dvorski maršal;
—. Tv. t učiniti vitezom.
Knighthoed, najt'hud, n. časti služba
viteška, viteštvo. ,
Knightliness, najti*nes, n. vićečivo.
Knightly, najtl', a. viteški,
Kuit, nit, v. t plati; svesati, sasta-
; spojiti, zglobiti; to — the brows,
namršiki se, namrgoditi s; to —
fr bene with, prijatelji esto
friendship wi we;
San, uzeli se mee, i wi
i. plesti ;spojići se. work, pletenje.
Knitter, nit’, n. koji plete, pletilja;
Deia stroj.
KNI
Knitting, nit*ng, spoje
RS needle ola igla; — yarn,
Knittle, it 1, usica, kojom se vreća
Kah cob 2. pace, i kite (na
kapi); čeor, korga; , jabuka
(na štopu); moli brežuljak. Knob-
Ih aeb kje depou, pen
Knoll, noi, v. SS njorki
oglasteati (mrtvaca,
wie, fvečane) “ronjenja
Knoll ndl, m. okrugli brežuljak, gla-
Kaop. nčp, n. kvrga; popi a
Knot, nčt, n. usao; šeput, zamka,
naramnik, opoleta; koljenceu biljke);
pupoljak, ošee; čvor, kerga ; zavojita
ri, splet; — s (garden — 8) za-
lijeka; usao na usici bjego-
Pod (madi morsku milju); pole-
legola, vn dra,
gomila; klupko,
i
455
KNO
smotak; ranning —, samka, šeput;
to involve in —, saplesti. — berry,
niska malina; — grass, troskot; —
work, zavojiti, Peta ures.
Knot, ndt, v.
“a
Knotless, nčtis, 2. bos koljenaca; bez
usala, čvorova; bes zapreka, ber po-
Knottiness, ndtnes, n. čvoravost; za-
‘mrienost, zaplet, poteškoća:
Knotty, not", A. dvorae, tvorovit, vr-
žnovit ; tord, tešak, zamršen, sapleten.
Knont, ‘aut, nut, n. knuta, bič. —,
t. knutom biji.
Kom nd, v. t (imp. knew, p. Dp.
mown) snati; posnavati; uposnati;
i; raslikovati; to
— by heart, snafi na pamet; "for
aught I —, što ja znam; I will
let you —, javit ću vom; to make
known, javiti, oglasiti; to — an; one
by sight, posnavači koga 3
come to —, dosnati; to — one-
self, posnavati ss, Pr
all, evesnalica; — nothing, nesna-
lica.
Knowable, no*bl, a. koji ii Ho se
moše mati, upesnati, doznati, ras-
posnati.
Kaower, no, n. snalac, poznavalac.
Knowing, nč“ng, n. snenje, posne-
vanje; there is no —, ne sna se,
ne mois se mati; vot worth —,
nije da 08 sna. —, a. koji
zna, vješt, vičan, iskusan; rashorit,
een: svijestan; lukav.
Vv.
boritos
Knowledge, mčivdž, n. snanje, po-
znanje; (| ractical ) iakusto0; sna
nost,
KNY
Knows, non, p. p. od to know.
Knub, nb, n. kvrga, čvor; — s, svi-
lene otrebine,
Knuckle 3 nOk’l, 0. glešan; čukalj, pie
kalj (od teleta); aglob. — ed,
ae šli E
udarati, tući gležnjima; dotadi glež-
njem. —, v. i. podvrći se, popustiti.
Kaur, nd", Knarl, nd'l, n. kvrga, grba.
Konriod, i no'ld, Kourry, nor", Knurly,
n0"l*, a. kvrgav, čvorav, grbav.
Kob, bb, ” Koba, kod’, a. ke (vrata
Kobold ter "bčld, m. zao duh u slici
Konak kd'r'n, kerau’, n. koran,
Kral, krš), n. jušnoofričko slo,
Kraken, kri'kn; krčkih n. njeka ba-
anoslovna ogromna morska smija.
Kreese, kris, n. malajski bodež.
, kjačm'e, n. kumis, od kobiljeg
mlijeka pracijeno opojno piće.
Kyanize, kaj*najz, v. t. kanizovat,
njekoj anblimatovo}
protiv gnjilore,
Kyrie, kir eleison,
‘isin, gospode, pomiluj;
iL.
1, el, m. slovo 1; L. pokradeno mjesto:
Lady, Lord; Lu ber; London.
L. mjesto libra. funta, pound (novca).
La, 1a, interj, vidi! gledaj! zaista!
Labarum, 1b‘s*m, n. zastava Kon-
atantinova sa znakom križa ; crkvena
sastava.
Labefactation, Jab‘fakté’s*n, Labe-
faction, 1AbfAK's'n, n. alabljenje,
opadanje, propadanje.
Label, tebi. a. obješena cedulja, do-
datak, komadić papira i 4. d, na
kojima je pečat koje isprave; do-
datak oporuci; prilijepljen adresa,
gedulja + natpisom; vodoravna gre-
dica u grbu; vijenac nad gotskim
prozorom. —, v. t. prilijepiti ili
njeni na ito cedulju a natpisom
ili adresom.
Labial, I&b"l, a. neni, sneni.
456
LAC
Labiate, — ated, I'b'čt, — čttd, a.
umat; umast.
Labiodental, Ičb“den'&l, a. koji se
vara umama i zubima (f. i 0.)
Laboratory, Jab'rtor, lab*tor, n.
Pr ; tvornica
ia rabotan, mark
težak. — ness, n
ljivost, neumornost; tegota, trud.
Labour, Labor, eb", n. rad, rabol
djelo; trud, muka; bolovi;
faa —, ija; to be in —, tru-
a, —, vi
Pabolali truditi se, mučiti bera
pinjati rezati
fps, bolovati (ander); posrdati (0
brodu); boriti ae; (with child) ou
diti se, poradati se; to — under
bad health, bolovati; to — with
mighty projects, snovati što veliko,
misliti o velikim osnovama. —, v.
+ raditi, obrađivati; orai, kopati;
Labocouage, 1&b*rdž, a. nadnica.
Tabo(u)red, 1eb*d, a. pomno izrađen ;
ukočen, usiljen (0 stilu).
Labo(u)rer, labor, n. radnik, rabot-
nik, poslenik; težak, orač.
Labo(u)riog, 1é’b'r'ng, u. je, na-
prezanje; — beast, leretna, lovarna
marva; — breath, teško disanje; —
day, radni, težatni dan; — maa,
radnik,
Labo(a)rless, léb"les, a. bez muke, des
napora.
Laburnum, 1*bo"n'm, a tila, žučica
(biljka).
Labyrinth, lib"rinth, n. labirint; za-
let, zbrka.
Lac, Ik, n. lak. pokost; lak, sto tisuća
(osobito rupija).
Lace, lés, B. orvea, usisa, gajtan;
trak, tračić; oputa; resa, rojta;
Čipka; mreža, zamka, =, v.t. stege
nuti, u riječati uzicom itt
tegnuli, ispi
opulom; potkititi, opšiti, obrubiti
Lac
ili resama;
Sei, ma oba nt Tapiri
balanti; au, čipkar.
Lacerable, ‘wer &. što se dade
raskinuti.
Lacerate, lis*rčt, v. t. razderati, ras-
kinuti, —, isret, a. razderan.
Yaceration, We'res*n, nm. deranje;
Lacerta, Iso", 0. gušter.
Laches, 184%, nemor, nehajstso.
Lachrymable, ra a. tušan.
Lachrymal, išk'mtl, a. nami; —
dacts, euovedi; — gland, susna
'žljezdica.
Lachrymary, likota'e & oezan, pen
— vessel, Lachrymatory,
rimi, m. osudić za suze (u
rimskim grobovima)
mation, lakr*mé’s°n, n. suzenje,
Aachrymose, lak'romčs, a. susan, pla-
fan.
Laciniate, — ated, 154in"*et, I'sin'*et*d,
A. isreskan ; opšiven resama,
Lack, lak, v. 't ne imati; trpjeti osku-
dicu, nestašicu nječesa; trebati ; že-
Yet. —, y. i. slopatiti; — ing but
a littl skoro. 5
* _ sjaja, mutan
askadaitical, Wk*de'2*k'l, a. žalostan,
9, teajan, sjelanj suviše osjetljiv;
Idker, Išk*", n. nemalac.
Iackey, Lacquey, ak", n. sluga.
e Naga t. doii oolušiti, vosluživoi, bit
Lacoste, Pkonk(l), a
kratuk,
adv.) lakonski.
Laconism, lšk*nizm, Laconicism, 1*-
kčono*sizm, m. lakonska kratkoća,
Lacquer, lak’, n. lak, pokost. —, T.
t. pokostiti, i.
i,
ally,
457
LAD
Lactate, Išk'tčt, p. misjecno-kisela vol.
lactation, kta't'n, n. dojenje.
m lskti, (Lactean, Iškttsa)a.
fan, —, 0. mljoćovod.
Hacteoas, Inks, ‘a, mliječan, mije-
Lavtesdonce, Pktes*ns, n. mliječna
osobin
mlije
Tact, lei, a. mlijšan; — acid,
mliječna
pu pat a. Ho vodi
ijeko, daje mlijeko, ima mlijeka.
— duct, mlječovod.
Lacuna, 1*kja'n?, n. izdubak; praznina.
Lacanal, jata, 2. krnj. dupljikast,
Lacunar, I*kja’n, m. drvom obložen
strop # izdupcima.
Lacanose, — nous, kjaćnčs, — n‘s,
ui kran jamast.
momak, mladić.
Tadaentudten ljestoe;škala, tjeniica
— step, prečaga,
Dade, Ičd, v. t. krcafi, tovariti, na-
krcati; it) isko
OPA opsade. 18's pF
od to lade; nakrean,
Lading, ld*ng, m. kreanje; tovar,
voz; bill of —, tovarni list.
Ladkin, I&d'kta, n. dječak.
Ladle, 18'd'l, n. velika šlica, kutlača,
varjača; paljak; sidareka lopatica,
mistrija; kašika na vodenom kolu.
—, ¥. t orpats šlicom, kutlačom —
— board, katika na vodenom kolu.
Lady, 18d*, n. gospođa; gospodarica ;
‘plomenila ila gospođa; žena, supruga;
my —, milostiva gospođa; young —,
; our —, majka bošja,
friend, prijateljica; — author, ko
sateljica; — bird (bug, cow,
boija ovčica; — ay. Blagovijest; —
help, i — love,
ljubesnica;
— patroness, rovi-
s-fin vient, ee
— mantle,
ika); —'s-anddle, žensko
eal, kuka, koštrika.
LaDy.
Ladylike, lé‘d*lajk, a. što ae pristoji
‘ecbraienj, Puri goopods fa, nje
Ladyship, 14
“odlične gospođe,
tragljiv; dockan,
life, zadnji dio, kraj Hoola; too —
prekasno; to be — of, biti mlađi
>, m. okli
jevanje,
Lagoon, gun Ta Tagene, Mgjan’, m
laguna.
Laic, lek, a. (— al) svjetovan. —
enjetoonjak,
Laid, led, imp. i p. p. od to ly.
Lain, ten P. P- o lie.
ir, 1€', m. ležaj, (svjerinja)
rd, ted, no wlastelin (u Škotskoj)
Laity, 18%, n. svjetovnjaci.
i 1) Lama (životinja).
Lamantin, I*man't*n, n. morska kra-
va (vrsta morža)
Lamb, lim, n. janje; janjčevina. —
s'-lettuce, matowlac (biljka); —'s-
iš trpulac. --, v. tii. ja-
mjiti, janjiti se.
Lambent, lim’b‘at, a koji lige. pa-
luca, bukti (o plamenu).
Lambkim, lim’k’n, 0. janješe.
Lamblike. lim'lajk, a. kao janje Blog,
Lame, lém, a. (— ly, adv.) apes
; nepotpun, nesavršen 5
go o bramati. vt. obraniti,
koči
Lamel, lim’, Lamella, Imei”, n.
tanka pločica, listić, ljuska. Lamel-
lar, lim"ir, a. (— ly, adv.) poput
tankih pločica, Ustast. Lamellate,
458
LAN
— ated, lim‘let, —
ima tanke pločice; listast, ljuskast.
Lameness,; 1ém’a*s,n. hromoda ; slabost.
Lament, I*mont', v. i. i €. jadikovati,
žaliti, tušiti se, gplakivati. —, a
Lamentable. ‘aml, a. (— bly.
adv.) jadan, tužan, bijedan ; plačan,
Lamentation, lim'ntg'i'n, n. jedito-
wanje, tušenja.
Lamonter, men't"*, 0. onaj koji ja-
Latin Mma, m. pločica, listić,
ljuska; sloj, i
Laminable, "n°bl, a. što ee dade
či ženini ras nat bas
sena — -
minated, lim"nčt*d, a. što se sastoji
od listića, listast.
i lam*nčtšta, 0. tanjenje,
"| eae oo
, m ;
iP» lamp. bea ee, acjetil;l
Lampas, limp's, 1. žabica (otok na
nepcu od konja i t. d.)
Lanpion, lam'pjčn, u. 2) like (oso
bilo od papira).
Lampoon, Impan’, n,
ra a
napadati jivim pisanjem.
Lampooner, Peper, nm. pisac pod-
‘Lamprey, lim'pr*, lapa eel, ae -
pi, Lampern, Išr'p'
lica,
Lanato, — ated, lenet, — ated, a.
vunat,
Lance, lane, n. koplje; kopljanik; —
corporal, potkapral, —, v. t. bosti,
probosti.
anela aa Lanceolate, —
lan’ — ated, a kopljast.
Lancer, ime tabani
vrsta Die,
Lancet, 1au's*t, n. lanceta, nošić; (—
window) uski prozor ea šiljastim
lukom.
—_.p.
LAN 4
Lanch, Launch, lind, ldoč, land, v. t.
baciti, Mitt, turiti ; puačići, spustiti,
porinuti (nia vodu, u more). —,Y.
L oputiti se; odletjeti; vpustiči se;
se, zastraniti; baciti se; to
setjet. spuštanje,
(Broda); barkater falupa’
Land, lind, m. zemlja, kraj, kipno;
air wind,
; — worker, težak.
L. vrsta kočije.
Landed, Išnd*d, a. koji ima, poje
duje semljišta; Ho 16 sastoji od ze-
Gita; — interest, zanimanje sa
zemljišta, zemljišni posjed, semijo-
tad, In’
59 LAN
| anne property, grmlja;
Landing, Pag, 1. priajenja; in
istovarivanja; (—
place) pristojalište; pošioslo ma nast
Parade kraji dika ‘projle kraja
a
lik; — painter, Landecapist, slikar
Ldn, land’w*d, adv. prema kra-
1 ae la, ama pt
X ca,
(međa Evicom); deostruki gin
Lanes, lbo'gwedt, o. jeni, gone
+» nepristojan
- agen tong učitelj
ged, i'gwtdšd, a. koji ima jesik,
govori jesil je ; koji ye vješt
jeziku ili
Langwet, lan’
očajao; šlo se ne traši, ne kupuje
fo robi Tobi) — nese, mlitavost, slabost,
tai, Tan’ shih LA vi imei st
allie
guishin,
rd uk
a lan'gwriment, n. mli-
tromost; čeznja, čama, bol.
Languot, lan'gw™, n, mlohavost, sla-
Bost, mlitavo; iznemoglost, klonu-
lost; čama, poniitenost; čeznja, Lan
orous, Ikn’gu'r’s, a. mlitavo, mlo-
; dosadan; pe čezne.
Laniard, Lanyard, lan’j“d, n. priteg
(od pité, koji drže sa strane jarbole).
Laniary, 1@n%r*, n. očnjak (sub).
Lanigerous, Inidi'%r?a, a. vunat.
Lank, Mok, a. (— ly, adv.) tanak,
vitak, suh, mršav; gladak (0 kosi),
— ness, n. tankoća, mršavost,
-Lanky, ISn'k', a. tanak, mršou.
Lanner, Mn, u. lunja, mičar,
LAN
Lansquenet, {Astekact, n. najamnik
(vrata u sred. vijeku).
Lantera, lin on m rvjetljka, > fenjer
lampa; svje
tornjić na gradana. ==
ed), opao u licu.
anaginous, Fojtdatn's, a. matjor,
nefneed | ew
tap tp, n . skut, krilo; — of the
eur, jagodica, priuhak (resa od uha).
— ‘eared, klempav; — fal, kolško
atane u krilo; — sided, nagnut na |
stranu; — stone, cipelarski kamen;
_— Work, isprepletena radnja. —,
v. t. obaviti, zaviti; preko nječega
zavrnuti, suvratiti; lizati,
udarati (0 valovima).
obavit, položen (preko nječega); vi-
ajeti preko mječega; zakvaćati jedno
0 drugoga.
apel lap"i, n. suoratak (u hališni).
Vapidary, lip"dtr, a.
drayiliar; koši se razumije u dra:
gom ili rezanom kamenju. —, a. šlo
te tiče dragog ili rezanog kamenja;
— style, krepak, zbijen, jedar slog.
Lapidate, laprdet,_v, t. kamenovati.
Tap idation, lap'de’i'n, n, kameno-
us, Išpid"čs, a. kamenit, ka-
Lapi
menast.
Tapidescence, Jap*des*ns, m. okame-
kamina.
Lapidife, om dif*k, a.
Mo pretvara u
kamen. nadidifentioo, li Išp*d*Pkaštn,
2, okamenjenje, exer u kamen.
rati u kamen,
Lapidish lip*distn- ron?
dragom ili vezanom kamenji
Lapad sD. kamen} — lazuli, Wz'ju-
laj, laconac, lasur (kamen).
Lapper, lap, n. koji liže; koji obavija.
Lappet,
Lapse, lps, n. tok, tijek, pad; tečaj,
prolaže ),
propadanje; grijeh, jeni
—, 1 i. teći, padati; boat pro
460
i Larboard, la”!
- LAR
lasiti; pripasti, oći; propasti; pasti
u grijeh, u Bludnju.
Lapwing, lip'wing, n. vivak (ptica).
rd, n. lijeva strandroda.
Larcenous, la"'s*nšs, a. tatski.
Larceny, la"s*n*, n. Ladina, krađa.
Larch, 18, n. 69, ariš.
Lard, la'd, n. slanina; svinjska mast.
v. t. proizbadati, i (na
čička našpikati) slaninom ; nukititi ;
zamasliti; ulovi. — ing pin, igla
sa nadijevanje.
Larder, la'd"", n. smočnica, spremnica
za jestvine.
Lardon, la"dšn, n. komadić slanine.
Lardy, la"d*, a. mastan kao slanina.
Large, Jardiy a. (— ly, adv.) velik,
krupan; širok, prostran; obilan,
iedašan; plemenit; slobodan; at —,
na daleko, na veliko, opširno, ! van,
na polju, slobodno, potanko, u opće;
to talk at —, govoriti koješta, dugo
i široko; to go at —, ići slobodno,
van u svijet, bili svoj gospodar
gentleman at —, a
da radi e. world at —
nav woo toi tuđinstvo; to be left at
biti
ness velikodudje.
Largen, la"di'n, v. t.d i. uveličati,
širiti (ee).
Largeness, Ja'di'n*s, n. veličina, krup-
noća, širina, debljina; obilje; op-
sežnosl.
Largess, l4"d2%s, n. darežljivost; dar.
Lark, lak, m. čeva, čevrljuga; šala.
= i zbijati šale. — spur, ko-
kotić (biljka).
Larkish, 14"k*š, Larky, la"k*, a, šaljiv,
veseo.
Larmier, la"m™, n. atrijeha.
Larrikin, lar*kin, a. bučan.
Larom, lir*m, n. buka, wehuna; svo-
mnjenje na larmu; ura Budilica.
Larva, lav’, n. (pl. Jarvae, 13"vi)
ličinka; sablast, duh, Larval, wr,
LAR
a. kao ličinka, šo se tiče ličinke.
Larvate, — ated, la"wst, —
A sakrabuijon, skriva
Laryngeal, — ea, private,
di grleni, u
sarge Trnaiafi Caja m. grlica, ue
grla.
Laryor, lar*nks, 0. grklj
Ladan. Bakar m. PE rk Pe,
Lascivious, Beiv’s, a. (— ly, sav.)
puten, bluđan. pošudan. - - ness, n
putenost, bludnost, pohota.
Laserwort, lé's*w0't, n. gladaš (biljka).
Lash, ta, a. jola (na biču); bič;
(eye “) trepa ; t redi
eye — vica. Ka
culi, šibati, biti ; (užetom) tordo ve-
Bri pritorditi; (ap) bacati u vis.
. i. puckarati, rati; uda-
(ney poda te (počini pti
i ni se (opačini);
(g Lasher, Išš*", n. dibalac.
Lassitude, lis*tjad, n. umor, mloha-
Lane, lis'6, n. zamka, koja seb se baca.
—, ¥. t, hvatati Lacojuć zamku.
Last, last, zadnji, poslijednji; 5 prof,
predainji; skrajuji; najgori; the
i ttt ‘one, predsadnj, - night,
sinoć, prošlu nod; to the — degree,
"u ine Eton stupnju; of the — im-
portaace, najveće vašnoeti. —, 0,
kre) konac; st (the) last, napokon;
e -, kraja. —, adv, naj-
nedavno.
—_ni tujati, držati 6; dostajati ;
mositi.
—, m. kalup (u Postolara); t to pat
-apon, (set on) the —,
—, m. teret, voz “reas
gruž (balast). Lastage, las't'dt,
teret; gruž; brodarina;
teret.
Lasting, list'ng, n. trajanje; trajai-
nost; vrsta vunene robe. —, & (—
481
LAT
ly, adv.) trajašan, trojan, durašen,
Kel
ness, u. trajanje.
, laste, adv. napokon; nedavno.
KS u. kveka (na vraćima).
koakom zatvorili. — key,
jedro (na trokut,
patenega 1a't*ns*, n. skrovitost, pota;
Latent, Ič'tšnt, a. (— ly, sled coh ae,
sakriven.
Later, Tet, eng od late, a. i adv.
kasniji, kasnije.
Lateral, latte, a pobočni, postra
viči sa strano; ly, Feri ».
je; pobočke.
Lateran, latrii“s, a. kao opeka,
Latest, * eet lets super. od late, a š
be najkasniji, posljednji; nojno-
ta, ath, n, letva, šioka. —, v. t
Lathe, dh. a tokara ; drdila, ogloblje.
Lather, lidh™, n. sap ao jena,
—, ¥. & di. sapunati, sapuniti a6.
Lathing, la'th*ng, n. šiočenje.
Lathy, la’th*, a. kao letva, dug i tanak.
Latin, lit", a latinski; — church,
rimokatolička crkva. —, 0. labinakš
jezik,
Lštinism, banana. , m. latinicam, 0s0-
dina latina:
Latinist rekao n. posnavalac la-
Latini ines m. latinski jezik;
čist latinski slog.
Latinize, Iat'najs, v. t. i i. polatiniti
(te)
Latch, letci, a. podocan, potasan.
atta Pet paper oat
fatitude, 1atvtjud, n. širina; opeeg;
vibe, d
LAT
Tatitadinal, Jatttja'd*nč), a. što se tiče
(geogr.) Firine.
ooo Jatstjad"ne“e*n, u. alo-
‘beden, slobodoumam —, n. slobo-
donmnjak. — ism, 0. slobodno mi-
a slobodovnilje
neskadinoma latetja’d'n’s, a. dirok,
prostran, opširan.
Latrine, ltrin’, n. zahod.
latin, lat'n n žula mjd; lim. —,
mjeden.
Later, lat, a. (comp. od late) ka-
sniji; potonji;
neda:
noviji. — ly, ady.
napokon.
: a; (— blind)
—, ¥. t gradili, metnuti re-
šetku.
Laud, Ibd, m. pohvala, hvaljenje ; sla-
v. t koaliti, slaviti.
Landsble, 1461, a. (— bly, adv.)
dostojan hole, pohvalan; sdrav.
Jandanum, li‘d*n'm, n. tinktura od
opija.
Laudative, Wain, Lacdatory, lid
ra pohval: —.
Laugh, laf, v. i, omijaći oe smiješi
se; podemijevati se, poemjchioati ee
(kome, čemu); veseliti se; to — ont-
m. amijanje, smijeh; podrugivanje;
to have a — at, smijati se, pod-
amijevati se (kome, čemu),
Laughable, la‘Pbl, a. smiješan.
Laugher, lat, m. amijač.
Laughing, la u. smijanje; —
sok radna ralja soi
Laughter, Iaft", n. smijeh.
Launch, linč, vidi Lanch
Launder, lin'ds", 0, korito (za ispi-
ranje ruda)
Laondress, lan'dres, lan dts, u. pra-
Ya, perilja,
Laundry. landr', limdr', n. perilo;
pranje.
462
Law"
Lauerate, lira, & ovjenčan lovori-
kom; dooraki)
pjemik.
>, ovjenčani
2, ret, oojenčati looo-
rad vijencem. rodino lira.
vjenčanje lovorom ;
Lawl, TETI Toe, o lover lovorika
(crowa of —) lovorov vijenac; sla-
— led. a. ovjenčan, nareden lo-
vorom,
Lava, lav, n. lava
Lavation, Pućš*u. n. pranje.
Lavatory, ae a koji pere ale
a. perilo; soba ili sprava
za pranje, tekućina za močenje ili
ispiranje (boleznika)
Lave, lév, v. L 11. prati, upirali,
kupali, močiti (se), wcrpsti
Lavender, liv*ad",'n despik (mwri-
sava biljka)
Laver, Ič'v"', 0, unuvaonsca.
Lavish, lav*s, a. ranpan. rastrodan,
raskolan; podatljiv, izdašan, slobo-
dam. —, VL rasipati, biti izdatan
— er, Dorasipac — ness, Dora.
1 ripnosi
Law, 14, o
znanost; sudden postupak,
pravilo, civil — građansko pravo,
common (unwritten) —. obicejno
pravo; statute —. piano pravo;
at —, sudbem; to be at —, vodata
parnicu; to go to —, započeli par
nicu, tužiti; to follow the —, učita
pravo; to bare the — on (of), vo-
zakon, pravo, prazna
diti pornicu; lay down the —, tu-
omačiti žakon, iti; good in —,
valjan po zakonu; brother 11 —,
šurjak, Toašenac, svak, dje ze;
sister in avast, saova, jetrva.
daughter io —, maha; son in —,
zet; father in —, tast, evekar; mo-
ther in —, punica,
breaker, prestupnik zakona; —
charges (expenses), eudbem, par-
beni troškovi; — day, dan suda;
—_ giver, (maker) zakonodavac; —
suit, parnica.
Lawfal, fol, a. (— ly, ade.) sakonit,
— ness, sakonitos.
LAW
Lawless, li'I's, a. (— ly, pit) beza-
kon; nezakonit; samovoljan; sloći-
ma tratini.
Lawyer, lijš*, n. pravnik; odojetnik.
La Bike Ai ly, adv.) slab, mio-
ae, , tio; nevesan,
nz neodređen; koji ina pro
Yeo. —, m. proljev, proloč.
Laxative, Išk'sttiv, a. što otvara, čisti.
—, 0. lijek za čišćenje.
Laxity, ak et, a. laboel, malaksalost,
javort; neodredenosh neločnost.
Lay, 18, v. (imp. i p. p. laid, Ičd) t.
metnuti, položiti ;
gaziti (travu i 1, d.); tjerati,
vati (duhove); gasiti (žedu); urediti,
načiniti; izni
of, zgrabiti, uhvatiti; to — siege
to, it for 8. 0.,
koga; to — the cloth,
pros postaviti stol; to — an
indictment, optužiti; to — a wa-
ger, ki se; te > at stake,
‘metunti na kocku; to — plots, ko-
vati urote; to — for an excuse,
izgovarali se čim; to — to heart,
primiti k aren; to — waste, in
ruin, opustošiti, poharati; to —
blame on one, koga koriti; to —
to one's charge, okriviti, potvoriti
koga čim; to — claim to, zalvije-
vati; to — open, oikriti, kazati
to — asleep, nepavati; to — ag:
prigovoriti,
protegnuti, prostrijeli; to — apart
(aside), odločiti, odbaciti, napustiti ;
away, metnuti na stranu, šte:
es o — by, sakranili, čuvati,
odbaciti, osloboditi
slaviti, reslošići tumačiti; to — in
ulošiti, pokupiti, pobrati, pokupo-
vati, prisvojiti; to — low, oboriti,
okriviti; to — along, |
to — on, metnuti na, uložili, dati
. brod to — the fault on a. 0,
na koga; to — a
command on 8. 0., naloziti, a
vjediti kome ito; to — a tax (du:
ty) on s t. udariti pores na Ko;
to — a favour ons. 0., učiniti kome
ljubav; to — it on, dati se živo na
posao, nješto preko mjere, svom si-
lom raditi; to — it on thick, pre-
Gerivati; to — on blows, biti, u-
darati; to — out, trošili, izdali,
upotrebiti (on), uložiti, izlošiti, na-
peti (sve sile); to — oneseli out,
truditi se, (for) žrtvovati se; to —
out a road, načiniši put; to — out
a garden, nasaditi vrt; to — over,
odložiti; to — to, pripisati, prigo-
sat čim,
ugar
ugariti (zemlju); land laid up, u-
garnica; to — any one up, zatvo-
Titi, učiniti bolemim, nevolji A to
be laid up, bolovati, ležali od koje
—, ¥. i nowiti, mijeti (jaja); ulo-
Hi (novac); emjerali na njeito; to
— about, udarati oko sebe, truditi
se, nastojali oko česa; to — by.
okrenuti se, držati brod na vjetar;
to — for, vrebati, truditi se oko
česa, hvatati koga; to — out, kaniti,
amjerati, truditi se,
položaj, pravac, smjer; red;
; opklada; ulošak;
dobitak; at a good —, uz povoljnu
cijenu; poduseće, posao.
Lay, 1, n. pjesma.
Lay, 18, a. ovjetovni; neuk, koji ni
stručan; — man, m, pojlovnjak;
figure (— man), lutke
Laydays, ledéz, n, pl. "dani zastaje,
LEA
Hiv, m. ostavljač; Bjegunac.
‘Bearing, Tiv'ng, n. ostavljanje; — 8,
pl. ostatak, ine.
Lather lee, n. Bludnik, raskalašan
čovjek. —, v. i Bluditi, bludu,
rasuzdano živjeti
i
Lecherous, let’r's, a. (Iv, ady.) b/u-
dan, puten, pokotan ; raskalašan. —
mese. Lechery, leé“r’, n. hludnost,
razbluda, blud.
Lectern, lektt*n, n štivo:
Lection, lek'š"n, a. čitanje; štivo, yla-
va (biblije); inačica (drugi ohlik).
Lector, lek’t*, n. čitalac.
Lecture, lek'č““, n. čitanje, predava.
propovijed; uxor; to deliver
(give) a —, predavati. —, 1 i pi
davati, (on) čitati(o). --, ¥ t. uči-
ti, poučuvati; karati.
Uecturer, lekt'r*, a. predavač, ee
fesor; duhovni pomoćnik
Led, led, imp + pop od to lead,
captain, wlizica; — horse, povodnik
(konji.
Ledge, ledž. m. rub, tray, što strši.
viri korniš; polica: red badora,
što iz vode vire, greben. kuk u
strme stijene; tavan, slon — went,
m. bogina (u igrade)
Ledger, ledž*", n. glavna kujiga [u
trgovaca) ; ploča (nad grobom), prag,
prijevornica.
Lee, li, n. zavjetrina, zatlon od vjetra,
(— side) od vjetra zaklonita strana,
strana pod vjetrom, tu be unde
the — of (the shore ili land bu
hou zaklonn od vjetra
j to come by the —
Jedred dobrim vjetrom snamm. iskr-
to go ito come off) by the
sgubili vjetar, promafiti svoj
— board, vrsta krmila, što +
metne lađi pod vjetar, da se oslali
zastranjivanje; — gage, zgodniji
poloia) lađe pod vjetrom, veća udu
ljenost od točke a koje vjetar puše.
— shore, obala, što je pod vjetrom
lađe sto je prema vjetru, tv
466
plima, Ho struji praocem vjetra ;
ward, što je pod vjetrom, u zavje.
tring; -— way, woal, zastranjenje,
udaljenje od pravca,
Lee. Ii, običniji pl. lees, talog
Leech, lig, no bedro jedra: liječnik;
pijavica. —, v. t. liječiti; metnuti
vi crait, liječništvo
pijavice.
Leefang, li'fling. n. željena čipka,
po kojoj se omiče zateg zadnjače ili
letnog jedra,
ik, lik, m. duk; porluk.
Vf, ni prijeki (sa strane) pogled;
bjebavni pogled; ueiljeno, licemjerno
ženje. —, V. i. aa strane, krivo,
po oko. gledati; ljubesno, zaljub-
ljeno, usiljeno yleduti, amiješići se,
namigivati. — ingly, adv lukavo,
zaljubljeno, poprijeko gledajuć.
Leet, lit, no odio: listina kandidata;
sudbeno okružje ; (— day) dan suda,
ročište.
Left, left, imp. « p. p. od to leave,
jeva strana, lijeva ruka; opozicija
—, adv lijevo — hand, — handed:
a. lijen, na lijevo; ljevak, fuvak ;
nespretan, nesrelan, nezgodan. pro-
“tivan; slobun. — handedi
handiness, n. /jevorukoat ;
nost
Lex, leg, n noga : naklon; hut, segno:
krak; hod ; vještina, hitrost; to give
a —, pomoći; to scrape a
spretno se poklo:
bail, pobjeći N
Legacy. leg"s', n. zapis, legat.
Legal, \'gvl, a. (— ly,
po zakonu, pravi
pravovaljan
Legality, lgarets m.
Legalization, ligolajzć:5%n, n. ovjeror
ljenje; sudbena potvrda.
Legalize, litgćlajz, v. t učinit, po-
Slasiti zakonitim, pravovaljanin ;
ovjerovit , sudbeno potvrditi,
nesprete
LEG
Legatee, i
Legatine. leg*tajn, a. poslanički.
Legation, Pga'ščn, n. poslaništeo.
Legator. I*ge't®, n. oporučitelj.
Legend, li'di’nd, ledž"nd, n. legenda,
životi svetaca; bajku, čudnovata, ne-
vjerojatna pripovijest; natpis. (ua
novcu). Legendary, ledi*ndsr',
koji se tiče legende; čudan, bax
slovan, —, u. zbirka legenda ili
votopisa svetaca; pisac legenda,
Leger-line, ledž*laju, n. pomoćna
erta (u glasbi).
m. čara
Legerdemain, ledžid*mči
tanija, opsjena, sljepari,
Legerity, I'džer"t*, n. hitina, brzina.
Legged, legd, a. two —, dooney.
Legging, leg“ng, n. gamada, dokolje-
goa. dugovog.
“bl, a. (> idly, adv.)
ess, Legibility,
Legion, rd, a legi
žina. Legionary, ld2’n'r', a koji
sadržaje legije; mnogobrojan, velik,
n. legionarac (vojnik legije),
Legislate, ledž*slčt, v.
ataviti zakone.
Legislation, ledžtalo's*n. no zakano-
wstvo.
ive, ledžvlet*v, a. zakono.
davni; koji pripapa zakonodavstvu,
zakonski. —, n. zakonodavna vlast,
Legislator, ledž"slčt"", n. zaxonoda-
Jedž*elače",
. 1, skupština,
Legiat, Idite, m. pravnih
m. zakono.
znalac
Legitironey, Jedžit'*m“e*, n. zakonitost.
Legitimate, Irdžit*mčt, v. L progla-
siti zakonitim, pravovalje i
znati dijete kao zakonito
t*met, a. (— ly, adv.) zakoni
valjan; bračni.
LEG
prisnanje zakonitim.
Legitime, ledž“tim, n.
Legitimist, Pdžit*mist, n. regi
pristala zakonite vlasti; (u Fran-
koj) pristaša Burbouaca.
Legless, legii*e, a. bez nogu.
Legume. leg?jnm, 1.
nn,
sačiog, aren,
mer naa;
sovionive, mahunarke.
bl, a (— ably, adv.)
dokolan, slobodun
Leisure, lei", |
i", m. dokolica, slo“
bodno vrijeme henposlica : zgoda:
stoo, po volji, ua fenanu : to be
iti dokolau, biti valjan: —
slakolica — ly, adv. pripadom
u dokol na tenanu.
Leman, lem'*n, n. ljubovnit, ljubornicu.
Lemma, lem", m. pretpostavka.
Lemming, lemng, n. femar (vrata
pareora).
Lemon, lem*n, u. lima Lemonade,
lem*nad, a. emanada.
Lemur, m. makes (vrsta po'n
majmuna); duh, utvara.
Lend, lerd, v. (imp. i p.
uzajmiti, posudih. dati. podinlin,
pružili. — er, m. uzaimač, zajmo-
‘davac. — ing, n. uzaimanje,
Length: Tength: n. duljina; opeeg:
; full (whole) —, naravna
at —. po dalji
potpuno; napokon; fora — of time,
za dulje eremena; in — of time,
# vremenom ; to the — ot, do, ste do:
to a great —, daleko: to goto the
whole — of, ići (izvrdih, wreći! do
kvaja; | csunot go that — with
Jom u fome se ne mogu s tobom sla-
Lengthen, leng'th'n, v. t. produžni,
protegnuti; rastesati; te — ont,
rastegnuti, izvijali, —, 5. 4 pro-
dužiti se, otegnuti se: rasti
Lengthways, length wéz, Leng
length’ wajz, av. po duljim, nz dna.
u (ma) dugrdj.
MIB
Libation, la)ba'ššn. n. proi
u slavu bogova, obilno pijenje
Libel, layb'l. n. pogrdni spie, paskvil,
tužba; kleveta. —, v. k. napisati
dni di porugljivi spis, rugati se,
grditi, klevetati (pismeno)
Lnbelier, lajb'l, u = pirac
spina
Libellous, lajb'la
vanje vina
pogrdnih
a porugljiv, po-
grdan,
Liberal, libel, a (-- ly, adv) slo
hodan, plemenit; slobodnog čovjeka
dostojan : velikodušan. dobodoumun,
liberalan; darežljiv, izdašan, —
parts, slobodne, umne vjeline —,u.
liberalac.
Liberalism, lib“rčham, n. liberalizam,
slobodonmna načela
Liberality, lib*di*tw. m. velikodušje,
slobodoumlje; darežljivost
Naberalize, lub elayz, v. t. učaniti slo
bodonmnim ; osloboditi.
Liberate, libvret, € t. osloboditi, Lr-
beration, lib*re'š*n, n. oslođođenje.
ator, lib“rčt“, 0 osloboditelj
ide, Voie sai 0, autirad slo-
lubertinage lih treoedi, Libe
lib“ m. razuzdanos!, sloho-
_ slobodouman: raskulašan. ramadan,
—, 0, slobodnjak: razuzdan čovjek.
nihon tib*t*, o. sloboda ; sloboština,
povlastica; dopuitenje: drzovito po-
sadonje to be at —, biti slobodan,
i; to take liberties with, vla-
eli se nepristojno prema.
idinons, I*bid"oše, a. (— ly, adv.)
puten, tludan. poindan. — ness, n.
putenost, razbluda
Libra. lay’br5, no vaga (u zodijaku);
funta
Libranan, lajbreti*"a, n. kujižničar
Library, laj'brte", n knjižnica, circu-
lating —, porudna kujišnica.
Librate laybrét, vt uu. dr: iti
u ravnoteži Labration, lajbré's*n, n
kolebanye; vavnoreia. | Libratory,
laj'brštće“, a. koju se njiše, koleba.
_sro
“LIE
Libretto, I*bret’o, n. teket, riječi koje
opere. -
Lice, lajs, pl. od louse. — bane, wdi-
vac (biljka).
nce, License, laj'sćns, n. dopu-
Htenje, dozvola ; povlustica, ovlašćenje:
dopumnica ; sloboda; razuzdanost. —
v. t. dopustiti, ovlastiti; to — a
book. dopustifi Hampanje k
Licensee, laj's*asi, u
zoolu Licenser, laj's%us"", 0 koji daje
rlozvolu.
Licenciate, lajsen'šćet, m. licencijat;
ovlašćenik,
Licentious, lajsen’s*s, a. (—
razuzdan; preslobodan. —
lanost
Lich, lig, m. mrtvac, — gate, orate
, no dišaj
, list, a (— ly, adv.) dopušten,
zakonit. — ness, a. sakonitost
tot
brusiti (radnju)
mei udarac. — et, 0
{= ly, adv.) po-
— ness, 1. po-
Licking. lik“*ng, n. lizanje; Batine
Licorice. lik*ris, n sladić (biljka).
Lictor, lik't*, a liktor.
tad, Vid, m zaklopac, poklopac; očni
boraviti, modi: to — idle, lijeniti
ae; to — low, lešati mrtav, ubijen ;
to — open, biti izvrgnut, na ree
polaganje; to — on hand, imati.
ostati (neprodan); to — upon one's
hand, biti komu na vratu, ne imati
(o robi); time — supon my
ands, vrijeme mi je dugo, to —
hard (heavy), tištati; to — on one's.
head, pripisivati komu i/o; to —
in wait, there lies your
way, ovuda t je put. to — at
stake. biti u opamostt; tu — by,
LIE
lešati, biti Mizu, ua, mirovati; to —
down. leći, mirovati; to — in, biti
u babinama (porođaju); a lying in
woman, porodilja; to — in one's
way, biti komu na putu, biti komu
moguće; to — in a great deal. koga
mnogo stajati; to — in a person,
stajati (što) do koga, biti od volje
čije, znvisjeti od koga; to — off,
držati se daleko od kraja; to— on,
zavisjeti od; to over, ostati, biti
odgođen, to — a bill over, ne pla-
titi dospjeli mjenicu, pustiti, da se
prprojednje: to — to, zaustavili se,
iti okrenut k vjetru, biti usidren
(0 hrodu); to — under, biti
podergnut ; te — under a mistake,
vara se; to — under an obliga
tion, biti dužan, obcezan; jer
an imputation, Lili optužen; to —
under necessity, trebati, morafi; to
— np and down, biti u neredu
— apon (ou), nštati koga, bit
služnosti; it should - on him, on
ts morao; to — with, lešati, xpa-
vali # kim, ticati se koga; it lics
with him, on mora
+B. položaj. — a-bed, spavač
Liet, lif.’a. drag, mio. —, adv. rado.
Liege. lidd. a. vjeran, odan; lenski
koji ili što pripada gospodaru ;
bomage, lična, lenska dužnost; —
lord, Čenski gospodar; — man, vo-
zal. —, D. gospodar; vazal.
Men, lajo, lajča. m. zadržno pravo,
ija
ntery. layšnter*, n. ardobolja.
Lier, lay, m. koji leži
Lieu, lji. 10, m. mjesto; in — of,
mjesto.
Lieuteoancy, leften’*ns*, n. čast po-
ručnička; namjesništvo. Lieutenant,
leften"*ot, q. namjeni ; poručnik.
Life, lajf, m. (pl. li 9) Heol, šiće,
življenje, vijek; šitak ; živost; to ha-
. živjeti; to come to
ae; to come to — again, opet
jeti; to recall to —, opet oživiti;
wot execution, ovrui rok; at my
time of —, sa mojega vijeka; for
from the —, slikati po naravi; —
boat, čamac za spusaranje;
neb
— insurance, osiguravanje šivota ;
— like, kao živ; — long, došivotan ;
— rent, doživotna renta; — size,
naraenu veličina. — string,
vota; — time, (čovječji
weary, sit života.
Lifeless, lajfl*s, a. (— ly, adv.) bes
živola, mrtav; mlitav, — ness, n.
mrtvot; mlitavoat,
lift, lift vt. diati, dignuti: podig-
(at). —, n. dizanje, podizanje, po-
dignuće, promaknuće; teret; napor ;
prilika (za vožuju i 1. d.); sprava
za dizanje; krađa; to give a —,
dignuli; to give any one a —,
moći kome, uzeti koga na kola; a
-,zaludan napor; to be al
dead—, biti u nevolji, u neprilici;
na jedan mah. — 5, pl.
što vežu rtove visalu
Lifter, lift", n. koji ili što diže, po-
diže, dizalo, sprava za dizanje.
Lifting, liftng, n dizanje; sprava
za dizanje; pomoć; — jack, vilao.
Ligament, ligčment, n. veza ; tetiva,
suhožila.
Ligamental, ligšmen'il, Ligamentons,
lig’men’t's, n, poput veze; žilav.
Ligation, lajg€'š*n, n, sveza, vezanje.
Ligature, lig"ču", n. vezanje, podve-
zivanje; veza, podveza; zavoj.
Light, lajt, a. evijetlo, svjetlost; dan;
svijeća; oganj; žigica ; prozor; zna
nje, prosvjeta; to come to —.
na vidjelo; to bring to —, iznij
na svijet; to stand in any one's
—, biti kome na putu; to throw —
povvije
i reeks svitati; to — up, za
svijetliti se.
Light, lajt, a. (— ly, adv.) lak; ta-
nak; , bre, hitar; veseo; po-
vršan, lakouman, nestalan; malen,
neznatan; sluh; — of foot, brzonog;
— of belief, lakovjeran ; to set —
of, ne mariti za što,
prezirati ilo; — armed, lako oru:
i lavac; —
fingered, kradljiv, — foot (footed,
heeled), breoneg, — headed.
besbriian, nestadan, — beneman;
headedness, dezbriznost, bezumnost;
horse, laki konjanici; — legged,
hitar, brzonog, — minded, lako
uman; — winged, lakokril.
(op, upon), ereeti, sukobiti, naići,
snaći; spustili se, pasti; —, vw. t.
dignuti, dizati (side >, jedro)
Lighten, laytn, vi i, ovija
|, sjati, obasjati; vedrilti
+ vt. lakšati, olakiati; ie
pi
bred ils barka 20 islovarivonje, bari
Ligntenge, lajtredi, n. iskrcavanje
u barkaču; plaća sa iskrcavanje.
Lightful, lajt'fal a svijetao, jasan.
Lightless, lajtla, a. bez svijella, ta-
man.
Lightness, lajt'n'a, n. lakođa, lakost;
briina, hitrina; nestalnost, lako-
umnost.
Lightning, lajt'n*ng, n. munja, Blije-
sijevak; — bug, svituc, svjet
‘munjovod ; sheet —,
sijevanje, sijavica.
Lights, laje, n. pluća (živinska),
LIK
ighteome, lajtte*m, a. (— ly, adv.)
svijetao, jasan, vedar ; weseo. — Desa,
njenje. Lignify, ligra*faj, vt. ii
drveniti (eej,
Lignum, lig’a’m,
gvajak
tigate, js, no jezičac (u trave,
cvijeta,
Like, “te a. jednak; sličan, nalit
drvo; — vitae,
po sve} prilici ua 5
he was — te be killed, malo da
nije bio ubijen, you are not — to
see me any more, jedva da ćeš me
već kada vidjeti; we sre — to have
war, po svoj prilici bit će rata, 1
had — to have lost my life, malo
da nuam ante život —, m. onaj
tats, taj isti; the —, tako što; he
has not bis —, nema mu para. —
adv uto, isto tuko, poput, kao ito,
like (to) me, kao ja, he lives —
himself, šivi kao što mu dolikuje ;
as — enough it will, kao Ho će
po soe) pric biti; such —, tako
što; nothing —, nipošto.
Like, lajk, v. t. militi se, dopadati se;
račiti ta ljubiti, odobravati; how do
you — it, kuko cam se sviđa. —,
v 1. hotjeti, bith voljan, biti rad; t
to dance, rado plešem; if you
—, ako izvolite; a8 you —, kako
vam je volja. —, m, Ko se komu
dopada, naklonost, simpatija.
Likelihood, lajk'*hud, n, prilika, iz-
gled, vjerojatnost; in all —, po
lajk'išnes, m. vjerojatnost ;
prijatnost.
Likely, oja a a, gerojatan,
loban, kadar; prijatan, ugodan;
Pi not — to go, teško da će ići;
— to rain, po svoj prilici će
"hn, v. t. ieporedili, srev-
LIK
“Likeness, la} lajkra“: , De jednako, liže
'wajz, “adv. isto tako,
također.
Liking, laj’k*og,
bev, naklonost
ma probu, sa 1 have a-
fer CD osi Briši good —
—, 2 lju.
Lit, Ka m. jor
-govan,
Lillaceous, lets, a koji pripada
Uiljanim:
Liliputian, ii Ha, a, orlo malen.
Lilt, lilt, v. i. vesele
igravati ;
_amica,
veska; quick —, živo apne
cked, ugašeno vapno; —
vapnenica; — burner, vapnar
pit, kreče vapnara ;
vapnenac; rod (twig). Ge
prulić namazan ljepkom
stone,
vapno za bijeljenje, v. bijeliti.
v. t. namazati ljepkom, uhvašiti
vapnom dubriti,
—, m. (— tree) lipa.
—, 0. Žimun;
Limit, Jim,
ograničiti
visine limb], a. koji se može
ograničiti.
Limitarian, lim‘te'rtn, a. koji ogra-
Li , dimi, a. pogranični; o-
grama.
Limitation, lim*t2'éa, p. ogranitioa-
nje; omeđenod; određeno vrijeme.
Limited, lim'd, a. (- ly, adv.) o-
graničen; + ograničenim jamatvom,
473
LIN
Limitless, lim"*tles, a. neograničen,
bes međa.
Limmer, Him’, n. mjetovite rase, me-
les, polutan.
Lim, lim, n. slikati, risati. Limner,
lim‘a*, n.
Limp, lim , &. (— Hy, adv.) slab, alj-
kav >, v.1. hramati, šepati.
— 2 hramanje.
uža hromac.
impet, lim’p%, n. priljepak.
Limpid, limptd, a. bisar, jasan. —
ness, Limpidity, I*mpid“t, n. di-
strina, jasnoća.
Limy, Iai 'm*, m. ljepljiv; vapnen, kre-
Linehpia, linčpin, n. klinac od 0e0-
vine.
Linden, lin'd'n,
Line, laja. n,
pravac; nacrt; r'dak; pruga
stoo, koljeno, način ; struka;
pac, uzica; ekvator, podnevnik; — 8,
granice; in all — of order, w
propisanom redu; by —, po šici,
po koncu; fishing —, povras, ka-
nap i lan ; (railway -) željemnička
te
‘nopuniti (novcem itd); gojiti.
inga, lin'j*dš, n. porijeklo, pleme,
Lineal, Jlin'jfl, a. u pravoj lin
j ke
Lineation, lin*a'ša, n. nacrt, potes.
ina, a lanen, prten, platnen,
m. platno ; rublje ; — cloth:
platno; — draper (merchant) plat,
nar ;*— drapery, trgovina platna i
li Pe
LIN
rublja; — press, ormar za rublje;
— Weaver, tkalac
Liner, lao“, n. redoviti parobrod ;
risar, crtar; postava.
Ling, ling, n. ‘ernowstac (riba); vrijea,
vriština.
ijevati ;
čekati; čeznuti; ginuli.
—, v. t. zatezoti. to — out, away,
tratiti, provoditi u Besposlici ili d.-
sadi. ~ er, n. oklijevalo.
Ungeriog, res: a (— ly, adv)
Lingo, Kaa or m. ad nerorumljio gesik.
Lingaal, ling'w*l, a. jezični
Linguist, ling’wrst, n. jerikoslovac.
Linguistic, ogwisk, a. jesikodlovni;
— s, pl. nauk o jeziku.
Liniment, lin"*ment. n. mast, pomast.
Lining, laj'n*ng, n postava ; oplata ;
sink, link, n. karika od lanca; eglob ;
član. —, vt i i svezati (2), spo-
HM (se). —, m. baklja. — boy, -
man,
Linnet, lint, n. konepljarka (ptica).
Linseed, lin'sid, u. sjeme od lana;
— cake, lanena komina ; — pil la-
neno ulje. .
Linsey-woolsey, lin'stwal'st, n. polu-
sunena roba (pol vune, pola lana);
mješavina.
Linstock, lin'stok, n. fitilj, mića.
Lint, lint, n. svilac.
Lintel, lin't"l, n. gornji prag, gornja
greda
Lion, laj*n, 2, lav; mješto sanimljivo,
znamenito; & — in one’s path, ve-
lika zapreka, neprilika; she —,
lavica; — hearted, junački;
like, lavski; — 's foot, bjelolist ;
*s tooth, maslačak. Lioness, laj*nes,
n. lavica.
Lionize, laj“*najz, v. t. učiniti što zna-
menitim, pokasivati znamenitosti.
Lip, lip, n. uma, umica; kraj; to
make a —, naprćiti ae. — nt
goljubići; iareći,
474
Lit
Lipped, lipt, a. uanat.
Liguation, lajkw0's'n, 5. taljenje; ta
livost.
Liquefaction, likw'fit’ita, n, taljenje,
topljenje ; sere
Liquefy, lik'wel i.
toon rastališ (eo) Liguifiable, tik-
wtsj"bl, a. rastopljio.
Liquescent, I*kwes’nt, a koji se topi,
pra Liquescency, I*kwes“ns', n.
rastopljivost.
Liqueour, Ito", m (slačka) rakija.
Liquid, Hkewed, a tekući, tan, šidaki
bistar, ća stoar,
ia Phwid'=
Liquidate, lik'w'dčt, v. t. razjasniti,
raspraviti, obračunati, isplatiti, ure-
di, Lipuidation, likwedé's*n. n.
likvidacija, rasprava, obračun, ure-
đenje (novčanih stvari).
Lignidator, lik’wedet®, o. raspravljač
(dugova).
Liquor, lik, n. tekućina; žganicaj
rakija; sok.
Liquorice, lik*rie, n, sladić (biljko).
Lisp, lisp, v. i. i t. žušljetati. tepals,
mucati. —, 0. tepanje. — er, Ne te“
pavae.
List, list, n. popis, imenik; kraj,
okrajak; rub. ivica ; pruga, strisa
(sukna); ograda oko borišta, borište.
—, ¥. t upisati, unovačiti ; obru-
biti; w. i. željeti, hotjeti; nagibati
ae.
Listen, i
D. prisluškivač, služač.
Listless, listi*s, a. (— ly, adv.) ne-
pailjic, neoprezan; besbritan ; rav-
nodušan. — ness, m. nepašljšvos ;
ravnodušnost,
Lit, lit, imp. i p. p. od to light.
\ Litany, lit*n*, n, litanije.
LIT 475 LIV
Literal Wirt, a. (Wy adv) dose | Little, NEI, a. mali, malen; ita,
odvija do riješi. — ness, | nernafan; kratak; slab; & — one,
Literality, sare, 'n. doslovnost, | dijete; the — ones, djeci si
Posh pod ževni.
i ieee, a kui
Literate, lit*ret, u. učen, znanstveno
strasovan, učenjak, knjišev-
Literati, itrrertaj, n. pl. učenjaci,
aii
Literator,
Literature, li “ča! in Tae neat.
Litbarge, lith’s'd2, n. oloona
Lithe, lajdh, a. Wie ly, adv.) sitak,
gibak ; blag. . E. uBlužiti. —
ness, n. gipkoat ; Rages TA
Lithesome, lasta, epbak, okretan ;
živahan.
Lithograph, lith*graf, n. litografija,
monotisak, —, v. t. litografirati.
Litnownher Pthčg'r*f“, n. litogras.
Lithographic(al). Jith'grif*k’l), a.
uber i Hr
lay a m. litografijo. .
thology, ac i
m. nauka oka:
+ vadjenje,
uzak lit*gnt, a. koji se parbi,
pre, koji ima parnicu. —,W parac,
parničar.
ušao, litogšt, v. t. ii. parbiti se,
i parnicu ; braniti, pobijati.
tion, lit*g&'i*a, n. spor, parnica.
Litigions, I*tidi*s, a. ly, ady.)
svadljiv ; sporan. g ness, n. svad-
Litm
lit'm*s, n. ljubičasta (lakmue)
Litre, Ir", n. titra,
Litora, lit», n. bravenjak (ptica).
Litter, lit, p. nosila, nosiljka; stelja;
slameni prostirač, asura; nered, dar
mar ; leglo, mlad Ho se na jedanput
izleže ; koćenje; to make & —,po-
brkati, razbacali. —, ¥. t. nastirati
(pod blago), sterati stelju; razbacati,
pobrkati; pokriti slamom ; okotiti.
>, Vi. ležati na staji; okotiti se.
matter, ; a —time, malo
vremena; by — and —, po
malo. —, 0. malo, ,
adv. malo, malko. -- ness, n. ma-
lina, mojušnost; mesnainost; pro-
Litters, livtrt, a. primorski, ux obala,
na obali. —
primorje.
Linea s wordt, a. (— ally,
adv) li i, koji ve tiče als
božje. Litergy, livid, n. liturgija,
služba bošja.
Live, liv, v. i. živjeti; to — toa great
age, živjeti do duboke starosti; to
— to see, došisjeti; to — through.
proživjeti; to — by, ži
novati (kod); to
živjeti udobno; prošivjeti, prov
to — down, prevladali, pr
Long-lived, dugovj
dio, živahan; koji
stock, ži
igelihood, la
stoku.
"Ishud, n. život, žitak,
Liveliness, lajv*nea, n. živost, Zivah-
iv'long, a. dugotrajan; the
bogovetni dan.
lily, adv.)
“good —,
boja; ceh; predaja; to receive —,
+ primiti, u pojed; isprava
zu nastup posjela; oslobođenje od
skrbništva ; hranjenje tuđih konja;
— borse, na hranu uzeti tuđi konj,
majmljeni konj; — man, sluga,
građanin u kojem oeku, koji hrani
LIV
konje, iznajmljivač konja; — stable,
konjušnica, gdje se hrane tuđi konj
Livid, Lird, a. (erno) modar, blijed,
Foe doje. — pos Bavi Pr Pri“
"tt, B, modrina, poput ole
Living, liv*ng, a (— ly, adv.) ie;
vedar; vairen; a — stone, šivac
kamen ; što upravo dostaje za šivot.
—, 2. Život, Holjenje, Hilal; imućak;
_ parokija; the —, koji žive.
Livre, Fv", n. starinski frane. novac.
Lixivial, bhsiv?'l, a. taluden ; lušni,
alkalinski. Lixiviate, Visiv jet, mt
Lud Hem,
ard, lir n. gušter, gušterica.
Lo, 10, inten. vidi! gledaj!
108, n. brkati čikov (riba)
|, 10d, n. teret, tovar, voz; naboj.
—, v. t kreati, natovariti; napu-
niti, prepuniti; nabiti (pušku); iz
punili olovom, učinići teškim. —, v.
i. nakreati s. — er, n. kreniae
tovarnik. — ing, n. kreanje ; teret
263 —, ¥. t provoditi u dangubi.
Loafer, we, n. akitnica, protuha.
«Lon, lom, n. dlovača; ‘dina
& masa dovatom, — Losmy, lo ‘ms,
Loans loo, u. i. pozaimanje ;
—
ra ot a ee bg Miri, ) protivan,
polj
seni: Sean
wth h ‘ta, ia koji mrsi, komu
Loa žu dh“ ađenje, mo mižnje.
o'dh'ng, n.
fog s
Leathe, loi, a dr)
gadan, gnusan, mrzak, — ness, B.
mrsko,
Lob, lob, 2. prostak, span i pješto
teško. —, v. i. vit
down, “spustiti, da viski ći Tey,
ječmena ili zobena kaša; — scouse,
476
Loc
vjeko jelo od isjeckanog mesa, krum-
pire, luka i td; — spound, sa-
tvor. 3
Lobate, lo’bet, Lobed, lobd, a. žr-
rd, lob", n. predvorje, predsoblje;
nda it. priuhak, jagodica (na
či), taki (u biljke). Lobule,
on
ster, "st a spin;
peat id 1 spiny —
Local, 16%"), a. (— ly, adv.) mjesni,
ograničen na mijesto.
Locale, Pkal’, n. mjesto, prostorija.
Locality, lokal~t*, n, mjesto; prosto-
rija ; položaj; nalazište.
Localization, Iokčlajsčtš*n, n. lokali-
zacija ; ograničenje na njeko mjesto.
Localize, l0’k'lajz, v. t. ložalisiraći,
ograničiti ma njeko mjesto.
+ Locate, I0'kčt, v. t. metnuti, postaviti
na njeko mjesto, u jebi položaj ;
odrediti mjesto; izmjeriti # odredšti
međe zemljišta ; to — 0. 8., naseliti
se.
Location, loketštn, n. postavljanje ;
određenje mjesta ; položaj; određeno
zemljišta; iznajmljenje.
Loch, Ih, Ik, n. jesero; draga.
Lock, 18k, n. brava, ključanica,
obuhvatanje ; zaustava, zaustavljanje;
ametnja, zapreka ; neprilika; dead
—, zaustavljanje, sapinjanje, smet-
nja, zatvor; to be under — and
key, biti zatvoreni — di
carina; — jaw, grč čeljusti; —
keeper, ustavar ; — sill, pad ustave;
— smith, bravar; — wear, gat od
v. t zatvoriti, zaključati; pao-
ati; kočiti or saprielity
obuboasiti a,
zatvoriti; to — out, takijuditi; —
LOC
out, m. irbljučenje; t6 — up, za-
tooriti, sopriječili; — za.
i salecriti se? (into)
zahvatiti u.
Lock, lok, a. uvojka. vitica, čuperak
(hove): pres pramen, pramičak (vune i 1.
l8k*di, n. ustava ; ustava.
rina.
Locker, WE, 2. satooreč; škrinja;
Koka (u tila); spremica
dić, kopla; me
Locka, Ičk'rm, 0, prosto, debelo
platno.
Locomotion, Ičktmori*n, m. kretanje.
Locomotive, lok'mo't's, a. koji mije-
mja mjesto, koji (se) krede —, m.
lokomotiva, parna
kola.
Locust, 15 E. skakavac, kobilica.
— tree, rošlićeoo drvo; divlja aka-
cija.
Locution, Ihja"šša, n. način govora;
izras.
Lode, 16d, n. žica od rude; jarak,
etoka. — star, zvijezda prehodnica,
polarna; — stone, magnet.
Lodge, l3dt, n. kuciea, kućerica, ko-
liba; sobica, pregredak; loža, ležaj,
brlog. —, Y. i. slanovati; nastaniti
se, navratiti se; ležati; sledi ae; po-
leći (0 žitu); ostati;
hrani. —, v. t
pokrenu, ručuvati primili u stan,
smjestiti, nastaniti; wkopati; umet-
nati, tjerati; utimuli; predati,
baciti; oboriti; to
self, ušančiti se, utvrditi
a credit, oteoriti vjeresij
money, pozaj
formation, izvijestiti.
Lodger, 106d2%, p. stan:
Lodging, JOdž*ng, n. stan; a night's
+ , konak, moćište; prebivalište, bo-
raviite.
Lodgment, Lodgement, lid2’mn’nt, n.
pohranjenje, pohrana; položaj; ‘sa
Aeplianje; opkop, šanac.
Loft, Jdft, m. pod, tavan;
galerija.
jenara;
477
biti. biti m po- |
loši
LON
Loftiness, loft'tness, 'D. visina; us-
višenost
nik broda; — cabin, — house, kla-
dara, čardak ; — line, konopac od
ljegomjera; — man, drvosječa, drvar;
—reel, mosur od bjegomjera; —
wood, Kanpid drvo, varsilo.
Log, log, v. t. ajeći (drva); mjeriti
Biegomjérom, upisoti u dnevnik;
mjihati se,
Logarithm, log“rithm, n. logaritam.
Logarithmic, — ical, a. log'rith'-
m'k(l), a. (— ally, adv) logarit-
mički.
Logger, og“, n. drvosječa.
Loggerhead, Hog*hed. m. bukvan,
glupan; to be at —, svađati se;
to fall (go) to — . pobiti se, po-
tući se. — ed, a. glup, benaat.
Logic, Ičdž"k, u. logika, nauk o pra-
vilnom mišljenju. Logical, IGdž*k'i
(= ly, adv.) logigan; razuman.
Logician, Idžis“n, n. logičar; koji
točno sudi, pravilno misli.
Logography, Vpčg'ft, m. breapie;
brzo tiskonje (cijelim riječima mjento
slovima).
Logogriph, log"*grif, m. zagonetka mu
slovima.
Logomachy, Igom"k*, n. prepiranje
za riječi.
lj, m. oklijevalo; bes-
posličar.
Loll, 161, v. i. lijeno se naslanjati,
protezati; to — about, vrzati se;
e, visjeti. —, V. t. izpru-
Lone, 150, a. sam, osamljen; inokoran.
Lonely, jon’, Lonesome, 16n’s'n,
8. sam. osamljen, zapušten. Loneli-
ness, \on'i*nes, Lonesomeness, Iom'-
s*nines, n. samoća, osamljenost,
LON
Tone, {eg a. dug. dugačak:
e, Oj
kradi
ječnost; a — + mile, dobra
re,
čovjek; in the — run, at
a last, napokon, najposlije —
—, do malo, na skoro; not — be-
fore, malo prije; as + as, dok,
igotaca:
A Tong, vi. Rotjeti, žudjeli, zaže
jeli.
Lovganimity, Ičugšnim'*t", n. strplji=
oat,
Longeval, Padti'v'l, Longevous, I'n-
dis, a dugovječan.
kika ity, IPndžev“*t', n. dugovječnost,
Longirvanous, Indžim"nče, a. du-
goruk,
Lenging, Vongrag, deli, žudnja
čemja. —, 2. on Ty, adv) šaljem,
pošuđan,
Longish, lbu'ges, a. duguljast
Longitude, ogled, i. datine
eh afaka) Longitudinal, Londž*-
a. (— ly, adv.) dušinski;
saggy Tong's, adv. dugo, dugozasno,
eo, ef B. njeka igra na karte. —,
potad igri.
Looby, jab’, n. glupan, bluna.
Loof luf, lof, n. strana od koje ujetar
puše, vjetru na udarcu; pramac
(zaobljeni dio) krme.
Lan fuk, v i. gledati; pogledati;
(through) pred; mati, proma-
trati, ri U ti, a
Eloi i okret prema ta =.
‘sharp, diti oprezan, šuriti se; to —
out ki ata window, gledati s prozora,
Loo
izgledati na prosor; to — like;
seeds sićan poputs to — bie
heastati 16; to —> round, gledatt
pasiti;
ae, pasiti, čekati, tražiti; to
osornuti se; to — down, gledati
dolje, prezirati; to — for, tražiti,
čekati, očekivati; to — into, gledati
u, ogledati, istraživati; to — on,
spon, gledati. promatrati, smatrati,
; to — out, glddati na polje,
obrati a6, traditi, strašiti; to —
over, pregledati; to — to, unto,
pazili, brinuli se, zauzimali se, uz-
dati s; to — up, ‘gore,
ugledati se, skočiti (o cijeni). —, ¥
i =
tt gledati; pogledom
israziti, djelo-
on the — out, re to keep Ks
good — out, dobro straiiti, biti na
Looked, lukt. a. lica, izgleda.
Looker, luk, u. gledalac.
Looking, luk*ng, m. gledanje; good
— lijep; — glass, srcalo, ogladalo.
Loom, Tam, o. kroma, tkalački slan;
rucelj vesla: —, ¥. i. ukazali se,
pomoliti se (na moru), prišinjati se.
"ing. m. zračna opejena (fata
Losta iptica,
oon, lan, n. gnjurac (ptica).
Toop’ lap, Tepes tae punjka,
petlja; ručica (na posudi); okuka
(potoka). —, v. t. (up) prikopčati,
pridjesti. hole, n. mkv rupa,
puškarnica; isgovor,
Loose, lus, a (— by, sin) ait,
raskliman, slobodan; širok, prostran,
nevesan; nestalan, neodređen; op- |
širan; berraman ; lakouman, ras-
pušten ; otvoren; — money, sitni
; to break —,
silom a0 osloboditi; to get —, oslo-
dodi ne; to let eo, dapustiti, pus-
Loo ~
uti na slobodu. n. oslobođenje,
olpust, konac; to give a — to, dati
oduške. —, v. t. i, razvesati,
oslo-
i. odapeti;,dignuti
rons pustiti, ispuati
—"
sidro, odjedriti
Loosen, 10’s'n, v. t odrijeliti, rasri-
jeliti, popustiti; odijeliti, rastaviti;
; otvoriti. —, v. i. odrije
šiti se,
Looseness, los'n*e,m 2 razriješenost, ne-
vezanost; oslabljenje ; popust; ras-
puitenost; proljev.
Loot, lat, n. plijen. —, v. t. ii
jeniti.
Lip, lip, v. t krosati,
Je odrezati;
—, lopploga. ovječ mo granje
ti
Lope, lip, v. i. kasali. —, m. kas.
Loquacious, Ikw2'i's, a. bršljav. —
ness, Loquacity, Pisi)" n. dr.
bljavost.
ltd, m. gospođar, “gospodin;
the "(il our)
Lord,
lord (kao naslov) ;
Lord, Bog; the
the day of the —, sudnji dan; the
— ‘s prayer, oče nad; the house of
s; gornja kuću (u parlamentu);
—m načelnik; — chief justice,
vrhovni sudac; — steward, dvorski
maršal. ši učiniti gospodarom,
lordom; i. gospodovati, gospo:
dart, — Tike, a. Bon lord, gonpod
Lonliness i Urdines, n. dostojanstvo;
oholost.
Lordling, li'dl*ng, n. mali lord, gospo.
dičić.
lordly, Ii'dle, a. (i adv, M ) gospodski
otmen, odličan; ol
Lordship, Ii'W'š*p, n. Sofodnoo. vlast.
Lore, 18", 107, m. nauk, znanost.
Loricate, Ičr'*kat, v. t. odjeti oklopom.
ziti, numazati. Lorication. lér'+
ke's'n, m. pokrivanje (oklopom),
mje; oklop
Loriot, Bršt, n. slatna vuga (ptica).
Lorrie, Lorry, lér’*, n. otvorena teretna
la.
Lory, l0'r*, n. vrela papige.
479
LAU
Louble, la'z"bL, a. dagudljio.
Lose, laz, v. (imp. é p. p. losi) t
izgubiti, gubiti; lišiti e čega;
upropuntiti ; ake some
one —, lišiti koga čega; to
ground, uzmaknuti. popustiti to
— heart. klonuti duhom; to — one's
heart, zaljubiti ne; to — one’s lega.
pokliznuli, pasti; to — one's way,
zalutati; to — oneself, izgubili se,
pustiti se, zalutati; to — sight
of, navidj zapustiti; to be lost,
izgubiti ue, (at sea) razbili se, za-
lutati, proposti; zaostajati (o satu).
—, v. i. gubiti. Loser, laz,
ubilac; to be a —, gubiti. Losing
ja’z*ng, a. (— ly, adv.) koji gubi;
dtetočinjast; — prices, cijene uz koje
se gubi. —, m. gubitak.
Loss, Ičs, 0. gubitak ; šteta; propast;
nesigurnost; neprilika; to come, to
yy the —, pretrpjeti štetu; to
stand to the —, jamčili za štetu;
at a —, neodlučan, na čudu.
Lost, Ist, a. izgubljen; prop o.
Lot, Ičt, n. ždrijeb; zgodit
naj dijel, čest: kup, gom
čestica, zemljište, gradiliši
lja. vt razdijeliti,
i, did (dijel. —, vei
Lote, lot, a. manjak, manjić (života) ;
lotos.
Lotion, lo’stn, n. pranje, ispiranje,
Lottery, lotert. n. lutrija.
Lotus, lor ‘tes, m. lotos (vodeni cvijet);
(—. — ly, adv.) gla-
uess, in. glas, glas-
Lough. lok, n. jesero.
Lounge. latndž, v. i. Besposličiti; ba
A n. bazanje, šetnja; sofa,
Lounger, lann'dž", n.
besposličar, danguba
Louse, laus, (pl lice, lajs, ud. —, v.
t. iskati, trijebiti uši.
Lausiness, lau'ztnes, n. učljivost. Lou-
sy, lau'z, a. (— ily, adv.) ušljiv;
kukavan.
LUN
Tanch, lng, lonš, Luncheon, Ion'čča,
m. drugi doručak,
Tune, Kjun, m. polumjesec.
Lunelte, lanet, n. odi
otvor u krovu; naočnjaci
Lang, long, n. pluća, plućno krilo. —
sick, sušičav, prsobolan; — wort,
plučuja (biljka).
lango, londž, 0, nagli udarac, mah.
at udariti, navaliti.
Loniformn, (juwotia'm. a. kao polu-
mjesće,
Lupine, \j)a'pin, lju'paju, u. vučji. —
n cute, vučji bob,
Turch, 18%, v. i, vrebati, dunjati, sa.
krivali se; varati; seordat
se iznenada. —, m. zasje
nagilanje; promjena;
platka (mač u kartanju); to lie
upon the —, vrebati; to leave ii
the —, ostaviti na cjedilu. u nepri-
lici. Lurcher, 1o"č#, n. zasjedač,
razbojnik; sljednik (pus)
Lure, lju", n. meka, mamac. —, v.
t. mam
Larid, Iju'r'd, a. Blijed, taman, sumo-
ran.
Tork,
k, v. i. vrebati, zaajedali; va-
sakrivati ee. Lurker, lik“, n.
zanjedač, tal, varalica. Lurking,
lovk'ng, n. zasjedanje, prijevar
hole, — place, zasjeda, skrovište.
Luscious, lis", a. (— ly, adv.) ala-
dak; presladak; raskošan, čaroban.
— uess, n. slalkoća. slast.
Lush, 155, a. Bujan, sočan. —, v. i.
pili.
utori, \j)us6'r’s, Lusory, Ijiu-
a. u igri običan; zabuvan;
dat)
Lust, list, n. želja, požuda, pohlepa;
putenost, bind. — fal, a. (— fally,
adv.) pohotan, puten, bludan; —
falnese, m. pohoia, blud. — less, a,
bez veselja, bez požude,
Lustral, 16s'tr*l, a. koji
— water, voda zu
jeha.
Tustrate, los'trčt, v. t. čistiti. Lustra-
tion, lostre’s'n, m. čišćenje.
482
LYN
jaj, sjajnost; luster,
polijelej, svjetionik; svijetla polu-
vunena tkanina; —, Lustrum, 10s'-
tr'm, n. vrijeme od 5 godina.
Lustrous, los'tr%s, a. sjajan.
Lasty, 10s't", a. (— ily, adi
jedar, bujan, snaža:
drzak. Lustihood, li:
ness, los't'nes, m. jakost, jedrina,
živost.
Lutanist, Kj)u'tnist, Lutist, I(jyu't*st,
u. lutujar (kao tamburaš).
Lutarious, 1()utč'r'«, a, kalan, blatan.
Lutation, I(j)ute’s'n, n. zaljepljivanje.
Lute, Ijut, 1D, lijep, kit, lijepak. —
v. t. lijepiti, zalijepiti. —, m. lu
(kao tambura)
Lutheran, la'thšišn, a. in. luteranski ;
luteran. Lutheranism, lu" thtrévizm,
u. luteranstvo, luteranska vjeroispo-
vijest.
Lurate, lik’sét, v. t. iščašili, uganuti.
Loxation, I*ksé's°n, no iščašenje.
Luxuriatice, — ancy, I*gta’r*ns, —
Sns*, n. dujnost, obilje.
Loxariant, I°giw'r*nt, a. (— ly, adv.)
bujan, obilan; bogal, prepun,
Luxuriate, Pgžu'r*št, v. i. silno rasti,
bujati; obilovati; vaskošito živjeti,
nasladivati se.
Lururious, Igzu'r™s, a. (— ly,
raskošan, razbludan, pohotan
bujan. — ness, n. raskoš, obilje
Lurury, 10k'š*r*, n raskoš, obilje, sjaj;
rasipnost; skupocjena stvar, slatki:
raskošnost, razbludnost; blud; buj-
Lustre, 18s’t™, n.
nost.
Lycanthropy, lajkin'thrope, m. ludilo,
u kojem bolemik misli, da je vuk.
Lyceum, laj's“m, n licej, ciša škola.
Lye, laj, n. lug, lušija ; to wash with
1
=
Lyer, 1aj", n. onaj, koji leši rodilja.
Lying, laj*ng, no laganje ; ležanje. —
in, Babine. —, a. lažljiv.
Lymph, litaf, n mesga, mesdra.
Lymphatic, lemtavk, a, mezgrovni;
lud. —, m. mexgrovna žila; Indak.
Lynch, linč, v. t. suditi i kazniti bez
običnih zakonitih forma.
LYN
Lynx, links, n. rie.
i taj", m. lira.
Lyrii
mM
M, em, slovo m, Eraćenica za Majesty,
Marcus, Marquis, member, mile,
mille, minute, mouth, Monsieur;
A: za magister artium.
Ma‘am, mam, nim, mjesto Madam.
Mab, mab, n kraljica vila.
Macadam, mškad*m, n. (po mjerniku
‘Mecadamn)
Macadamize, mkid’*majz, v. te pow
suti cestu šljunkom i dobro pota-
HA
makaruni.
maka-
miktrou*, m.
*rontk, a.
lakrdijaški, kicoški.
ljati.
Macaroni,
crveni ara, vrsta
tree, njeka lepezasta
Macaw, mški
papige; —
palma,
Mace, més, n. busdovan; slušbena ši-
dika, žezlo; debeli biljarski štap;
muškatni cvijet.
Macerate, mis"rét. v. t. kva:
liti; istrošiti, slabiti; mučiti.
Maceration, masrč'šta, n. kvaienje,
kiseljenje; slabljenje: mučenje.
Machiavelian, makjšviljšn, a. makija-
oelski; podmukao, bezavjestan
Machiavelism, mak'jšvšlizm, n. maki.
javelizam ; himba, nevjera.
‘Machinate, mik’nét, y. t. zamelati
(spletke, svađu it. d.), apletkar
Machination, mak*a2’s‘n, n. spletka,
potajno zametanje.
Machinator, mak’nét*', n. pletkaš,
smuljivac.
Machine, mššin' n. atroj, mašina;
sprava, oruđe. —, V, t. i i. raditi
sirojem.
kine-
MAG
in*r*, n. ustroj, stroj.
nist.
Mackerel, miik“rcl, n. lokarda, skuša
(riba),
Mackle, mak’!
. taprljati, zamr
Macrocosm, mik’r’kizm, n.
svijet.
Macola. mak‘jul’, n. mrlja, joga Ma-
culate, mil ‘julet, vet. zamrljuli,
uprljati. Maculation, makjule’s'n,,
n, mrljanje; ljaga.
Mad, mid, a. (— ly, adv.) bijesan‘
mahnit, pomaman, lud; tu drivo —,
poluliti koga; to go -—, pomahui-
tati; to be — for (after, upon, of)
biti kivan, pišnan ua što, lud za
što, strastveno zaljubljen u Mo. —
Madden, mšd'n, v, t. učiniti koga
ludim, bijemim: —, V.-i. poludjeti,
pobjeenjeli. — cap, 1. ia, ortoglavuc,
vrtoglav; — brained. — headed,
amuden; — house, /udnica; — man,
luđak; mahnitac.
Madam, mid'm, n. gospoje
Madder, mad“", n, Broć. —, v, t. obo-
u brodu, obrociti.
mid“š, a (—, ly, adv.)
vasioni
Made, med, p. p. ud to make, wi-
njen, gotov,
Maddeira, in’di'r’, n, madeirsko vino.
Madness, mad'u*s, n. ludost, muhnitost,
Madrepore, midr*pd',n.koraljluknjaš.
Madrier, wad'r™, n, debela daska.
Madrigal, mad’r'g’l, n, nježna pjesmica.
Mag, mig, v. i. brbljati; —, n. bre
dljanje.
Magazine, mig*zin’, u. apremište, skla-
dište, ambar; barutana (na brodu);
časopis (mjesečnik it. d)
Magdalen, mig'd*len, n. pokornica,
Maggot, mag“t, n. ličinka, crvić. u-
pljurak: mušica, hir. Magutty,
3, a, upljuvan, pun upljuvaka ;
u.
Magi 1. pl. madraci. Magi
wedn, a, dom. magijehi, mag
MAG
Megisniom, me mvde*aizm, m. nauka
Magic, — a). ia geet ra
art) či madije, Pari. — &
(— ally, adv.) čaroban, mađij
Magician, wdzis*n, on. curod:
vješlac
Magisterial, midžtstirši, a.
adv.) gospodski, poglavureki;
ponosan. — ness, ponosilost,
podalvo.
Wagistracy,wada'*atrs*, Magistrature,
madž*stršću", u. poglavarstvo, vlast
ili čast sudaca i t.d.
Magistrate, midžstret, n. poglavar,
, sudac.
Magoa Charta, indg’n® kavt®, m. engl.
temeljni državni zakon od god. 1215.
Magoanimity, migueuim’ts, n. veliko-
dušje, plemenitost.
Mognavimous, m®gniu’m*s, a. (— ly,
adv.) velikodušan.
Magnate, mig'nčt, o, velika.
Magnesia, mčgui'š*, n. magnezija, gor-
ly,
ohol,
m
Magnesium, mčgniššm, n. magnezij.
Magnet, mig'n*t, n. magnet. Maguelic,
(> ical) mognet*k, (— *kl) a.
maynetui;, prioladni; — icully, adv.
maguelizniom.
Magnetics, m°gnet*ks, n. pl. nauk o
maguelizmu.
Magnetism,mag'n'tizm,n. magnetizam;
privlačna sila.
Magnetize, wig'n*tajz, v. t, magneli-
zirati, omagneliti.
Magnetizer, mig’uctajz*,n. magneticar.
Magnilic, — ical, m*guif*k, — *kUl,
a. (— ically, adv.) slavan, divan,
sjajan, velik,
Maguitication, magn*f*ké's'n, n. ve-
lišanje,
Ma ificence, mn’gnit'eine, u. divota,
Magnificent, intgnifetat, a. (— ly,
adv.) divan, sjujan, velik; veličav,
slavoljuban.
Magnifier, mig’u'faj", n. veličalac;
povećalo (staklo).
484
MAI
Magnify, mig’n*faj, v. t. povecatis
Si, hodi kani
Magniloquence, m'guil*kwena, n. oe-
ličanje; razmelanje riječima; torlanje.
Magniloquent, megnil“kwent, a (—
ly, adv.) hvalisav, nadut.
Magnitude, mig’n*tjad, n, velizina ;
znamenitost,
Magpic, mig'pai, n. evraku.
Muhogany, mčhčg“n?, n. makagoni
drvo; mahagonovina ; s
Mahomodan, nihiom"*dša, Mahometan,
mškim"išu, a. € 1, muhamedovski;
mulamedovac. Mahometanisin, in?
hom’#nizm, u. mukamedovska vje-
ra, islam,
Maid, méd, n. djevojka, djevica; —
child, djevojčica; — servant, sluš-
kinja.
Maiden, mč'd'n, n. djevii
—, & djevojački; djevičanski
nenačet, novi; — ‘ister, newdata
aestva; —' speech, prvi. govor ko-
jega zaslupnika u parlamentu; —
hair, gor ina kosa (bi
Maidehliead, — hood, me'd
hud, n, djevičanatvo ; čisloća.
Maidenliness, med'ničnes, n. djevo-
jaštoo.
Maid enly, mé'd'nl
; čedan,
Mail, mal, u. oklop; coat of —, ko-
Tubja od goordene žice; glove of
grozdena rukavica. —, v. t. obući
e oklop. — clad, ubačen « oklop.
=, m. torba za listove; pošta; by
the first ili earliest —, by reli
of mail, iduće pošte, po prvoj poši
— coach, poštanska kola; — horse,
poštanski konj; — steamer, poštan-
ski parobrod. —, Y. t. poslati po
pošti, dati na poštu.
Mailable, ma'lšbl, a. koji se moće ili
mora poslati po poi
Maim. mém, V. t. osakatiti, ohromiti;
nagrdili. —,n. osakaćenje; hromoća,
rana; gubitak.
Main, mén, n. sila, moć, ocean; (—
land) kopnoj (— line) glavna pruga
ička, (— pipe) glavna cijev,
a. i adv. djevo-
3
P četa
liki sit — road, glaona cesta;
veliko jedro; — spring,
pero ure, glavni uzrok, glavno
Pokal: —_ “stay, veliko leto (ma
brodu), glivno uporište, pomoć, nada
— top-mast, veliki nastavak (na
jarbolu); — top- ai ted jedro;
Maiotainable, minte'n’bl, a. što se
moše odriati, torditi, opravdati.
Maintainer, m'ntén™, n. izdržavalac ;
hranitelj, branitelj.
Maintenance, mén’nins, np. izdrža-
vanje, mje, održavanje, ču-
vanje; branjenje; trajanje; tordenje;
protssnkonlopodepiranjehojeuren-
ke u parnici.
Maize, méz, n. kukuruz.
Majestic, — ical, m?džes'i'k, —
a. (— ally, adv.) veličanstven.
Majesty, mid’st*, n. veličanalvo.
Majolica, mtdžol*k?, n. zemljano po-
sude sa precaklenim ijama.
Major, méede™, a. veći; dur (u glazbi);
e — part, najveći dio, najviše
third, velika ter
1,
E iti
Finiti, napraviti, zgolovi
sleć:; to — abode,
MAK
naknaditi, odušiti, popraviti; to —
angry, radii; to — answer, od-
govoriti; an sppointment, ro-
čiti rained cantare
gements, urediti, prirediti 3
believe, graditi se; to — the best
of, okoristiti što više čime, podati se
koliko moguće; to — a boast of,
dičili ae; to — clean, očistiti; to
— a good dinner, dobroobjedovati;
to — the door, za/voriti vrata; to
escapes pobjeći; to — fast,
to — friends, eprijute-
pomirili se; to — good,
održati, izpuniti, tordit iti, dokazali,
opravdati, diti ; to — haste,
žuriti se; to —
to — head, kupiti voj
se; to — a journey, putovati; to
— land, otkriti, opaziti kraj, pristati ;
to — love, ndvoravati e ntikovati
to—a match, ugovoriti; to — money
of, nmovčili; to — much of, mnogo
do koga ili čena držati cijeni ode
likovati, dobro upotrebiti; to — a
pen, zarezali pero; to — ready,
pripraviti, zgotovili; to = room,
mjesta; to — sail, otvoriti
jedra, odjedriti; to — shift with,
i se čime; to — a stand,
stati; to — sternway, zaostajali;
to — trial, kušati, probati; to —
use of, upotrebiti ; to — war upon,
ratavati na koga; to — water, oddu
puštati; to — way, ići e pula, kr-
čiti put, napredovati; to — little
way, polajano napredovati; to —
one’s way to, doprijeti do; to —
one out of hig wite, poludili, bem
umiti koga; to — a wonder, čuditi
se, i se; she made me do this,
ona mi je naložila, ona me je sklo-
nila, da to učinim, to — away,
ukloniti, rasipati; to — out, iznaći,
ti, dokazati, pribaviti, na-
MAK
to —upan account,
uplatiti raion; to — up a face,
namyrstiti se; to —> up a lip, pućiti
ae; to — up one's acconnts with,
ol
; njekomu
škoditi, raditi, omoriti prot
for, niekomu
koristiti, služi se; to
— forth, odji to — off, otići,
ći; to — out, prikladovati, ići
uke; 10 — out of a harbour,
izići iz luke: to —‘over, prijeći;
to — toward i!
se; to — up, krenuti se, poći, pri-
micati se, (fur) nadokna: (with)
nagoditi se. ne paziti.
- djelo, rad: gradnja; ustroj;
i plaća za posao: prijatelj,
deny. — bate, amutijivac; -- boli“
opsjena, obmana: — peace,
shift, pomoć za nui
za merolju; — weight, domjerak,
priraga, dodatak,
Maker, mek", n. atcoritelj; naprat-
lja
Making, mč'ktng, B. radnja, pošao;
građa, ustroj; sreća.
Malachite, mal*kujt, n, malahit.
Malady, mal*d*, n. bolest
Maladministration, malšdm*n'str&“
zla uprava,
Malanders. mal*nd*z, n, pl. baga,
(konjska bole),
Malapert, mal port, a. (— ly, adv.)
becohrazan, drzovit, nepristojan. —
nese, n. berobrasnost, nepristojnost.
Malapropos, mal props’ adv. unex
Malaria, mot", m. malaria, pokva-
reni zrak, groznica od nezdravog
ispar«vanja moćvara.
486
MAL
Malcontent, mal'kčatent. n. nezado-
—.Malcontented,
td, a. (— ly, ndv.) ne“
zadovoljan. nemiran, buntovniči
ness, m. nezadovoljstvo.
Male, mél, a. muški; — screw, vijak,
ild, dje
njanje, prokletstvo.
Malefactor. mal*fik't*, n. zločinac.
Malefic, mšlef*k, a. zao, škodijio.
Maleficence, milefstns, n. paknst,
škodljivost. Maleficent, milef*s'nt,
a. zao, ikostan.
Malevolence, m'levslens..n. nep;
; pakost; neprijateljstvo.
mslev*lent,
Malfeasance, malff'z'ns, n. bezakonje,
nješto protiv zakona.
Malice, ma'lis a. sloba, pakost; mržnja ;
- aforethonght (prepense), zla na-
mjera; to hear malice, mrziti.
Malicious, méliss, a. (— ly, adv.)
Hoban pakortan podmukao. —ness,
Imuklost,
Malign, mflago, a. (— ly, adv) s/o
ban; zao, zločest; neprijateljski. —,
er, m alotoor; klevetnik.
Malignancy, m‘lig'n'ns’, m. sloba, zlo:
ćudnost; neprijasan, neprijateljetoo;
loca.
Malignity, m'lig'n"t", m. zloba, pakort,
zloće
‘a,
Malinger, m?lin'g"", v.
šolenian, pda ae.
Malkin, mfl’k*n, n. drolja ; omelo (čim
ae omete ped).
Mall, mAl, n. malj, maljica. —, v. t.
udarati maljem. izlupati. —, ml
mel, n. šetalište.
Mallard, mild, n. diolji patak.
Mal able, mal™bl, kovak, raxteg>
Yi: ness, Malleability,
majebit , De n. raslegljivovi.
i. graditi re
MAL
Malleate, mal“at, v. t. kovati. Malle-
ation, malš'š*n, n. kovanje.
Mallet, ‘mit, n. malj, drven
Mallow, milo,
Malmsey, pina
wlipracice, onalpri'ts, a. slo po-
lupanje postupak proliv snkona;
loupotreba;
Male Dalit ned dak, — ti
quor, n. pivo; — kiln, pušnica_ za
€ Ti. praviš lad, pre:
slad.
Maltreat, m'ltrit’, v. t. slostaviti. —
— ment, n. slostavij ljenja.
Maltster, mili sladar.
Malvaceous, m'lve's's, a. sljeza».
Malversation, malyšsč'štn, n. prone-
; prijevara.
Mamma}, mim“, n. sisavac.
Mammalian, m'm@'l"5, a koji pripada
visavcis
ima.
Mammary, mim’*r, a. sieni.
Mammifer, mim’{™, 1. sisavac. Mam-
miferous, m'mif*rds, a. koji ima
vise.
Mammiform, mam’*fa'm, a. sisast.
Mammi] mim"l*r*, a, bradavičaat.
Mammi fated, mimieted, a. sa bra-
davicoma:
Mammon, mim"n, n. bog novca; bo-
gatateo, semaljska dobra.
Mammoth, inst n. mamut. —,
gorostasan, golem.
nio), mam", n. . majčica; dadilja
xan min, m. čovjek; pl. men, ljudi,
ljudski rod; muškarac; muž; sluga,
vojnik; njetko; old —, starac; to a
— avatko, svi, Jasno; the wise
—, mudrac; — of letters, učenjak;
any —, itko; every —, svatko; no
—, nitko; — child, dječak; — cook,
; — servant, sluga; — of -
war, ratni Brod; merchant —, tr-
i brod; an Oxford —, djak
pripadnik sveučilišta okeford-
. hogs; so much a Pai toliko ma
na svokoga; the men of a
ship, momdad broda; to be one’s
487
MAN
own —, biti svoj gospodar; — eater,
ljudožder; — hater,
— killer, —- queller, blac, kronik;
— midwife, liječnik, koji babie;—
utorditi; pitomi
Manacle, man"), n. lšričine, savesice;
v. t. metnući na ruke lisice; sa-
rezati zavesicama.
Manage, min"di, v. t. rukovati. up-
ravljati, ravnati, voditi; birati (ko-
Tatas gipkost.
Management, mao"diment, n ruko-
vanje, upravljanje, vođenje; uprava,
elada; opreznost, obsirno vladanje,
vješto postupanje, šteđenje; vještina,
lukavost.
Manager, min"di", n. upravitej;
nastojnik; vođa;
kućgnik; posrednik
koji nješio dobro počinje, izvodi.
Managing, man“džing, a. koji uprav-
lja, vodi; vješt, lukav.
Manatee, minty, m. lamantin, mo-
runj (morska životinja).
Manchet, mšn'
Manciple, man's*pl upravitelj.
Mandamus, m'ndé'm's, n. nalog, za-
povijest višega suda nižemu.
Mandarin, mand‘rin’, n, mandarin
(kineski činovnik šličasnik); — duck,
kacigasta patka.
Mandatary, — ory, mame, a.
čime se nalaže, za; h— De
pimomoćnik, ovlašćenik.
Mandate,man'dčt, n. nalog, zopovijest
mandal, punomoć, oslašćenje.
Mandator, m'nde't’, n. koji nalaše;
ovlastitelj.
MAN 488 MAN
Mandible, min’d*bl, n. čelj Man-
dibular, m'ndib’jul*, a. éeljusni.
Mandolin, mand'lin, * n. mandolina
a).
Mandragora, m'ndršgćr, Mandrake,
mao'drčk, n. pokrin, nadlišak (nar-
kotična biljka).
Mandre), mšn'dr“), n. tok, šuplje vre-
teno (u tokara).
Mandrill, min'dr), n. mandril (maj-
mun),
Manducate, man'djukšt, v. t. žvakati.
Mane, mčn, n. griva, — d,a.grivast,
Manege, m'než; mdn“dš, n. biranje,
obučavanje konja; jahaonica, jahač-
ka škola.
Manet, mšn*t, ostaje (na pozornici).
‘Manfal, manful, a. (— ly, adv.) Ara-
bar, ‘ion. — nesa, n. hrabrost.
Manganese, mšogšniz', n, ewrac, man-
gan.
Mange, mčndž, n. šuga,
Mangel. wurzel, min’gl vo"zl, n Blitva.
‘Manger, man'di"', n. jasle, korito.
Manginess, mčn'di*nes, n. žugavost.
Mangle, mšn'gl, v. t. raskomada
razderati; osukatiti, nakasati;
ljati, roljati (prtište). —, n. rolja,
mangan, valju. Mangler, mšngi“,
m. sakatilac; roljač.
Mango, min'go, u. mango (plod i drvo
u Ist Ind)
Mangrove, min'grov, n.
drvo.
mangrovo
mčn'dž*, a. šugav, gubav.
yeep man'hud, n. muževnost; sre-
lost; srčanost; čovječja narav.
Mania, mon", n. ludilo, mahnitost.
Maniac, manik, (Maniacal, m*.
naj}, a. lud, bijean; —, 0. lu-
a nitac.
Manicheao, min‘
hejski; manihejac.
Manifest, mBn’efest, a (— Ij, adv.)
očit, jasan. očevidan. —, proglas;
izjava, očitovanje; poj . —,
"g, a. in. mani-
v. t. očitovati, otkrili, pokazati. —
ness, D. očevidnost. '
‘Manifestation, min'fstč'i*n, u, odjao-
ljenje; očitosanja.
Manifesto, min‘fes'ts, n. proglas. “
‘Manifold, 'mAa’*fold, a. (— ly, adv.)
razan, raznovrstan, mnogostruk —
Manikia, man" patuljak, lutka.
lanikin, min'kin, n. ljal
Manioe, mink, ‘i. maniok, samije-
peni gomolji manihot-biljke.
Maniple, pin’ m. rukovet, pregršt;
manipul, četa (atarorimske)i ner naruč-
nik (u svećenika).
Manipulate, minip le, wtii. ra-
Poets? opravljati,
postupati, priređivati. Manipulation,
mnipjulč'š*n, n. rukovanje, poste-
panja, ivanje. ipo
m*nipjulčtš", n.
Mankind, msoksjnd', n. čovječanstvo,
ljuđi. —, mančkajad, n. muški rod.
Manlike, min'lajk, a. muški, ljudski.
Manliness, m&o'l*nes, n, maževnost,
hrabrost. Manly, min‘, a. muški;
mučevan, hrabar, srčan.
Manna, min”, n. mana.
Manner, mAn*', n. način; običaj;
manira, osobiti način rađa; lee)
Sf, od’ evake erste; in liko —, in
the same —, iako (ovako, onako)
isto; in this —, na ovaj način; no
— of doubt, bes svake sumnje.
Mannerism, min"rizm, n. osobiti, w-
siljeni način
Mannerliness, man'l*nes, n: učtivo»t,
uljudnost. Mannerly, mšn?"l', a.
učlio, uljudan.
Manoeuvre, m'nt’v", n. kretanje, ma-
novra; vještina. —, v.i. kretati se;
postupati. t kretati;
wješto upravljati, rukovaši
Manometar, m*ném”t™, n. manomstar
(sprava za mjerenje usduine gustoće,
pornog tlaka i 1. d).
Manor, mé‘n*, n. plemi imanje
lord of the —, vlastelin; — house,
— seat, dvorac, dvor. Manorial,
m*no'ri, a. što pripada vlasteoskom
MAN
Mansion, mlin. san, dom, bude;
door, dvorac.
od kamina;
Mantelet, miarenet n. mali plait;
zaklon.
Mantle, min'ti, n. kabanica. plašt;
kopyena. mA t i, sas!
ni krila; raširiti
oi pokri 26 (kožicom); pjeniti se;
; porumenjeti.
Mamina, min'ju?, n, ženski plašt, šen-
aka haljina. — maker, ženski kro-
jač.
Manual, mér‘jo'l, & (— ly, adv.) ru-
kom’ rađen, ručni; — labour, ručni
rad; olasioručni. —, n. priručna
ki
masafactory mAnjufak’t'r, n. tvor:
Minufactare, minjufike, n. izrađi-
proizvođenje; proizvod, ruko-
>, v. t. proiz
Manufactarer, mAnjnfik’e, n, teor
nički radnik; tvorničar.
Manufacturing, mAnjafik’é'r'ng, a.
tvornički, loornitarski; — house,
tvornica.
Manarable, minjavršbi, a. što se dade
obrađivati, dubriti.
Manure, majo, v. t. dubriti, gnopiti ;
težiti. đubre, gnoj. Mavarer
minja’r™, n. zemljodjelac,
Manuskript, min‘juskript, 2. Tukopi.
Many, min", a. mnogi; mnogo, wiše;
these — years, od više godina; very
—, vrlo mnogo, sila; how —, koliko;
as — as, toliko koliko, upravo;
twice as —, dva puta toliko; too
odviše; —a, njekoji, gdjekoji, mn
a time, katkad, vile puta.
m. mnoštvo, (veliki) broj; a great
“vrlo mnogo, sila; a
+ Pri
lično. — coloured, od više boja, ša-
zeni — eyedy mnogook; — flowe-
d, mnogocvjetan; — fodted, mno-
MAR
mei = headed, mnogoglav; —
ed, mnogolist; — peopled, vro
nopučen — sided, mnogostran; —
— wise, na mnogo načina.
; jj osakatiti,
Morasmos, m*rda'm?s, n. sušica, pro-
+ padanje.
Maraud, mérid’, v. i. ići na krađu,
pljačkati. —, >
mn. tat, pljačkar (pljačkadšija).
Marble, ma"bl, n. mramor; kuglica,
da; — s, pl. mramorje, mra-
morni kipovi. —, a. mramorni;
ilaran Poe mramora; kamen, tvrd,
studen. marmorirati, ila-
rati poput“ Paramore. == cutter, i
rađivalac, brusilac mramora;
quarry, kamenolom mramora ;
— slab, mramorna ploća, mramorni
stol,
Marbly, ma"bl*, a. kao mramor.
Marcasite, ma"kšsajt, n. markasit
(njeki kumen).
Marcescent, ma'ses"nt, a, koji gine,
vene; al
March, mi", n. međa. granica, (—
es, pl.) krajina; ožujak. —, v.
hodati, ići, stupati, koračati; — in
ući; — off, otići; — out, poći. —,
Y. t. kretati vodili. —,m. marš, hod,
koračanje napredovanie, napredak,
Marcher, nadsornik
ne; lord —, Projet grof; pio,
Marchionesy, ma”snes, i. markisica.
Mare, mé, n. kobila, bedevija; mora;
—'a nest, nješto ludo, bedasto, umiš-
eno.
Margarin(e), ma”g'rin, n. margar in
umjelno maslo, -
Margin, ma"dž*n, (Marge, ma'd2, Mar-
gent, mi"di*nt) o. kraj, rub ; pros-
tor, polje; korist, dobitak. -~, v. t.
odrubiti, ostavili sa strane prostora;
napisati zabilježiti va strane. ng
MAR
Marginal, mardi*n'
} &. napisan, na-
štampan na kraju, na rubu ; krajni.
Marginate, — sted, mardžinet, —
id, a, Ho ima rub, kraj.
Margrave, na”grév, n. markyrof, Mar-
gravate, — viate, ma"grčvčt, ma'-
gre "št, n. markgrofija. Margravine,
ma graven, n. markgrofica.
Marigold, mšr“gold, n. Žetelj, kaljuž-
© nica (biljka).
Marinate, mšr*nčt, v. t, mariningti,
politi,
ua
Marie, ičrin', a. pomorski, morski;
~ — affairs, pomorstvo. —, n. po-
morski vojnik; pomorstvo, morna-
rica, pomorska sila.
Mariner, mir*nš', n. mornar.
Marital, mar*t*l, a. muževlji; bračni,
Maritime, mirim. a. "pomorski.
Marjoram, ma"džššm, n. mašuranki
Mark, mark, n. znak, biljeg, znamenj
ig} masnica, modrica;
potpieu); cilj, nišan, meta; važnost;
a man of no —, neznatan čovjek;
to miss one's mark, ne pogoditi,
promašiti cilj, sorhu; tu hit the
pogoditi; up to the —, prema oče-
‘kivanju, prema sahtjevima; law of
—, pravo odmašćenja,
man, strijela:
i, opaziti ; zabi
dit, to — with a hot iron, -žigo-
i; to — out, označiti (brojevima,
cijenom)
Marker, mak“ n koji bilješi, meće
dbilješja ; konobar.
Market, ma”k*t, n. trg, tržište ; sajam,
vašar; trgovina, kupnja, prodaja ;
cijena; pravo snjmovanja; to make
a good —, dobro prodati, dobro
trgovati; to make a good — of,
okoria i
dan, sajam; — ‘dues, sajnarina ;
"house, skladište, — m
price, — rate, sajmena ciji
town, trgovište. —, v. ti
movati, prodavati, kupovati,
490
MAR
Marketable, ma"'k*Ebl, a.,dobar, lijep
(0 robi) ; što se lako prodaje, šlo #6
može dobro prodati.
Marketing, mi"k'ting, n. sajmavanje,
sajmena
Marking, mark'ng, n. bilježenje; —
iron, n. žig.
Marl, ma'l, n. lapor. —. v. t. gnojité
laporom. Marly, ma"l“, a. laporast.
Marmalade, ma”miléd, n. ukrhani
sok od voća, pekmez.
Marmoraceous, ma'msra'šts, ‘a. kao
mramor,
Marmorean, mč'mo'r*n, a. mramorni.
Marmot, mi"mčt, n. svizac.
Maroon, mšran', mn marun, koslanj;
tamno crvena boja; crnac bjegunac.
=, ¥. ti iskrcali na pustu obalu,
'k, n. dozonla po moru
brod, koji ima dozvolu
gusarenja.
Marquee, mi'ki’, n. čador, šator.
Marquess, Maris, mi'kvea, 1. mar
Maver, mir", n. kvarilac,
Marriage, mir*dt, n. ženidba, udaja,
vjenčanje; svadba; brak;— articles,
— settlement, bračni ugovor; —
dowry, — good, — portion, miraz,
préja; — dr pvadbeva ruho;
— feast, — supper, pir
Martigeable, mir"dt*bl, a. na (sa)
ženidbu, na (2a) udaju.
Married, mir*d, a. oženjen,
bračan, Zenidben; skladan.
Marrow, mir'0, no mozak (iz kostiju),
moidina ; sri, srčika; jezgra; — bone,
moždinava kost; koljeno. — ish, a.
moždinast, srčikast. — less, prazan,
slab. Marrowy, milr'8*, a. moždinav ;
udat;
jedar.
Marry, mir“, v. L vjenč
; oženiti,
dati; Ko -
oženiti se,
wn rs, n. močvara, mlaka, bara;
_ land, nočalina pištalina, ploš-
— ground, baretina; — tre-
fan gorki trolist
Marshal, ma"ššl, n. maršal; visoki
čamik, glavar; glamik, preteča:
MAR
vođa, upravilelj, urednik (svečanosti
tad): (e Am upravitelj eudbenog
skrije o) = nt
& red; voditi,
reditelj. — ‘ship,
ta.
Mareby marit, a barovit.
, D. trg, težište;
— enti iit.
Martagon, mart! dnom. m. zlatan (biljke).
Marten, ‘erin teka va
Martial, ma"iči, n. ratni; ratoboran.
Martin, ma"tto, (Martinet, mart*vet)
n. bregunica, čopa (ptica), — mas,
Martinet,martnet, n. etrogi časnik,
cjepidlaka,
Martlogae, “marttogs, m. poduedak.
služba ili čast
trgovina.
Martyr, marc, n vt
kuponi mučenikom; mul at — dom,
|. mučeništvo.
margreogy, m ma't'rd!*di*, n. povijest
muči
Marvel nivl, m dado, —, vi
diti se.
Marvellous, ma"vi's, a. (— ly, adv.)
čudan, čudnovat. — nese, n. čudno-
vatoet.
Mascaline, mis‘kjulin, a. GG (zd adv.)
muški; muševan, jak, h
Mash. miš, n. smjesa, jeden ko-
mina, — ba kaca sa kom. v.
+ €. agnje ii; komiti (u pi-
vana); to - — it, hicotist ue.
Masher, mii“, n. gmječilac, gnjecilo;
kiceš. Mashing, mis"ng, n.gnietent
komljenje; — tab, pivar.
Mashy, mii", a, rgnječen; jaan
Mask, mask, n. krinka, obrazina,
maska, čuvida; čuvidska zabava,
igranka ; zaklon. —, v. t. metnuli
krinku, obrasinu; moskarali; pri-
krivati, sakrili. —, v. i. maskarati
se; pretvarali se; preobud se. —
ed, maskt, a. maskiran; sakriven.
— er, D. čuvida.
Mason, mé‘s'r, n. zidar. Masonic,
mčščnok, a. sidarski, slobodnosi-
darski.
491
MAS
Masonry, mč'e'nrt, n. cidarstvo; si-
dovi, zidine; slobodno ridarstvo.
Masque, mask, vidi Mask.
Masquerade, mask*réd’, n. buše, ču-
; maskurada; maskaranje. —
. metnni obrasinu, načiniti se
duvide,
‘Mass, mas, mis, 0. masa; gomila,
hrpa, množina; glavni dio; imovina ;
ukupni ulošak (u igri), —, mis,
misa. —, v. t.d i, nagomilati (ee),
skupiti (ye).
Massacre, maker, B. pokolj. —,
t. poklati.
Massicot, iošs"kčt, n. olovno žutilo.
Massiness, miv*nes, Massiveness,
mAs"ynes, m. masivnost, punoća,
tažina, guatina.
Massive, mis*v, Massy, mas", a. ma-
sioan, težak, gust, krupan, nesgra-
ai mast, n. jarbol, jedrilo. kutarka;
, ve t. metnuti, pobiti jedrila ;
ir ed, a. # jarbolima.
Master, misi", n. gospodar, gazda ;
glavar, nadzornik, ravnatelj; meštar;
maistor ; pba a mmagistars
kopitan gospodar, vlasnik broda;
gospodičić; glavni; to be — of,
biti gospodar, vješt, znati; whatever
+ Tam — of, štognd mogu, — of the
horse, konjudnik; — of the rolls.
nadarkivar, nadravnalelj pisarne;
— of the ordnance, general top-
ništoa; — attendant, lučki nad-
zomik; — gunner, nadtopnik, tob-'
diibaia, glavni ključ; —
like, maji arak i gospodski man,
nadsornik; — piece, majetoreko,
umjetničko djelo; — sin, istočni
grijeh; — tailor, krojački majator.
>, ¥. t. svladati; ialiječiti; prisvo-
jiti; naučiti.
Masterdom, mas’t*'d°in, n. gospodstvo.
Masterful, _mas’t*ful, a, majatoreki;
i, nasilnički,
Masterless, mas’ ‘tiles, a. bez gospo-
i adv. majstor-
Mat, mit, ra stura, hasura,
Mas 492
Mastership, mas't"šip, n. majetorsteo;
isvrština; gospodstvo, mod; nad-
sornibioo.
Mastery, mast, m. gospodstvo mod
fina; to get the cant ir
wei? —
potpuno
Mintic, must, 1. mastike.
Mastiff, mae't*f, n. sameov, peina.
=, mot pokriti oierano pent,
Jesti.
Match, miš, n. mića, fitilj; šibica,
Hgica ; — bor, škatuljice sa šibice.
—, m: drug, druga; par, jednak,
ravan brak, ženidba; družio; igra;
natjecanje. —, v. t. biti
Sedma! ravan, dostići; pokazati,
Ymati, nać što roono jednako; o.
gledali 1e; spariti, prilagoditi; us-
porediti; sdrušići,
ženiti. —, v. a
oženiti se, udati se; paris se; biti
prema čemu, rati; to —,
prema tome. — able, a, što se dade
usporedili, spariti, što
Matchless, mič'ita, a (-- ly, adv.)
nesravnjiv, čemu nema ravno, para.
Maté, met, m, drug, drugarica;
, met, n. drug, fed,
žena; mušjak, ženka; pomoćnik,
kelj; krmilor. yy. 6 olen
i epee taporediti se; ogle-
aera mil, a. (— ly, adv.)
Gelesan, tvaran; bitan ; važan, zna-
meni. —, m. građa, gradivo, ma-
terijal; raw —, sirovina. — ness,
Materiality, m"tirtal*t*, n. tjelesnost,
tvarnost; bitnost, važnost.
Materialism, m*ti'r*lizm, n. materi-
jalizam.
Materialist, m'ti'r“list. n. materija-
lita. — ic (al), mtječlivvk, a.
materijalistitan,
mitt rlaje, vt učiniti
tjelesnim ; smatrati
maternal, métorn'l, a. arak ly, adv,)
maternji, materi
Maternity, m*to"n't*, “p. materinstvo,
Math, math in. kosidba.
MAT
(—“ally, adv
— sn. pl. matematika,
Mathomatican, mšth*mžtišća, nm.
malematičar.
Matin, mat*n, a. jutarnji. —, n. ju-
trenje, sornica.
Matinće, mating, n. julamnja zabava;
ape predstava po danu.
ce, metra, n. maternica, matica.
Rei mat'r'eajd, n. materosbilac :
materoubivetvo.
Matriculate, e, nitriki “ts y Ve & upisati,
primi mitrikjolet, a. upisan,
fon (U rvovčtito boo den it
d) ake fatriculation, mtrikjalešta, a.
upisivanje, upis.
Matrimonial, mštr*mo'n“l, a. (— ly.
ženidbeni.
Iv. i, ženidbeni.
Matrimony, mit/r'm'n’, n. brak; že-
Matrix, motkom. maternica ; matica.
tron, mé'tr'o , m. ‘stare, ugledna
nja; domaćica; bolničarka. Ma-
al mota, & Ho pripada
stare gospoji, i, popu vrijedne sta-
» oebiljan,
Matronize, miten, v. ti učiniti
matronom, ozbiljnom; useli
okrilje.
Matronlike, me'trnlajk, Matronly,
mota a. ozbiljan, čestit, popu
Matter, mi mit, n. materija, tvar ; stvar,
predmet, sadržaj, tužba; posao;
raslog, urok; rovu a
small —, malo; wi met me
© čemu ge radi, što je? tats the
— with her? #0 joj je? no —,
ništa sa lo, nema ništa; 1 make no
— of it, ne marim sa to; to grow
to —, gnojiti se; — of course, što
se po sebi razumije; — of fact, Zin,
činjenica, istina, istinit, pravi, prak-
trijezan, koji ili što se drži
prala —, v. i. vašili, značiti;
it — snot, ništa za to. — less,
bez sadržine, prazan,
Matting, mAt"ng, n. harure, prostirači,
MAT
Mattock, mit", n. trnokop, motike.
Mattress, wits, 0, strunjada, dušek.
Mlaturate, mitjuršt, v. t činiti što,
da sre. —, ¥. i. sveti, dospijevati,
Mataration, miMjarčin, 2. zijevanje;
Maturative, mitjo'rtiv, a, koji čini,
da Ho sazrije,
Matere, mija", a. (—ly, adv.) zreo,
dosreo. —, ¥. tdi. činiti, da što
‘Fig, mjera isel daj
ty, mača » ,
Matatina, matjutajnći, a. jutarnji.
Maudliv, mad'i*p, a mamuran ; plač-
mie, prenjeli
ugre, mig’, n. prp. ue prkos.
Maal, mil, o. ‘mali balina. o mt
izbatinati.
Masndy-Thorsday, mda'd*
veliki četvrtak.
Mausoleam, mis’
tho'sde,
Maove, mir, a. croete wuvicus,
Mavis, mé&v's, n. dro-d.
Maw, md, n. želudac (u životinja);
guia. — worm, glista.
Mawkish, mikes, a. (— ly, adv.) ga-
dan; neukusan. — ness, olužnost ;
a neukummost.
Marillar(y) mak’s'l*r(*), a. vilični.
Marim, mšk'stm, n. mudra rečenica;
načelo.
Maximum, mšk'stnčm, n. najveći stu-
panj; nojveća vrijednost, cij
May, me, v. aux. moći, smjeti
it - be, moše s Biti, možda,
maka igra, šala; to
makea — game @ of, Jalili ve skine;
— pole, maj, svibanjeko drvo. —,
v, i. slaviti žvibani,
Mayor, mé*, n, 'elnik. — ess, na-
čelnikovica.
Mayoralty, m me'rtite, n. načelnišivo,
Mazarine, maz'rin', a. mor, ugasilo
* plavetan.
493
MEA
Mase, més, D. labirint; saplet, sbrka;
neprilika. —, v. t. zbuniti.
May, mez‘, a. sapleten; zbunjen,
Me, mi, pron, mene, meni.
Mead, mid, n. medica, medovina.
leadow, med’s, n. livada. — grass,
elamjata; — ground, — land, &-
vade, sjenokoše; — ‘lark, poljska
deva; — saffron, mrazovac (biljka) ;
— trefoil, livadna djetelina. Mea-
dowy, med'0*, a. gdje ima mnogo
Meagre, mig", n, mršav; suh.
1, mršavost, oskudnost,
Meal, mil, n. obrok, ručak; jelo; dražno,
muka. —, ¥. t povuti brašnom, sa-
i beetle, mlinar, Brašnar
— man brainar; — sack,
u govoru, s
et, mine, m.
Mean, min, a. (-
prostački; tol, PR: los
dan, nesnalan; škrt; —
adv.) prost;
rdav ; viću-
born, prosia
roda; — spitited, podao, klonuo
duhom. —
—, a srednii; (in the) —
rhile, međutim, ubo —,
m. “eredina; in the —, međutim,
prosječno ; srednji stalež; odsjek,
prosjek; sredstvo ;način;uzrok; —8,
imutak, novac; by ovako,
na ovaj nači 8, soako-
jako, jamačm pošto;
by fair — s, potlenin. lijepim na-
činom, » dobra; to be the — s of,
diti krio, bili uzrok čemu. —, v. te
a i, mili, misliti; hijeti, namjera-
vati, amjerati; snačiti
Meander, m*in'dš", n. okuka, zavoj;
krivudanje, —, vt. ši. “rivité;
joudati, vijugati a6.
ing, mi'n'ng, a. (— ly: adv.)
nači, značaj D. mnijenje;
namjera; mišljenje; značenje —
less, a, bes snačenja ; dezuman.
Meanness, min'n*s, n. prostota; ne-
znatnost; podlost; skupost.
MEA
Measles, misiz, n. pl. dolwac, oxpiee
zobnica, ji jaglost
Measled, mi't'ld, a mis’, a.
_ Bi im ima dobrac, ospišav;
(o mesuj
ani, met*r"b], a. (— ably,
adv, ismjeran; umjeren, — ness, n
izmjerljivost,
Measure. met n. mjera; razmjer;
mjerilo; dio; takt, ritem; način;
sredstvo; umjerenom; in —, umje-
ren; out of
mjerač.
Meat, mit, n. hrama, jlo; meso, -
— pie, paleta od mesa; — tea,
Šaj # mesom.
Meaty, mi't®, a. memat.
Mechanic, miko, m. radnik za-
8, pl. mekanika, nauka
o strojevima —, Mechanical, in*-
danska. (— nade.) metaničan
strojni; *strojem načinjen, rađen, tje-
ran; prost; običan; nesvijestan,
Mechanician, rcekčuišćn Mechanist,
mek*nist, m. mekaničar; graditelj
mecha
ism, mek’nizm, n. mekanizam,
Medal, med"l, n, medalja, kolaj
starinski novae, Medallion mda jon,
n. velika kolajna, Veliki novac; ma:
daljon. Medallist, med"list, n. po-
znavalac starih novaća; posjednik
kolajne; rezbar
Meddle, medi, v. 1. miješati se (in,
with, sosa čim); brinuti se, imati
posla sa čim, upuštati se u. Meddler,
‘med’ a, m. kojt se miješa u
što ga se ne liče, petljanac. M dating,
— some, &. koji se u ave miješa;
radoznao; namelan; — someness, n.
miješanje u tuđe poslove, nametanje.
posredništo. Medistorial, mids*-
tore], a. (— ly, ady.) eke.
Mediatress, — trix, mi‘d“tr’s, —
treks, porrednice.
Medic, a Ik, 2, dunjica, ljekarica
mldiašle, med"k*bl, a. islječiv.
Medical, mod*k'l, a. (— ly, a
ječnički ; tovit;
weldicament! moteement’ n, lijek.
Medicamental, med*k’men't'l, a. (--
ly, adv.) ljekarski; Yekooit,
ije ; davati lijekove.
Me cation, med‘ inn. mijenje
Medicinal, dira a fey adv)
bi i
Medicine, med’sin, med's*n, n. dij
Yekarija; Yekaretoo,
Mediety, m'dajtt, n. sredina.
Medieval midsivih. a. oredeviječan
Mediocre, mi'd*ok"", a. prede
nje ruke. Medioerijy, maak ‘rt’, n.
priličnost,
osrednost,
uošate ‘aed"tat, v. i, ¢ &. razmi
fart, misliti, ‘Meditation, med*tč'-
ljenost.
Mediterranean, med*t're' nn, a. sre-
Medium, mam, LA sradstoo, medij;
aredina; by the —.of,
bad kroz, pomoću; ata —, osje
ino; — price, srednja cijena,
meal lar, med’l**, m. mužmula.
Medley, med'l*, u. mješavina, sbrka.
Medull ar(y), m’daln(), bat od mosga,
ari; kao
Meed, mid, n
Meek, mik, a. or iy be
tak, — ness, d. blagost; ced:
Meershaum, miršim, n. stiva,
Meet, mit, v, t arceti; naići; m
sastati; ispunići, namiriti, ispl
sakupiti; to come (gu: to — doci,
GG) na maret, —, V. i. sresti se,
sastali se; sakupiti se;
diti se; (with) našći, i, pre-
trpjeti, nad. —, 0, sastanak (lovaca).
—, a. (— ly, adv.) ) pribledan, sg-
don, — ness, m, priki
Meeting, ione, Py tet. zbor,
— house, crkva disidenta;
“ — place,
! sborište.
, Ii'gr'm, m. glavobolja (u jed-
noj strani
Melaacholic, .mel*nkol"k, a. sjetan,
meveseo, mujan, iwroban.
Melancholy, (— liness), mel*nkdl*
(— Ines), n. melankolija; sjeta;
tuga. —, a. melankoličan; sjetan;
turoban.
u 7
Meliorate, mi‘l*ret, y, t. i i. popra-
vit (ae), poboljšali (00), Melioration,
mél“re'é’n, u. popravljanje, wsaor-
šavanje. Meliorator, misal“, n.
vjivač,
popravija3, oplemen
Melliferous, u'lif*rs, a. medonosan,
koji daje med.
Mellifiuent, m*liflu‘nt, Melliftuous,
meliflu*s, a. (— ly, adv.) meden,
Mellow, mel’, a mek; zreo; Bag,
nježan; eutrueon, —, v. te Gi. ue
mekiati, doareti, ublažiti (ee). —
ness, n. mekola; zrelost; blagost,
nježnost. Mellowy, mel'0*, a. mekan.
Melodious, m'lodše, a. (— ly, adv.)
melodičan, skladan, blagosvučan, —
ness, n, melodiosnost, blagozvučnost,
‘Melodrams, mel‘dra’m’, Melo dram,
mel*drim, n. melodrama, orsta ga-
nuljive_drame, u kojoj ue i pjevalo.
Melody, meltds m. melodija, napjev.
Melon, mel*n, n. dinja; water —,
ait melt, v. t. topići, taliti; ganuti,
i, —, v. i. topiti ee, (nwuy)
, — er, koji topi; to-
495.
MEN
Melting, mel'tng, a. koji (se) topi,
tali. —, n. topljenje, taljenje. —
house, topionica, talionica,
pih mem’b™, n. udo; član; dio.
— sbij
Membrane, mém’brén, n. opna, kožic
Membranaceous, membr'né’é’s,
Membranons, mem’br'n’s, a. opni-
Memento, m*men'tč, n. spomen.
Memoir, mem’ iwi, n. spomenica; krat«
ki
živolvpia; pl. uspomene.
Memorable, mem’rbl, a. (— ably,
adv.) snamenit. — ness, n. zna:
menilost.
Memorandum, memčran'dšm, u bi
ješka.
Memorial, m'rag'el, a. što je za spo-
men, u pameti; — stone, (kamen)
» —, M. spomenik; spome-
nica; bilješka; molbenica, podnesak.
Memorialist, m*mo'i ‘r*list, m. pisacili
predavač spomenice
Memorialize,momo'r"lajz, v. t. pre-
dati spomenicu ili molbenicu; ču-
cali ili slaviti uspomenu.
Memory, mem“r“, 1. pamćenje, pamet;
spomen, uspomena; spomenik; to
call to —, sjetiti se.
Menace, men’s, n. prijetnja, grožnja.
—, m ted i. prijetiti.
Menagery. m'nAd2”r*, u zvjerinjak,
Mend, mend, v. t. popraviti; krpi
zakrpi; pospješići; poboljšati
v. i. popraviti se; oporaviti se,
sdraviti, — er, n. popravljač.
Mendacious, m'nde's's, a. (— ly, adv.)
lašljiv.
vy, m*ndas"t*, n. lažljivost;
Mendicancy, men’d*kit
Mendicitv, m*ndis*t, a. prosjačenje
Mer min], a prost, ropski; te-
Ski; kućeoni. —, m. sluga.
Meningitis, merćadžaj t's, u.
moždane opne.
Mensal, men's'l,
upala
a. mjesečni; stolni.
MEN -
Menstroal, men‘stra"l, a. -|
Gan ben vijesočni;
Menstrnate, men'stru6t, v. i. imati
evijet ili vrijeme.
Menstraam, men‘stra’m, n. ono što
near, men‘é'r*bl, a. mjeriv, iz-
ness, Mensurability,
mend*rsbil', m. mjerivost, izmjer-
nost.
Mensurate, men'štršt, v. t. mjeriti,
Menseration mené*rs’s*n, u. mje-
Mental, ent a. (— ly, adv.) umni,
duhu, u glavi, nutarnji.
Mention, menia, n. napomena, pri-
jave; to make — of, spomenuti. —
Y. t. spomenuti; javiti.
Mentor, men’t®, n. vođa, savjelnik.
Mophitie miteh, &. kušan, smrdljiv.
jercantile, movkčntil, a. trgovački.
Prka mors*u*r*nes, n. pro-
dajnost; za novcem.
Mercenary, morsčnire. akg - ily, ad adv.)
najmljen,
novac; prodajem pont pohlepan ki pon
Mercer, md"s*, n. trgovac sollom ;
sitničar Mercery, md"s'r*, n. sit
ničarija ; trgovina svilom.
Merchandise, movčšndajs, 0. roba;
trgovina. —, v. i trgocatl.
Merchantable, mo"t*nt®bl, a. koji se
lako prodaje.
Merciful, moreful, a. (— ly, adv)
, milostiv.
— ness, D. mi-
Toerde, milost.
Merciless, mo"s‘les, a. (— ly, adv.)
nemilosrdan, nesmiljen. — ness, 0.
nemilosrđe.
‘Mercurial, mškja'ri, a (—ly,adv)
merkuroo; trgovački; živahan, iuatar;
nod žive, što a6 sastoji od žive, što
ima šive.
498
Mercury, mé"kjur’, n. šiva; Hoahnest.
Mercy, mos", n. miloerde; sataljenje;
milost; at the — of,
na milost i nemilost.
Mere, nisa a. sam, jedini, čisti; pot-
pun, čitav, pravi. -— ly, adv. samo,
jedino; posve.
Moretriciots, 1 mertrišts, a. (— ly,
adv.) bludnički; zamaman, lažan.
Merganser, m“gin’s", n. ronac, sarka
(ptica).
Merge, mO"dž, v. t. sagnjuriti; wto-
kra i. ućonući, nestati;
podnevni ; jud~
(— line) podnev-
visina, vrh. Me-
1, a. (— ly, adv.)
Meridian, m*rid’j°a,
ni. —, n. podne;
ridional, m*rid’j*n'
podnevni, | edad meridijaneki-
Merino, m'rsi’nd, 0. merino ovca; fina
vunena tkanina.
Merit, mer*t, A. zasluga; vrijednost,
valjanost; svrha (pisma); glavno,
uzrok, narav (Zea). —, vt. i i
biti zaslužan.
zaslušiti;
Meritorious, mertti'rss, a. (- y,
adv.) vrijedan (heale i ¢. d.); sa-
slušan; — ness, n. vrsnoća.
Merle, morl, n. kos.
Merlin, mo"i*n, u. soko lovac.
Mermaid, mo"mčd, n. sirena, vila.
Morriment, mer*ment, n. veseje; za-
meca, mer'*nes, n. veselosf.
Merry, mer’, A (merrily kg ve
deh Te oja ew, take
dan (0 vier) —_ Mare,
dijaš; . go-round,
X se,
aking, — meeting, kori
; — thought, lomilica (kost
koko).
Mersion, mo" én, n. sagnjarenje.
‘Meseems, m*simz’, v imp. čini mise.
Mesenteric, mezčnter*k, a. opornjacki.
Mesentery, mez*at*r’, n. opornjak,
maramica (oko koje mu crijeva
prirasla),
Mesh, meš, n. oko (u mreže); mrefa.
—, v. te uhvatiti u mrežu,
MES
Meshy, mes", a. mrccast.
Mesmerism, mez'm*rizm, n. nauku o
životinjskom magnetizmu;hipnotizam.
Mesne, mia, a. posredni, srednji.
Mess, mes, n. jelo, jestvina; obrok
društvo ito zajedno jede: stol.
v. tdi. hraniti, jesti. — mate, drug
io ariel
Message, mes*di, n. poruka, glas;
Messenger, mesndi™, m. glasnik,
vjemik.
_497
Metapbysic, metic
Metatarsus, Melita
MET
1, a. (— ally, adv.) metaforičan,
prenesenog značenja.
Metaphrase, met“frez, u. prijevod od
viječi do riječi.
— ical, a (—
ically, adv.) metafisizan; apstrakian,
natéulan, — 8, 0. metafizika. Meta-
physician, meti*ziš*a, n. metafzi-
čar.
Metaplasm, met*plizm, 0. mijenjanje,
rijeći dodavanjem ili izostavljanjem
slova ili slogova.
D. stopalje,
jiah, m*saj'*, n. Mesija. Metathesis, m*tath’s*’s, m. premješta)
Messieurs, obično pokraćeno Messrs, glusova_u riječimu.
meš“"z, Mete, it, v. t. mjeriti; to — out,
Messvage, mes'w'di, n. kaća sa sem-
=) 0 omjera; međa.
mjeri
ljištem. Metempsychosis métems*kd's*s, n. se-
Mestee, m'sti', 2. potomak Lijelog čo-
vjeka i mulatkinje,
Met, met, imp. i p.
Metacarpus, metka" p“
m. .
Metage, mi't*dž, n. mjerenje
Metal. met’l, n, metal, kovin
Metallic, m*tšl*k, a. metalan; kovi-
nast.
Metalliferous, met*lif*r's, a. rudono-
san: koji sadržava metala.
Metalline, met“lin, a. me/alan; — wa
ter, mineralna voda.
Meteorite, mi'tjčraj
Meleorologic(aM). mitjćrt
oba duša iz jednoga tijela u drugo.
Meteor, mi'tj““. n. meteor ; zračna po-
java; sjajna pojava (kratkoga tra-
Fania)
Meteoric, mit'or*k,
eleoraki ; kao
meteor, prolazno sjujan.
Meteorolite, mi’-
ti*rčlajt, meteora
meteorološki. Meteorology, mitj'rol
%di', D, meteorologija, nauka o po-
juvamu u zraku, o promjenama vre-
men . Meteorulogist, mitj"rčl“dt*st,
Metallist, met"list, n. kovinar. n. metearaleg.
Metallize, met*lajz, v. t. proizvoc Meter, n D. mjerilac.
metal; pretvarati metal; oblošiti m Metheglin, eg'l*, n. međovina,
talnim slojem. Metallization, me Methinks, m*ibinks, v. imp. čini mi
Jajzč'šćn, m. proizvoidenje metala ;
pretvaranje u metal.
Metallugraphy,. met*log’r'f™ n. opis
kovina.
Metalloid, metslojd, n. metaloid ne-
kovina.
Metallurgy, metćl8'c#*, n. metalurgija,
rudarstm. i
Metamorphose, met*ma'foz, v. t. pre-
Methodic(al), in*
Metho-lisin, ineth"
se.
Method, meth“, n. metodu; način;
sualav
kl), a (— ally,
adv.) metodičan; anatavan ; točun.
lizm, m. nanka me-
todistu (protestantske selte). Metho-
t, mothdist, n. metodik, huji se
tooriti; promi drži metode; metodista, pristaša
Meramorjhosi», metmd"f4*s, m pre. Wesleyev :
tearanje; promjena, Mothought, m*that, inp. od methinks,
Metaphor, met*f", n. mefafor
Metaphoric, — ‘ical, mevior
Meticulous, m’tik’jul's, a, odviše o
prezan ; bojailjiv.
MET
Metonymy, m°tém"n*, n. metonimija
(zamjena po smislu srodnih riješi),
Metre, mi", n. metar; mjera stiha.
Metrie(al), met’r’k’l, a. (— ly, adv.)
metrički,
Metrology, m*trdl*di*, m. nauka o
xéiropai motrčp“lts, n. préjestolnica,
Javni
iron“ ‘metr’pdlt'n, a. prije-
stolni; koji pripada glavnoss gradu,
londonski; nadbiskupski. —, h. me-
it, nadbiskup.
Mettle, met'l, n. divahnost, vatrenost,
arčanost ; zanosa. — some, Mettled,
met'ld, a. vatren, srčan.
Ju Om. leb; snauk (mačji);
_ Ee Il. Halo. —, 0.
zatvoriti. —, v. i. maukati ; linjati
te, mitariti se.
Mewl, mjol, v. i. drečati, derali se.
Mise, maj*rm, Miasma, majše'm',
m. kužno isparivanje; zarazina,
Miasmatic, maj’zm&t*k, a. tužan, za
rasan.
Mica, maj’k®, n. tinjac; macino zluto,
zmajeve otrerine,
Mice, maja, pl. od mouse. _
Michaelmas, mik'Im&s, n. Miholj dan.
Mich, mič, v. i. sakriti se; ne ići u
školu
Mickle, mik'), a, # adv. velik, nogo.
Microcosm. . majkroxčz" 'm, m. evijet u
malom;
ometer, m*krdm”t", n, aprava za
jevenje vrlo sitnih predmeta.
Microphone, maj’ki"fon, n. sprava za
jačivanje zvuka.
lcroscope, "majkrtskop, n, mikroal
sitnozor. Microscopic, majkr*skop"i
— ally, adv) mikroskopski vrlo
sitan.
nja u
srednji stalež; — point, središte. —
m. sredina; — man, posrednik; —
sized, srednje . —, ¥, t. met
nuti u sredinu prepoloviti.
498
MIL
Middlemost, mid'lmčst, 9. srednji,
a 8S Mp adv) srožnji
inje ruke,
uiize e, fat te mušica.
Midlacd, mid'ad, a, wnutrainjost koje
sent —, & unutrašnji, wared koje
ze
Midmost, mid’mdst, a. najnutarnjiji.
Midnigh', mid'najt, n. ponoći. —, n.
ponodan.
Midriff, mid'rif, n. ošit.
Midsbip, mid’ u. sredina broda.
Midehips, mid'šipa, adv. uered broda.
Midst, midst, n. sredina. —, adv.
Mi ummer, mid'som'er, n. sredina
ljeta, ljetni euncovrat. — day, Ivanje,
Midway, mid’wé, n. sredina puta, pot
puta; srednji pul, =, a. srodnji.
dru sredini na pol puta.
fe, mid'wajf, m. primalja. Mid-
wifery, mid" wajiri,. primaljstvo.
Midwinter, mid'winter, n. sredina st-
me; zimski suncovrat,
Mien, min, n. lice,
Miff, mif, n. zlovoljnost.
Might, majt, imp. od may, that — be,
to bi moglo biti.
ht, majt, n. moć, sila.
Mightiness, maj't*nes, D. moć, sila;
veličanstvo.
Mightlese, majt'les, a. Bezmoćan.
Mighty, maj'ti, 8. (— tily, — €,
adv.) moćan, silan, jak,
Mignonette, min-jfnet’ n. ljubimac
Migra te, 2 et, adliti se; odi:
igrate, maj’ mi se; odi-
gri 5
; pulovati.
| gation, majgré’i*n, n. seoba; pu-
Migratory, maj'gršisrt, a, koji se odli,
koji putuje; — bird, ptica selica.
Milch, mild, a. što daje mlijeka; —
— 060W, krava musovna.
Mild, majld, a. (— ly, adv.) blag;
lak; mio.
Mildew, mil'dja, n. medljika; enijet,
Mildness, walt, ne, ines er
MIL
Mile, maj), n. milja. — colamn (post,
mark, stone)
Mileage, maj'|'dž, n. broj milja; mi
mil mil'foj), n. stolimik (biljka).
Mihary, miljće, a. kao proso; sitan
a ve ki adv.)
Militant, mia,
koji ratuje,
, yo jaitki aint:
ma pad mile, mi vojevati, boriti
dica mm, DB. domobranstvo; —
, domobranac
Mi, “milk, mlijeko sete bi
< fever, mlije
(defile) groznica; — house, lje:
eo - ui mljekarica; — man,
sljekar; — pail, muzlica; — pap,
sisa; — oridge, — pottage, mli.
jena juha; — score, račun za mli-
— sop, mjesimac, mekušac,
— tooth, (sub) mliječnjak;
— white, bije! kao mlijeko; — wo-
wan, ndjekarica; — wort, krestušac
(biljka).
_Milker, Nai Aš", a, muzilac, musilja;
muzara.
Mlkiness, mii'k*nes, m. mujekovitos!,
bijela buja poput mlijeka ; blagost.
Milky, milk", a. mliječan, mljekovit ;
kao mlijeko; blag, nježan; — juice,
Cafiteena) mezgra; — way, mliječni
an, wil, m. mlin; stroj; tvornica;
tisući dio —, v. t. mljeti; valjati
(sukno); kovati (novce) ; udarati, tući.
— board, tvrda ljepenka, korica (od
knjige) ; — brook, mlinski potok; —
clapper, čekalo; — cog, zub;
lam, brana; — dust, pespalj;
— hand, tvornički radnik ; — hop-
per, grote — owner, mliuar. toor-
ničar; — race, jaz; stone, žr-
vanj, mlinski kamen; — wheel,
mliusko kolo; — wright, graditelj
mlina.
lenarian, mil*ne'ru,
dišnji.
a. tisućjo-
499
MIL
Millenary, koje 8. tisućgodišnji,
VA ša! ji
Millet, mit, n. pros
Milliary, mil, Ly sokas.
Millimeter, mil’*miv*, n. milimetar.
Milliner, mil*n“, m. kitniZar, kitni-
šarica Millinery, mil*n'r", m. na-
trgovina + nakitom.
pra mil'jšn, m. plijen
Millionaire. milj*ne", n.
Milt, milt, m. slezena; mliječac (od
ribe). —, v. mrijentiti se, mliječcem
oploditi. Milter, mil't'r, g. mužjak
u ribe.
Mime, majm, D. mimik, lakrdijač ; la-
krdija. :
oponalanje,
Mimesis, majmi's's, n
podraxavanje.
Mimetio, majmetik, a. koji rado ili
ilo oponaša,
mnie mim"k, a, koji oponača, koji
podraiava; mimičan; — art, mi
ka, glumačka umjelnost. —, D.
mik, oponašaluc, glumac ; podraša-
vanje. —, ¥. t. oponašanje, podra
žavanje.
Mimicry, miwm'*kr*. n. oponašunje, po-
drazavanje
Minatory, maj
čime se i.
Mince, mins, v. t. sjeckati, igeckati
na sitne komadiće; poljepšati, ubla-
žiti, zabašuriti; opresno, aramežljivo
nu pol usta govorili. —, v. i. gra-
diti se, prenavljati se. — pie, — d
pie, pašteta od mesa.
Mincing, min's'ng, n. kicošenje, pre-
navljanje. —, &. usilien. — ly, adv.
u malim komađićima ; usiljeno; po-
vršno.
Mind, majnd, u. duh, duša, pamet,
razum; ćud; , želja, oesdje,
nakonay mišljenje; misao, mnijenje;
; to lose one's — potu-
dijeti ; in (wound) —, zdrava razuma;
NU, a. koji se grosi,
MIN
je, elutin na što; to
volji; in my —. po
i with one —, jed.
moše izbiti sebi is glave; to
out of ones — ne bili pri robi; to
lie upon one’s —, ležati na srcu;
to have in —, misliti; to put one
in — eh ee koga na ito ; to call
to sjetiti koga na što; to call
to —, sjetiti se, opomenući se,
= & pasi ‘na što; pisa sa,
m uti se; (0 podrjetić;
never —, ništa za to; — your book,
gledaj u knjigu; — your own bu-
siness, gledaj svoj posao; he does
not —, ne mari, ne hoje; 1 don't
—, meni je sve jedno.
Minded, majn'd*d, a. voljan, hoćak,
sklmjan to be —, koljeći. — ness,
ljenje, sklonost, raspoloženje.
Mindfui, je Tnajodtal, (— ly, adv)
pesoron, pošta pomnjiv. — ness,
Mind less, Hes nats nepašljiv ; bex-
ind’1%, a. g
brišan; besuman.
Mine, main, pron. moj; moje, moji.
Mine, majn, n. rudnik, majdan; mina.
dugom = ¥. bt kopati (ruda)
potkopavati. - di Tr,
Fudar; "it, prednik Miner, my
m", m. rudar; 1
Mineral, "minoišl, "m. ruda, mineral.
—, & rudni, mineralni.
Mineralist, min“i*list, Mineralogist,
min*ršlšdžist, n. mineralog, posna-
valac ruda.
Mineralize, min*r'lajz, v. t. pretvo-
u rudu; spajati metale sasititi
+ mineralnim toariza.
Mineralogic(al), a. mintrslodi*k("), a.
mineraloški.
Mineralogy, min'rAl*di*, n, rudetoo,
mineralogija,
o
—, odlučići se; to his .
MIN
Mingle, min'gl, v. t. ¢ i. miješati (20),
pomijelaš (ee) Mingledly, min'g'ldl*,
adi Remipobane, sbrkano. Mingler,
te, min'jčt, v, t. crveniši.
wee min¢*, n. minijatura, sitno~
elika; sitnoslikarsteo ; početno slovo
(u starim rukopisima); in —, u
malom. .—, a. malen, u malom. —
ainter, silnoslikar.
Minikin, min*kin, a. sitan i lijep.
Minim, min"*m, a. vrlo malen. —, n.
potuljak; pol note(u glazbi); koplja:
Minimize, min“majg, v. t. učiniti, da
Ho manje.
Minimum, min*mom, n. najmanje,
najmanja mjera, najniša cijena.
Mining, maj'ning, n. rudarstvo. —, a.
rudarski,
aki,
Minion, min’j'n, h. ljubimac; draga.
Minister, min'*st*, n. prvi sluga. či-
novnik; ministar; poslanik; svede-
nik. dati, pribaviti —, v.
Micistorial inate at “bap )
iieteri min*sti' odrona _ lv,
nistareki ; i Zee
Minietrany s mins Ti a. koji oluši.
, pomoć;
inistry, min'"stri, m. služba; posre-
dovanje, sudjelovanje; posao; du-
hovnička sluiba; ministarstoo,
Minium, min’*m, 0. minij, surik
Minnow, mimo, n. mali klen (riba).
malen;
Minority, majnčr*t, n. manjina ; ma-
Ioljetnost.
Minster, min'st", n. stolna. crkva.
Minstrel, min’sti*l, n. pjevač, svirač.
— SJ, D. pjevači i pjevanje (u sred.
vijeku); glasba.
Mint, mint, n. metvica (biljka); kov-
nica novaca. —, v. t. kovati noves;
kovati, izmišljati. Mintage, mints,
MIN
m. kovanje novaca; kovani novci;
istojba 2a kovanje novaca. Minter,
‘min m. onaj, koji kuje noves; koji
Mineet a ming, 2 menuet (njeki sta.
rinski
Minus, maj jata, adv manje; bez. —,
a." koji fali.
Minuscale, m*oče'
Minute, mtnjat, mejnjat, a. (— ly,
adv.) malen, sitan ; točan, na tanko.
—, mint, m. minut; časak; prvi
h
svaki čas.
tančina, inoća; točnos
Minutiae, majo, m. pojedinosti, naj
sitnije okolnog
vojke kaćiperka.
Miracle, mir“kl, 2. čudo.
Miracalous, m*ršk'jul*s, a. (— Igeade )
čudan, čudnovat. — ness, n. éud-
novatost.
Mirage, m'rat’, D. svačna opsjena.
Mire, maj, m. blato, glib, kal. .
t. uvaliti u blato, zaglibiti, okaljati.
iriness, maj'rtnes, n. blato.
ror, mir*", n. zrcalo, ogledalo.
irk, motkom. ća. V. Mark. .
Mirth, morth, u. veselje, radoal. —
ful, a. (— ly, adv.) veseo. — ful-
ness, n. veselje. — Ices, a. neveseo,
žalostan.
Miry, maj'r*, a. Watan. glibovit.
Misacceptation, misaks*ptč'š*n, n. ne-
aporazumljenje.
Misadventare, mis'dvenč““, n. nezgoda,
nesreća.
Misadvise, mi
jja, ve ti zlo eavje-
tovuti,
Misallege, misled’, v. t. krivo iska-
zati.
Misalliance, misčlaj%ns, n. zla, nepri-
sidba.
lična ženi
Misantrope, mis“uthrčp, Misanthro-
501
MIS
pist, misko thr’pist, a
mizay
ljudomrzać,
Misantkrop ic(al), mis*n-
thrčp"*k(I),
misantropičan; koji
mrzi lj ke ćudi. Misanthropy,
misin’ tbršpi ,n. mizantropija, mržnju
ljude.
plication, mitaplskč'šća, n. ato,
krivo upotrebljavanje. Misapply,
mis*pl Lac ane rrivo.
Misapprehend, inipehend v. tra:
aumjeti zlo. Misapprehensien, mis-
dprthen’s*n, m. slo, krivo razumije-
vanje, nesporazii
Misappropriate,
Misarrange,
slo, naopak
Misbecume, misb'k'm’, v. t. ne pri-
stojati se Misbecomug, misbskom"-
‘ng, a. (— ly, adv.) nepristojan,
neprilican,
Misbegot (ten), misb*got'(n), a. na-
kazan; nezakonit.
Misbehave, misb*hés’, v. i, zlose vla-
i. Misbehaviour, misb*bč'v*", n.
tat vladanje.
Misbelief, misi,
Misbeliever,
rac. Misbeli
krivovjeran.
Miscalculate, miskulkjulet, v. t ii.
zlo racunuti; zaračunati se.
Miscalculation, miskilkjaleš*a, n.-
krivo računanje; i popi rješkauručunu.
Miscall, miskal’, v. t. nazvati krivim
imenom; opaovati.
Miscarriage, miskdrtdž, n. newpjeh,
neruka; prestupak ; pometanje.
Miscarry, miskdr", v. §. ne uspjeti;
postradati; pometnuti, iznebiti; iz
gubiti se,
Miscellaneous, mis'le'n*s, a. mješovit ;
raznovrstan. — ness, n. smjesa ; raz
novrstno:
Miscellany, mis*l"n*, n. emyesa; zbirka
raznovrsnih saslavaka.
Mischance, misčins' n. nesreća, —,
¥. i, ne uspjeti; biti nesrećan,
ing, misbsli's*ng, a.
Mischief, mis’8if, n. zlo, nepodopitina;
a; nesreća; šteta.
Mischievous, mis'č*vUs, a. štetan; zlo-
4 sloban ; — ly, ady. saslom
nakanom, — ness, n. škodljivost,
zloba, pakost.
Miscible, a.is*bl, a. koji ii što se
dale pomiješati.
Misconceive, mirk‘nsiv’, v. t, krivo
shvatiti Miseonception, meku:
sepššn, m. shvaćanje, kri
pojam
Misconduct, miskča'dškt, n. lošo vla-
danje; slo vođenje. —, misk'ndokt,
teklo uprosljati; ¥. i slose ola:
Misconstrue. miskén’stra, v, t. krivo
tumačiti. Misconstruction, miskčn+
strok’é°n, n. slo ili krivo tumačenje.
ount, m‘skaunt’, v. t. i i, zlo ra-
mati, zaračunati se. . krivi
račun.
ant, mis‘krat, no zlikovac.
Misdate, misdét’, v. t. metnuti krivi
datum. —, n. krivi datum.
Misdeal, misdil, v. t.d i. krivo ra-
diti; krivo i (karte).
Misdeed, misdid m. nedjelo, zločin.
Misdemean; misd*min', v. i. (one's
self) zlo se vladati.
Misdemeaner, misd*mi'o“', n. zlo vla
danje; prestupak, prekršaj.
Mindi ct, misd*rekt’, vt. zavesti, zlo
; krivo advesir ati
Misdirection, misd*r«
đenje; zao uput kriva. "ad
Misdo, misda', v. i. p
Misdoubt, misdant’, v
D. sumnja.
Miseducation, misedjukč'šću, n. lošo
odgojen;
. t. sumnjati. —
Mis'mplčj', v. t. alo upotrebiti, slora-
biti. Misemployment, mis*mploj'-
mist a alo upotrebljavanje, slopo-
Miser, maj“, no dkrtac, tvrdica.
Miserable, miz*ebl a. (— bly, adv.)
bijedan, jadan, nesrećan; kuka:
ean,
ubog; nevaljao, loš. —, u. jadnik,
0
MIS
nesretnih; nitkov. — ness, 0. bijeda;
kukavština.
Miserly, maj", a. škrt, bord.
Misery, mir", n. nevolja, bijeda.
Misfortune, misfa"čč, n. nesreća.
Misgive, misgiv, v. t pobuditi sumnju,
my heart — s me, na
iving, misgiv*ng,
m. la slutnja ; sumnja.
Misgovern, misgov"n, v. t. zlo vla-
dati, — ment, n. sla uprava.
Misguidance, misgaj‘d'ns, n. sdvode-
mis krivi pravac. Misguide, mis-
gajd', v. t zavesti; slo voditi.
Mishap, mishap’, n. nesreća.
Misimprove, mis*mprdv', v. t. zlo
upotrebiti, — ment, n. zlo upotre-
Bijavanje.
ara
mis‘ufé'm’, vt ši. krivo
for.
mč jita, n. krivi izvještaj. M
mer, mis'nfa"m"', m. onaj, koji krivo
izvješćuje.
Misinterpret, mis*nto"pret, v. t. krivo
čit Misinterpretation, mis*n-
Sa, 0. krivo tumačenje.
Misjoin, miadžoj", v.t. zlo, nespretno
Misjadge, misdžadž', v. t. krivo su-
diti — ment, n. kriva premuda.
Mislay misle’, v. t. mećnući na krivo
mjesto, izgubiti; (upon) baciti na
koga (krivicu).
Mislead, m*lid', v. t. zavesti, Mis-
leader, m*sli'd", n. zavodnik.
Mismanuge, m'sman*dš, v. t slo u-
; slo postupati. — ment,
n. zlo upravljanje, lošo
easure, m'smet™, vt. krivo
mjeriti.
Misname, m*sném’, v. t. nasvati kri-
vim imenom.
Misnomer,_mteno'm“, n. rico ine,
krivi nasiv.
Misobserve, miečbzo'w, v. t krivo
ar“ mčečg“čmist, n. neprija-
Misogany, m%og*m*, D. mržnja na
MIS _
Misogyoist, m'sčdt"*nist, m. ženomr-
e. Misogyny, m*sčdi"n*, n. mržnja
na žene.
Misplace, m*splés’, v. t. metnati, po-
slaviti na nepravo mjesto.
Wisprint, m*sprint’, v. t. krivo štam-
pati. —, n. štamparska pogrješka
Misprision, m*spriž“u, n. pogrješka,
zanemarenje; tajenje,
Misprize, m*sprajz', v. t. presirati, ne
uvažavati,
Mispronounce, misprćuauns' v. t. i
ion, mispr’udas"e’sa, u.
krivi izgovor.
Misquotation, miskw"ič'5to, a, krivo
navođenje.
Misquote, m*skwot, v. t. krivo na-
vesti.
Misreckon, mrsrek'n,
nati.
Misrepresent, m*srepr'zent’, v. t. kri-
vo prikazati, izornuti.
Misrepreseotation, m*srepr*zentč'šća,
n. krivo prikazivanje, izvrtanje; laž.
Misrule, msral’, n. nepravedna, neu-
v. t. zlo raču-
redna wada; nered, dar mar, buka.
pi
promaši; to — a step, poklisnuti;
to — fire, ne sastaviti -
liti, ne biti; ne pogodi
ne pod za rijei h ne razumjeti, —,
2. ikanje, gubitak ; promašenje.
aida a Prone”
Missbape, m*sščp', v. t. nayrditi, na-
kaziti.
Missile, mis‘, a koji ili što se baca;
— Weapon, —,n. oružje što se baca.
g, mis*ng, a. kojega ili čega
nema, izgubljen. — ly, adv. osjeća.
juć nestašicu.
Missiov, miš“o, n. odaslanje; poslan+
stoo; nalog; misija,
Missionary, mišćn'r, a. misionar. —
a. koji pripada misiji.
MIS
8. koji se šalje, koji
ala:
Missive, mis
se baca. —, 1. pos
Misspell, mispel’, v. t. krivo «ricati;
krivo napisati.
in-pend, mispend’, ¥. t slo upobe-
Prka tat’, vy. t. krivo prika-
zati, — ment. 0. krivo prikazanje.
Mist, mist, n. (tanka) magla; izma-
ica.
Mistake, m*stčk', v. t. krivo razumjeti
ne poznati, pogriješiti. i, a=
rati se, prevarili ae; to be ‘mistaken,
varali se. —, 0. Bludnja, zabluda;
pogrješka.
Mistaken,
*st&'kn, a. nerazumljen;
—,ly, adv. pogrješno,
Mister, mist", m. skraćeno Mr. go-
spodin.
Misterm, m*sto'm', v. t. krivo nazvati.
Mistime, m'stajm’, v. t. u ne
iness, mis'*nes, n. maglovitost.
Mintle, méstay'tl, v. t. dati krivi na-
Wislethrash, mis‘Ithros, n.
(drozd.)
Mistletoe. mis'lta, n. imela.
Mistranslate, mistr°aslét’,
prevesti
Mistress, mis’tr’s, n. gospoja; M
darica; učiteljica ; ‘fibemfea; ralod-
nica.
Mistrast, m*strd.t’, n. sumnja, nepo-
uzdanje, nepovjerenje. —, V. t. sum+
njati, ne vjerovati, ne ponadali #8.
— er, v. koji sumnja. — ful,
fully, adv.) sumnjiv, nepovjerljiv. —
fuluess, n. sumnja, nepouzdanje
Mistune, mekan“, vy. t. zlo uđeriti
(guale i t.d.)
Misty, mis'l, a. maglovit; taman.
Misunderstand, m*eondčstind', v. t.
zlo razumji
Misunderstanding, m*souds"stšo'lsng,
n. nesporazumljenje; Bludnja ; ne-
sloga.
Misusage, m'sjaz*dž, Misuse, m*sjas’,
a aontacljanje; sloupotredljenje.
imelaš
vy. t. slo
MIS
Misuse, m*sjaz', v. t. zlostavljati; zlo-
upotrebiti ; provati
Miswrite, m*srajt’, v. t slo, krivo
pisati
Mite, majt, D. grinja; rastol sirni;
aa a Po
itigable, mit*g*bl, a. ns
može ublašići.
Mitigate, mit*gčt, v. t. udlašiti ; sti-
utašiti. Mitigation, mitgš! ‘a,
n. o dolaženje, a mitigatre,
itg*tiv, a. koji
jigator, mit"gét™, n. drami
Mitral, maj'tršl. n. koji ili što se ti-
če mitre, naliči na miru.
Mitre, maj’t™, n. (biskupska) mitra;
biskupska čast; pol pravog kuta (u
graditeljstvu). —, v, t. uresiti mi-
trom; saslavili u pol pravog kula.
Mitriform, maj'trvfd'm, a. poput mitre.
Mitt, mit, Mitten, mit'n, n. rukavica
bez prstiju.
Mittimus, mit'"m*, n. uhitnica; sud-
beni nalog lamnižaru, da primi zlo-
čina; malog, da se predadu spisi
od jednog suda drugomu.
Mio, majt*, a. pun grinja.
. miks, w. t. ii. miješati (ee), pi
arta (ae); opéiti. Mirable, mike
a. koji ili što ze može miješati.
Mixture. miksć",n, miješanje; smjesu,
mješavina.
Mizzen, miz'n, n. krmeno letno jedro.
—, a, krmeni. ,— mast, krmeno je-
drilo.
Mizzle, miz'l, v. i sipiti. —, n. situa
kiša.
Muemonic, ntmin’k, a, koji ili što
pomaže pamćenju; — 8, pl. nauka
© polpomaganju pamćenja.
Moan, v. t. i i, stenjati, jecali,
jadikocati; žaliti, oplakivati.
n. jadikovanje, stenjanje.
Moat, mot, n. jarak (gradski). —,
t. opkoliti jarkom.
Mob, mčb, n. evjetina; prostaci; gun-
gula, bučna skupština. —, v. tii.
nadvikati, saglušiti, vikom dosadi-
vati; rušiti; steći se. Mobbish, mob“
*5, a. prostački; buntovni.
— 504
MOB
Mob, mub, n. (— cap) šenska kapa.
mothe mobi, mitt, a pomičan,
pokretan; nestalan. —
avjetina,
Mobil ty, mobil"t®, n. pokretnost; ne-
stali stalnom, promjenljivost; razdrašlji-
“mobilize, mob'vlaja. y. t. mobidisovati,
jeku.
spremiti vojsku. obilization, mobr
evn, n. mobilizaciji
Mobocracy, mbes. u. vladavina
proste svjetina.
Mobsman, mdbz’m'n, m. varalica;
kradil
esa.
Moccasin, mčk"ćein, n. cšpela indijau-
ska (od jednog komada kože).
Mock, mk, v. t. i i. podrugljivo pos
dražavati, podrugivati se, podemi-
jevati se, rugati se; provarii. —
2. podrugivanje. —, 8 koji di ito
podrašava, krivi, lažni;
prividni Moć er. mak, "n rage,
varalica.
podrugljivac
Mockery, mk’, a, ruganje, pod-
rugivanje ; oponašanje; opsjena.
Mocking, mčk"*ng, n. ruganje. — ly,
s. za rugu.
Modal, mo’d*l, 2. modalnij koi ae tiče
načina.
obli
Modality, modal 1 n int dalite, na-
čin bivanja, uojetnost,
Mode. mod, n. način; oblik; moda,
običaj; evojstvo; — 8 of dress, noš-
nje,
Model, mmiid’l, n. dsorak, obrazac; w-
sor; model; .— uzoran. —,
t. raditi po uzorku; načiniti model,
omovu, nacrt ;udesitipremanječemu;
modelirati. — ler, n. onaj, koji mo-
delira, pravi modele.
Moderate, midst, vt mjerit,
slegnuti, umaliti; bl obuzdati.
—, Vs i, umjeriti se, umanjiti se,
(kod dirputacija). —,
(-1y, sav) 3 umjeren ; blag ; čedan;
priličan, arednje ruke. — ness, m,
umjerenost; blagost
Moderation, mdd*r&ššn, n. umjere-
ravnodušnost,
nost; mirnoća,
MOD
Moderator, mod"rčt". n. koji sli što
umjeruje, umanjuje, ublažuje; pred-
ajedatelj. — ship, n. predeja
Modern, mod“n,-a. (— ly, adv.) no-
vi, sadanji, današnji, moderan, po
modi.
Modernism,
modnim, n. novota;
za novolama.
st, D. štovatelj no-
oderu mid*"naja, v. t. preraditi
novom ukusu ; dotjerati po modi.
Modest, midst, a. (— ly, adv.) če-
dan, skroman; pristojan; umjeren.
Modesty, inid'et*, D. čednost; pristoj-
nost; jednostavndal ; umjerenost
Modicum, mod*k"in, m. malo; nješto
vrlo maleno.
Modifiability, faj“bil*t*, n. pro-
mjenljivost, preinačivost
Modifiable, mod’faj*b}, a. do se mo-
E inačiti,“ promijeniti, pobliže
1 mal e'sén, m. promje-
je; pobliže označenje,
vje; ublaienje ; osobita vrsia.
imdd*faj“, m. koji ili što
i “onak ubla-
dati čemk njepaki
Modish,
modi, pomodan.
za modom.
Mudiste, inodist’, n. miodiatica.
mod's, a. (—
adv.) 70
— ness m. strast
Modulate, modjulet, v. 1, i i. previ-
jati, prelaziti glasom Modulation,
mddjale’s*a, m. modulacija.
Module, mčdtnl, no mjera, mjerilo
(za mjer stupova) ; promjer me-
dalje ili novca.
Modus, mo'dšs, n. način.
Mohair, mi'hč',n. kostrijet (od an-
gorske koze, od kamile) ; vrsta sukna.
Mohammedan, mčhim'*dao, a. miha.
medovski. —, n. muha;
Mehur, Dol", D. indijski taint no-
vac,
— 56
MOR
Moiety, moji“, n. polovica.
Moil, moji, v. t. i i. oblačiti (20) ; tru
diti se. mučiti ae.
Moist, mojst,a. olašan. Moisten, močj'sn.
Ka t. di. vlašiti, ovlašiti, pokvasiti
Moisture, moj'eči, n, slaga, mokrina.
Molar, mo' o a. koji mrvi, melje; —
tooth, kutnjak.
Molasses, mike", 1. melosa, slado-
ra
Mold, mold, V. Mould.
Mole, mol, n. madei; mul (molo),
most; krtica. — cast, krtovina; —
; — cricket,
catcher, lovad_krti
vrlac; — hill, krtičnja
krtorovina. —, v. t.
krlical
Molecular, molekjul”
Molecuse, mol*kjul
manja čestica ; nješto vrlo sitno,
Molest, m“lest, v. t. uznemirvati, do-
sađivati. Molestation, mdi*stes"n,
a. dovadivanie, dodijweanje, Mole-
Mollient, mdl*“nt, a. koji ili što mek-
ša, ublažuje
Mollification, mél*fthe's"n, n. mekšu-
v. ti mekšali, umek-
dati; ubluži
Mollusk, mdl“sk,
tinja)
Molten, mči'to, (p. p. od to melt) a,
rastopljen ; saliven.
Mome, mom, n budala.
Moment, mč'm*nt, n. časak, trenutak ;
važnost; glavni povod. — ly, adv.
makom; za ča»; svaki čas.
Momentary, mo
adv.) trenutan,
Mowentous, m’men't’s, a. (— ly, adv.)
važan, znamenit. — ness, D. važnost.
Momentum, m‘meo’t’m, n. moment
(produkt mase i br: ine); pokretna
ala.
Monachal, mon'čk?j
kaluderski, redovnički.
u. mekušac (živo-
(— ly, adv.)
MON.
Monachism, monkizm, n. kaluđerstvo.
Monad, mind, n. jednostavno,
ljivo bide, monada ; nevid.
Movarch, mink. n. monarh, vlada-
lac; kralj,Monarchic(al), m*ndr’k*k-
ey a. monarhičan. Monarchist,
mow" List n. monarhista; pristaša
monarhije.
Monarchize, mču'"kajs, v. t. vladati
monarh; pretvoriti u monarhiju.
Monarchy, mink’, m. monarhija.
Monasterial, mor a. samo-
stanski,
Monastery, min"stri, 1. samostan, ma
nastir.
Monastic(al), m*nas’t*k(l), a. (— ally
adv.) kaluđerski —, m. kaluder.
indy, mon‘dé, mon'd*, n, ponedje-
Monetary, mon"t'r’, a. novčani,
Money, mon”, n. novae; novoš; — in
hand, ands rendy =» gotovi novci; — bag,
ovtana kesa; — changer, mjenjač;
— loss, bes novea ; — order, nov-
ana naputnica,
Moneyed, mdn’*d, a. koji ima gotovine;
— men, bogataši; — capi-
|, glavnica m gotovini
Moneyer, kod B. onaj, koji kuje
Mongeo! ra, riers, m. napolica.
še mon'g*, m. logovač proda
Menge mon’gr'l, n. meles, polulan,
trimak, —, &. mješovite krvi, pas-
mine.
Monition, m°nié*n, n. opomena. Mo-
nitive, mčn'“tiv, a. koji
čime se pominje Monitor, mon"
opominjač; poučavalac; podu-
belt Monitorial’m mdućla'rsi, a. koji
opominje, čime ae opominje; koji te
tiče opominjača, pods
— system, sustav obuke, po kojem w=
čenici jedan drugoga uče.
Monitory, mčn'tr*, a. koji opominje.
n. opomena.
Monitress, mčntres, n. ona, koja o-
\ pominje; poduditelja,
— 506 __
MON
Monk, monk, m. redovnik, kaluder.
Monkery. mon'k'.', n. kaludereti
život, stale’.
Monkey, mdu'k*, D. majmun, opica.
Monkhood, monk'hud, kaluđerstvo.
Mopkish, mon'k*s, a. kaluđerski.
Monochord, mčn'"kitd, n. glazbilo «
jednom
je com.
Monochromatic, mdn°kr'mit™k, a.
jni. Monochrome, mon’*-
slika
Monocle, “iene m. staklo za jedno
Monocular, mnbijal®, —
's, a jednook,
Monody, min*d, n šalobna pjesma
Monogany, roy, nog, m. jedno-
Monogram, mon“grim, n. monogram,
potsina slova im imona upletena jedno
u drugo.
Monograph, mču*graf, n. monografija,
pod do o fd predmetu.
Monologue, min’‘ldg, n. samosbor.
Monomachy, mčnčm"k*, n, dvoboj.
Monomania, mona" 0%, n fikeaideja;
lomično
Monopolist, mčnčp“list, o. samotriae;
toh ima isključivu olasi trgovanja;
xtonplie m'ndplajz, v. t ši.
ili prisvojiti sebi pravo i
lous, —
wit som čina trgovat;
Ho sebi; prekupljivaći.
Monopoly, indy, m . monopol ; te
ključivo pravo čime trpovati; leklju-
na što,
čivo pravo na
Mongetieh, mb mčn"stik, n pjesmica od
ener mbn‘s‘lib*k, a. jedno-
Monosylizbier mén'silbl, n. jedno-
složna riječ.
Monotheism, mon*thi*2m, n. jedno-
monetone, mčn'ton, n. jednomtučnog,
Monotonous, mčačt“nos, a. (—
adv) 1) Jednaronion, jednoglavan;
MON
Menotony, m'uit’n’, n, jednozvučnost;
ižnos
Monsoon, mčustni n_ moneun, peri-
jodičan vjetar u ‘ind, oceanu.
Monster, mčn'st", n. nepodoba, ču-
dovilte. nakaza; neman; silerija. —
a be
Monstrosity, mtastrasvt’, 0. makes.
Monstrous, ménvsir'gra, (— ly, adv.)
al Inovat; golem ;
FeO oes grdobas groro-
strahovilost,
Monit month, m. mjesec (dona).
Monthly, months, a. mjesečni. —,
ady. mjesečno, svaki mjesec —, 0.
mjesečnik (novine)
Monument, mčaćjument, Lu spomenik.
Monumental, mčnjamen'tši, a. (—
ly, adv) mowamesilon koji pri-
pada spomeniku je $a spomen.
Mood, mod, n. način; ćud,
ženje, volja
Moodines, mt dues, n slovoljnost;
činom obasjat; bolestan od mjeseca ;
zbunjen, bunovan.
Moor mt md’, n. bara, baruština; pišta-
lina; pustopeljina; moro, crnac. —
cock, — fowl, — hen, liska, voden-
koka; — land, pištali
Moor, ma", v. t. i i. vezati (brod),
vezali se, usidriti se, biti usidren.
Moorage, mo'rdi, n. sidrište.
Mooring,mV'r vezanje; usidrenje:
— 8, pl pi gumina, uza.
Moorish, ma‘r’s, a. darovit, glibovit;
maurijski, crnački.
Moose, mis, n. vrsta losa.
Moot, mit, v. t. i i. pretresati, ras-
provljati. —, prijeporni, sporni. —.
507
MOO
n. skupština, prepirka. — er, m.
koji se prepire.
Mop, fndp, wD. otirač, ipirača; krpa.
—. vt. obrti, obrisa. —, v. i.
dekriviti ueta.
Mope, mop. v. i. biti žalostan, sjetan,
pospan, glup, pućii se. —, v. t.
učini sjetnim, prlevobjii = he
sanjač, dedak, lupoglav. besposlen
čovjek — eyed, kratkovid.
Moupish, mo'p*š, a. pokunjen, mlitav,
tupoglav, sjetan. — ness, n. mli-
tavost, mlohavost, klonulost, enuide-
nost.
Moppet, mčp"t, n. lutka od krpa.
Mopus, mo'p'a, n. sanjač,
Moraine, mfrén’, n. gruja, morena.
Mora, mčr“i, a. (— ly, adv.) mora-
lan, ćudoredan; duševni. —, 0. mo-
ral, pouka, smisao; — 8, pl ćudo-
rednost, ćudoredno vladanje, moral-
nost; nauka o cudorednosti, mo-
ralka.
Moralist, mir’
. m: učitelj morala;
moralan čovj
Morality, m'rBl"t, n. ćudorednost;
moralnost; krepost ; nauka o moralu.
Moralization, morti"
razmatranja; tumačenje, pouka
(basne).
moraine mor"lajz, v. i. razmišljati
ili govoriti o moralu. —, V. t. uči-
niti moralnim, ćudorednim ; tuma-
čiti o moralnom smislu. —'r, 2.
moralista.
Morass, moras’, m. bara, močva;
ground, pištalina. Morassy, m*ras”,
a. barovit, močvaran.
Morbid, mi"b'd, a. (— ly, adv.) bo-
tele, nea, Morbidity, obid",
n
Morbose, boy ', &. nezdrav, bolestan.
Mordacious, m%dč'6*e, a (— ly, adv.)
ujedljiv, jedak, oštar.
Mordacity, m*dis"t, n. oštrina, koja
: jetkost:
a, (m ly, adv.)
oštar, jedak. —,
a injelio ljuto, za isjedanjej
sredstvo sa lijepljenje pozlate
MOR
More, mii, a. i adv. vi
€ —, the —, čim više, tim vide;
once —, još jednom; much
, mnogo
više; never —, nikad više;
above,
osim toga, no —, ne više, nije više, |
Morgana e, mire
nateki,
Moreay, mire
Moribund,
m. morska mack
Morion, m
Morisco, m
ples.
Morling. m
Monno,
sutra.
i jutro; this —,
jutros. a. jutaruji. —, gown,
sobna haljina; — star, danica; -—
twilight. praskozorje.
Morocco, mrčk'8, n. sefijan (koša).
Morvse, m“rčs', a. (— ly, adv.) mrzo-
voljast, nujan, — ness. n.zloraljnost.
ma", Morpbine, mi"fin, n.
ry, mefol’*dis, n. morfologija,
nauka o oblicima organičkih tjelesa.
Morris-dance, mdr’a-dans, n. maurij-
ski ples.
Morrow, mdr’, n. aju/rainji dan, aju-
tradan; to —, sjutra; to — mor-
ning, sjutra u jutro; the day after
to —, prekosjutra.
Morse, u
Morse), mi"sl, m. zalogaj, komadić;
jelo.
‘Morsure,
mAs, m. ujed,
Mk, a, morga- |
508
_ MUR
Mort, mi't, u. znak rogom, da je zoo
jer (u lovu) ubijena.
Mortal, mar
smrtonosan; :
—, m. smrtni čovjek.
Mortality. mšttal“t*, n. smrtnost, umr-
lost; pomor, broj umrlih: bill of —,
popis umrlih; within the bills of
=. u području grada.
Mortar, ma"t*, n. mužar; mortar, stu-
pa, havan: meljta, malter, mort.
Mortgage mi"gtdž. n. salog, založeno
nepokretno dobro; iutabulacija ukn
ila, hipoteka; založnica; to be in
—, biti založen, uknjižen; to give
in, to —, salošiti, oplereliti hipote-
kon, uknji tubulirati. Mort-
gagee, milvged: n. zaloini vjerovni
Mortgager, mi"gtdž", m. caloini
dužnik.
Mortiferous, m*ti
Mortification, mi
ranje (mera), rastvaranje; vučac;
usmrdivunje, ugušivanje (požuda);
trapljenje; pe
teška uvreda. jad
ify,. ma"t*faj, v. t uxmrcicati,
umekšati (meso); trap
jedat
5 tropi — ing,
a. koji mudi, ponizuje, vrijeđa; u-
vredljiv.
Mortise, ma"'t's, u. zarez, urez, utor,
rupa.
Mortmain, mmen, u. mrtva ruka;
posjed u takovim rukama, koje ga
ne mogu prodali
Mortuary, ma"čučr* a. mrtvački, po-
grobište; mrtvačnica.
Mosaic, mozč*k, n. mozajit. —, a
od mozajika, murlvan.
Mosk, Mosque. mčsk, n. džamiju.
Moslem, moz'i*in, n. musloman, moslim,
Mosquito, m®skit’d, n. moskito (vrsta
komarca).
Moss, mdz, n. mahovina; bara; tre-
selina. —, Vv. mahovinom pokriti,
obrugti, — berry, kljuoka; - clad,
— grown, mahovinom obrastao.
MOS 509 MOU
Mossiness, mis’nes, n. što je poput (u kv up); dati oblik, zaodjeti; obra-
mahovina, Mo mahovinom obiluje. | _ zova (duh,
Mossy, mds”, a. mahovinom obrastao;
poput mahovine.
Most, most, a, i adv. (sup. od much
i many) najviše; najvećima ; at the
okoristiti se Ho moguće više, izvaditi
sae probitak. — ly, adv. najviše, po-
naj
Mote, mot, n, praška,
Motet, mitet,n. kratka crkvena py
Moth, mdth, n. moljac; odak i fes
— eaten, jao.
Mother, modh'*, n. droid droždina,
tal . m. mati, majki
—, 8. materinski, —, v. t poma-
teriti, uzeti pod svoje. — in law,
punica, pia wet pearl, sedef,
biserna školj
Motherhood, reoab th d, 0. materin-
stoo.
Motherless, mOdh"č"les, a. bez majke.
Motherly. modh""l', a. maternji, ma-
terinski; poput majke.
Mothery, modh"*",
rosdan
Mothy mith” a, sagrinjao pun moljaca.
Motion, mo’stn, n. kretanje gibanje;
nagon; prijedlog. vy. i. mahnuti
rukom, domahnuti; predloiiti — less,
a. nepomičan.
Motive, mo't*v, a. koji pokreće, po-
kretni. —,n. uzrok; pobuda. — less,
a, bez razloga; bez svrhe.
Motivity.m'tivt’, n. sila koja pokreće,
Motley. movi, n, šarena haljina (lu:
daka); luđak; smjesa. —, a. šaren.
Motor, mot", n. pokretač, što po-
kreće, motor.
Motorial, m*to’ri, Motory, mot,
a. koji ili što pokreće, pokretni.
Mottle, mil, v, t darati, našarati,
Motto, mot, u poslovica gels.
Mould. mild, n. crnica, oracica (ze-
ja); plijesan. —, i
gust, mutan,
i).
Mouldable, mol'd*bl, a. koji ili alo se
le uobličiti, obrazovati.
Moulder, moldš, n. tvorilac; livac.
—, vi. i, istrunuti, emrviti (06), ra-
suti (ee), nestati.
Mouldy, mol'd*, a. pljesniv, budav.
Mouldiness, mol'd*nes, n. plijesan,
pljemivost.
Moult, molt, v. i. linjati se, mitariti se.
Mound, maond, n. humac, nasip. da-
nac; brežuljak.
Mount, maunt.n ordo; humac; šanac,
+. t. i i. popeli.se, uzići, posje-
ati (konja), usjahati; dignuti se; do-
serali; iznositi; enabdjeti (konjem,
topovima i t. d.); okovati (u zlato
i t.d); opraviti, montirati; rosa
peti, zalijepiti (na ljepenku). —
ljepenka; okov; okvir; konj.
Mountain, maun't'n, n. brdo; velik
gomila; — 5, pl. gora. —, a.gorakš;
Mountaineer, mauntnir,n planinac,
goranin; planinar,
Mountaineus, mann't'noa. a. Brdovit,
gorovit. m. gorovitost.
Moantebank, maun'vbhnk, m. čaratan ;
hvališa.
Mounted, maun'vd, a. na konju.
Mounter, maun'tš', n. onaj, koji opra-
vlja, okiva, montira.
Mounting, maun’t'ng, n. uzlaženje, ua-
Jahivanje; okivanje; optok; oprema.
Mourn, m&"n. v. t. @ i. daliti, šalo-
i —er,n koji žaluje, žalomik —,
žalostan. — fulness, n. žalost.
g, maru*ng, u. žalost, kerota;
crnina; žalovanje. —, a. žulostan,
od
Mouse, maus, m. miš. —, v. t.
loviti mite, redali; rasčupati
buttock, — piece, komad stražnjeg
djela (govedine). varka — coloured,
kulašast; — dong, mišjak, mišev
7 cary žabinac Cbiljk dg
mitja rupa; — hawk, mišar;
trap, mišotovka
| Mouser. mau’. n. mišolovac,
| Moustache, mastasy n, bri,
MUM a.
Mumpish, mom 'p*5, a. zlovoljan. —
ness, n. zlovoljnost.
Mumps, momps, n, otok vratnih žli-
jesda.
ch, moni, v. t. gumati,
pohlepno jesti, glasno žvakati.
Mundane, mon'den, a. svjetski, svje-
tavni.
Municipal, mjunis"*pšl, a. mjesni, grad-
aki, općinski; samo i
Municipality, mjunis'pšl“tt, n. opdin-
sko okrušje; općinsko, gradsko vijeće,
poglavarstvo.
Munificence, mjunif'**na, n. darešlj
vost; velikodudje. Munificent, mj
“nt, 8. (— ly, adv.) darešljiv,
velikodušan ; izdažan.
Maniment, mju'u'mént, n. torđava;
obrana, zaštita; ieprava. — house,
— room, arkiv.
Munition, | mjuni n. zaira, ratna
zaliha; — bread, profunta, vojnički
kruh.
Mural, mitiči, a. zidni, poput zida;
“bm.
Murder, m0"d*, n. umorstvo, ubijatvo.
—, ve t umoriti; ubit pokvariti.
Murderer, mo"d'r*,'n. ubijca, kronik.
Marderes:, mo"d*res, n. krvnica,
Mure, mja’, ¥. t. obzidati, zasidati.
Morex, mjeri volak,
Muriatic, “mjariv'k, a. -- acid, solna
kiselina,
Muricate, mjatrkčt, a. Bodljikav.,
Marine, mjaćo, nom
Mork, mo'k, n. kom, drop.
Mork, mo'k, Murky, marks, a. ( y,
adv.) mast. sumoran. Murkiness,
mO"k*nes, n. sumornost.
Murmur, mo"m", n romor, žubor;
mrmljanje, gunđanje. —
romoriti, žuboriti; mrmljati
prigovarati. — er, n, koji gunda;
mumonja.
Mo murous, a koji žubor
romori; koji mrmlje
mrmljanje.
Morrain, mor*n, u. marvena kuga.
Murrey, mor’, a. crveno smeđ, tamno
grven.
512
MUS
Muscadel, mos'k*de), Mascadine, mis'>
"din, m. mudkat (vino).
wa mosi, n. mišica, mi
cled, mos'ld, a. mičičav.
Muscle, Mussel, mosl, n. školjka,
ljuštura.
Muscovado, m mčskčrč'di, n. moskovada,
sirovi
Muscovy, moskv, n. Moskoviju ;
ić, Mas-
glass, rusko staklo; — hide, jud-
tena koža.
Muscular, moskjul“, a. mišižni; mi
šičav, jak.
Muse, mjuz, no. muza. —, voted i.
misliti, razmišljati, mozgati. —, m.
razmišljanje; zamišljenost; to be in
a —, biti zamišljen. — ful, a. za-
mišljen, dubokouman,
Muser, mj", n. premilljač, sanjač,
Museum, mjuzičm, n. muzej.
Mush, moš, n. kaša(kukuruzna).— y,
a. kao kaša, mek.
Mushroom, moš'ram,n.pečurka, gljiva;
srećan čovjek.
Music, mja'z'k, n glazba; note; glaz-
beni komad; mel sklad, red.
— book, knjiga od glazbe; box.
kutija što svira; — desk, stalnica
(puli) za kojde; — hall, glazbena
dvorana; — master, učitelj glashes
— paper; papir za note (kajde);
— stand, stalak za kajde, stajalište
(podij) za glazbu,
Musical, mja'z'kčl, a. asikalan, glaz+
deni; sklodan, blageglasan; (amer )
šaljiv; — instrument, glazbalo;
part, 'glaa. -- ness, 'v. ono, što je
Sluzbeno, skladno; sklad. *
Musician. mju a. glazbenik.
Musing. m. razmišljanje,
razmatran;
Musk, mosk on. modutnjak; mofak ;
miris od moška; — animal, mofut-
njak; — cat, cibetke. —,
kom ‘namirieati; — ed, koji miriše
na moše
Musket, mčs'k*t, n. mušketa, puška:
— ball, pričeno eno; — proof,
što ne može zrno probiti. Musketeer,
mosktti", n. mušketir. :
MUS 513
Musketoon, mosk*ton', n. kratka puše
ka, karabin. .
Musketry, mo«'k'tr*, 0. pucnjava iz
mušketa; mušketiri.
Musky, mbs'k*, a. koji miriše na mo-
dak, Muskiness, mos'k'nes, n. miris
na moiak.
Muslin, moz'in. n. muslin,
Musrole, moz'rol, n. noinjak (na usdi).
Mussel, mos"), u. školjka.
Mussnlman, més*tmin, n. mnaoman.
—, a. muslomanski,
Must, indst, v. morati; I — not, ne
he, musts’, Mustachio, musta“-
što, n brk,
Mustang, mos'thog, n. poludivlji'step-
ani konj.
Mostard, més't*d, n. gorušica, mu-
Harda; — plaster, melem od goru-
šice; — pot, lončić sa gorušicom; —
sakupiti ; rova ;
skupiti, potrošiti
smotra; popis (nite Fed); to
pase X, tarp amotru, donjekle za-
dovol ušten ili trpljen,
nak ena biti držan, — roll,
popis imena.
Mosty, mosi, a. (—ily, adv) buđav,
pljesnio ; truo; bljutuv; mlohav. Mu-
stiness, mOs't*nes, n, duđavost, pli-
jesan, saudaranje na plijesan.
Matable, wj0't'bl, a. promjenljiv, ne-
slalan, nepostojan, — ness, Muta-
bility, mjatbilts, n. promjenljivost,
nestalnost,
Mutate, mju'išt, v. tii. mijenjati (ve),
Mutation, ae mijenjanje, pro-
mjena;
Mute, ‘nat a a (Ip, adv.) nijem. —,
n. nijemac, nijemi čovjek; statista ;
tutilo (na glasbalu); nijemo slovo.
— ness, njemota.
Mute, mie u. ptičja balega.
t.d i. balegati,
my Ve
. MUT
Matilate, mjortlet, v. t. osakatili, na-
Madilation, mjotle'sn, n, sakadenje,
nakašivanje.
Mutilator, mjartlet”, n, onaj, “koji
sakati, nakazi.
Mutineer, mjar*ni", n. Buntovnik, mu-
tjivae, —, v. i. bunifi se.
Mutipous, mja'itnča. a. (— ly adv.
buntovnički; the —, buntovnici. —
ness, 1. buntovničke narav, sNonost
na bunu.
Mutiny, mja't*n*, u, buna, pobuna. —,
ve "pobuniti se, oprijeti se.
Matism, mja'izm, n, mučanje.
Matter, mov, v. L di, mrmljati, gre
Auti, mumlati; grmjeti; pogovar
se, —, 0. mrmijanje. Mutterer, mit’-
Matton, mčt'u, n. bravina, skopče-
vina; a leg of —, but od škopca,
— chop, rebarce od škopca; — head;
glupak.
Mutvality, mjaćaši*t", n. uzajamnost.
Muzzle, méz'l. n, gubica,rilo, surla;
će, grle (topa) ;.brnjisb, nagubac.
. t. metnuti nagubae, Brnjicu ;
—, V. i, njuškati
loader. puška, Mo se sprijeda nabija.
(sprednjača).
Muzzy, mdz’, a. zabunjen, smelen.
My. mah, pron, poss. moi i moja moi
Myology, majalda, n o mic
žica:
ma.
Myope, maj'6p, Miops, maj'ops, n.
vidan čovjek,
Myopy, map *, m. kratkovidnost.
Myriad, mii . mirijada (10. 000),
neizmjeran hda —, a. bezbroj
Myriameter, mir*mit, n. dužina od
10,000 metara
Myrmidun, mo"m"d°n, n. surovi vojnik;
lok; tur,
Myrrh, mor, n. mira, mirha.
Myrtiforim, mu morvfa'm, a, nalik na
rio)
gt), m. mirta, mrča.
MYS
pn Pron. ja (sam), meni,
fore LE tajna; zagonetka;
vještina; misterij, crkvena
i vk, (Mystical, mis'tkći),
z (— ally, adv.) cojinetvan, otaj-
; tajni; simBoličan, —, n. mi-
x sticism, mis't*sizm, n. misticizam.
atifcation, miat*Pkes'n, obnanji.
Myth, mith, D. mit, bajka, gatka, |
priča.
Mythicial), kika a. bajoslovan,
kre [ythologic(al), mit:
_ I), Fs (— ally, adv.)
mfivolegiet mothoidšist, n. mitolog,
Mvibologise, mth3!"digje, v.i. pri-
poral ae mač erize a Boge.
Mythology, m*ths!*di*, m. mitologija,
bajoslovlje.
IN
NY, on, slovo N, kao kratica N znači
north, name, new ¢ t.d.
Nab, —, vt
iti, prevariti.
Nabe, need, "bob, u m * bob (ind. knes);
bogatal.
Nacarat, DAk"rit, n. njeku žuto crve-
na ikanina; žuto crvena boja,
Kare ne'k*, m. vedef- me ne’-
Ta, a. ajajan kao sedef.
Nadir, nasa. nadir, (na
beska 8 upravo ispod naših ni u).
Naeve, Neve, niv, n. mađež. Ki
, Eg, m, (maleno) kjut
kinjiti, izjedati; peovati.
Naiad, n&)'d, o. Najada (boginja ili
rila vodena).
te
514
kte;, —smith, čavlar.
ile, ne, 0, čavlar. star, Nailery, ne’
|. tvornica čavala,
Naive, naive. a. (— ly, adv.) načean,
in,besaslen,s maravan, navin,
laiveté, Naivety, naivte’, n‘iv't®, n.
naivnost, bezaslenost, nevinost, pri:
rodnost.
KJ e'k*d, (— ly, ad A
laked, ni a ( y; Iv.) gol
KE art pim’b*, a. e-
cane)
Name, ném, n. Pima; nasiv;
do-
Seni oi ugled; sita —,
kreno ime; ly, —, presime; by
čamin) _ <. pl. Mois ea
nankina.
Nap, rip, v. i, irijemati, kunjati
i. mali
san, palio defen (oro!
Bite" poima
Nap, nap, v. i. rudšca, dlaka (u čohe
i mina); malj, maiak; Ž
čvor (u suknu). —, v. t. trgali, šti-
pati upocke.
Nape, nčp, 1. satiljak, čija, vrat,
Napery, nčp'r*, tu. stolna rubenina, stol-
no prtilte.
Naphtha, nifth’, o.nafta, kameno ulje
Napkin, nšp'k'n, n. ubris, udrusac.
NAP
Nepless, ‘DAp'l’s, a. iehoban, issan;
dlake.
Nappy, šp“,
o; sapjenušon.
Narcissus, na'sis'“s, U. sunovrat; ov-
čica (bilj
Narcosie, pi'ko's's, 1. narkosa, one-
sviješćenje.
Narcotic, Burkotvk, — al, a (— ally.
adv.) što onervijekćuje, uepavljuje,
‘Nard, na'd, n. nard, žpajk, dešpik ;
mardovo ulje.
Nare, né, n. nosdrva.
Nasrate, nirét, n'rét’, v. t. pripovi-
‘Narration, a'r¥é'n, m. pripovijedanje;
Narrative, pšrstiv, a. (— ly, adv.)
jeda ; pripovjedački. —
a. dlakav, runjas, ma-
2. pi
Narrator, aire", n- pripovjedač.
Narrow, naro, a. e ly. adv.) usak,
3 kratak (0
ly, adv. jedva, jedva jedvice. —, n.
Sumac, ¥. t ši, Sjemiti, usiti;
ni at orm
; — hearted,
maiteo.
‘Narwal, Narwhal, na"hwl. n. neroal.
‘Nasal, niz, a, nomi. —, m. nosni
glas.
Nasalize, ne’ Bevis. v. ti govoriti, isgo-
kroz nas.
Nesconey, As"*ns*, tanak. Nas-
cont, Dis"at, a. koji pomaja, reste,
u somaiku.
Nastiness, pas't'nes, 1. gnusoba, gr
doba, netistoda, prijavort ; naprisioj-
515
NAS
Nasty, nas't', n. gnusan, gadan, grd;
kaljav, prijavi nedist; sramotan,
: neugodan, tagotan,
Natal ne ri rodai, rodani.
jatant, né’t*nt, a.
iti cee rain,
ata! nat m ji
služi sa plivanje ; kra pd
mjehur.
Nation, nvé'n, n. narod; puk. Natio-
al, hat) a. (= ly, ad.) narod
ni, pučki; općeni, javni; domorodni;
colours, narodna sasava; —
dršavni
E
Nationality, a a n. narodnost.
jatioualize, naš*ačlajs, ra t primiti
mnerod; dati .
koga u dok a pravo na:
Native, nat, a. (— ly, adv) rodai,
rodom is, |; domaći; urođeni
atia,
Nativity, nttiv*t, n. rođenje; vrijeme,
mjesio, okolnosti rođenja; horoskop;
Tensove.
Natron, av'tro, n. natron.
Natty, nit’, a. cist, pristao, lijep.
Ni Nattiness, pitnes, n. ljepota, pri-
nike aké*;‘l, a. naravan, priro-
don; prijatan; — history, priro-
dopis; — Philos raphy, fae, pri-
naravno; na
ravnim enom od seba.
Nataralism, pié*r'lizm, n. naturali-
sam; prirodna filosofija; naravno
stanje,
Nataralist, nieelist n. priredoslo-
vac; štovatelj prirode,
Naturalization, na&ršlzčša, n. pe
dijeljenje zavičajnosti,
Naturalize, nšččrlajz, v. t. dati hee
me savićajnost, driav/janstvo; odo-
maditi,
Naturalness, néé“r'ines, ». naravnost,.
nenriljenost.
NaT
> Nature, 08, 1. narav, priroda;
vrsta, kakvoća, svojstvo ; ood
—, dobrota; ih, aloda; goodna-
tnred, dobrođuđan, blag; illnatared,
sločest.
opak,
Nanght, nit, n. ništa; miltica i 3 to set
, Newwasaveti, presit
Ranghty, nit, a (ily, tar) ne-
valjao, sao, nepristojan ;
opak ;
atažan, "Naughtiness
nevaljalitina, sločestarija.
Nausea, n&'š*, n. stuživanje, muka,
zlo (u želucu); mamurluk; morska
Bolest.
Nanseate, Bet, v. i. 4 t. etuživaći
se, gratits se, gadili #2; gaditi, oga-
diti.
Nauscous, aki, a. (— ly. adv.) gar
dan, mrzak; mamuran. — ness, n.
gnusoba, odurnost.
Nauteb, nač, .D. njek ist, indijski ples.
= gil, , plesačica.
, akin, a“ (— ly, adv.) hau-
mor ah:
wautiia? nKts, n.ladica (oreta me-
ki
užeg).
Kaval, pč'včl, a. (— ly, adv.) koji
što pri brodu ili brodovima ;
brodarski; pomorski; X.
graditelj brodova; — matt
Srorsteo; — officer, pomorski famnik.
Nave, név, n. glavina, glavčina (u
točka); lađa (crkve).
Navel, nč'vi. n.
Navicular, n°vik'jul*,
kao čamac.
; sredina.
a. poput lađe,
Navigable, nš'vtg! Sb]. a. (— bly, adv.)
orodiv, brodij. — ness, Navigh-
bility, nBv'gebil”ts, n. brodljivost.
Navigate, navgét, v. t. broditi,
brodovati, jedriti, ploviti; krmiti
navtgešću, n. bredenje,
plovljenje, brodarenje, plovidba, bro-
didaa; brodarstvo.
Navigator, niv*gčt“", n. brodar, bro-
dilac.
Navwy, DAV, n. željeznički radnik, ko
pad} stroj za kopanje zemlje.
516
NAV
Navy, nč'v*, n. Brodovlje, flota; mor-
Nay, ng, adv, ne; dapače,
Nayward, vé'w'd, n. naklonost nije-
sanju, poricanju,
Nayword, nč'wo'd, n. lozinka; pec-
Nararene, nazšrin', n. Nasarenac.
que Ai more
jeal, nil, v. t. ¢ i. lagano grijati &
hladiti (metale); mage ee
Nesp, nip. a nizak (0 vodi). — tide,
—, ne osjeka.
Near, ni, a. blis, blizak, bližnji ; točan
(prijevod); srodan ; edo lijevi.
—, adv, (sasvim) bli
ibližini (se)
primadi fee). -— hand, lijeva ruka
jahača; — ly, adv. Blisu, malo ne
skoro; — side. lijeva strana konja;
— sighted, kratkovid; — sighted—
ness, n. kratkovidost,
Nearness. ni"n*s, n. Blšsina.
Neat, nit, n. goveda, goveče
govedar ; house, yaaa staji
dung, goveđa balega; —'s “foot oil,
mast od papaka; —' s leather, go-
veda koša.
Neat, nit, A (— ly, adv.) diet, lijep,
ubav, prikladan, spretan, prijatan.
— ness, n. čistoća, ubavost, priklad-
nost, spretnost.
Neb, reb, n. kljun; gubica, usta. \
Netula, neb'jul. n. maglica (na nebu).
Nebulous, neb'julos, a. maglovit, ob-
lačan, maglen. — ness, Nebulosity,
'nebjuli » D. maglovitost.
Necessariness, nes*s*r'nes, n. potre
bitost.
Necessary, nes"str*, a. (— ily, adv)
nuidan, potreban; neophodan. —.
potreba; zahod.
Necessitate tat, v.t. primorati,
Necessitous, nrves"s, — ly, adv.
siromašan, potreban; oskudan. —
ness, n. potreba, oskudnost.
Necessitnde, ntses*tjad. no mdaš
nužni, tijesni odnošaj*
NEC
Necessity, ntses ts, u, nužda, potreba;
ja; oskudica.
nee ‘nek, D. vrat. šija; — of land,
preelake ; to break ot an
affair, osujetiti, zapriječiti štogod.
savladati nojveće poteškoće; — and
crop, — and heels. sasvim, posve;
on the —, odmeh za tim; — or no-
thing, eve ili ništa. — cloth, rubac
za vrat; lace, derdan; — tie,
ovratnik, krav ta
Necked, nekt, a. koji ili ito ima vrat.
Neckerchief, nek’*éif, n. rubac zu vrat,
Necrology, ntkril’*dt*, n. nekrolog,
djelo u slavu jpokoinika, živolopie
pokojnika;
anata 'ršmineš", dosivad
‘Necromancer.
Nectar, nek", ne i ektar, pide bogova;
med u (cvijedu).
Nectarean, nekté'ra, a, kao nektar.
Nectarine, nek’t'rin. a. sladak kao
nektar. —, n. breskva nektarinka,
Nectary. nek't'r?, n. mednik (u cvijetu
Need, ‘nid, n. potreba, nužda; osku-
dies siromaštvo; nec neprilika,
—.
potrebi, kad ustreba; io have— of,
to be (stand) in — “x, trebati;
there is no — of it, loga ne treba;
to do one’s ići na polje.
— ¥. te frebati, trebovati ; ne imati.
i. tre mjeti, morati; he
— not fear. ne treba se bojati,
Newders | na "m. koji što treba; po-
Needful. kafa, a. potreban, nušdan.
—, m. ono, Ho treba, Moje nužno.
— ness, n. potreba, potrebnost, nužda.
Needinese, ni'd'nes, u. potrea, oskud-
nost.
Needle, ni’dl, n. igla ; iglica: kazalj-
ka na sunčaniku; sharp as a —,
oštrouman, lukav; — case, iglenica;
— fol, koliko se konca u iglu udjene;
— maker, iglar; — work, šivenje,
vez, vezenje, ručni rad; — woman,
517
dvalju. —, v. t.d i. raditi iglom; |
NEE
načiniti što poput igla.
Needlesa, nid ies, a. ( — ly, adv.) ne-.
potreban, uzaludan. — ness, n. ne-'
‘potrehnogt.
Neds, mae, adv. nušno, svakako.
Needy. ni'd*, a. (— ily, adv.) potrebity:
oskudan, siromašan, nevoljan.
Neer, ne v. Neyer.
Nef, nef, n. brod u (crkvi);
nalik na. brod en
Nefarious, n*fč'rs, a. (— ly, adv,)
sramotan, 200, gnusan. — ness, n.
sramota, sloda,
Negation, n'gč'šn, n. nijekanje, pori-
canje.
Negative, neg“tiv, a. (— ly, adv.)
niječan; negativan. —, m. negacij
nijekanje, poricanje. —, v. t. nije-
kafi, zanijekati. poricati; odbiti, za-
baciti. — ness, n. niječno, negative
no svojstvo ; negationost.
Neglect, n*glekt', v. t. sanemariti, za-
pustiti; propustiti; ostaviti
nemarenje, zapuštanje ; nemar. \e-
glecter. n'glek't', m. koji tanemari,
zapušta.
Neglectedness, n*glek'wdnes, u. za-
puštenost.
Neglectful, n'glekt' ful, a. (— ly, adv.)
nemaran, nehajan, neafan; to be
— of, zanemar
Negligence, neg'I*di*ns, n. nemar, ne
marnost, neatnat ; ravnodušnost.
Negligent, neg'l*dž"nt, a. (— ly, adv.)
nemaran, nehayan; ravnodušan; ne-
amotren.
Negotiability, n*gos*bil"t’,
dajnost, prenosivoat
Negotiable, utgo’s"bl, a. koji se mote
prodati, prenijeti, kojim se moze tr-
govati, prodajan.
Negotiate, | ntga’s*ét, v.t. ši. trgovati ;
se. ugovarati; posređovnti;
prenijeti (mjenicu).
Negotiation, n*gos*'s'n, n. trgovanje,
n. pro-
trgovina; pogađanje; ugovaranje,
pregovaranje; prodaja, prijenos,
(mjenice).
Negotiator, n*go's'št', m. ugovaralac ;
posrednik, samear, mešetar.
NEG
‘Negress, ni'gr’s, n. ernica.
Negro, ni’gro, D. crnac.
Negus, ni'gte, n. ka naslov abe-
kral
new, ni hrate, Fpatati, — LE
hrzanje, njištanje.
Neighbour, nč'b*, n. susjed: Bližn
Neighbourhood, n&'b"hud, m. susjed-
#100; nuit Bizoda, Blizina; dio
grada, kra
Neighbouring, ne'bring, a. susjedni,
obližnji.
ki odnošaj,
o ao rujeđaki. kao
Neighbour
lobar
Neither, make, niah*, a. s ‘pron.
nijedan (od dvojice ili vile njih);
— of them, nijedan od njih; — way,
nikako, bespristrano, ni + jednom
atrankom; to take —- part, to be
side, biti neutralan, ne držati
se nia jednom mi # drugom stran-
kom. —, conj. ni, niki; — .. Bor
ni (niti) . . . ni; nor I —, ni ja;
nor that —,nito; — one thing nor
the other, ni jedno, ni drugo.
Nemesis, nem"sis, n. boginja osvete;
pravda, koja osvećuji
xeon nemre,
Fumovit, šum-
Nenia, ni'n*%, n. goželika.
Nenuphar, nen'jufa', n. lopoč (vodena
biljka,
Neo,” ni'o, (u sastavljenim riječima)
novo, novi
Neologism, n'čl"dšism, n. novi izraz,
nova riječ, kovanica.
ROOD “ddist, m, ljubitelj mo-
g koji kuje ili uvodi nove
selee. n"GI"*di*, m. kovanje šli upo-
tredljavanje novih riječi; woodenje
novih ideja.
Neophite, nisfaje 2, movokriten, po-
kri : novajlij
Neoteric, Poiotersk, a. ‘novi, moderni.
NEP
mačja meta (biljka).
Ty sinovac, nećak,
m. upala bubre-
98.
Nepotism, nep“tizm, n. zakriljivanje
i promicanje rodbine.
Neptunian,“ n'ptja'n*n, a. neptunski,
morski.
Nereid, nirid, n. nereida, morska
vila.
Nerval, no"v‘l, a. živčani.
Nerv, ndtv, n. živac; rebro, žilica (u
lista i t.d.) jakost; srčanost; & man
, jaki čovjek, of great — s,
jakih živaca, jak. —, V. t. krijepiti,
omaditi; to — some one up, dati
komu jakosti ili sage. Nerved, nd'vd,
žilav, jak; rebvat.
Nerveless, no'vl*s, a. slab, istroten,
bez snage.
Nervine, nor'vii im. koji ili to
krijepi živce; lij
Nervous, no"všs. a.
čani; žilav, dorst, jak; krepak
vosan, slabih, bolesnih živaca; ras-
draživ; strašiv. — ness, Nervosity,
nvis"t', m. žilavost, jakost; ner-
vosnost, slabost živaca ; straživost.
Nervare, no" yj", n. dilice na liku ili
na krilima kukaca.
Nesh, neš, a. mek, nježan.
Nest, nest, n. gnijezdo; skrovište, zač-
koljina; četa; leglo, mlad; — of
boxes, više škatula jedna u drugoj;
of drawers, ormar sa fokama
ikrabijama; to make (build)
one’s nest, gnijezditi se; — €
polog (jaje Kora na ‘gnijesdo,
—, vo t ii. gnijediti (e); saviti
gmijezdo. .
Nestle, nea'l, v. t i i. gnijezditi (e);
ugnijesditi se; pribiti se; nježno
Nésiling, nesta, m. golić, golušav
|. tek izležen.
Net, net,” . mreža; preda, sam
stupica ; to spread (lay) a —, za:
—1¥. t i i. plasi
hvatati, uhvatili u mrešu.
— like, mrežast; — maker, pleti-
lac mreža; — work, mreša.
Net, met, a. čist; bes dare; — pro-
ceeds, čist dobitak; , goto~
vina; — weight, težina bes dare.
— ¥. t isto nositi, iznositi; imati
dobitak.
čisti
Nether, nedh’, a. doljni, niši; — lip,
donja usnica; — world, podsemni
Nethermost. nedh'""mčst, a. najdoljnj.
Netherward(s), nedh”*word(z), adv.
dolje.
Netting, netmag, n, mreža; plelenje
mreže. —, a. pled; mrešast
Nettle, net'l, .B. kopriva; dead —,
mrtva koj =). 4. žariti;
dosti, peckati; drašiti, srditi, —
rasb, divlji osip.
Neuralgia, njeršidi“', n, živčana bol,
newraigija.
Neuralgic, njural'di'k, a. nesralgičan.
Neurasthenia njarstičnaj“, m dobovi
nae njuraj’t's, n. upola šivaca.
Nenrography, njurdg’r't*, n. opis ši-
vaca,
Nearology, njurčl*di', n, nauk o šiv-
Neuroptera, njardp’t*r’, n. pl. mrežo-
krilci.
Nearosis, njurd‘s*s, n, bolest živaca,
Nenrotic, njurčt“k, a šivčani; — di-
sease, živčana bolen.
Neuter, nja't™, a. neutralan, nijedno-
atran; srednjega roda; — gender,
srednji rod; — verb, neprijelasan
glagol; Bespolan. nijednostran,
- beapristrastan čovjek; bespolna živo-
tinja; srednji
Neutral, nate, a. (— ly, adv. ) neu-
Neutrality, vjutrkit, n. neutralnost,
; ravnodušnost.
Neatralization, njatr'i*sč'išu, m. neu-
tralisacija.
519
Neutral
dukim; ni; učiniti naškodljie
vim.
Never, nev, adv. nikad, nikada. nig-
daj mipotia, nimalo; — more, nikad
since, od dl
trasi me, if.. , nikad
vali (tako bio zdrav) ak
— do, tako ne moše biti; — a one,
ni jedan; — a whit, nipošto, sasvim
ništa; — fear, ne boj se; — mind,
ništa za to; be the distance — so
remote, bila udaljenost, kolika mu
drago; let them be — to rich, bii
oni još toliko bogati; — the wiser:
sato mita pametniji. — blushing,
besraman; — ceasing, — ending,
neprestan; — daunted, weustrativ;
— dying, neumri, neprolazan; —
fading, newveo, nexvenio; — failing,
siguran, éatinit; — quenching, neu-
gasiv; — tired, neumoran ; — heard
of, nečuven; at — inass, nikada;
— do-well, nevaljalac.
Nevertheless, nevrdh'les’, adv. ipak,
svem tom, opet zato.
New, nju, a. ane skorašnji, malo-
ine vjero-
prebnf, Jrišak; moderani neobiéan,
— adv. novo, nanovo,
opel imnova ina nov nači ,
nedavno. — beginner, početnik, no
vajlija; — bora, novorođen; — be-
fore, malo prije; — coined, novo-
kovan; — comer, došijak fa-
shioned, po novoj modi; — eggs, |
akorašnja jaja; — year, novo ljeto;
year's day, mlado ljeto.
Newel, nja“, n. atožer od stuba; —
case, stube na zavoje.
Newish, nj nja“, a. malo ne noo, pri-
lično nov.
Newly, ojaćl', adv. skoro, nedavno;
nanovo; na novi način.
Newness, nja'n*s, n. novost, novota;
nei: ipo.
News, njus, n. pl. novost, novina, glas;
novine; — monger, ramnoviluc no-
verti; — paper, novine; — writer,
novinar,
that will ©
NEW
Newt, njut, u. dačdevnjak
Next. nekst, a. i ady. bližnji
‘dui; blizuy do, uz, najbliže; odinak
iza: skoro, naskoro; — room, sn-
sjedua soha; — time, idući (proi)
put, drugi put; — way. nojNiži
Put, ravno; the — day, drugi dan.
=-'to, odmak iza, poslije; — to
nothing, skoro ništa; — to impos-
sible, skoro memogući. —, praep.
ue, tik do.
+ Nib, ‘nib, n
ve t
ljun ; rt; pisuće pero. —,
i, — Nibbed,
Nibble, mii, wt ii
kati, griskati;
čangrizati. —, n. grizenje; ugrizak;
zalogaj. Nihbler, nib’, n. cjepi-
dlaku, čangrizalo
Nice, naj, a. (— ly, adv.) fin, uježa:
tečan. ukusan, probiraé, gadljiv;
Lepwian, lijep, dražestan, ubao; čist;
spretan: malen, neznatan ;
točan, strog; težak. škakljiv;
Jin: oštrouman; brižljiv, atrašljiv,
oprezan; osjeljiv; čudan, hirovit;
miljen; to make —, biti odviše o-
oštar,
ljivost, osjetljivost; točnos
ubavost. spretnost.
Nicety, najs'te, m. finoća, oštrina; 1oč-
nost; pretjerana nježuost, asjetlji-
vos! Jost; obzivnost, oprez
nas; uayeaždanje, vrkočenje, nsilje-
nosti ukus ies, pl
poslagtice; Wo & —, savin točno.
na dlaku; to stand upon — ies,
cjepidla
+ dupka, panjeja, izdubak
viti metnuti u dupku.
Nick, mk, m. res, zarez; rovuš; ra-
čunj pravi čas, zgoduo vrijeme, 290-
in the — of tim
u pravo vrijem v. ti urezati,
zavezati, urezivati; pogoditi pravo
vrijeme; precu
Nickel, nik, m.
niklovati,
*rog0s;
nikel. —, v. 1. por
520
NIC
Nickname, nik'nčm, n. nadimak. —
t. nadjenutis nadimak, nazvati na-
dimkom.
otine, vik“tin, n. A
ietate. nik’tét, v. i. hlistati se.
ificate, nid*fkat, v. i. gnijezdit
Nidification, nid*Pkć'ššn, n,
đenje.
jece, itis, n. nećaka, sinovica.
Niggard, nig“'d, n. skupac, tvrdica ;
dkrlac. —, a. skup, škrt, tord. —
ness. Niggardliness, nig’*dltacs,
skupost, škrtost. Niggardly, nig’*dl*,
a. iadv, skup, škrt, ovkudan; skupo.
Nigger, nig", u. crnac.
Niggle, mg/l, nm érékanje, nesigurno
pisanje.
Nigh nai, a. i adv. bliz, blizak, bliš-
nji, Blizu; skoro. malo ne
Night, najt, m. nod; vešer; by —, in
the —, at —. noću, obnoć
vešerar; last —, sinoć: to wish (bid)
any one good —, željeti kome laku
moć. — angling, noćno pecanje. —
bell, noćno zvonce; — capp. spa-
vaća kapa; -- fall, mrak; at —
fall, kad se mrak uhvati; — fire,
noćni oganj, divlji oyani; — gown,
spavaća košulja; — hawk, — jar,
kozadoj; — light, noćna svijeći
long, preko moć; — man, no
radnik, čistilac zahoda: — mat
mora; — owl, ćuk; — rest, noćni
počinak; — shale, pomaćnica. ma-
kunica; deadly — shade, velehilje,
devenin: — time, noć, naćun dobas
= vision, noćun utoara; — walker,
moćnik: — wateh, noćna straža: —
— work, noćni poran, #1
htingale, m
htish, naj'tts, a,
Nightly, najvl", a. noćni ~~, adv. nace
svaku nod,
Nigrescent, naj
ern; evukasl
Nigritude, naj rertjads m omnfna,
|, naj‘h'h, pron nilta,
thitistn, najhelizm, m. mihilizam.
ilist, ‘nai
Nility, najhil*t, n. ništa, ništavost“
res"nt, a. koji postuje
. NIL B
Nil nil, n. kvadrant“
Nimble, nim'bl, a. ly, adv.) bre,
hitar, okreta: Suchen fin
gered,
Braih’ prala, vješt. — footed, brza:
nog; — witted, živahan, brsorsk,
breoplet.
Nimbleness, ima“blnta, n. dićrost, okret-
Nimbus, nim‘b's, n. sjajni vijenac
(zraka) sko
Nine, najn, num. a. devet. —, n, de-
vet, devetero, devetrioa, devatica;
the sacred, —, devet musa; to the
— 8, savršen, bez prigovora. — fold,
devetoroetruk; — holes. njska igra
a kuglicom is devet jami pina,
čunjevi, kuglanje; — score, sto i
osamdeset,
‘Nineteen, najo’tia, num. devetnaest,
Nineteenth, nain'tinth, devetnaesti.
Ninetieth, najn'ttith, devedereti Nine-
Ninny, nin", n. bena, luna.
Ninth, pajnih, num. devsti. —; n. de-
vetina. — ly, a
Nip, ni
iti,
? ubiti u zametkn, —,n. štipanje, šti-
pac, ušiip; mala rezotina ; režanj,
odrezak; imištenja; studen.
Nipper. nip*, n. rugač, podrugljivaci
kradikena; dječak; štipavica; č.
pak: .čaporak; prednji sub u ko-
nja; — s. pl. kijela, klještice.
Nipple, nip'l, n. bradavica (na sivi).
Nisi prius; najs* prajćs, n. nalog
žerifu, da sasove porotnike.
Nit, nit. n. gnjida.
Niter, Nitre. naj't*, n. salitra.
Nitrate, naj'tršt,n. dučikova eo, nitrat;
— of silver, pakleni kamen, pakle-
mae. — of potassium, kalijeva
— of sodium natronova ili
čilanska salitra.
521
NIT
Nitric, uaj'tr’k, a. dušično kiseo; —
acid, (čista) dušična kiselina.
Nitrification, najtr*bk&štn, n. nit =
mje: pretvaranje % salićru.
Nitrogen, najtršdžen, n. dušik. Nitro-
ri naj rodena o a. dudišni.
i lycerin, majtréglis“rin, a. nitro-
glieerin.
Nitrons, naj'tr"s, a. ealitren; — acid,
(nočista, puleda 96) ueljična kivdine ; >
- ae le (gaa), dučični okoidul, o-
šli rajski plin
mike, nit = denicka muha.
Nitty. gnjidav.
Nival. naj’ ‘el, Sirens, naj vs, a
mmježan.
Nix, niks, n, vođena vila; ništa.
No, nd, adv. n. i a, ne; the ayes and
noes, (kod glasovanja) glasovi za i
the nues have it, većina je
proti; — one, nijedan, nikaka
where, nigdje; — more, ne vite; —
other. nitko drugi; — better,
ko bolji; to — purpose, uzalud; —
man, — body, nitko; — doubt, bes
sumnje; by r— means, nipošto; in
— time, sa čas; it's — good,
nema svrhe; there is — saying, ne
da se kazati.
Nob, nčb, n. glava, lubanja.
Nobble, nšbl, v. t. udarati; krasti;
predohiti; varati. Nobbler,
nob’, n. varalica : glavni odlučni
udarac (kod šakanja).
Nobilitate, nčbil*tšt, v. t, «činiti ple-
nit.
ličan, oi
m. plemić, — man, plemić; — wo-
mian, plemenita gospođa, olasteoka ;
i, otmen,. ode
kratan; usvifen:'—,
— minded, plemenit, veledutan.
Nobleness, nd’biness, n. plemenitost,
uzvišenost.
Nobody, na'bšd*, pron. nitko, nijedan.
—, N. neznatan čovjek, nitković,
NOC
Nock, DOK, m. res, zarez, urez; gornji
Noctivagant,, nčktivtgint. m. nodnik.
Noctivagation, usktivtgči'n, a. noć:
no obila:
Nocturnal, nčkio"nšl, a. noćni.
Nod, nčd, v. i. i t. kimati, klimati,
mahati glavom; namignuli; pozdra-
viti; drijemati, —, 0. kimanje, ma-
hanje glavom; mig; to give a —,
namignuti, kimnuti, maknuti glavom.
Nodal, no'dčl, a. ualen.
Nodated, no'dčt*d, no zauslan.
Noddle, ddl, n. glava. —,
vom klimati
Noddy, ndd’*, n. Bena. bluna,
Node, nod, n. usao, čvor.
Nodose, n*dčs', n. čvorat, čvornovit,
Nodosity, nšdi .
Nog, nčg, n. (drven) klinac; vrči
Noggin, nogu, n, čaža drvenjaču
krčašić, mala kanta. .
Negging, ndg“ng, itma, pleter.
fohow, no'hau, adv. nipošto.
Noise, ndjz, n. buka, talabuka, larma,
treska, glomot. dum; souk;
— in the ear, zujanje u uit
maker, larmadšija, vikaš.
larmati, buditi, vikati,
glasati, rozvikati.
Noisefal, nčj'ful, a. bučan.
Noiseless, pojr'i"s, a. Bez buke, tih. —
ness, n. tišina, mir.
Noisivess, ndj‘znes, m. buka, šum,
larma;
Noisome, ndj' ‘stm, (— ly, adv.)
dkodljio, needrav; gadan, gnusan.
— Ness, n. oporitost, mrzost, gnu-
Noisy, ndy's*, a. (— ily, adv.) bučan,
glasan; a — fellow, vikač.
Nomad, nom"d, n. skiač, skitačica.
—, Nomadic, n*mad“k, a, skitački,
Nomadize, ndm*dajz, ¥. i, skitati 06
(kao skitački narodi).
Nomenclature, nč'mčsklččć“, n, nasivi
ili imena stvari ; popis imena, rječnik.
5
NOM
Nominal, vém*a'l, a, (— ly, adv.)
imeni, imenu. imenovan, nomi-
meni — ference, herman
raslika; — price, vrlo niska cijena;
— value, imenovna vrijidnost. *
Nominate, učm"učt, v. t. imenovati ;
Nomination, nom*n&'š*n, n. imenovanja;
prijedlog. i nti
Nominative, ndmn'tiv, n. nominativ,
imenovalac,
Nominator, ndmnat™,
koji imenuje. |
Nominee, učm*ni', n. imenovani, pred=
lošeni.
Nomology, n'mbl"di*, n. nauk o 2a-
ima.
Non, ndn, Lat. adv. ne ; u slošenicoma +
—_ ability, nesposobnost; — accep-
neprihvat; — admission,
a rtudterien — appearance, ne-
dolazak; -— attendance, izostojanje,
. nedolasak; — attention, nepašljšeost;
— commissioned officer, podéaenik ;
— committal, a. koji se ne veže,
compliance, kraćenje,
— conforming, a. koji erates,
ne alate; -- conformiat, onaj koji
se me slače (e el vjerom),
disident, raskolnik; ki is only
bcm (a ola vjerom);
— delivery, neuručenje, neuručivost ;
_ effectives, za slušbu nesposobni
vojnici; — elect, neisabran; —
Kršni zabačenja; — elecbic,. koji
entity, ‘ono čega
nija ito ne postoji, nika, neznatna
ličnost, essential, nebitan; —
. neumiješanje; — payment, nepla-
danje; — performance, neispunjenje,
— ponderous, bez te-
— Proficiency, loš ma-
predak u naucima ; — proficient,
koji ne nopreduje u naucima; — re*
sidence, odsustvo; — resident, od-
; — resistance,
ib koji
Nonage, uči rail, maloljetnost, ma:
101 non’ Be
lodobnost. Nonaged, nčn'šdtd, .
Nonagenarian, nbn Katara, D. ata-
rac od 90
. Nonagevima, nondter*mil, a. deve-
—, n. devedeseti stupanj 6-
ja
Nonagon, nčn'gčn, n. deveterokut.
Nonee, nčns, 0. svrha, nakana; for
Nonchalance, nčn'ščišna, n, nehojatvo,
ravnodušnost.
Nondescript, ndn’ atakript, a. neopivon,
poe: rd For aerating! opisati, od-
novel, —, D. neopisana
dika ba šli šiosinja nješto što so me
Nowe, Bon, pron. ¢ adv. nijedan, ni-
kokav; nitko, išta ; nipošto, ne; —
else, nitko drugi; he is second to
1» nije gori ni od koga; there is
—' but knows, svatko znade; — the
worse, ništa gori; — the less, ipak,
pri svem tom.
ones, nčnz, pl. starorimske none (de-
kedar _
nona, molitva u 9 sati.
Nonseuch,’ powesd, a. koji se neda
ueporediti. —, 0. ono, čemu nema
para, nješto vanredno; vrsta jabuke.
Nonpius, nou'plds, n. neprilika, čkri-
gee — nt semudkatt koga, akeu-
|. eatjerati u tijemo; zbuniti,
Nonsense, Don's*ns, n. neemisao, bes-
insens"k'l, 4. (— ly,
, lud. — ness, n. bu-
523
NON
primiti tušbu, tušitelja.
Nonterm, nén’to'm, n. sudBeni pras-
nici.
Noodle, nt/dl, n. dudaža, bena, dlana.
Nook, nuk, n, kut, ugao. Nooky, nuk’,
Neen, nin, 0, podne, =
fm Feat jondova-
počinak o podne; — ti 0, podna
Noose, nis, nfs, n. samka, šep:
v. ti vezali, Tact tonu wcnaber ‘chee
[BU u zamku; saplesti
Nopal, n0'p'l, n. nopal (oreta kaktusa),
Nor, n&‘, conj. ni, niti; neither .
-,ni. niti; — 1 either, nija:
Normal, nim‘, a, normalan, provi-
lan, redovit; okomit.
Normality, n*malt’, n. pravilnost;
okomitost,
Norse, nats, a. skandinovski, nordski,
forth, nitth, m. sjever; sjevernjak
(vjetar). —, a. sjeverni, — east, m.
€ a. ojeveroistok, sjevervistoini ; —
easter, sjeveroistoinjak (ojetar); =
easterly, a. i adv. sjeveroistočni, sje~
veroistoino; — man, sjeverac, star
Skandinavac; — pole, sjeverni pol;
— sea, sjeverno more; — star, sje-
verna
sjeverozapadni
sterly, a. i adv, sjeveresapadni, sje-
compe Ino; — western, sjevero
, — wind, sjevernjak, sjever
Netnertonese, ndrdht"isnes, m. sjeverni
položaj, sjeverni pravac.
Northerly, nah", a. i adv. sjeverni,
Northern, pardh™a, a sjeverni; —
lights, sjeverna sora; — most, naj-
sjeverniji.
Nope soe nardh'n™, m. sjeverac,
čovjek
Northing, nirtheng. 2. sjeverni pra-
udalje
vac, sjeverna
Northward, nt!“
wards, nitth’w*dz,
veru, geverni,
Nose,
Oe
BZ, M. moe; nosac; running of
the —, hunjkavica; to speak in
Nos
rough) the —, hunjkati, govo-
nos; to "lead by the
voditi bape oo nov: be thrusts his -
into every, corner. on mora
nosom zabosi. v. t. di. mirisati,
mjušiti, nanjušiti; protivitt se kome,
i komu uz nos; voditi koga sa nos,
— bag, zodnica; — bleed, kro iz
nosa.
‘Nosed, uozd, a. nosat, # nosom.
Nosegay, noz'ga, v. kita cvi
JNosing, no'z*ng, orma
strši, Ho van viri, atreši
Nosology, nozot"dke, wm, nauk o Bole-
stima
Nostalgia, nčstaldž*, n. tuga za sa-
vidajem, čežnja za domovinom.
Nostril. nds‘tr‘l, n. nozdrva.
Nostram, nds'tr*m, D. segue oređstvo.
Mosy, RUI", a nosal, duganes.
Mot, nčt, adv. me; — at all. nipošto;
— yet, jod ne; — as yet,
do sada; — so much as, ni
but, ne da. ne a da ne, dakako.
‘Novabil Mey. notbil*t*, n. zgamenit
ližnnat.
Notabie, uobi, a.
znameni!, znatan, vu:
dan ; odličan; posnat; radljio, mar-
djiv. —, n. znamenita, odlična lič-
most. — ness, n snamenitost; —
važnost; radljivo: ji
Notarial, n*te ett, a. notareks,
Še m. javni bilježnik, no-
Notation, nite’stn, n. bilježenje, ozna-
čenje ; značenje.
Noteh, noć, u. res, zarez ; zub, škrbina
(na nožu i t. d.). —, v. t. uresati;
poikrbiti, itkrbati (noi). — eed,
loboda (Biljka). Notchy, nde”,
dkrbav.
Note, not, n. znak; bilješka; vijest,
glas, znanje; pain ; uvaže-
nje; ugled, važnost, znamenitost;
nota, kajda; glas; pienmee, listić;
račun; dopis, ubavijest; dokaznica,
zadužnica; banka, bunknota; a ne-
524
NoT
gotiable —, papir (mje
koji se moše pasariti
ručna mjenica; suha mjenica,
troškovnik ; 10 take — of,
se na Ho; protestirati (ayenioul; to
— down, upisati, zabilješići, smesti, —
book, dilješnica, strace, mjeničnik,
knjiga « kajdama; — paper, ičatovni
PE ie no't*td, a. posnat. glasovit, slo-
lasan. — ness, u. (dobar, sao) glas.
Notelesa,nčta, a namatan,
Noteworthy. networdh®, a, snamenit.
Nothing, noth"*og, n. i adv. ništa;
ništavilo, ; ne, mi; — at
all, posve ništa; — of severe, ništa
osbiljno; that's — to me, to me se
ne tiče; good for — ništav, loš; for
—, zabadava; there is — like,
nema do; that goes for —, to ne
broji, ne vrijedi; she near
so learned as you, ona nije ni iz
daleka lako učena kao što vi; he
does — but sleep. on samo spava;
to come to —, isjaloviti ee. — ness,
n. ništa. ništavost, ništavilo.
Notice, no's, 0. bilješka, opaska;
znanje, pašnja ; ije bavio i
viješće; oglat; mak ; otkaa, otpovi-
jed; to take — opasiti. pasiti, o-
dasirati se: to bring into — ras-
opću: obratići na; “
eje; to BeIve —, pozvati, uru-
Bape be a
re boar sa
Noticeable, notis'bl. a. (— bly, adv.
koji se dade opasiti; vrijedan painje.
Perea n. oglas, ob-
Netity, na otela, ras oglasiti,
jotity, no'tfaj, v.
Notion, nč'sčn, n, pojam, predstova.
ideja; um; duh; mnijenja, nesor ;
Not ifleation, s
NOT 525.
a, želja, volja; malenkost,
Since igračka; Ibad no —,nisam
ni mislio, slutio.
Notional, nč'š*nii, a ja ly, adv.)
uobraien, umišljen; pojmovni
Notoriety, nd‘t*rajt*, pornatost,
općenito snanje (o sema) pomata
ličnost ili stvar.
Notorious, nio, — ly, adv.)
opéenito posnat,.znan, očit; slogla-
san. — ness, n. općenito znanje (0
čemu).
Notwheat, nčthwit, n. pšenica Bez osja.
Notwithstanding, 1 nčtw*dhstšn'd*ng,
—, conj,
ali ipak, ako i. —, adv.
prp. kod, pored, kraj.
premda,
ipak.
Nooght, nit, v. ništa, ništica.
Noun, naun, n. imenica; proper —,
vlastito i
Nourish at,
lourisher, nor“, n. hraniteyj.
Nourishing. nčr*š*ng, a. kraniv. —
ness, u, hranivost.
Nourishment, nor*šment, u. hrana.
Nous, naas, nfs, n. um, razum; raz-
Novel, ndv'l, a. nov ; neohigan. —, n,
roman, pripovijetka.
Novelet, ndv'l*t, Novelette, novlet’,
kratka pripovijetka.
Novelist, nevis, m. pisac romana,
pripovijedako.
Novelty, nove n. novost; neobičnost ;
nova sivar, novina.
November, novem’b™, n, studeni, no-
Novennial, niven"l, a. devetgodičnji
oven ial, n@ven™l, a. ji.
Novercal, “ntvo"k', 8. maćehinski.
Novice nčv"s, n, novak, novajlija, po-
četnik; pokrštenik ; novic (u samo-
slanu).
Novitiate, n'vis™t, n. vrijeme učenja,
vrijeme ukušenja; novisjat (u sa-
mostanu).
Now, vau, adv. sad, sada, ovaj ats
u ovaj par; baš, upravo; just —,
Now
Baš sada, ovoj tas; but —, but just:
baa ovoj 3 čas, upravo
, da sada s
jeno, naga od fad
every — and then, svaki
that, otkad, ead’
nek se sna, daje
36 -na znanje then, well —y.
dokle. hide, noprijed. —, & sa
dašnji adažnjost, ovaj čas.
Nowadsys, xo days, nau’*déz, adv.,
dn. Zanašnji don.
Noway, nd'wa, Noways, no'wčz, adv,.
to, mil
Novi ere, 5’ hwé, adv. nigdje ; to be:
zi ne weit ništa, ne portidi ništa,
Nowhithen “porhwidb*, adv. nikud,
nikamo.
Nowise, no'wajz, adv. nikako.
Nexious, nčk'i?s, a. (— ly, adv.) skod=
2. — ness, D. čkodijivost.
Node, nbz’, 0. gubica, rilica; nosac,.
‘Noni, njubek'iul, n. maglica na
nebu; piega u očnoj vožnjači.
Nubile, nja“ udaju.
Nucleus, njukl“s, n. jezgra.
dea a. gol, nag; .nevaljao, koji:
Nudge, m nod, M t. lako dirnuti, gur
nuti (laktom). — U. laki, poland
udarac, gurkanje (da se koga na
što upozori
Nudity, nja'd*t, n. golota.
Nugatory, nja gtr, a. lud, djetinski,
tašt, ništav; saludan; to render —,
nja, set, m. guka (lat)
lugget, nog'*t, n. ta,
Nawance, njt’s'ns, n. nješto tegobno,
nemomo, škodljivo; Meta; desad-
nost; muka; zlo; šte se protivé
sdravlja, pristojno; commit no
blatiti; a public —,
javna sablazan; & regular —,itra-
dolar he is a —, vrlo je dosadan.
Nall, vol, a. nevaljao, nistav, bes vri-
jednosti; — and void, bes ikakvog
vrijednosti.
NUL
XNallification, nol*P*kss'n, n. uništenje,
ništetnim, nevaljalim.
wag, nolfaj, v. t. si, ukinu
i bes
way nol’, m. revit, ništa-
woot; — suit, tužba. da ss brak
-_ Proglasi ljalim.
Hamb, ndm, a. ubošen. obumro, odr-
venjen, usat ; bešćutan; upanjen. —
vt. udinati, da se ito ukoči, da odr-
umber, combe, a. Broj; množina;
rilam, sblad; — s, pl stikoo, pje
ništvo; — 8, vrlo mnogo, mnogi,
sia; a broken —, čemiki even —,
ik Ka odd —, lih broj. —, ve
numerirati
Nombertn nom'b'r*, n. brojač.
Numberlese, ndm’b*les, a. česbrojan,
nebrojeni.
Nambles, nom'biz, n. pl. drob, utroba
(divljači),
Fumerable, nja'mčićbi, a. brojiv, iz
Numeral, njd’m'rl, a. brojni. —, n.
broj ; drojnik — ly, adv. po broju;
Komora, nijemi, a. koj pripada
Broju, koji je uračunat u broju.
Namerate, njamiršt, v. t. brojiti, ra-
‘Numeration, njtim'ré’s°n, n. brojenje;
ja brojevi
osmačivanje |
Nomerator, vja'mšrčt"", n. drojnik.
Nomerical, nj brak a. brojni. —
Ty, adv. w
Numerous, jama 8 a G — ly, adv)
smnogobrojan. — ness, Numerosity:
njam'rde*t*, n. mnogobr sk; ve-
i broj, mnošina : Sa nee
Nomismatic, njam*smit“k, a(- (aly.
adv.) koji a6 tiče sta-
Nammary, nom“, Nammalar, nom'-
jal™, a. novčani.
526
NUM
Namekull, nom'skol, n. budala, glu-
non, n. duvna, koludrica, opa-
tica.
Nunciature, non'š*iči, n. nunciature.
Nuncio, non'š*o, n. nuncij, papinski
poslanik.
Nunnery, non"r*, n. ženski samostan.
Nuptial, pop'išl, a. šenidbeni, pirni,
bračni; — benediction, tion, (rkoonoj
vjenčanja. — 8. pl svadba.
Nurse, nos, n. (wet—) doji
iitja: (dry —) dadilja
hranktdljka; doorkis
tjesi; Jeet, (ap)
gloditi, —
nora na-
Nar ndretr’, n. soba sa djecu;
rase, rasadnik; — of silk worms,
djelinska pjesmica;
Narsling, no'sl*ag, n.
morena: Gobimas
jurtare, nori B. Arana hranjenje,
ja <, sb kran, gop,
Nat, not, m. orah; (small-) žješnik;
orah, nasrtak (od šarafa); — s, pl.
sijelo ugodno: a blind —, dupalj,
kon,
NUT
ljuska; orak (drvo); —
ljuska ; tree, (drvo);
atant, njaćttnt, a. otoboljen. |
broda vjataitn, a.
Borje semaljeke
je; lju-
LJ kre.
žanje svijesda.
Naumeg, ndt'meg, 0. orašak, oraščić,
Natrieat, njotesat, a. Ho hrani, hra-
ponit nja'trtment, n. hrana, pića,
krma.
Njutrimental, njatremen't'l, a. Aranjio,
Batrition, pjutriš“n, n. Arena, kra-
Nutritious. njatris*s, Nutritive, nja“
tretiv, a. što pićan,
krenjiv. —, nese, 0. hranjivost,
Nutter, not“, n. Bereč oraha.
Natty, not“, a. keo orah; bogat ora-
Nuszlo, nds'l, v. i. riti, riljati; njučići,
Kramp, nimf, m. sila; — like, kao
Va wats, pika lias
o
9,8, n. slovo 0; ", 0° mjesto of i ou,
a. pr. what o° deck it, kotško je
mar
. Oh, 5, interj. o! oh! ah! whi u!
‘ela, jaoh! poklik sačuđenja, žalosti
D. hrast, dub ; krastovina;
Bot felied with one blow,
na jedenput se hrast ne poriječa;
hi kaste — ball, šiške, šišarica,
bark, Arastova koraj
— grove, Arastik; — timber, Are-
stovina; — tree,
Oskov, oko, a. kranico.
527
OAK
Oakliog, čki*ng, n. hrastić.
Oskum. č'k*m, n. kudine, stupa; sgri
ba; black —, jene kudine 5
white —, , mekatranjena učine.
Oaky, ok, n. tvrd "ee hrastovina »
jek.
Oar, 5°, 0. ootioi lopata sa miješanje i
vealed; to boat the — s, pološiš
Cola u Čamac, premaši osslati; to
ply the — .
to lie on the — s, izvaditi vesli
te vode, počiati ; spat eho in
re nepozvat se
it oeelati. — handle, race) (u
vesla); — sman, oselač.
Qary, o'r, a. kao veslo.
0: gia, oče, n. re
Oast dst, D. pušnica sa hmelj
at, ot, D. sed, ovas; vid, owik,
divlja zob; šo sow ‘one's wild —
tegorepoditi 26; , sobenica
— meal, ‘sobene bratnojeoeena kaka,
owseni skrob.
Osten. 6 B'ta, a. sober, eveen.
Oath, ča, n. prisega, zakletva; upon
an’ —, by —, prisegom, kletvom;
to bind any one by —, klatvom za-
vesati; to administer an — to, sa-
prised, sakleti, zarotiti koga; to
give one the —, to put any one
to (00) his —, novrnuls na
7 to take an (one's) —, pri-
se, sakleti se; — breaking, vje-
rolomateo.
Obcordate, *bka"dčt, a. obrnuto srcast,
Obduracy, db’djur's', n. okorelost, w-
pornost, tvrdokornost.
Obdarate, bb ‘dior Sines ee
juret, a, (—
alr) obereo. bodi kof oa
koran; — ness, n. tordokornoet.
Obdured, *bd,a'd’, a. okereo, tord.
Obedience, *bl’d“ns, n. pokornost, po-
aluinost.
Obedient, *bi'd*at, a. (— ly, adv.)
poslušan, pokeran.
Obelaance, "betas, *bi'stns,n. poklon,
Obelisk šbrlisk, u. obelisk.
OBE
Obese, *bis’, a. debeo, pretio. — ness,
Obesity, Šbestt,n. debljina, tustina.
Obey, t. slušati, pokoravati se.
i. biti poslušan, pokoran.
OVfusčate: "bfos'kčt, v. t. potamnići,
; pomuliti, smesti.
roi
Obfuscation, dbf%eke's'n. n. potamnje-
D. popis
Object, U
aorha, cilj, on this —, o tome;
salary no —, ne gleda se na plaću;
zornaobuka. — ,*bdéekt’,
prigovoriti, primijetiti, bra
niti, protivili se; 1 — to him, on
mi ae ne dopada.
Objection, shdžek'stu, 1B. prigovor, pri
jekor; primjedba; 1 have no — ja
ne se branim; to make — 8, prigo-
object, Sbdžekišnibl, a. (—
(> ably, adv.) čemu se mode pri-
‘ prijekoran, nevaljao.
Objective, *bdtek’t'y, a, objekta
predmetan, stvaran ;
— ness, Objectivity, ol dente
. objetionost, stvurnost.
Obdjectiess, Sb itis, a. bespredme-
tan, bes svri
Odjectons Hdksirt®, m. prigovaraž,
tonik.
Objurgate, Sodtorget, v. t. koriti, ka-
rati,
Objargatin, abdtge 0, n. korda,
>, prekoravanje.
ošjinašn podove, a. koji šli
što kori, orava.
Oblate, čbričr, *blčt', m ostija, oblatka.
—, *bičt', v. t. šrivovati, prinoriti
—, a. spljošten na polovima
ovisi Gbla'štu, n. žrtva; žrivova-
je, prinošenje; dar.
Obligation, ob gada, Tn. dušnost, ob-
veza, obvezanost; zahvalnost; obves-
nice, zadušnica ; to be under an —,
diti obvezan.
528
OBL
Obligatory, čb1'g*tr*, a. (— rily, adv.)
koji veže, obvezuje, primorava; obli-
gatan; — bill, obveznica.
Oblige, *blajuz’, v. t. vezati, obvezati;
prinuditi, primorali, natjerati; uči“
niti kome valugu, ljubav; — meso
far, budi tako dobar; 1 am much
— d to you, vrlo sam vam zahva-
Jan; fol particulars will
zahvalan zu potanje ubavij
be — d, morati: to be - dtuany
one for ayy thing, imati zahvališi
Obiiges., “ablrdth, n. sjeroonik (Lome
je obligor, dužnik. obvezan).
Obliger. *blaj'di“, m. onaj, koji obve-
zuje
Obhging, *blaj'dž*ug. a. (— ly, adv.)
waludan, prijatan, ljubezan, — ness,
m. uslužnost, prijarnost.
Obligor, čbligi“, m. dušnik.
Oblique, *biik’, a. (— ly, adv.) kos,
neiskren, laian, nepoiten; — ways
stranputice. — hint, tajni mig, —
eech, neupravan govor. — ness
Bilig > Sblik’w'tt, m. kosost, nam
herenost, kosi pravac; neo; +
zastranjivanje (od onoga, što je pra;
v0); nepoštenje, opačina.
Obliterate, *blit’rét, v. t. istrti, is-
brisa! trijebiti, uništiti; oslabiti.
šblit're'š&čn, n. drisanje;
onion’ Sbliv“n, n. zaborav, zabo-
ravijenje; act of —, pomilovanje.
Oblivious, °bliv’*s, a (— ly, adu.)
zaboravan. — ness, n. zaboravnost.
Oblong. šblong. a. (— ly, adv.) du-
guljast. —, m. pravokutnik.
Obloquy, ob'lkw*, n. prijekor, ukor,
kudenje; jaa,
Obnoxious, *bndk’s's, a. podlošan, iz-
ložen; kainjic, u Kakratird
omražen, mrzak ; sloglasan;
poguban. — ness, n. podložnost, iz-
loženost; prijekornost, kašnjivost >
omraienosl; škodljivost.
OBO
Oboe, G'bši, u, oboa (ylasbalo).
Obolas, ib“los, Obole, bal, 2: slaro-
grčki novčić.
Obreptitions, čbršptiš“s, a. koji ve
i koji e kradom uvlači;
stečen prijevarom.
Obscene, “bsin’, a bestidan, sramo-
tan; blatan, ružan. — ness, Obsce-
nity, Sbacn’t*, n. destidnost, regoba.
Mbscurant, šbskja'r'nt, m. mračnjak,
Obscurantiam, *bskjo'r‘ntizm; n.
mračnjaštoo.
Obscuration, čbskju
sa:
neslavan; nemalon;
nerazumljiv,
— ness, n. Obscurity,
Hauer, n, mrak, tama; skro-
vitoel ; nejornost ; nemnatnost, neu-
glednost; obscurities, pl. nepoznate,
neugledne ličnosti.
Obsecration, čbstkrčš'n, n.
njanje, moljenje.
obreguicae, but'kw"s, a. (—ly, adv.)
preko mjere
nejasan.
sakli-
pokoran, poslušan
tusl.zan, uštiv, ugodljio ; ropski. —
ness, Obsequience, "bsikw**ne, n.
rep pokornost, prekomjerna
Obsequy , Obsequies, db’s*-
kw*z, n. pogreb, sprovod,
Observable, čbzovvšbl, a. (-- ably,
adv.) vidljiv, primjetiico; zname-
nit, — nese, 0) primjeljivost, ma-
menšlost.
Observance, *bzovečna, m. painja;
vrčenje (dužnosti i t.d); crkveni
običaj, redovnička pravila, propis,
pravilo, običej.
Observant, obz6"v'nt. a. (— ly, ady.)
; koji vrši, čini,
=, m. marljivi iz“
vršitelj; ulis
Observation, in, n. opašanje,
motrenje; primjećivanje, iskuatco,
primjedba; vršenje, držanje ; pažnja.
529
OBS
Observatory, Šbzovvčišr?, m. posma-
tralište; svjezdarn:.
Observe, šbačtv', v. t, opažati, mo-
triti, itrašivati, mjeriti ; primjetiti,
opaski; paziti, čuvali, udeoravati;
vršiti, ispunjavati. držati; svetkovati.
Observer, *bzd"v", n. motrilec, opa-
. (— ly, adv.)
pailjiv,
Obsession, Pipaesa, m. napast, dodi-
nje, bjesomučnost.
odedona, Sbatd as) a. opoadnć
Obsolescence, čbitles“ne, n starenje;
pastarielonte Obsolescent, čbečles'-
Ant, a. koji ili što stari.
Obso! ete, dbtstlit, a. sastavio, <
čan; nejasan, nerastijen,
_ ba zastarjelost, neobičnost;
krš
Odstadle Syst, m. emetnja, 20
preka,
Obstetric, čbetet'r*k, a. primaljski.
n. tvrdoglavost,
svojeglavost, upornost.
Obstinate, čb'stnšt, a. (— ly, adv.)
tordoglav, uporan. — ness, De
tvrdokornost, upornost.
Obstreperous, *bstrep"r's, a. bučan.
— ness, n.
Obstriction, *bsti
dužnost.
Obstruct, *bstrokt’, v. t. sagradili,
zatvoriti, zakrčiti, sadepiti; sprije“
diti, sprečavati. — er, n. koji spre-
va.
Obstruction, *bstrok’é*n, ri, zakrčenje,
začepljenje, sprečavanje; prepreka,
ametnja; 0] cija, sprečavanje
sabor rada.
Obstructive, “bstrok't*v, a. (— ly,
sd) koji začepljuje ; koji sprečava.
—, M. prepreka, prepona.
Obstruent, sb’straent, a. koji sadep-
ljuje ; koji sprečava, smeta. —, m.
prepreka, smetnja, ono što zatvara.
Ša, n. obveza,
ost
Obtain, *bten’ v. t. dobiti, postići,
polučiti. —, v. i, uspjeti, pobijediti;
održati se; opstati, jati, trajati,
oladaš. Oblainal le, Sbtonšbi
koji se moše polučiti, postizan.
Obtest, “pleat, v. t moliti i prositi.
prosvjedovati,
bude, Ker ¥. t. nametnuti, na-
metati (silom). —, v. i. nametati se.
Obtruder, ‘btra’d®, n, onaj, koji na-
meće, koji se nameće, nametnik.
iObtruncate,, Sbtron'ket, v. t. osakatiti.
Qbtrusion, *btra'ičn, n. nametanje.
Ubtrusive, Sbtra's*v, a. (— ly, adv.)
namelan, mametljiv. —, ness, n.
namelljivost.
Obtund, *btond’, v. t. satupitis pri-
duši; ti, sagl
Obtarate, čbtjurat, v. Ka sačepiti,
zatvoriti.
Obtuse, "bija, a. (— 19, adv.) tup;
zatubast; . — angular,
tupokulan.
Obtuseness, “btjas'n*s, n. ćupoća, tu-
post; tu ž
Obumbrate, “bom’brat, v. t. osjeniti,
Obverse, *bvo%e, a. (— ly, adv.)
obrnut, —, n. lice, wa (u novca).
Obvert, “bret, v. t. uti, obrnuti.
Obviate, db’veat, v. t. odvratiti, uklo-
niti se, predusresti, doskočiti, pre-
priječili; ukloniti.
Obvious, Sb'v“s, a. (— ly, adv.)
očevidan, oči, jasan, rasumljio ;
izvrgnut; — to dispute, prije-
poran; to be — to the eye, uda-
rali u oči. —ness, n. očevidnost,
jasnoća, razumljivost.
‘kein, m prika, sgeda i
en raslog
" Tied ples —, mom
;_ there is no — for you
r Grom ilada nemaš razloga, da se
tušiš; to have — for, trebati; to
give —, dati priliku, povod; if —
godnom prilikom, ako
—, ¥. t dali povod, pro-
580
OCCa
— enom. onaj, koji ge
uzrok, povod,
Occasional, *kč'čntl, a, (— ly, adv.)
prigodan, sudajan; — valet, sluga
Nadniča
Occident, dk’stdent, a. oped,
usročili.
Occidental, ško“ mel, a. (— ly,
ady.) zapadni.
oni , *ksip*tl, a. koji pripada
zabiljku; zatiljni.
Occiput, dkarpat, 0. sauljak,
Occlu ee v. & satoorii, Ocel -
sion, šklu'žŠn, n. zatvaranje,
Occult, *kalt’, a. (— ly, alt tape,
ness, n. ekrovilon,
dno —
Qecultation. čkšitč'ićn, a. ja
(ajo; temo; Zliknjenjo ede
Occupancy, a 1opkne n. saposjed-
držanje
0 čkrjupint,
črapkt 6 cep a het Kata
6. Pe
Occupation, čkjupčtšćn, n. zauzeće,
zaposjednuće; posjedovanje,
posao, zvanje, zanat; — road, pri-
vatni put (za radnika).
Occupier, k'jupaj“, m. posvojitelj;
Inik, imalac ; ušivalac.
Oceapy, čkjupaj, v. t. cause, sa-
vojiti; imati, posjedo-
i, pos
“vati; sausimati; stanovali; sada-
v.
ti 26, dlučiti se; na um pasti,
ajetiti se; it just — s to me,
upravo mi dolazi na um.
Qecurrence, škorčne, n. događaj, slučaj.
Ocean, 0°, m. ocean, more.
oceanski, mori
Oceanic, Bit aerank, | a oceanski, morski;
velik kao
Ocellate Šsel"t, st, Ocellated, *eel*t*d,
+ očicama, Saran ¢ očicama.
Ocelot, D'a'ičt, n. ozelot,
, pardar.
Ochlocracy, *klok'rtst, m. slada pro-
stote.
=k
OcH
Ochraceous, “kre's'
što ima x sebi okre.
Octagon,
gonal, “
osmostran.
Octahedral, čktčhidrćl,. a. oktaedri-
čan, sa osam stranica. Octalicdron,
okt hidr’n, u. oktaedar.
Octangalar, Škuka'gjal“", a. osmokutan,
Octant, Koma nm. oktani, osmi dio
kage (45 stup.), astr. sprava za
mjerenje.
Octave, Sk't8y, a. od osam dijelova;
od osam stihova. —, n. oktava,
osmica, osamdnevno svetkovanje,
osmi dan; oktava (u glasbi).
Octavo, "kia'vo, n. osmina, oblik
knjiga, gdje arak ima 8 listi ili 16
Octentiai, *kten’*l, a. a. onamgodišnji;
— ly, adv.
October, "LSD, n Hislopad, oklobar.
Octodecimo, oki"des" mo, D. ovan
naestina, gdje arak ima 1& listi,
Octogennriad i Gktdinčr“n, a. i m.
pamdengodibnt; ovamdesetgodi-
Octogenary, "ktadi“nirt, a, osam-
Oetopod, KUDA, Octopus, dk’t'pds,
čk'tčstajl, m. zgrada sa
osam stupova u pročelju.
Octooplabe noes od os m
, OM
Octaple, dk’tjapl, a.
osmogub.
Ocular, Skjul™, a. očni; oćevidan,
— witness, očevidac ;
ly, adv. na avoje oči, očevidno. —
B. okular, očno staklo (u dalekozoru).
Oculate, Skijulčt, a, okat, okast,
Oculist, Skjuliet, n. liječnik za oči.
Odalisk, O'dšlisk, 2. odaliska, harem-
ska robinja.
Odd, čd, a (— ly, adv.) neravan,
lik (broj); rasparen; jedin, ino-
Qetostyle,
+ osmostruk,
ie
ODD
kosan, oseban ; neobičan, vanredan;
osobit, osebujan ; čudnovat, neobičan;
prekobrojan, suvišan; neuračunat,
neodređen, nepoznat; slobodan (0
vremenu); loš, zao, nesrelan; —
boy, šegrt, aluga (za spoljašnje po-
ove), tekli; — boot, jedna čizma
(bez para); Odd Fellows, tajno do-
brotvorno društvo; — job, slučaja.
prigodan posao; —> time, dokolic
PS nan, neženja, pomoćnik, na
nišar; there's some -- money, još
jenjelo novaca, još preljeće no
aca; eighty — years, nješto više
od 80 godina, preko 8) godina;
ten pounds —, nješto preko 10
funti; to play st ge and
lihati se,
an — inf’ of man, ree čovjek,
čuđak.
—, Odds, daz, u. (sing. i pl) Hh’
Broj; nejednakost, rasličnost, razlika;
nejednaka oklada ; pretelnost, pred;
nost; vjerojatnost; svađa, nesloga -
at —, u svađi, u noslori; to be at
—, biti posvađen; to set at —,
hana ends, tee,
svašta, sitnice; there ate
great —, velika je raslška; what's
Whe? koliko lo tenoei? pa ite
sa to? it is no — ništa sa to;
some — aré on his side, on jE
još nješto dobiti; vjerojatno je,
ay dobiti; it is — that, vjero:
jatno je, da; bie Skladi,
da; to lay — (the long -—) with
any one, nejednako se s kime kla-
diti; to lay the —, Hadité se;
zavaditi;
to giva any one —, dati komu na-
(u igri); to play without
any igrati us jednake uvjete;
to ake , uzeti naprijed ( (wig
to take the —, prihvatiti nejed-
naku okladu; to have the — of
any one, biti jači od koga; to
fight against —, boriti se 2
on which sido do the —
će po svoj prilici dobiti,
Oddity, čit, m. čudnovato, neo
bičnost; čudak.
im;
, iko
ODD
ddmenta, činimo a. pl. otraibine,
ostaci; silnice; mali po-
Oddness, ud'n*s, m. nejednakost, ne-
običnost.
Ode, 0d, n. oda.
Odious, o'd*%, a, (— ly, adv.) mrzak,
omrazit; gnusan, gadan, grozan. —
ness, m. mrzost, omrazilost; gnu-
soba,
Odium; o'd“m, n. mrinja; mrsost;
to bring — upon any thing, nje-
o i. Keira m
lometer, *dom"*t"", n. putomjer
Odontalgia, odnišvdis, Clontalgy,
odPntildž*, n, subobolja.
Odontic, | don't a aubni, —,
lijek od
odati,
Odontology, 5 a, nauk o
zubima.
‘Odoriferous, od*rif’r’s, a. mirisav,
— ness, m. miris, dlago-
vonje.
Odorous. o'd'ća, a. (— ly, adv.) mi-
risav. — ness, n. miris
Odour, Odor, od", n. miris; — &,
mirisave stvari; glas; to be in
bad —, biti na zlu glasu. — less,
a. bes mirira.
"Ode, čde. (aero god's) int. (kod
usvika i u kletoi) — blood! —
fish i 4 d. gle! vraga! koga bijesa!
Qedema, ‘di'm’, n. nabujica, vodena
oteklina,
Qeillade, ojud", n. ljubavni pogled.
Oer, a, skraćeno over.
Qenology, Inčl%dž*, n. vinarstvo.
Ocsophagus, *sčf*g*s, n. jednjak.
Of, čv, °v, %, praep. od, is, kod
(mjesto, podrijetlo) ; u, za, od, pred,
(vrijeme); od (svojstvo, tvar); po,
io se čiča, u pogledu; sa.
(razlog); između, među; he is —
Gle blood, plemenita jekrvi; a
doctor — law, doktor prava; the
city — London, grad London; the
king — England, kralj engleski;
: man — courage, erčan čovjek ;
— rare endowments, čovjek
Fijakih sposobnosti; & man — ge-
582
OFF
nius, veleum; what is ihe price —
corn? koja je cijena žitu ? a friend
— mine, jedan moj prijatelj ; plenty
— money. obilje novca ; to be —
good humoar, biti dobre volje; the
best = all, od svih najbolji; made
gold, načinjen od zlata; the
fable — the fox, basna o “lisied;
a ship — eight hundred tons,
brod od osam stotina tona; — old,
od starine, njekad;
nije lome davno; I have “known
him — a child, posnavao sam ga
kao dijele; — & little one, od dje-
tinstoa; — a Sunday, jedne nedjelje ;
— a sudden, iznenada; — an af-
ternoon, jedno poslija: polne; no
body can move — h ni jedno
tijelo ne može ee gibati samo sobom ;
it tistes — wine, udara na vino;
he died — a fover, umro je od
groznice course, zaista; — one's
‘own choice, po vlastitom izboru ;
— set purpose. hetimice; — cha-
rity, is kršćanske ljubavi; — custom,
navadno; — necessity, nužno; —
force, silom, prisiljen; — a tra-
desman it is pretty ‘honest, kao za
trgovca dosta je pošteno; to be
five years —- age, imati pet godina ;
— right, po presu; — all things,
nada sve, prije svega, poglavito;
—> all hands, prije evega, nužno;
within a mile — the town, unutar
jedne milje od grada; — my own
free will, od svoje volje; — age,
punoljetan; to be proud —, pono-
siti se čime; to speak —, govoriti
o; it is well done — him, to je
dobro uradio: tall — one’s age,
velik za svoje deda.
Of, Bf. adv. fu averi 2 glagolima
znači odijeljenje) od; odatle, dalje,
ća; dolje; dalekoj gotovo, prošlo;
nd on, on and —, amo !lamo,
gore dolje;
my clothes
ate —, svučen sam; he went —
on ode; the house is a mile =
kuća je udaljena jednu milju; to
m
33,
OFF ki OFF
be —, offG, Bi gotov, prekinuti | Offensive, *fen'e*r, a, (— ly, ady.)
s kime; to be — and on, biti pre- navalni, toh ody oo
ertijio, neodlutan; fgr —, veoma | padanje; koji orijeda, sable sablašnjava ;
daleko; — hand, a mjeda; well | wwredijio; neugodan, mrzak. —, 0.
Gill, badly) -—, u dobrim (slim, ne- |" napadanje, napadaj,
povoljnim) okolnistamna ; he is poorly | ness, n. woredijšvost, sablašnjivos;
—, slo mu je; to bave one’s shoes ano, što vrijeđa.
—, bili bosoneg. —. praep. udaljen, | Offer, oft, Y, t, nuditi, ponuditi;
daleko, od, is, pred, pod (na moru); (črtvu), prikazati, žrtvo-
favan, slobodan od; na strani, po- | vali; navesti; učiniti; pokušat; to
kraj; two miles — this town, - pre oprijeti s. —, v.
dije milja udaljen od ovoga grada prikacad vej pokusati 95; naumiti,
pod, pred N. (Pi tof hujeti, pokušali. —, m. ponuda, nu
gre širini); to be — one's lega,
na nogama, umoran; 1
was never — my legs, bio sam
uvijek na nogama; he fell — his
horse, pao je a konja; — the road,
ceste; to be duty, biti
šlobodan od službe; — colour, koji
nema prave boj doo-
uman, bolešljio. —, a. desni (ob-
sirom na jahača i & d.); — haud,
— side, deme sirenas po strani,
iz e, vrijeme;
to be quite — in a matter. biliu
demu sasvim na krivom putu.
=, int, odatle, otale, ma stranu,
olje; hands —! jami ruke, sebi
vuke? — with your hat, skini
(Fetir.
Offel, Sf 1, n. otpaci, ostaci (Krane
itd), ine; drobno (od ubi-
jenog ); krtog, smeće.
Offcast, Sfkast, n. izmet.
Offence, “fens', n. napadaj, navala;
ureda; sablazan; prestupak; to
take —, zamjerili, uvrijediti se;
uvrijediti; no —! ne
lesa, a. bezaslen, koji
n. koji vrijeđa;
mnie, zločinac;
đenje; prikazanje.
Oe, ord oe a koji nudi, nudilac;
otok ing, n. nuđenje, ponuda ;
onary, SPL, nio ofertorij, pri-
offhand’ tnd, adv. (i a) odmak,
a mjesta, bes okolišenja, brzo.
Office, of“, n. služba ; posao; zvanje;
dužnost tolugo;_ ured; činovnici ;
pisarnica; ica ;, soba sa slu-
žinčad, smočnica, u opće svaka soba,
a4 zgrada, koja služi kućnom go-
spodaratvu ; home —. ministarstvo
za nutarnje poslove; War —, rane
ministarstvo ; printing. —,
rija; post —, poiten:
tu get into an —, stupiti u službu;
holy —, inkvisicija. hours, sva-
nični, uredouni satovi.
Officer, Sf*s", n. činovnik; časnik;
‘. oskrbiti časnicima
— ed by, biti pod
aki“ anol to
dom, birol
Officialism —,
ko činovništvo ;
birokratiza:
Officiate, “aire, ¥. i. službovati, wre-
dovati ;
nits (službu eet za-
mijeniti, ea
Officinal, *fis"nčl, oPsaj'nšl, a. Yeko-
~ vit, ljekarnički.
OFF
Oficions, fiš, a. (— ly, adv.) (eu-
više) uslušan ; nametljiv. — ness,
m: pretjerana usluinost; namet-
jivost.
Uffi: Ting, fo šf*ng, u. otvoreno, debelo, H-
Offish, of", a. Mlađan, nep
Oftevaring, šrskanrng.
Sfakim, n. izmet, smeće.
Offset, dfset, n. mladica, izdanak ;
potomak; račun e ot
i drug tranke,
Ofishoot, oPéat, m. .
doo arak E akija od obale
šf'epring, a. potometvo ;
pot », dijete.
Oit, Bit, adv. često.
Often, ifn, adv. često, viša puta, —,
a. deat. — times, adv. viče pula,
Ogee, odži', n. korniš ili valoviti na-
jatan.
"Gracu,
‘Kit, koji se obrnuto uzdiže (u grad.
Ogive, o'dtaiv, Gdžtv, on, Hiljasti
(gotski) obit
Ogle, o’gl, ri ii. očijukati. nami-
givati, loža zaljube, kradom,
ispod oka. ije; lju
davni pogled. ‘ogler, gl, m. na-
migivalo; udarac u oko.
Ogre, oa a Gudotder, neman, gr-
ovija Ogres, O'gr's, m. ljudo-
on 5, inter}. 0, oh! — me! jeo
men
m. ulje. —, v. te uljiti, obu-
jati, uljem namasati. — box, ma-
zalica; — bottle, uljenka; — cake,
pogača od komina; — cloth, vo-
ano platno, vošanica ; — colour,
ndjana boja; — gas, uljani plin; —
man, uljar, uljem, trgovac
vljećim bojama; — mill, ujarija,
uljarnica; — nut, mnogih
wjevitth oraha, wjenog sjemenja
i td. skočac ili arepak; — paint-
ing, slikonje uljanim bojama,
uljena slika; — press, uljani
ed, uljano ili uljevifo
hop, dućan za ulje i
kin, voštano platno,
— stone, gladilica,
584
otL
bru; — trade, trgovina uljem; —
tree, skočac, .
Oiler,
Bj, m. onaj, koji ulji, prava
za uljenje.
Oiliness. ojitnes, n. uljanost, ma-
smoća.
Oily, 51", a. uljaat, uljan; oladjen ;
mastan, ; gladak; gibak; pun po-
bošnosti.
Qintment, čjna.*nt, n. pomast,
Old, 51d, a. atar; drevan, vromešan ;
istrošen, otrcan ; zastario ; starinski;
valjan ; lukav; & year —, od jedne
tlarac; — maid, usidelica; —
wife, starica, baba, mjeka Ha;
of —, od starine; for an — song,
u bescjenje. — beaten, stari, pro-
kužan, lukav; — fashioned, sta-
vinski; — faced, ostarao; — world,
vrlo star, sastario, starinski; —
clothesman, starežar.
Olden, ol'dn, a. star; — time, dav-
nina, prošlost. —, v. t i i. osta-
riti, ostarjeti.
Oldish, o!'d°%s, a. postar.
Oldness, old'n*e, n. starost.
Oldster, dld’st*, n. atariji čovjek.
Olesginons olsada'“n'a.a. uljun, wdjast,
uljevit ; gladak ; pun pobožnosti.
Oleander, Olean’d*, n. sloljerina, le-
glske'ti",
Oleaster, 3B. maslinovica,
mail :
Oleic, obik,a. — acid, uljana ki-
selina.
Oleograph, o'ltogrif, n. sak uljanim
boja:
m0.
O18, Oleous, VIŠE, a. uljan,
uljevit.
Oleraceous, čl'retššs, a. kao povrće,
ut zelja.
Olfaction, “olfaK'3'n, DB. minis, oni.
Olfactory, | ole *, 8. mirisan ;
nerves, mirisni
Ovigarehdea, dn Teeth). a. oligar-
hijeki.
Oligarchy, člogak?, n.
~ vlada njekolicine.
oligarhija,
OLI
Olio, UIO, n, njeko jelo od rasnih
vrela mesa; smjesa, zbrka.
Olireceans, Ol ‘leve's’s, a, maslinaste
Olivary, are, a, maslinkast, nalik
maslinu.
Olive, Bi, n. maslina (drvo i plod);
maslinka; nješlo nalik na maslinkuj
— branch, maslinova grančica,
— colour, maslinasta boja; —
loured, murgast ; ores masli-
mik; — husks, komična od masina
= oil, ulje Zorana _ none %
maslina (drvo); — wood, masii:
novo drvo; — yard, sana
Ola, 31, n. zemljan lonac; amj
Olympiad, olim'p"d, n. olimpijada.
Olympian, olim" 'p“*n, a. olimpijski. —
orang ojimpok, bbu games, — 8,
Ombre, čm'bš', n. o. a igre na karte;
mug (vrata riše).
Ombrometer, Smbrim™*, n, kišo-
mjer.
Omelet, Smit, 1. omlet, prašetina.
Omen, č'm*a, n. je, slutnja,
—,v toi i. slutiti;
Ominous, čm“*nds, o ly, proi koji
na što aati koba , sloslutan. —
m. ‘a slutnja.
Omiseble, *miw'ibl, a. koji se može
ispustiti, izostaviti.
Omission, “miš'*n, n, ispuštanje, izo-
stavljanje ; propuštanje; pogrješka ;
nemar.
Omissive, ‘mis*v, a. (— ly, adv.)
koji izostudlja, propušta, zanemari.
Omit, "mit', v. t. ispustiti, izostaviti,
; prenidjeti; zanemariti.
Omnibus, čm'n'i“s, n. omnidus.
Omnifarious, Smv*fe'r*s. a. rasličit,
rasnovrstan.
Omniferous, dmnif*ros, a koji sve
Omnipotence, imnip*tens, n. sve-
Omnipotent, čmnip'*tent, a. svemogući,
585
OMN
Omnipresence, Smn‘prez*ns, 1. svu-
dašnjost, nost.
Omnipresent, čmn'prez“nt; a. svu-
‘poroudan
Oruniscience, Smnié'*Fns, ri. svenanje,
sveznanost.
Omniscient, oma tnt, a, sveznajući.
Omnium, čm'n
Omnivorous, čmniv*ros, a. koji eva-
om jede (i ato biljnu hranu).
moplate, 5’m°plat, n. lopatica, pleće,
Omphalic, Sanit, a ito ze
gupku, pupčan. hy mye a dm
Plosli, m. proder (kila,
On, dn, prp. (mjesto) na, “ge a. ;
(vrijeme) u, na; (uzrok) t, od; —
earth, na zemlji; — rai pješke ;
—_ horseback, na konju; — a
sudden, iznenada; — the alert,
na opresu; -— all hands, sa svih
strana; — the right band, + de
me sirana; shore, na kraji
(obali), na kraj; to play, — "i
flute, svirati u frulu; to shut the
door — a person, satvoriti vrata
pred kim, za kim, komu; the key
was turned —- him, dio je satooren-
(kijucem); he is now — the Times,
on je sada kod Timesa (namjedten);
the house is — fire, kuća gori;
her arrival, kad je ona došla;
eing asked for i kad su me
za to upitali; — she first of April,
fraonja: he left L. —
om je otišao ša L. u petak.
journey, na ovom putu;
— receipt of your letter, kad sam
wal list; to live.— bread
re cheese, šivjeti o kruhu i siru;
we fed — potatoes, hranili smo
se krumpirom; — these condi-
tions, uz ove uvjele; — mature
deliberation, iza sreloga rasmi-
aljanju; — principle, načelno; —
purpose, hotimice, navlaš; have
mercy — me! smilujte mie! —
ONE
tay honoyr! poštenju mi; — pain,
prijetnjom kasne; discourse
—, rasprava o; he wrote — the
same subject, on je pisao o istom
predmetu; ; depend — it, osloni se
=> fie. na (čemu ili na što, n. pr.
oi # t.d); dalje, naprijed; he
as his hat —, ima šešir na glavi;
1 can't get ‘get my boots —, ne mogu
obući čizme; he had a blue coat
—, imao je plavi kaput na sebi ;
and so —, i tako dalje; — and
—, sve dalje i dalje to go —,
nastaviti, ići naprijed; to write —
o xi rae, da
nager, on*dž", n. divlji magarac.
Once, wons, adv. jedan put, jednom,
jednoć, njékad, njegda; kada sti
—, sa ovaj
— for all, jednom
20 uoijek; — in away, kad ikad,
kojem prilikom; — more, još
jednom; more than —, više pula;
--, conj. čim.
One, won, num., a. i prov. (pl. ones,
djecom; to bring
diti (okotiti) lede; ive ire some
good — 8, dajte mi dobrih; —
sees, vidi s; — knows, mate gi
, jednog dana, jedni e
last but —, predzadnji; — and
all, soi skupa, maki; — by —,
or other, jedan
složno; " slošan, jedne. misli
dt is ‘all — to me, to mi je sve
ONE
jedno; to make —, sudjelovati,
učestvovati; I for —, ito se mene
tiče; — with the other, jedno
+ drugim; — another, jedan dru-
weet to assist — another, po-
moći jedan drugomu; we learn of
— another, učimo jedan od dru-
goga; — must know —'s place,
mora se znači evoje mjesto; accor-
ding to —'s king, po svojoj soli
— armed, jednoruk; — eyed.
jednook; — horse, s jednim konjem;
— sided, jednostran; — storied,
na jedan kat,
Quencss, won"s, n, jedinost; isto-
wjetnost.
Onerous, dn*rds, a. tegoban, težak.
Oneself, w'nself, pron. sam sebe, se,
zebe; of —, od sebe, od svoje Polje.
Onion, Bnjt, m. duk erni, erljenac,
Onlooker, Sn’luk*, n. gledalac.
Only, ovis, a. jedini; — bil mje-
nica samica; — son, jedina:
adv. samo, tek, samo da; — not,
malo ne; — yesterday, tek juče
not — "
—, but (also), ne game,
da toga ni u
ii
di
koja oponaša ies onoga, Sto znači
Onset, čn'set, n. nasrtaj, napadaj,
om | One, Šn'alšt, n. napadaj, na-
Onto, dni ‘ta, pri
Ontol Me 2, Prema, n. ontole
nauka Bid. oie
Onvs, o'n’s, n. teret.
Onward, dn'w''d, adv. naprijed, dalje;
directly —, ravno dalje.
kej ide naprijed, koji napreduje,
; —- Movement, napre-
davanje, Onwards, bn’wdz, adv.
naprijed, dalje.
Onyx, o'n'ks, D. onike, ršvalj.
Golite, Yolajt, DB. ikrowa. (kamen).
Ooze, uz, n. Bato, kal; lagano olje-
canja; tekućina, koja probija ; Gnu,
voda, u koju ne među kože, kad
002
ae dine. --, ¥. i. prokapati
euriti; curiti, polagano off to
ect iscuri; izići na vidjelo, u
wr KA a Blatan, glibao; “ito
kaplje, curi.
Opacity. spas n. neprozirnost.
Opal, op"
prelije.
Opalescence, divna, n
vanje (boja).
Opalesce scent, Op*lesnt, a. so se pre-
Opaque, *pek’, a, neproziran.
Ope, op, a. i v. = Open.
Open, o’pn, a. (— ly, adv.) otvoren;
slobodan ; nepokriven, go, izložen,
nezaštićen; javan j- očit, jasan ; u-
prainjen (mjesto); — question, ne-
riješeno pitanje ; iskren; darešljiv;
blag Ko remena); (to) pripravan,
spačan, pozoran ; nepodmiren,
(račun); in the — air, pod
ale, javna dražba,
sudbena prodaja; in — court, javno,
pred sudom; with — force, 2 oru-
work, župljikava
rađevina; št La -- to you, slo-
dodno ti je; to set (throw) —,
otvoriti; to lay —,
Hii; to keep — table, soakoga go-
iti; to keep — honse, Biti gosto-
ljubio. — handed, darežljio; —
handedness, darešljivost; — heart-
cd, iskren, podaian; — hear-
tedness, iekrenoet — winded, oteo-
ren, iskren, predrasuda;
muindednest, otvorenost; — ‘mouth-
ed, # otvorenim ustima, pohlepan.
—, n, slobodan, otoren prostor;
polje, srak; in the —, na polju,
pod vedrim nebom,
otvoriti; otkriti; rasti;
rezati; ; početi, načeti;
razjasniti.
—, vi. otvoriti se; puknuti, ra
spuknuti ae; rasviti se, procvasti ;
početi se; pokazati: se (tv, upon.)
Opener, d'p’n*, n, otvarač.
Opening, čp'ning, a. što otvara, čime
15 otvara. —, otvaranje, otvorenje ;
537
OPE
početak; osvit; otvor; tes, prolas;
proplanak; wide; ; slobodan ,
prosari upražnjena mites dobra
Openness, Gp'nes, n. otvorenost, iskre-
nost; jamoda;' blagoća (vremena).
Opera, G'pšra, D. opera; — cloak,
ogrtač za kazalište; — dancer, ba-
Tein (kazališni) plesal, plesačica;
— glas, dalekozor; —
house, re (kazalište); — singer,
operni pjevač,
Operate, Šporčt, vib ii i i djelovati
utjecati;
Operatic(al), prec, a a. operni.
ing, Sp*rat’ng, a. koji ili što
oy fo
dj
Operation, čp'rš“
radnja; postupak; podusede; wi
; operacija.
radljio; u don
čan; koji iki što loa diče operacija:,
—, 1. radnik, zanatlija.
Operator, optre't®, m onaj dl ono,
Ho djeluje; operator, ranar; stroj;,
podni; braojavnik; burzovni žpe-!
Opercalar,po"kjul", a. saklopnis
Operceluns sporkjulšm, n. poklopac.
Operose, Šp“ros, a. radljiv, djelovan;’
Ophtalmic, Gfthal'msk, a. očni.
Ophtalmoscope, Ofthal'm'skop, n.
ino srcalo.
Ophtaimy, čfthšlm*, gdahtalmia, šf-
thši'm*a, n. upala
Opiate, oprat, a ito a uspava, onesvir
jenti, omami. —, m. lijek ili srede
stvo sa uspavanje. —, v. t, pos
pi Špin'jn, n. mnijenje,
Sljenje; nadsor, sud; owvjedočenje ;
ako ja mislim; to be
of —, misliti; have no — of
these things, ne držim mnogo do
tih stoari; to have a good —of;!
OPI
dobro misliti 0. — ist, m. tvrdo-
glavec, .
Opinionated, spia)*nštd; Opinio-
native, špin'jšntiv, a. (— ly, adv.)
tvrdoglav, uporan, coran. —
nešs, n. tvrdoglavost, upornost.
im, &'p"m, n. opijum, makov sok,
Opossum, 5pšsčm, n. doruša, tobol-
ani parcov.
Opponent, Špo'n*nt, a suprotan ; pro-
livan. —, n. protivnik.
Opportane, čp“tjan', (— ly, adv.) a.
sgodan, uderan, udoban ; povoljan ;
1688, 0.
u pravo vrijeme; sett -
zgodnost,
pire, apna, E u, godna)
prilika, sgod
uhvatiti
Ka a. čemu se može
mprotiti.
pro
Oppose, pdr’, v. t. i i, ataviti na-
suprot proliv slati, protivitt se;
pobijati ; prigovoriti; kratiti ; prge-
čiti; osujetiti, — less, a, iio.
Opposed, *pozd', a. suprotan, pro-
Opporer, 4 52", m. protivnik.
Opposite, Šp“zit. a. što je nasuprot
čemu, suprotan, protivan. a
oprjeka, protivno; protiont
ness, D. protivnost; protivljenje.
Opposition, Op'ziš*n, n. suprotnost,
protionoal ; protivljenje, suproćenje;
prepona, zaprijeka, prigovor ; opri-
i protivnost tajnica; ; oposicija,
oporba. — ist
Oppress, *pres’ v. M tištati, pritiski-
vati; Uačiti, ugnjetavati; savlad
S ugušiti.
Oppression, “preš"n, n (ištanje, pri-
tigak: Hačenje; jaram; strogost,
okrutnost; tjeskoba, nevolja ; umor-
nost, klonulost, nujnost.
Oppressive, Špres' (— ly, adv.)
težak, tegoban; nasilan, nasilnitki;
okrulan. — pess, n. tegobnost, na-
ailje.
Oppressar "pri m. ugnjetač, tla-
čilaci sakes mučitelj.
538
OPrY
Opprobrious, “pro’br™s, a. (— ly, adv.)
sraman, svamotan. — ness, 1.
mota.
Opprobrium, Spro‘br®m, n. sramota,
ogra er tio, v. t. pobijati, pro-
oriti se,
ogranka *pog'nčoa', n. protiv-
opata Aja, m. pobijač, pro-
tionik,
Optatine i apts tiv. a (— ly, adv.)
Optic, rece a. optičan; vidni, o
— 'angle, vidni kut; — nerves,
vidni živci. —, n. oko; — 8, op-
tika, nauka o svijetlu.
Optical, dp'k'l, a. optičan, ito se
tiče optika
Optician, *ptis’n, n. optičar,
Optimates, Spt'mé'ttz, n. pl. opli-
mati; plematvo, velikaši
Optime, šp't*mi, n. onaj, koji u aveuč.
u Camb. postigne 2. ili 3. stepen is
matematike
e.
Optimism, čp't*mism, n. optimizam ;
nauka o savršenosti i usavršivosti
avijeta; sklonost, da sa roe uzima
za dobro.
Optimist, dp't'mist, m. optimist. —,
%. optimističan.
Optimize (= ise), opitmuji, vo i.
iti optimist, uzimati sve sa .
option čp'štn, n. slobodan izbor.
Optional, Sp'sn'l, u. (— ly, adv.)
što se pušta kome na volju; po
izboru, po volji; it Brige
to go or sta
otići ili ostati,
pelene, Šp'julena, Opulency, čp'ju-
lens’, n. izobilje ; Bogatstvo.
Opsleni, ip lent, a (— ly, adv)
n. loboda (biljka).
šk), m. pr proočanaioo; izreke,
Živa riječ božja: mudrac; mudra
m
URA “
trreka velike važnosti; to work the
— well, npotrijebiti koga na svoju
Korist, lukavo što zasnovati.
Oracular, *rak’jal™, a. (— ly, adv.)
prorecki, proročanski; ofajstoen;
mudar. — ness, n. što je proročko;
otajstvenost.
Oral, rl, a, (— ly, adv.) uemen,
uatven.
Orange,
nds, n. naranča (drvo i
nurantasta boja. —, a. na-
rančov; žut kao naranča, naran-
časte boje. — blossom, narančov
evijel; — colour, narančasta boja;
— coloured, narančaste boje ;
house, kuća u kojoj se naram
goje; el, kora od naranče;
—_ ‘tree, irvo naranéovo ; ife
(woman), prodavka naranča.
Orangeade, drtndžčd', n. oranžada,
sok narančov za zašećerenom vodom
Orangeat, čršnžiit, 0. zašećerena kora
narančova.
Orangeman,
protestant.
Orangery, ir'*ndirt, n. bašća ili kucus
s kojima se naranče goje.
Orang-outang, “ring'uting, n. oran-
gutan (majmun).
Oration, *r2’s*n, m. govor.
Orator, rt", 1. govorni
Oratorial, ortori, Oratorical, or'-
tortkti, a. govoru
Oratorio, brtio'rto, m. oratorij (vrsta
crkvene drame); soba za molitvu,
Oratory, or“t'rt, m. govorništvo, go-
vornii umjetnost; govorenje;
soba za molitvu.
Qratress, dr“tres, Oratrix, dr“triks,
n. govorkinja.
nod
Šrndžmin,
jlo;
— fish, Dana
kuna 2 pica (riba).
okrugan, obal; nje
a. okrugao.
“bodljikava quiagira
triba).
39
ORB
Orbit, a”b*t, n. tok, put, putanja (zvi-
jezda;); očna dug ja, očište.
Orchard, rast, n. voćnjak, bašća. —
—_ = inks m. voćarstvo. — ist, m.
Orchestra, irk'stri, črkostra,
kes zba, Orchestral, i“
a, haji iti ito pripada orkestru,
i, namje-
Mili, — €r,n. onaj, koji uređuje, na-
reduje, namješta, redi (za svece-
nike).
ji
iskušavanje; water —, isk
vodom; fire —, iskušavanje vatrom,
ja.
rd", m. red; poredak: razred;
običaj; red (svećenički, vitešk
slog stupova; pravilo; nalog; za:
povijed; naručba ; naputnica ; svrha.
namjera; nlaznica; in —, u redu,
u dobrom atanju; out of —, bez
reda, neuredan, manjkav, bolestan;
— of battle, bojni red; to be in
— s, biti svećenik ;-to enter into
to take the — s, postati sve-
primili sv. redove, zapopiti
0 -- in Council, kabinetska
nalog; coutor-
, po propisu; upon
se;
zapovijest, dvorski
mably to -—,
(by) — of, po nalogu ; standing — s,
poslovnik; t
rise to —, govoriti
po poslovniku of the dey.
dnevna zapovije«t, dnevni red
call ta —, posvali na red
— that, da; in — to please her,
da joj se dopadue.. - book, knjiga
naručaba ; tu koju se unesu
prijedlozi, prije neyo se predlože
parlamentu knjiga zapovijesti,
— du drže
hi, zladati , zapovjediti ;
te — about, slati amo
fame, samovoljno gospodariti; to
ORD
Sat ie tt! wel
vati; to — down, činiti koga da.
za to — in, činiti bea, a
ide, dati što unijeti, naručiti og
s kuću; to — out, otprovići,
Sats te” u, nalošit kome, činiš
koga, di gore dođe.
Orderer, Bd’, m. onaj, koji ure-
naređuje
, zapovijeda; redatelj;
narednik ;
Ordering, drdsring n. uređenje, ure-
disanje; nalog, zapovijent; ređenje
(cvedentiea).
osieriens, diučiles, a, neuredan, bes
reda, i
, bes
Orderliness, š"dčitnes, n. red, pra-
vilnost, urednost,
Orderly, bra", a. i pdv. uredan;
čedan,
pogodan, uši pilom; službi —
tio 5 “
—, n, ordonanea; časnički sluga;
bolničar; pometad ulica.
Ordinal, arden'l, a redni. —, 2.
net jiga obreda.
Ordinance, ačatnina. m. zapovijent, na-
redba; zakon; obred.
Ordinary, drdnte a, redovani prav
vilan; običan; prost; srednji; svaki.
dašuji, —, n. što je redovno, obično;
običaj; stalan posjed; redovni su-
dac; svakidainja hrana: objed u
goslionici za određenu cijenu ili u
Sdređeno vrijeme; , cijena objeda;
in —, u službi, dorski; Physician
in —, tjelesni liječnik ; up in
—, Brod, koji već nije za službu;
profesor iv -, redoviti profesor.
Ordinate, "duši, a. redovan; uroda,
pravilan; m; —, 0. Ordinate.
oFlination. Baines n. naredba,
odredba; ije (svećenika).
Ordinee, ea I koji je veđen.
Ordnance, i'd'nšns, m. češki epost
marron master general of the
jeneral topništva;
karta.
eralnog štopa.
Ordonnanee, irdsatne, 1. poredanje
dijelova. .
— map,
OED
drdju', drdi“, m, gad, motiet,
0 ead, ‘urd,
u a rte vila.
Organ, ivg'n, m. oruđe, sredstvo ;
osjetilo; zastupnik, posrednik; gla~
tly novine orgulje; — bellows.
: — builder,
Har; — blower, devalac kod
okrelač or-
i— , cijev od ;
Seth kar ta! enpajen ton,
registar u orgulja.
Organicial), ab), Sight, a. (~ ally,
Orgactaaton, š'gžnizčtiča, m. ustroj-
atvo; ustrojavanje, uređivanje; ure-
enje; sustav.
Organise, — ize, &g*najz, v. t. utro»
i, urediti.
Organiser, dvgčnajs“, n. organizator;
ustrojavuč, uređivač.
Organism, Argčnizm, n. organizam.
Organist, šrgšni: orguljaš.
Organzine, sE iu, n. dvaput pre-
Orgasme, Kein. m. jako uzbuđenje,
razdruženje.
Orgy, idi“, n. noćna raskošna goaba,
pijunka.
Oriel, dr“, n. ihotent prozor; stro
ica.
Int, a. istočni; koji šli što
m. —, M. ietok, —, Ye
ti položaj ili pravac,
Orient, Treen’t!l, a. dtočni; drago-"
Lom. datočnjak (čovjek #
Orientalist, Srten'tlist, u. posnavalac
istočnih jesi]
Orientate, črten'tat, v. t (4 i.) okre-
nuli (se) k istoku.
Orientation, črtentš'ššn, n. snalašenje;.
određivanje položaja; položaj k
ošo drfs, n. otvor, ušće,
Oriflamme, črofišm. n. zastavica sta -
rih francuskih kraljeva.
Origan, Sr*gin, n. mažurana (biljka),
ORI
Origin, črtdšin. postanak, početak,
izvor; porijeklo, podrijetlu.
Original. *ridžsu“l a. (ly, adv.) iz
vorni, prvobitni, prir odeni, omovni;
samostalan, nov; praci, bitni; ose:
čudan; vause, glavni
— sin, istočni ni grijehe — ote
jal, izvornik;
ality, dinates n u. izcornost;
vajuost; osobitost; uooost.
“ridž*n?s, a. preobitan,
ovau; koji stvara.
Originate, ride*net, v. t, proizvesti,
i. proizlusiti, posia-
Orion, “ra
Orison, či“zn, m. molitva.
Ortop, ie, m. doljni krov od ratnog
roda,
Onnolu,
slikarsko
m. zlatna bronsu;
“ment, m. nakit, ures,
t. nakititi, uresiti,
‘men't*l, a. (ly, adv.)
nresan, ukvasan.
On amentation, iručm*nte'ššn, u. ukra-
nev’ a. (-— ly, adv.)
D. hie
Ornithviugist, stnttholdtist, n. or
nitolog, poznavaluc ptica.
Ornithology, a'n*thol*d2*, u. nauk o
Omithomancy, šroithmans*, n. pro-
ricanje iz lijeta i t. d. ptica.
Orography.
“rogi on. ovografija,
siroče, sirota.
w. ot. ončiniti siro-
Juin, siratišve.
mdž, m. sirolocunje;
ephean, #1n, “tiču, a
jican.
ovjejski,
OkP
ent, i"ptment, u. sičansko žu-
red —, crveni sumporui sičum,
iptu, bolovnjak,
ui
Orrery, or,
Onris, or'ts,
planelurij.
peranils
ty podanuk ‘torens
m. jedrenje pra
putem.
Urthoepist, švthčepist, m posnavulac
izgovora.
Orihoepy. drth*pt,
govor; nank o
Orthogon, a thé;
iti prijekim
+ prčvilan iz
Orthogonal, thog*Wl, a. pravo
kutni
Vrthograpl Pb Si u. prravoe
pisac, ui
orthographic, “E UIEgrAPskči) a.
ally, ady) pravopion
Orthography, Og, u. pravopis.
Orthopaedist, šrth'pidist, iehop"=
dist, m. liječnik tjelemih mana.
Orthopaedy. ii"thoo**d*, k*thpids, u.
liječenje iskrivljenih ili kržijuvik
dijelova tijela.
Ortive, Atv, a, koji izlazi; što ae
tiče tahoda (svijede); — amplitude,
udaljenost od istoka.
Ortelaa, avn u. vrtna strnadica
Oscillate, ds"lčt, v. i. ujihati ac;
kolebati ve
Oscillation, ds
lebanje.
Oscillatory, svit, a, koji se njiše.
sn, m. njihanje; ko*
Osculate, os'kjulet, v. t g i, ojelivati
(se); dotical
Wsculario
'jelivanje; doticanje.
sier, 025% m. vrba, rakita. —, a
crbov, rakitov. — bvtile, opletena
boca; — ground, — holt, orbljak ;
jules
m. poljubac,
OsP
wrbna grančica, rakilov
prat; — work, košaričarska roba.
on Šepr, n. kostolom (vrata
Qsseons, des, a. koštan.
Qssicle, de*kl, n. koščica.
Qusifercna, Baiftros, a, do ili u čemu
Onsite, Set kete 2. što pretvara u kost;
Ounitcations dei čefkč'išn, n. postajanje
oni wah m ci ii, pretvoriti (se)
Osuary, nee D. kodturntea,
Ostensibi! ‘Satens bil’, n pri-
Ostensible, o a (— bly,
adv.) prividan; tobožnji; očevidan,
Ostensive, konj a. (— ly, adv.)
Ostentation, rate en. 2, hoalizanje,
rasmetanje, nje.
Ontentations, oeteate’ st, ‘a. hvastav,
healisav; gisdav, velitao; odviše
jasan i glasan; to be — of any
thing, veličati se, hvaliti se dna.
— ness, n. heastavost, veličanje.
Osteography, bet'dg™fe, n. opis ko-
tenons, dstdlddšt, m. nauk o ko-
ont, dete, n, vratar; ušće rijeke.
n. konjušar; sluga.
, de'tr*sizim, n, ostracizam ;
progonstvo.
Ostracize,—ise, če'tršsuje, ¥. t. pro-
gnati.
Oštri, dstrč, m. noj; — feather,
Otscoustle, Gikatk, a. io a aluh
potbrepl; je. —, n. ušna ti fica,
olen petits, u. whobelpes oo
Other, ddh™, a i pron. drugi; dru-
ges još jedi jedan; each —, jedan
drugogu, među sobom; to do —
than, više raditi nego; give me
some book or —, daj mi koju god
knjigu; the — day, njeki dan; ono-
bag
svakako.
Otherwise, ore, adv. inače,
onako, lje ; ne tako, protiono ;
I should rather leave than —,
otići ror a do-
LA Tih 7 epotica,
Otter, dti, n. vidra.
oto, ro a — of roses, rušino
tetas, ot"m'n, a turski. —, m.
Turčin ; olomana, počivaljka.
Ouch, aud, n. u slato okovani dragulj;
Ought, št, V. Aught.
Onght, št, v. aux, morah, imah, tre-
bak, bijah dužan; he — to do it,
on (je morao) bijaše dužan to uči-
niti; you — to know better, mo-
rali ste bolje snati, niste trebali to
da činite.
Ounce, auns, n. ne (311 g); by
the —, po teži:
Qunce, auns, n. ie uar.
Our, au‘, pron. naš. Ours, au'z,
, nate, nači; a friend ci
jedan od naših prijatelja; that's
—, to je nade. Ourself, au'self,
Ourselves, an'selv' pron. mi sami,
(mi) sami ‘aii of —, (mi) sami
svoja
ova Wal, on, kos (crni i grivasti).
Oust, aust, v. t. istimući, izagnati,
ati. — er, n. izagnanje iz po-
Ont, aut, adv. van, vinka, na polju,
na polje ; u svijeću, na moru ; javno;
očito; isvan službe, ivan običaja;
gotov, soršen ; iznajmljen, e
master is —, gospodar
nije kod kuće; the ‘youg lady in
not — yet, goepyjica nije: još uve-
pe
OUT
PI
dena u društvo; the book is just
—+ knjiga je upravo izašla; Tam
— NOW, nisam u igri; the Lib
rals are —, liberali nisu u vlasti
the fire is —, vatra se utrnula;
I am —, propadoh; it is —, go-
tovo je, svršenoje; — at the elbows,
pođeranim laktina ; my. hand
—, gotov sam, slobodan zam, nisam
na redu; the waters are —, vod:
ge vazlile; — there, ondje vani;
You are — there, u tome se varate,
iniate krivo; VN have it — with
him, ja ću već s njim obračunati,
na kraj izaći. —, prp. from —,
— of, is, poradi, od, izvan, ber;
— of fear, od straha; infant
of arms, dijete, koje se već ne uosi
— bond, izvan carinekoy zatvora ;
— of harm's way, siguran, izvan
(bez) opasnosti hearing, ydje
(da) se već ne čuje; — of reach,
io 4a već ne može doseći, stići,
izvan upsega ; — of print, raspro-
slon {0 kiskonim stvarima); — o
, što se ne vidi, sakriven
of wight — of mind, izvan oč
isvan pameti; to be — ot all, ne
imati ništa vite; — of business,
bez posla; — of doubt, bez sumnje;
+= of favour, u nemilosti; — of
heart, bez srcu. klonuo; — of luck,
u nevolji; — of measure, preko-
mjerno; — of money, bez novea;
— of place, bes alušbe ; — of humour,
zle volje; — of order, u neredu;
— of gear, pokvaren; — of tem-
per, zlovoljan, uzrujan ; — of time,
u nevrijeme; — of tune, neskladan,
razdešen, —, int. van! na polje!
tornjaj se! odlazi! — upon you.
i, sram te bilo. —, n. osoba, koja
Je vani, koja nije u slušbi, u vladi,
‘koja već ne igra. —, v. t. istjera
Outact, autikt', vo ot. pretjerivati
natkriliti,
Oat-and-out, adv. zaevim, posve. —
a. izvrstan : neograničen ; kore?
arci, nad.
543
| Outflow, aut‘fls, n
our
Outbalance, autbal'ns, v. t. nade
mašili
Outbid, autbid’, v, t više davati, nad-
ometati se. — der, n. koji više daje,
koji se nadmeće.
Quiblown, autblon’, a. nadut.
Outblosh, autbloš, v. t. biti rumeniji
ontbound, aut’baund, a. koji putuje
u tuđe strane.
Outbrave, autbrev’, y. t. junaštvom,
odvažnošću nadvladati, pobijediti
Outbreak, autbrčk, n. provala, na
vala, početak, nastup; buua. —
autbrék’, v. ic provaliti, buknuti. *
Gatbuilding, sutbildsng. h. pokrajna,
sporedna zgrada.
Outburst, autbotst, n. provala; pla-
nuée,
Yutcast, aut'kast, a izbačen, zabačen,
prognan —, m. izagnanik, progna-
skitnica
Outcome, autkim, n posljedak, por
aljetica,
glamik, telab,
Outerier, ant'krajs", m.
ikač.
autkraj, m, uzvik, usklik,
vautkraj’, v. t. nade
to pre
nat-
a. izvan kuće, pod
Outdoor, auvdi', a,
vedrim nebom, na polju ; vani.
Outdoors, autda'z, adv. vani,, na
polju, na polje.
Outer, au
— most, krajnji posljednji.
Outface, autfé yet prkosom uad-,
vladati, prkositi; prkosom dobiti;
bezobraznošću smesti. .
Outfit, aut‘fit, n. oprema. ing, m.
opremanje. Outfitter, aut‘fit", on.’
opremaé; prodavač putničkih po-
treboća.
oatfank, autfldnk’. v. t. obići, sakoliti,’
istjecan,
auttlaj’, w. ti brie li dalje
od; hrzo uteći.
ouT
Ontgo, antgo’, v. t. brše ili dalje ids
(dodi) od; nadmašiti.
be i aut 'g0*, m. onaj, koji odlazi,
Outgoing, aut'gd*ng, a. koji ili što
odlazi. —,n, ielaženje, izlazak; (—s,
pl.) izdatak, trošak,
Outgrow, autgro', v. t. prerasli, is-
rasti (iz haljina), odoiše narasti.
Outgrowth, aut‘groth, n. israsiao,
mladica ; posljedak,
Outguard, vaut’ga'd, D. prednja (mrtva)
Outhouse, aut/haus, n. pokrajna kuća,
stražnja kuća,
a au’tng, m. čenja, izlazak,
Outlandish, outlšnd*š, a. atranjski,
tudineki; neobičan ; prost; akrovit.
— ness, n. luđinetvo ; neobičnost.
Outlast, autlast’, v. t dulje trajati
od, pretrajati.
Outlaw; autli, n. prognanik;
činac; jnik.
Outlawry, autldr', m. progon; neu-
tuživost.
Outlay, autlč, n. trošak, isdatak.
Ontlet. autilet, n. islas, islasak; jaz,
jaža.
Qutlie, autlaj', v. t. nadlagati.
Outlier, aut’laj*, n, koji ne stanuje
u mjestu, gdje mu je posno; od-
autni,
Outline, aut/laja, n. obris, crta, crtež,
—, ¥. L crtati, nacrtati.
Outlive, autliv, v. t. nadiivjeti, pre-
Živjeti ; pretrajati,
Outlook, aut'luk. n. gledanje, izgle-
danje; stražara ; opre. —,
autluk!, ¥. t. pogledima zastrašiti,
nadeladati.
Outlying, aut‘lajtng, a. isvanji, uda-
ljen, dalek, na grami
Outmanoeuver, autm’na’v, vy. te
nadmwdriti, prevariti
Outmarch, autmare’, v. t prestići, dalje
slo.
544
OUT
Ouinimber, trome, LA
Out-of-date, aat.5v-dat, a. zastario,
u nevrijeme.
Out-of-the- way, aut-*y-dh*-we, a.
udaljen ; skrovit; neobičan, čudau.
Outpace, autpčs', v. t. prestići.
Outpar, aut’pa't, m. izvanji dio ;—s.
okolica, predyrade,
Outport, aut’patt, u. isvanja luka.
Outpost, aut'post, u. prednja
Ontpoar, autp&”, v. t, éliti, proliti.
— ing, a. izliv.
Output, aut'put, n, probitak, dobitak ;
što se proizvede; ito se izvadi (iz
rudnika).
Outrage, ‘autisdd, v. t. silovati ; osra-
uvrije =, n. nasilje;
zločin sramola ; uvreda. ‘
Outrageous, autre’ » a (— ly,
adv.) pretjeran, neobusdan ; nasi
t bib
mati.
okrutan; žestok; sramota
— 2 nis, n pretjeranost ; nasilje ;
bjemnoća “
Outrank, biti u većem
činu, nadm
Qutregeh, autre, v. &. dalje dopirati
od; nadvisiti.
Qutreason, autrizn, v. t. razlozima
if
vt. brie jalati;
Sjahali ; jahati
pred
Oatrider, autrajd®,. pi jahač
Outrigger, autrig", n. vrta čuna
mea; potporanj jedrila (kad
li izvrne).
se brod nagne
Outright, aatrait fae upravo, pravee;
; sarvim, posve; to laugh —
—, naduiti se smijati, smijati se
grohotom.
Oatrival, autraj'vši, v. t. nadmašili,
iatimuti,
Qutroar, autrš", v. t. nadvikati, nad-
rikati.
Gatroot, autrat, v. t jakorijevi
prijed, prekoračiti; "to — the cong
stable, zapasti u dug.
our
Outsail, outedl’, v. t. prže jedriti od,
ć presti
Outset, out’set, n. početak.
Outshine, autsayn’, v. t. sjajuošću nad
ti, —, Vv. i. zasjati,
Outside, aovsajd, nm. spoljašnost; po-
at the —, na
—, a. spoljašnji, izvan ; povrini; |
nenpućen. —, adv, vani, vanka; #
polja; na van. —, prp.
touje, koji ne pripada
a uštvu; neupućeni; (kod trke) konj
nepoznata porekla.
Qurskirt, aut’sko't, m. okolina, pred-
grade.
Oiltsleep, avtslip’ v. t prespavati,
Outspoken, aut’spokn, a. otvoren, pro-
slodudan, očit. — ness, n. prosto-
luinoat, olvorenost.
autspred’, v. t. razastri-
jeti, vaširi
Qutstand, autstind", v. i.
maljati se; imati na dugu
debts, neisplaćeni dugovi.
Outstay, autstč', dulje ostati.
Qutstep, autstep’, v. 1. prekor
Wutstretch, autstrae’, v. t, pružiti.
Qutstrip, autstrip’, v. t. pretrčati, m
trčati, u trćanju nadvladati; prestići.
Wutswear, autswč", v, t. u kletvi, kle-
tom nadvladati.
Qutrie, autvaj’, v. t. nadvladati, natt-
vi
Outvote, antral’, v. t. nadglasati.
Outwalk, antwik’, v. t. brie ići od.
Outward, ant'w'd, a, (— “ly, adv.)
spoljainji, izvanji; na putu u tuđi-
nu; — bound, koji odlazi u ino-
zematvo; — cargo, teret, koji odlazi;
— dade, izvozna ‘govinda. —, m.
spoljužnost.
Outwards, aut'ws"dz, adv. # po-
lja, vani, vanka, u tudinn; a ship
bound —, brod, koji odlazi u ino
zematco; — and-homeward, onamo
i natrag.
Qutway, aut'w#, n. izlaz
ik
a
izvan, vani |
|
|
|
sr, aut’sajd, n. koji je vani, |
> ouT
Outwear. aniwi", v. t. iznositi,
i preživjeti, pretrajati.
Outweigh, autwa", vet. pretegnuti,
prevagnuli; biti odviše težak a da.
autwit’, v, t. nadmudriti, pre-
istrom
Outwork, autwi'k, n. izvonja uterda.
—, autwo'k’, vo to bolje ili više ras
dili od; u poslu nadvladati, — er,
n. radnik, koji radi izvan kuće.
Ouzel, V21,'n. kos.
Oval, wd, a. (—
jajaat, (olan) kao jaje.
ovalan prostor.
ady.) ovalan,
—,nooval,
ik, plednica
Oven, svn, n. pe
vi , praep. preko; n
it — the fire, s)
tatru, kraj ognja; the roof — one's
head, krov nad glarom; shuw us
— your house, povedite nas po kući;
— the way, preko puta; ail — the
town, po cijelom gradu; — night,
preko noć; — the winter, preko
zime; — A glass of wine, uz čašu
vina; to sit — luncheon, sjediti pri
ručku; to mourn --, žalovati koga
(nad kim); to weep —, oplakivati
koga, plakati nad kim; to reign —
a country, vladati nad kojom zem
Yom; to get —, prijeći. —, adv,
prijeko; onamo, ovamo; au
s one strane, na onoj strani; evr
Seno, gotovo; pre-; — against, upra-
ro naprema, nasprama; a foot
jednu stopu dug, visok, u promjeru,
all —, poste, posvuda; — and —,
vrlo često; to deliver predati ;
to bring — prenijet the pot boils
—. lonac kipi, previre; what re-
mains —, #o preostaje; — and
above, — and Sesidey preko toga,
osim toga; the rain is —, Aida je
prestala; — again, još jednom, _
and again, vrlo često, više puta;
twice —, dva puta uzastopce; —
OVE
diltenlt pretežak;
— young, pre-
oreibouna, overbaund’, v. i. diti
‘izobilan, w izobilju.
‘Overabundant, ovtršbonvdnt, a. izo
Bilan, preobilan ; prekošrojan,
‘Overact, ov". akt, ¥. td i. pretjeri-
Overs, ovdi, n. ogrialy — 2, ph
gornje Mače; gamake.
‘Overausious, OvćiAnk'ića, a. odviše bo-
jasljiv.
Overaw, ovdi, v. t. uatrašiti, držati
u strahu.
Overbulance, Sv*b&l*ns, v. t. preteg-
nuti, bi; — to
preležati; nadvlada!
oneself, izgubis ravnotešu, prevaliti
—, m. pretega; nadmašnost; an
—_of exports, veći izvoz.
Overbear, Gvbč", w. t. preleretiti;
nadoladati; tadit
Overbearing, ov™bar*ng, a. (— ly, adv.)
koji ili Ho natoladuje; drzak, pr-
kosit, ohol.
Overbid, Sv"bid’, v. t. odiše (vite)
ne i. pi
a
davati, nadmeta
preko tea; razduhali; Pera ra
Overblow, 6v*blo’,
oluji).
Overblown, Ovblčn', p. p. a. ocvao,
preovjelao, uvenuo.
Overboard, o'v"ba'd, adv. preko kra-
ja ili ruba (broda); s broda (u more.)
Orerba A Kasi et di. preku:
orerbad, rol, a. (— ly, adv.)
odviie ds
Overborne, oveban D- p. &, prete-
reden.
Overbuild, Grčbild', v, t. š i. zidati
nad; odvite sidati.
Overburden, o’v"bo"dn, v. t.prete-
reliti, pretovariti.
Overcare, a'v'ke, n. prevelika skrb.
— ful, a. odviše brišljiv.
t, ¥. to prebaciti;
—_r
Overcantious, o'v"kdlita, a odviše
oprezan.
546
e
OVE
Overcharge, av'éard#, v. t. preteretity
ati; preoijeniki, odoiše
pretjeri
kati. — črečadt, m. reterećenje;
teret; nies" suviše
vola.
oda Guč"klaud', v. t, oblačiti,
naoblačiti.
Overcoat, č'vš"kčt, n. garnji kaput.
Overcold, 5'v"kold’, a. odviše Hladan.
Overcome, Sv¥kdm’, v. t. nadvladati,
pobijediti.
Overconfidence, č'v*kčn'fdčna, n. pre-
veliko pouzdanje u sama sebe; emje-
lost, drskost.
Overconfident, 5'v*kSn’'f'd’nt, a. koji
be odviše uzda u sebe; drzak.
Overcredulous, G'v""kred'julše, a. -ođ-
veteran, BEY, vs nadkukurije
vercrow, dvkro’, v, t, natkui
Orerer vd oven di. 1. prepunitt
wercrowd, Ov**kraud’, v. 1. prepuni
(osobito ljudima).
Orerda, | ov ne v. t. pretjerivati; pre-
teretiti poslom; odviše raditi; pre-
rekuhati.
pedi, pi
Overdone, 5vdon, Pe Pp. & pretjeran;
prepeten, prekuha:
Overdose, ovtdda, un. prevelike doza.
Overdraft, Overdranght, o'vrdraft, n.
gornja promaha (u pećima); svota
kojem tesica (trata) nadilasi imovi-
ftrasanta).
ika
Over w, ard, v. t. pretjerivati;
odvila potegnuti (trasirati) na ropes
to — one’s account, prijeki svoj
Overdress, Gvčdres', v. t. odviše kititt,
—, Uvedres, n. gornja haljina,
Overdrive, oerdrajv, y. k pragrniši;
Overdue, Ovrdju', a. više nego li do-
likuje; i bait fe već morao
odavno prinpie, dospio (o mje-
nici);
Overeager, 3°v"I' ie, &. odviše revan,
Patre. _ ness, m. prevelika rev-
Overest, vit’, v. refl. (oneself) pre-
jesti se.
OVE
Orereducate, Gvčred'jukčt, v. t. odviše
izobražavati, pretjerivati u odga-
janju ili u učenji
Overentry, G'vrentr*,
očitavanje (u carini
Qverestimate, Dićres'i*mčt, v. t, pre-
cijeniti,
Overexcite, dv'rtksajt’,
razdrašiti,
Overfatigue, svorfitig, v. t. odviše
umoriti.
Overfeed, G1"'8d',v. t. odviše davati
jesti. —, ve Prejestt se.
Overfill, vA, v. t. prepuniti,
Overflow, orsdbo vs i prijeći, preli-
ti ae, razliti se preko. —, v. t. po-
plaviti; prepuniti; nadoladuti, —,
n. poplava; obilje. — ing, m. pre-
livanje; popluva; izliv; a. izobilan.
.Overfy, Ov'flaj’, v. t. preletjeti, nad-
letjeti,
Overfond, 5y**fond’, a. prenježan, pre-
zaljubljen.
Orerforvard, ovelarwd, a. prena-
gao; di
ofaticlgne ‘ottraty, vt preteretiti,
—, Ovefret. m. preveliki teret.
Overgaze. Seger’, v. t. pregledati,
Overglad, oyčglid', a. preveć veseo.
Overgorge. ovegdrdi, v.t. pretovariti;
— oneself, prejenti se.
Overgreat, O'v'grčt, a. prevelik.
~ Overgrow, Sv'gro’, v. t. i i. preradi,
obrasti, zaramti. Overgrown, dv"
grin’, p. p. a. prerastao, prevelik;
obrastao.
Overgrowth, 5°
rastenje;
Overhang, ovrhing, mtii prevje-
isjeti nad čim ; biti blizu; pri-
m. pretjerano
v. t. preveć
S"grčth, m. prebujno
. Ovehsst, a. prena,
Overhaul, ovhAl, v. t. nanovo tetra
žii, pretražiti.
Overhead, ovhed', adv. nad glavom;
gore ; u gornjem katu. —,a. gornji,
Overhear, 5 Svhi", v. t. prisluškivati;
slučajno čuti,
Overheat, ovhiv, v. t. preveć ugri-
jati.
54T
OVE
| Overhours, o’v4rau'z, n. pl. prekoduž-
ni satovi (za rad upotrebljeni slo-
Lodni satovi). —, adv. preko radnog
vremenu.
Overjoy, overdždj, v. t. preko mjere
razvereliti; zanijeti,
Overkind, lag.
jazan ili
Overlahour, oršičbr, v. t. odviše
mučiti (radom); preveć nopresati;
auvife pomnjivo radili.
Overland, s'v'rlind, a. ć adv. preko
kopna, kopnom, suhim putem.
Overlap, Sv" lip’, v. t. i i. prehvatiti,
zahvatiti preko; pološiti,
jedno preko drugogd.
lip, ne prehvatanje; tehanje jede
noga preko drugoga.
Overlapping, dv"lapng, n. prekva-
tanje, zahvatanje preko. —, a. koji
ili što zahvoća preko, što djelomice
što drugo pokriva.
dy
pretereliti; relents gue
Overleap, ov'lip’, v. t. preskočiti.
Overlie, ov'rh nt ida na čemu
ili nad čim
Overload, ov
pretovariti
Overlook. 6 "lak
nadgledati
v"kajnd, a, preveć pri-
jd’, v. t. preteretiti,
v. t. pregledati,
ati se, biti viši (o
| stvarima); pročitati; šatrašiti; nad-
sirati; nenpazili, prezirali. — er, m.
čenu ili nad čim, što je položena
na što.
Overman, čv""man',
(brod) preveli
—, o'v'min.
Overmaster, ov"mas't"", v. t. nadvla-
dati.
m. onaj, koji je jači, koji nadmašuje?
Overmuch, o'v"moS, adv. preveć, ode
vije, preko rijere.
Overneat, d'vrnit, a odviše kićen,
preveć ulašten, kicoški.
OVE
Greenea, Potion 0 8. preved nježan,
Overn Toka m dy"najt’, adv. preko noć;
ovna ot pas’ y. t. prijeći; neo-
Overpay, ove ore, v. t. preplatiti; pre-
orerpeople orp, v. t. preveć nae
a Svea, s CR pital. suvišak.
reipopulate, Sverpop’julét, v. t, od-
više naseliti. por
Overpower, Svpan™, v. t. nadvla-
— ing. a. neodoljiv.
‘erpraise, 5v"préz’ v. t. pretjerano,
hvaliti.
preveć i.
Overpress, ovš'pres', v. t. preveć tiš-
tas preleretiti; dosađivati (mol-
Overpr sure, O'wč'preš“', n, preveliki
Overprize, 5v*prajz’, v. t. precijeniti;
cijenom ili vrijednošću nadmašiti.
Overproduction, Srtprtdok 0,0, pre:
veliko proiz
Overrank, 5’ "vri, | a prebujan.
Overrate, Sv'rét’, v. t. precijeniti; u-
dariti na što preveli pore,
overeat i overit, ‘prentidi; pre
prevariti. — u fn. varalica.
overeckon, ov'rek’n, v. t. preveć ra-
čunati.
Overrefine, avteta’, vt i hodvšše
idlačiti.
i epic
7 Vinji, v. t. prejahati;
preko; prevrnuli; jašući do-
stići; jašuć oke
Overripe, č'vrajp, a.
Overroast, Ov'rčst', v. a Pre prepedi, od-
pritti.
overndle ovšral, t. zabaciti, od-
biti; vladati, voditi, upravljati.
Overrun, Gv'r0n', v. t. brie trčati od,
trčeđ dostići; nadmašiti, prelasiti;
pretrčati, trčeći oboriti, pogasiti; nad-
Wadati; poharati, opustošiti; we are
+= with mice, kuća nam je
o oni obrasti.Overrunner,
Suton n. pustošnik.
548
OVE
Oversea, kana a. iadv. preko moray
prekomor
Oversee, oral, vt nadgledati, nade
zirati. Overseer, 5'v"si, m. nađe
siratelj, nastojnik.
Oversell, Ov"'sel', v. t. preskupo pro-
dati; vile prodati, nego li je robe.
Overset, Svset’, v. t. prevrnuti, pre-
valiti; uništiti.
jer Gvč'sad', v. t. osjeniti, za-
Overshadow, ovčšad'o, v. t. osjenitis
zaštitili.
Orerhine, Sv"šdjo', w. t. obasjati,
overheat ‘yvshat’, v. £. pucati pre-
ko, premetnuti, promašiti; tići, le-
» dijeli preko, preletieti; prestići; to
— oneself, pretjerati, prekardašiti.
Oversight, o'v'sajt, n. nadior; .pre-
gled; pogrješka (s nepažnje).
Overslip, Or ‘ov"skip’, v. t. preskočiti.
Oversleep, Gv*slip', v. t. prespavati.
Overslip, ‘avalip, v. t. pustiti, da
izmakne; zanemariti ; prijeći.
ozramašie ov" spin’, v. t. preheatiti;
pra, ovčspred!, v. t. pokriti;
iti, preklopiti, pritienuti.
Overstate, “srstet, v.t. pretjerivati,
— ment, 0. pretjerivanje.
Overstep, čvš'step', v. t. prekoračiti.
Overstock, dv'stik’, v. t. prepuniti,
natrpati.
Overstrain, Svstrén’, v. i. preveć se
naprezati; odviše teliti. —, v. t.
odviše napinjati; preced
protezati; to — oneself, iecaiiti we.
Ofer, et, a, otvoren; javan; očit,
lan.
Overtake, ov*tek’, v. t dostići, pre-
pom diti (posao); zateći,
iznenaditi,
Overtake Brtask’,"v, t. zadali pre-
teški zadatak; preteretiti,
p
ome ov'tike’, v. t. precijeniti;
udariti preveliki pores; Breer
Overthrow, ov*thro' top
oboriti, srušiti; potući, a bijedits,
OVE
mnittiti. —, m. patl, propast; pre-
vrat; poraz, polom.
Overtime, o'v"tajm, n. prekodužno
vrijeme,
Overtire, dvtaj", v. t. preveć utru-
diti.
Overtop, avrtsp’,
tower, aw"tau“",
visivati.
Overtrade, ov*tréd’, v. i. upuštati se
1 prevelika trqovačka poduzeća.
Overtrump, ovtromp’, y. t. ubiti,
nadbiti kartu.
Overture,
diyra, nverture
Overturn, 6
oboriti, sruši
vrat
Urervalue, i
t.nadvisiti, Over-
v. t. daleko nad-
fitju, v. t. precijeniti;
od.
gh, ovewe', v. t. pretegnuti,
prevagnuli. Overweight, orwet, ne
preteqa, precega, suvišuja težina.
Overwhelm, dvrhwelm', v. t. oboriti
i pok
jeliti.
Overwise,
Overvork,
sa0; prekodužan posao
v. U poslom utrudi
oneself,
Overwronght, ovsrit, a. poslom izmo-
ven; preveć izrađen, obrađen; pre-
zdvažen, uzrujan,
srzi), m. prevelika revnost.
Overzealous, iiv'zel’*s, a. preveć
Knj
Uvtfitm, a, kao jaje, jajolik.
i nese jaja.
Ovoid, o'vdjd, a. jajust, jajolik:
Owe, G, v. tdi. dugovati, biti dužan;
imati zahvaliti. Owing, ing, a.
— to, radi, poradi. zbog.
Owl, aul, n. sova. sovuljaga; brown
—, sovina šumska; white —, jeja
drijemavica; — light, sumrak.
549
OWL
Owlet, aut, n. sović, sovica.
Owlish, au'lis, a. kao sova ;vrlo ozbiljan.
Own, in, a. vlastit; ljubezan, mio;
pravi, istinski; my — self, ja sam;
‘of one’s — accord, od svoje volje;
my — country, moja domovina; to
have a on of one’s —, imati
svoj osobiti razlog. —, n. vlasništvo;
My —, moje vlasništvo, što je moje;
let ane have my —, dajte mi što
mi pripada; to hold one’s —, dr+
žati svoje, sačuvati svoju samostal-
nost, uzdržati svoje pravo.
Own, On, v. t. imati, posjedovati; do-
pratiti, priznati; priznati kao svoje;
ispovjediti,
Owner, i'n", n. vlasnik, imalac, go-
spodar, — less, a. bez gospodara.
— ship, rlumištvo.
Os, Tks, m. «pl oxen) vo, vol; govedo,
goveče. bane, volnjska otrov
(biljka); — bow, volors
— eye, volorsto oko (biljka);
goad, ostan; — hide, ga-
vedu koža; --- lip, viska jagorčika;
Zove, ljekoviti volajak (biljka).
oksalat, c.celjan.
— acid, okralova,
ceceljeva kiselina.
Osidable, okrssdćbi,
fi, oksidovati,
osisticn. "de'šćn, m.
vanje, oksidacija.
Oxide, ok'sid, dk’sajd, n. oksid.
Oxidize (—ixe),
apojiti se +
Oxon., Oxonian, oksa'n““
Oxygen, ok's"džen, n.
dkstdžen*k, Oxygenvus, “ksid
okeigen
" ksig™n'l,
Oxymel, čk'stmel. n.
i meda.
a. koji se može
okis, oksido-
oštrokutni.
mjera od octa
Oser, m. prealudanie, istraga.
Oyes, vjes, int. čujte! mir!
Oyster, čjist“ n, osriga; bed,
ostrižište; — culture — farming,
gojenje ostriga; — shell, ljuštura
od ostrine.
Ozone, č'zin, “zčn'. n. ozon,
P 550
P
slovo p; to mind one's p's
‘and q's, biti ‘na opremi, čuvati se.
P., p. skraćeno poe part, participle,
puki it d;P. E pore meriaice
lije podne; P.
= piemu; Pd, bret pa
pi, un. rakrać. papa) tata.
E ular, pšbjul“, a. pićas, pitan;
Pabulum, 1 hrana,
Prado, Pore ponirenje Rie
Paco. pts, m. korak, koračoj; hod;
Spb rat bass — fa
bem koražask i hoditi, korakom iz-
majority Dirati konja € kodu. Paced,
pith P.& koji ie trephom, malim
Pachyderm, pšk'*do"m, n. debelokoiac.
en tesla. ooo a
Lito.
Pacific, p'sif*k, a. miran, miroljubiv;
— Ocean, tihi ocean; — railway,
žaljemica do tihog oceana; — & pl.
dionice paci) željeznice,
Pacification, poi in, on. wmir,
umirenje, powiren;
Pacificator, p°sif*ke' 1, Pacifier, pla'-
a n. miritelj, pomiritelj umi-
»
Pacificatory, piftkčir, a mirni,
koji ili što miri.
Pai. pi plata Mi t. umiriti, pomiriti;
Piko pa pak, n. see lial, zamotuljak,
svešanj, ; bala, denjak; breme;
nošina, orlo mnogo; čopor, gomila,
rulj Jato (jarebica) ovak korala;
čela; — s, pl. mrki oblaci; it is
al KH - prea ree same Ladi. =
spremili, epraviti; slotiti, na-
Jiogatl napunili, nakrcali, nato-
otpravići;
prasniti, istovariti; to — up, umg-
tati, epremiti, natovariti; — animal,
dovarna sivolinja; — cloth, debelo
platno, (za umotavanje); — horse,
j, stizana; — ice, led
Packer, ak, j
acker, pi ELI ‘oj sprema,
Packet, paket, 1 a. paket, zamotuljak;“
(— boat, — ship) poštanska lađa,
Packing, pakng, n. je, sla-
ganje, pakovanje; plaća sa,
tovarina, — needle, igla samaruka,
čuvaldus; — paper, grubi papir sa,
zamatanje; — sheet, debelo platno,
mokra krpa sa obloge.
Packman, pšk'man, n. torbor, tare
bidar, kućavac.
Pact, pakt, n. ugovor, pogodba.
Pactional; pik’s*n'l, a. ugovorni, po-
godbeni.
Pad, pad, n. jastuk, blasina; jastučić
(na sedlu š 4. d,); udaralo, pufer;
— of straw, lamnjača; jahači konj,
kljusa; skštač, rasbojnik; to stand |
granom, juni hve & napuni
2 nay
Zonet, herons Wk ky. postaviti
pamukom i ¢. dz nabiti, nagnjesti;
učorstiti doje u platnu; ići, pulovaši
pene: a kasali.
ing, pad*ug, m. punjenje, po-
‘taclene (pamukom i“ td); po-
stava; ono, čim ae što puni,
PAD
pad'l, v. t. ii. Brčkati, plju-
skati; “elati; gladiti. —, m. veslo;
lopata — board. pero, lopatica na
u; x, kro nad kolom; —
boat, — steamer, parobrod na lo-
pate, na kolesa; — ring, kolobar
od vretena (na parobrodu); — shatt,
vreteno; — wheel, kolo (s lopatama,
od parobroda).
Paddock, pik, n. šaba gubavica;
ograđeni pašnjak uz konjuinicu;
ograđeno mjesto; konjušnica, ergela.
Paddy, pact, n. pirinač u ljuvci, riža
neolupljena; — field, pirinčevo polje.
Padlock, pad’lok, n. lokot, katanac
—. ¥. t. metunti lokot na, zatvoriti
lokotom.
Paduan, piidrjušo, n. padovanski. Pa-
duasoy, padjućsoj, m. padovanska
svila.
Paean, piu, n. pobjedna pjesma.
Pagan, pe gn, 8. poganski, nezna-
. boški. —, n. poganin, neznaboiac.
Papi e'gbui8, a, poganski.
Paganism, četom, n: poganstvo,
neznaboštvo.
anize (—ise), pč'g'vajz, v tdi.
poslati poganinom,
Page, ped, n. paž, plenče. — hood,
D. služba puža.
Page, pei, m. strana (u knjige);
list, knjiga. —, v. t. bilježiti strane
brojevima.
Pageant, pidž*nt, pede'nt, n. sje
prizor; svečani ophod, provodi eh i>
nost, gizda; lažni ures, sja,
vilo; sjajna spoljašnosi;
s lutkama.
Pageantry, pidž%ute, nosjoj, vele
lijeplje, svečarost.
Pagination, paditčtšću, m. bilježenje
Brojevima.
m. pagoda. idoleki
i idol; indijski novac.
Pab, pi, imerj. pu! pi! (preziranje,
zlovolja,
Paid, ped, imp. i p. p. od to pay,
iden.
551
PM
Pail, pél, u kubao, čubar, vedro. —
ful, kabuo, vedro (vode i t. a.
fuls, na vedra, na kable.
Pain, pčn, n. bol, bolja, muka, patnja;
pl. bolovi ženi ke,
briga, žalosi
(under, upon) — of death, * pod
smrtnom kaznom; by way of
kao kazan; to give —, bolja
vrijeđuti; to put to —, mu
to be in —, trpjeli, biti uznemiren,
zabrinut; to be full of —, trpjeti
velike boli; to take — 8, mučiti
to be at
vati, za
aeati boli, brige, jedu; Tam =
ed at, boli me
Painful, pčaful, a. (— ly, adv.) bolan;
mučan; težak, trudan, tegotan; go-
rak. — ness, n. bolnog, bol, miki
nemir briga, skrb; tud, nasto:
mje; teotnomt,
Painless, pč.rles, a. bez boli, hee mute,
— ness, m. slanje bez muke,
Painstaker, P
radnik, trudbenik,
Painstaking, pčaz'tčktog,a. nevmora
radljio. —, m. nenmornort, rat
vost
Point, pent, v. t. slikati,
eumoran
slikovati,
; oboji
prikazivati; nabijati
(lice). —, n. baja, mas
‘ilo. — Vox, škatula
nadikan; saren,
umjetan,
Painter, pčn't“, no slikar; mazalac;
ogrijak čamca. lady —, slikarica;
—'s brush, slikarska kiščica; —'3
colic, olovski mafrun; —'s gaper,
lisanka (školjka); —'s gold, id
karsko zlato: to cut a persons —,
njekoga ‘olpraviti, prepriječiti; to
cut the —, pobjeći
Painting, pén’t*ng. sikanje; Vie
vo; slike
Ka slikanje ulj
—in
ličilo; boji
im kojama,
Pal
Pair, pe. a. par, dooje; muš i šma;
zglob; a — of shoes, Lath cipela;
a — of stairs, skalini, stube
of scissors, škare, nošice:
bellows, mijeh. —, v. i. pariti
tee y separ (oh MASA ov
PE Taken. opartonja: hg
va =e ame doba sparivanja.
Ha pal*s, 2 palate dvori; —
car, salonska kola (u Am}; —
pila Pid pele? we
in, a
skitnica; ji
Palncograpter, srr plot, m. posna-
nih rukopisa, Palacography,
kre a.
tanjestarih rukopisa i atarih nating
Palacology, paltsI*di*, n. nauk o
LL pe
Palaeontology, o palvatoldt’, a pie:
karma © prastarim Hooti-
$ bilšnama,
slanquin, palakin’, 1. orata nosiljke.
Fabio PAID), 2. ukusan, točan;
ugodan. — ness, n. tečnost
Palatal, palt'l, a. nepčani. —, m.
mepčani glas.
Palate, pil, . n, nepce, medo (u
ustima); ukus,
Palatial, p's), a, od palate; boo
_polača; sjajen.
Palatinate, p'iatonat,
inate u 2. , Palatinte,
Palatine, pal”tin, mala a daj
palatinski; count .—,
‘county —, =a
sone, 7 Tia * fom
Palaver, Raa? a dogover,, res-
gro šav Pijane laskanje ar
> člađan
Pale, pale a iat 1 Ware eet
Spee il state ljedolik; —~ heart-
552
;, peat’, a. odvila našaran, bo- | Vale, kolac; od
Paes pene q sight paired meee
. PAL
koru — vt
ee a bra | pokdraka lopata;
pages! partes, n 1, Bljedolik čovjek,
Pateness, pal’n's, n. či bljedoća.
Paleo =, V. Palas sijelo
» pal'fr’, n. paradni denis ja-
haći konj sa ženske, — ed, a. na
Palibeaton, palPkeia,.n. sabijanje,
pain, pši*mpsest, Lu palim:
a, umenat, na kojem je
Parane natin rutepisondodrege
napisano.
Paling, Peng, a ie i psređivanja
Pallogenesi, pkey n bas
Palinods, | "deno, a palinad ja
jema, kojem + fe poriče: kakova
ie gh
rig a veprede of kolja;
Pal n do pl al
a, if Pec sosti plaši
pobre ar cltarnjak.” vate t umotati,
Pa it v. toi i, učini što mla-
kavo, Bljulovo; poslati ndakav,
Bijela; oslabiti; pokvariti; (upon)
i pat
‘Pallet, Laie perai Sama
palin > pa Lay prikršvati, sa-
dažeriak; uljepšava, ipričavati;
Blašavati,
pilom, prista, m. prikrivanje;
Palliative, "piety, a fH ii što
ulišava. —, D, lijek, koji sa ene
PAL
wtifaou, wblazava Lol ; neđovoljno,
čnsovito sredstvo.
Pall, pailnd, a. bijeli tos boje. —
ness, Pallidity, p'hd"t, n, Blijedom,
bljedoća
Pallium, pilu starovimaki ogrtač,
plašt; nadbiskupski plašt.
Pall-mall, pol-mel. u. osta loptanja,
=" kojem se droena lopta mačkom
ili palicom goni kroz praten ili nr-
višenu rupu.
Pallor, p 1. Mjedođa, bljedilo.
Palm, pim, n. palma; palmov list,
palmova grančica (x staro doba
znuk pobjede); pobjela; to bear
the —, pobijediti. — oil, palmovo
Sunday, cvjetna nedjelju,
ije — tree, palma;
wine, palnam ino.
Palm, | . dlan, daka; taban;
et ‘rome; lopata u :
mje;
great
pipati. opipati, gladi!
krife u ruci; to — off something
upon somebody, njekoga ujecim
prevariti, podmetuuti, prišiti kome
što; to — oneself off aa, graditi se.
Pahnary, pal'm’s’, a. dostojan palme;
izoralan,
Palate, pal'mšt, Palnated, pal
m't'd, a. malik na otvorenu šaku;
koji ima pratića spojene plivaćim
opnom.
Palmer,
— worm, medonjica (gi
Palmetto, palmet’s, n. oniska
(palma).
Palmhouse, pam’haus, Palmery, pa'-
mrt, m. paomik, kuća za palme.
Palmiferous, pilmif*rs, a. koji nose
obiluje palmama,
Palisiped, dlmtped, a koj
hn“, m. kodočamik, poklonik.
ica).
žamara
try, pilm*strt. m. gatanje u
ručun sještina
, a. koji nosi palme;
pomama; pobjedan;
5:
3 PAL
Palp. pilp, n. ticalo,
Palpable, palp"bi, a, (— bly, adv.)
opipljiv; shvaljio; jasan, očevidan.
— ness, Palpability, palp’
opipljivost; shvatljivost;
nost,
tion, pilpčsćn, m. opipavanje.
Palpitate, pil'p'tet, kucati, uda-
rati, lupati, traati se. Palpitation,
palptte#n, m. kucanje, udaranje,
trzanje; lapat, lupanje srca.
Palsgrave, pšiz'grčv, n. falcgrof.
Palsied, pilard. ps a inst, Klijenih,
sal
Palsy, pal'z*, n. kljenut. uzma, uzefost;
kap, kaplja. —, v. t. oslabiti, osd-
kaliti, lišiti sile
Palter, pitt", v. i dooumno, lukavo
;; nepošteno postupati; šarati
i varati,
Prt, u. Iukacae; varalica.
kukavnost,
pilirt, on. jadan, bijedan,
jav; prow; nevoljan,
t obilno hraniti,
toviti; razmaz
Pamphlet, pam'ft, on. aveičić, knji“
a, raspravica Pamphleteer, pam-
m pisac (prigodnih) raspravica,
pin, n, tava, promlja; tiganji
prašnik, čanak (u puške); tordi sloj
pod plodnom zemljom; brain —,
lubanja, — fal, n. onoliko, koliko
slane u tavu.
a, pinćal*, n. zveopći lijek, Ho
od svake nemoći.
Panada, p'oa'da, p'né'da, n. panuđa,
juha a kruhom.
Pancake, pin kčk, n. uijevuša, pala-
činka.
Panch, panč. ping, n debeli obojak
jelen od starih užeta, da štit,
dijelove jedvilja).
Pancreas, piln’ks, n. gušterača, tr-
buina slinovnica.
Pandects. pan’d*kc, n. pandekta, zbirka
rimakih zakona.
PAN
+ z
Pandemic, pindemk, a. koji ili što
| zahvala, zarazuje sav narod.
o pondtno nja, n pa-
|. kao; buka,
Pander, pan'd®,
— wt é
Goadinja i i ženakinje
pisti, pendikjulé’s*u, n. pru-
Pandit, pow’, m učeni Brahmin,
Pandy, pin’d*, n. udarac po ruci. —
vow te tući, biti (po ruci).
Pane, pčn, n. staklo, okno (u prozoru);
ploča, polje, zastorak (u oplati i
ukladu), —, v. t. melnući, udariti
stakla (u pendžerej ; odložiti, ukla-
dati. — less, a bez stakala.
Panegyri(al, pla 'piutdžir*k(l), a. po-
slavu, —, n. pohvalni
govor, Pancgytist pan'džir“st, n.
enh, koji govori u čiju slavu, hva-
jac.
Panel, pin“l, n. uklad, polje, ploča,
“ sastorak; popis porotnika, porota.
vt odložiti pločama,
zastorima; razdijeliti u polja. —
P trame, okvir. , dol
ang ping, 2. žiganje; ljuta bol,
muka; — of death, smrina muka,
smrtan strah.
Panic, pšo“k, n. velik, iznenadan strah,
arava. —, & iznenadan, slije
Bezrasložan; — fear, strava.
‘Panic, pu, n. proso.
Panicle, plnčkl, m metlica, Panicled,
plačkid, a. koji ima metlice. Pani=
culate,.pšnik'julšt, a. metličast.
Pannade, pšašd', n. skok (konjski).
Pannage, pin'tiž, n. žirovnica,
"Pannier, pin’, n, košara, košarica,
'
Pannikin, pšnkin, m. tavica, pro-
*_auijica; kanta, ibritie, vrčić,
Panoply, p&n*pl','n. potpuna bojna,
viteška oprema.
*pl*d, a. potpuno n
Panorama, pšušra'mš, n, panorama;
slika u otrugu.
554
Panoplied, pin’ >
aoruian. pe
PAN
Panpipe, ey paip, 2. panova, par
Pansy, pini) M. sirolice (Biljka),
Pants "pia, Yi bi, buzet, lupati
teško disati,
(e dahtati, bre:
Ktati; drhtatš; Mepiti, Seannti, tolits
nen for for sa). —, n. daltanje, ku
Pantalets, = pio
Pantalovn, pan
—, 8 2.
Pantheon, A Pdathsa, n. zgrada u čast
slavnih ljudi; svi bogovi skupa,
Panther, pAn’th™, n. panter.
Pantile, pin'tajl, n. žlijebac, crijep.
Pantograph, pšn'igršf, n. sprava sa
precriavanie,
Pantomime. pšo'majm,n.pantomina,
nijema igra ili predstava kretnjama;
pantomimik, glumac, koji ne
nego predstavlja kretnjama. Panto-
mimic(al), pant’mim™k(*l), a. pan-
tomimički
Pasto, pao’ ‘tr’, M. sprema, smočnica,
rae Pile, n, pl. hlače,
Pap, pap, n. bradavica na sisi, sita;
humac, brežuljak; dječja kaša; meso
od vodu. —, V. t. pitati kašom,
Papa, p"pi', n. tala, cuca.
Papacy, pe'p’s*, LA popinatoo, ze
pinsko dostojanat
Papal, pč'p'i, a. ce - ~ adv.) papinski.
— ist, a. tuša pape ili Rima;
— ly, adv kao popa.
Papaver, p'pšaš',n. mak. i. Papaverous,
pipivrbs, a. makast, nalik na mak,
Popaw, pi ‘pa’, m. papaja, njeke tropsko
koja“ rodi plodom poput dinja.
Paper, pep", m papir, hartija, korta;
eedulja; spis; lopela; popis pitanja
za ispit; novind, časopis; rasprava,
predavanje; Besplatna ulaznica; —
8, pl. spisi, isprace, listovi; uvojci,
kovrčice (za kosu); on —, pismeno;
PAP
dašly —, dnevnik; weekly —, ge
dnik; to commit to —, nopisati;
to set pen to —, latiti se pera;
of direction, karta 2 adresom
(na priljagu); — of patterns, bikin
šli karla s uzorcima, muitricama;
— of cigars, omotak cigara. —, a,
“papirni; ; — cigar, cigareta.
—, v. t. pokriti, odložiti papirnim
tapetama, tapelati; w popir =
; napisali. — bag, rožac, ke-
sica od papira; — baron, naslovni
škatula od lapeuke; — chase, igra
2 papirnim ostrišcima (dječje utrki-
vodnje); — circulation, kolanje pa-
pirnoy novca, kolanje banknote;
— collar, popirni ovratnik —
currency, je banknota, papirni
novac; — credit, otvorena ever,
mjenična vjeresija; — hanger,
petar, — hangings, papirne tapete;
— knife, sa papir; — mill,
tvornica papi»a; — money, papirni
novac; — ruler. ravnalo; — shade,
papirni saslonac od lampe; —
shavings, resotine ili odresci papira;
tainer, štampar ša; papira
i papirnih tapeta; ~~ žiaising,
štampanje, papira ik tapeta;
— valae, papirna valuta: — weight,
pismotlak.
Pipery, Pe ee a. (tanak) kao papir,
Papilio, io, n. le Papilio-
il, Po BP lepimnasi;
— flowers, lčpirnjače.
Papilla, p'pilć, n. Brađavica, brada-
sivi.
vica na
Papitlary, pipoi'r, Papillate, pap’lat,
pip'i6s, a. dradavičast;
apillous.
dradavičav.
Papist, pš'p“st, 1. pristaša pape, rimo-
katolik. — Ty, 0. odanost popij pa-
pinstoo.
Papistic(al), p*pis't%k(*) a. odan papi;
papinski.
Papoose, pšpis', n. (u sjevero-amer,
indijanaca) malo dijete.
555
PAP
Pappose, pšp'5s. Pappous, pips, &
“dlaka kosmat, vunal.
Poppy, , 8. kao kaša, mekan.
Na, pipijuiš, m. čibuljica, bubu-
jica, Papulous, — ose, pip'julos
~ — bs, a. bi
Papyras, Pp
ik pa,
i ri n jednaka vrijednost, pari;
Inakost ; normalna, redovitu mjere ;
bs be at —, Bili jednako vrijedan
(al pari); above —, više vrijedan;
below —, manje vrijedan ; to be on
(upon) a. — with, biti jednak, iste
vriednos
piriblo piri, 0, parabola, priča.
Parabola, p'ršb“la, n. parabola (geom.
crta).
Parabole, ptršb"li, n. parabola, priča.
Parabolic(al), pasbolsKcl), a! para-
boliéin; kao priča, kasivan u priči.
Parachute, parent, n. padobran,
Paraclete, par*klit, n. zagovornik, tje-
Parade, p*réd’, n. parada, svečanost,
sjaj; smotra; mjesto za parade ; še-
talište; odbijanje udarca pri m
vanju; to make — of anything, ve-
ličati se, hvaliti se čime. —, v. t.
4 i skupiti (ee) na raradu; ić,
(dati) doći na paradu; (dati) pro-
lasiti u paradi; iznositi na vidik;
veličati se, kočiti se, paradirati, —
grotind, mjesto za
Paradigm, paredim,p obrazac,primjer,
Parad atic rrdtgmbek(*1,
igmatic(al) p oni i a
Paladiee: a hoa m. raj.
Paradi pir'dis’tk, Paradisiacal,
pirdtajk"h, a. rajski.
Paradox, pirčdčka, n. čudnovata, neo-
dična, nevjerovatna tvrdnja; mnijenje
protivno općenitomu wnijenju ; čudno-
_ vatost,
Paradoxical, parhldk's'k’l, a. (—ly,
adv.) čudnovat, neobičan, nevjero=
vatan. — ness n. čudnovatost,
Paraffio, pšrčtin, n. parafin.
PAR
Paragon, par®gdn, n. obrazac, ugled,
primjer; uzor.
Paragraph, plr‘gril, m. poragrfi
ik, član; članak (novinski).
Paral lax, p&r®laks, n. paralaksa (rus-
lika među prividnin i pravim po-
ložajem nebeskog ti
Parallel, par*lel, a. uporedan, napo-
redan; jednak, sličan. —, 0. upo-
redna erta; poređenja; sličnost; to
tween, uporediti mješto
draw a —
bi
Parallelism, podlujam, a.
jednakost, podudaranje, srocnost.
Piralelogram, pirčleltgrim, n. pa-
ogram, poćetvorina.
putldtizm, n, pogrješan,
Puslogam
pčršlšdžajz, v. i.
jz, ¥. t. oslabiti, ora
lišiti sile, moći; uništiti, pre-
“edl*is, o kljenut,uzetost;
nemoć; kap.
Paralytical, parit*k(*l), a. in, klijent,
uzet,
Paramount, pir*manat, a, (— ly, adv.)
najviši, najveći; glavni; neograni-
deni; pretežan, koji sve nadvisuje;
sed, viši od (do). —, m. majušši u
Poramoar.plrtno", 1. ljubovnik, dragi.
Paranympli. pir"nimf, o. ručni djever;
zagovornik.
Parapet, pirčpet, m, praobran; pa-
rapef, naslon; predside, Parapeted,
pirčpetti, a. što ima preobran,
predzide.
Paraph, pirf, n. ručni
pleten, skraden potpie; potezi, Ho
se dodaju potpisu. —, v. t. potpi-
aati, metuxti ručni znak.
Paraphernalia, par’f'né'l'a, n. imutak,
ito ga žena donese osim svojega mi-
rasa; oprema; nakit; sitnarije.
Paraphra: pirthres, |. parafraza,
kasivanje drugim riječima; optsi-
znak; za-
—556__
PAR
vanje; raslaganje, objažnjivanje. —-,
v. t. kasivaki drugim Pašina opi-
joe; tjedni objašnjivati; slobodno tuma-
it ili
Pari draži par pirstešst, m. opisivač,
poriphrasiiola), eine ikO), .
ideas je, Fa iors rh
" je rije
Bina; opširan,
iting)
Parasia, parvsit’k('l), a (— pu
i ar) US reopen erioaaiel
pl ii ara itn;
namelanje, muktarenje, pribljunjix
van;
Parasol,
pšrćačl, n. suncobran.
Parboil,
PaSbdji, v. t. napola skuhati,
obariti.
Parbuckle, pa"bčkl, n. uže za tova~
renje, kojim se dišu i spuštoju tereti.
Pareel: pa"s"l m. komad, dijel; ko-
madić; broj, množina, gomila ; par-
baleta, Polčina ovan, samolak,
ti by — 8, komad
‘na dijelove; it is part ind — of
the whole, to je bitni, sastavni dijel
cjeline.— delivery, predaja prtljaga;
— office, ured za priljagu ; — post,
pošta za pakete; — van, kola za
pakele, sa prtljagu. .
Parnas, paretn'r, m. zajednički
pena: Koja n, subaštinik, an-
nasljednik, suposjadnik,
Parch, pare, vt. i i, pršiti, puriti,
Zagriti; peći, paliti; opaliti, oprh-
nuti; osušiti,
Parched, past, p. a. osušen, opaljen,
LP orkes ness, x suša.
archment, pa'č'm*at, n. pergamenat;
vegetable =, — paper, bilinski per-
panter, leopard.
Pardon, pi'd'a, pš'da, n. oprost, op
denies pomilovanja, milost; na
neral--, općenito pomilovanje, milost,
amnestije) beg (your) PV olim
PAR
Ho isvolite? I beg your —, molim,
oprostila. —, ¥. t opresiti; pomi-
Tea“ mongers" prodano
Pasa, pard'n'b), a oprostis, —
. oprostivost.
“Pardoner, |pard*a”, n.enej, koji oprosti,
pomiluje.
obresatt (nokta)
gat. 4
ic, pir'girk, 8. što ublažava
(Boli).
Parent, pč'ršnt, u. redételj, ofac, majka;
—, s pl. roditelji. — less, rasi
majke.
Parentage, porat m n. podijela
losa, jak.
Parental, wets. “a 1), adv.)
+ roditeljeki.
Parenthesis, p'ren’th*sis, b. umetnuća
ili uklopljena riječ ili rečenica ; sa-
Parenthetoiay pRentkaickO), a
melnut,
Parer, per, m. odresivač,
Paar sprava sa ljuštenje dt, dj
Pa a” di li
EGE Pid eo dni
— tibg, m. kredenje, lijep; ures od
sadre. 2
Parhelion, pšhil“n, m. panmes;
jamo mije svijetlo, što ae katkad vidi
kraj
Pariah. Orr's, 2 foie djao, koji
ne pripada m kosti i koga
smatraju nečim
Parian, pers, "ariel # oloka
Parosa.
Paes prraj“t'r, n. erkvina, go-
Paring, pevng, @. ljuštenje; ljuska,
kora, Gupine; — pl. ostružin
nož,
Parish, pir, n. župa, parohija,
općina; to come upon the —, pasti
857
PAR
na taret (vrat) općini (0 riromarima);
E, u. šupski, općinski. — ch
Rept eee io eri, whee
; — pi župnik, paroh;
sana! pataka hace Bares
padshional piso, a. čupski, op-
perlita, p'rié*a’r, m. župljanin,
pika Paka 2, poriski. —, a,
Paine vre
Parlance, pšri*ns, n. gosor,
razgovor;
način govora, isras, rič ; in common
gro nb reč, kako sa obično koša.
-Parley, pih, m. dogova-
ranje; to beat. (to sound) as,
(irubiti) na (glede
dubi na dogovor
je); to desirea —, Aijeli se
dogovarali; to hold a —, dogova-
ral 06. 7,00 | oretgovarai 06;
Pirin pi periment, n. parlament,
cake, vrsta tankeg papre-
vikao, paitmen't*r?, a. par-
lamentaki od parlamenta zaključen,
Parlour, parl*, n. soba; soda za pri-
Laine u sree
dobe sa rozgovor #
soba sa dolje gostevs (u
- je, salonsku igra; mai
Same o igra; td
Parlous, pa”l*s, a. (—ly, adv.) opasan;
Pamestn, pa'm*sin', a. parmesanski
Parechial, pčra'koši, &. župni, paro-
ister, matics; — relief,
šupama,
PAR
Parole, p'rdt’, n. riječ; poštena
torda vjera; losinka. —, y. t. pee
stiti na (zarobljeni
Paronomasia,: pili učmčeta n. parono-
masija, snatavljanje ka sličnih
glasova, a rusličitoga snači
Paronymous, pda ono, a “A se
jako piše. a drukčije izgovara;
srodan po omovi, izveden.
Paroquet, parket B. vrata male pa-
Parotid, pacttid, m. (— gland) za-
F winjak, podužnica.
bi ach pšroksizm,n. žestoki nastup
piravetiji palit, a porkaty da.
'arquetry, pi"k*tr®, n.
+ ne obiodeni
pod.
Parrel, pir“), n. kajmica (od kritana
Parricidal, Levi i a. ocoubojnički.
Paricide, Sines m. ocoubojstvo;
Parrot, part, n. papiga.
Par, pir’, vt. odbiti; otkloniti;
i. —, n, odbijanja udarca.
Pann ds, v.t rasglabali (gramatički),
Parsing, pi"stng, n. rarglabunje
rečenice,
Parsimonious, pa'stmo'n%s, a. štedljiv;
škrt. — ness, Parsimony, pa"-
stm'n’, n. štedljivost, tordoća,
Barstey, 180", n. peršin. jak
arenip, pai na n. pastrnj
Parson, pa" ; svećenik,
_ Parsonage, puretards, m. plovanija,
Part part, on. dio, dijel, čest; uloga
(glumca); glas (pjevača); stranka;
dužnost; služba; predjel; sveska (od
knjige); — #, pl dusewni darovi
ani
apon t, evojetva; to be
parcel, biti bitni sastavni di
, djelomice, donjekle; in
payment, na račun; for the most
ponajviše, većinom; for my —,
Yo te mone tiče; 2 man of — s,
darovit čovjek; a man of sound — s,
čovjek sdrova razuma; to take;
to bear gat in, sudjelovati, uče-
atvovati; to take. in good —, pri-
558
PAR
mili za dobro, dobro tumačili; to
take in ill —, zamjeriti; to take
any one’s —, to take — with any
one, pristati us koga, uz čiju ranka
to do one's —, učiniti svoja,
dužnost. —, vt. dii dijeli, vot
jeliti; razdijeliti; razići se; (o ušetu,
‘0 lancu) pretrgnuti (se); razdijeliti
se; raalati 28; otići. olputovati;
oprostiti se; ostaviti, napustit; to
— .company, odijeliti se od bro-
dovija (pratnje), razići se, rastati
ee. — owner, n. suvlasnik; — pay-
ment, djelomična ofplata (na račun),
—, adv. dijelom, djelomice.
Partake, pa'ték’, v. i. i t. učestvovati;
sudjelovati; (with) imat ito za-
jedničko a kime ili a čime; dijeliti;
uživoti.
Partaker, patčkć, n. dionik,. za-
jedničar, učesnik; lo make any one
— ot, dijeliti što s njekim.
Parted, part'd, LALI odijeljen,
rastavljen; darovi:
Parterre, pa'tč", n. \coletnjak parter
kazalištu.
“
Partial, pavši. (ly. adv.) djelo-
mičan; tran; (to) zuuzet, pri-
m not — to, ne volim,
ne ljubim. Partialize, (— ise), pa"-
ščlajz, v. tdi, učiniči pristranim;
biti pristran.
Vartiglity, pa'stal*l*, m. pristranost;
osobi/a lonost
Partibility, p'Ubil*t*, n, raedjeljivoet.
Partible, pel, & rasdjeljie
Participant, pattisp'nt, a. koji uče
je adi dionik,
ES
djelovati, učestvovati, diji
Participation, partis*paći
o, m. uče
atoovanie, sudjelovanje; dij je.
Participle, pa"tsipl, n. particip, gla-
golaki pridjev i prilog.
Particle, pa"t'kl, n. čestica, dijelak,
djelić, komadići nota —, ni sere,
mi trun
Partictiar,
partikyjal, a. posebni,
pojedini;
lični, osošni, privatan;
opti
gadljiv; probirač; pomnji
to be — about, spasiti,
ma što; — custom, mjesni običaj;
— friend, glavni, pouzdan prijatelj
—, m. pojedinost; osobitost; — 8,
pL pojedinouti. potankosti, pojedina,
osobite okolnosti, potanje, pobliže.
— ly, adv. osobilo. poglavi
pobli
Particalarism, paren ‘jal! vot par-
‘izam; pažnja na pojedinosti,
? točnost; opširno! Pa
sb lar'*t*,0 osobina,
osobitost; pojedinost; točnost; opšir-
most; čudnovatost. Particularize,
(= ise), pa'tik'julsraja, v. ći.
potanko, podrobno, opširno prika.
tivati, navesti; upustiti se u poje-
dinosti.
Parting, pa"tng, a. na rastanku,
oprosni, sadnji. —, m. rastanak,
oproštaj; razdjeljuk (kose); rastav-
ljanje; at —, na rastanku.
Partisan, pš"t'ztn, n. pristaša, pri-
vrženik; dobrovoljac; alabarda (vrata
P.
pater paru 1. dijeljenje, dioba;
odijeljenje; pretin, pregrada, pi
tit
jeboj;
dijeliti, vasdijeliti; to — o!
pa pretiniti, — wall, “pregrada,
rijeboj.
Partie, parvtiv, a. diobeni; par-
, dj
Partly, 1 parvilt, adv, djelomice.
Partners parrn®, “ne dionik; saje-
dničar; drug; plesač; muž, dena;
to be a —, učestvovati; acting
(working) , dielovan drug; slee=
ping drug.
Partnership. } par tne ai
zajednica; Zeneral
društvo 2a zojedničkim jamčenjem;
limited —, trgovačko društvo sa
ograničenim jamčenjem; articles of
=, deed of —, društveni ugovor;
to enter into —, zdručiti se.
Partook, pa'tak', imp. od partake.
559
PAR
Partridge, pa"tr'dž, 0. jorebica.
Party, parts, m. atrauka; društvo;
(pl jeasure —) put sa zaba: , izlet;
odjeljenje, odjeljak; dionik, saje-
duičar, učesnik, drug; osoba (0 kojoj
se radi); posijelo, zabava; evening
—, večernja zabava; to be of the
—, pripadati društvu, učestvovati; to
be a — to, učestvorati, audjolovati ;
I will be no — to this affair, ne
ću da imam nikakea posla + time;
a third —, njetko treći. — coated,
obučer u šareno odijelo; — culoured,
daren; — fence, — wall, prefin,
ji — ja mješovita porota;
Tage, stra-
0; w piri etrecavaree,
Parvenue, pa"ičnju, m. čovjek, koji
od ništa dođe da šta. pa se ponese,
skorosečernjak, skorojeci
Parvis(e), pa"v*s, n. ie dvonja ili
predorads (pred glavnim vratima
crkve).
Pas, vi, m. (pl. =, paz) žorak; to
yield the —, pustiti njekoga, da
stupa
Paschal, Zan, a. uakreni; — lamb,
wekreno jagnje. Pasch-egg, pisk'eg,
n, uekršnjak, nskrano jaje.
Pasha, piša, psa, Pasi aw, piši,
m. paša.
Pasque-flower, pisl'flau", n. sasa,
djedovac (biljka).
Pasquil, piskvil, m paškvila, po-
grdno pismo. —, v. t. napisati pa-
dkvilu o komu
ler, pas’kwl*, m. pisac pa-
škvila.
Pasquin, pds'kw*n, Faseinale, pis-
Iw'n6Y, n. paškvila.
Pass. pas v. i. ici, hoditi, voziti se,
jakih, mulovati; širiti se, raspro-
e; pried (from
na), doći, prispj
, proći (mimo, pred, kroz,
Preko); prolaziti, proći, minuti;
otići; proći na ispitu, položiti ipit;
proći, biti primljen, odobren, postati
zakonom (u saboru); wijediti, pro-
lasiti (o noveu i t. d.); dogoditi
Pas
gripi se, događati se; bivati
biti držan, smatran (for, za);
odlučiti (upon, 0); ne igrati (u kar:
tanju); obilaziti, ići woke to
bring to —, učiniti, izg to
come to —, dogoditi se. olučiti se,
doći; to let —, mimolći, pustiti,
"da prođe, oslaviti, okanili se, is-
pustiti; let it ostavimo to, ne
govorimo o tome; to — about, ići
naokolo; to — along, ići mimo;
as he (we, itd) — ed along,
na putu, putem, uz put; to — away,
proći (mimo), otići, minuti, nestati,
umrijeti; to — by, proći, minuti
(mimo); to — in, ući, doći u, do-
apjeti u; to — into, prijeći u, po-
alati; to — on, ići naprijed, na-
predovati, dogoditi se, događati se;
to — over, prijeći; to — through,
proći kroz; to — upon s. 0. kod
njekoga vrijediti, njekoga zavesti,
=) ve ti prijeći, prevesti, pre-
voziti, prejahati, prekoručiti, pi
(pravac); proći, provesti, pi
probaviti; nadvisit
preskočiti (čitojuć),
pregledati, pre evidjeti, zapustili; pro-
pustiti; pra
sijati, procijed
durati,
propusti
primiti, glasovati za; otpra
Mati; dati, dodati, davati od rake
do ruke; premjeli; zadati (riječ);
unijeti, upisuti (u knjige); svršiti
(posao); to an examination,
i to — judgment (sen-
tence), izreći preendu; to — com-
pliments on any one, udvoravati
se, ulagivati se kome; to — one's
verdict, svoju misao. iz:
svoj aud; to — an act, izdati is
pravu, primiti zakon; to — a law,
izdati zakon; to — a jest on any
one, podrugnuti se komu; to —
one’s approbation on, odobriti
to — one's promise, obećati; to —
a bill (draft) upon, izdati, potegnuti
—560_
PAS
mjenicu na koga; to — bad money,
izdati, metnuti u promet krici novac;
— me the salt, please! močim, do-
dajte mi 30; to — away, prove
tratiti, prosipati; to — by, proći
mimo, prijeći, pregledati, oprostiti ;
to — oneself for, izdavati se za
koga ili za ito; to — in, pustiti
unutra; to — into a book, unijeti
u knjigu; to — off, izdavali za;
to.— on, prevariti; to — over,
précesti, predati, pregledati .
—, mi prilaz, prolas, prijelaz,
put, klanac; putni list. pasoš;
slobodan prolazak, besplatna karta,
besplatna ulaznica; kratak dopust,
dopusni list; tepit; dobar uspjeh;
položaj, stanje; neprilika, škripac;
udarac, navala (u mačevanju). —
book, knjiga računa; — check,
ulaznica ; — key, glavni kljuć; —
word, lozinka.
Passable, pas*bl, a. (— bly, adv.)
može ići, proći, Ito se moze
prijeći; pristupačan; dobar (novac
it. d); Ho se može podnijeti, pod-
moran, mosljiv, priličan. — ness,
n. prohodnost. podnosljivost, pri-
ličnost,
Passage, pis“dž, n. prolaz: prijelaz;
prijevor; puti hodnik; ulax; izlaz,
rođenje (poslova), je
jesto u (knji (of
arms) okršaj; događaj; slobodan
prolaz ili ulae; in —, uzgred, mi-
mogred; bird of —, ptica selica;
8, sukob, okršaj;
rod; — money, skel
prijevoz.
Passenger, pis*ndi*, n. pui
car, — carriage, puiméka kola;
igeon, golet selac; — train,
by, n.
Passer, pis’, n.~puinik.
prolaznik, wa
Piscible, kabl, osjetlji ness,
P ity, pas ieee, N. osjetljivost.
Passing, pae’*ng, a. koji ide, prolasi;
sadašnji; prolazan, bješan ; isvratan,
i vrlo, vele. —, n, hed,
PAS
prolaženje, prolazak; putovanje; in
mimngred. — bell, n. cinkud,
mrtoočko zvono.
Passion, pišćn, n. Zeusove muke; —
flower, mučenica, mukokaz (bilj-
; — week, velika nedjelja.
Passion, piš*n. n. atrast; žestoka
uzbuđeno, bijes, jarost, gnjev; stra-
stora ljubav, naklonost, želja, žud-
nja, , deen nagon; dar, destina; —
of tears, stramo ronjenje suza; in
a towering —, u žesokom gnjevu;
to be in a —, Biti srdit; to get
(fall) into a —, rasrditi se; to put
any one into a —, raspaliti, raz-
ljutiti koga.
Passionate, pas*nat, a. (— ly, adv.
atrastan, strastven; žestok, vatren
prži!, naprasit, nagao — ness, n.
rast, strastvenost; noglost, napra-
sitost, gnjevljivost,
Passionless, pas*nles, a. Bestrastan,
Passive. ‘ply, a (— ly, adv.) pa-
sivon, trpan; koji podnosi, koji se
ne opire, strpljiv; — voice, —, n.
trpni način, pasio. — ness,
vity, p*sivt®, n. pesionost, trpno
stanje; beaposlenost ; strpljenost,
Passless, pas'l*s, 8. neprohodan,
Passover, pas'dv", n. pasha, tidovski
prosnik pashe (uekrs);-uskreno ja-
gnje; — bread (cake), besbeaton
(prijesan) uskrsni kruh (u Židova).
Passport, pas'po't, m. pasoš, putni
Pu past, p. a profao —, m. pro-
Host, —, adv. prošlo; mine, mimo-
gred. —, pip. mimo, preko, b e; —
all belief, ne bi čovjek vjerovao,
nevjerovatan; — comparison, koji
se ne .da ni s čim uporediti; he
was -- sense of feeling, izgubio je
svako osjećanje; — help, komu ili
čemu nema pomoći; — cure, neis-
lječiv; — comprehension, nepojm-
ljio, nedokučljio; — doubt, čemu
nema sumnje, Lerumnjit hope,
bee nade; — the boun preko
granice; — all danger, izvan svake
561
f
PAS
poyihli; — dispute, o čemu se ne
ode prepirat čemu nema prigo-
is — a child, nije ved
; — saving, komu ili, čemu
nema više spasenja; — remedy,
čeniu nema cite lijeka, pomoći: to
be — shame, isgubiti »vaki aram;
ten minutes past ten, deret minuta:
poslije deset sati; — dve, dospio,
propao; — due protest, zakasnio
prowjed; — master, majstor, po-
‘snavalac prvoga reda.
Paste, pest, n. testes kaša, ljepo»
Gris; glina; staklena
krivi dijamant. —, v.
lijepiti. — board, u. ijepenka,
beli i kruti papir; karla (igraća);
posjetnica ljepenke.
Pastel, piis't"l, n. seč, sad, oršovnik
(biljku od koje s¢ dobiva modra
boja); sečeva (modra) hoja, sečevo
modrilo; suha boja (4 obliku krede),
paste; slika načinjena pastelom.
Pasteru, pšettn, n. spona, putilo,
bukagije (konjske).
Pasticcio, pstič“5, n. smjena; opo-
našanje; djelo načinjeno po kojem
irugom, nješto zajedno Pkrpano,
krpe.
Pastil, pisti, Pastille, plati, n.
mirima svjećica (za kadenje sobe);
bombon, slatkiš; pastel.
Pastime, pas'tajm, n. zabava, dan-
gubica.
Pastor, pasi", n. pastor, duhovni
pastir, žu
pasi, a. pastirski, la“
danjeki, seoski; — care, duhovniš-
too, pastiretoo; — letter,
pastirsko pismo; — staff, pastirski
dap; — life, seoski, ladanjaki šivot:
- Poem. pastirsko pjeema; — poet,
pjesnik
—, m. pastirska pjesma, idila, pa-
utirska Tigra. drama.
Pastorate, pis't*rit, n. pastirska služ-
ba (duhovnika).
Pastorship, pis't""šip, n. slušha ili
čast župnička,
PAS
562
PAT
Pastry, pča'trt, n. kolači, poslastice,
paštete; — cook, slastičar.
Pittarabje, part#bl, a. zgođan za
pašu.
Pasturage, pas’é*r'dt, n, pada; slo-
čaratvo; pravo na pašu.
Pasture, past’, u. pata; pašnjak;
common of —, pravo pale. —, vw.
- ! ground (land), 3 pa-
asi,
P on ‘et et a tjemtan, kao tijesto.
Pat, Eta oie i interj. upravo, u
pravo vrijeme, sgodno, na dlaku,
točno; it came — to the purpose,
došlo je upravo u dobri čas, na sgodu;
— to the time, upravo u pravo
vrijeme. —, & (— ly, adv.) zgodan, |
udesan, prikladan ; vješt, hitar; na
Pat, pat, v, t. rukom lako udarati,
pljeskati, kuoati. —, .n. laki udarac
rukom madi¢; — of
i i,
butter, gruda masla.
Patch, pit, n. krpa, opisa sakrpay
umjeni madeš (na licu);
semlje; lakrdijal; — work, re
—, v. t. krpili, iskrpiti, zakrpiti;
popraviti; skrpiti, spelljati, pokvariti;
to — up, strpiti; nadrijoti, nama-
sati; površno uradili; zabašuriti.
Patcher. pla", n. loa, krpilac; po-
pravljač; šeprlija.
Patchery, pater, n, krparija, krpež;
sabaiurivanje.
Patchouli, pale, n, počuli (biljka i
miris, što se od nje dobiva).
zlovoljan.
m. glava, lubanja. Pated,
a. (u složenicama) shallow
litkoum,
rasi Soči, "očitovanja,
objavi;
Patella, veel, m. čašica, metvica
(kost u kol;
Paten, pe't 0, m 2 plitica; diskos.
Patent, pe'tent, pit*nt, a. otvoren,
očit, očevidan, javan; zaštićen pove-
Yom, patentom; povlašćen, ovlašćen,
patentiran. —, 0. patent; povelja;
‘ovlakenje, povlastica. —, v. t. ovla-
atiti, povlastiti, patentirati; izdati,
(dobiti) patent sa mješto. eather,
lakirana koša; — law, zakon o
patentima; — office, ured za pa-
tente; —_rolls, m ili spisak
patenta. Patentable. pé’t*nt®bl, a.
sa što se može dobiti patent, ito #6
može ovlastiti. |
Patentee, pši*nt, pšttnt', n, olamik
patenta, ovlašćenik.
Paternal, puču, & očinski, otočki;
Paternity, p"to"n*t*, n. očinstvo.
Paternoster, pet abst, m. očenaš;
očenaši, krunica, brojanice.
Path, path, 2. stesa,
finder, koji ‘ait
uzvišenost
Pathless, path’l*s, a. ba slaze (puta)
Patiologien o seal, patheSUsr,
athologic, —- ical, pa i
lolo P
Pathol priustit, m. patalog;
Pathalogy, ptthčitdže, n. patologija,
nauk o bolestima.
Pathos, pš'th'a, n. patee; gonutijion
uzbuđenost; izras
strasti; što duboko Sršen. Siren,
svečano.
Patibulary, prtibrjalte a. odješenjački;
od vješala, na vješalima.
Patience. pčš*ns, n. otrpljivost, atr-
pljenje; ustrajnost; pitoma kirelica;
to be out of —, izgučići strpljivost,
(with) srdićš se na koga; to have
no — with, ne trpjeli, ne moći
“to put beside (out) oj
učiniti nestrpljivim, rasrditi ; I have
no — Bira din, gnjevan, sam na
njega; —, uatrpjeti se.
paleae peta a (= Bade e
pljiv; ustrajan. —, n. bolesnik.
PAT
Patina, patna, n. plitica; zelena pa-
tina na bronzi.
Paice pirišćšth n, patricija,
pitGmonial, pštrtmo'n“i, a. očevinski,
naslijedeni, nasljedni, — ly, adv.
nasljedstvom.
Patrinony At'r'm'n’, m. ofevina,
baština dobro.
Patriot, ars, pout n. rođolju-
otačbenik. doljubio,
Patriotic(al), peerev"kt)) a. (— ally,
WV.) rodoljubio,
Patriotism, poi, n. rodoljubi-
vost, domoljublje.
Patrol, pstrol-n. patrola, straša (ie
vidica), ophođa. —, Y. t. palit,
Patron, pštrto, pAt'r'n, n. patron,
zaštitnik, pokrovitelj.
Patronage, ends, pat'rPa'ds, n.
potter ivo, zaštita; patronatsko
Patronal, petrol, u. koji sušišćuje;
— gods, i saštitni
i
Patroness, petrtaes, n. ealtit
h po
kroviteljica.
Patronize, — ise, patrnaj:, pein.
aie, v. t. diliti, zaštićivati, bra
ponje kama na
Paki. Fae, piti aja,
| štitnik,
branitel;
Patronlesa, potrnieg, a. deszaštitnika.
Patronymic, pitrtnim"k, a. patroni-
midan (koji potjete od imena oca ili
pretka), —, D. plemenito ima; pre-
Patten, Load a, cokula, naluna, dr+
tas podnožje stupa.
Patter, a, "vi. pljuštali, pljus-
Rati (o kiši); cupkati, trupkati (no-
568
PAT
gama); bebetati, brbljati. —, m.
platter, peskanje; trupkanje,
Pater kona n. Blebetalo; čar=
Pattern, pat**n, mn. obrazac, ogled,
muštra 5
‘pregledalica, usor, ugled;
terak; kalup; answering the —, up
odraseu načiniti
roj, mala količina.
paw pduš, pan’, pšuč, n. kr
trdušina, kulje; burag. —, ¥. t tem
Panay pin'š*, pin'št, a. ćrbušast,
paper “pitp™, m. siromak, ubogae,
Pauperism, pi'p*rism, n. siromaštvo;
osiromašenje
Pauperise, — ise, v. t. 4 i. osiroma-
dili; do& ili- dovesti na prosjački
Panpprication p&p'rxe'n, n. osiro-
pas, m. pretanak grab, pox
odmor,
Pause,
šoka
Laie ee enke,
neprestano.
Pave, pčv, v. +t, taracati, jati,
"ploča, kaldrmić; to Pie ny,
krčiti put.
Pavement, pune n. taraca, kal-
didi ngidendi
sastava, barjak, —, v. t pokriti tig
je Suvati u šato-
Paving, pš'v'ng, n. taracanje, taraca
silo, "Raj; "stone, bones
od pločnika.
PAW
‘Paw, pi, n. Japa, pandia, čapak. —.
mi front kopati nogama; tabati.
-— ed, a, ea pandžama, sa šapama.
1, pal, n. sapinjač, reza, skaka-
* vica; Paporak u vitla.
“Pawn, pin, n. zalog, saklad; saloga;
in —, at —, i, založen; to
give in —, zalošiti. —
žiti, zalagati, dati u zalogu.
ker, uzimalac zaloga, onaj, koji dru-
gima na saloge uzaimlje; — house,
— shop, zalagdonica; — ticket,
zalošnica.
“Pawn, pin. n, pješak ili peon (u šaku)
Pawnee, pint’, n. držalac saloga; onaj
1 koji usme u salogu.
Pawner, pio“, n. saloinik; onoj, koji
zaloši
Pay, pč, v. (imp. i p. p. paid) platiti.
šeplatiti, namiriti, nagraditi; davati,
činiti (čast dt. d.); ići (u pohode),
vraćati (posje); mazati (katranom,
lojem i t. d.); kasniti, istući; more
to —, nije dovoljno pladeno (kod
pisma); to — shot, nositi trnš-
kove; to — one’s way, ispuniti ob-
vese; to got paid, naplatiti se; to
the piper (Gddles), nosi trot.
Rove, imati odgovornost ta — itene
tion to, pasiti na, imati pozor
to — a compliment, redi ia udoor.
mosti šo ugodno ; to — honour, dati,
dakasati kome čast; to — regard,
obsirati se na ito; to — respect,
pokazati, iskavati štovanje; to — a
visit, vratiti posjet; to —
one's ad Zi
away, plaši, izdati, pustiti(konop);
to — , otplatiti, povratiti; to
— down, platiti u gotovu, pološiti;
to -~ for, platiti za the goods have
been paid for, roba je već,
to — in, uplatiti; to — off, otpla«
fo — out, ieplatiti; to — out,
cable, pustitt još verige, —,
plaćati daplatiči se; does it,
li u 10? je ši a6 to ia-
Plat? a ship that pays off, brod,
koji teško prihvaća, komu se prova
564
PAV
teško k vjetru primiče; to — up»
potpuno ieplatiti.
—, n. placa, plačanje, isplata
grada; to be in the — of eb.
biva plaću od koga, bili u čijoj,
službi; full —, pulpuna plada;
rdava plaća. — day, dan
= master, izplaćivač; —
bly,adv.) platio,
koji treba da se plati
Payee; péi’, m. onaj, komu se
ima koja scota isplatiti, u čiju ko-
rist je mjenica izdata, predočnik,
držac mjenica.
Payer, Payor, pe, n. platac; trasat,
tezovnik.
Paying, n. plaćanje; — in, — up,
out, ia-
upleta, otplata; — off,
plata; — post-ofice, pošta,
pladuie. —, a vrijedan, koji ili Mo
nagraduje trud.
Payment, Perment n. plaća; plaćanje;
isp ograda,
Pea, pi,n. "OL peas i coll. pease, piz)
grašak, sečak; grey —, rogatica;
they are like two — s (in a pod),
malik su, kao da si jabuku raspo-
lovio. — bug (beetle), graškov ši-
žak (kukac); — bird, vrtoglavka
(ptica); — chick, paunie, mladi
pau: jacket, mornarski halji-
"ae; — shell, mahuna ; — shooter,
puhaljka.
Peace, pis, mir; pomirenje; pokoj;
tiina; at —, u miru; to keep the
—, biti miran; to break the —,
narušiti snes to | make —, sklopité
mir; treaty of —, ugovor o mira;
to iaake “one's ‘with any one,
pons ne, ismirite ae a kime; to
old one's — (the —), diti miran,
th, mudati ; — breaker, anutljivac,
prsnica, rušitelj mira: — maker,
miritelj; mirokov; — offering, mirna
(pomirna) šritva; — officer, ređar=
atveni
činovnik, stražar.
Peaceable, pi's*bl, a. (— bly,
miran; tih; miroljubiv, krotak, —
ness. n. mirnoća; mir.
PEA
Peacefal, pisfal, a, (— ly, adv.) mi-
ran; miroljubiv. — ness, n. mir;
tišina ; mirnoća.
Peaccloss, pisl*s, m. nemiran, bez
Peach, by pis, m. breskva, prastva (drvo
vod); — brandy, pere.ko (vrsta
rakijei; — colour, boja evijala od
breskve (žutkasto-vušičasta); — tree,
breskva (drvo).
Peachy, pi'é, a, kao breskva, nalik
na breskvu.
Peacock, pi'kok, u. par
fly, danje paunče (lepir,
Peafowl, pi'faul, n. paun.
Peahen, pi'hen, n. parnica.
Peak, pik, n. ork, vršak; rt, oštraci
soha (ua koju se veže zadnjača ili
randa); — of a cap, štit od kape,
, Ve i. izgledati slab, suk, pobo-
lijevati.
Peaked, pikt. P. 8. sašiljen, Hljast;
uh, suhu slab; boležljiv.
. vrhović; navrh br-
Peaky. pi'k*, a. wrhovit; šiljast; bo-
ležljio.
Peal, pil, n. zvuk, zvaka, udaranje,
, tutujava; (of bells) zvonje-
of thunder, érijesak, grom,
gruljava; — of laughter, gromotan
— of rain, pljuuk; — of
hail; tuča; — of artillery, gruhanje
topova; to ring the bells in —,
svoniti skladno u sva zvona. —, v,
i. zvečiti, praskati, tutnjiti, grmjeti;
+ ¥. t. glaeno, jasno ogla-
— barley, stupati ječam u
prekrupu.
Pear, pč', n. kruška; — shaped, kruš.
— tree, kruška.
Pearl, po", u. biser; vrata sitnih slova
za štampanje, jego u rožnici (oka);
mother of —, si
a. biserni.
izrađivati u zrnca kao biser. —,
V. i. bacati iskre, blistati (kao bi-
ser); kaputi. — asb, čista pepeljika;
— barley, prekrupica; — coloured,
diserne boje; — diver, vadilac bi-
— butter-
nje;
565
PEA
sera; — edge, biserna vruca; —
fishing, vađenje bisera; — grass,
treslica (trava); — oyster, indijska
dierico; — powder, djelilo (za bi-
poded pod, p. a. biserom nakiden ;
Biserni; — barley, prekrupica.
Peary, povi a. biserast; biserné;
sjajan, jasan kao biser; pun bisera.
Peasant, pez*nt, n. seljak, seljanin;
ratar, —, a seljački; seoski; —
girl, seoska djevojka. — like, a,
seljački; prost,
Peasantry, pezćni
seljački, ratarski stalež.
Peascod, Peasecod, pi'kčd, n. mohuna
od graška.
Pease, pit, (pl. bull. od pea) grašak;
— meal, gi brašno, graškova
kaša, jestvina od greška; — por-
ridge, graškova kaša, graškova čor-
ba; 1B. gusta graikova
kaša, gmeždenik od graška.
Peat, pit, n. éreset; tu cut kopati
tr bog, treselina; — cutter,
‘moss, tresetar, mašinica
— soil, tresetište.
Peaty, pi tresetan.
Pebble te no oblutak, Hjunak, sa- |
lutak; (— 8) oblude, vulude; vedrao
(kamen); Bcotch —, škotski agat;
— atone, oblutak, valut; — leather,
nakrišpana koža sa hrapavim licem.
Pebbied, peb'ld, Pebbly. peb'lt, a.
aj junkovit
Peceabiiity: pek®bilt*, n. grješnost.
Peccable, pekbl, a. grjctan,
Peccadillo, pek*dil’o, 0. mali grijeh,
griješka.
Peccancy, pek“ni
nevaljalština; grijeh, prestupak. Pec
cant, pek’*nt, a, grijedan; zao, po
kearen, škodi
Peccari, pek’'r’, n. mudkat (bisam)
prasac.
Peck, pek, m. engleska šitna mjera
(po prilici 9 litri); množina, rpa;
to be ir a — of troubles, biti u
velikoj nevolji,
1 seljaci, seljani;
PEC
Peck, pčk, v. t. ii. Mjuvati, kljucati;
i jei; to — up, zo-
; to — through. pro-
kljuvatij to — at tući ae, udarati
, 8. gladan.
Pecker, pek“", n. bljucalo; motika,
budak; djelao, ši na: eptica); hra-
brost; that keep: his —, toga
Pectipal, pek’t'n'l, a. češlja«t, nalik
na češalj. Pectinate, pek't'nit, a.
nalik na zupee od češlja, kao češalj.
Pectoral, pek’t'r'l, a. preni, grudni.
—, 0. prema ploča (od oklopa);
lijek za prsa; prma mišica, prena
peraja.
Peculate, pek'julčt, v. t. javne novce
pronevjeriti, zutoniiti, krusti,
Peculation, pekjulé's‘a. n. pronovje-
venje, zatomljenje.
Peculator, pekjulé't, n. onaj, koji
Peculiar a olaatit, svoj;
osobit; posebun; čudan čudnovat,
neobičan. — ly, adv. osobito, naro-
ito. —, n. nješto osobito, posebno.
— ness, Peculiarity, ptkjultart,
n. vlastitost; osobitost; čudnovatost.
Pecuniary, p'kjaćatr*, n. novéan; u
novcu, % gotovu.
Pecunious, p*kja'n**s, a. Bogat,
Pedagogic, ped“godi*k, (i al, — 1)
a, nastavni, odgojan, uzgojan. — 8,
pl. pedagogija, nauk o odgoju.
Pedagogue. ped"gog. m. nastavnik,
odgojitelj.
Pedagogy, ped"gčdt', n. odgajanje,
nastava.
Pedal, pedl, pi'd‘l, a. nožni. —, n.
podnoi, podnožnik, pedal,
Pedaut, ped"nt,n. pedant, cjepidlak:
uobraženi učenjak; čangrizalo.
Pedantic(al) pidun't’k('l), a. cjepi-
dlački, sitničarski; ukočen.
Pedantry, ped“nt
“jepidlačanje,
zanje.
. 566
Peddle, ped'l, v. t. i i. kućariti, tor
bariti; piljariti; baviti se sitnicama.
PED
Pedaler, ped™, n. kudarac, torbar;
pešding, + podleng, aj a senatany ma-
pdiesta, ped’*st'l, n. "podnožje (kipu
stupu).
Pedestrial, ptdes'tel, &, nožni! — ly,
‘des’tr*n, a. pješačk
adv. pješke.
običan, prost; —
Pedestrian,
pješke, pješic:
fo —, N..pyeiak,
; trčanje.
Journey, put pjelice,
lari, a lođoja:
Pedecel, ped“sel, Pediele, ped’*kl,
n. peteljka, stapka, stručak, Pedi-
cellate, ped"selt, a. peleljkast,
2 peteljkom.
Pedicalous, p'dik'jal%s, a, uštjto; —
disease, uživost,
Pedigree, ped“*grf n. rodoslovlje; po-
el
reklo.
Pediment, ped'ement, n. zabat, za-
batić (nad vratima, nad prozorom).
Pedlar, ped'l®, n. kućar, torbtéar;
. Pedlary, ped'lšre, n. tor-
Pedometer, p'dčm't", n. Aodomjer.
Peduncle, p'don'kl, a. peteljka, struk,
stabaljka. Peduncalar, pedonk’jul*,
teljkin; kao peteljka. Pedau-
te, ptdon'kljulat, a. peteljkast,
sa stapkom.
Peel, pil, 2 tusk, ljupina, kora,
kružna tvrđa.
i ljudtiti, oljuštiti, ogu-
je; opustošiti, pljačkati, '
, m, ljuštilacy rasbojnik;
redarstvenik.
Peep, pip, v. i. tajno, kradom, virke
gledali, radoznalo savirkivati; ¢i-
pa pomoliti se, poma-
Yati se; avitati; pijukati; to — at,
radaznalo i, ogledati; to —
forth, pomoliti se, pokazati se; to
— in zaviriti u; to — out, isviriti;
to — through, proviriti. — n.
tajni, radoznali pogled; virenje;
pomaljanje; svitanje, osvit; rupa,
maleni otvor; pijukanje; to have a
— into, savirité u; to take a —
PEE
at, pogledati, ogledati. — hole,
rupica, pikotina.
Peeper, pi‘p* n. tajni motrilac, za-
virkivad ; ; radosnalac; koji
pijuče, propištalo pil
Peepul, pi'p'l, n. Teo emokvenica
(njeko His čudija
Peer, pi', n, onaj, ko komu ravan,
isle časti, istih svojetoa; drug; per,
velikaš, član gornje kuće.
Peer pit, v. i. gledati, owiti, pos
Peerage, p pi'rtdž, n. dostojanstvo vsli-
kaško ili persko, perstco; velikaši,
visoko plemetvo,
Posren Pira, m. velikašica; pi
in her own ght, veli veli.
Kallen, koja je velikatki naslov ba-
šlinila ili sama dobila.
Peerless, pi"l's, a. — ly. adv. komu
ili čemu nema para, ravna; ne-
aravujio. — ness, n. nesravnjivost.
Peery, pi’ 'r*, a, radoznao, sumojiv,
Peevish. pitvš, a. (— ly. adv.) mr
zovoljast, zle volja; oporit, osorljio,
jedljip; osjetljiv; uporan. —, m. osor-
ljivost, razdražljivost; sluvoljnost,
retvit, piwit, n. vivak (ptica).
Peg, peg, n. (drveni) Alin; kolčić;
trklja; drveni klinac; predaga u (lje
slava); spona za pričvršćenje rublja,
(kad a6 suši); čivija (na gueli; ču-
čica konjaka; udarac kod šakanja;
to use as a upotrebiti kao
avedatvo ili isliku — v. t. klinčiti,
priliči; pribit, priče kli:
okoléiti.
hrs to — jong (away), tru-
diti se oko dean, živo radili; jesti;
lokati. — top, dork.
Pelagian, p'
a. morski,
lardi*n, Pelag'e prindž*k,
Pelf, pelf, n. novci, bogatstvo, dobitak
(te zlom amis/u),
kon, m. nesit (ptica),
Yn. banda; svileni plušt,
Fal | pel’ n. koža; ovitak pergamenta.
Pellet, polet, n kuglica.
Pollicle, pel*kl, n. kožica, opna.
567
PEL
Pellitory, pelt®r, n, dtirica ; jarmen
Biljka).
petlnell, pel mel, adv. pobrkano, u
teat A
Pellacid, ptla’s‘d, a. prozira
- nest Pellucidity, pelusid"l*, n.
'osirnost; Bi:
Pelt, pelt, n. koža, krzno. — monger
— er, krznar.
Pelt, pelt, v. toi i. bacati, nabaci
vati; bacali sc (kamenjem); padatt
gusto, krupno (o kiši i t d.); — ing
rain, pljusak, —, n. hitac; bjesnilo.
m. bacalac; gusta, krupna
k ča; pljusak.
Peltry, Pi pel'tre, n. krzno; desler in
krzna.
Pat pel'v's, m. zdjelica, karlica,
Pelvic, pel'v'k, a. zdjelični.
Pemmican, pem’*k'n, n. osušeno, sa-
mljeveno i u tvrde komade stisnuto
meso.
Pen, pen, n. pero; pisaće pero; pisacs
način pisanja, stil; to muke a —,
zarezali . pero. —, v. to pisati;
(down) napisati. — case, pernik,
pisaći pribor: — holder, držalo od
pera; — knife, nožić, periš.
, pen, m. tor, obor; kokošinjak.
¥. t. zatvorili (u obor); strpati;
to — op water, uslaviti vodu.
Penal, pi‘n*l, a. kazneni, krivigan;
kažujiv; — code, kazneni zakonik;
— law, kazneni zakon; — coleny
(settlement), kaznena naseobina ;
— sum, globa; — servitude, zatvor
tu kaznionici.
Penalty, pentite,
kištiga; globa.
Penance, penns n. pokora,
Pence, pens, pl. od Penn;
Pencil, pen’s'l, n. kist, kiščica; olouka,
pitaljka; crtaljku; red. —, crvena
‘pisaljka; — of rays, pramen sraka.
—, ¥. t. slikati, i. ertati; olov-
kom pisali, crtati; fino crtati. —
case, kutija za pisaljke, držalo ils
cjevčica: pomične olovke; — mark,
bilješka olovkom napisana.
m. kazan, kama,
PEN
Pendant, pen'dčat, u. naužnjuci, oboci
vijenci, kite (u opće uakit, što vi
Larjačić na vrh glavnog jarbola;
uho od ure; pur, prilika.
Pendence, pen’d’us, n, privtranak,
obrunat.
Pendeucy, pen'uši '
atanje. u kojem je što nedovršeno,
norijeteno u tečaju.
Pendent. pen'dšnt. a. (— ly, adv)
koji ili sto visi (nad čim), lebdi.
Pending, peu'd*ng, a. neod/ucen, ne-
dovršen, nerijeden; tekući, —- pep.
za, za vrijeme.
Pendulous, pen'djulos, a koji visi,
lebdi . Pendulos
* djulos"*t*, m. višenje, lehrteu
Pendalum, peudjubn, m
tuljka
Pesetrable, peustsbi, ;
privupan — ness. Penetcability,
Pennie a prebj '
Penetrance, — -!
Sus, m pron !
Penetrant, pen’te’nt, a. oštar;
oštrowmun.
Penetrate, pen’*tret,
moćan;
1. di prodri
i, urevati, provaliti u, dopri
Penetration, pen*tre's“a, prodi
ranje; proziranje, pronicunje, oštro |
sudje
Penetrative pen'tr'tiv, — a. (— ly,
adv.) oštar; pronicav, oštrouman. —
ness, 0 pronicavost, oštroumlje,
Penguio, pen gw'n, n. tučnjak (ptica);
divlji ananas.
Peninsula, ptnio’sjui, p*nin'šulo, n.
poluotok, poluostrvo,
Peninsular, ptnin'sjulć«, a, poluotočni,
poluostrvski.
Penitence, pen“t'ns, a. pokora, ka-
janje.
Pouitent, penint, a. koji čini po-
kora, koji se kaje. —, m. pokornik,
i
Ponitential, pen*ten’s*l, a.
sakrušen. —, 0. knjiga o raji
ljepopis; “plane, rukop
Pennant, peuat, n. barjačić na ork
glavnog jarbol jedrila; staj ka
(na jarbolu ili križu, za koju ae
sakvudi klub
Pennate, pen’
a. krilu
Penner, p
Pennile-:
, Pennated, pen't'd,:
x00'u, malenkost; ta u
teći novce, zavluživati; ty tarn an
honest pošleno svoj kruh teći;
intora —. sko 26 1 kob |
uhvatio, vulj i
xaveda —, got, što se pi edi,
kao da se sleče; a — at a ti
malo po malo liner, (jef-
tini, slabo plaćeni) novi
ralo; — dreadful, jefti
mani; — drive (ride), ke
; — stamp, biljey ili marka
od “ede pene; — weight, mjera
(težina od 1555 grama); — wise,
Helijio u sitnicama; — worth, vri-
jednost od jedne pene, malenkost,
malo, dobar posao, jeftina kupnja.
Ponsile, pen's'l, a. koji vi i.
Pension. pen'ša, n. (ratiring —)
mirovina, penzija; plaćanje sa hranu
i stan; godišnja plaća; renta; not
for a —, ne bi za glavu. —, ¥. t.
ataviti u mir, dati mirovinu. umi-
roviti; to be — ed off, umi-
rovlien.
Pensionar;
pon'iae, a. umirovljen;
iva mirovinu; mirovinski.
— m. pensionirac, umirovlja
ouT
Pensioner, | peut pen'#a™, m. onaj. koji
mirovinu, koji dobiva go-
“ane potnore; invalid; u mje-
kojim sveučilištima dak, koji se sam
pen's*v, a. (— Jy, adv.) sa-
jen; sjelan. — ness, n. zami-
Rjenort; sjeta.
Pent, pent, imp. i p p. od to
Pentagon, pen'*gdn n. prtarokut
tagonal, peutig*n'l, a. pelerokuten.
Pentameter, Penta, n. penta-
metar, stih od
Pentateuch, per
pet knjiga
Pentecost, p pen’
tecostal, peut*kis’
Penthouse, pent'haus, n. streha, pri-
zaklon; sura_uz kuću. —
pred
Penalimate, prnolt*mat. a, "i edendnji
+ predsad:
Ponumbra, ro prisjenak;
prelazak iz woijela k sjeni.
Pivurious, prnjaćra, ri E ly, adv.)
oskudan,
) kukavan, bijedan; tvrd,
Gre. — nest, m. oskudnosij tere
doća, skupost.
Penury, pen'juc*, n. oskuđica, bijeda
siromaštoo.
Peon. pita, m. nadničar; indijski
vojnik, pratilac, stražar.
Peony, n. božur (biljka)
People, pipl, m. puk; narod; pu
. čanstoo, svjetina; ljudi; the (eom-
men) =, prosti narod; my —,
moja obitelj, moji pretci;
sležinčad; "country —, 2 se
ljaci; a world of —, veliko mnoštvo
t. naselili, napučiti.
— an
ra a aie kao pe papar
in šaran na crne; sive i bijela pi
gica ili bobica; — box (caster), biber-
nica, paprenka; — corn, biberovo
569
OUT
ne, malnkonti — 9 cake, — gin-
gerbread, | paprenjak, grass,
srovie (biljka); — lat 3 paprena
Pe epperige, peptrdš, no ošuika
blika): mpelordre (u dm)
Pippen pop“ ong, & oštar, žestok,
ljut, papren. Poppery, pop'r, a
papren; oštar, ljut; vatren;
Per, po) p™, prp. kros, po, od, na,
prema, sa; — account, po računu;
— advice, po napulku; — anpum,
pršu*m, na za jednu g0-
dinu; — oi posiotaks five —
ceut, pot po — contra, obr-
‘malo _ order, po naručbi; — se,
poadrentara, "pertdvon'čt, ady. slu-
čajno; možda.
Perambulate, ptrim’bjulet, v. t. ¢
proći. proputovati; obići, obilasići;
Peranibulation, p"ršmbjalč'šćn,n. p:
luženje, deat obilažanja;
.
Peranbalao, pirim’bjulet™, n. pro-
laznik; putomjer; kolica (dječja,
doleenitha tt. 4).
Perceivable,
adv.) o¢udl;
yal ve
sumjeti.
Porceiver, prav“, m. onaj, koji osjeti,
opazi; p aha
Percentage, a n. postotak;
pacentbitign s praeptbit, a. odu
ljivost, ljšvost
Parenti, preeyh za
i.) 1, opt iv, -
ness. m. opašijvost. |
Poresption, prepla, no ovjedanju
dućanje;
; opažanje; samjedba ; prede
slava; pojam.
Peroeptive, vo, peaep'ty, a. koji moše
osjećati, opašati, shvaćati; — fa-
culty, — osa, Perceptivity, porsp-
PER —
tiv“, m. moć osjećanja, opažanja;
zamjetltivost.
Pad ipka, sjedalo koko.
ište; mjera za du-
lina "od 5.029 metra; arčanića (u
kola); off to m krevet! —, v.
itt. sjesti, sjediti, "jedi, spustiti
se (0 plicama); poraditi (ua viroko
— ing stick, čipka u
petih. pore, ne grad.
Perchance, pčćani', av, možda; sla
Percipient, p*sip™nt, a. ri zamjeti,
fa, opaža.
Percolation, po'klo's*n, n. cije
rocjeđivanje. Percolator, p
ja", m cjedilo.
Percolate, porkilet, v. t procijediti;
čistiti, prokapali, procuriti.
Pereuss, Kos
tresti; udarati
Percussion, p"koš“n, n. potresanje;
sudar; udarac; jeka; kucanje, per-
kutiranje (tijelo); — cap, kapica,
palikapica (za pušku); — gan,
puška kladivača.
Percussive, p"kos“v, Percutient, p*-
kju's*nt, a. (— ly, adv.) koji udari,
potrere; wilorni,
Perdition, p*dis'n, n. propast, po-
+ gibija; proklestva.
Perdu, Perdue, p*djo’, a. ¢ adv. iz
gubljen, mrtav (0 straži); iz busije,
u zasjedi. —, 1. mrtva straži
Peregrinate, per*grtnčt, v. i. puto
vati. Peregrination, pertgr'né’é°n, n.
putovanje Peregrinalor, per*gi*-
nat", n. putnik
Peregrine, per*grin, a
seni | selica (ptica);
soko sivi.
Peremptoriness, per*mtdr'ness, n. iz-
> vjemeat, određenost; konačnost.
Peremptory, per*mplšr, (— ily,
adv.) izvjestan, određen; nepobitan;
uporan; konačan; odlučan.
tuđ, tuđa.
— falcon,
570
PER
Perennial, prreu"l, a. (— ly, adv.’
ijele godine (ils godina);
Rerfectibility, prfektsil“t, u. waaer-
živost.
Pesfectible, potekebl, a. (— bly,
adv.) uaaorkiv.
Perfection, p'rfek’s*n, m. savršenstvo;
usavršavanje; svršetak; to —, sa-
vršen, polpun, izvrstan; to bring
to —, vršiti, usavršiti. — ist, a.
onaj, koji misli, da je savršan, koji
vjeruje u čupječje usavršenje,
Perfective, pofek'uv, a (— ly.adv.)
(of) koji usavršuva, oplemenjuje.
Perfectness, po"Pktnes, n. savršenstvo;
potpunost; vještina.
Peifidious, p*fid'*s, a. (— ly, adv.)
nevjeran, izdajni; izdajnički; him-
ben. — ness, m. nevjernost, himbe-
nost
Pefidy. po"fd*, u. nevjera ; himba;
izdajatvo.
Perlorate, pit
iti, prošuplj
v, t probili, pro-
i. Perforutin
, M. budenje, probudenie; rupa,
Perforator, po"frat™, m, bu-
, sđao; probojac.
ade, silom, na silu,
Perfororance, *faratas, n. izvršenje,
ispunjenje; čin, di
zivanje. pi
Perforter yoke
predatavljač, glumac; umjetnik, vire
PER
Perfume, pfjam’, v. t. napuniti mi
rucm, učiniti što da miriše; kaditi,
, porfjum,
B. miris, ugodan miris, blagovanje;
mirisava voda, mirisava stvar; kad,
Perfamer, prlja'm“, n. mirisar.
Perfamery. pofja'm'*, mo mirisare
stvari; Lad; mirisnica.
Perfuming, p*fja'm'ng, a. koji ili što
mi ride, kadi; — box, mirisava ku-
— pan, hadtonica.
Perfunctoriness, p'ionkv'rtaes, 0.
povešnost. nemarnos
Perfunctory, priorkičrt, a. (— ily,
adv) površan, nemaran.
Perfose, penn v t. politi, poškro-
piti; pi japuniti.
Porhap= pnts adv. možda.
Perianth, per*anth, n. oevijede.
Pericardium, per*ka’dn, n. posrčina,
prisrde.
Pericarp, per*ka'p, n. usplođe.
Perigee, per‘tdti, D. najveća Vlizina
do zemlje.
Perihelion, pertkiI*n, n. najveća bli-
zina do sunca.
Peril, perl, n. oopamost, pogibelji;
odgovornost. —. v. t. dovesti u
opasnost; metnnti na kocku.
Perilous, per'‘lis, a. (— ly, adv.)
oposan, pogibeljan, jexiv. — ness,
n. opasnom, jezivost,
Perimeter, p'rim"iš", n. opseg, objam.
Period, pid, no oblozak, vijeme
obilaženja (planeta); period, doba,
razdoblje; kraj, konac, cilj, ispu-
njenje, odali perioda.
Penodie, + periodičan, pe-
Fiodski; done) pra otraca, ponatlja
ili što se zbiva u određeno vrijeme,
Periodical, pirtod*kći, a. (— ly, adv.)
periodski, ita se pratilno eraca ili
Ponasija; i peoremer (list, novine).
novine, — ness, Pe-
D. periodičnost,
Fiodicity. ph
periodično vrućanje.
Periostinm, per'os'i*m, n. polosnica.
Peripatetic (— jea), pori tk (—
peripatetički, hodajući tamo
—, 0. peripotetik; pristaša
571
PER
filozofije Aristotela (koji je učio ho-
dajuć tamo amo); pješak, šetalac
(pod silu ili od navike).
Peripheral, perif*r*l, Peripheric (-
ical), pertfersk (—*k*l), a.
rišan, koji je u periferij
Periphery, ptrif%r*, n. perife
jam, opseg, obod; spoljašnj
Periphrase, per'ftéz, n. opisivanje,
opis. —, v. t 4 i. opisivati, opisati
(# mnogo riječi).
Peripbrastic (— ical). pertiris‘t’k
(— *K4)), a. opieni; — ically, adv.
šavjući.
Perish, per*i, v. i. ginuti, poginuti;
; propasti; izumrijeli, ne-
uvenuti; to — by cold smr-
znuti se; to — by drowning, uio-
piti se; to — by (with) hunger,
akopati od gladi
Perishable, per*s*bl, a. (— bly, adv,)
prolazan, trofan, kratkotrajan: Mo
te lako pokvari. — ness, Perisha-
bility, perts*bil"t', n. prolaznost;
tvošuost; pokearljivost.
Peristyle, per*staji, n. stupovlje, ho-
dnik sa stupovima ili red stupova
oko zgrade.
Peritonitis, per*t®naj’
trbušnice.
Periwig, per*wig, n. peruka, vlasulja.
Periwivk‘le, per‘wiakl, n. pavenka,
mali zimzelen.
Perjure, pora, v. t. krito se kleti.
koga kricokletnikom;
krivo se priseći
Perjured, pondered, Perjurivus, p*-
din'r'*s, a. krivokletan; vjeroloman.'
Peijurer, po"d25*, n. krivokletnik.
Perjury, pivd2r*, n. Ariva prisega.
Perk, potk, w. i. depirité se, dizat
oštro motili, gledati; to —
ići se, oporavili sé. —, v. t.
ukrasiti; dizati u vis, na-
; to - up the ears,
—, a. lijep, kićen; ohol,
ts, m. upala po-
Perks, 1 B. pl. (mjesto perquisites) uz
gredni dohotci.
PER
Perkiness, po"ktnes, n..oholost, drs-
oat, objjest.
Perky, po"k’, a. (— ily, adv.) ohol,
kičeljio, drzuk.
Permanence, —ency, po"nišnens, —
eng", m. trajanje; stalnost, nepre-
slanost.
Permanent, po"m*nent, a. (—ly, adv.)
trajan, trajašan, viječua, stalan, ne:
prestan.
Permeable, po"m*šbl a. probojan, ito
propušta (vodu i t.d.) — ness,
Permeability, po'm*bil"tt, n. pro-
bojnost.
Permeate, povm"čt, v. t. probili, pro-
želi.
Permeation, po'm*&
prožimanje.
Permissible, p*mis”bl,
adv.) dopustio. — m
stivost.
Permission, p"mišća, n, dopuštenje,
a (— dt
>, m. dope
ljen; — ly. rede. + itozeolon.
Permit, p"ini
dozvoliti, na Ho; trpjet
to be — ted, dobiti dozvolu, smjeti,
—, m. dozeola; prolaznica, propus-
nica (zu robu it. d.).
Permittee, po'ati’, n. onaj, komu je
dopušteno, koji ima prolazuicn.
Permutable, p"mjuibl, a. (— bly,
ady.) samjenljiv, — ness, 'n. za+
mjenljivost.
Permutation, po'mjutčšća, n. samje-
njivanje; zamjena,
Perwute, pšmjav, v. t. samijeniti,
zamjenjivati; premjestiti
Pernicions, p*niss, a. (— ly, adv.)
vrlo škodljio, opasan. — ness, u
škodljivost, opasnost,
Pernor, povnit, m. — of profits, uži
valac.
Peroration, perrčiššn, n. svrdetak,
zaključak govora; nadut govor,
Perpend, pore pend, Perpender. p*pen’-
ds, m. kamen, koji prolazi kroz zid,
koji veže.
572
PER
Perpendicular, "po'ptadilcjule“, a. (—
ly, adv.) okomit, osovan. —, m. oko-
mica ; okomilo.
Perpendicularity, po'pšadikjulartt, n,
okomitost, okomiti pravac,
Perpetrate, po"p*trét, v. t. učini
počiniti (aločin); skrivili,
Perpetration, po"p*tré’s'
login
in,
Perpetrator, pov prtršt“, m. činilac;
krivac;
Perpetnal, prrpotjuti, a. (— ly, adv.)
vječan, vjekovit; neprestan, stalan,
trajan.
Perp tuate, p*petjusl, v. t. ovjeko-
ječiti; učiniti sto trajnim, stalnim,
Perpetaation,
+ kovječenje.
Perpetuity, pO'pstju“t", m. vječnost;
neprestano trajanje, stalnost.
Porpler, p*pleks’, v. t, samre
Luniti, smesti, emutiti.
Perplexed, p&plekst’, p. a. zbunjen,
amelen: zamršen. — ness, Perple-
xity, p*plek’stt’, n. ametenost, sbu-
njenost; zabuna; smetnja; nevolja
neprill ; mind, strah, tj
p"petjučćiša, n. onje-
_Pevqutste, povkw'sit, n. tečevina;
— 8, pl. uzgredni dohotci, pripatci.
Perron, peron spolješnje stepenice,
Pery, per’, "alton kruškovik.
rersecute, povstkiat, v.. t.
dosađivati, mučiti. progoni;
Persecation. postkjućsća, n. progonje-
uje, progonatvo; mučenje.
Persecator, po"stkjut“, n progonitelj;
mučitelj.
Perseverance, pi's‘vi'ras, n. watraj-
nost, postojanost; portojunsteo, stal-
nost
Persevero. pi i. ustrajati,
istrojati; biti postojan; (in) ostati
pri nječemu.
Porserering. postvistog, a. (— ly,
adv.) ustrajan, postojun,
Persian, po"é'n, a. perzijski; — apple,
breskva; inda, rebrenice, kaj
žalusšje; — wheel, perzijsko kolo
PER
(za crpanje vode, na kojem su po-
audice mjesto lopata). —, n. per
si vrata tanke svile.
Persicot, po"skdt, n. persiko (liker
od koštica od hresaka).
Persitlage; povs*fledž, n. podrugivanje
Persimmon, p*sim'tn, n. njeko ama-
rikansko drvo # gorkom korom i a
seein plodom.
Persi: Y. i ustrajati, ostati
biti tordokoran, na po-
Persistence, — ency, p*sis'tns, —
Snst, n, ustrajanje, postojanost; ter-
dokornost, %;
Persistent, p™sis' tot, a. (— ly, adv.)
ustrajan, postojan; stalan; tordo-
koran ; trajan,
Person, posta, poran, m. lice, osoba;
lično; — 8,
8, Ho se nas
any —, itko; a —, mjetko;
no nitk
Personable, po"s*n°bl, a. lijepe, pri-
jatne spoljainjosti ; ugledan; pravno
an,
Personage. povs'n'dž, n. ličnost; u-
gledna, odlična osoba ; snučaj; lice,
ule
loga.
Personal, poretnth, a. (— ly. adv)
lični, osobni; — estate, lično, po
kretno imanje. —, n. pokretno to.
“bro.
Personality, po's’nal"l*, m. osobnost,
ličnost; zadijevanje, lična woreda,
Personalty, possnčit, n. pokretno
imanje.
Persovate, povečnčt, v. t. predstav.
ljati; oponašati, podražavati; igrati.
Personation, po'ečnč'š“n, n. predetav-
ljanje, oponašanj
Personator, po"s*nét", n. predstavljač,
e; koji se gradi, koji hint.
Persopification, p*sdn'Pke's*n, n per-
oličenje, poosobljenje.
Personify, phone ¥. t. personi-
Perspective, p"spek't*v. (> ly,
adv.) perepektivan, gledan izdaleka.
513
PER
=. m. prrepektioa; durbin, duleko-
sar; pogled (is daleka, u daljine);
vidik; isgled; nada; perepektiono
crtanje.
Perspicacious, po'sp'k8'šts, a. (— ly,
adv.) oštrovidan; oštrouman, proni-
ess, Perspicacity, p0'sp*-
oštroumlje, pronicavost.
ity, po'sp*kjat’, n. bistroda,
jasnoća.
Perspicuous, p'spikju’s, a. (— ly,
adv.) bistar, am razumljiv. —
ness, n. jasnoća
‘a.
Perspirability. p*spajrébil’t’, n. is-
parivost. erepirubie, p*spaj'rbl,
a. Koji ili što ac moše isparivati.
Perspiration, pč'sp*r&i*n, n. ispari-
vanje; znojenje, snoj.
Perspiratory, p' ese, a. od is-
parivanja, za isparivanje; znoini;
što pospjekava znojenje
Perspire, p*
(ae); enojiti se; ishlapiti
Persuadable, psrsw&'d"
adv.) koji se može ili dade nago-
voriti, osvjedočiti.
Persuade, p"swed', vist. i i. nagovo-
riti; uvjeriti, osvjedočiti; nagova-
ranjem navesti na što ili odvratiti
od (from) česa; to be — d of, biti
uvjeren, vjerovati; to — oneself,
uvjerili se, vjerovali, misliti, umi-
dljati
Persuader, p“ewa'dš", m. onaj, koji
nagovara; ono, što osvj:dočava.
Persussible. p*swé's*bl, a. (-- bly,
ade) koji se mote ili dade nago-
i, wwerifi, — ness, Persuasi-
m. osobina ono-
dade nagovoriti,
Persuasion, p*sw8't*n, n, nagovaranje,
une sojerenje, osvjedočenje ;
vjera.
Persuasive, p""swč's*v, a, (— ly, adv.)
koji ili što uvjerava, osvjedotava,
D. ono, čime se osvje-
— ness, n, dar ili sla
PER
Pert, pot, a. (-- ly, adv.) drzak, | Perverse, p*vo'
anion, besobrazan ; brzorek, j
Pertain, p*tén’. y, i. pripada:
st; pristojali se.
Pertinacions, po'ttna'ššs, a. (— ly,
adv.) fvrdokoran, tvrdoglav; stalan,
postojan. — ness, Pertinacity, po
tends"t', m. fvrdokornost; postoja-
nost, š
Pertinence, — ency, pd"t*nens, —
B primjerenost, prikladnost,
priliinost,
Pertinent, port*ent, a. (— ly, adv.)
primjeren, priližan, zgodan, prikla~
dan. :
ičan.
Pertness, po't'n*s, n. živahnost; smio-
nost, drskost, bezobraznost; brdlja-
vo.
Perturb, pšič"b', v. t. buniti, uznemi-
riti, zbuniti, usrujati; poremeti
Pertarbation. port""ba'š%n, n. nemir,
zabuna, smetnja; bunjenje, smelanje;
nered.
Perturbator. pivttrbčt", Perturber,
P*tO"b*, m. smutljivac, nemirnjak ;
ametalac,
Pertuse, prtjuz', Pertused, p®tjuzd’,
8. probijen, probušen, prošupljen.
Pertusion, pštju'žčn, n. produšenje;
rupa, škulja.
Peruke, p'rak’, n. peruka, vlasulja.
Perusal, pra'zčl, n. točno ogledanje,
pregledanje, istraživanje; čitanje.
Peruse, pora, v. t. pročitati; pomno
pregledati, imrašiti.
Peruser, p'ra'e", n. čitalac; istruži-
value.
Peruvian, p'ri'vn, a. peruvijanski,
— bark, peruvijanska kora (lijek
od groznice. .
Pervade, p""vad!, v. t probiti, pro-
drijeti, prožeti; napuniti; raširiti se.
Pervasion, p"včišn, n. prodiranje,
prožimanje, širenje.
koji ili što
Pervasive, p"všts*v, a.
prodire, prošimlje, napunja
574
PER
a (— ly, adv.)
naopak, pokvaren, izopačen; opak,
zloban; uporan, tvrdoglav; čudan.
— ness, Perversity, prevari
pokvarenost; pakost, opačina ; čud.
Nnovatost; t-pornost,
Perversion, p“"vo"'š%n, n. izopačivanje,
kvarenje, izvrtanje, .
Perversive, p*vo"stv, a. koji ili ito
izopučuje, kvari, izvraća.
Pervert, p*va't’, v. t. kvari
čivati, is i; odvratiti;
riti, zavesti. —, po" vt, p. otpadnik,
odmetnik,
Perverter, p&vort'r, n. kvaritelj; i20-
pačivaloc, izvraćalac; zavodni
Pervertible, pštvovt*bl, a. koji ili što
se može pokvariti, izopačiti, izvrnuti.
Pervious, po"rt’s, a. (— ly, adv.)
prohodan; u što se može prodrijeti,
što propušta; otvoren, pristupan,
slobodan; — to the eye, vidljiv,
očevidni; glass is — to light, staklo
propušta svijello, je prozirno. —
ness, i. prohodnost; pristupnost.
Pesade, p*1čd',n. propinjanje (konju),
Pesky, pes’k, a. i adv. (— ily, adv.)
iki; nesnosan; veoma, vele.
Pessary, pes’r*, n, maternički vjenčić.
Pessimism, pes*mizm, n, pesimizam,
shvaćanje i promatranje svega # naj-.
gore strane.
‘Pessimist, pes’mist, n. periminista;
zloguk, zloslut, Pessimistic (al), pe=
stmis'l'k (čl), a pesimističan.
Pest, pest, n. kuga, morija; zlo, bijeda.
- bolnica za kužne bolesti.
t, v. t. dosađivati, uzne-
mirivati; mučiti. Pesterer, pest’,
1, mučitelj.
Pestiferous, p'stif*r's, a, (— ly, adv.)
zarazan, kužan, poguban, škodljiv.
Pestilence, pes't'lens, n. kuga; po-
dost; otrov.
Pestilent, pes't"lent, Pestilential, pe-
sttlen'šćl, a, kušan; zarazan; pos
guban pogibeljan,
PES
Pestle, pes), n. tučak, tucalo. —
t. tući, tucati, studi.
Let, pet, D. jed, srdžba, slocoljnost.
¥. tii. srditi (20); biti
. list od cvijeta, latica.
’, (Petar, p't&r’), n. pe-
tarda; žabica; njeka ratna sprava,
unjena barutom, koja se ras
prane; hoist with his own petard,
vlastitim
piri, petal", m. bacalac pe-
tarda,
Petersham pi'ttri*m, n. gunj.
Petiole, -pet“0l, n. peteljca
Petition, p*tié*n, n. molba ; molbenica;
promjed protiv izbora. —, v. t.
molili; zamoliti; predati molbu,
Petitionary, p*tis“n'r, a. molben;
— letter, molbenica.
Petitioner, p' j.
ian,
Petrel, pein, 1. sovej (ptico) ; stormy
ica burna.
Petrescence, pttres*ns, n. okame-
sinks. Petrescenty prtres*nt, a
a6 okamen
Petritaction, petefik'i'a, u. pretva-
ranje u kamen; okamenjenje; oka-
ive, petrtfilctov, Petrific,
prtrif*k, što okamenjuje, Mo pre-
tvera u kamen.
Petrify, pet’r'faj, v. t. ¢ 1. pretvarati
u kamen; okameniti re.
Petroleum, pttro‘I*m, n. petrolej, pe-
troulje, kameno ulje,
Petticoat, pet*kot, m. suknja, donja
ženska daljina; government,
šenska vl
Pettifog, pet"iog, v. i. biti ili raditi
kao loši, sakutni odvjetnik; upo-
trebljavati varku, Tukavifinu: ta
vrtati. Pettifogger, pet*fog, m.
loši, lažni, odejetnik;
ariac. Pettifogging, pet'*fog*ag, a.
PET
rada, nateže, zadijeva, za-
; lukav; sitan; lažan, za-
—,.n. izeraćanje, natezanje,
zadirkivanje, šikana.
Tettiness, pet*nes. n
jušnost; maleinost; neznatnost.
. Pettish, | pot, a. (— ly, adv.) osjet-
ljiv; ćudljio, hirovit; zlovoljan. —
ness, m. osjetljivost; zlovoljnost;
ćudljivost.
Pettitoes, pet"toz, n. pl. avinjeće
noge (jelo).
Petty, pet’? a. (— ily, adv.) mali,
malen; ailan; majušan; neznatan;
— average, mala pohara, potrha;
— officer, podčamik; — wares,
sitna roba.
Petolance, — ancy, petjulšne, —
ns’, m. neslainosl, razpuitenost;
drskost, bezobraznost; cudljivoet,
hiroviost, slovoljnost,
t . adv.)
hirovit; slo-
ljan. g
Pew, pja, n. odijeljena kupa, sjednik
u crkvi —, v. t. snabdjeti sjedni
cima. — opener, crkvenjak;
fellow, susjed u crkvi, drug.
Pewet, Pewit, pi'wit, n, vivak.
Pewter, pja't", n. (engleski, gerdi)
kositar, kalaj, cin; posuđe od
titra; novac. —, a. kositren, pina
Pewterer, pja't'r®, n. kalajdžija.
Phaeton, fé"t*n, n. vrsta lake, otvo-
rene kočije.
Phalanx, fal*oks, felnks, n. falanga;
čela u sabijenim redovima; članak
od preta.
Phanerogamian, fžušrtgem“n Pha-
nerogamic, fan*r'gi Phanero-
gamous, fau'rig’*m's, a. javnocvje-
tan, (biljka) aa očitim prašnicima i
pestidima, ajemenjača.
Phantasm, fan'zm, Phantasma, f%a-
tigm*, n. utvara; tapnja, klapa.
Phanta agoria, {°ntizm’gir™, n.
j prikazivanje duhova; pri-
Ractoenfe čarobnom avjetiljkom.
Phantom fan'tšm, D. utvara; avet,
sjena, sablast.
PAP
Pharaoh. fa"6, n. faraon,
kralja egipatskog. Pharaonic, far’-
a. faraona
farosčizm, n. farisejatvo;
rje.
, fir’si, no rarizej; o licu-
mjerac,
Pharmacentic,’ (— ical), fa'm?sjat*k.
(— ‘kh, a. ljekarnički. — 6, Dv.
vl. farmarentika, ljekorništoo.
Pharmacentist, fa'm*sirt*st, Pharma-
cist, tavmsust. no ljekarnik,
Pharmacology, fa'm*k5:*d2*, n. far-
makologija, nuuk.o lijekovima.
Pharmacy. farms, no Ijekarništvo;
ljekarna
Pharos, ere Tn. anjetionik (po-
fe's"t, 1, mijena
faza, stupanj,
Phasel, fe'z4l, n. grah pamdj.
Pheasant, fez’‘at, n. gnjeteo; g:
(painted) —, gnjeeo šuti; pencilled
pies) = mjeteo, bijeli,
easantry, fez“ntr*, n. gnjetelnjak.
Phenir, Fhoens, {farke. u. feniz
(bajoslovna ptica).
Phenol, f'nol, n. žaršolna ili feniina
kiselina.
Phenomenal, fndmn*l. a. pojavni:
fenomenalan, nenhičnn, vunredan.
Phenomenon, f'nom“*n*o, n. pojava;
čudnovata, vanredna pojava;
Phisl, fajl, n. bočica. —, v, t. me-
fnuti u bočicu, držati “ bočici.
Philander, flan’d®'. v. i. biti zolju.
bljen, ašikovati, tjebakati: =.
er, 3. udvorica, l;
hanthropie, — ical, tilPnthrSp"k,
‘kl, a. čovjekoljubiv. dobro:
ran.
Philanthropist. Plamtbr'pist. a. če |
ejskoljuhac, dobroteor.
Philanthropy, Plin'thr'p', n. čovjeko-
Ša.
PAP
ljubije.
Phitharmonic, filha'mon"*k,a musik.
ljubio,
Phithelleaic, filh*lent, & prijazan
Grci
Philhellcist, Athet*nist, Philhellene,
filbel'io, n. prijatelj Orka.
Phillipic, Clip", n fipika (Demo-
Monoei govwri pralo Piipa); že:
stoki, vatreni govor
Phibstine Piet, 8 flstajn, a, Fii-
‘star; ograničen, malouman
m. flis'taizm, n. flistar-
stvo; st
Philologer, ?/61*d2"", Philologist,
fsiči“*odiist, D. fi/olog, jezikoslovac.
| Philologic (al) Ai*tddt"e (*b) a. flo~
loški, jezikoslovan.
Philomathic, filmlth"k, a. nauko-
ljubiv
Philomel, fil*mel, n. slavi.
Philosopher, f188*1", n, filozof, mu-
drae; nataral —, prirodoslovac,
pićan
losophic (al), filtssfek Da.
(— ally, adv.) ,ilozovski, mudro-
alooni.
Philosophize, — ise. Mds""faje.
umovati razmišljati, mudrovati,
flozofirati.
Philosophy, fds", n. filosofija. mu-
drodlovlje; mudrost: ravnoduinost ;
nataral —, pri
Philtre, s ton
irodoslovl
libom.
BITE fi*bšt“mist, n. puštalac
Phlebotomize, — ise, f*b6t*maje, v.
t puštati krv.
Phieb otomy. ftbdt*m*, n. puštanje
Phlogr. fem, n. sluz; fegma, Medno-
krvnom, radvnoduinos!.
Phlegmatic, — ical. fitgmat*k, —
“kl, a. (— ally, adv.) slusow,
hladnokrvan, ravnodušan.
PHL 577 PHO
Phlegmen, eg’ ‘mon, n. općenita, pot-| Photography, [Bg'rf, n. fotografija,
kožna upala; saigona oteklina. fotografiranje.
foka plamenac (biljka).
jon
< Piron fa 8,
); datula (palma).
onetic, fnet*k, a. fonetičan; gla-
sovan; —, spelling, pisanje, kako
8, D, pl. glasostovlje,
m D. fonograf.
ie,
onology, (nči'*di*, n. glasoslovlje
Phosphate, fds‘fit, n.- fosfut — of
calcium, — of lime, kaleijeki fos/at.
Phosphide, fča'fid, n. fosfid; fosforni
Phosphorate, f6w'ftrat, v. t. epojiti
a fosforom.
Phosphoresce, fosfsres", v, i. avjetlu-
cati u imici.
fosftres’
Phosphorescence,
svjetlucanje u tmici.
Phosphorescent, fOstres*nt, a, što
s6 svjetluca u tmici.
Phosphoric, f'sf6r"k, a. fosforni; što
ima fosfora; ito se svjetluca; —
acid, fosforna kiselina.
Phosphorons, f¥s'Pr0e, a. fosforast;
što ima fosfora; — acid, fosforasta
kiselina.
Phosphorus, fos'I516s, n. fosfor,
Photo, 15't5, n. fo ja; tv sit
for one’s —, ve one’s —
tiken, dati se fotografirati.
Photogenic, fottdžen"*k, a. što nastaje
utjecajem svjetla; što pripada fo-
-+ drawing, fotografija,
Pisgah, forttgraf, n. fotografija,
lika, —, ¥. t, fotografirati.
Photographer, f"ičg'rt“, n. fotograf.
Fhotographic(al), fotgršf*k (11), a.
= (— ally, adv.) fotografski.
Photometer, ftom't, n. svjetlomjer,
sprava za 'mjerenje jakosti svijetla.
Phototype, f9't’tajp, n. svjetlotisak.
Phrase, raz, i, rečenica; frasa;
vax; način govora, stil; glazb
fraza. — v.'t. israsiti, označiti. —
book, sbirka fraza.
Phrascology, freona m. fraseol
gija; način | irašavanj
oroštiont Pola.
Phrenetic, fr*net*k, M afd mahnit.
fren’,
Trema. ne upala mo<
ždana; radilo, bjesnilo. pola
Phrenologic (al), frensišdt*k (*1), a.
fvenološki.
Phrenologist, frtnolćdžist, m. fre-
nolog.
Phrenology, fr'nol*dž", n, frenologija,
nauka o lubanji (o djelovanju po-
jedinih teats morga po spoljašjem
hi
mha bolen, mušica; bolesnik od
suhe dolenti, mušičavac.
Phthisical, tiz"k"l, a. sužičav, jektičav.
Phthisis, taj'ste, m. suha
Bolest, eušica, jektika.
Phylactery, Piškte, 0. hamajlija,
zapis, čini (što se nose uza se, da
štite od ala); molitveni remen isra-
dlićana. x
Phylloxera, fil"ksi"", 0, ilokeera,
tirana ud.
Physic, fx, ne Yekaretoo; lijek
ija; lijek za čišćenje; — 2, pl.
ia. —, v. t. davati ljekove;
iječi
phisical, fiz*k'l, a. (— ly, adv.)
Sait, tielevan; prirodan; fizikalan
— science, fizika.
Physician, fziš“n, n, liječnik; —
ordinary, tjelesni liješnik.
Physicist, fir*sist, o. fisičar
Poysiognomio KO tasgnčmok e),
a (— ally, adv) ki, — s,
a. pl mika, raspozna-
vanje značaja po crlama lica.
PAY
iogoomist, $utogo*mist, u. fizio-
gmom, licoslovac, koji se razumije u
ete lica.
Physiognomy, fiz*Sg’u't*, n. fiziono-
mija, lice, erte lica, israz lica;
sio pomnavanja dovjskove čudi
crta:
Philo eta ), desde, a.
ally,
padati Greda, n. fiziolog.
Physiology, fiz*čl%dž*, n. fiziologija,
nauk o životnom djelovanju organ-
skih tjelesa
Physique, fiz*k, n. ustroj tijela
Phytologist, fajtdl*džist, m. pozna-
valac biljaka, Bolani
Phytology. tajtoredss,
liljkama, botanike
pisnist, u glarovirač.
Piano, p'a'no ptan’d, adv. tihe
lako. —, Pianoforte, grani,
prančfi't(*), n. glasovir.
Piazza, p’dz’*. p'ac*, m. javni trg;
kolonada, stupoonik, hodnik sa stu-
povljem.
Pibroch, pi'brčk, n. ratna evirka u
gajde škotskih gorana,
Pica, pajkć, o. svraka; nenaravna
pohlepa za neobičnim jelom ; cicero
slova (vrsta slova za tiskanje).
Picaroon, pik*r0n', n. varalica, pu-
stolov; razbojnik, gusar.
pikćnin", m.
crnačko
pecuti; naborti
sobati; tražiti, kupiti, brat
čupati, perušati; glodati, ogloda:
polakoraditi; krasti; pokrasti; to
one's teeth, čačkati zube; to — a
quarrel, posvaditi se, zametnuti kav-
gu; to— acquaintance, upoznati se;
to — occasion, tražiti zgodu; ta —
one’s way, tražiti najagodnifi(uajtaet
d t.d.) put, ići oprezno; to — one's
pocket, njekoga pokrasti; to — a
518
_ pic
lock, oteoriti bravu otpiračen ili
krivim ključem; to — a wovlen
cloth, stipati, trgati čvorove iz
čohe; to give any one a bune to
— dati kome zaslužiti, zadati kome
posla; to — a hole in one's coat,
njekom prigovoriti, i manu na
kome; to — and ch is i
po volji; to — at, kudi mjera.
to — off, očupati, akupsti, olrgnu
otkinuti; to —- out, istrgnuti, isre-
sai, iskljuvali, odstraniti, oči:
izabrati, istaknuti, izmaći,
pieces, rasjedi rastrgati; to — w
dignuti, pokupiti, pobrati, zgrabi!
steći; to — up oneself, opor
se; to — up courage, ohrabriti
to — up straws, uzalud se tri
badava raditi; to — up
upoznati se sa.
— 0. čaklja, kljuna, trnokop: čač-
kalica; otpirač; izbor, najbolji
— a-back, — a-pack adv. na
with,
krkače; — ase, pijuk, kijun
— lock, otpirač, tatski ključ, re
bijač brava. tat, ija vuna; —
me — up, za jačanje živaca,
jaj rakije; — pocket, -- purse,
Qralibera, besouradica’” PU
Picked, pikt, a. izabran, odabran;
— men, po izbor ljud; (pik"d)
diljast, zašiljen.
Picker, pik", n. obirad, probirač;
štipač čvorova, sprava za a ipanja
čvorova iz čohe; šiljak; čaklja; (u
opće) diljasto oruđe; tat; — of
quarrels, svadljivac; —, bar, šarilo.
Pickerel, pik“rel, n, vrsta štuke.
Picket, pik“t, n. kolac; klin; mala
ijeljena, (prednja, mrtva)
ei t. koljem
Picking, pik*ng, n. isbiranje, isbor;
krađa; — a, pl. odbirak, izbirak;
nečisto; ukrađeno; dohodak.
PIC
Pickle, pik’l, m, salamura; što oso-
ljeno (meto it. d); što u octu,
kiseli krastavac; — s, pl. razno
povrće u octu; neprilika. —, w t.
salamuru, u ocat,
d cucumbers, ki-
— herring, slana
seli krastavci
haringa, lakrdijnš,
Picnic, pik'n*k, n. sajedniški izlet,
zajednička zabava a gosbom, za
koju svaki učemik nješlo doprinese,
art
party, izlet na selo.
Picri , pik'rk, 8. — acid, pikrinova
kiselina.
Pictorial, prktotvšl, a slikarski;
ukrašen slikama, ilustrovan
Picture, pik’é, n. slika; to take,
to draw one’s — njekoga naslikati;
to sit for one’s —, dati se slikati;
to draw a — of, nješto slikati,
opisati; — book, knjiga sa slikama;
ur filler gate:
esk, a. (> ly,
ad BE grlikovit, krasan. — ness, n
fost.
piše“ Didi, v. i. igrati se. baviti
se sitnicama; mokriti (o djeci);
kišiti.
Piddling, pidi'ng, a. majušan, ne-
znatan.
Pidgin — English, pidž*n — in’gl*s,
n. kinesko-engleski jezik (30 ga
Kineri govore u sanbraćaju a En-
glesima).
Pie, paj. n. pašteta, tjestenica, pita;
minced. —, pita sa isj-ckanim
mesom; to have a finger in the —
učestvovali. — man, paštetar.
Pie, pi Bai, D. svraka,
Piebald, paj'bild, a. žaren; — horse,
Šarac.
Piece, pis. n. komad; komadić, od-
lomak; dio; gluma, drama; djelo;
figura (u šaha); (— of money}
novac; top, puška; a —, (svaki
komad, oak) čovjek, na Poeni
svaki; of a —, iste vrate; — by
579
PIE
—, komad po komad; by the —
na komade; — of poetry, pjesmu;
— of advice, savjet; — of news,
novost; to break (dash) to — s,
razbiti. razlupati; to cut to — s,
jedi na komade, isko
; to ba (fall) to — 8, ras-
pasti se; to tako to — 8, rastaviti.
tdi. krpići, prikrpiti, skr
piti, dodati, nastaviti; privariti;
i to — up
prikrpiti, iskrpiti, pokriti, eaba-
duriti. — good, roba na komad,
ito se prodaje na komađe; — le:
cijel, iz jednog komada; — meal, na
komuđe, komad po komad; —
work, posao na komad, koji se
plaća po komadu.
Piecer, pi's", n. krpa, krpedšija,
Pied, pajd, a, daren, šarovit. — ness,
n. šarovitost.
Pier, pi", n. moreki gat, lučka brana,
muo, most (u luci); pristanište,
iskrealište; stub (od mosta i t. d.)
— glass, veliko ogledalo između
dva prozova; — table, stolid (sa
zrcalom).
Pierage. pi"df, n pritanišne pri-
stojbe.
Pierce, pits, v. t. i i, probušiti, pro-
vrtjeti; probosti; probiti; prodrijeti
(iu); progledati, proniknuti; potresti
duloko ganuti, dirnuti; tu, — a
cask, načeti Bačvu.
Piercer, pre u. dušilo; šilo, šiljak,
; žalac.
P a oštar, šlo pro-
Žestok; dirljiv. — nese, n.
oštrina.
Pietism, paj*tizm, n. pobošnjaštvo.
Pietist, paj°tist, . poboinjak,
Pietistic (al), pi tk (1), a. (—
ally, ady.) pobožnjački.
Piety, paj“t* n. pobožnost; ljubav,
štovanje.
m. prase; svinja; sucking |
odojak; — of iron, komad si-
mariti; — houše,
vered. blag, plašljio;
ae pucanje, strijeljanje u
Piggery. pig*r’, 0, svinjac; svinjar-
Pigg, gom, n. kablid, vedrica.
Pi ess &. svinjski.
Pigment, pig’m'at, n. boja; mastilo.
Bigmy, pgm", Peete
ration, pigotrštita. n. x ,
peba so, čin, kik X
tail, pig’tél, n. tin, kika; svi-
Sr dena Pr
Pike, pajk, n. koplje; rt, šiljak; trn;
priječi
ljeznim
diljest, ze
Pilester, Kr a, rossa
Pitcher» ie, m. korice od mača.
Pile Paik B. hrpa, gomila; gomila
drva; afaneral —, lomata; gal-
vanski stup; velika sgrada, skup
, m. kolac, droeni stup;
ork od strelica: naličje u moves.
— wt
5 stupovim.
engine, bijača, malj; — work, sa-
dijenje sivpora, gradnja ma etu-
povija ojenica:
Pile, pajl u. clas, dlaka, olakno;
dlačice, mašak na suknu, "šaršunu;
kosa; krzno: — worn, otreun, —
dlakavim.
pa
* | pesa ia a, klobučast
les, pajiz, m. pl čuljevi,
Pileus, pil™s, n. Hobuk u gljive.
Pilfer, piri“, v. t. ¢ i krasti. Pilfe-
re a tat, kradljivac. Pil-
ly. adv ) krade
m. Longer
sojenica.
Pill, pil, a pila; Ho gorko,
neugodno. — praviti pilule — bor,
kutija » pilulama.
Pillage, pil*di, n. pij plj
enh pada grate plimi —
t. pljačkati. oplijeniti, poherati.
pil*dž*r, n. pljacked.
(u stupu).
Pillared, pil*d. a. ma stupovima;
kao stup.
Pillion, pil™n, n. jastučić iza sedla;
žensko redlo.
Pillory, pil*r, u. stup rramoia, bore.
sramolište; ruglo. —, v, t
sramoti, ruglu.
Pillow, pil's, n. jastuk, usglavlje
wiry, pološti (Rao) ma basne:
PIL 581 PIN
poduprijeli. — case, — slip, na- — cushion, šivaći jaštučić; —
lake, pavlaka. feather, perce; — maker, iglar;
Pilose, paj‘los, a. dlakav, Pilosity, — money, iglarina, dar.
Pinafore, pin“fi, n. pregačica; opr-
let i n. dlakavost.
Pilot pais m. provodi ( (broda), Zi
lar. — w.
Pilat ve voditi, form. — boat, a.
‘provoditka lađica; — cloth, njeko
tamno modro sukno; — engine,
lokomotiva, što ide pred vlakom;
— jack provodička zastava; —
jacket, mornarski haljetak.
Pilotage, paj tds, n. krmljenje, kor-
nje, upravljanje
provodčika pristojba, pe-
ji
Pilous, paj'!
Pilole, piljul,
Pimenta, p'men't, Pimento, pimen't5,
D papar ia Jamajke.
Pimp. pimp, 0. svodnik, podeodnik.
i. podvoditi.
Pimpernel, pim'p“nel, n. bedrenik;
krika (biljka).
Pimple, ape, pi pl, m. bubuljica, čibuljica,
Pimple, pial, Pimply, pim'pi,
Pin, Ka Soden, debija dum
bata; klin, klinac, čuvli
kazaljka (na runčanoj wr):
kegla; tržnica. valjak čdreaniji
zera, malenkost; središte: volja;
to be in a merry —, biti dobre
volje; on ones — s, na nogama
Pdoot care &
tet ax, ni sere; a
glava od bačenke; I hi
needles in my leg, noga mi je utr-
muda. —, vt. pridjeti, pribosti
(bačenkom); pritorditi (klinom, ča-
vom it d.); pribiti; šćapiti, ne
opustiti; to — one’s faith upon on:
pouzdati se posve u koga; to
oneself npon any one, ilijepiti
sekomu ili za koga; to — a house,
ander the gronndsel, podzidati”
; to — down, pritvrditi, pri.
vezali, pribiti, obvezati; to — up,
sakopčati, uzgrnuti. — bor, iglenica;
g
Pinaster, ponas't*, n. primorski bor.
Pincers, pin’s*rz, n. pl. kliješta; šti-
pala (u raka i t. d.).
Pinch, pind, ping, v. ti i. štipati,
a
neprilika, nevolja. škripac; pritisak ;
malo, što se sa dva prala uzme;
ata —. in a —, u nevolji, u ne-
prilici. — belly, tordica, skupac.
Pinchbeck, pinšbek, jA tambak
smjesa od bakra ¢ tulije, —, a.
lašan, krivi.
Pinched, pinšt, a. stisnut; tanak;
duh, mršav; usak; malen, kržljav;
— for money, u novčanoj neprilici
Pincher, pin’é, pin'i*, n. dipaluc ;
mučitelj; tvrdica.
Pinehing, pin‘s*ng, n, štipanje. —,
koji ili što Hipa; — cold, ljuta
time.
Pine, pajn, n. bor; Lorik; borovina.
-— cone, boroca šešarka, češer; —
Borik; — kernel, pinjol:
— needle, borova éetina,
# — tree, bor,
|. i jadovati, pečaliti se,
se; ginuti, čeznuti (za, after,
for); to — away, ginuti od jada,
avimuti od šalosti.
Pineal, pin, a, češera«t: — gland,
život (u mozgu).
Pineapple, pajn'špl, n, ananas.
Pinery, paj'n'rt, n. borik; toplica za
gojenje ananasa.
Piney, “Palate obraao borjems
Piatela, pinBld. n. tor, obor.
Ping, ping, n. cika, zvizga- tanela.
PIN 3
Pinguid, pin'gw'd, a. (iu, pretio.
Pinion, pin'jn, n. (lijetno) pero;
krilo; gonjenik, malo subato kolo;
— s, lisice, zavezice. —, v. t. pod-
krila
vezati, zavezati
ruke ed, a. krilati vezan,
Pink, pink, n. karanji, karanflje,
garoful, klinčić; karanfilova, svi
jello rumena boja; crveni jahaći
kaput; frigalj (ribo); cvijet, vršak
nječesa ; the — of perfection, naj-
vile sawrienstvo; in the — of con-
dition. u najboljem stanju; the — .
of fashion, najnovija moda; the
very — of courtesy, uzor uljud-
nosli. —, &. rumen, ružičast, karan-
Jilove, meme boje. — colour, svi-
jetlo rumena boja; — eye, malo
žmiravo oko.
Pink, pink, v. t. bosti, bušiti, probu-
Ht; probosti, vaniti; rupicama
ukrasiti, izreckati.
Pinkiness,
ia.
pin'ktness, m. rumena
boj
Pinnace, pins, 0 "iadiea, oveća barka,
dajke
Pinnacle, pink), a. tornjić, krunitte;
vrh, vrhunac. —, v. t. okruniti
2 tornjićima.
i pin“t, pin’et, Pionated,
&. perast, pernat.
Pinner, pin’, p. onaj, koji pribode,
ritvrdi; dječji opriniak, pod-
rade iglar ; ženska kapa s kri-
lima,
Pint, pajnt, n. pinta (mjera od 047
litre). .
Pintado, p*nté’do, n. biserka, morska
1, pin'tč), n. vrsta patke
intle, pin'tl, n. kin, zavoran
zdeni klin; topovska svornica; s0-
žica vesla.
Piny, pajnt,
borov.
a. obrastan honjeni;
8:
2 PIV
Pioneer, pajćni", n. pionir; opkop-
siki 'krčilac prioni vtnik. —, ve
i. krčiti (
Piste, ‘pajts ‘ PE ly, adv.) podo-
fan; nježan, blag.
Pip, pip, 0. pijuk, .njeka ptičja bo-
lest; košćica, zrno (u voću). —, v.
i. pijukati
Pipe, pajp,
ral
svirala, sviralica; ru-
oaten, pastirska svirala;
iple, podije cijeo; (wine
ula; velika ba-
svišdati (ariju); sviždukom
mabdjeti chevina, | ins
cijevi voditi. —, ti, pi-
Hati, fijukati; hi peer i —_
bowl,” lula; — clay, pela glina
(čime čemo vojnici svoje remenje
le), vojnička služba, uso
to — clay, glinom bijelići,
čistiti; — fish, morsko dilo, igla;
— layer. polagas | cijevih (vodenih,
plinskih), laying. po-
laganje cijevi, iaranje osnova,
spletke, varanje kod izbora;
light, pripaljač (aa lulu); — line,
podzemne cijevi (sa petroloj);
roll, iskaz drž. Blagajne o državnim
hotcima; — stem (stick), kamiš,
Piper, paj‘p™, m. svirač, svirac; to
ih: kove.
ji
Pipkin, pi
Pippin, pip“n. m. vrsta jabuka; —
face, okruglo, rumeno lice, kao
jabuka.
Piquancy, pi'kšns*, n. oštrina, jetkost,
reskoda; draž, dražemost; zajed-
ljivost.
Piquant, pi'k’nt' pik*nt, a. (— ly;
adv) pikantan; oštar, rezak, ljut,
žestok, jedak; zajedijiv; dražestan,
iv, duhovit.
izma, gnjev, razdva-
onoar, poštenje, čuv-
—, vet ii, vrijeđati,
PIQ
drašiti, drškati; poticati, i;
to — oneself on (upon), ponositi
se, hvaliti se; to be — ed (pikt)
Biti kivan, pismen na Ho, .
Piquet, ptket’, n. piket (igra).
Piracy, pajst, n. gusarina, gusa~
renje; hajduštvo; književna krađa.
Pirate, paj’r’t, "n Led gusarska
lađa; tat (književni bit
gusanti; porobitis porasti.
Piratic, — ical, pajršt"k,
(> ally, adv.) gusarski; razboj-
niški; — printer, tiskar tuđih
knjiga.
Pin, pom. D. cijev, mosur (za pređu).
Pirogue, p*rdg’, D. piroga, divljački
čamac.
Pirouette, piruet', n. cijeli okret ili
poluokret (u pleru ili u jahanju).
Piscary, pisičić, N. pravo ribolova.
Piscatofial, piskto'rti, — Piseatory,
pis kt, a. ribarski, riblji
Pisces, pista, n, pl. ribe.
Pisciculture, pis'kolč“, n. gojenje
ibnjak.
se
Pish, miki int. pul s, vi. it. do“
viknuti (komu) pu.
Pismire, pismaj', n. mrav.
Piss, pis, v. t. pilati, pustiti
vodu. —, n. mokraća.
Pistachio, p*sta’sto. ptsté’so, 1. (—
put) klokoč, pittad; -- tree, klo-
kotika.
Pistil, pis'til, n. pestić (u cvijetu).
Pistol, pis’, n. pištolj, kubura, aa-
mokret. . , v. t. opaliti pištolj na
koga, ubiti iz pištolja. — bag —
ase, kubure; — barrel, pištoljska
cijev; — shot, hitac iz pištolja.
‘Pistolet, pis't%et, n. mali pištolj.
Piston, pisin, m. čep, stapalo (u
atroju). — rod, vuvanj; — stroke,
stapaj.
Pit, pit, n. jama; rupa u zemlji;
spilja, pećina; jarak; majdan,
okno, #90; grob; hrapa, mrasa,
"583
PIT
jamica od boginja; bojište, hrva-
litte; bezdau, ponor; pakao; parter
u kazalištu; arm —, pazuho: —
— of the stomach, /ažičica ; to be
at the — s brink, biti » jednom
nogom u grobu, biti kraj bezdna.
—, ¥. t. kopati jame, jamice, pra-
rupe; melnuti u jamu, uloviti
pustiti pse, pijevce i t.
čla te bore, nauckali; — ted by
smallpox, mratav, Jorav, kozičav.
— coal,’ kameni ugljen; — fall,
(kurjačka) jama, klopka, kljus
— hole, mrasa. Arapa, jamica ; —
man, rudar; radnik u rudniku; —
saw, velika pila, .
Pitapat, Pit-a-pat, pitpat, adv. tik,
, kljuc; his heart went, —, srca
mu je jako kucalo, tupalo. —, m.
kuckanje; tapkanje.
Pitch, pič, n. Tork, orkunac, vršak;
visina ; stupanj, stepen ; visina glasa,
airmen, urlazak, uspon;
hitac; — and toss, glava
ismo (igra); to play — with
a. th. bit lakoumau, nemaran u
čemu; to fly a high —, leti
koj to the highest —, do kraj
nosti; at the of one’s soice,
iza glasa, u glas, čim jačim glasom.
Pitch, pič, v. t. zabosti, zabiti, po-
diti u (kao kolac u zemlju i 1, d);
pritvrditi; razapeti (šator, šatorje);
uwrsati (vojsku sa Boj), poređati
(Fete u bojni red); & — ed battle,
pravilnu bitka; zametnuli namje-
stiti (mreže); uderiti (grule); odre-
diti; bacit
borili se; pasti, oboriti se, strmo-
glaviti se; posrćuti (o brodu); (ou,
upon) odlučiti se, nakaniti se (na);
— upon one’s head, pasti na glavu,
prekobaciti se; to go a — ing, pre-
kobacivati se; to — into, navaliti,
udariti na; — up! dobaci! to —
— upon a day, odrediti dan.
Pitch. pič, n. smola, paklina
1. amoliti, zasmoliti, pakli
black, crn kao ugh}
gagat; — dark, vrlo taman, imast;
PIT
— fi, omorka; 01. borovo
ulje; wheels, zabata kora, što
zahvataju jedno m drugo.
Pitched, pitt. a pravilan (o bojuj;
nut, kos, strm; zasmoljen.
Pitchfork. petite. n. vile, rogulje
Pitchy. p 1; emolast ;
taman.
Pitooee, pots, (= Ipod tećom
jadas jedan; mbog; ia
ness.
saialjenie.
Pith. pith.
jakort: coinost.
Pithiness, wtb’nes. u.
jedrom; pskost. enaga.
i bez writ; slab,
jezgrovitost
sdohav. — 164s, no slabost. mlo-
havost.
Pitby, pith“, a aly.
arti, jezgran, jezgrovu, jedar; jak,
itiable, pit*bl, a (— bly, adv.)
jedan, kukavan, nesoljan,
ljenja. — ness, ku-
ka wnost; bijeda.
Pitiful, pital, s. (— ly, adv.) mi-
losrdan, milostiv, šalostiv; kukavan,
bijedan; nesnalan. presiran,
ku-
ness, u. milosrđe, sašaljivanj
kavnost
pit*les, a. (— ly, ady.) ne-
> ness,
Pittance, pit'ns, n. obrok, porcija
Gramortanskey; dar (u hrani), izdr-
žavanje; slaba hrana; malo, zalogaj.
Pitted, pit'*d, a mrasav.
Pituitary, p“tjat%r*, a. sluzav; slu-
zan; — membrane, noena sluznica.
P.tuite, pitjuajt, n. sluz.
Pity, pit’? n. milosrđe, sažaljenje,
smilovanje; to have (take) —, sa-
Žaliti se, amilovati se; st is a thou-
sand pities. velika (vječna) šteta;
isa — for him, šeta ga je;
what a —, koja šteta! for s
sake! sa Hoga! —, v, t é i. saža-
Yivat, smilovati se.
Pivot, piv“t, n, čep (u vrata it. di),
atošer; pelica, atežaica (nu čemu
_
ari, srž, wrčika ; jezgru; |
4
PI“
nevoljnost, ku- *
stoje s oke čeva se ohrću erate
krionik “koji je ma krum čete».
obr‘ate se, okretati se oko slo
žera.
Puss, pik’s', n. vila
Plaćible, plako, ple tbl. « (— bly,
adv) pomirlue. — ness, PI
ity. plak:bil"
Placard, plakd.
t plakatima ovanti:
prilijepits /oglas\ «
Place, plčs. m myeste ; prostor; grad;
prebivalište. koravište: trrđava, org;
jasno pribiti,
položaj, služba ; stale: cast; — ot
refuge, mtočište: in the first —,
prvo, naiprije; vut of —, ivan
službe, bez sluibe, na zlu mjestu; in
—, namješten, u službi. nu pravom
mjestu, u redu: in of. mjesto:
in the nest —. za tm. dalje; in
some —, negdje; in another —,
je; of this —, odavle, ovda-
odanle, tamošnji;
of doubting, se
to take —, do-
goditi se. ispuniti se; to take the
—_ - of, | zauseiš čije mjesto, stupiti na
činovnik; — name, mjesno
v. t. metnuli, staviti,
upisati wabijesitt pripiad
cijeniti; to — confidence iv, pox
adati se u; to — in order, rodi
te — in office,
behind, zapostaviti,
— out, oskrbiti, presaditi (biljke),
ulošiti.
Placet, plé's*t. n. odobrenje, dozvola,
Placid, plas’
miran, spokojan. tih. — ness, Ph
ci ty, pl’sidt*, u Blagost, mir,
i ite, pladterajz, v. t.
| prepisati, krasti iz tuđih djela.
PLA
Plagiarism, ple'di“rizm, n. književna
krađa, plagijat.
Plagiarist, pl'di“rist, Plagiary,
dtr, n. prepisivač ix tuđih djela,
Imjiševni tat, plagijator.
Plague Pleg. a pomor, poles, oso
muka, bijeda
— vt okušiti, Jarasiti; bash
sore, — spot, kužna micina; —
token, sramota, ljaga.
Plaguey, plčg*, a. krali ily, ale)
Kušan; okužen; otrovan; don
proklet.
pilice, plče, n. fist (riba).
Piaid, pled, vlad, n. plašt, ogrtač,
pokrivač. |; &. koji ima plašt;
zaogrnnt.
Plaiding, plid"og, n. vrsta vunene
tkanine (za ogrtače).
Plain, pičn, a. (— ly, —, adv.) ra-
van; , plomat, prav; Prost,
jednostavan, "jedne X, ta;
obićan; nelijep, ružan; maravan;
čist, gol; otvoren, iskreni; pošten;
jasan, ofit; , adv. otvoreno, očito;
— cook, obična kuharica (za obična
jela); in — terms, otvoreno, bez
okolišanja ; to make —, razjasniti,
objamniti. —, n. ravnina, ravnica,
ravan, poljana; bojište. —, v. t.
ravnili. — boiled, oburen; — dea-
ler, poštenjak; — dealing, a. po-
ten, iskven, otvoren, m. poštenje,
iskrenoet; — hearted, iskren, po-
šten ; — looking, ružen; — song,
cri ), jednostavno je
pjevanje; — speaking, otvorenost,
do 4; — spoken, otvoren, ie
kren, pošten; — work, šivenje bi-
jeloga rublja.
Plainness, pléns, n. ravnina; jedno-
stavnost; obitnost, ružnost; iskre-
nost, otvorenost; jasnoća.
Plaint, plčnt, n. tužba.
Plaintiff, plao’t*f, n. tužitelj, tužilac.
Plaintive, plin pleat, a 2 iy, ady,)
tušan, žalovit, jadikov, plačan. —
ness, n. jadno, žalosno stanje.
Plait plét, n. bora, nabor; pletenica,
smišljati, snovati, nakanići.
Planching, pišo'š*ng, a. “podanje, pa-
Plane” piso, a, ravan. —, n. ravnina,
, površina; blanja, strug,
avlak, —, v. t, ravniti. poravniki,
isgladiti ; blanjati, strugati. — iron,
sirušno željezo karta po
Merkatorovoj projekciji (sa jedna-
kim stupnjevima); — sailing, bro-
darenje po karti sa jednakim stu-
pnjevima, laka zadaća ili stvar.
Plane, plén, n. (— tree) platana.
Planer, plan", u ronilac; strugač;
Planet, plant, n. planeta ophodnica.
— stricken (struck), oštećen; uzet,
Planetarium, plšn'tčrm, n. plane-
tarij.
Planetary, plin*t'rt, a. planetski,
Planimetric (al), plša*met'rk (41), a.
planimetriči
Planimetry, pnim*tr’, n. planime-
trija, ngerstvo ravnine.
Planing, plč'n'og, struganje; ravnja-
ne —_ bench, oo — ma-
e, atrugalo, strugaći stroj.
park plšo"š, v. t. izravniti; gla-
the reget tančati, raspljoititi;
ati.
gladit ieglak
Plani ber krme m. gladilac; la-
pitiless bala u
nisphere, plan“afi!, n. pluniglod,
Plank, plink, n. daska, trenica, pode
nica, štica, talpa ; načelo (političko).
—, ¥. t. daskama oblošiti ; oplatići;
popoditi; popeliti (brod); to —
down, položiti (novac).
Planking, pldo’k'ng, n. oplata ; daske.
Planner, plin, n, movač, graditelj
planova, osnova.
Plant, plant,
prisad,
PiT
— fir, omorika; — oil, borovo
ulje; — wheels, zubata kola, što
zahvataju jedno u drugo.
Pitched, pitt. a. pravilan (0 boju);
nut, kos, strmu; zamoljen.
Pitchfork, pičfi'k, n. vile, rogulje.
Pitchy, pć“, a smolav; smolast;
taman.
Piteous. pit'“s, a. (— ly, adv.) tužan,
jadau, nevoljan, bijedan; ubog; ša-
lostiv. — ness. u nevoljnost, ku-
kavnost; sašaljenje.
Pith. pith, , ai, arčika ; jezgru;
jakost: važnost
Pithiness, pith’*nes. m. jesgrovitost;
jedrost; jukoat, euaga.
Pithtess. pith‘ a. bez srči; slab,
mlokav. — ness, n alubost, mdo-
havost.
Pithy. pith, 2.
erči, jeagran, jesgrot
viene eet a
jadan, kukavan, uevoljan, bijedan,
vrijedan sažuljenja. — ness, ku-
kavnost; bije
Pitiful, pit*fal, a. ly, adv.) mi-
losrdan, milostio, šalostiv; kukava:
bijedan; nesnatan, presiran,
ness, n. milosrđe, sašalj
kavnost
Pitiless, pit“les, a. (— ly,
milo: in, nemilostiv.
nem
Pittance, pit’ns, n. obrok, porcija
(samostanska); dar (u hrani), isdr-
slaba hrana; malo, zalogaj.
Pitted, pi
ved. & mrasav.
Pituitary, p‘tjat'r, a. sluzav; slu-
san; — membrane. nosna sluznica.
Pituite, pitjusjt, n. sluz.
Pity, pit’ m milosrđe,
tind pities. velika (vječna) šteta;
itis a — for him, dela ga
what a —, koja šteta! for
sake! za Hoga! —, v. t i i. sada
ljivati, amilovati se.
Pivot, piv“t, 0, čep (u vrata it. dj,
astozer; pelica, stežaica (nu čemu
54
PI“
aloje i oko česa se obrcu vrata);
krionik (koji je ma krilu čete). —,
ri. obrtati se, okretati se oko sto-
xy, pi
Plive pla Na Piekebl. a (— bly,
ness, Placabi-
n. pomirljivost.
puža plikd, plka'd’, u. plakat,
jieplien na zidu). — w.
javno pribit
oglas pr
t. plakatima oglasiti;
prilijepiti (oglas)
| Pe plčs.n mjest
položaj, služba ; stalež: či
| refuge, utočište: in the first —,
Broo, maiprije: out of —, izvan
. bez službe, na zlu mjestu; in
—, namješten, u službi, nu pravom
mjestu, uvedu; in of. mjesto;
in the next za tim, dalje; in
sume —, negdje; iv another —,
drugdje; of this —, odavle, ovda-
dnji; of that —, odanle, tamošnji;
there is no — of doubting, ne
goditi ae, ispunili se; to take the
of, zauzeti čije mjest.
je mjesto; to have
utora, bivati, biti; to give —, po-
maknuti se, uzmaći, popustiti. —
hunter, krukoborac; — mao, (javni)
činovnik; — name, mjesno ime. —,
v. t. metnuli, staviti, postaviti; na -
mjeniti, naći komu službu; emje-
stići; ulošiti; poredati (po časti i 1.
cijeniti; pou-
adati se u; to — in order, urediti
te — in office, namjestiti; to
behind, zapostaviti, zanemariti; to
it, oskrbiti, presaditi (biljke),
Placet, ple'stt, n. odobrenje, dozvola,
Placid, plis*d. a (> ly. adv) blag.
miran, spokojan. tih. — ness, Ph
cidity, pl’vid"t*, no Blagost, mir,
tišina.
Plagiarise, — ite, ple‘dé*rajz, v. t.
di. prepisati, krasti iz tuđih djela.
PLA 58
Plagiarism, pig dtrism, n. književna
rađa, plagijat.
st, plodžerist, Plagiacy, ple-
. prepisivač ix tuđih djela,
jiševni tat, plagijator.
Plagne plég. n. pomor, pošast, kuga;
muka, bijeda ; on it! do vraga!
t. okužili, zaraziti; mučiti.
spot, ben micina; —
token, sramota, /;
Plaguey, ple’g’, a. ara ily, adv.)
Peden euten; otrovan; dosadan;
roklet.
ne rise a be (riba).
Piaid, ple m. plašt, ogrtač,
ri " Bed, a koji ima plašt;
a, pladtog, u.
tkanine (za ogrtače).
Plain, pičn, a. (— ly, —, adv.) ra-
van; gladak, plosnat, provj pra Bros,
jednostavan, "jedne boje, bez
obićan; nelijep, ružan; naravan;
čist, gol; otvoren, šakreri; pošte:
jasan, očit; >, adv, otvoreno, očito;
— cook, obična kuharica (2a obična
jela); in — terms, otvoreno, bez
okolilanja; to make —, razjasniti,
objasni. oi tmina, ravnica,
vrata vunene
m, poljana; Bojište. —, v. t.
ravni, — boiled, med — dea-
Jer, poštenjak; — dealing, a. po-
dten, iskren, otvoren, n. poštenje,
iskrenost; — hearted, iskren, po-
šien; — looking, ružen; — song,
crkveno, jednostavno ji
pjevanje; — speaking, otvorenost,
takrenost; — spoken, otvoren, is-
kren, pošten; — work, šivenje bi-
jeloga rublja,
Plainness, plén’*s, D. ravnina; jedno-
alavnost; običnost, ružnost; iskre-
nost, otvorenost; jasnoća.
Plaint, plčnt, n. tužba.
Plaintiff, plav'tf, n. tužitelj, tužilac,
Plaintive, plča't*e, a. (— ly, adv,)
tužan, žalovit, jadikov, plačan. —
ness, n. jadno, šalomo stanje.
Plait pičt, n, bora, nabor; pletenica,
9 PLA
splet. —, v. t. nabrati, nabirati;
plesti, splesti.
Piaiter, plat, n. ; pletar,
pletarica.
Plan, plin, n nacrt, plan, omova,
to form a —, naumići, smisliti.
v. t. načiniti osnoou,
smišljati, enovati,
Planching pišo'štng, D. podenje, pa-
Plane, pio, a, rasan. —, m. ravnina,
nabirai
nacrtati;
, površina; blanja, strug,
Yet oravniti. poravnits
igle dlanjati, strugati. — iron,
stružno željezo; — chart, karta po
Merkatorovoj projekciji (sa jedna-
kim stupnjevima); — sailing, bro-
dorenje po karti sa jednakim stu-
*_ pnjevima, laku zadaća ili stvar.
Plane, plén, n. (— tree) platana.
Planer, ple'n™, no ronilac; atrugač;
nja.
Planet, plin“t, n. planeta ophodnica,
— stricken (struck), oštećen; uset.
Planetarium, plinte'r’m, n. plane-
tarij.
Planetary, plin*t'rt, a. planetski,
Planimetric (al), plin*met’rk (či), a.
planimetrički.
Planimetry, pišnim"tr, n. planime-
trija, mjerstvo ravnine.
Planing, plč'n*ng, struganje; ravnje-
nje — bench, stružnicu,
chine, strugalo, strugaći s
Planish, plans, v. ris see gla-
iko istrugati; tančati, raspljoštiti ;
gladiti, izgladiti, isglačati.
Planisher, plan“, n. gladilac; la-
itilae; šikalo.
Planisphere, plan"afi, n. planiglob.
Plank, plšnk, n. daska, trenica,
nica, štica, talpa ; načelo mice os
—, vet. daskama oblošili ; oplatiti;
popoditi; popeliti (brod); to —
down, položiti (novac).
Planking, plin’k'ng, n. oplata ; daske.
Planner, pare 1, snovač, graditelj
planova, oi
Plant, pitat, a. m. biljka; sadenica,
pritad, ; radni di promo“
PAP
Pharach, fa"5, n. faraon, naslov
kralja egipatskog. Pharaonic, fir’-
dn'tk, a. faraonshi.
Pharisaic, —_ ical, fra“
a. (— ally. ad
mjera — ves:
fae*sčizm, n. farisejetvo ;
Ticemjorje.
Pharisee, farsi, n
ical), fatm*sja’tk.
ljekarnički, — 8, 0.
vl. farmacentika, ljekornidtoo.
Pharmacentist, fa'm*sjo't'st, Pharma-
cist, ta"m%ast. n ljekarnik.
Pharmacology, fa'mšk&r*di', n. far-
makologija. nunk-o lijekovima.
Pharmacy. farm's, n /jekarniftvo ;
ljekarna
Pharos, fé'r's,
morski),
Pharyngeal, fPrin'd2*), a ždrijani.
Pharynx, fir*nke, n. idrijelo.
Phase, féz, Phasia, fi
(mjesečno) prom)
prasl fer), n. grak pamdj.
Pheasant, fez*nt, n. gujeteo; golden
(painted) —, pencilled
(silver) —,
Pheasantry, front, n. gnjetelnjak.
Phenix, Phoenix, ks, u. feniz
(bajoslovna ptica).
Phenol. f'nol, n. Londona il fenitna
kiselina.
Phenomenal, fndm“n*l. a, pojavni:
fenomenalan, neohitan, vanredan.
Phenomenon, fadm’a’a, n. pojava;
čudnovata. vanredna pojava; čudo.
Phial, faj*l, n. bočica, —, v, t. me-
tauti u bočicu, držati u bečici.
Philander, flan‘ iti solju.
bljen, ašikovati, ljubakati
er, n. udvorica, lj
Phuaothropic, — icul, fil’athrdp*k,
“kl, a. čovjekoljubio. dobro-
tvoran.
farizej; lien
m. anjetionik (po-
Philanthropist. fan’thr'pist, m. čo- |
dobrotvor.
Phi
54.
ljubac,
lanthropy, Plin'thr'p", n. čovjeko-
PAP
ljubije.
Philharmonic, Mha'mčn*k, a muzik.
ljubio,
gle
Pbilhellevic, liven, a prijazan
3
Philhellenist, Ailhel“nist, Philhellene,
filhel'io, n. prijatelj Gri
Philipic, Mp, n "flipike (Demo-
onovi govori probe Piipa)i že-
stoki, vatreni govor
ine, fhat*n, a, fl*stajn, n, Fili-
istar; ograničen, malouman
"ka. *
nism. Plis't*nizm, n. filistar-
tHemogrudost
Philologer PI6l*d2", Philologist,
fldI*odzist, D. filolog, jezikoslovac.
Pbilologic (al) Aide (I) a. fo-
loški, jezikoslovan.
Philomathic, fil’m&th*k, a. nauko-
ljubiv
| Philomel, firme, n. slavyj.
Philosopher, fds", n. filozof. mu-
racy , mataral —, priredodiovac,
fiziča!
Piiioophie (a), fisčfsk CD a.
(— ally, adv.) jilozovski, mudro-
slooni.
Philosopbize. —
umovati — razm
florefiratt,
Philosophy, 10%? n. filosofija. mu-
droslovlje; mudrost: ravnoduinos ;
natural —. prirodoslovlje, fizika,
Philtre, ft n. ljubavne no
a pomiješati, očarati
Phlebotomise, — ise, fitbOt*majz. v.
mid tomy. Aboe'm', n, puštanje
piiogn. Bem, B. sur; ema, Madno+
Kronos, radvnoduknos
Phiegmatic, — ical. imat“; -
"kl, a. (— ally, adv.) olusew
hladnokrvan, ravnodušan.
577
PHL PHO
Phlegmon, fleg’mon, n. općenita, pot- | Photography. f&g'rf, 0. fotografija,
kožna upala; zašgana oteklina. fotografiranje.
Phloy, dks, n foke, plamenac (Biljka).
Phoca, fo'k®, a. tulj
Phocine, f0'sin, 2. tlja:
Phoenix, fi'n*ks, n. fen
); datula (palma).
jonetic, fnet’*k, a. fonetitan; gla-
ki, tuljanov.
(bajostouna
sovan; elling, pisanje, kako
#8 govori. 8, m, pl. glasoslovlje,
nauk o glasovima.
Phonic, fon"k, a. glatovan. — 8, n.
pl. nauk o glasovima.
Phonogram, fo'nšgrim, n. oznaka
glasa; fonogram, zabilješka fono-
ki .
pion af, fon"
Phonology, (ndl*ai
. fonograf.
‘a glasantovlje
Phosphate, fos'fšt, u.-fosfut — of |
calcium, — of lime. kalcijski fos/at.
Phosphide, fd. ny foots fojomni
Phospborate, fos'f*rat, v. t. spojili
D fosforom.
Phosphoresce, fosf*res’, v, i, svjetlu
cati u tmici,
Phosphorescence, — fosf%res'""ns, n.
avjetlucanja w tmict,
Phosphorescent, fosi*res*nt, a, do
20 svjetluca w tmici.
Phosphoric, fafork, a. fosforni; što
ina, fosfora; što se svjetluca; —
kleelina.
a .
panera fos'fr0s, a. fosforast;
što ima fosfora; — acid, fosforasta
kiselina.
Phosphorus, 1081508, n. fosfor.
Photo, forts, n. afija; to sit
for one’s —, to have one’s —
tiken, dati se fotografirati.
Photogenic, fot*dien*k, a. što nastaje
utje: svjela; Ho pripada fo-
togrofiji; + drawing, fotografija,
sejetlopls.
Photograph, fort*grif, n. fotografija,
slika. —, v. +, fotografirati.
Photographer, ftčg'rf“, n. daosrah
Photographic(al), fotgršfsk (*),
ey: nde) fotageafts, ©
Photometer, ftdmt*, n. svjellomjer,
aprava za mjerenje jakosti svijetla.
Phototype, fo't* Ps m svjetlotisak.
Phrase, frčz, ni. reči i fraza; is-
vas; način govora, ont glazbena
fraza. — v. t. izraziti, označiti. —
book, sbirka fraza.
Phraseology, fršeditat", D. frazeolo:
gija;. osobiti: način izražavanja;
osobitost stila.
Phrenetic, frtnet*k, a. lud, mahnit.
ošitni
frtnajva, n. "opala mio
dona; ludilo, Bjermilo.
Phrenologic (al), feentičdt"*k ('l), a.
renološki.
Phrenologist,
Phrensiogy, fetnd!'*dt, n, frenologija,
maska 6 lubanji (0 djeloeanju por
frtnolsdžist, m. fre-
taj’e’s, n. uha
4 ica, jektika,
Phylactery, i Maker, u. kamajlija,
zapis, čini (šlo se nose uza se, da
štite od sla); molitveni remen izra-
elićana.
Phylloxera, fil5ksi",
a, fiokeera,
trang ud.
lijek,
3 lijek ;— 8, pl
feika. —, v. t. davati ljekove;
liječiti.
Physical, fiz*k'l, a. (— ly, adv.)
Jizičan, (jeleran; prirodan; fizikalan ;
ience, fizika.
cian, f2i8"'n, n. ;—in
ordinary, tjelemi bježi
Physicist, Bz*sist, n.
Physiogoomie ih aerenimes aftgabark e),
kb u ally, —s
aah cane.
oanja nade (po erlama lica,
PAY
Physiognomist, frog’ Pmist, u. fizio-
gnom, licoslovac, koji se razumije u
‘ete lica.
Physiognomy, fatčgru"
mija, lice, crte lica,
vještina posnavanja čovjakove dudi
njegovim crlama lica.
pijsiologic(ai). fark, a(—
adv.) fiziol
Physiologist, Sealed ist, 0. fiziolog.
Physiology, fi'čl*dž*, m. fiziologija,
nauk o životnom djelovanju organ-
skih tjelesa
Physique, fiz*k, n. ustroj tijela
Phytologist, fajtaldtist, D. pozna-
valac biljaka, Botaničar.
Phytology. tajtaledes, a.
biljkama, botanika.
Pia mater, poj* met", n. mrešasta
moidana opua; moak
Pianist, pinist, n glasovirač
Piano, p*a’no p'in'0, adv. tiho, po-
lako. —, Pianoforte, p*an*fArt’,
pran°fa't(*), n. glasovir.
Piazza, p*dz’®, p*ac’, n. javni trg;
kolonada, stupovnik, hodnik sa atu-
nauk o
Pibroch, pibršk, n. ratna svirka u
gajde škotskih goranu.
Pica, paj'k®, 0. svraka; nenaravna
pohlepa sa neobičnim jelom ; cicero
slova (vrsta slova za tiskanje),
Picaroon, pikčran', n. varalica, pu-
stolov; razbojnik, gusar.
Piccaninny, pikšnin", 0.
dijete.
Pick, pik, v. t. di, kljuvati, kljucali;
udarati čim oštrim; bosti; bocke
pecuti; mabosti; catkati; čistiti;
sobati; tražiti, kupiti, brati ; izbirati;
čupati, peružati; glodati, ogloda!
polakoraditi; krasti; pokrasti; to —
one's teeth, čačkali zube; to — a
quarrel, posvaditi se, zametnuti kav-
gu; to — acquaintance, upoznati se;
to — occasion, tražiti zgodu
one’s way, tražiti najagodniji najčišći
4 t.d.) put, ići oprezno; to — on
pocket, njekoga pokrasti; to — a
crnačko
_ PIC
lock, otvoriti bravu olpiragem ili
ključem; to — a wovlen
i, o drgati čvorove iz
čohe; to give any one a bone to
- fat kome zaslužiti, zadati kome
prigovoriti, naći manu na
; to — and choose, isbirati
to — at, kudi
H out, istrgnuti, i
soui, čakljuvati, odstraniti, očistiti,
izahrati, istaknuti, ismaći; to — to
pieces, ranjeći rastrgati; to — up,
dignuti, pokupiti, pobrati, zgrabiti;
steći; to — up oneself, oporaviti
ae; to — up courage, ohrabrit
to — up straws, uzalud se trud
badava vaditi; to — up with,
upoznati ee sa.
— m. čaklja, kljuna, truokop:
kolica; otpirač; izbor,
— aback, — a-pack ad
kokačeć —" ase, ajuk,
— lock, otpirač, tal
bijač brava, tat, najam
ijek sa jačanje Honca,
ije; — pocket, -- purse,
Lakes kerokradica.
Picked, pikt, a. izabran, odabran;
— meu, po izbor ljud; (pik'*d)
diljast, zašiljen.
Picker, pik’, n. obiraš, probirač;
šiipač čvorova, sprava sa štipanje
čvorova iz čohe; šiljak; čaklja; (u
opće) čiljasto oruđe; tat; — of
quarrels, svadljivac; — bar, šarilo. -
Pickerel, pik*rel, n, vrsta štuke.
Picket, pik“t, n. kolac; klin; mala
četa odijeljena, (prednja, mrtva)
utroša; pika igra: —, vt. kojem
utvrđii rH léiti, okoléiti ;
privezati za kolac; setae kao
stražu,
Picking, ping, | LB. izbiranje, izbor,
krađa; — 8, pl. odbirak, “sbivaky
nečisto; ukrađeno; dohodak.
PIC
Pickle, pik’l, n. salamura; što oso-
da); Ho u octu,
—'s, pl. razno
povrće u octu; neprilika. —, ¥ t.
liti, metnuti u solamuru, u ocat,
mari ‘ivati; — d cucumbers, ki-
rastavei — herring, slana
2 inga, lakrdi
ijaš.
Picnic, pik'n*k, n. zajednički islet,
zajednička zabava + gozbom, za
koju svaki udemik nješto doprinese.
— party, izlet na selo.
Picri ‘rk, 8. — acid, pikrinova
piktsrrl, a, slikarski;
ukrašen slikama, iluatrovan
Picture pike", m. slika; to take,
to draw one’s — njekoga naslikati;
to sit for one’s —, dati ee slikati;
to draw a — of, nješto slikati,
opisati; — book, knjiga sa slikama;
fiame, okvir: — gallery, gale-
slika; — like, kao slika. —,
v. t. slikati, naslikati; opisivati,
prikazivati; predstaviti (sebi
Picturesque, | pik’éresk, a. (— ly,
) slikovit, krasan, — ness, 2.
slikovitost.
Piddle, pid'l, v.
se sitnicama;
kišiti.
Piddling, pid'l*ng, 8. majušan, ne-
Pidgin = — English, pidž*n — in'gltš,
m. kinesko-engleski jezik (ito ga
Kineri govore u saobraćaju a En-
Pie, paj. n. pašteta, ljestenica, pila;
ruined o pila sa isjuckanim
mesom; to have a finger in the —
senna — man, paštetar.
Pie, pi . svraka,
Piebal Id, a. čaren; — horse,
vi. igrati se. baviti
mokriti (o djeci);
i)
komad, (svaki) čovjek, na čovjeka,
svaki; of a —, iste vrste; — by
579
PIE
—, komad po kamad; by the —
na komade; — of poetry, pjesmu;
— of advice, savjet; — of news,
novost; to break (dash) to — s,
razbiti. razlupati; to cut to — »,
razresati, isjeći na komade, isko-
mađati; to go (fall) to — 8, ras-
pasti se; to tako to — 8, rastaviti,
dopuniti, produljiti, protegnuti; to
— together, skrpii; to — up,
prikrpiti, iskrpiti, pokriti, saba-
duriti. — good, roba na komade,
što se prodaje na komade; — less,
cijel, iz jednog komada; — meal, na
komude, komad po komad; —
work, posao na komad, koji se
plaća po komadu.
Piecer, pi's", n. krpa, krpedžija.
Pied, pajd, a. žaren, šarovit. — ness,
n. čarovitost.
Pier, pi', n. morski gat, lačka brana,
muo, most (u luci); pristanište,
iskrcalište; stub (od mosta š t. d.)
~ glass, veliko ogledalo ismeđu
dva prozova; — table, stolčić (sa
zrcalom).
Pierago. pi'"dé, no pristaniine pri-
stojbe.
Pierce, pis, v. t. ¢ i. probušiti, pro-
jeti; probosti; probiti; prodrijeti
(in); progledati, i
duhoko ganuti, dirnuti;
cask, načeti bačvu,
Piercer, pi"'s*r, u: dušilo; dilo, šiljak,
praljak; svrdao; alac.
Piercing, pi"s'ng. a oštar, što pro-
di žestok; dirljiv. — ness, ne
oštrina.
Pietism, paj'tizm, n, pelea.
Pietist, paj*tist, m. pobošnj
Pietistic (al), pajttie’ttk UD, a. (=
ally, adv.) podožnjački.
Piety, paj*t? m. pobožnost; ljubav
štovanje.
PIG
Pig, pig. n. prase; svinja; sucki
—, odojak; — of iron, kom
rovog željeza; to buy a
poke, kupiti mačku u torbi. — vw.
1. prasiti se, oprasiti se. — boiling,
pudlovanje (proisvodenje kovkoga
želje:a u plamenim pećima); — hea-
ded, glavat, tvrdoglav; — iron, sirovo
; — nat, amerikanski oraš-
čić (njeka biljka sa jedivim gomo-
-ljima) skin, svinjeka koža,
sedlo; — sty, kolac, seinjac,
Pigeon, pidžćn, Re goluhs & young
—, golubić; a hen —, golubica;
— breast, kokošje, šiljule pret
hearted, strašijio, plašlji
otvor u golubinji
jaku, pi
— bole, ‘meinuti u
mariti; — house,
vered. blag, plašljiv;
shooting, "pucanje, strijeljanje u
Pigg ery, pig’'t*, M. svinjac; avinjar-
Pigein Ma, 1. kadli vedra.
Piggisb, pi &. svinjski.
Pigment, pig’m'at, 0. Boja; mastilo.
Pin, plea ga'm*, ‘ patuliak.
oration, pigo*ra'š*a. n. založenje
Šeki Pig! je,
Pigtai tl, m. perčin, kika; svi
tak duhana.
Pike, pajk, n. koplje; rt, šiljak; trn;
prijeinica, ; to pass many
me prepati; štuka, (ribo). —
hook, udica sa štuke; — man,
kopljantk; — man, rudar, carinik,
pobirad cestarine; — perch, smuđa
(riba); — staff, kopljača, štap sa
željenim šiljkom. Piked. pajkt, a.
stub, polustup, zidni stub, "lean
Pilau, Pilaw, pri, n. pilav.
pil'éd, 'v.
Pilcher, pil’&", n. korice od mača.
Pile pajl, m. hrpa, gomila; gomila
drva; a funeral —, lomača; g
vanski stup; velika sgrada, skup
Pilchard, riba nalik na
he
PIL
zgrada; — 8, gomile zlala, imetak.
—, v. t. grtati, gomilati, nagomi-
i, eložiti, naslagati, napuniti.
Pile, pajl n. kolac, drveni stup;
od
—, ¥. t. zabiti, zabijati stupove,
utorditi stupovima, — driver. —
engine, bijača, malj; work, sa-
Para atvpora, gradnja na stu-
ju, sojenica.
Pile, o u. vlas, dlaka, vlakno;
lačice, mažuk na suknu, *šaršunu;
fons krano; — worn, ofreun, —
—, ¥, t. učiniti dlakavim.
Pileated, pilčt*d. a, klobucast
iz, o. pl. čuljevi.
Pileas, pil™*s, n. klobuk u gljive.
Pilfer, pil'f, v. t. 4 i krasti. Pilfe-
tery pil! Wei n tat. žredljivac Pil-
fering, pi'Prng, a. Aly, aa i) krade
Yio. —, m. tadšina, kr
Hn pil’ gre,
Pi erimage, piltgrtm'di, n. Aodočašće;
putovi
anje.
Piling, pajti*ng, n. sabijanje stupova;
sojenica.
Pill, pil, 0 pilule; što gorko,
neugodno.. — praviti pilule — bor,
kutija » pilulama. *
Pillage, pil*di, u. pijenje, pljač-
kanje, pljačka; grabež, plijen. —
v. t. pljačkati. oplijeniti, pobarati.
Pillager, pil*džr, n. pljačkaš.
Pillar, pil", n. ećup, stub; potporanj;
poma. box, listovna čkrinjica
Pilured pil*d. a. ma stupovima;
kao stup.
Pillion, pil™n, n. jastučić iza sedla;
žensko sedlo.
Pillory, pil*r, n. stup sramote, kara,
sramotište; ruglo. —, v, t izlošiti
sramoti, ruglu.
Pillow, pilo, 0. jastuk, waglasije
lazina ; blasinica, podloga.
—>.t polotili (Rao) na kasina",
PIL
poduprijeti. — case, — slip, na-
vlaka, pavlaka.
pas'l8s, a Zlakov. Pilosity,
nits n. dlakavost.
Pilot, pa! is, m. provodić ( (broda), pi:
_t. provoditi,
j provodičke
jacket, mornarski haljetak.
Pilotage, paj’lt*d2, n. kraljenje, kor-
je, vođenje, upravljanje
roda: provodčika pristojba, pe-
ljarina.
Pilous, paj‘l®s, a, vlasat ; vlasast.
Pilule, pijul, 0. mala pitula.
Pimenta, p?men't, Pimento, p*men'to,
no papar iz Jamajke.
Pimp. pimp, 0. svodnik, podvodnik.
—ri iti.
Pimpernel, pim'p“nel, n. Bedrenik;
krška (bi
).
‘pl, 0. bubuljica, čibuljico,
yptd, Pimply, pim’pl*,
a. bubuljičav.
Pin, pin, n. Bačenka, babljača, bum-
bata; klin, klinac, čuvlić; piealjk
kazaljka (na sunčanoj uri); čunj,
kegla; trinica, valjak (drveni);
sera, malenkost; središte; volja;
to be in » merry —, diti dobre
prije: on ones -— 8, na nogama;
lon't care a —, ne marim ništ
nota —, ni sere; a —' s head,
glava od bačenke; I have -- s and
needles in my leg, noga mi je utr-
muda. —, \. t. pridjesti, pribosti
(bačenkom); pritorditi (klinom, ča-
vlom # t.d); pribiti; sapili, ne
pustiti; to — one’s faith ka one,
pouzdati se posve u koga; to —
oneself upon any one, prilijepiti
oe komu šli za koga; to — a house,
under the femal. podsidati“
kuću; to — down, pritorditi, pri:
vezali, pribiti, obvezati; to — up,
zakopčati, usgrnuti, — bor, iglenica;
581
PIN
šivaći jast:
maker,
lar.
pregačica; opr-
Pinaster, p'nas'tš, n. primorski bor.
Pincers, pin's*tz, n. pl. kliješta; ai
pala (u raka i t. d.).
Pitch, pins p pind, v. t i i. dtipati,
‘Hipnuti, udtinuti, pridtinuli; gnje-
čiti, prignječiti; Titati mučiti ;
dovesti u nepriliku, u ne
dovati, cincariti, zlopatiti; to
off” odštipnuti; to be
patiti, biti u nevolji, trpjeti
— on dip, ubtip; ubod, bodac;
neprilika, nevolja, škripac; pritisak ;
malo, što 28 aa dva prala uzme;
ata — in A ny u nevolji, u one.
prilici, — belly, tordica, skupac.
— cushion,
feather,
— money,
Pinafore, pin“
Pinchbeck, pind’ bek, . tambak
amjesa od ng i ulije —, a.
lažan, krivi.
Pinched, pinšt, a. stienut; tanak;
suh, mršav; usak; malen, kriljav;
— for mone; ry) novčanoj neprilici.
Pincher, pin'č*, pin'š*, n. čtipalac;
mučitelj; tordica,
Pinching, pin'é'ng, m. štipanje. —,
s init ili što štipa; — path “ljuta
Pite, p pajn, m. bor; Lorik ; borovina.
-- cone, Borova šešarka, češer; —
grove, borik; — Kernel, pinjol:
leaf, — needle, borova či ,
iglica; — nut, šešarka, pinjol; —
soot, čađa od bora; — tree, bor.
Pine, paja. ¥. i jadovati, pečaliti se,
žalostiti ae; ginuti, česnuti (za, after,
for); to — vage ginuti od jada,
svienuti od šale
Pineal, Tinea. a eieraet: — gland,
životna šlijezda (u mozgu).
Pineapple, pajn'špl, n, ananas.
Pinery, paj‘o'r, m. Borik; toplica za
gojenje ananasa.
Finey, "payor, M. odrasao dorjenj
Pinfold, pimvfld. m. tor, obor.
Ping, ping, n. cika, zvisga laneta,
PIN
Pinguid, pin'gw'd, a. ust retio.
Pinton, Boa m (lijeno) pero;
krilo; gonjenik, malo subato kolo;
— s, lisice, saverice. —, v. t. pod.
zavezati
vezan,
Pink, piuk, n. karanfil, karanfilje,
garoful, klinčić; karanfilova, svi
jelo rumena boja; crveni jahaći
kaput; frigalj (riba); cvijet, vršak
nječesa ; the — of perfection, naj-
vile savršenstvo; in the — of con-
dition. u najboljem atanju; the —-
of fashion, najnovija moda; the
very — of courtesy, utor uljud-
nosti. > rumen, ružičast, karan-
Jilove, mesne boje. — colour, svi-
jelo rumena boja; — eye, malo
žmiravo oko.
Pink, pink, v. t. bosti, &
Bi; probosti
ukrasili, izreckati.
Pinkiness,
ja,
pin'ktness, ni
Pinnace, pi ts, lađica, oveca barka,
Pinnacle, pink], n. tornjić, krunište;
vrh, vrhunac. —, v. t okruniti
8 tornjičima.
Pinnate, pin’*t, pin’et, Pinnated,
pin'čt*d, a. perast, pernat.
Pinner, p j, koji
ji
Bradnik; rasi | ženska kapa s kri
lima.
Pint, pajnt, n. pinta (mjera od 0-47
litre). .
Pintado, p'nt€'do, n. biserka, morska
koš, -
Pintail, pin'tčl, n. veta patke.
Pintle, pin'tl, n. klin, savoran
zdeni klin; topovsku svornica; #0-
žica vesla.
Piny, paj'n*,
borov.
a. obravao borjem;
582
PIV
krčiti (put).
paj*s a.
nd ly, adv.) pobo-
pip, a. pi jut’ injeka. ptičja bo.
i: tet ica, eno (u voću). —,
Pine Pajp, B. svirala, sviraliva;
ral —, oaten, pastirska weiralay
bag —, diple, gadlje; cijev; (wind
—) dušnik; glas; lula; velika ba-
va (od 126 galona). —, v. t. ave
rati, sviđati (ariju); zvišdukom
dorvati; smabdjeti cijevima, kros
cijevi voditi. —, v. i. sviddati, pi-
Hatt, fijukali; hujati (o vjetru). —
bowl, lula; — clay, bijela glina
(čime često gojnici svoje remenje
) uzor vole
clay, glinom bijelii,
— fish, moreko šilo, igla;
čistiti ;
— layer. polagač cijevih (vodenih,
plinskih), tkaš; — laying. po-
cijevi, stvaranje. osnova,
saranje kod izbora; —
light, pripaljač (za lulu); — line,
podzemne cijevi (sa petrolej); —
roll, iskaz drž. blagajne o državnim
dohotcima; — stem (stick), kamiš,
Piper, pe ‘p*, m. svirač, sli to
pay the —, platiti troškove.
e. paj'p'ng. 8. koji ili Ho svira
zviždi; slab, suviše osjetljiv; kipeći,
ključav; — hot, vreo. —, m. svi-
ždanje; cijevi; gujtani (na haljini),
Pipkiu, pip'k*n, m. čončić,
Pippin, pip“n. n. vrsta jabuka; —
face, okruglo, rumeno lice, kao
jabuka.
Piquancy, pi'k*ns*, n. oštrina, jetkost,
reskoća; draž, dražemost; zajed-
ljivost.
Piqua, pišat“ pikat, a. (— ly;
adv) pikantan; oštar, rezak, ljut,
žestok, jedak; zajedljiv; dražestan,
imljiv, duhovit,
Pique, pik, n. pisma, gnjev, razdra-
of honour, poštenje, čuv-
—, v. t. di, vrijeđati,
~ two časti.
PIQ
drašiti,drškati; poticati, podbađati
to oneself on (upon), pomet
se, hvaliti se; to be — ed (pikt)
at, biti kivan, pismen na što,
Piquet, prek, n. piket (igra).
Piracy, paj'rtss, m. gusarina,
renje; hajduštvo; književna krađa.
Pirate, pajr't m. gusar; gusarska
lađa; tat (književni). — v. i. it.
gusari; porobiti;
Piratic, — ical, ae torts — “kel, a.
(— ally, adv.) gusarski; rasboj-
wets > printer, tiskar tuđih
jiga.
Pirn, po'n. n. cijev, moeur (za pređu).
Pirogue, p"rog', m. piroga, divljački
čamac.
Pirouette, piruet', n. cijeli okret ili
poluokret (u plesu ili u jahanju).
Piscary, pistče, m. pravo ribolova.
Piscatofial, piskttorei,
kise. a. ribarski, riblji.
pista, n, pl. riše.
Pisciculture, pistkčlć“, n. gojenje
riba.
Piscins, prsaji ‘n®, m. ribnjak,
Piscine, pis'in, pis’aj riblji,
Piscivorous, prsiv*rts, a. koji se
vani ribom.
ish, pis, int. pul —, v. i. it. do-
viknuti (komu) pu.
Pismire, pis'maj',
Piss, pis, v. & i i.
vodu, n. mokraće
Pistachio, posta: o. pratč'sto, n. (—
put) klokoč, pištać; -- tree, klo-
košika.
Pistil, pis'til. n. pestić (u cvijetu).
Pistol, pis't’l, n. pitalj, kubura, sa
mokret. . , v. t. opaliti pištolj na
koga, ubiti iz pištolja. — bag —
case, kuhure; — barel, pišroljska
cijev; — shot, hitac iz pištolja.
"Pistolet, pis%et, m. mali pištolj.
Piston, pisin, m. čep, stapalo (u
mrav,
pišat, pustitš
stroju), — rod,” vacanj; — stroke,
stapaj,
Pit, pit, n. jama; rupa u zemlji;
spilja, prčina; jarak; majdan,
okno, r90; grab; hrapa, mrasa,
“588
PIT
jamica od boginja; bojište, hrva-
like; bezdan, ponor; pakuo; parter
u kazalištu; arm —, pazuho: —
— of the stomach, /ažićica ; to be
at the — s brink, biti s jednom
nogom u grobu, biti kraj bezdna.
—, ¥. t. kopati jame, jamice, pi
viti rupe; metnuti u jamu, uloviti
u jami; pustiti pse, pijevce it, d.
da se bore, nauckati; — ted by
smallpox, mrasav, šorav, kozičav.
— coal, kameni ugljen; — fall,
(kunjačka) jama, klopk
— hole, mrasa. hrapa, jamica ; —
man, rudar; radnik u rudniku; —
saw, velika pila.
Pitapat, Pit-a-pat, pit*pšt; adv. /ik,
tak, kljuc; his heart went —, srce
mu je jako kucalo, tupalo. —, m,
jonekanje; tapkanje.
pig, m. vrh, vrhunac, vršak;
stupanj, stepen ; visina glasa,
atrmen, uzlazak, napon;
nagib.
data; hitac; — and toss, glava
šli pismo Gral to play — with
u
a biti lakouman, nemaran u
čemu; to fly m high —, letjeti vi-
soko; to the highest —, do kraj-
nosti; at the — of ones voice,
iza glasa, u glas, čim jačim glasom.
Pitch, pid, v. t. zabosti, zal po-
biti u (kao kolac u zemlju i 1, d);
pritvrditi; razapeti (šator, šatorje);
uvrstati loojsku, za boj), -poređati
{tele u bojni red); a — ed battle,
pravilnu bitka; zametnuli. namje-
udesiti (guste); odre-
i. ut
i se; posti, oboriti se, strmo-
glaviti se; posrćuti (a brodu); (ou,
upon) odlučiti se, nakaniti se (na);
— upon one’s head, parti na glavu,
prekobaciti 1; to go a — ing, pre-
kobacivati se; to — into, navaliti,
udariti na; — up! dobaci! to —
— upon a day, odredili dan.
Pitch, pič, n. smola, paklina ve
t. amoliti, zasmoliti, pakliti, —
Diack, ern kao ugljen; — coal,
gagat; — dark, vrlo taman, tmast;
534
PiT PIY
— fir, omorika; — oil, borovo aloje i oke česa se obrču vrata);
ulje; — wheels, zubata kola, ito krionik (koji je ma krilu čete).
zahvataju jedno u drugo. w. i. obriati se, okretati se oko s
Pitched, pitt. a. pravilan (o boju);
naguut, kos, strm ; zasmoljen.
Pitchfork. pičfa'k. n. vile, rogulje.
Pitchy, pć“, a. omolav; smolast;
taman.
Piteous. pits, a. (— ly, adv.) tušan,
jadan, nevoljan, bijedan; ubog; ia-
lostic. — ne nevoljnost, ku-
kavnost; sažaljenje.
Pith. pith, n. erč, nz, srčika ; jezgru;
jakost: važnost.
Pithiness, pith*nes. u.
jedvost; jukost, snaga.
jezgrovitost;
Pitbiess. piutbl'. a, bez arti; slab,
ndohav. — ness, no alubost. mlo-
._ havost,
Pithy. pith, s. (— aly. adv.) pun
jesgran, jezgrovit; jedar; jak.
Pitiable, piv™bi, a (— ‘bly, adv.)
jadan, kukavan, nevoljan, bijedan,
vrijedan saiuljenja. — ness, ku-
kavnost; bijeda.
Pitiful, pit*fal, a. (— ly, adv.) mi-
leerdan, milostio, Zalostiv; kukavan,
ness, m. milosrđe, sašaljivanje; ku-
kavnost
Pitiless, pit’les, a. (— ly, adv.) ne-
milosrdan, nemilostio. — ness, 0
nemilosrđe.
Pittance, pit'ns, n. obrok, porciju
(samostanska); dar (u hrani), izdv-
žavanje; slaba hrana; malo, zalogaj.
Pitted, pit*d, a mrasav.
Pituitary, pćtjatće, a. sluzav; alu-
embrane, nosna sluznica.
itrjuajt, n. sluz.
m. milosrđe, sažaljenje.
to have (take) —, sa-
žali se, smilovati se; it is a thou-
what a —, koja seta! for
sake! za Hoga! —, v. tdi.
ljivati, smilovati se.
Pivot, pivt, n, čep (u vrata it. di),
stožer; petica, stežaica (nu čemu
| Place,
era.
Pixy, pik’ vila
Placable, plik*bl, ple'k*bl. a (— bly,
adv.) pomirljiv. — ness, Placabi-
lity, plak®bil't*, n, pomirljivost.
| Placard, plakd, pl"ka'd', u. plakat,
oglas (prilijepljen na
t. plakatima oglasiti;
prilijepiti (og
ples. m mjesto ; prostor: gradi
prebivalište. horavište: tvrđava; trg;
položaj, služba ; staleč; cast; — ot
refuge, utočište: in the first —,
prvo, naiprije: out of —, izvan
službe. bez službe, na zlu mjestu; in
—, namješten, u službi. na pravom
mjestu, u veđu; in — of, mjesto;
in the nest —. za Gm, dalje; in
some negdje; iv another
drugdje; of this —, odavle, ovdi
dnji; of that —, odanle, tamošnji;
there is no — of doubting, me
umije se sumnjati; to take —, do-
goditi se. ispuniti se; to take the
— of, zauzeli čije mjesto, stupiti na
čije mjesto; to have —, imati pro-
stora, bivati, biti; to give —,
maknuti re, popusti
hunter, kruhoborac; — mao, (javni)
činovnik; — name, mjesno im
idu). — w.
javno pribi
E
naći komu službu; smie
zabilježiti; pripisati;
to — confidence iu, pou-
u; to — in order, urediti;
te in office, namjestiti; _
behind, sapostaviti, zanemariti; to
Sent” oskrbiti, presaditi (biljke),
Placet, plé's*t, n. odobrenje. dozvola,
Placid, plas*d, a (— ly, ady) blag.
miran, spokojan. tih. — ness, Pla-
cidity, gl’eid*t*, u Blagost, mir,
a
Plagiarise, — ize, ple'dt*raje, v. t.
il. prepisati, krasti iz tuđih djela.
9 PLA
PLA 58
Plagiarism, pledži“rizm, n. književna
krađa, plagijat,
Piagiarist, pledt*rist, Plagiary, pla.
dt“, n. prepisivač iz tuđih djela,
Ienjizeoni tat, plagijator.
Plagne plég. n. pomor, pošast, kuga;
muka, bijeda; a — on it! do vraga!
— v. #. okušili, zaraziti; mučiti. —
sore, — spot, knina micina; —
token, sramota, ljaga.
Plaguey, pleg*, a. (— ily, sit)
Kušan; okužen; otrovan;
proklet.
pilice, Pigs, n. list (riba,
Piaid, pled, Piag, 2. plašt, ogriat,
pokrivač. — ed, a. koji ima plait;
Piaidtog, | , plšdtog, n. vrata vunene
tkanine (za
Plain, pičn, H (= ly, —, adv.) ra-
van; ik, plosnat, prav; prost,
jednostavan, jedne boje, bez nakita;
obićan; nelijep, ružan; naravan;
čist, gol; otvoren, šakreri; poten;
jasan, odit; , adv. otvoreno, očito;
— cook, obična kuharica (za obična
jela); in — terms, otvoreno, bez
to make —, razjasniti,
objasni 0, ravnina, ravnica,
ravan, poljana; bojište. —, v. t.
vavnitš. — boiled, oburen; — dea-
ler, poštenjak; — dealing, a. po-
Aten, iskven, otvoren, m. poštenje,
dakrenost; — hearted, iskren, po-
iten; — looking, ružan; — song,
crkveno, jednostavno _ ji
pjevanje; — speaking, cteoreneet,
takrenost; — spoken, otvoren, is-
kren, pošten; — work, šivenje bi-
jeloga rublja,
Plainness, plčn"s, D. ravnina;
slavnost; običnost, ružnost;
nost, otvorenost; jasnoća.
Plaint, plčnt, n, tužba.
Plaintiff, plša'tf, n. tužitelj, tužilac.
Plaintive, plča't*e, a. (— ly. adv,)
tran, šalovi, jadikov, plačan. —
'n. jadno, šalomo stanje.
Pt plat, n, Bora, nabor; pletenica,
aplet. —, v. t. nabrati, nabirati;
leati, aplesti.
Piaiter, plat, n. nabirač; pletar,
pletarica.
Plan, plin, n nacrt, plan, omova;
to form a —, naumići, smisliti.
v.ot. onačinić osnovu, nacrtati;
smišljati, enovati, nakaniti.
Planching, plšo'š*ng, n. pođenje, pa-
lizanje.
Plane, "ian, a, ravan. —, n. ravnina,
površina; blanja, strug,
aolak. —, v. t. ravniti. poravniti,
isgl blanjati, strugati. — iron,
struino željezo; — chart, karta po
Merkatorovoj projekciji (sa jedna-
kim stupnjevima); — sailing, bro-
darenje po karti sa jednakim stu-
pnjevima, laku zadaća ili stvar.
Plane, pišu, m. (— tree) platana.
Planer, plšn', m ronila; strugači
Planet, | plan’*t, n. planeta ophodnica,
— stricken (truck), oštećen; uzet,
Planetarium, plšn't&r“m, n. plane-
tarij.
Planetary, plin"ičr?, a. planeteki.
Planimetric (al), plan*met'r*k (čl), a.
planimetrički.
Planimetry, pini“, n. planime-
trija, mjerstoo ravnine.
Planing, ple’ tag, strugonja; rosn
— bench,
ine, strugale strugaći stroj.
Planish, plša"š, v. t. izravniti; gla-
iko istrugati; tančati, raspljoštiti;
P plod, od lated
lanisher, plan*i“, n. gladilac; la
pitiless šikalo. ,
lanisphere, plan"afi', m. pluniglob.
Plank, plank, n. daska, trenica, pod-
nica, štica, talpa ; načelo (političko).
—, ¥. t. daskama obložiti ; oplatiti;
popoditi; popeliti (brod); to —
down, položiti (novac).
Planking, plan'k'ng, n. oplata ; daska.
Planner, plin“, n, snovaé, graditelj
planova, osnova.
Plant, plint, m. biljke; sadenica,
pritad, mladica; radni ili prome-
PLA
tni materijal, inčentar, sve potrep-
sreli
štine sa kakav posaa,
opremo; varka, prijevara.
saditi,
metnuti; anabdjeti sa; naseliti.
Plantable, plin't*bl, a., što se može
posadili, zasaditi.
Planta pldn'tta, n. érputae (biljka);
ang: banana.
Plantation, plénteé'n, n. sađenje, za-
sađivauje; rosadnik, rastilo; osni-
vanje; uvođenje; naseobina.
Planter, plin‘t®, n. sadilae; posjednik
nasada (plantaža); naseljenik ; osni-
vač, utemeljitelj; nadilica, sadaljka.
Planting, plin't'ng, n sađenje; sad;
naseobina; — ground, umjetno
ostrižište; — stick, sadilica.
Plaque, plik, n. kopča, predica,
guozdac; (metalna) pločicu.
Plash, pliš n. lokva. kaljuga. —. v.
i. i t. brčkati, pljuskati; poprekati;
miješati,
Plash, plas, v. t ii. (granje živice)
sagnuti i splesti, zaplesti; okrerati.
—, m. zarezana i pregnuta grančica.
Plashy, pliš“, a. barovit, glihovit,
kaljužast, mokar; šaren, pjegav.
Plaster, plas't”, n. melem, obliž he
star); meljla, mort, lijep, mas,
ika, kreč; sadra; — of Paris
štuk. —, v. t. obložit
metnuti melem; olijepiti,
osudriti, poibukati, okreči
sadrom (vino). — cast, sadren slitak,
otisak, -- image, sadrenkip; — mo-
ald, sadren kalup; — work, štuka-
tura, radnja sadrom, sadrena roba.
Plasterer, pasti 8", m. sadrar; radnik
sadrom, štukom, štukatar.
Plastering. plas’térng, n. žbukanje
mazanje sadrom, kreče
sadrom, štukom, žbuka, aka
ićenje eadrom (vina).
Plastic, plis’t*k, a. (— ally, adv.)
plastidan, tvoran, tvorben; — art,
plastika, ličarstvo, kiparstvo.
586
PLA
Plastron, plastećn, m. pi
koini préujak (za mačevanje).
Plat, plat, n. komad zemlji
; slama zu pletenje
hair pletenica: —, v. t. plesti
Platbana, plat’band. n, uska
ili gredica; pruga, pojas, vijenac,
prag, podboj.
Plate. plét. n. ploča; lim, tanece
tvrdi kositer; platiran metal; »re-
brno, stolno porude; gold —, zlatno
posuđe: pladanj, tanjir. pliticar
(srebrna ili zlatna) nagrada tod
utrka; bakrorer. —, v. t. raspljo-
štiti u ploče; obloziti metalnim plo-
čic ma (kao. erebrom), platirati;
obući u oklup; obloziti oklopom.
čeličnim pločama, -- armour, plo-
časti oklop; — basket, košarica“za.
tanjure; — brass, lim od šuts
mjedi; — button, platirano puce;
— candlestick, erebrni avijetnjak;
— cover, poklopac za tanjir; —
— glass, staklo za ogledulo; —
iron, gvozdeni lim; — layer, po-
lagač željezničkih tina; — maker,
limar; — mark, omaka ili biljeg
finoće srebra ili zlata; — paper,
papir za bakrotisak powder,
prah za čišćenje; — printing, ba-
krotisak; — rack, polica za tanjire;
—_ rollers, valjaonicu lima; — ware
mer. grijačica za tanjure.
Plated, | E e't'd, a. platiran, posrebr-
njen; obložen željeznim pločama,
oklopljen.
Platen, plšton, n. ploča za tiskanje.
Platform, platfš"m, n. zaravanak,
zalavanak, igrara, ravan
thod; nasip; pouzvišeno mjesto;
ravne skele; govornica; (politički)
program bridge, mostić od
jednih željezničkih kola k drugima;
— balance, — scale, velika (mosna)
vaga.
Platina, plat*na, plšti'u*, Platinum,
plšt*nom,-n. platini
Plating. ping, n. platiranje ;. ere:
brnjenje: oblaganje željeznim plo-
čama; (željezne oklopne) ploče.
PLA
Platitade, plavtjad, a. plitkoća (uma)
prosta, Koi nest ; obična, op-
ćenita pi
Platonical), | pltdnk(*l), a (—
ally, adw.) gtatonski; — love, čista
(sand duševna) ljubav.
Platonist, plovnih. n. platonik, pri-
stata platonske filozo, Poke
Platoon, pitan',n. četa, vod.
2 plat, n. plitarica, plitka
ping plat*ng, n. pleter.
Pisi, plete, ‘lian što ae sa-
Pind pli'd*t, n. odobravanje, ple-
Pinay, pba ae a ki ili što
odobrava, čime a
‘Plausible. ole bl, a. (— bl, ady.)
edna, vjerovan; prijatan; po-
— ness, Plausi-
bility, plaz*bil’*t*, n. vjerojatnost.
Play, ple, mi. igrati se, šaliti se;
igrali ze, titrati se; (upon, on)
“udarati u, svirati; (at) igrati (igru);
glumiti; gibati se, kretati ee, id,
raditi, ' gelova; vijati se, vijoriti
se (0 zastavi); skakati (0 vodo-
skoku); štrcati (o štrcaljei); pueati
igrati
“(0 topu); to at cards,
karte, kartati se; to —
krivo igrali; he — ed
presario me je; to —
to — one fair, pošteno +
pinpati; to — on a fiute,
svirati u frulu; to — on a violin,
gudjeti u gusle; to — off, pretca-
rati se; to — up, početi; to — on,
person, raditi
po čijoj volji. ah €. igrati
#1 d); glumiti, predstavljati; i.
niti, počini; pokrenuti što, pu-
uliti, da nešto biva; paliti (topove)
pucali (is topova); to — a part
boje ulogu; to — tricks, sbijati
činiti ludorije, lakrdije; to
—_ "away, poigrati; to — off gra-
ces Upon, očijukati, namigivati; to
587
PEL
— ofta person, podrugivati sea kim,
činiti koga smiješnim. —,
šala; postupak, rad; gluma
stavljanje; drso gibanje; kretanje,
hod; at —, kod igre, u kazalištu;
in—," Tali, u radu; to come in
—, počeli se kretali, raditi, djelo-
to bring in —, pokrenuti,
; fair —, poštena igra, po-
šteno postupanje ; to give any one
bi —, s kime pošteno, pristojno
pati; to give full —, pustiš
Kome slobodne » e; to call into
—, izazvati; to hold (keep) in —,
držati u gibanju, u poslu. u nei
vjemosti, u očekivanju. — acting,
gan ljevje; — actor, glumac; —.
iN, kazališna cedulja; — book,’
glumački tekst, knjiga sa rikoma;
— day, školski pramnik; — fellow,
drug u igri; — game, dječja igra;
— goer, posjeti kazališta; —
ground, igralište; — house, kasa~
lite; — mate, drug u igrij —
thing, igračka; — time, vrijeme
od igre; — wright, pioc 9 gluma.
Plajer, ale, e, m. igrač; glumac.
Playful, plefal, a. (— ly. ady.)
igrački; šaljiv, nestatan, obijestan.
— ness, m. Šaljivost, nestadnost,
obijest.
Playing, plč*ng, m. igranje,
— cards, karte (za igranje).
Playsome, ‘ple ‘s°m, a. lakouman, obi»
igra;
Satan, — ness, 0. lakoumnost,
ij
Plea, pl gi 0. parnica; dokaz; (defen
dant's —) obrana; pri
gover molba; a—in tbatementy,
ukine oruda; to pu
hinge - odgovoriti; to
E
take op ay one’s —, opravdati
koga, uzeti u zaštitu, branit; com-
mon —, civilna parnica; on the
— (of), pod izlikom.
Plead, plid, v. i. voditi parnicu,
preti e, parbi
(pred sudom);
se; to — guilty, priznati t
primali se krivim; to — for, go-
(PLE 588
woriti sa koga, u čiju korist, bra
niti koga, saurimati s6 sa ,
v. t. branitt; raslošiti; 1 iti;
zastupati; vodili, provesti (pred
sudom); navoditi (kao dokas); po-
sivatl se na; izgovarati, ispričavati;
to — ignorance, isgovarati se ne-
znanjem.
Pleadable, pitdtbl, a. čio se moše
navesti kao pravni raslog; valjan;
važan.
Pleader, plide, 1B, Branitelj, odvjetnik.
Pleading, plid’ag, n, parba, parnica;
— a, pl. parent epiri.
Pe ance, plez%na, n. veselje; pe-
rivoj, vrt se sabavu.
Pieasant, plez*at, a. (— ly, adv.)
* ugodan, prifatan; ljudak; veseo,
šivahan; šaljiv. — ness, n. ugod-
nost, prijatnost; živahnost, vesel;
Pleasantry, plezčntr*, n. veselje, ži-
valnost; šala, dosjetka; duhovitost.
Pleas vi v. i. dopadati se, avida
e ; hotjeti, izvoljeti, imati
olja, dobrotu; —1| molin! šavolite!
if you —, ako izvolite: as you
¥. t koga veseliti, rasveseliti, za-
dovoljiti, kome ugoditt; it — 6 hi
to mu se
w
liti milo, drago; to be — d, biti
sadovoljan, izvoljeti, mati dobrotu;
— yourselt. poslušiti se; ill — d,
nezadovoljan; hard to —, koga je
teško radovi dudan, dosiroua
to —, suluša:
Pleased, vlizd, | Pp P.A. veseo, zado-
Pleater, pilat, m. udvorica, ulation.
Pleasing, pli'z'ng, n. dopadanje; sa-
dovoljnost; volja. —, a, (— I
odan, prijatan, ljubak. — ness,
rijatnost, ljupkost
urable, plebspbl, a. (— bly,
WV.) ugodan, dradestan; veseo.
ness, B prijatnost.
Pleasure, ple? n. veselje, radost;
uživanje; zabava ; dopadanje, swi:
PLE
Ganjo; usluga; telja, volja; at —,
po volji; speak your —, kašite, što
Želite; during His Majesty's —,
za šivota, do smrti; to take — in,
zavoljeli, voljeti, biti “milo, drago;
use your —, čini, kako ti drago;
will yon do me the —? hoćete li md
čini Gudav? — boat, brod sa
i erg. šetnja, deleli —
— ground, rudina, tratina (u en-
gleskim vrtovima), sabavište;
grounds, sadovi, nasadi oko kuće;
— house, veseli, zabavni dvorac;
— tour, put sa sabavu; — train,
Para bra — trip, izlet.
oe,
zabavljati
Plebeiaa, nisa, a plebejski, pro,
prodaški. -.. pi >.
Piebeianism, pl*bi*nizm, m plebej-
stvo, prostuštvo.
Plebiccite, plebusit, plebsajt, ns
plebiacit, narodna odluka, narodno
glasovanja,
Pledge, pledž, n. zalog, saklad;
jamatvo ; jamac, talac; nasdravica;
to pat i in zalošiti; to hold in
= (arkati) kao ; to
take ‘te —, odreći sek ženokih pića.
=n t sali dod u salogu;
obvezati se; to — one's word, sa~
dati vjeru, riječ; jamčiti se; napiti
kome.
Pledge,
logo: die.
Pledger, pledt™, u, salogedavac, sa-
Pledget, pleats, m. čepići šapke
Pieii inde pit pied iz, i, Bilas, plitds, n.
ph vlašići (svij
Plenariness, pli’ ieee, D. potpunost,
Plenary, pint, a. (— ily, adv.)
plaši, 2. salogoprimac, sa-
potpun.
Plenipotence, pltnip"*tens, n. puno-
puns vlast.
pion pienip*tent,
vlasi.
Plenipotentiary, plen'psten'šsta,
PLE
_punovlasni, opunomoćeni.
‘novlasnik; opunomoćeni poslanik,
Plenitade, e plentjad, un. punoća; obilje;
—, m. pus
potpun
lenteous, “lenta a. (— ly, adv.)
izdaša:
plo
dan. — ness, 0. odilnost, obilje;
plodnost, izdašnost.
phar plen'ts, n.
obilnost,
of —, rog šeobilja; to have — of
all things, imati svega
praed. a. izobila, obilat, mnogo.
Pleoussm, >, plisagzm, 2. pleonazam;
zališnost riječi.
Pieridae puns tk(l), a. (—
ally, adv’) pleonasičan, obilat (2a-
dišnim) riječima.
Plethora, plete, m. punokrenost;
obilje, pretek.
Plethoretio(al, pleth*ret*k(*), Ple-
hordi pithorsk(*l), 8. punokr=-
Pisin, rje zu n. porebrica, pogrud-
Pietra, pla'r*s*, Pleuritis, pl
n. upala porebrice. Pliable, SES
a. (— bly, adv.), Pliant, plajat, a.
(> ly, adv) gibaž, vitak; mek,
uetljiv, povodljiv. — ness, Pliabi-
fi, plaftbi« “t*, Pliancy, plaj“nat,
n. gipi ipkost, vitkost; popustijivost.
Plicate, plaj'ktt. a. Boran, nabran.
Plication, plajke’én, n. nadiranje;
savijanje; nabor.
Plier, plaj*, n. onaj, koji suc
—'s, pl. mala kliješta,
Plight, plajt, n. obedanj
v. t. zalošiti, zadati žege vjeru),
obećati; to — one’s faith, zadati
t, zavjeriti se. — er, D. jamac,
vi
salog.
ina geod eae ina nore
a čudu, na u neprilici,
Pid, plinth, ‘a. “oe,” podnožje,
podstavak,
589
PLO
Plod, plod, v. a tradi se, kinjiti se,
a naporom raditi (ili ići); a napo-
rom ili podao mjere učiti, bubati;
to — on, s naporom ilš neumorno
naprijed ići, raditi.
Plodder, pldd*, n. trudbenik, tieumo-
ran radnik; bubalo.
Plodding, plod*ng, a koji naporno, .
neumorno radi, —, 2. napo +
ran rad; kinjenje.
Plot, plot, n. komad zemlje, mjesto,
mjestance; sad, nasad; nacrt, osnova,
plan; namjera; zavjera, urota ; splet-
ka; saplet (u drami) ; domišljatost,
oštroumlje; ground — of a bui ding,
gradilište; & man of much —,
Tnao, domišljan; a layer of
kovaran čovjek, pletkaš; to lay a
, zametnuti spletku, skovati urotu.
v. t. nacriati; movati,
ipisliti; skovali, zametnuti, —, v. i.
urotiti se, zametnuti spletke,
Plotter, pldt™, n. crtač planova; izu-
mijevač, izumitelj; počinjač; pletkaš;
urotnik.
Pring tes 2 boven urote;
zametanje. a, anuje;
domišljat; kovaran.
Plough, “plan, m. plug, ralo; oranje,
ratarstvo; Banja za špila, za ue
truške. —, ¥. t. ¢ i. orati, plušiti;
bravi; prebrazditi; prebrodits;
— up, feorats, kri. — beam,
; — boy, sluga, s6-
vd coulter, raonik ; — hand-
tail, n. ručica, rukodri, ra-
lica; — iron, — share, lemeš; —
torn. isoran, uzoran.
Plonghable, plau'bl, a. oraći.
ki plaud, a. pijan; propao na
Ploveher, lan’, n. orač; ratar,
pra plovtr, m. slater tropreti
pen” "lok, vt trgati, utrgnud,
uskinuti; brati, ubrati; treat, ču-
pati, uičupalti; skupali; perutatis
PLU
Baciti (na ispitu); he has been —
ed, pao je na ispitu; to — to (in)
pieces, rastrgati; to — asunder,
raskinuti, pretrgnutl; — away, ot-
— down, skinuti, srušiti;
— off, otkinuti, ustrgnuti,
iščupati, sguliti; to — out, iatrg-
nuti; to
we D. trzanje, ra drob, utrobica;
srčanost, odvažnost. ,
Placker, poe. m. onaj, koji trga,
skida.
pieian p plok“nes, n. odvažnost,
Piecky. pl poke, a. (— ily, adv.) arden,
odvaian, smion.
Plug, plog, 0. kdin; dep,'eranj; pipa,
slavina; plomba (sa duplje' sube);
komad duhana; cilindar (teri: Mo
otreano, oštećeno, bes vrijednosti. —,
¥. t. satienuti čime, začepiti, zavra-
njitt; ispuniti šupalj zub,
Plam, plom, n. šljiva; suho gr
sušci, sitno (morsko) Pošte; FA a
, odabrano; evota ili i porjednik
od 100,000 funti sterlinga; vel
imutak; white —, wheat —, ki
djelioa; Marocco —, bardal
wild —, trnjina; — cake, Zolašna
sitnim — man, milijunar;
— pudding, puding sa sitnim groš-
dem, di drobnjak (hanien’s atone, bee
dčica od Njive; — tree, šljiva (drvo),
Plumage, pla'm'eš, n. perje; perjani-
ea; nuptial —, vjenčane haljine,
Plumb, plom, n. komadić olova (na
ribari povrazu); olovnica,
silo, kalamir; okomitost. —, a So
mil; ravan; iskren, pelten, — —, adv.
okomice; ravno, upravo; — down,
proso (ravno) date. = —, m. t. uči
niti što okomito;
dotrašivati
grusilom; mabdjeti olovnim eine.
— level, razulja, livel; — — line, olov-
toa, kolami, grusilo; — rule, ra.
590
PLU -
Plombaginous, " plombid2n“s, a. ću»
Phumbage, plomb fit, tube.
lumbago, plombe'gs, n. it, te
Plumbean, Plombe, lumbeone,
plom’b¥s, a, olova, olovskt; olov-
nast) težak, t
Plumber, plime n. olovar; posta=
ljač olovnih cijevi.
Plombery, plom*r, n. olovarstvo;
olovarnica, ljevaonica olova, ,
Plombic, plom'b"k, a. oloveki.
Plambiferous, plombif*ros, a. što
oloya, olovit.
Plumbing’ plom"ng, ne > lijevanje
olova; ra
olovnih jet; olovne cijevi (za plin
vodu i t, d.).
Plumbless, plom'l*s, a, besdan, se
danji.
Plume, plam, n. pero (ptičje); perje
“nica; to strut in borrowed —.s,
kititi se tuđim perjem, —, v. t. či-
siti poje (o plici); kiši perjem;
i; to — - oneself (on, upon),
dičiti se, i ae:
Plame, dmi a perja.
Iumelet, plead” 2
gdo ahi:
Plommet, plom™t, n. olovnica, gru-
sos olovo; (— level) rasulja,
live.
Penny, plom', a. debeo, krupan;
izvr:
Plumose, pla'mos, Plumous, plo’m's,
8. perjatan, pernat, maljav; kao
Plamosity, :plamče*t, n. peat
maljavort,
Plump plomp, 8. (— ly, adv.) debeo,
, mesnat; — in
i 3 ispustiti, oboriti, ba-
tis to — out, islanuti (se). —,
Ž. odebljati, _ gli aes pasts, ius
ral, baciti se
Plumper, plom'y ” 1. ono, time njetto
ija, time ee nadme;
PLU
lad; onaj, koji glasuje samo zu jed-
nog kandidata,
Plampneas, plomp'n's, n. debljina.
Plampy, plom'p* a. debeo.
Plumule, pla'mjul, n. pahuljica; sup-
ka, listić od
Plumy, pla'm*, a. pernat.
Plunder, plon’a®, n. grabet; krađa;
plijen; pokuće, prljag (naseljenika).
—, vet plijeni, pokarati, porobiti, |
pokrasti; lišiti (of).
Plunderer, plon'dčrš', n, razbojnik.
plondž, v. t. rogrjuriti; u
zagnjurili se; pasti; baciti se, sko-
čiti; ritati. se. —, m, ronjenje, za
-gnjurivanje; skok, pad; ritanje;
usuđivanje; ponor; neprilika; to
‘make thé —, učiniti što odlučno,
zaći na slranpulice: to take a —,
Bacité ne, strovaliti ae; to be put to
a —, bili u neprilici; by — s, na
mahove.
Plungeon, plon'di?o, N. gnjurac (ptica).
Planger, plon'džš', n. ronac; masivan
čep sli teškn stopala (u sisaljci);
teški konjanik; veseljak; lakoumni
igrač,
Plopertect, plupo"Mkt, n. pluskoam-
perfekat.
Plural, pla, 8. mnogi, višestruk,
višebrojni; — marriage, mnogožen-
alo; — number, —, m. množina.
— ly, adv. u mnošini.
Plaralism, plo‘r‘lizm, m. množina;
držanje više nadarbina.
Ploralist, pla'rlist, n. svećenik, koji
ima vile nadarbina.
Plurality, plaral*t*, n. mnoštvo; mno-
žina; većina; — of Gods, mnogo-
boštvo; — of wives,- visezenetvo,
Plus, plos, adv. vite. —, n, znak plus
ili više (+).
Plush, ploš, n. pliš ora baršuna);
darkinasta površina; — velvet,
svileni pliš,
Plushy, ploš*, a. kao pliš.
Platocracy, platok'r’s', n. vlada bo-
gataška, novčana; novčano plemstvo.
PNE
Platonian, plute‘a™a, a.
vulkanski.
Plural pla'stl, Plavioug plas, a,
kilo
plutonski;
Pluviometer, plav'sm’'t, n. kišomjer.
Ply, plaj, v. t. marljivo raditi, zani-
mali se, -trsiti se, primili se svojski,
prionuti; postojano ili neprestano
vršili, slušiti se, upotrebljavati; do=
dijavati, dosađivati, obasuti; nago-
varati, sklanjati; to — the oars,
sa svom snagom vealati; to — one’s
books, marljivo učiti, —, v. i. tru-
diti a¢, neumorno vaditi; žuriti se,
pohitjeti; ploviti protivu vjetra; to
Perot and on, brezditi sad lijevo,
sad demo, jedrili na izvitke, bor-
dišati; ploviti pravilno (from, iz, to,
u). —i m. bora, nalori zavoji na-
ginjanje, naklonost, običaj, pravac.
sui pf em, post meridiem, post
‘mr id’**m, poslije podne.
Preumaticu) njamšt*k(l), a. (<)
ally, adv.) sračan, usdužan; pneu
matičan, koji ae tite ueduha, n
punjen usduhom, gonjen usdulnim
tlakom; — engine, usđušna sisaljka.
—, n. prsumatički točak; — s, pl.
nauk o uzduhu, o gibanju usduha,
Poeumatology. njumčtč!*dš*, n. nauk
o uzduhu; nauk o duhovima.
Pocamonia, ‘njumd’n’a. n, upala pluća,
Pneumonic, ojumon"k, a. :
P. O. skrać. post-ofiles, p ostal order.
Poach, pot, v. toasts svjerad,
-adom: loviti divljač; rasbiti jaja
na uzavrelu vodu ili na vruću mast ;
— ed eggs, prašetina.
Poschard, por ard, KE sivka,vrstapatke.
Poacher, po’t™, n. svjerokradica.
Pock, pok, n. Boginja, kozica. — mark,
mrasa; — marked (pitted),boginjav;
mrasav.
Pocket, pčket, n. džep; kesa, vreća;
to be in —, imati, dobi
to be out of —, gubiti,
Biti u novčanoj neprilici; to have
(carry) something in on
polagati posve imi to pick ‘one’s
—, pokrasti koga. — argument,
POC 592
Pol
sebičan :raslog; — book, bilješnica,
eer daa; S tankere teas
aia ; — hani ie! =
mi rubac; — knife, nošd, keba,
britva — money, novci za manje
Do Ai. matnuth, tari. u džep; to
- is ill vjera opts u rupu od
postati, pok“tfal, n. koliko stane
u diep.
F sek h aed ima ko.
basis a,b " toh in gat
Pa so aji —, 1 i. 008;
mahunati s¢.
Pod: psd’ n. riogobolja, kosto-
Bolja, wlest ).
Podagra a aS 4 Poda: ted
..Podagrous, pi a
3 pi a roda P olaštan
Pa "da, D. lokva, mlaka, bara,
Podgy, pčdš“, a.
Poetess, jesnikinja.
Poetic x seal ‘poet (= skl), a
dy.) — 45 ph
stvaranje; pjesme;
Poh, po, int. pul
Poignancy, pine, BD. Yutina, žes- I
fina, oštrina; gorčinij
Pol djetn'at, a. (— ly, adv,
‘ak raat ae te Ee Ad
Polat pijeth re ork šijaky Bodo,
oslan; dubač,
dlijeto; (— of
land) rt, rđij raka (na dusi);
položaj broda; čipka; točka; beac,
ubod; svrha, nakana, cilj; glavno,
lovna stear; pitanje; prijeporna,
lita (na šeljesnici); usica, pelljas
to strain (stretch) the —, prija
njeku učiniči izuzetak, ne
rati daš mak'na konac; he has
good — 6, onima dobrih svojstava;
— of view, gledište, stanovište; at,
all — s, pošve,. sasvim, u svemu;
— of time, ča, vrijeme; chief
(main) —, +_glavna atear,
H of honour, poštenje;
in —, u sgodun čas, na sgodnem
mjestu; a, case in -- sgodan slučaji
in — of, € obsirom na,
Ho se tiče; in — of ‘act, sala; ie
this (that) 24 Sei aljednje de to
e —, došao, lo najposljednje
nice; to be eet hes i cote
upravo kaniti, htjeti što učiniti; to
be at the'— of death, umirati;
that is much to the —, o je orlo
sgodno; to bring to a —, dovršiti;
“ ori (ga win) nels — pom
evo) cilj, polučiti
Siew! that
radi, u-tom ome zec lexi; that is
not the —, fo ne ide amo; to
come to ra —, do& to glavna
stvari, do jesgre, vedi u kratko; to
speak to the —, govorili o stvari;
to keep to the —, držati se stvari;
to make a —, dirnuti, potresti; to
make a — of, nastojati. gledats,’
postavili sebi za zadaću, za duše
nost; not to at too fine a — ot
redeno otvoreno, izrijekom ot stal
ane ape arte točan,
na svaku sitnicu; — of exe
i; daticati; to — out, poka-
sath omadl od odlikovati, istaknuti.
—, ¥. i. postaviti točke; pokasivati,
kenivali; slajati (o psu).
POI
— blane, n, ravan hitac; — podnosi
adv. i & ravno, upravo,
otvoreno, iskreno, bez okotišsnja, iz ia
rijskom; -- device, a. i adv. točan,
poman, pretjeran; — lace, fino H-
sest čipke; — maker, čipkar; — #:
stražar (namješta) tračnica.
Pointed, pjeva, & Hiljat, Hljast,
oštrijat; točkama osnačen, određen;
oštar, bodljio, ujedljio; gobenam (at)
zgodan. — 4 adv. darasito, od-
lučno, ravno, očito. —
ness, ‘Hijateet; ” oštrina, ujedljivost;
Pointel, pojn't'l, n. diljak; pialj
Pointer, pout, peak
zaljka; (res) ” propalizar, plitar;
guyba, pisaljka.
Pointless, pojavi, &. tup; bes šiljka,
Bez želea, ba oštrine. — ness, n.
Poise, i m. tešina; ules; protu-
, pois, m. g
leša; ravnoteža; vaga. — Y. t. va-
gati, težiti; irjednačiti, staviti u
ravnotešu; protezati; opteretiti, pri-
Hennti. -
Poised, pdjed, p. a. odmjeren; u rav-
noteši; well —, srasmje-
ran, osbiljan.
Poison, pijan; n. otrov. —,
otrovali. ka čaša otrova;
fang, obrovmi
Poisoner, pdjz'n”*, n, otrovnik, otrov
nica.
Poisonous, pdjr'n's, n. otrovan; ku-
tan, škodljiv, opasan. — ness, n.
otrovnost.
Poke, pok, n. kesa, torba, vreća.
Poke, pok, v..t. bosti: sabosti; čim
i, tarkati,
nagoniti; to — a fun at. podru
givati se, —, v. i. u mraku piputi,
tražiti. —, n. udarac,
Poker, po'k*, n. šerilo, ošeg, vatralj;
strašilo; njeka igra na karte.
Poking, po vog, a. koji teško rabota,
bijedan, ropski,
593
POK
Poky, poi’, a. Budalast, dosadan,
trom; tijesan, kukavan; ružan.
Polar. po'l*, a. polarni; što le
magnetičkim pol ear,
medvjed; — circle, polar~
nica; — lights, sjeverna zora.
Polarity, pie n. polarnost (rvoj-
stvo mjekih tjela, da imaju ili
magnetitka pola),
Polarisation, pol’rajzs’s'n n. polari-
(evijella),
Polarize, — ise, po‘Prajz, v. t. po-
larizovati.
Pole, je pol, mn. kolac; motka; ruda (u
kola); ljestvenica. (u kojoj su pre-
čage); ork gornjega nastavka od
jarbola; čaklja (mornarska); mje-
rača; mjera duljine (od 5!), jarda
ili 5°08 metra) —, x. t. koliti,
kolčiti, trkljati (n. pr. grah); kol-
“cima poduprijeti; na motkama no-
siti; čakljam otimuti (barku). —
are, nadéak, bojna sjekira, salara,
mesareka sjekira; — axing, ubijanje
(marve). pobijanje, obarunje plaće;
— chain, spuste, lančić od rude;
— pin, žlinac od rude; — plate,
velika greda, godvalak.
Pole, pol, n. pol; aretic = sjeverni
pol; antarctic —, južni pol;
tar, svijesda sjeurnjata, prehod-
nica.
Polecat, por'kat, n.. ivor.
Polemic(al), ptlem*kići), a. polemičan,
zrijeporan, parben, prepiratki;
Policed, p'lisv, a. dobro upravljan,
uredan,
Policy, pol", n, politika; nauk o
državi; dršavnička mudrost; oprez
most, resboritost, lukavatvo; polica,
POL,
origurni list; državna sadušnica;
floating —, polica
osiguranja protiv
požara za predmete bes oznake vri-
Jednoeti; life —, polica oviguranja
života.
Poling, pč1*ng, n. koljenje, kolčenje,
trkljanje; ivanje drvom (tunela);
bubanje za ispit.
Polish, poli, a. poljski.
Polish, pol"é, vy. t labtiti, gladit,
udaštiti; uljeplati, ugladiti,
uljuditi; to — glass, brusiti staklo;
to — off, brzo svršili, opraviti. —,
¥. i. ugladiti se, uladtiti se. —, 0.
glačina,laštenje, sjaj; labile; Pronch
, delak; uglađenost.
Polished, polst, a. gladak, ulaiten,
uglađen, uljudan, fin.
poll ihe pol"i*, n. gladilac, laitilac;
ybrusilac; sprava sa laštenje; gladilo,
ilica,
‘Polishing, poling, n. gladenje; lad.
tenje; sje a iro,
gladilo; oer, prah alla
Polite,
dan,
Pi
pilaj, a. (— ly, adv.) ulju
uglađća, udtiv, fin, udooran;
. sjajan, uiančan; — learning, —
* literature, lijepa "književnost, pjes-
ništvo.
Politeness, p'lajt’n%s, m. uljudnost,
uglađenost, finoća, udvornost.
Politic, pčl"tik, a. politički; političan,
oprezan, lukav; body --, dršava.
FRKA politika; nauk o
polldeal’ paler” a (nh ly, ady.)
politički, državni, driaonitki, drša-
ii; javni; — economy, na-
vodno gospodarsteo.
Politician, pčittiš“n, n. politik; dr-
žavnik; lukavac.
Polity, poltt, n. ustav; (državni ili
crkveni) sustav.
Bolks, pove n; polka (ply)
1, pol, n. glava; zatiljak; popis
listina imena; izborna listina,
ibo biraliku; to be at the head
of —, imati najviše
—,¥. t. kresati, Seas tees
atridi; plaćati kao glavarinu; dobiti
594
POL
(glasove) kod izbora; glasovati; upi-
oe tna) oes onaj huk
beak, idorna dias — “cattle,”
pollard’ pole
govai okres
Pollen,pčl*n,n.
Poller, pole? am born
Pollak, Pots. pt, o. ou nara
ibe).
Paiute, pčidjat, polGi)at, v. t. oka-
ljati; oskerniti, opoganiti, osramo-
titi, zavesti,
Polluted, p'l0't*d,-s. oskvrnjen, osra-
moćen. — ness, m. oskernjenje;
oskvrnjenost.
polit plate, nm. skvrniac; sri-
Pollution, pivi, n. oskornjenje;
proliv sjemena.
palo, pols, n. loplanje na konjima.
Polony, pio: 'n*, m. vrsta kobasice.
Poltroon, Srđa“, D, strativica, ku-
elkrooney, poitran', no.
srebro,
Polverin, poli vin Be R. kaloiniran bi- >
linski pepeo.
Poly, font Pol, a. dubagac (biljka);
Polyandry, pol*’n’dr*, n. mnogomuštvo.
Pipe! pčlokrom, a. višebojni,
Po); ist, p*lig*mist,
olygamist, p'lig*mist, n. mnogo-
yea
Polygamy p'lig’*m*, n. mnogošenstvo.
Polyglot, pal'glvt, mnogojesičan, na
mnogo jesika. —, m. onaj koji go-
vori mnogo jeika.
Polygon, pol"gin, n. višskutnik, Po-
pojšonal, peligta" 9. višekutni.
Polygraph pčltgršl, m. sprava sa
rasmnošenje listova; a} pisao koji piše
o raznovrsni stvarima.
polyhedron, polivdra, m pelidar,
Polynome, polvatm, m. painom,
Polynesian, pol'als™n, a. polineniibi.
: polinesijac.
POL
Polyonymous, pdl*Sn*m's, a. mnogo-
Fol palp, ban polip, cvjetnjak,
koralj (
Pol honie, iona, Polyphonous,
if*nta, a. mnogoglasan, polifon.
Poly phony. KAO m. polifonija,
Polrpodi ), pdipčd, n. ato
Polrpody Ka ni oled, slatka
paiypous, polpos, a. polipni, kao
pp Potip.
Polzpas. pol*pds," n, polip; stonog
(n. pr. u nosu),
Polystone, pol*skop, m. staklo,’ koje
j sprava za rasvijelljenje
umužarnjih dijelova bijela.
Polystyle, pči“stajl, n. sgrada e
mnogim stupovima.
Polyerliabic(ally. pélrelabk(")), a.
ložni, wišesložni.
alpine, pdl'sil*bl, n. vičeslošna
Polvtechnie, pblttek’n’k, a. koji obu-
hvata vile nauka € umjetnosti; koji
obuhvata sve umjelničke obrte; —
school, politehnika, umjetničko
obrina škola.
Polytheism, pdl’*thi*zm, n. mnogobodtvo.
Polytheist, polsthi*st, n. mnogobožac.
Pomace, pom", n. komina i ja-
buka i t. d. pošto se istijedte)
a jabučan,
Pomaceous, p°mi
jabukov.
Pomade, p'mad’, pied’, Pomatum,
pmčUm, n. po
vlasi. v. t. namasati
Pomegranate, pom'gran't, n. mogranj,
Pomeroy, pom'rdj, m. kraljica (vrata
Pomiferous, pčmif*ros, a. što rodi
ucome.
Pommel, pim"l, n. jabuka na: bal-
taku, na sedi nakit nalik na
rjabuku. —, v. t, tući, udarati.
Pomological, pdatiodtvkil,a. vodarski.
Pomologist. pimbt*dkiat, m. volar,
~posnavalac voće
595
POM
Pomology, p'mdI'*dit, n. vođaratvo.
Pomp, pomp, n. ejaj, sjajnost, slava,
svečanost.
Pompion, pom'p*, n. bundeve, bude.
Pompous, pim’p's, a. , adv.)
dat: sad, ra
nd, n. ribnjak, jeserce, batun;
Pond,
m oe ee ri a v. ti nas
finite ; al i u ribnjak,
— lily, Zopoč. si
Ponder,’ pon "do, v. t. ¢ i razmišljati,
promišljati, misliti, — ingly, adv.
promišljeno.
.Ponderable, pčn'd*rbl, a. potešan,
šlo ze može vagati. — ness, Pon-
derability, ptuč'ebile, n. poteš-
nost, osobina onoga, Ho a6 može
vagi e
Ponderous, pdnd*ros, a. (— ly, adv.),
težak; vašan. — ness, pon lerosity,
pond'rds"t?, n. težina; važnost. ,
Poniard, pdn'j*d, n. dođeš. —, v. t,
, ubili bodešem.
Pontage, pon't'd2, n. mostarina,
Pont,” 3 popet, ‘a. osli moćnik;
[supreme —) papa.
if Ponda poni, a. svećenički; pa-
Pontifical, pontif"e'l a. papinski;
biskupali ; —.n. knjiga o
obredima; — 8, o Ponesi pdnt*-
Pkč'ita, pl. Ziskupski ornat,
Pontificate, pčutif*kčt, n. nrvosve-
ćenatvo, papinstvo; vladanje papin-
sko. —, pontif"két, v, i. Orits bi
steps službu ; služiti pontifikalnu
pntlsris,. n, uzvijajući
Ijtv) most (za disanje i spuštanje);
propinjanje kon;
Pontoon, pdatdn’, n. pontoon, moma
lađa; rine na lađama; ponton,
erste splava za raznu upotrebu u
luci. — bridge, most na lađama.
Pony, pč'n*, m. poni, vrata malih
konja, konjče; — chaise, mala po-
POD
luotvorena) kočija. P. 0. 0. — Post-
office-order.
Pood, pad, n. pud (40 ruskih ili 36
, 1686 kilograma).
o
le, pare SL n. bradad, kudrov,
pudel (vrsta pea).
Pooh, pt, ‘ate or (usvik preziranja).
Pooh-pooh, pt'pt, v. i. presirati, ¢
igrača; porudica za
Poop, pup, n. krma (sadnji kraj
lađe); krmeno; palubac (na krmi
Broda). —, v. t udarati, pogoditi
u krmi.
Poor, por, pa a. siromašan, ubog; po
‘reban, bijedan; ostudan: slab, lol,
neznatan; mršav, 3 nevo~
Yan, nesredan; ‘the —, siromasi,
sirotinja. — - bor, škrabnica, škrinji i
pores; — spirited, bijedan, klonuo
duhom, očaja; + — spiritednoss,
bijeda, ošajanje.
Poorish, pr, a. ubog, nevoljan..
dijedan. — nese, m. nevolja, bijeda.
Poorly, pal’, a. boležljiv, ljohav, slab;
nevoljan. Poorliness, pi"lnes, n.
bolešljivom.
Poorness, pavars, miro a siromašteo; po
treba. bijeda; oskudnost;, neplodnost,
mršavost.
Pop, pop, pop, D. praska, prasak, tresak,
—, int. tee! (up! pljes!
jar, —, Yl pucati, praskati; Iup-
nuti, tremuti; nti,
nestati, umrijeti; to — up,
—, ¥. & naglo, iznenada Ho učiniti,
596
POP
uzeti, Baciti, metnuti, maknuti;
paliti (pušku): otpraviti; izlanuti;
— the question, saprositi (djevojku);
to — corn, kukuruz; to —
a th. away, naglo što sakrili ii
maknuti; to — in, naglo zabosti,
metnuti u; to — out, istaknuti,
ugasiti. — corn, kokice, iskokano
Rukyrumo srnevlje; — gan, pu-
ealjka; — shop, talagaonica,
Pope, pop, 0. pepa; pop. — dom,
papinstoo.
Popery, po'’p’r’. n. papinstvo; pri-
stajanje us papu.
Popinjay pčp“adžč, u: selena žena ;
3 budala, bena; ptica kao
Popieh, pepe a (— ly, adv.) pa-
pinski ; pokoran papi.
Poplar pop m. topola, jablan; to-
; white —, Bijela topola;
lack —. crna topola; — tree,
topola.
Poplin, pipita, 1. njeka tanina od
Popp meh er “t, a. Iutke; draga,
‘Rute, odar broda (na kojem om
saonice a brodom).
Poppy, pop, n. mak; red —, diolji
cake, naboj head,
korišei makoo sok
oll, makovo dje; — seed, ma-
kovo sjeme. Poppied, ppd, a
makom obrastao; uspavan. trom. i
Populace, Epp ines, a.
pjero soph popjal™, a. (— ly, adv.)
pučki, prosionarodns, narodni; prost,
razgovijetan, lako rasumljio; mio
narodu; e hnk dena
— nes, Popularity, julirt,
arodnost; pethe natin}
svjetina,
razum-
ljivo; rosprostrani po narodu;
omiljeti narodu.
POP
Populate, pčpijulčt, v. t. napučiti,
jp jalét, Pt
Population, pčpjela'š*n. n. ziteljetvo,
stanovništvo.
Populous, pčpijule, a. oeoma na-
martanjem obilan narodom.
8, M. velika napučenost,
Porcelalo, nie sm, n. por-
culan. —, — earth,
porealanate zemlja; =
= ay, ore užovka (puš)
Porcellaneous, Niiets, a. porcu-
lanski, kao poreulan. .
Porch, vires n trijem, em ereteoriei po-
Porcine, tren ieee a. svinjski.
Porcepie pirkjupaja, dikobras; —
poe Koje? po, n. pora, šupljika, ru-
pica. —, v. 1. piljići
tršti, nepresiane misliti;
se (over, u); to — upon “ron, over)
one’s books, marijivo učiti, bubati.
Pork, pš'k, n. svinjetina, praščevina ;
— < oP svinjede rebarce; — pie,
od svinjetine; jie hat,
ženskog je
Porker, park’, n. krmak hranjenik.
Porosity, p'rde*t, nm. dupliikavest,
Porous, po'r's, a. šupljikuv, porosan.
Porph; parr’, n porfir.
Borpolee, Piro, a "moreka oja
(orata plisl
porno pe ta. Bijelo dona
Porridge, por*ds, 0. gusta juha,
žitka kaša. — dish, zdjela sa juhu;
— plate, tanjir sa juhu.
Porcinger, por*ndž“,n. sdjelicasa juhu.
Port, pi, port 0. luke, morska
luka; — of discharge, iskroalište;
— of lading, ukrcalište; re
ie ten ite pristejbe; —clé-
aving, odlasak; — town, lučki grad.
=k vratnica
orata, otvor, rupa,
(na rode): — hole, vratnice,
ratnice od
ovi
POR
v. t. di, nositi; krenuli svra-
ine (ribolu) krmila na lijevo; —
the helm! ma desno! — crayon dre
šalo pisaljke, ertaljke.
—, M. vino is Oporla.
Poi » PAPtŠbi, a. što se moše no-
siti, nošljiv. — ness, Portability,
pATbII"t, n. nošljivost,
Portage, pi"tdž, m. nošenje: noše-
vina, ponos; tovar, teret, priljaga;
mjesto, gdje se tovar mora krajem
prenašeti.
Portal, pice 2. portal, (glavna,
sjajna
položi“ odi pirikol*s, n. rešetka, što
se opušta (pred gradskim vratima
Porte, pitt, m. porta (turska slada);
Sublime —, visoka porta.
Portent, pYtent’, v. t. alugitd (na);
mavješćivati.
Portend, piri*nt, pétent’, n. elutnja,
kobljenje, znamenje.
Portentous, yitens, a (— ly, adv.)
slovlstan, koban; strašan, užasan.
— ness, n. sla slutnja; strahota,
ušas.
Porter, pitt“, n, nodads bremenoia ;
vratar; sluga; porter, vrsta piva. ©
Po piri m. nošenje, pre-
; noževina; dostavnina ; era-
ika služba.
Porte pi'vfaj“, pripaljača, ušigalo.
Peril, pares, n, limica (sa
i: ministarstvo,
Portico, ray pe reko, m. trijem, hodnik
sa stupovi
Portion. Pre, u. dio, čet; udio,
udjelak; porcija, oorots čest nas
eljedstva; sudbina;
(to — out) dijeliti, peal
miras, prćiju. — less, a. ‘er djelai
bex miraza.
Portioner, pivi“, n. djelitelj i en
djeljivač. —, Portinist® Krui st,
> onaj koju nadarbinu
Portliness, patlaes, n. doslojanstosno
g 3 dostojanstvo, uzoritost; deb—
jina.
POR
Partly, prt a destjonstoen; sori
debeo! kru “
span, život
Portmantesu, Pitaka, a, putna
torba; ručni, kožni kovčeg; vj
porate Ar tret, na slike (nječija).
Portraitis partretist, n. slikar por-
Portraitore, pirtrčć, n. slika (lca),
portret; slikanje portreta.
Portray, p*tre’, v. t. eltkatt (koga);
slikati lica ;
Portrayal prtršti, 2. Tkanje, pri
Portayer, petra, n. flikar (po na-
—, 0, Portugisac; portugiški jesik,
Pore, pla, 1. položaj, držanja (ila),
afektirano, nenaravno držanje.
Varšave nmaravno, ponaša 6
ofokireno, graditi se, iadavati se
(as), v. t. postaviti; to —
a S gue spiel tekim pita-
njima zbuniti, smesti.
Poser, pd’z™, n. ispitač; teško pitanje;
Posit, poz"t, v. t. postaviti; usta-
moviti.
Position, p*sii*n, n. položaj, stanje;
načelo, orđenje; mjesno mjesto,“ služba;
stanovište; držanje.
Positive, prttiv, a — ly, adv.)
zakonit,
eia odlučan; he is
=> enii znade sa stalno; he is —
about it, on tvrđi odrešito; this is
Proof zi tim se neoborive dokazuje.
— ly, adv. sigurno, jamačno, sva-
kojako.
Positiveness, pozivne, o, izvjemnost;
pornost.
Posktiviem, porivi pozivam, pos n. positivisans
ija Francuza Comta, koja se
davi samo isvjemim stvarima sli
tradi samo zakone pojava),
598 POS
Posse, pos’, n. mogućnost (— comi
a sva orušana sila koje šupa-
7 četa.
Pale, i peat ina
4; zauzeti, uzeti pod svoju vlast;
niti gospodarom; to — oneself (of
tobi što, uvjeriti se 0
u, vladati sobom ; obuseti
niti, vladati.
i, napu-
potresna“ pizest', a. bjesomučan,
mahnit; obuset, pun; to be — of,
, bogat.
imati; well —,
Possession, pizeša, an . posjedi po
seni, man se nomad.
nost, obi
Pe ey (— ly, adv.)
Ee asa fat
Bowcenor, pisos, m. posjednik,
Poss p'zestr?, a. koji porje-
duje ; i itt što se tiče posjeda;
Posset, pčs"t, n. nje
Possibility, pds
Possible, pčs“bi,
pideod sirutke.
ia, čak dika (o računa a)
pola; glamik, pošta knjigonoia,
kurir; pjeni Kanski papir; by
the first —, pošte. po prvoj
povratnom
POS 599 POS
kociju; — date, kasniji datum (nego
li je pravi); to — date, metnuti
kasniji datum; — haste, velika
hitnja; to go — haste, hitno puto-
vati; — horse, poštanski konj; —
house, pošta; — meridian, što je
moslije podne; — mortem (exami-
nation), razgled, rasudba mrtvaca;
— nuptial, što je poslije svadbe;
— office, pola poštanski ured;
general — office, glavna pošta; —
office order, poštanska napuinica;
— paid, poštarina md
per, listovni papir; — prandial,
poslije objeda; — road, poštanska
cesta; — stage, poštanska stanica,
ta.
Postage, post'dž, n. poštarina. —
stamp, poštonski biljeg, marka.
Postal, posti. a. poštanski; — com-
munication, poštanska svesa; -
convention, poštanski ugovor,
order (note), poštanska “Naputnica,
Posted, pOstd, a. oduviješćen; to
cop —, marljivo obavješćivati koga.
Poster, pč'st“, KS glasonoša, kurir;
poštanski konj; oglas, plakat; pri-
ljepljivač oglasa.
Po: X ere & kazniji; strašnji,
; al. stražnjica.
Poste: ory, th pilinier, m. potonjost,
kasnije
posteri, eia, n. potomatvo, po-
Postern, posti
vratakca. —,
Posthumous, pi 5
Posting, pč'si*ng, n, putovanje poštom;
priljeplišanje plakata; — bill, pla-
kat; — house, pošta, poštanska
stanica.
Postman, post'mšn, n. listonoša.
Postmark, post'mš'k, n. poštanska
Poster Pima ča poštar;
ravnatelj pošta; — oni
pisrdovn) roomate Sia
tpone, postpon’, v. t. odgoditi;
odložiti; zapostaviti,
5 sa, — ment, n
odgoda, odlaganje.
Postscript, Post skept, n. dodatak
(piemu
Pavan, para, D. molilac, tra=
pane” pčs'tjulčt, v. t, zahtijevati;
pretpostaviti, uzeti za istinu, sa
moguće, —, pče'tjulat, n. zakljev;
postulat, pretpostavka uzela kao
istinita.
Postalation, m, postjale'éin, n. traženje;
pret
Postulatory, ee Saijal, a. alo pret-
postavlja, ilo se pretpostavlja.
Posture, pis’ re, m. držanje, pološaj,
stanje; držanje tijelu. —, v. t. pe
staviti, namjestiti, udesiti.
držati se nenaravno, umjetn pd
livanski. — maker, peliva:
Posy, po. n. poslovica, riječ, geslo;
Pot, a pane m. lonac; vrč; uložak (kod
2, oklade); — of beer, vrč piva
a ‘quart = = 2 pints); — of money,
velika svota, gomila novace; drin-
king —, vrčza pivo; to go to (the)
—, propasti; to keep the — boi-
ling, zasluživali, koliko treba za
život, što naprijed voditi, tjerati ; to
put the — on, odviše tružiti, pre-
tjerivati. —, v. t. metnuti u lonac,
u lonce; shraniti spremiti u lonce;
ustrijeliti, ubiti; predobiti, —, v. i.
pucati; piti; to — on zaljubiti se.
— belly, érbonja; bellied, érdu-
čast; — boiler, umjetničko ili kuji-
ževno djelo, učinjeno jedino dobitka
ili kruha radi, rđavo djelo; —
companion, drug na piću; — ful,
lonac, vrč (česa); — hanger Quook),
kvaka; — herb, povrće; — hooks,
drijanje, črčkanje; — house, haan
wr heater, lovac, koji samo
dobitka radi, — luck, što se slu-
čajno nade za jesti; to take —
luck, zadovoljiti se onl što se
nađe; — man (boy), pivonoša,
shot, hitac iz zovjade, — “valiant,
junak u piću, pićem osokoljen.
Potable, po't'bl, a. pitak. — ness, m
pilkost.
PLU 600
Potash povs. v. potaša, pepoljika, kali.
Potassiam, p*tas’m, n. kolijum, pe-
pdi
Potation, p*té's*a, n. pijenje, piće,
pi pijanka, A
otato, p*té’td, m. krompir; — rol
(disease), krompirova gnjiloća, bolest,
It. a. Ho se liče pića.
Potence, po't’ns, Potency, po't'ns®, m.
moć, sila, jakost; djelovanje; utjecaj.
Potent, poe ‘tnt, a. re ly, adv.) moćan,
silan,
Potente; porentat, BD. vladar.
Potential. p*ten’s*l. a. (— ly, adv.)
mogući; potencijalan (sakriven, riu-
—,n. što je moguće, moguć.
nost; potenetjal.
Potentiality, pttenstal*, n
nost; moc ili sila djelavanja.
Pother, podh”*. n. buka, rogobora. —,
v. i. rogoboriti, buditi, larmati,
Potion, pos, n. ljekovito piće, na-
pitak
Potpourri, popuri', n. smjesa.
Pottage, pdt*d2, n. juha, čorba (go-
veđa).
Potted” pOt*d, a, u loncu, u loncima;
usoljen, ukisan it d.; — meats,
konserve od mesa.
Potter, pov“, n. lončar; — 's clay,
glina, lončavska semlja; —
— 's wheel, lončorsko kolo;
pre loutaraka roba.
otter, pot, v. i. devr'dati, šeprijiti,
raditi nasumce, bes svrhe, —, m.
buniti.
Pottery, pot“, n. lončarski posao;
lončarsko posuđe; lončarstvo; lon-
čarnica.
Potting, pov'ng, n. pijančenje; me-
je u lonce,
Pottle, pčt'l. n. velika Boca (od 4
pinte), kanta, vrč; košarica sa voće.
Pouch, pauć, 1. vrećica, kesa, torba;
trbušina; guša (u ptice); tobolac (u
tobolčara). —, v. t. metnuti u kesu,
turiti u; progutati,
Poult, pdlt, n. pile.
Poulterer, pol't'r™, n. živadar, kokošar.
PNE
Poultice, pola. n. meki (topli) obtoy.
lošiti toplini oblogom.
, partes, & živad, perad. —
—. mi. ob
Poult:
y
Pounce, pauns, v. ne zgrabiti noktima,
pandžama. —, v. i. saleljeti, za-
letjeti se dolje, sagnati se, navaliti.
>, 1. pandia, čaporak; zalijetanje,
navala, zagon,
Pounce, pauns, n: prah od plavea;
(— bag) kosica (napunjena sitnim
ugljenom za mimanje. —, v. t. po-
sipati prahom od plavca; trt, ga
diti plaveem ; snimoti (aliku).
box, prationica, pjeskovnicaj — pa.
Per, papir sa snimanje.
Pound, panod, n. funta; (-+ sterling)
funta sterlinga (20 silinga); a shil-
ling iu the —, pet po sto.
—. m. Hala ili tor za jseplienjeme
marvu. —, v. t
(marvu); satooriti (u tor). — " preach
provala u Halu, gdje je zaplijenjena
o studi, satrti, samljeti; tući,
islupati,
Poundage, paun'd*dš, 0. carina po
funti vrijednosti: provizija po funti;
pristojba za plijenjenje marve.
Pounder, paun'ds', n. satira; tak,
prosin mill, pann’d*agmil, o. spe
Pours ae por, v. t. liti, livati, satis
naliti, (out) šaliti, izlivati, pi
nali, natočiti; (forth, out), ‘rot
(kro); to — out the heart, ofkriti
otvoriti sree; to — out words, pro
suti riječi. —, Vv. i. teći; liti; iatje-
cot: it is — ing, kiša lije; to —
forth, izlivati se, daljecati. Hi Poarer,
por, m. onaj, koji radni
POV
Poverty, pov*t*, n. siromaštvo; osku-
roi, pau’d, n.- prak, prašina;
lak; prah, barut; — and shot,
brah € clove; not worth — and
shot, me orijedi truda,
papriti; ovuti (svjesdama); to —
with spots, nafarati pedicama, pje-
prašionica;
— flash, — horn, dila, barut rog;
= mill, darutana (gdje se gradi
barat); — room. barulana (gdje se
drži dorut na Brod: = — “sugar,
stučeni cukar, šećerov pr:
Powdery, pav'd'r’, a. Belin; kao
Power, pau’, n. sila, mod;
oblast;
8, neogra:
ničeno ovlašćenje; — of attorney,
punomoćje, puna vlast; he has the
.power to —, do njega stoji, on može.
— 100m, tkalački stroj (na paru),
parne stative.
Powerful, pan’fal, a, (— ly, adv.)
moćan, silan, jak, snašan, silovit;
xplioan, mamenit; krepak. — ness,
mol, sila,
Powerless, pau*les, a. des sila, bes
nemedan.
amage, slab, — ness, 2.
slabost, nemoć.
Powter, pau't', n. gušan (golub).
rr ip od pock) kozice;
» boginje; sramna
re P. * pera
pages, stranice.
PP. skrać, post-paid; past parti-
ci le.
P pr. skrać, present participle.
Phetieable, prak’t*k*bl, a. do se može
učini; izvetio, izvršio, mogući:
, ; kojim se može
— ness, Practicability,
mogućnost,
Practial >prškjtkšl, a (ly, adv.)
prakiščan; koji čini, vrši, izvršuje,
601
PRA ‘
izvršan; djelovan; iskusan, vješt pri-
sige’ Pre pinged
ness, Pract; cality, prakekalvs, m.
; što je praktično.
“Practice, prik'ts, vrienje,, isvrši-
vanje; primjena; postupak, način
postupanja; poraba ; običaj; wješba;
vjedtina, iskustvo; (— s) Iukavičina,
spletke; in —, u porabi, u običaju ;.
to get out of —, odučiji se; secret
ni » (aint sparen oo «fo fare koa
—. (o mnogo
(Golemika); to put to —, isoesli.
— ground, strelište; — target,nifon.
Practise, prik’t'’s, v t. činiti, vršiti;
izvršivati; počiniti; woječbati; ugo-
voriti; (into) lukovštinom ili
kama skloniti, zavesti; to — fraud,
deception, varati; to — ~_hypoerny,
pretoarati se, hiniti; to — law,
vjetovati; to — medicine, liječiti;
to — music, čavici se m. —,
moi. vješbati se, kreno 26; po-
mnašali se, vladad se; tiorati,
vršiti svoja zvanje; pokušat, probati;
čurovati, spletkariti (with, sa, aga-
inst, prolio).
Practised, pršk'itst, p. a, vješt,
Pe kaan
priktištni", Db ona}, koži
svoj posao radi, svoje svanje vrši
praktičan liječnik: ortoječnšk i prac.
Čan, iskusan čovjek; stručnjak,
vještak.
Pragmatic, premitik, a prognati
m
ik mi a
Prag-
ay,
adv.) radljiv, revnostan; provrian;
doradan, nametan, koji svuda nosom
zabada, u sve se niiješa ; nitničarski.
Pragmaticalness, pigmat*kčinea, n.
provrtljivost; neovlašćeno miješanje,
upletanje.
je, pré'r’, n, prerija, velika tra-
vom obrasla ravnica, poljana, tiroka
livada.
Praise, prča, n. Avaljenje, hvala, dika,
slava, čast. —, v. t. hwalići, slaviti,
PRA 602
veličati, — less, a. neslavljen, ne-
vrijedan hvale.
Praiser, prč'z", n, onaj, koji slavi, hvali.
Praiseworthiness, prčz'wo'dh*n's, n.
hvale dnost.
Praiseworthy, prčz'wo"dh*, a. hvale
vrijedan; pohvalan.
Prance, prans, v. i. propinjati se (0
k ponesno, gizdavo jahati;
epiriti se.
Prancer, pran's", n. konj za paradu,
za gizdu.
Prandial, pršn' one a. dto se tiče objeda.
Prank, pršnk. v. 4, kititi, resiti
n. obijema šala, žurka, 'akrdija; skok.
Prankish, priok’%, a. obijestan, šaljiv.
Prase, prčz, n. krisopras, zlatovac
(mineral)
).
pate prčt, v. i. ¢ t. Brdljati, dlebe-
tati, naklapati, izbrbljati. —, n.
brbijanje; fall of —, brbljav.
Prater, pré't*, n. brbyjavac, brbljavica.
Prating, pré't'ng, n. brbljanje, čavr-
ljanje. —, a. (— ly, adv.) drdljav.
Pratique. pršt*k, n. trgovački sanbra-
ćaj; pratika, dozvola brodu, da može
slobodno a krajem opciti.
Pratile pratl, v, t. brbljati, ćeretati,
blebetati, —,u.brbljanje, naklapanje,
Pratiler, pršti“, n. drbljavac, brblja-
pasi, prav*t*, n pokvarenost, opa-
a.
Prawn, pris, n. vrata račića.
Prasis, prik’s's, n. prakea, vršenje,
isurdivanje; praktičan primjer.
Pray, Ys Brey v. L i t. molili, moliti ve,
zamoliti; moliti se Bogu.
Prayer, pr", n. molilac; molitva; mole
+ Book ot Commoa P = ,anglikan.
wa molitvenik; the Lord's —, očenaš;
to say ones =
be at —
litve. — Fae molitvenik;
fally, adv) ) Sogomaljan,
Inesa, poboin
te ne moti Bogus besbozan.
Praying, Pre"ng, & a koji moli. zm
moljenje, molitvu; pobožnost,
cricket, bogomoljka Bikakavac).
PRA
Preach, prič, v. i. i t. propovijedati,
predikovatt ; objaviti; to — down,
propor revnovati protiv; to
— up, hvaliti, veličati.
Preacher, priće, n. propovjednii
Preaci ri'č*ng, m. propovijedanje,
Preadam lamic, prifdim”k, a. prije Adama.
Preadamite” pritd*majt, n. čovjek
prije Adama; pristaša nauke, da
Adam nije bio prvi čovjsk.
Preadmonish, pridmčn"š, v. t. opo-
menuli unaprijed.
Preamble, pri‘&mbl, Lat apie ww
načiniti, napisati uvod,
* —, m. uvod, predgovor.
Preannounce, prišnauns', v. t. javiti
unaprijed.
Preappoiat, "pritpajnt’, v. t. naprijed
pe pritrendt’, v. t. prirediti,
urediti nap:
Preaudience, priš'd**ns, n. pravo, Ca
voriti pred sudom prije od
bod red (po časti) odvjetnika pred
Prebend. preb*nd, m. prebenda, na-
darbina, kanonički prihod.
Prebendary, preb"nd®r*, n. prebendar,
nadarbenik, kanonik. — ship, pre-
bendarsko, kanoničko mjeno.
Precarious, preke'rs, a. (—1y, adv.)
od zavisan;
3 a
nerigurnost, neizvjemnost, nestalnost;
Precaution, preka's'n, n. opreznost,
smotrenost, pašnja; mudro predvi-
danje; to take one’s — 8, biti na
oprezni, čuvati se, predusresti.
Precautionary, proka'š*n'rt, a. što opo-
minje; čime se predusreta, čuva;
oprezan.
Precede, ede, p eid’, vw. toi prod, ii
biti se
peers prednjatiti; imati prednost,
prvenatoo, preimućatvo.
Precedence, rsid’ns, m. prednja-
čenje; prednost, proenstvo, pre-
PRE
imućstvo; to give any one the —,
pustiti bogey 6 da ide de naprijed; or-
fer of —, red po časti.
Precedent, prid zA a. — ly, adv.
koji ili što ide ili je pred, par
prijed, prije; prethodni;
Precedeni, Preedent, n racedena,
prethodni, pređašnji slučaj (kao
Bilo, to je nečuveno.
Procedeniod, pres*dentsi, a. što ve
dai predation kojim
pica
Preceding, prési' Slane a. pređačnji,
Precentor, preen’tt m. pojao, prvi
veš s hip, slušba pojea.
Precept, pri’spt, n. pravilo, propis;
maska, pouka jed.
Preceptive, popa a koji ili ito
nalače,
Pred ušla: prea pike malin de
reel hapa koji Wi što
i are ptt
rista, prikristtjšn, a. pret
prona Me erakt, B, (obično — s,
pl) međa, grants; ogr 7 okoliš,
Precious, oot tee a a" ad adv.)
dragocjen, skupocjen, skup, drag;
prijedan; (iromički) petra od-
kis — stone,
Tragi koma
—, adv. orto, ušamno,
— ness, n. dragocjenog, jeno, vrijednost.
Precipice, pres"pis, n. litica, strmen,
vrlet; bezdan, ponor,
Preciptable, praipettl, a lo. ve
mote oboriti, stalošiti.
Precipitance, — ancy, prssip"t'ns,
— ‘ns’, m. hityja, preša, naglost;
prenoglienje.
Precipitant, prteip“tnt, a, (— ly,
adv.) strmenit; Ailan, prežan; na-
603
PRE
go prenesco. —, 1. sredstvo za
Precipitate, prtsip"tet, v. t. # i. obo-
riti, strovaliti; ješiti, ubreité ;
strmoglaviti se, stropoštali se; po-
žuriti se; "proncgliti ea stalošiti (se).
Precipitat, pomno # a. koji ili što
se strovaljuje; klan, nagao, pre-
nagao; — ly, adv. strmoglavice,
sunovratice. —, m. talog. — ness,
m. hitost, naglost, prenagljenost.
Precipitation, pr'sip'ti en, I. otro-
valjenje, pad; slay hitnja, hitost,
prenagdjenje,
Presipitous, pesip*ka, a (— ly,
\v.) strmenit, presrtan, orletan. —
mae airmen, ran ka hitna; 5
recise, presajs’, a. (— adv.
točan, Bar dela plijerano
točan, podrošan, Popliran; ukočen,
vrijem. — ness, n. točnost, odre-
; pretjerana točnost.
poi, prtsiš“n, n. pretočan, pre-
strog žovjeki pedant; puritanaz, —
ism. 1a točnost, strogost.
Precio, pr*sik” a a, točnost, "dra
Panne, presaj'stv, a. (~ ly, adv.)
koji rete, oštar; koji točno određuje,
strogo isključuje.
Preclade, preklad’, v. t. deključiti;
i, aprečavati; zaustaviti; pre-
ječiti, odvratiti, lusresti.
pusio, prki VEEN isključen;
Preelusive, prekia ‘a*v, & (— ly, sir)
koji li Ko dok ljučuje, sprečava ; za-
ljučni,
Precocious, preko’s*s, a, (— ly, adv.)
rani, sreo prije vremena, prerano
— ness, Precocity, pr*kd-
at, n, srelost prije vremena,
Precognition, priktgaiin, ne pret-
znanje, a istraga.
Preampese, odana, v, t. una“
prijed rtaviti,
pižconceit, prik nai’, n, predeuda,
rasuda,
Preconceive, prik® v. t. prije
pomisliti, shvatiti; — d opinion,
la,
PRE
Preconception, prik*nsep's*n. n. pref-
shvaćanje; predeuda, pred-
Preconeert, paikinsdtt’, v. t. brije se
prijed; — oily, ad thod-
pred ey, ,
dom Ke ot u.
Precursor, Ka a, prethodnik,
preteča. vjesnik.
Precursory, prko"e'r’, a. prethodan;
oni, unaprijed navješćuje, koji
Product, predé'é’n, n. grabedtjiva
Prodaccous, prede's'e, a. grabešljiv.
Predatory, pred“, a, rasbojnički,
grabeiar. ; a
Predecease, prid*sis’, v. i. umrijeti
prije, ne prešivjeti.
Predecessor. prid*ses"r, pred*ses'š«,
n prethodnik. predšamik.
Predesign, ny pridtzajo’ v. t. prije od-
rediti, nakuni
Prodestin jan ” predest'n’' en, m
si, koji vjeruje u iju.
Predostinate. riidor't'set v. t. una-
jed odrediti, iabrati (sa vječno
vo šli prokletstvo).
Predestination, pridest*nč'šša, n. pre-
nauka, da
Predeterminate, prid*to"m*nšt, a
unaprijed određen.
Predetermination, prid*totm*na'ššn,
nor » prethodno odre-
đenje.
Predetermine, prid’to'm'n, vt. una-
be =a —, ¥. i. unaprijed
prag pra, a. koji pripada sem-
ljitu, imanju; što se tice sem-
jita; — estate, zemlja (ea sgra-
doma i t. di), imanje, dobroj —
tithes,
bl, a. što ae moše
pripteati,
Predicament prédik*meut, n. kate.
grija. vrata, red; stanje, žu
* neugodan opasan položaj. m neprilika.
604
PRE
Predicant. pred"k*nt, a. koji isriče,
tvrdi; koji propovijeda; — friars,
redovnici propovjedničkog reda. —,
1. propovji
Predicate, pred’*kat, a A Ki. tarde
colt, tvrditi. —, pred"kit, n. pre-
dikat, prirok.
Predicative, pred*ktiv, a (— ly,
adr.) predikativan, priročan.
Predicatory, prewmttde, a. isričan,
koji izriče, tu
Prodict, vrdikt *. tiproredi proricati,
Pre predik’s*n, n. proricanje,
roročanatvo,
piedictire, prdiktv, (> ly, adv.)
koji proriče,
Predictor, prdike, 2. arora.
Predilection, prid‘lek’é*n, B. osobita
jubav,
Prodisponent, prid'spoa'nt, a koji
šli što pripravlja, čini unaprijed
Padine. prikepors x. tuna
prijed raspološiti, pripraviti činiti
naprijed bonny podorgnsim,
pilotom pridiopskito, n pri
+ eklonost, na
naginjan;
predominance. prdomoan, — ancy,
Šna*. n. prevlađivanje; pretežnost,
prvenstvo, prevlast.
nmi, ika a(—i,
adv.) pretežniji, iji, i
koji provleduje. mani
Predominate, prddm"n8t, mi pre
i, pretesati,
Predomination, prtddi kodek n. prec
slađivanje, pretezanje:
Pre-elect, pritiekt’, v. "E izabrati
prije, unaprije
Pre-election, pri*lek’s°n, n_predisbor.
Pre-eminence, prien’
ljivanje, ieticanji
Pre-eminent, prien
adv.) koji
Pre-emption, priew’s*n, n. prekupnja;.
kupnja iz prve ruke; pravo na
prekupnju.
PRE
Preen, pria, v. t. gladiti, čistiti perje
+ Geljunom).
Promgage pritogšdž', v, t. obvesati
oprijed naručiti naprijed, — ment,
2 naprijed ucinjena obveza; mar
picestablishe pri'stabss, v. t, odre-
diti, narediti
, — ment,
a 2. predanje x određenje,
Preaami
nation, _Trvenm arin, 2,
prethodno istrativanje, ispilivanje.
Preramine, pri“grim'n, v. t. ispitat
4 istrašitj u naprijed.
Rrgaristgnce, pritgzie’t*ne, n. bide,
Prenat, presk wh jedna je
dli a6 nalosi nječega
+ Pretatory, pref*tfr, a. prethodni;
osno! a discourse, predgovor,
uvod,
Prefect, prifekt, n. zapovjednik, na-
mjemnik; predstojnik; prefekt.
Prefecture, prfek'č*, u, prefektura;
pret
(above, to) eve
Preferable; pref “70
lušuje
ah da se Ha = kn
miliji, ji. — ness,
Preferability; preftebiln, n. pred-
izornost, veća vrijednost.
Preference, pref*rens,.‘n. prednost,
» isvratina; osobita, veća
ebares, prio-
ritetne dionice.
Preferential, pref*ren’é°l, a. koji ima
ili daje prednost; — share, prio-
ritstna dionica.
Preferment, prfo"m'nt, n. pretpo-
“stavljanje, prednost; wsvišenje, pro-
; viša, veća čast, počama
služba.
ing, najvoljeti.
Pred dini say)
605
PRE
Preferrer, prifor®, n. o voli,
koji pretpostavlja; onaj, koji pod-
nese, preda — of an indictment,
tušitelj.
Prefguratiou, prifig?jure sn, n, ugled,
refiguatve, prefig?jot'tiv, a. na
predatavij
Bao usar, koji
erga, prfeju, briga v. to
ili predatavliati.
pate Ansen v. t. metnuti pred,
dodati sprijeda. —,
rike, m.
rijedca ili slog, Ho se je rije
dina sprijeda.
Prefizion, pr'fik'šti, n. stavljanje ili
dodavanje sprijeda.
Pregoable, preg'a*bi, a. koji se moža
zauzeti, osvojiti.
Pregnancy, preg'n5ns*, n. trudnoća,
bremenitost ; skotnost; (plodnost)
punoća; važnast, bogatstvo sadržaja,
Pregnant, preg’n’at, a. (— ly, adv.;
nosed, bremenit, trudan,.bred; sko
tan; plodan; bogat sadržaj
žan; onrouman, duhovit, "sett
zgodan ; to become —. zatruđnjeti,
sabredati.
Progastation, prig*ste’én, nm. pret
hodno kušanje, predosjecanje.
Prehensile, pr*hen's'l, a. koji hvata,
prikladan We udešen sa
Prehenso lon prhenin, m. kvatanja,
Pony, pribent]r"k(), a
pretpovijertan, preistorijski.
Piejudge, pridicdy’, v. t sudit, od-
pri (ie sor gal
ij iti bes ja.
Prejudgment, pridžodž'm*nt, n. pred-
suda, predrasuda; presuda una-
pric
Prejuc icate, pridtaavket, v. t una
prijed sudit, osudi, —, a, koji e
erica na predudi, koji potječe iz
redramude.
Prejadication, pridžud*ka'ššn, n. pre-
rana ili pri presuda; pri
jašnja osuda sličnoga slučaja,
PRE
Prejudice, predž'udis, n. predeuda,
"Predratuda; Hela, uštrb. >, v.
api prodedama, elon
rasudom; nanijeti štetu, škoditi,
ki celi zbori &. pristran,
Proji udicda), predžudiš*i, a. (— ly,
adv.) obuset od predsude, pristran;
škodljiv, koji je na štetu, na uštrb;
to be — to a p., kome škoditi.
-- ness, n, škodljivost.
Prelacy, prel*a*, n. prelatura, visoko
crkveno natoo ; predati. as
Prelate, prelt,. n. prelat,
oon oe dostojanatvenik, — Breen n
Prelatic, prištok, Prelatical, prlate
kl, a. prelateki, koji pripada vi-
sokom crkvenom janatvenil
Prelatism, prel'“tizm, n. staleš ili do-
stojanatno prelata; vlada prelata u
crkvi.
Prelsture, prel’*é*, n. ra, vi-
tako okolno deviajansion.
Pele prlekt, v. t. javno čitati,
Pielection, prolek'ššn, n. javno čitanje,
predavanje.
Prelector, pršlek't", n. javni čitač,
POD ee n. predosje-
Pa) nnd nti rly
agave.
i članci
hodni
Prelude, prélnd’, preljud, v- t. ¢ i,
predigrom woesti;
i otvoriti, početi,
uvesti; biti Lean ged om,
to); igrati
[aa =) pr ant, wig re
Protas i 1G) “Prel
elusive, prél(j)d’s*v, lusory,
ieee a. srodni, Prag. Bi
sluši kao wood, kao predigra.
Premature, priučtja“, a. (— ly, adv.)
— 806 __
PRE
rani (we) prije vremena; prerans ;
pre
— ness, Prematurity, prim*tjar‘t*,
m. prerana srelost; ranost, prera-
nost; naglost,
Premeditate, primed’tat, v. t.d i,
(unaprijed) promišljati, smišljati,
namjeravati.
Premelitated, primedtat'd, p. p.
promilljen, namilljen, naumljen ;
— by, adv, promišljeno, hotimice,
navlaš. naumice,
Premeditation, primed*te’é*a, n. na-
kana, namjera; prethodno promiš-
ljanje.
Premier, prim”, -prem‘j'r, n. prot
ministar, predejednik minietaretoa.
— ship, služba ili čast prvoga mi-
nistro, službovanje predsjednika mi-
mistarstva.
Premise, pr*majz’, v. t. prije spome-
nuti; pretpostaviti,
Premise, prem’*s, n. premisa, pret-
postavka, prednjak (u logici); —s,
Pl. (u depravi i 1. d.) prije spome“
nuto točka, što je prije, gore spome-
nuto; — % pl. zemljište, kuća aa
prom
remiss, prem", n. premisa.
Premium, pri’ am, n. nagrada, dar;
Premonish, prtmčn"š, ‘vy, t, opome-
Pao as edaaišta, 0. opomena.
"remonition, prim*niš“*n, n.
Premonitive, Prada, Premonito-
Ty, premdatr’, a, koji unaprijed
Premonstrant, prtmčn'strjnt, n. pre-
monstratensac (redovnik)
Promanition, primjunišćn, n. pret-
a obrana, ograda protiv pri-
Pioader, ren’d™, n provo, jonyd
a prathodns
Pret prend‘é°a,
reas, Prev, D. degrt, naučnik.
- >, M. Fegrtovanye.
PRE 607
Preoccupancy, pridk’jap*ns*, a zau-
sede; zaposjednuće prije drugoga;
pravo zauzeća prije drugoga.
Preoccupation, pričkjupa'ššn, m. zuu-
zeće prije drugoga; predsuda, pred-
rasuda, pristranost; zabrinutost.
Preoccupied, prišk'jupajd, p. a. obu-
ze! predsudom, pristran; zabrinut,
zadubljen.
Precccupy, pridk’jupaj, v. t. uzeti (u
posjed), zauseti unaprijed, prije dru-
goga; prije, rijed snabdjeti,
napunili; obuseti; zadavati brige.
Preoption, pridp’s*a, n. pravo izbora
prije drugoga.
Preordain, prid'dčn', v. t: prije šli
unaprijed nalotiti, zapovjediti.
Preordinance, prid"d*nčns, n. prijašnji
nalog, prethodna naredba.
Preordination, pris'd*nč'ššn, m. pri-
jašnja naredba, prethodna odredba.
Prepaid, pripčd', p. a. unaprijed plaćen.
Preparation, prep*ré‘é'n, n. priprav»
ljanje, priprava; opremanje, epre-
manje; priređivanje ; gotovljenjes
pripraviost, spremnost; ono, što je
zgotovljeno, pripravljeno, preparat,
Preparative, prtpšrčtiv, a. koji sli
Ho pripravlja; prethodni. —, m.
priprava, priprema.
Preparator, propšrčti, p.
priredivat, prigotovljava
Preparatory, preparer, a, (— ily,
adv.) koji ili što pripravlja; pret-
hodni; to be — to, pripravljati za.
Prepare, prtpčr', v. t. pripraviti, pri-
pravijati; spremali; gotoviti, 2g0to-
vili, priređivali; opremiti; oružati,
—, v. i pripravljati ae, spremati
se, spremiti se, orušati se.
Prepared, prtpč'd, p. a. gotov, pri-
pravan; voljan; — ly, prpčedl,
adv. pripravno, voljno.
Preparedness, prtgč'rtdn's, n. priprave
nost, spremnost.
Preparer, pr*pé'r', o. pripravljač,
priređivač,
Prepay, pr'pt’, y. t platiti unaprijed.
ripravljač;
PRE
Prepayment, prtpč'mčnt, n. plaćanje
unaprijed; plaćanje poštarine; fran-
kiranje. -
Prepense, pr*pens', a. promiiljen, na-
mjeran, hotimičan; malice —, zlobna
namjera. — ly, hotimice, navlaš.
Prepollent, pr*pi 1 a. protešan
Preponderance, — ancy, pripin'dér'ns,
—*ng*, n. prevaga, pretega; pre-
težnost; veća moć; pretežni upliv.
Prepondetant, pripčn'dšršnt, a. (— ly,
adv.) pretežan, vrlo uplivan ; odlučan.
Preponderate, pripon'd'rat, v. t. pre-
tegnu
Preponderation, pr*pdnd°ré’s°n n. p,re-
tezanje; pretega, pretežno. .
Prepose, pr*pdz’, v. t. slavili pred,
aprijeda.
Preposition, prep*zié’*n, n. prijedlog.
Prepo: ional, prep*ziš“nči, a. (— ly,
adv.) prijedložni,
Preposi pi°piz"tiv, a. koji se meće
aprijeda, koji je sprijeda.
Prepositor, prtpoz"tt, n. nadsiratelj
(u školi).
Prepositure, prepča"čš", m. prepoštija,
Preposses, prip*zee’, ¥. t. unaprijed
zauzeli, osvojiti; unaprijed predobiti,
obuzeti obuzet predsudom,
pun pi da,
Prepossessing, prip'zesng, a. koji
unaprijed osvoji, predobije; privla-
Šio, zanimljiv. |
Prepossession, pripzešo, n. prijaš-
nje, prethodno posjedovanje;
unaprijed stvoreno mnijenje, pred-
vasuda, pristranost.
Preposterous, prepčstrša, a. (— ly,
adv.) naopak, bes smisla, protivan
zdravome razumu, nenaravan; lud,
bezuman. — ness, n. naopakost;
bezumnost, ludost,
Prepotence, — ency, pr*po’t®ns, —
Sns*, n. nadmocnosl, veća sila, pre-
težnost.
Prepotent, prépo't'at, a. premogud,
veoma moćan, tam a sal
Prepuce, pri’pjas, n. lakorina, salupa.
Prerequire, prirtkwaj", v. t. sahéije-
vati unaprijed.
PRE
, o prtrektatzit,
Prerequisi
potreban, najprije muždan.
prvi uvjet, prethodni uslov.
Prerogative, prtrog“tiv, n. preimuć-
stvo, prednost, isključivo ili osobito
pravo,
Presage, pres*dg, pri'sd2, u. efutnja;
snamenje, mak. —, prtsšdi“, v. t.
proricali; snačiti (unaprijed); sluti-
U (ito, na što)
Presageful, prtsadž'fal, a. koji što
anoči, na što sluti; zloslutan
Presagement, pršsadi'mčat, n. sutra;
znamenje; proročunstvo
Presager, presd'di™, m. slutov, sluta;
, prezibttć", on. erkveni sta-
ećenik,
Presbyteri prezbtisn, a. prezbi-
terunski. —, 0 prezbitevanac,
Presbyterianism, prešbtirniem, n
nrezbiteranatvo, nauka i crkveni
sustav prezbilaranaca.
Presbytery, pres’b'r, m. prezbiterij,
i iy
predivno. priéjtns, pres’j‘ns,
ije buducnosti, predviđan;
Prescient. pri'sjšnt,
sna unaprijed, koji predviđa.
Prescind, prteajnd, v. t, odrezali;
odlučiti, odijeliti, apstrahirati.
Prescribe, préskrajb’, s. tdi. pro-
pisati; odrediti, narediti; nalaga
sastarjeti; — d debt, zastarjeli
dug; pozivati se na zastarjelost;
zastarjeloiću ukinuti, dobiti.
Prescriber, preskras 0, n. onaj, koji
propisuje, nalaže.
Prescript, pri'skr*pt, n. propis, recept.
Prescri tion, prskrip’s*n, m. propis,
naredba; recept; zastarjelosl; obi-
čajno pravo.
Prescriptive, prtekrip't*v, a. zastario;
40 tiče zaatarjelosti ; običan,običa
jan; -— right, dugom porabom ateče-
‘no pravo; to become, —, zastarjeti.
Presence,. prdzšna, n. prisutnost, na-
zočnom; svi prirutni, skupština,
PRE
društco, audijenaja; (viska, od-
lična, nazočna) ličnost; lice, dr-
žanje, izgled, ponašanje; prikaza;
iu — of, pred, u nazočnosti; in —,
nazoča: of mind, prisutnost
duha; dignity of —, dostojanstveno
ponašanje; to come te —, biti
predstavljen, biti primljen (u audi.
jenciji); saving your —, # dopu-
* štenjem. chamber; -- room,
dvorana za dočeke, sa primanje, a
audijenciju
Presension, presen’s*n, u. predsje-
ćanje, slutnja.
Present, prezčnt, a prisulan, nazo-
Gan; sadašnji ovaj (mjesec it. d,);
koji odmah. hrso djeluje (na pr.
otrowj; pripravan, golov, brz, na-
ke —w mind at, pozoran; —
, gotovi novci, gotovina; —
to be — at,
prisustvovati, biti nazočan; to be
h, diti kod koga; to be —
to oneself, biti pri eebi. — ly, adv.
odmah, naskoro, brzo,
n. (— time) sadašnjost, rađanje
vrijeme; the —, ovo
pismo; at (the —), sada, ‘danas;
for the —, za sada; this —, sada,
by the —, ovi ije, ovini pismom,
g iklopljen ; till —, up to the —,
do
prijaviti;
počast; to — a child at
the font, Aumovati djetstu; to —
one’s compliments, preporučiti se
kome, pozdraviti koga; to — a
gift to any one. darovati, obdarits
koga: to — a petition, podnijeti
molbenicu; to — a fine gr TosPect,
(arms)
pružati krasan pogled one
‘self to predstaviti se, avi prie
javiti 20 koma.
Presentable, prizen't'bl, a. koji s,
može pokasuti, prikazati; predsta.
PRE
siti, ponuditi, predlši
ljeven.
Presentation, prestnič'ššn, n. pred-
stavljanje; podnatanje, predavanje,
predaja; predlaganje; pokasivanje ;
Prog — copy, dužan otisak,
rosetni primjerak; right of —,
; letter of —,
ironično pismo; ou —, na vid,
na pokos.
Prosentative, prize’ tiv, a, koji ima
pravo predlaganja.
Presenteo, prez'nti, n. predloženih,
koji ae laze,
Presenter presen’ , m. davač, nudi-
lac, alae; podnosnik, pokasi-
vač (mj jenice).
Presentient: prisen '3nt, a. koji prije,
unaprijed owjeća, opaža,
Presentiment, prisen't*ment, n: pret-
odno osjećanje; slutnja; predviita-
je, nasrijevanje; I have a — that,
pristojno
im, da.
Presentment, pr'zent’m'at, n. pred-
stavljanje; predstava; prikazivanje;
slika ; + podnebanyej (mjenice),
neposredno podignuta
paras tužba.
Preservable, prizovvbl, a. koji ili što
se može sačuvali, održati.
Preservation, prezč'vč'š*n, n. održa+
vanje, uzdržavanje; čuvanje; spas,
zaštita; in good —, u dobrom sta-
nju, uzdržan.
Preservative, prtzo"včtiv, a. koji ili
što čuva, brani od nječega; koji
održava, uzdriava. —, n. sredstvo.
koje brani od čega; lijek, koji čuva
od koje bolesti.
Preservatory, perso eet, a. koji ili
—, 1. sredatvo,
što čuva, uzdržava.
koji
Preserve, prez0'v, v.t. i i. čuvati, brani-
ti; obraniti, spasili; sačuvat., očuvati,
održati, uzdriati; usoliti, ukiseliti,
metnuti u ocat, u šećer, konservirati;
čuvati, gojiti divljač, ribe; — d
souls, čiste duše. —, m. konserva;
(lovna) branjevina, sojerinjak, rib-
609
PRE
valve, oduška ili ventil za
nja
sigurnost.
Preserver, prxaer™, 0, duvale, bro
milac; spasitelj; održavalac; sred-
stvo za čuvanje, održavanje; onaj
koji provi konseroe; — 8, pl. nao
Preside, prsa; v. i. predrjedoca
aside, prézajd’, v. 1. i;
upravljati, olađati; biti na čelu nje~
čemu; nadsirati.
Presidency, prexd’ns*, n. predejed-
nidtoo; nastojništvo; predyjedavanje;
glavni nadzor.
President, prez*dent,n. predsjednik;
nastojnik, glave, “pravit ravna
telj. — ess, n.
Presidential, prezsden'šti, a. a. predejed-
nitki; koji predsjedava, nadsire,
vodi; — angel, anđeo čuvar.
Presidentship, prez*dentšip, 0. pred-
sjedništvo.
Presider, prtzaj'd", n. predsjedatelj.
Press, pres, v. t. stisnuti, stiskivati,
pritimnuti, priti
gonili, pro nagna-
ti, primorati; prinuđavati; ubrzati;
pospješiti; nješto osobito isticati;
uprijeti se, upeti se; ostati pri čemu ;
vruće moliti; snubiti silom, silimice
vrdovati, nagoniti ljude, da idu u
vojnike, za mornare; to — the couch,'
the grounž, ležali u krevetu, na
tlima; to — sai], razapeti sva jedra ;
to — any one from sleep, ne dari
kome da spava; to — any one a-
gainst his conscience, činiti, da tko
to —
pripu-
He; to — forth (out), dećiješi
iscijediti; to into, nagoniti na;
to — on, nametnuti, narinuti, utis-
nuti, nagoniti; to — with, zaletjeti,
saokupiti, mučiti; to be — ed with
want, with difficulties, bi u ne-
volji, u nepriliei; I am — ed for
time, nemam vremena, preša mi je,
moram se žuriti; to be — ed for
PRE 610 PRE
money, ne imati, trebali novaca, vanje; titak, otisak, biljeg; utisak ;
diti u neprilici poradi novaca. — f otvorenje svih jedara;
¥. i. tišlati, pritiskivati (ay
prodrijeti, prodirati, navirati, na:
valiti; gurati ae, trpati se; težiti
-(for za, na), starali se, truditi se
(for, oko); nametati 2¢; biti hitno,
(o čemu); to — on, hitjeti,
3 to — on, pom, pritiskali,
naval! napasti, izložiti ee; to —
upon any any one to tena him, prisko-
čiti koma
aitfcalties, km
e ost ag -- ing
novini etl sie, silom
ar, smjela, or:
Bovani vojnik; — gang, Seta, koja
hvata, Ter as oojalake il ada
marsku službu; — money, kapara
silom
vojnika; — mark,
fr , pros
ressing, pres“ng, 1» prešan;
o be — With ojaati rinuđa-
koga; koji ili što a tijeti;
— ly, adv. hitno, šurno, silno. —,
m. tištanje; tiještenje. — board,
daska od tijeska; — iron, tigla,
utija.
Pression, prei*o, n. tita ; pritisak.
Preseurage, prei"reda. wen mast,
s plaća sa čiještenje.
pressure pr preše, n tištanje; pritisak;
ak; djeltnja, prešonje jeti. |
nevolja,
gitation, ‘Presdidires a, a
odao rene tee, m.
čaratan, aljepar,
Prestige, “breve, "pea pratit, uk ope
sjena;
pidgamible’ prijeti, & (— bly,
adv.) vjerojatan,
Presume, pr‘zjtm’, v. t. é i. driati,
misliti, predmnijevati;
aludivatt ;
undili se, drenuti;
oslanjati se na (on, spony; to
yoor kindness, slorabiti vašu
do-
drotu; may 1 —? smijem li biti
taxo Hobođan? to — too far, bi
odviše drzak, odviše se usuditi, pre
gon mjeru. — dly, adv. vjero
Presumer, przjamš', n. onaj, koji
predmnijeva, naslućuje; drzak, umi-
ljen, eujetan čovjek,
Presuming, pr‘sj0’m'ng, a. drzak,
umišljen.
Presumption, przom'šša, n. naslu-
je; predmnijevanje;
Presumptive, prtzom't*r, a. (— ly,
adv.) vjerojatni; presumptivan; —
evidence, dokaz po indicijama.
Presamptnous, prez6m’tju’s, pi*om'-
as, a. Sait ly, a v.)
zelan, |; drsak, smjelan.
— ness, n. ‘adatoms preusetnost ;
drskost.
Presuppossl, pris’po'z4l, n. pretpo-
prona, 5 pristpar', v. t. pretpo-
stavili, predmnijevati,
Prerappodiio, prisdptrit?a, m. prete
Presurmise, primaju, a a prethodue
naslućivanje, prethodna slutnju,
sumnja.
PRE
Pret. pokradeno preterite.
Pretence, pr'tens’, n. izgovor, islika;
prividan, lašan raslog; pravo, traš-
lina, zakleo; under — of, pod vi-
. i , i
under že — s, lašnim, varljivin
raslosina, opyjenama, m. —
Jess, ba isgovora, bes islike;
Pretend, pretend’, v. ti i izgova-
rati se, upotrebljivati sa izgovor,
za izliku, hiniti, a =
diti ee; tražiti, zahtijevati; i,
prisvajati sebi; usuditi ve; he — s
to be innocent, gradi se nedužan;
he -3 2 great kindness, gradi se
Piss end, pi prétend’*d, a ji,
tokorinji, lažan, umišljen; — ly,
adv. toboše.
Preteodant,
pow gu, i a trati
koji pi ja q i 7
tobožnji claenik,posjedndk,
, evojatalac, pr
prže ing. ‘priten’d’ng, 2. preusetan,
Pretense, prttens, V, Pretence.
Pretension, prtten'išo, n. sahéjev,
pravo, iskanje; prieeajanie; drakoet
Pretentions, preten’s's, a. (— ly, adv.)
tobodnji ; ; Madut, preu-
wean drzak; wailjen, — ness, n.
preusčinost, drskost.
Preterit(e), pret*rit, pri't*rit, a: pro-
šao, prođašnji. — 1. prosto, pre-
dainje vrijeme.
Preterition, pretriščn, n. mimoila-
kočenje.
pre
Pretsritive, préter*tiv, a. koji se upo-
vremenu.
išta, n. izosta-
opuštanje.
pei m. ssoslaviti;
proskočiti ; Propus i,
Preternstaral, p tose", a. (— ly,
adv) protunaravan; vrhunaravan.
— ness, n. protunaravnost; vrhu-
naravnost.
Ki
somo u
Pretermission, prit
oljanyje
611
.
PRE
Preternaturalism, prittnačeršlism, 2
srhunaravnost; vjera u vrhuna-
Prcter, pr prčte tekst, n. isggver, ill dika,
of,
Prethoaghtfal prithšt'fal, a. koji m se
unaprijad sa nješto stara.
Preton, pr ri't*, m. pretor.
Pretorial, pr'to'r“l, a. pretorski.
Pretorian, prion, a. pretorski, pre-
torijaneki; — bands, — guards,
pl. pretorijanci, vojnici tjelesne
strate rimskih careva. —, 0. pre-
torijanac,
Pretorship, pri'tšip, n. pretorsteo,
pretura
Prettiness, prit™nes, u. ljepušnomt,
ljepaknost; ljepota; dragost, milina,
činloća; prijatnost; gisdavost.
Pretty, priće, a. (— ily, adv) Ye-
Bazi eat tm gb, eatin er
ijep; čist; fin,
ličan; a. — way off, prilično da-
leko; for a — While’ priliino dugo
—, ady. prilično, podosta, dobram
— much, malo ne, od prilike; —
near (nigh) skoro, malo ne, gotovo.
Pagid prit*ié, a. ljepušan, pri-
Prevail, pr'vél’, vt. sladati, prevla-
dati, preobladati, vseti mah; pobi-
a
i
vrijediti; ‘sepiett; to — with (on,
upon) mjekoga privoljeti, skloniti;
I cannot — on myself, ne mee
atrpljeti, da ne; he is easy to
-- ed upon (with), on se dade lako
skloniti, nagovoriti
Prevailing, pr°vé'l'ng, a. koji vlada,
prevlađuje, } uspješan, ko-
prow it, privél’m'nt, n. preted-
revailment, pr*vél’m'nt, n.
nost, nadmašnost.
Prevalence, prev"lens, Prevalency,
prer*lens'. m. veća ella,
mretešnost, nadmaknost; uplio, moć,
djelovanje, uspjeh; vladanje, pre-
vlađivanje, uzimanje maha.
PRE 612 PRE
Prevalent, prevlent. a. (— ly, ady.) Prewarn, priwita’, v. Lii. wnapri-
koji ima premoć, veću silu, pre- jed opomenuti.
ešan, nadmatan jak, silan, mo- | Prey, prč, n. grabeč, pljačka, plij
ćen; koji vlada, općenit animal (beast) of =,
Prevaricate, prevar"ket, KA jeleni bird of ptica grabilica ;
okolišiti, ok:
mjati se (od istine); biti nesavjestan,
nevjeran; nevršiti, prekršiti svoju
dužnost; biti potajno sporasuman i
držati # protivnom strankom.
Prevarication, prtvirtka'ššn, n. oko-
lišenje, ševrdanje, izgovor; isvra-
danje; nevjernost, nesavjemnost; po-
vreda dušnosti,
Prevaricator, previrsket™, n. izortač,
plethady pelljanac; onaj, koji okoliši,
rdalo; prekršitelj dušnosti.
Provenien i, previ'nnt, a. pređašnji,
prethodni; koji preše
Prevent, prevent’, v.
OE
spri sopriječiti;
jači, ematati (trom),
Proventable, préven’t’bl, a. do se
moše spriječiti.
Preventer; prenio m. onaj, koji
sap) tonop, kojim se
utvrde jarboli, pako it dona
brodu.
Prevention, pr'ven's’n, n. predusre-
tanje; epretavanje, priječenje; opres-
nost, sredstvo opreznosti.
Preventive, prtven't'v, a. koji .spre-
čava, saprečuje, predusrela, odvrada;
preventican ; — measures, sredstva
opreznosti; the — service. lade
atražorice us obalu za sprečavanje
Iriomtarenjs. — ly, adv. iz opres-
radi opremosti.
pri'vs, a. pređaknji, pri-
prethodni; — payment,
predujam. ly, adv. (to) prije,
— (ly) to the peace, prije
ira; — to signing, prije nego li
potpišem, pred ito ću potpisati,
— ness, m. pređašnjost. pretho-
te predvidjeti;
unaprijed javi
Prevision, previt*n, n. predviđanje;
prethodno (unaprijed) mnarije.
jake a — of any one, opli-
Price, prala, 2. cijena;
; uojen
po
too higl
preskup; fixed’ —, stalna Benes
market —, je
ling, 5 prodajna cijem
otiled ” 8, stalne
cijene; —
current, -- list, cjenik. Priced,
prajst, a. cine kojemu je osna-
čena cijena; b "skup, drag;
low —, jeftin Leš cijene.
Priceless, prajstl*a, a. neprocjenjiv..
Prick, prik, v. t. bosts, probosti; boc-
halt bocati; Zacati; — (on, off,
forth) podbosti, podbadati, poticati;
nabosti; isbockati; točkama osna-
čili imena it, d. u imenicama i
t. d, podbrisati; pmmačiti, izabrati
(off, out); imenovati (for); mučiti
(grižnjom savjesti, brigama i t. d.);
podići, naćuliti (one's ears, uži);
to — to the quick, ukovati, pot-
kivajuć poslijediti gu (konia); to
be — ciknuti (o vinu); to —
one’ s finger, ubosti se u prat; o
— a chart, označiti totkem
morskoj avis mjento, gdje ve upreco
nalazi; to kick against the —,
pradati se prolicu bodila. —, v. i.
boats, Bockati, sjeknnti, žigaiš; (up)
nakititi se; obosti (konja ostrugom);
brzo jahati, jexditi; to — on (forth),
odjediti; viknuli, kieulé (0 vinu).
—, m. bodlja, bodljika, trn, šiljak;
dod, ghods os ostan, nagon, poticanje,
pobuda; točka; središte, cilj, biljeg;
PRI
Huplo (prede), Zow (duhana): — #
of conscie!
Pricker, _pril ” bodi Miljak,
dilo; bodljika, bodlja, “trn; laki
konjanik.
Pricket, prikt, n. jelenče, arndad u
agoi god godini.
Pad le, prik’l, n. bodlja, drača, trn,
žalac; ubod, bockanje;
tza_orahe i t. di) —, v. t. bocati,
bockati; surbjeti; točkama označiti,
— back (fish), balavac (riba).
Prichled, prid, a, bodljika, irnjan,
pun trnj
Prickly, pik 1s, a. Bestia; dodje
— pear, prosta žabica (<
tusa). Gros riines m. "n
bodljikavost, bodljivost.
Pride, prajd, n. oholost, ponositost,
gordost, kičeljistvo; ponos; dika;
tjaj, slava, divota, krasota; moć,
uzvii i; a
din the — of his
in, renew
to -- oneself
on (Upon), ponositi ae, diči ve, ve-
ličati se time.
Pridefal, prajdful, a. ponosit, ohol.
—-ness, n, pomosićost, oholost, ta-
ština. +
Prideless, prajd'l*a, a. bes oholosti,
ponosa.
Pridian, prid"n, a. jučerašnji.
Prier, praj™, n. uhoda.
Priest, prist, n. evećenšk, duhovnik;
pop. — craft, popovska lukavština.
Priestess, pri’ ‘at's, m, svećenica.
Priesthaod, prist'hud, n. svećeništvo;
svećenati
Priestlike, pristlajk, a. svećenički;
kao svećenik.
Prenlinen, pristl'nes, 0, svećenički
ugled
Priestly, pristl', a. svećenički.
Prig, prig. v. umišljen, sujetan, pr-
pošan čovjek; drzovit, samoljuban,
rvesnalica; fidfrid, kicoš; sitan, po-
vršan cjepidlaka; pobožan lice-
mjerac; tal, konjokradica.
613
PRI
Priggish, prig"š. a umiiljen, uo&ra-
usiljen. afektiran, sanalahan,
kosti, fidfrićki, cjepidlački
ski. — ness, n. umišljenost; samo-
phen ; fićfrićutvo.
riggism, prig*zm, n.
cjepidlačarstvo; kicoštvo; lupeštvo.
Prim, prim, a. kićen, ubav, lijep, čist;
usiljen, ukočen, ofektiran.
kalina (grm). —, ¥.
vrkočiti se, prenavljati se. — vo
(out) dskitii, nakititi; to — ‘us
mouth, naprditi une.
imacy, praj'm*s', m. prvenstvo;
preostolništoo, čast i t. d. primasa.
Prima facie, praj'm® f&%i, a, i adv.
na prvi pogled.
Primage, praj'm*dž, n. kapa, nagrada,
Ho ju kapetan trgovačkog broda
dobije preko ugovorene vozarine.
Primal, praj ‘ml, a. prvi, prvobitan.
Primarily, 1 prajučeit, adv. najprije,
prea, od početka; prvobitno; oso -
ito.
Primariness, praj'm'rtnes, n.
bitnost,
Primary, praj'mčr*, a. prvi, najprvi;
prvobitan; omopni, temeljni; glavni,
poglavili; početni; — colour, ozno-
‘ona, jednostavna boja; — matter,
pratvar; — school, osnovna, pučka
dkola; — rocks, pragorje. —, n.
‘Ho proo, najglavnije; glavna, stvar;
skupština stranke, izborni dogovor
(u Am).
Primate, praj'mšt, praj'm’t, n. pri-
mas, pi nik; — of all England,
nadbiskup od Canterbury-a.— ship,
h. primat, prvostolništvo.
Primatial. prajme'šši, a. prvostolnički,
rim i
provo
bitni; izvralan. odličan, vrli; bi
odabran; prve vrste, najbolji; mlad,
; prvobilan, pra. ..;
nedjeljio; — fathere,
minister, predejednik
ministarstva; — mover, pokretna
sila, prvi uzrok; — cost, kupovna
cijena. —, m. prvo, početak, po-
* PRI 614
atanak, prvo vrijeme; osvit, zora;
proljede; cvijet, mladost, napo
‘Ho je najbolie, majodličnije; uzor;
jesgra; prva vrata; najviši slepen
savršenstva; prvi položaj (pri ma-
Čecanju); prvi Ai ae (molitea); —
of the moon, mlad jeee; in his
—, u naponu; — of life, cvijet
života. —, v. t. pripraviti, prigo-
toviti; grundirati (u slikarstvu);
potprašiti tanak ili prašnik (u
puške); poučavati, pripravljati za.
Primely, prajm'P, adv. najprije,
peri ‘sree,
imeness, prajm'n', m. proobitnost,
iavritina,
Primer, prim", n. mali molitvenik ;
bukvar, početnica. —, praj'mči
koji pripravlju; koji prigotovljava
dno. (2a slikdnje, poslaćivanje),
koji grundira: pripaljača.
Primeval, prajmi'v'l, a. od prvog po-
četka, od iskona; proobitan; pra-
atar.
Primigenial, prajm*dži'n*i, a. proo-
rođeni; prvobilan; drevan; pra
Priming, praj'm*ng, n. pripravljanje;
prigotovljavanje; grundiranje; pot-
prašivanje; potprailjaj; zapala.
— horn. vezma (rošana tikvica sa
prah); powder, prah za pot-
prošivanje; — iron, — wire, pri-
paljača (igla, žica); — pan, čanak,
prainik (u puške),
Primitiae, prajmiš“i, n. pl. prvine,
Primitive. prim’tiv, a. (— ly, adv.)
prvobitan, prvi, najstariji, osnovni,
pra —j sirov, nerasvijen, primi-
tivan; jednostavan; starinski. —
ness, prvobitnost,
Primness, prim'n‘s, n, ukočenost,
usiljenost,
Primogenital, — genitary. prajmš-
džen“*t), — džen't?r*, a. prvorod-
atveni.
Primogenitor prajm*džen"iš", n. pra-
otac, pradjed.
Primogevitare, prajmsdžsnečti,
rodatvo. — ship, pravo prvor: wee,
PRI
Primordial, prajmA"d*i, a. proobitan.
prvopočelan, pra —. state,
prvobitno atanje. prastanje. —, n.
prvi početak, prapočetak.
Primrose, oim r0z, n. jaglac, jagor-
čevina (Biljka). —, u. žut poput
jegorčevine; svijetlo žut; pun ja-
glaca.
Prince, pring, n. knes; knežević, kra-
ljević, carević; vladar; glavar. To
— it, šivjeti, vladati se kao knez.
Princedom, prins’d’m, n. knedtvo,
knezovanje; kneževina.
Princelike, prins'lajk, a. kneževski.
Princeliness, prins'l'nes, n. kneievska
čast; kneževsko ponašanje,
Princely, brine, #. kneževski, kra-
ki sjajan, uzvišen.
, prtnses', m. kne-
ginja; vladarica; princesa; — Ro
yal, najstarija kći vladara.
Principal, prin‘stp'l, a. proi, glavni
poglavit, odličan, najpre
najglavnij jodličui
predsjednik; ravnatelj, upravitelj,
predstojnik; glavna stvar; glavnica,
kapital, glavna svota ; tema, motiv
(u umjećnosti); glavna greda (u
zgradi); glavni krivac; onaj, koji
ima svoje ime radi, trguje, narn-
+ (u oglasima) only — s will
ie ‘dealt with, posrednici se isklju-
čuju. — ly, adv. osobito, prije svega,
poglavito.
Principality, prinsčpal'*te, n. kneše-
vina ; kneštvo; vrhovna vlast, vlada ;
Kneževska ličnost, čast,
Principalness, prin'stp"lnes, n. pr-
venatvo, prednost poglavilost; glavna
ak
Principle, prin'sipl, m. nagelo; te-
meljna misao, glavni uzrok, raslog,
osnov, temelj; izvor; počelo; by
—, načelno; on —, po nacelu;
to hold a —, driatt-se načela. —,
v. t. uputiti koga u načela, usaditi
i
PRI
(u srce, u pamet) kome nacel
utuviti kao načelo; a — d man,
čovjek od načela; well (ill) — d,
i jel — dela.
Prink, prink, v. i. nakitii 26; gađati
ae, depiriti oe, —, ¥ ty dakititi,
ukrasiti.
Print, print, v. t 4 i. tiskati, štam-
pati, naštampali, oditempati, otis
kati; utisnuti, udariti (pečat, žig),
označiti; kalupiti: (maslac); nači-
niti, ostaviti utirak; ostaviti trag;
. (u arci t.d) —, m. tisak,
štampa, tiskanje ; utisak, trag, znak,
masnica, modrica; otirak; Ho ti
kano, novine; odljev; kalup, tvo-
, ; drvores, bakrorez; Ham-
pani katun, public, daily — a, no-
vine; io -—, štampa se, tiska se,
Hampan, u knjižari ua prodaju.
kao tiskan, točan, lijep; to be out
of —, rasprodan; to put any one
in —, tičkati nječija djela; to come
out of 7 biti tiskan, ind iz
štampe. — dress, odijelo od katuna ;
— seller, prodavac bakroreza; —
shop, trgovina umjetninama; —
— works, štamparija katuna, *a-
gova i t.d.
Printer, prin’t™, n. tiskar, štampav;
- —'sdevil, šlamparski djelić, te.
Kid; —' 9 ink, štamparsko crnilo;
—' s reader, ispravljač.
Printing, prin't'ng, n, tiskanje, šta
mje; Hamparstvo, tiskarstvo;
of the —, sloboda štampe;
decorative —, sareni tieak ; art of
—. liskareka umjetnost; — house,
office, tiskara, štamparija; — ink,
tiskarsko crnilo, tiskarska boja;
— letters, slova za tiskanje; —
— machine, Brzotisak; — paper,
štampaći papir; — press, tisak,
dtamparski tijesak.
Printless, prints
Mtraga.
Prior, praj'', a. i adv. raniji, stariji;
— to, prije, pred; — claim, (right)
a, Bes utiska, bes
615
PRI
1 Bs prijor, nastojnik
— ship, čast prijora.
Priorate, praj*ršt, n. prijorat, čas,
slušbovanje prijora,
Prioress, 0. prijorica, nastojnica sa-
mosta:
na.
Priority,
prednost, prijoritat, prvenstveno
pravo; — of birth. prvorodstvo;
— of debts, prijoritet. pravo pre-
cedence; creditors by —, privile-
girani vjerovnici.
Priory, praj*r, n. prijorija, samostan.
Prisage, praj'zdž, n pravo plijena
(po moru); vinska carina.
Prise, prajz, vidi Prize.
Prism, priz'm, n. prizma, Bridnjak
Prismatic, — ical,
q
tičan, bridnjački.
Prisou, prit'n, n. zatvor, usa; tam-
nica; kasniona, to be in —, biti
zatvoren, čamiti u zatvoru; to put
(cast, throw) into —, metnuti, ba-
cili u zatvor (tamnicu), zatvoriti,
utamničiti; the keeper of a —,
tamničar, — bars. rešetka ili ograda
zatvora, granice (u prenes. am); —
fee, ta ina; — house, ka-
sniona,
ly, adv.) prizma+
—, v. ti zatvoriti, ulamničiti, me-
tnuti u zatvor.
Prisoner, priz’u®, n. zatvorenik, usnik ;
auzanj; zarobljenik ; optuženik,
take —. uhititi, zarobiti, zatvori
Prisoument, ‘nment, n. zatvor,
sužanjstvo, .
Pristine. pris‘ta, a. njekadašnji,
pređašnji: prastari, prvobitni,
Prithee, pri'dhi, (od pray thee) mo-
lim, da, jest
Prittle-prattle, prit! prat, n. br-
dljanje, Eavrlianje.
Privacy, praj’v’s, n. tajnost, potaja ;
osamljenost, osama, samoća; skro-
vitoat, skrovito mjesto; mir; to talk
to a person in —, govoriti s kime
nasamo; povjerijivost.
Private, praj'vt, a. privatan; po.
seban, posebnički, oseban; ličan
PRI
nesvaniian; sukroman; tajni; skro-
vit; osamljen, -samotan; domaći;
povjerljiv; an sell by — bar; ai,
prodati tajno, ispod ruke; — busi-
ess (concernsi privatna stvar,
oseban, lični posao; — chapel, do-
mada, kućna kopela; — correspon-
dence, 'lično, sukromno dopisivanje;
lothes građansko, civilno odijelo;
— devotion, kućna, domaća po-
Bošnost, molitva; — expenses, lični
troškovi; — end, tajna nakana,
posebna, lišna sorha; to — hands,
u vlastite ruke; — interest, pri-
vatan interes, lična korist; — man
(person, citizen), posebnik; — pray-
er, tha molitva; — property,
lična, privatna svojina; — soldier,
prosti vojnik; — men, (proi
vojnici; — staircase, tajne, sak
vene stube; — way, privatan put;
to be —, biti sum. —, 1. prost
vojnik; samoća; tajna poruka; —
— 8, pl. tajni udovi; in —, tajno,
u pota od
Privateer, prajvšti", Me . lađa guaarica,
~gusareki brod; kapelan gusarskog
voda; — practice; gusarenje. —,
ve i. gua
Privately, praj’ adv. tajno, tajom,
u polaji; osobilo, navlastice; svoje-
ručno.
Privateness, prij'vštnes, m. tajnost,
skrovitosl, samoća; zabit, zaklonica;
privatan život.
m, prajvešto, ny oskudica,
neimanje, neimaština, nevolja; li
vanje, odusimanje; ukracivanje (za
vol potrebitih stvari); daključenje.
ive, priv*tiv, a. koji ili što ws
imanje, oskudicu ; koji lišava,
oduzima; koji isključuje, odjeljuje,
isključan; niječan. —, 0, privativ;
niječna čestica; blackness and dark-
ness are — s, ernoća i tmica jesu
stvari, kojih bitnost je odmustvo
drugih stvari,
Privet, priv*t, p. Kalina (biljka).
Privilege, priv*ledž, 0. povlastica,
sloboština, pravi preimućetvo,
616
PRI
prednost. —, v. t. povlastiti. dati
povlasticu; dati prosnatvo, prednost ;
iti, izuzeti, osigurati.
Privily, privlt, ade. tojno, tajom, w
rj
+ povjerljivo.
Pavity, rire, D. tajnost- suznanje,
at; zajedništvo; with his —
and consent, s njegovim snanjem i
2 njegovom privolom.
Privy, priv", a. tajni; skrovan, skri-
ven; privatan, sukroman, poseban,
mad ; a kim drugim snađe
Hogod, koji je upućen u što; su-
kriv; povjerljiv; to be — to any
thing, snaći štogod (s kim drugim);
Tam made — to it, to mi se je-
povjerio; — chair, sobni nuinik;
— chamber, tajni kabinet; — coun-
cil, tajno vijeće; — councillor,
tajni savjetnik: — purse, privatna
Blagajna; hort Pow Seal, čuvar
tajnog pečata (engl tja). —,
pacar sahod, proked hoa!
rize, prajz, u. plijen, sapljena; uhva-
donja, zapljena neprijateljskog broda;
uhvaćeni, saplijenjeni brod; nagrada,
plaća, dobitak; zgoditak; korist,
probitak; unosno mje
prise, zaplijeniti, uhvatiti brod; to
make — of, oduzeti, uhvati, wlo-
viti, zaplijeniti; he made — of
the whole town, on pusti, da se
oplijevi. sav grad; to carry (obtain.
win) the —, dobiti nagradu: tu
draw a — in the lottery, došiti
veliki zgoditak u lutriji, — ka
aud o plijemu; —
) nagrađeno = rs
er, borac, hrvač sa nagradu; —
fighting, borenje, hrvanje, pesni-
popis onih, koji imadu
vac za plijen (morski);
Bitnik nagrade, nagrađeni
međalja; — money,
novci ili plaća sa pli
ation, nagradno pitanje, nagradni sa-
datak; — ring, hrvalište, pemničanje
PRI
Prize, Prise, prajz, v. t. cijeniti, što-
vati, poštovati; ocijeniti; procijeniti.
Prizer, praj'z", n. procjenitelj; na-
tjecalac, borac za nagradu.
Pro, prč, m. (pl. pros, proz) sa; —
and con (pro and contra) sa
protiv.
Proa, pe m. mala, brza, malajska
jedre
Probability, pršbibil*t, n: vjerojat-
nost.
Probable, prob*bl, a. vjerojatan; —
Bly, adv vjerojatno, po avoj prilici.
Vrobang, probing, m. «prava za
istraživanje grla, ždrijela.
Probate, pro'bčt, pro'bčt, n. sudbena
torda oporuke: legitimacija za
Pasljedatoo; sudbena potordnica ;
prepis sudbeno potvrđene oporuke;
— of, dati proglasiti kao
pravo i valjano. —, a. potvrdni.
— court, court of —, sud za opo-
ruke i za nasljedatvene poslove; —
duty, nasljednina, pores od na-
aljedstra,
Probation, prčbć'ššn, n. dokas, doka»
zivanje; kušanje, kudnja, proba;
ispit; vrijeme kušnje, pokusna go-
dis
Probational, pr*be’s*n'l, Probationary,
pribčišnti", a, pokumi; dokasni;
ispitni.
Probationer, pr'bi'itn“, n, upitanik;
iskušenik ; novak, novajlija. — ship,
ne iskulenja; na-
pi i, Probatory, prč'-
koji služi za dokaz; do-
kasni; ispitni.
Probe, prob, n. sonda, pipaljka,
sprava za istraživanje rana; pri
pokus, ispit. —, v. td i, iatra-
živati sondom, pipaljkom, sondirati;
temeljito istraživati, proučiti.
Probity, prčb"t*, n. poštenje, čestitost;
pravičnobt; iskrenost.
problem, prob'im, n. zadatak, pro-
dlem; (taško, neriješeno) pitanj
Problematic(al), problematskti n
(> ally, adv.) problematizan; neiz-
617
PRO
vjestan, sumnjiv, dvojben, neodlučen ;
‘atize, pršbri'm*tajz, v. i. po-
ja, pi
prčbčsta, n. orilo, surla
(u konja i t.d.)
Procacious, prkč'išs, a. drzak, obi-
jestan, beeobrazan,
Procacity, prékis"t’, n. drskost; be-
sobrasnost.
Procedure, pr'si'dja', pr'si'dt*, ».
postupak, postupanje; sudbeni po
stupak.
Proceed, prisid', v. i. ići naprijed,
ići dalje; nastaviti put i & d.; po-
tjecati, proislasiti; napredova:
ići od ruke, sa rukom; (upon) sli-
jediti, držati se (načela i b. d.); to
from... to
to, pristupiti, prihvatiti se;
on one's journey, nastaviti svoj
put, putovati dalje; —! nastavi,
dalje, naprijed!
—, m. (ponajviše — s, pl.) doho-
dak, korist, dobitak; vet —, čisti
dobitak.
Procecding, pršeid*ng,n. rad, radnja,
ostupanje, postupak nudbeni, pare
eni postupak; spisi, zapisnici,
rasprave, izvještaji (učenih društva,
Procerity, préser*t*, n. vitkost, vi-
tas, visina.
prd’s‘s, prosa, m. napre-
dovanje, napredak; prolaženje;
tečaj; (kemički) proces; porlupanje,
pred sud; nastavak (u anatomiji
in — of ti
verbal —, sapien:
in — of construction, gradi se.
—, mot pozvati pred sud. tušiti,
sudbeno postupati protiv koga.
Procession, pršseš“n, 1. svečani op-
hod: povorka; procesija, litija; pro-
izlaženje. —, V. i. ići u svečanom
ophodu, u procesiji.
PRO
Processional fives Pršseššoći
ophodu, procesiji, ophodni.
Processionary, Proširi a koji
side u procesijt, u povorci; ophodni;
— caterpillar, gusjenica hrastovog
prelca.
Brocossnal, pršzešju“l, a. pardeni.
Prochein, pro'štn, a. bl; — Pl
najdliši prijatelj, čuvar -
malodobnika.
Prochronism, pro‘kr*nism, u. pogri-
ješno ranija označivanje vremena,
kad se kaše, da se što dogodilo
prije, nego li je w istinu.
Procidence, Rubina n, dtup, is-
r. maternice).
poem priiem’,
, obananiti; ol
vijertité; prognati; to — any one
king, proglasiti koga za kralja; to
— var, objaviti rat.
Proclaimer, prtle'm*, n. jasni pro-
glašivač, glasnik.
Proclamation, prčki*mš'ššn, mn. pro-
glas, oglas, objava; naredba; isjava ;
navješloj; - of war, objava rata;
make — of, rasglasiti štogod.
Proclivity, pel sn. naklonost;
sklonost; darovitost, lako shvaćanje
Precise, aorta v5, a, nagnut;
nakl
recon prškčnječi, n, prokonsul;
Proconsala, prékdn’sjul*, a. prokon-
Proconsulate, prškšn'ejulit, Procon-
sulship, pr°kén’s'léip, n. prokon-
sulatvo, namjeenifteo.
Procrastinate, prékris’t’nat, vt, od-
godili, odložiti; odgadati, otezati.
=, ¥. t. oklijevati, skanjivati se, 2a-
se,
Procrastination, prškršstnčtšša, nm.
; odgađanje, odlaganje; okli-
jevanje.
Procrastinator, prékrist’ng't™, n, od-
gadat, odlagač; oklijevalo.
Procreant, pro’kr*at, a. koji rađa,
oplodi, proizvodi; plodan.
618
PRO
Procreate, prokrčt, v. t. rađati,
Procreation, prokr''š*n, n. rađanje,
proisvođenje.
Prooreative, pro‘kr**tiv, a. koji rađa,
plodi, koji moše rađati, ploditi; —
faculty, moć rađanja, plođenja.
— nose, n. moć rađanja ; plod:
Procreator, prč'kršt“, nm. roditelj,
otac.
Proctor, prdk’t™, n. punomoćnik, po-
alovođa, upravi odvjetnik (kok
duhovnih i admiralitetskih sudova) ;
proktor, nadzornik sveučilišni, koji
pasi na red i sapt,
Proctorial, prkt0'rl, a. proktorski,
nadaornički, nadzorni.
Proctorship, pršk'tššip, n. služba
prokuratora, upravitelja, proktora,
‘nadzornika,
Procumbent, prškom'bčat, a. povaljen,
Procurable, prikja'rbl, a. koji ili što
se može dobiti, dobaviti, pribaviti.
Procuracy, prt n. upravljanje,
vođenje posla (za drugoga); slušba.
pomoćnika ; zastupanje ; odvjećniMtvo.
Procuration, prokjars'¥'o, n. uprav-
Seve vođenje posla (za drugoga);
momoćje, puna vlašt; prokura
du trgovini); PE fel) hnelclarina,
samearina; by —, per prokura, po
ovlasti, punomodjem.
Procurator, prčkiurštee, n. upravitelj;
prokurator, punomoćnik.
ta prčkjuršto'rsi, a, pro-
kuratorski, punomoćnički,
Procuratorship, prok’jarst"sip, ne
slušba zastupnika, punomoćnika.
Procuratory pršk'juršišn*, a. koji ili
što se tiče dobavijanja, upravljanja,
zastupanja, punomoćja. —, D. pu-
nomoćja. :
v. ti dobaviti, pri
poluči
Procure, pr°kja"
Bavili, priskrbiti; posti
stedi; navući na sebe; učiniti,
raditi, prousročiti. —, v. i. svoditi,
podvoditi.
PRO
Procarement, prkja”m'at, n. doba:
ljanje, dobivanja, tečenje; polučenje;
posredovanje,
Piocurer, prékjo'r*, n. dobavljač;
srednik; podvodnik, Procuress, prš-
kj'rta, u. podvodnica,
Prod, prčd, n. ostan; dadalj; Bodilo, šilo;
ubod, Boda, —, v. t, Bosti, bockati,
Prodigal, prčdvgi, a. (— MA adv.)
rasipan, rastrošan, raskošit; izdalan,
podalan; bujan; a — man, rasip-
nik; the — son, izgubljeni sin; to
be — of, rasipati, ne štedjeti, obilno
davati, razdavati. —, n. rasip
Prodigalise, — ize, pairel at
Y. t. rasipati, ra»
Prodigalitj. p préd*gai” LA m rasipnost,
raslrožnost; rasipna podaljivost.
Prodigate, prčd"gšt, v. t. rasipati.
Prodigious, prždidtta, a. (— ly, adv.)
vanredan, čudnovat, čudan; silan,
velik, golem. — ness, n. vanrednost,
Eudnovatost; golemost, ogromnost.
Prodigy, prčd*dš', n. čudo; čudo:
vište; nakaza; slo slamenje
Produce, rdjtis’, v. t. iznijeti, pol
zali, podnijeti, navesti, dovesti (pred);
uvesti (u društvo), upoznati; pred-
ataviti, taložiti; roditi, plodili; iz-
voditi, proizvodili; tvoriti, učiniti,
izvršiti, usrokovati; nosili, donositi,
davali korist ; saditi, gojiti; produ-
Hui, —, prod'jns, v. plod, proizvod;
3 net —, čisti do-
hodak; cofonial —, kolonijalna roba.
Producer, prždja's", n. proisvoditelj;
teorae,
Producible, prédja’s*bl, u. koji se može
pokazati, iznijeli, dovesti; koji se
može proisvesti, proizvodiv, — ness,
a 2, proisvodivoet; mogućnost, da se
pokaže, iznese.
prodati prč'dskt, n. proisvod; plod,
redi djelo, stvor; posljedak, poslje-
Pročačile
uliti,
Paden. prdoki*n, n. iznošenje,
donošenja; izvođenje, proizvođenje;
toorenje; proizvod; plod; djelo.
pršdok'tl, a. sto se može
619
PRO
Productive, pršdok'ter, a. (— ly, adv.) <
be roisvodi, rađa, stoara; tvoran;
|; plodan, rodan; unosan;
to be — of, tvoriti, proisvoditi, ra-
Gati, — nese, 0. plodnost; unosnost;
djelovnost; tvoratka mod; korist.
Productress, prdoktrss, a. proizvo-
dilja.
Proem, prom, n. predgovor. uvod.
Proemi probni, a. uvodan; —
dis: arse, predgovor.
Profanation, ProPno4a, m. oskornje-
nje, sriornjvonje zloporaba; po-
niživa:
Profano, p tba’ &. nesvet, neposveden >
nečiat; akrnavan; koji oekornjuje;
Besbožan; evjelouni, svjetski. —, v. te
oskerniti; odeščastiti; zlorabiti. —,
v. i. kleti, Aeliti.
Profaneness, pitas m. akvrnilac;
inik; hulnik.
pee, n _nervetort; i
Profert, profit, n. iznošenje ili pred-
kakvog dokumenta kod suda.
Profess, pršfes', v. t. ispovijedati; iz
javiti; primati; držati se, tvrditi,
braniti; vršiti, isvršivati; uvjerava-
64; gradili se. —, Vv. i. ispovjediti,
javno se očitovati; obredi se, obve-
sati
Professed, pršfest, a. očit, otvoren;
m zvanju, od svanja. — ly, ady,
očito, očevidno, javno, priznato,
Profession, prsfeš“n, n. ispovijedanje;
prisnanje, očitovanje, izjava, uvje-
ravanje; zvanje, zanimanje, stalež;
elužba; — of faith (religion), vjera,
vjeroispovijedanje, vjerovanje.
Professional, pr'fes’*n*l, a. (— ly,
adv.) stručan, svaničan ; po zvanju,
sanimanju; — man, čovjek učenog
zvanja (pravnik, liječnik i t. dj,
umjetnik; a — gambler, igrač
stručnjačka vj , ue
—_ character, slušbeni
duties, službene dužnosti
PRO
=, 0 stručnjak; umjetnik (glasbe-
nik, pjevač, 2, plegečica itd)
Professor. prefes’*, n. ispovijeđalac,
npowjednte; profesor, učitelj; struč
*njak; to be — of, javno učiti, ji javno
koju umjetnost. vršiti.
Professorate, profes*rki, m. proftsor~
stvo, učiteljevanje; profesorski zbor,
Profesaoress p prifeeties, n. profesorica,
Professorial, prdfs0'rl, a. profe-
sorski,
Professorship, prtfes'"šip, n. profe-
soratvo, profesorska čast, služba itd.
Proffer. prof*, v. t. nudili, ponuditi;
predložiti. —, 0, ponuda; prijedlog;
to make a — to, ponudili se.
Profferer, prof’, n. nudilac; pred=
Proficience, pr°fis’*ns, Proficiency,
prfisns', m. rastenje; napredak;
vještina, umještvo,
Proficient, prsfišnt, a.'(— ly, adv.)
rjedt, iskusan, vrstan, —, 0. majstor,
vještak; he is a great — in, da-
leko je dotjerao 'u.
Profile. pro'fajl, profil, m. profil;
pogled sa strana, slika sd dtrane,
polulice; prosjek, alika ili nacrt u
prosjeku; in —, sa strane. —, v. t
crtati sa strane, u prosjeku.
Profit, proft, m dobit, dobitak; ko-
rist, probitak; dohodak; an office
of unosna m enjoyment
to leave a 7
o
8, uživanje;
to —
oneself, koristovati se. —, ¥. i. oko-
vistiti se, koristovati se; dobivati;
napredovali; prudit
Profitable, prčf*tšbl, a. unosan; ko-
* riatan, probilačun, hasnovit. — ness,
ti. umosnost; hasnovitost.
Profiter, prof*t?, n. onaj, koji se čime
koristuje, okoristi.
Profitless. profttles, a. nekoristan;
‘neuonosan.
Profligacy, prčfl*gšst, n. podloat, zlo»
pakost, opačina, zloća, nevaljalstvo,
2azuzdanost.
._620
PRO
Profligate, profltg*t, a. (— ly. adv.)
ao, opak, sramotan, nevaljao,
razuzdan, pokvaren, —, m, nevalja~
lac, podlac, altho, slova, — ness,
n. podlost, zločestariji
Profound, prifeund a. (— ly, adv)
jubok, temeljit ; dubokouče fen, dubo-
kouman; težak (za razumijevanje),
taman; bogat sadržajem. — ly,
veoma, vele, sasvim. —, m. dubina,
berdan; the —, more. — ness. Pro-
fundity, prfon’d't, n. dubina; te-
meljitost; — of learning, duboka,
temeljita učenost.
Profus2, pr°fjas’, a. (— ly, adv,) obi-
lan, izobilan, lan, suvišan ;
rasipan, odviše podašan. — ness,
n. rasipnost; isobilnost; preljeva“
nost.
Profusion, pršfja“žčn, n. odilnost, izo~
bilje, pretek; rasipnost, prosipanje;
preijerana darešljivon
Prog, prog, y- i. prosjačiti; krasti.
m. deprogjačena hrana; poni
skitnica.
Progenitor, pršdžen't"", n. praotac.
Progeny, prdut’n’, n. potomstvo, po-
tomci; rod, pleme; leglo, mlad, kot
Progno: 8 gnd's’s, n. prognoza,
navještaj ili sud liječnika o toku
bolesti, |
signs, znakovi, slamenja. —, 1. zla-
menje; proricanje.
Prognosticable, prigndsttk*bl, a. što
Prognosticate, pregnds't ket, ntii
proricati; napri jed kazivati; napri-
fed nagovješći
ij
proricanje; kedar nak, preteča.
Prognosticator, pr*gnčst*ka“ vi n.na-
govješćivalac; vrač, poga
Program, Programme, pro'grim, u.
program; raspored, red; pozivnica;
nacrt, osnova; uvod, predgovor.
Progress, prog’r’s, prd’gr’s, N. na-
predodanje; napredak; pomicanje,
1 PRO
PRO 6:
prodiranje naprijed; rastenj
tečaj; vošnja; Eat pera in
—, u atunju omivanja, pripravlja-
aja; to make =>, napredovati; to
report —, izvijestiti o stanju koje
atvari,
Progress, prera, ¥. i. napredovati;
pridavali se; trajati, postajati.
Progression, Srne, a napredo-
vanje; tok, tečaj, hod; napredak;
rastenje, mnošenji
Progressional, pršgreš“ ak i
preduje, koji ide u napredad
predan.
Progressionist, prigreš“nist, Progres-
sist, prdg'raist, n. naprednjak.
Progressive, prégres*v, a. (— ly, adv.)
koji napreduje; koji ide naprijed;
Koji raste. koji se množi; napredan,
naprednjački; — motion, gibanje,
hodanje naprijed, napredovanje; —
number, tekući broj; — party, na-
redna, slobodoumna stranka. —
f. adv. poslepeno, pomalo, malo
po malo. — ness, n. napredovanje,
napredak, vastenje.
Prohibit, pršhib“t, v. t. zašraniti,
zakratići, zapriječiti; priječiti, pre-
+ priječiti; strictly — ed, stvage ae
zabranjuje; — ed goods (articles),
zabranjena, kriomčarena roba,
Prohibiter, prike n. onaj, koji
sahranjuye.
Prohibition, “prohsbišća, n sabranji-
vanje; zabrana; obustuva.
Prohibitionism, proh*bis*nizm, n.
sustav zaštitne carine.
Prohibitionist, proh*biš“nist, n. pri-
ataša saštitne arine; lj za
brane žestokih pi
Prohibitive, Shift. a.(—igadv,
Prohibitory, prhib“t:
(preskupa) cijena; — system, suetav
zaštitne carine.
Project, prtdžekt', v,
izbacit
3. baciti, hititi;
taknuti (ugradnji). —,
cati se, nadvoditi se, štršiti.
Project, prodi'*kt, pro'džskt, n. nacrt;
plan, osnova, namisao.
Projectile, prédtek’t'l, a. koji napri-
jed goni; gonjen, bačen naprijed ;
pospješan, ‘ubrien; = fares, eile.
meinja; — motion, gibanje
a hica, —, 2. tijelo; (pušča-
no) srnu; (topoveko) tone.
Projecting, pičdžek't*ng, a. koji se
istide, nadvodi, koji strši; izbočen;.
domišljat, dosjelljiv; poduzetan,
Projection, prédiek’s'n, n. Bacanje,
metanje; hitac; nacrt, omova; isti-
canje; izbočina; projekcija.
rojector, prtdžek't", n. izumijevač,
ništjalač osnova, crtač planova,
Projecture, prdteko“, m. datieanje,
istučak,
Prolapse, pr'lips’, ve i, ispasti. —, n.
istup, padnuće, izvala (materice id).
Prolate, pro‘lat, a. pružen, plomat.
Prolegomena, prol’gomn', n. pl
predbiljetke; (dug) uvod.
Proletarean, prol*té’rn, a. Beekud=
nithi, siromašan; nevaljao, prost.
—, m. beskućnik, siromah.
Proletariat, proltč'r“t. n. Beskućnici,
sirotinja.
Proletary priVi*t'rt, a, Beskućnički,
potrebnjački. —, m. beskućnik; po-
trebnjak.
Prolicide, prdl*sajd, n. dedamoretvo.
Prolific, pršlif*k, a. (— ally, adv.)
plodan, rodan.
Prolificacy, prilit*h'ss, n. plodnost.
Prolie on, prilimke'sta, n. oplodi-
je, oplođenje; rađanje.
pri pro'i*ks, prliks’, a, (— ly,
atv.) opširan, predugatak ; rasvučen.
— nese, Prolixity, pršliktavto, mn;
opširnosi, razvučenost.
Prolocutor, prsičk'jut“, prol’kja’t,
1, govornik, besjednik.
Prologue, pe 18g, 0. predgovor, uvod.
—, 6. ot. predgovorom, prologons
PRO
Prolong, ot prilong’ vt prožuštij ode
liti,
oF ongatios, pri provagtits, 2. produ
ženje,
Prolong r, prčiča“ a dušivač,
Prolusen ie a predigra;
predojeiba, pokus.
Promenade, prčm*nad', prém'néd’, n.
šetnja, šetanje; šetalište. —, v. i. i
€, četati (ee).
Promenader, pršm*oč'd“', m. čelalac,
Promethean, pršmi'th"a, prome-
tajski.
Prominence, — ency, prém’nens, —
ens*,
odlično mjesto; odličnost.
Prominent, prom’*aeut, a. (—ly, ads
+ koji strši; na vidi
odliča:
Promiscuous, pemiskjuča,
dan, sbrkan; soje
5. uzajmični; bes razlil
— ness, Promiscuity, prom*skja“t,
n. miješanje, smjesa, zbrka, dar mar,
Promis >, proms, n. obećanje; obri-
canje; jomotvo a nada; a youth of
great —, mladić, koji budi velike
nade, od koga
keep one’s —,
land of —, obećana zemlja; breach
of —, vjerolomatvo, je
obećanja (e
a —, ode
iječ; ja:
uvjeriti; buditi nade; to — oneself,
očekivati, nadati se, namjeravali;
to be — d, biti zaručen.
Promisee. prim'si’, m. ovoba, kojoj se
što obeća; primalac obećanja.
Promiser prčm"s"',-n. onoj, koji što
obeća, koji zada rij
Promising. prčm"sing, n. koji mnogo
obriče, koji dudi velike nade, od
koga se mnogo očekuje.
Promissorily, prčm"s'r'l*, adv. prema
obećanju, u obliku obećanja.
Promissory, prdm’s*r*, a. čime se
obriče, što sadržava obećanje; —
uote, zadušnica, obvesnica.
622
PRO
Promontory, prém‘*at'r*, n. ri.
Promote, prčmot, v. t. pi
povisiti, uzvisiti (u pews d)
imenovati; promicati; eporiti, na-
sporili, podupirati; usrokovati, sa-
metnuti; to — a company, osnovati,
utemeljiti društvo.
Promoter, prémo't™, m. Premicalacs
zaštitnik; utemeljitelj ; začetnik,
Promotion, primo’ ‘so, n. promaknuća;
imenovan je, povišenje (na veću seat
je, sporenje,
fo is on hero čeka pito zad
on je na redu.
Promotive, pršmo'ttv, a. koji promiče,
spori, podupire; to be — of a thing,
promicati, podupirati štogod.
Prompt, promt, p prompt, a. (—Iy, adv.)
brs, hitar; bes odlaganja, des okli-
jevanja; nagao; gotov, pripravan;
saan pdreženi točan; — pay-
ment, točno inje gotovim novcem.
—, n. platešni raki at a — of six
months, (plateinom) roku od čest
mjeseci, —, V. t. potaknuti, poticati,
podjariti; pobuđivati; aploti, pe
ie k, Fe japeadee bette di pom
00] njiga; — day, pla-
težni dam dan obratuna; — note,
opomenica,
Prompter, prim't™, n. onaj, koji po
| podjaruje; opominjač; laplač.
Promptitude,prčm'ttjad, Promptness,
prčmt'o*s, n. brzina; naglost; pri-
pravnost, golovost; točnost (u pla-
ćanju).
Promulgate, pr’mol’gét, v. t, yla-
siti; razglasiti. prog
Promulgstion, promčigč'ššo, m. pro-
glašenje
Piomalgator, prdm“iget™, pro'msl-
get", u. proglasivač.
Prene, prin, a. (— ly, adv.) dol}
naprijed nagnut,
kom, potrbukice (ležeći
nagnut; gotov, spreman, sklon; —
surface, doljna ploha (površina);
— to anger, pršljiv, gnjevljiv.
PRO
Prousness, préns, n. nagnutost,
gnutost; ležanje ni , potrbušice;
strmina; naklonost, sklonost, gotovost,
Prong, prong, n. šiljak; zuboc, krak,
parožak (od viljušaka, od vila itd.);
velike viljuške; vile: —, v. t na-
losi, nabadati (kao na viljuške).
kljuna; — horn,
ima,
ta kracima, pa-
rošcima, račvast.
Pronominal, pršačin“nšl, a. zamjenični.
Pronoun, prd‘naun, n. zamjenica.
Pronounce, prč'naui
vili; israzi(
driati (govor)
(jasne); iareći soaje mnijenje, tara.
ziti se.
Pronounceable, pršnann's'bl, a. sto
a moše izreći. izgovoriti, govorili.
Pronounced, pršnannst, s. (— ly,
adv.) israsit,
Pronouncement, prénauns’m®at, n.
proglas; proglašenje.
Pronouncer, pr®naun’s*, n. onaj, koji
ri.
isrede, pro: koji gover
Pronouncing, prénann’stng, a. koji
omatuje ili uči izgovor.
Pronunciation, pržnons*&'*a, proaoa-
šao, m. izgovor; (jasno) izgova-
prosti of pra, 1. proba, pokus; kušanje,
kufavanje; dokas; prokušanost;
tvrdoća, jakost, čorstoća, neproboj-
most ; etepen jakosti alkoholekih pića;
high —, najbolje vrste; korektura,
arak za korekturu; of —, pro-
kušan, dokazan, neprobojan; he is
— against shot, on je neustreljiv,
ne mole ga ubiti puška; to learu
by —, dekustvom maučiti; — in
writing, pismeni dokas; to bring
—, navesti, donijeti dokaze; —
print, pokusni arak, tisak; — read-
er, korektor, ispravljač; — reading,
depravljanje; — work, pokusno djelo,
=) &. prokulan; dokazan; potor-
den; tvrd, čorst, nepobrojan; sigu-
623
PRO
ran, stalan, postojan, otporan; bomb
—, što lubarda ne može provaliti;
fire =) neupaljie, siguran od poia-
romoči
against entreaties, neumoljie; to
be —, držati se, održati se, odoljeti.
Prooftess, praf'l’s, a. nedokazan, bez
za.
Prop, Nona m. potpora; polpor, pot-
porani, poduporanji kolac; uporište.
—, ¥. t poduprijeti; koliti (lozu);
podupirati; držali, podržavati; to
—_— agoeselr, upon, upirati se, osla-
jati se, usdati se.
Propecdeitie Dropedjatk, a. pri-
pravni. — 8, n. pl. priprava, uvod
(u koju snanost).
Propagable, prop"tg*bl, a. što se može
Propaganda, propeghn’’,
opagauda, pri n’d’, ne a-
ganda, zavod ze Hrenje vjera u im:
podusšća uredba za širenje kakve
nauke it, d.; to make — for, po:
magati diriti, rasprostirati pan
nauku i t. d.
Propagandiem, prčp'gšn'd*sm, n. na-
atojanje o direnju. obraćanju.
Propagandist, propigdodsst, a. član
a pomagad'u širenju, ras.
Peopgtie "prop"gét, v. t. rasplodili,
rasplodivati; saditi (lozu); širi,
raspro
rasploditi
rasplod; Hrenje, raspro-
ji
stiranje.
Propagator, pršp"gši“, n. raspladi-
vad; širitelj. promicatelj.
Propel. prépel’, v. t. goniti, tjerati
naprijed; rivati, turati naprijed.
— ling power, sila, koja goni.
Propeller, prépel, m. ono, što goni
naprijed; parobrod na sordao; svr-
dao (u parobroda).
Propense, prépens’, a. naklonjen, sklon,
aklonjen, — ness, Propensity, pi?-
pen's*t*, m. naklonost, sklonost.
PRO
Proper, prop’, a, vlastit, svoj, eden
rated, zgodan; oporba; "pr
bame (noun), vlastito
so — expenses, osobni izdaci,
ikovi; — owner pravi vlasnik;
in a — sense, u pravom smislu;
at your — cost, na vaše vlastite
troškove; to be — to, pripadati
samo njekomu, licali se samo nje-
koga; to — for, pristojati se komu,
što; to do the —
ink —, evidjeti se.
Properly, prdp**l*, adv. pravo, upravo;
u pravons emislu; priličuo, pristojno,
zgodno; dobro.
Properness, prip’*nes, n. prikladnost,
sgoduost; istinitost, ispravnost; pri-
-alojnost.
Bropertied, prop'*ed, n.
movil,
Property, prdp**t*, n. osobito svojatvo,
osobitost; vlasništvo; posjed; dobro,
imanje; pravo vlasništva; ono, što
je pravo, prikladno; oruđe, sved-
atvo, sprava; pripadnost; — ies, pl.
potrepštine, kazališna oprema; a
man of large —, vrlo imućan éo-
jek; personal —, pokretno imanje;
real - , nepokretno imanje; — man,
radnik, nastajnik kazališnih potrep-
ština; — tax, porez na imanje,
Prophecy, prčf*s*, n. proročanstvo.
Prophesier, prčftsaj", n. prorok,
Prophesy, prdi“ vt proricali,
prorokovati, proreci. +
Prophet, proč*t, n. prorok
a. proročki; kao prov
Prophetess, prof*tes, a. prorokinja.
Prophetic(al), priet (4l),'a. (— ally,
aly.) proroči sluti što ili na
što; to be of, mješto proricati,
Prophylactic, proflak’ttk, a. što čuva,
brani od, što odvraća. —, n. ared-
čuva, odvraća.
prof‘lak’sts, m. čuvanje,
od.
pršpin'kw*ls, n. dlizina,
imućan,
624
— like,
PRO
Propitiable, pr'pit™bl, a. pomirljiv,
koji ae dade umilostiviti.
Propitiate, pršpiš“št, v. t. pomiriti,
umiriti, ublažiti; umilostiviti; steći
čiju prijazan, naklonost. —, v. i.
činiti pokoru (for)
Propitiation, pr'pié*e's'n, n. pomire
mje, umirenje; ublaženje; pomirna
žrtva; pokajanje.
Propitiator, prčpiš*&t*, n. miritelj.
Propitatr, prepiss*t'e, a pomirni;
— sacrifice, pomirna žrtva.
Propitious, prépis's, a. (— ly, adv.)
aklonjen, prijazan; milostvo;. po-
voljan. zgodan. — ness, n naklo-
nost, milost, dobrota; povoljnost,
prijatnoal.
Proplasm, prd‘plizm, n. Zrorilo, kalup..
Proplastic, pr'plas’t*k, a. što čin
ili tvori kalup, tvorilo; —,art, ka-
luparstto.
Propolis. prčp"lis, n. voština,
Proponent, pršpo'nčnt, koji pred»
—, n. predla
Proportion, prépi"s'n, m. raemj
vazmjerje; omjer, mjera; simetri
avočnost, skladnost; razmjeran dio;
rule of —, trojno pravilo; the — >
of profit,
skladno, simetrično; povediti \with,
to, s čim); diti prema čemu, odg»
varali čemu.
Proportianable, preparstu%bl, a. (—
+ adv.) razmjeran; u rozmjerju,
prema (to). — ness, m razmjeruos!:
Proportional, pršpd"šćaći, a ras
ran, koji je (stoji) u razmjeru. —,
N. proporcijonala.
Proportionality, pr*pi
mjer; razmjerno
Proportionate, pršpdvsčnit, a. (— ly,
adv) razmjeran, u razmjeru sa,
prema. —, propivsšnčt, v. t. raze
šal, m. rase
9 PRO
rRo 625
vjerno dest, odmjeriti po (prema.
X ope sales, a, bez
razmjera; nesklađan.
Proposal, pršpo'zi, m. prijedlog; po-
nuda; to make — 8 of marriage,
prositi (djevojku); — s» for sub-
scription, poziv na upisivanja, na
pretplatu.
Propose, prior’. v, t. predlošiti, pred-
lagati; nakaniti se, odlučit anje
rali; prositi (djevojku); to al
toast, nasdraviti. —, v. i. predla~
gati; nomjeravati ; prositi (djevojku).
Proposer, pršpčćt“, n. predlagač.
Proposition, proptaisne n: prijedlog;
izreka, rečenica; sud ; stavak, tordnja;
propozi ija; poučak.
Propositional, prčp'zi&*nčl, a. koji
pripada reč izračni.
šenici =
Pr und pr aand", v. t. predložiti;
pr i tptanje, t0).
Popimie, prpaun‘d®, n. predlagač,
Propretor, préprit®*, n. propretor.
Proprietary, prépraj’*t'r’, a, vlasnički;
posjednički. —, n. olamnik; posjed-
nik; vlamići; pravo vlastništva.
Proprietor, prépraj*t*, p. olasnik;
posjednik; — of a bank, gospodar
banke; — of a commercial house,
drugari trgovačke kuće
‘Proprietor ip, petpral i. n.pravo
pravo izdavanja knjiga.
Proprietrese, pršpraj tree, m n vlasnica,
Propriety, pr*praj’*t*, n. pravilnost,
ispravnost, točnost; prikladnost;
pristojnost; in — of speaking,
pravo govoreći; — of condact, pri-
stojno vladanje.
Props, props, n. pl. (mjesto proper«
ties) Mine.
Propulsion, pripolšćo, n. tjeranje,
poknetanje naprijed; nagon pobuda.
Propulsire, pripo Propulaory,
pr®pol’s*r*, a. što 2, goni naprijed.
Pro rata, pro 180%, ady. rasmferno,
urazmjeru (to), — u, diobena svota;
dividenda; dioba.
Prorogation, prortgo'šn, n. produže
nje; odgođenje, odgoda.
Prorogue, pitrig’, v. t. produšiti; od-
Protić, pozok Prosaical, praviti,
a. (— ally, adv.) prozaičan; suho-
paran, običan.
Prosaist, pro'zčist, n. prozaišar; ane
hoparan, običan čovjek.
Proscenium, prsi'n™m, n. pozornica,
Proscribe, prskrajb’, vt prognati,
izopćili, proglasiti Bespravnim: za“
proseribor prekriju, itelj.
scriber, pr’skraj’b, n progoni:
Proscript, pro'skr*pt, n. prognanik.
Proscription, pris in, m. progo-
mijenje progon; izopćenje; zabačenje;
sabrana.
Proscriptive, prčakrip"i Lev, koji progoni;
progonstoen; nasilnički.
Prose, prdz, n. proza; dotadna pri-
povijest; — writer. prozaičar. —,
a. prozaičan, u pros. —, v. tii.
pisati u prosi; dosadno pripovije
dati, govoriti,
Prosecute, prds*kjat,
nastojati 0. slijediti
t. ici za čim,
trašiti '(rvoje
pravo), tjerati; nasta tužiti, tuže
dom tražili, —, sudbeno po-
stupati; parbiti ne.
Prosecution, prds*kja m: m. nasto-
pao traženje, tjeranje; sudbeno
kupanje, sudbeno progonjenje,
dedo; nastavljanje, nastavak; their
— s of commerce, njihova trgovačka
poduseda,
Prosecutor, prés"*kjat™, n. onaj, koji
nastoji o čemu, ide sa čim,
tjera, nastavlja ; tušitelj.
Proseentrix, prčs*kjatrike, n. tudie
teljica.
Proselyte, prčstlajt, n. obradenik;
nov pristaša. —, V. t. obratiti; obras
dati; pridobi
Proselytiom, prdsvitizm, 0. obradas
nje; revnost u obraćanju, u kuplje«
nju pristaša.
Provelytize, — ise, prds’*i*tajz, v. b
obraćati; kupiti, snubiti pristaše.
* PRO
Proselytizer, — iser, prds’I*tajz", n.
obraćalac;kupilac, enubilac pristaša.
Proser, prd‘z*, n, dosadan pripo-
vjedač.
Prosiness, pro’snes, n. prozaičnost;
dosadnost, dugočasnost.
Prosing, prč'z'ng, 2 dosadno pripo-
vijedanje, pisanje
Prosodial, p: node, Prosodic(al), pr*-
sčd"k(), a, prozodičan, po pravi-
lima prozodi
Prosody, p: n. nauka o dugim
i kratkim slogovima, o naglašivanju,
0 građenju stihova,
\Prosopopeia, Pršsdpšpiji,
fikacija neživih stvari.
Prospect, prčs'pekt, n. izgled, očeki-
pa ogled, vidik; pregled; obs
enje; traženje , pr
Pet, pros‘pekt, v. t. ¢ i. gledati
u daljinu, u budućnost, izgledati;
trošili rude. -— glass, dalekozor,
Prospection, prispek'ša, n. predvi-
-.danje, staranje.
Prospettive, pršspek'iv, 8. koji pred-
vida, koji gleda naprijed, u budué-
Treat; oprezan; što ve očekuje, čemu
se nadati; budući; — view. pogled
u daljinu; — glase, dalekozor; to
be very — in, biti vrlo oprezan u.
Prospector, pršspek'tš", p. trazilac
ruda; velik špekulant, *
Prospectus, pr'spek’t's, m. oglas; og-
led; omova; program (skolehi).
Prosper, pros’p™, v. i. napredovali,
uspijevati; biti eredan; ići, poći za
rukom. —, v. t. usrećiti; sporiti,
nasporiti; činiti, du Ho napreduje,
da bude uspješno; things — ed
with him, sve mu je išlo za rakom.
Prosperity, pršsper“i, n, napredova-
nje, napredak; sreća, dobro stanje,
blagostanje, boljita
Prosperous, pros’ prs, a. (— ly, adv)
sređan; uspješan; povoljan; naklo-
njen, prijezan. — ness, n. uspijeva
mje; sreća, blayostanje, dobro stanje
Pross, prčs, m. brbljanje; kazališni
zanešenjak. —, v- i. dati ae izdrža-
vati, dati se gostiti.
m. personi-
626
PRO
Prostitute, prča'btjut, v. t. dati, za-
veni na blud; osramotiti, oskornšti,
obeščastiti; eramotno dati (sa novac);
ponisiti; zlorabiti; to — oneself,
odeščastili ae, melnuti obraz pod
noge, sramotno ae predali (čemu);
podati se bludu, —, a. bludan, sra-
‘motan, nepošten; koji se prodaje.
—, u. Bludnica; mitnik, podla, pro-
dana duša, nepoštenjak.
Prostitution,” prdsvtjastn, np. blud,
dludništoo, prostitucija; sramoénje,
skvrnjenje, obeščašćenje; potkup-
ljivost.
Prostitutor, prost'tja', n. Bludnit;
sramotnjak.
Prostrate, prds'trčt, v. t: oBoriti, po-
iti; porušiti, rozoriti,
to — oneself
pasti nišice, na koljena. —, pros"
tit, a. oboren, povaljen; ničice,
klečeći, ležeći u prahu; to lay —,
povaliti; to fall —, pasti
ničice, na koljena; lo lie —, lešati
ničice, u prahu; slab, malakeao, iz-
nemogao; klonuo.
Prostration, prčstrč'šćn, m. oborenje
povaljenje; padanje niči
poniženje; klonulost;
iznemoglost, slabost.
Prostyle, pro‘stajl, m. vrata, ulaz sa
stupovima.
malaksalost,
| Prosy, pro", a, (— ily, adv.) dosa?
dan, dugotasan.
Protagonist prsišgćnist, m. glavno
Protasia, provi n, prednji etavak;
prvi dio drame.
Protean, prš'is*n, a protejski, mnogo-
ličan, promjenljiv.
Protect, pitekt,
braniti; sačuvati
honorivati, isplatiti, prihvatiti (mje-
nicu). — ing, a. koji zaštićuje,
zaštitan.
Protection, prštek'š%, n. sadtidivanje;
zaštita, obrana, okrilje; sailitno
pismo, putni lit; isplata, prihvat
(mjenice); zaštitna carina; — against
corrosion, sredstvo protiv rđe; to
PRO
to show die — to a draft, hono-
rirati, ieplatiti, prihvatiti tesicu; to
find (meet) due, biti prihvaćen.
‘Protectionism, prštek'inizm, n. sus.
tav zaštitne carine,
-Protectionist, prštek'ičnist, a. prista-
ša zaštitne carine.
Protective, prštek't*v, a. koji zaštićuje,
zaititan; — daties (taxes), zaštitna
carina, —, n. zaštita.
Protector, prtek’t™, n. zaštitnik, po-
krovitelj. — ship. n. čast i služba
zaštitnika; pokroviteljstvo,
Protectorate,” prétek'ttret, m. protek-
torat, Zaitita, pokroviteljstvo.
Protectress, pr°tek’tr’s, n. zaštitnica.
Protein, pro'tin. n. protein.
Protend, pretend’, v. t. ispružiti.
Protervity, pr°torv'ts, n. drekost,
Protest, pretest’, v. t ii, uvjeravati;
(avečano) icjant, ott očitovati (ae); pro
teatovati, prosvjedovati, ograditi
promjedovatt mjenteu, —, mest
m ; prigovor, ogra
to levy “make or order) —, prosvje-
dovati; — charges, troškovi pro-
Protestant, prčtost?nt, n. protestant.
—, a. protestantski.
Protestantism, prét*st*ntizm, n. pro-
testantizam, protenstantska vjera.
Protestantize, — ise, prot’st'ntajz,
y. t. obratiti na protestantsku vjeru.
Protestation, prčitstč'išn, n. uvjera-
vanje, javno, večano očitovanje;
prigovor, protivljenje, prosvjedovanje,
prowjed; to make — to, uvjera-
vati koga.
Protester, pr'les'i", n. uvjeravatelj;
(against) protivnik; prosvjedovatelj
(mjenice).
Prothonotary, proth'nd't'r’, n. proto-
notar, prvi tajnik.
Protocol, pro‘t’kdl, n> prvi nacrt koje
isprave; zapisnik. — v. t. i i. za-
pisati u zapisnik, sastaviti zapimik.
Protebinteri, prothistér"k, a. pra-
vistomity, prvi
mučenik,
protšmartt", m.
627
PRO
Protoplasm, pro*plizm,
plazma,
Protoplast, pro't®plast, n. pralik.
Prototype, pro't'tajp, n. pralij
Protozoa, proto", n. pl. praživi
Protract, prtrškt, v. t. otezati, rg-
zvlačiti, odgadati; to — an angle,
preneati kut, — edly, adv. dugo,
razvlačito.
Protracter, pretrik’t*, n. oteralae, od-
m. proto»
120m,
gađač.
Protraction, prstrik'š*n, m otezanje,
razvlačenje; odgađanje; prenolenje
(kutova i 4. d.).
Protračire, pritairt, a. ito ovde,
razulači, odgađa.
Protracter, ptice", m. kulomjer,
Protrađe, pr prétrad’, v. t naprijed tu-
riti, polimuti, porinuti; ispružiti;
iatwriti. —, v. i. izići, izbil
ljati se, isticali se; izvirivat
Protrusion, prštrivščn, n. turanje, is-
pružanje; pomaljanje, isticanje; ono,
što izviruje,
Protrusive, prštrua*v, a. (— ly, adv.)
što tura, riva, što se inliče, što se
jed
pri
|. Protuberance, prčtjarbtešne, n. izvišak,
iapon; izbočina; grba, izrastao, gula;
oteklina.
Protuberant, prtjabirnt, a. ispet,
izbočen; izbuljen (o oku); otečen.
Protuberate, pr°tja’b*rét, v. i. ispi-
mjati se. izvirivati; oteći
Protuberation, prčtjabtraš*n, n. po-
maljanje, isticanje; oticanje,
Proud, praud, n. (— ly, adv.) ohol;
ponosan, uznošljiv; amjelan, drzak;
prkosan, uporan; krasan, divan;
veseo; — flesh, divlje meso.
Provable, pra’v*bl, a. što se može do-
kazati; — bly, adv. kao što se moze
dokazati, — ness, n. dokaznost.
Prove, prir, v. t. kušati, pokušati,
iskušavati, prodati; dokazati, po-
ti, posvjedočiti ; iskusiti, pre!vp+
pitati; načiniti pokus, probu ;
istraživati; ovjeroviti; otvoriti (op
ruku). —, W. i. pokazati se, iza
PRO 6:
8 PRO
dalaziti; potorditi se; obistiniti se;
to — trne, obistiniti potorditi
40; to — false, ne obistiniti ae, na
potorditi se; it will -- otherwise,
te će drukčije izaći (biti); “if the
weather — 8 wet, ako bude kišo-
‘gi vrijeme; the report — s to be
Ue, ova. se vijest potorđuje.
Proven, pru'vn, a. dokazan.
Provenance, prčvnšns, n. porijeklo:
Provender, pršv“nd"', ri. krma (sijeno,
20b, raž); he is —. pricked, pee
ga sulo, jestio se. —,.v. t. kr-
mili, hraniti (stoku).
Provenience, pr*vi'n“ns, n. izvor, po+
rijeklo.
(Prover, prt'v, n. dokasivad. —
Proverb, prdv*b, n. poslovica; mudra
izreka, priča, riječ; the — s (of
Solomon), price Solomunove, —, v.
t.d i. govoriti u poslovicama; snab-
djeti poslovicama; to be a —, bili
priča, biti poslovicom.
Proverbial, pr°vo"b"l, a. (— ly, adv.)
Poslovički; koji je postap poslovicom,
Proverbialist, pr°vo"b*list, n. onaj,
koji gevort u poslovicama; sabirač
poslovica.
. privaj’dtbl, a. čio se može
Pride Tteajd, v ot. (u naprijed)
pribavits, providjeti; imati gotovo;
pripraviti, spremiti; oskrbiti, mab-
djeti (with); dobaviti, priskrbiti;
pridržati (sebi što); odrediti, na-
rediti; to —- oneself, čuvati se,
ograditi se; to be — d for, diti
pripravan, spreman, oskrbljen, imati
dosta; I am — d for it, za to sam
spreman, lomu sam se nadao. —,
v. i, (for) starati se, skrbili ‘se;
(against) čuvati se, biti na oprezu,
ukloniti se čemu, gledati preprije-
čiti; she is — d for, ona je opekrb-
ljena; to — against a rainy day,
osigurali se za budućnost.
Provided, pršvaj'd*d, conj. (— that)"
uzevši da, pod uvjetom (uslovom) da,
ako, samo ako.
Providence, prčvodens, n providnost,
promisao; skrb, staranje, oprez:
\ tad ja. štedljivost.
Provident, provedsat, a.(— ly, a
oprezan, akrban, brišljio; štedlji
— bank, štedionica. — ness, n.
opremnost; štedljivost.
Progidentisl prdvtdeni"h a. (— ly,
adv.) poslan od providnosti, od Bo-
90 3 — escape from danger, spa-
od pogibelji pomoću Božjom.
Provider, prvaj’d®, u. dobavljač, pri-
Bavljač; brišljio čovjak.
Province, provns, m. pokrajina; obe
last, ja; služba, svanje, si
that is not within my —, to nije
moj posao, moja dužnost, to ne ide
u moju struku.
Provincial, pršvin'šči, a. (— ly, adv.)
pokrajinski, provincijalni, semalj-
aki; seoski, seljački, prost. —, m
pokrajinski stanovnik, provincijalac.
malograđanin. .
Provincialiem, pr'vinščlizm, n. pro-
vincijalizam, pokrajinska, mjena
osobitost (jezična)
Provine, oP v. i polagati, po-
proven privižčn, h. ataranje, na-
slojanje; oskrdljenje; priprava, u-
redba, naredba, providjenje; naba-
va; zaliha; — #, pl, hrana, ditak,
živeš; provisija, opravnina; potiljka
novčana ili mjenice, pokriće; to
make — 8, pripraviti; narediti, po-
slali pokriće, gotovine; to make —
for any one, njekoga oskrbiti, za
njekoga se akrditi; to to make — to,
pripraviti ee; till for
er —, daljne 5 con.
tract. for —, dobavna, nabavna po-
godba; nijekao, trgovac hranom.
—, TV. t. snabdjeli, oskrbiti hranom.
Provisional, pršviž'šoči, a. prethods
privremeni, provizoran; — ly, adv.
privremeno, do daljne odredbe, na
račun,
Provisionary, prčvižćnor, a. koji se
unaprijed stava, skrbi, koji sprema;
privremeni,
629
PEO
Proviso, pršvaj'zo, n. uslov, uvjet,
prinadrbaj; with (a) "> pod vje
uslovom, + pogodbom
i, a. ly. adv.)
tom, us
Provisory. prévaj
ricremeni, provizoran; uvjelan, ti
P
alovan.
Provocation, prčvčkoćščn, n. izazivanje,
ad arent razdrašivanje; po-
ticanje,
Provocative, prtvokati , 8. izazivni;
koji draži. razdražuje; magoni, po-
tiče, usroči. —, m. aredeteo 2a dra-
žanje; podbadanje.
Provokable, prčro/ tb), a. razdiai
Provoke, pršrčk
dražili, uzbudi
potaknuti, pobuditi,
rasrditi, razljutiti.
Provoker, pršvo'k?
drešivać; bunitelj; početnik,
urok; sredstvo draženja, (
to bea great — of, jaka drašiti na.
prouxvočiti;
Blainjava; nesnosan.
Provost, provst, n. predstomik, na:
+ profas,
vojnički tamwičar, vojnički sudac;
—_ omarshal, glavni vojni
tamničar (na brodu); the — of the
mint, ravnatelj kovnica
Provostship, prčvšstšip, 0. nastojniš.
too; prepoitija; rektorat
Prow, prau, n. pramac, nos, prova,
prednji dio broda.
Prowess, prau'*s, Ha -Funaitoo, hrabrost,
Pol, prank, v. t: (kao
tat, razbojnik), protvasieatts to —
about, skićati se, verati se, tumar:
—, m. obilaženje, skilanje; to be
on the —, vrebati.
Provler, prau I", m. razboji lupe,
Prox., Prorimo, prčk's*mo, adv. idu-
deg, budućeg mjeseca.
Prorimate, prdka’*mat, a. bliži, naj
bliži, neporedan —'ly, adv. naj-
, neposredno
Proximity, p or ml, n, Blizina, sue
sjedstvo; — of blood, rod po krvi.
PRO
Proxy, prčk's*, n. zamjena, zastupanje;
upravljanje, rukovanje (mjesto dru-
goga); punomoćje, puna vlast; za-
stupnik, zamjenik, punomoćnik ; po-
slovoda; by —, zastupajuć, # pu-
nom vlasti, per procura.
Proxyship, prok’stsip, n. elušba ili
posao zastupnika, punomoćnika, po-
alovode.
P. R. S. President of the Royal So-
ciety, predsjednik k. društva.
Prude, prad, n. šena prividno čedna,
toboše stidljiva. poštrkuša.
Pradence, pra'd*ns, n. razboritost;
opreznost, emotrenost, ‘suanje, zna-
nost.
Pradent, prvdšnt, a. (— ly, adv.)
razborit, pametan ; smotren, oprezan ;
štedljiv.
Prudential, pruden'ičl, a. (— ly, adv.)
Ho ne omiva na razborilonti, oprez-
nosti; emotren; — committee, u-
pravni odbor društva; — conside-
rations, obziri rasboritosli, oprez-
nosti. — e, m. pl. načela, pravila
razborilosti.
Pradery, pri‘d'rt, m, prividna éed-
nost, tobošnja stidljivost; premizgi-
van
Pru pradš, a. ly, adv.)
prividno čedan, stidljiv; licemjeran;
razmašen; usiljen, ukočen.
Pruinose, — ons, prinos, —
injav, poprašen.
Prune, pron, n. (suka) šljiva.
Prune, prin, v. t. kresati, okresati,
potkrerati, kaštriti (granje), rezati
(lozu); čistiti, oči:
Prunella, pravel“, Prunello, prune'-
15, n. turgunja (vrsta šljive); pru-
nel, vrsta crnoga, vunenog I
Praner, pri'n™, n. okresivad; rezač;
Kosijer.
Pruning, pro'nšng, n. kresanje, reza-
mje; — 8, pl. okresine. — knife,
kosijer.
Prorience, — ency, prafršns, — ‘ns*,
n. svrab, sorbed, avrbljenje; pošuda.
Prurient, pračrnt, a. Ho škaklje,
avrbi; požudan, popašan.
*s, a,
PRU
630
PSO
Pruriginous, pruridž“u's, a. svadljiv. | Psoric, s0'r*k, a. sorabljiv, ugav. —»
rigo, pracaj'go, n. svrab.
Pruritue, pruraj't's, m. svrbež kože.
Prussian, pros*n, a. pruski. —, m.
‘Prussiate. prosat, n. prusijat, fero-
cijanovodikova kiselina; — vf iron,
berlinsko modrilo.
Prustic, prtk, a. — acid, oijenevo:
dična ‘ina, modrikova kiselina.
Pry, praj, v. tii. viriti, pomnjivo é
oštro gledali, motriti; vrebati, uho-
diti, istraživati; to — into, nosom
zaboli, ispipavati, gledati prozre-
ti, dokučiti; to — in, zavirivati, —,
m: pomnjivo gledanje, virenje, mo- |
trenje; uhodenje.
Pry, praj, 0. poluga. —, v. t. polugom
dignuti.
Prying, pi g, a. (— ly, adv.) koji
viri, zaviruje, svuda nosom zabada;
radoznao.
Psalm, sim, 0. pralam.
paaltir, knjiga psalama.
Psalmist, sa'm*st, Psalmodist. sa'ms-
dist, sil'm*dist, m. pjesnik, pjevač
pealama,
Psalmodize, — ise, sa’m*dajz, v. i.
pjevati psolme.
Psalmody, sa’méd*, sil'm*d*, u, pje-
vanje pralana; liturgijsko pjevanje;
pralmi.
pialter, shit,
psalama.
Psaltery, s&l't'r, n. pealtir (psalterij),
njeka vrsta harfe.
Pseudodox, sjadsdčks, n. krivi nauk.
Pseudography. sjuddg’r', m. krivo
pisanje; književno krivotvorenje.
Péeudonym, sjudšnim, n, lažno ime,
uzelo ime.
Pseudonymous, sjuddn"m's, a. (— ly,
adv.) pod lažnim, uzetim imenom,
Psvudo-philosopher, sjadsfičs*f", n
lažni filozof.
Polav, 38, ant. a, ha, ha! ludorije!
— book,
m. pealtir, zbirka
ice?
Paittaceous, stte'ššs, a. kao papiga;
papagaja
Poora, 50'r, u. svrab, šuga.
n, lijek od svraba.
Payche, vaj ki, u. (Boginja) Poihe;
Potter pojkajste, m. liječnik od
ti.
dua sai, m. nauk o du-
devnim bolestima.
Paychic, s Peychical, sajkoku,
duševni,
Paychologic(al), sajkl5de"k(l), a.
prihološki, dušoslovni.
Psychologist, sajkol*džist, n. psihočog.
Psychology, sajkčl*d#*, n. psihologija,
dušoslovlje.
Psychosis, sajko's*a,n. duševno stanje;
duševna bolest.
Psychrometer, sajkrčm"t", n. vlago-
mjer.
Ptarmigan, ta"m*g*n, n. sniješnica
(vrsta tetrijeba,
Pisan, iron, tuj'zn, m. njeko piće
od ječma.
Pub, pdb, n. (skraćeno public) kréma,
Puberty, pjabčt, n. doraslost, doz-
relost, zrelost, snaga, sposobnost za
ženidbu.
Pubes, pja’biz, n. doljne strane; bruce.
Pubescence, pjubes“ns. n. dorastanje,
doraslost; brucanje; malje.
Pubescent, pjubes*at, a. koji druca;
maljav.
Public, pob'l*k, a, javan, opći, općeni;
državni; narodni; očit, bjelodan,
općenito poznat; to make —, javno
obznaniti, razglasiti; — debt, dr-
Zavni dug; — good, opće dobi
— functionary, državni činovni
— hearted, roddljubiv; — house,
gostionica, krčma; — law, državno,
međunarodno pravo; — ledger,
glavna knjiga; — library, javn
knjižnica; — loan, državni zaja
— minded, — spirited, rodoljubiv,
zauzet za opće dobro; — opinion,
javno mnijenje; — papers, novine;
— property, državna svojina; —
revenues, javni, državni dohodak;
— sale, javna prodaja, dražba; —
— service, državna služba; — spi-
PUB 631 PUD
rit, — spiritedness, n. domoljublje,
zausimanje sa opća dobro; — trea-
sure, državna risnica; — weal, —
welfare, opde dobro. —, n. jeni
općinatvo, ljudi, svijet; onde dob
gostionica; in —, javn
Pablicen, ibrl*kčo, n. carinar; gosti-
oničar, mar.
Publication, Djk La javna
objava, obsnana, pi
vanje, izdanje; izdano my erent
—, mjesečnik; list of new — 8,
opie novih djela; — price, dudan-
ina (knjige).
Publicist, pob'i'vist, n. znalac driav-
nog, narodnog prava; pisac o
itičkim atvarima; novinar.
Publicity, p"blis"t, n. javnost.
Publicly, pobl*klt,: adv. javno; —
known, opće posnat.
Publicness, pobll*knes, n. javnost,
st.
8, m. oglasiti, obznaniti,
asa iti; navijestiti (mladence);
i (knjigu); rasnsjeti, rasprostra~
— ing house (firm), nakladna
knjižara, ra izdavačica.
Publisher, ob 1. oglasivad, roze
glasivač;- izdavač, izdatelj: na-
. klađnik.
Publishment, pob’I*sment, n. navještaj,
zoo (mladenaca),
Pace, pjis, a, crveno smeđe, tamno
smeđe boje.
Puceron, pja'strčn, n. ušenac.
Puck, pčk, n. davolak, mališac.
Pucker, pok’*, v. sabrati, nabrati;
i, to — one’s
sath napréiti se, nakriviti wala,
—, V.i, nabrati se, narozati se, name-
Eurati se. —, 0. nabor, bora; zabuna
smetnja, uzrujanost, srdžba.
Packery, pokrt, a.’ nabran, Boran,
omežuran; Ho se lako smeiura; opor,
kaltar.
Padding, pod"ng, m. puding; koba-
sica; black —, kreavica; white —,
jetrenica; crijevo, drob; to give the
crow , umrijeti; — bag, kesica,
u kojoj se puding kuha; — faced,
okruglih, debelih obraza; — headed,
glup; — head, glupak; — pie, pu-
ding od meso; — sleeve, širok ru-
kav poput vreće; — stone, kamen
sastavljen da skupa slijepljenoga
Hjunka (konglomerat); — time, doba
) Pravo vrijeme, zgodan čas.
Paddle, ” pod'l, n. lokea, bara, kaljuša;
emjera od Wovade i pijeska. —, v.
t, mutiti, pomutiti (vodu), smutiti;
odlatiti, okaljati; ispuniti smjesom
od ilovače i pijeska; pudlovati (že-
ljezo, proizvoditi kovko željezo u
plamenim pećima). —, v. i. brčkati
se. — water, blalušina.
Puddler, pod’ is a pudlovač, proiz-
vodilac kovkoga željeza; mechanical
—, stroj za pudlovanje.
Paddling podisng, m. ispunjavanje “
amjesom od ilovače i pijeska; pud-
lovanje; — farnace, pudlača, pla-
mena ped.
Puddly, prdi, a. kalan, glibovit, blatan.
Poden *, 1. sramešljivost.
Puden in. pl. tajni udovi.
Pudicity, pjudis"*t, n. stidljivost; ne-
vinost,
Puerile, pjo’ril, pjarajl, a. dj
aki, djetinjast. — ness, Puerility,
pial, m, djetinjenje; djelinja-
rija; djetinjstvo.
Puerperal, pjod"p'r'l, a. što se tiče
babina; — fever, porodiljina groz-
nica.
Poff, pol, v. i, puhati, duhati, tetko
dirati, hripali; brektati, dahtati;
iti; naduti se, na~
zirati što, me hajati za ito; to
away, odjuriti; to — by, proju
—, ¥. t. napuhati, naduhati; woeli-
Sati; preko mjere hvaliti, veličati,
uzdizati; to — away, oduhati, ot-
puhnuti, otjerati; to — books into
notice, preko mjere, čaratanski hoa-
leći oglarioati knjige; to — off, iz-
duži, pretjeranom healom i čara-
tanijomproturati,prodati; to — out,
drekčući, srdito isturiti, izlanuti ae;
to — up, napuhali, preko mjere
PUE
hodlili, veličati, podignuti cijenu;
— ed (pOft) nadut, nabušen, nabran,
Boran; —, 0. nagli, jaki hak, dah;
ćuk, ćušak vjetra; dudak, dim (iz
lule); njeita naduto, lako, buhavo;
mabor, nabudak ; pratilica (za pudra-
je); prekomjerno hvaljenje, teliča-
mje, čaratansko oglasivanje. — ball.
pula, puhara (vrsta gljive); — paste,
fi (razvijeno tijesto), vrata lakog
pater, 0 pot", n. onaj, koji puše, dašće;
hvalilac, veličalac; čaratan.
Peffery, pofći*, n. pretjerano hea-
ee, hvalisanje; čaralanotvo; re-
Potin m, pot'n, n njorda (pica); puša,
puhara (gljiva).
Puffiness, pd."nes, n. nadutost.
Paffing, pof*ng, a. (— ly, adv.) koji
puše, dašće; no: nadut; koji
preko mjere hvali, čaratanski ogla-
suje. —, 0. pretjerano hvaljenje;
čaratansko oglasivanje.
Puffy, pof* a. (— ily, adv.) nadut,
naduven; (koji pule) no niahove, na
saganak.
Pug, pg, n. mops, prić; mali maj-
mun; kao nadimak od miline: my
—! golube! lane! it. d. — dog,
mops; — faced, majmunskog lica;
— nose, préast, zatubast nos.
—. v. t gaziti, nabiti, utlačiti
vaču. —, 1. utlačena ilovata, —
sprava za Uatenje ilovače.
Poggaree, pog*ri', Poggery, pog'u*,
m. veo oko šešira ili kacige.
Pugging, pog“ng, n. gašenje ilovače;
niki zemljom; naboj.
ja, pa, int, pil fi! pu.
gilism, pja'dž*lizm, n. Yakanje, ša
ill,
Pomo nicanje. \
Pugilist, pjudi'list, šakač. 2
F pjadičlisisk,a (— allyadv)
— eucounter, šakanje.
Pugnaceous, pognč'i
na boj, ratoboran;
Pugvacity, pognšs't*, n. ralobornost;
ovadljivost,
632
PUI
Puisne, pjan,a. mlađi; u časti manji,
—, (> judge) pod-
niši, podređeni.
rudac.
Pujssance, pjas'ns, n. moć, sila, muga,
jakost.
Piiarani, pjavsnt, a. (— ly, adv.)
moćan, silan, jak,
Poke, pjak, v.', ¢ t, Wiwoeth pobiju.
pjalk, m, Fuahate (biljka).
Paling, pjalčng. n. pijukanje;
nje. a. (— ly, adv.) plačljio;
djetinjast; slabašan.
Pull; pul, v. t. (jako wi silom) vući,
potezati, tvzati, irgnuti; čupati, trgati;
skupati; brati (voće); grebenati (ku-
djelju, lan); veslati; snimili, otie~
nuti; to — a long face, sabuniti,
zablenuti se: to — the strings (wi-
res), biti tajni pokretač česa; to —
the trigger, odapeti pušku; to —
along, odvući, odvlačili; to — a-
part (asunder), raskinuli, rastrgati;
to — aside, odeući na: stranu; to
odenći, otrgnuti; to —
back, povući natrag; to — down,
ti,
Pima pom — off. otkinuti,
otrgnuti, svući, skinuti, iščupati
-- On, vwći naprijed, goli:
žiti, navući (čizme); to — ont, is-
vući, istrgmuti, izvaditi (zub); to —
through, pomoći kome, da preturi
kou nevolju, da preboli bolest; to
— to, privući; to — up, dići x vie,
povući gore, ueviti, izvući sa kori-
vući, trati; veslati; to — xpart,
raskinuti se, razići se; to — away,
is eoih sila plivati, veelati; he —
ed away at the bell. neprestano
potezaie zvonce; to — for, veslati
& nječemu; to — in, slati, zanata-
PUL
viti se, stisnuti se (u trošenju); to
— off, krenuti; to — out,
to — through, prošiti-se, protur
se, preboljeli; to — together, za
jedno raditi, slagati se; to — up,
dovesti se pred, stati (at, pred),
prestati.
—, D. potezanje, trzanje; teg, ti
mah; udarac; dušak; držak, ručica;
natezanie, napor; korist, sreća; po-
moć; prednost; give your patience
another —, ustrpile se još malko;
to give a strong (heavy) —, jako,
sa svom silom potegnuti, povući,
uti; a hard —, teška stvar; to.
take a good —, potegnuti dobro (is
Boece): '— back, prepreka, neprilika,
nesreća.
‘Puller, pul, n. oncj, koji poteže, trza,
čupa; veslač,
Pallet, pult, m. kokošica, piplica;
djevojčica.
Pulley, pol, n. žolotura; block aud
—, set of — 8, koloturnik.
Pullulate, poljulčt, v. i. nicati; bu-
jati. širili se, preotimati mah.
Pallulation, poljule's'n, m. nicanje,
klijanje; bujanje,
Pulmonary, pol'm'n'r’, a. plućni;
disease (consumption), sužica.
Polmonic, polmdn’*k, a. plućni.
lijek od plućnih bolesti;
čovjek.
Pulp, polp, n. meso (u plodova); moš-
dina. mozak iz kostiju; art, srž; ilo
meko, poput kaše; kata od prnja
ili od drva (za proizvođenje papira);
zudna klica. —, v. t. pretvoriti u
kay; a (na pr. kavena zrna),
|, sprava za ljuštenje.
Pasi pipa, v. ot. pretvoriti u
Pulzina pOlp*nes, n. mesnatost;
mekota.
Pulpit, pope n, predikaonica; go-
vornica, katedra; propovjednici, sve-
danatvo. — cloth. pokrivalo predi-
kaonic eloquence, — oratory,
propovjsdnitka rječitost, propovjed-
ništoo; — orator, propovjednik.
633
PUL
Polpless, polp'lts, a. Bez moidine.
Palpy, pop’, Palpous, pol'p%s, a, mek;
mesnat; poput kaše; moždinav.
Palsate, pčl'sčt, v. i. biti, kucati, uda-
vati (bilo, arce).
Palsation, polsčštn, n. kucanje, lu-
panie (rea); otkucaj, udar; njihaj.
Palse, pole, n. dilo,
feel the —, opipati bilo; to feel
y opipati kome bilo, koga
drpitaći, 'iskužati. — less, bez bila.
Pulse, pols, n. varivo, sočivo.
Paltaceus, polte’s"s, a. nakvašen; ka-
Fast; napola probavljen.
Pulverisable, paletrajeeb, 8. šlo se
pretvoriti u prah
Palveri , plače sin, m. pret=
varanje u prah.
Pulverise, — ize, pol'v'rajr, vt.
stud, satrti, samljeti, pretvoriti u
prah; uništiti. —, v. i, pretvoriti
se u prah.
Pulverous, pol'v'r’s, a. pročast, kao
prah.
Pulverulence, pčlver'julena, n. praše
nost.
Palverulent, polverjulent, a. prašan;
od praha.
Palvinated, poltvtnat'd, a. kao jastuk,
Pumice, pja'm*s, pom"s, n. plavac,
plovučac. —, v. t. trtš plaveem,
laštiti.
Pamiceous, pjumiš'*s, 9. kao plovučac,
plav
Pamp, pOmp, ». sisaljka, žmrk, emrk;
ipavanje; chamber (barrel, body)
of a —, goljen, čišma od sisaljke;
the — sucks, mrk je prazan; the
— blows, šmrk je pukao, odiše;
the — is foul, žmrk je začepljen;
the plug of a —, stapalo ili čep od
sisaljke. —, v. t. expeti_ imrkom.
vući na šmrk; unisavati ; ispipavali,
iepitkivat. — barrel, goljen, čizma
od šmrka; — bor, “mrkovnik; _
brake, kimalo. ručica: od dmrka; —
bucket, stapalo od žurka; — chain,
lanac od žmrka; — handle, ručica
od šmrka; — gear, smrčna sprava;
— hose, (kožnata) cijev od imrka; —
POM
maker, graditey šmrkova, bunarnik ;
— room, elatinska dvorana; —
valve, zalistak, ventil od šmrka; —
well, bunar na dmrk; — work,
šmrčje. šmrk, vodogon,
Pomp, pomp, 1. plesaća cipela.
Pumped, pompt, a. (— out) iscrpen,
zasopljen, malaksao.
Pamper, pom’p*, n. onaj, koji crpe,“
vuče na šurk; ispitkivač; šmrk;
petrolejski bunar; sramolan poraz.
Pampion, pom'p*u, Pumpkin, pomp’-
"kto, m. bundeva, buéa
Pun, poo, n. igra ri
=, ¥. i igrati ee
dosjetke, titrati t. igrom
riješi, dosjetkom nagovori nto);
vtudi, smrviti.
Panch, pons, pont, p. arlekin, lakr-
dij
Panch, pond, pond, n: Hilo; praljak;
probojac; pečatka, patrica; udurac;
zdepast čovjek; kratak, debeo konj.
—, v. t probosti, probušiti, provr-
tati, probiti, probijati (rupice); tući,
udavati, udriti peanicom —, a. kra-
tak, malen, debeo, zdepast.
Punch, pond, n. punč; — bowl, ža-
lica za punč; — ladle, žlica za
punč,
Puncheon, pon'ššn, n. šilo; praljak;
probojac ;punca (za rezanje); patrica,
pecat; bačva od 84 galona 381 6
litara),
Puncher, pon'i", n. probijač; silo;
probojac.
Punchinello, pons*nel'o, n. lakrđijaš,
pundinelo.
Panchy, pon'št, a zdepait, malen a
debeo
Panctate, ponk’tat, Panctated, ponk’-
Utd, a. označen točkom; izbušen;
piknjast. pjegast.
Panctation, ponktč'išn, n. označivanje
točkama; punktacija, glavne točke
(ugoeora), nuert,
Ponctiform, pook’efirm: a. kao točka,
u (na) jednoj točki.
Punctilio, pšnktil“5, n. pretjerana
točnost, cjepidlačenje, prevelika osjet-
634
PUN
ljivost; sitna, nježna, škakljiva okol-
most, ločka; (— of honour) obsira~
nje na čast, čustvo časti, prevelika
osjeljivost # pogledom na poštenje;
to stand upon — s, diti protjerano
točan, cjepidlačiti.
Ponctilions, p*aktil’*s, a. (— ly, adv.)
odviše točan; vrlo osjetljio, mučan;
oopčlako, — ness, m. prevelika
točno: jepidlačenje.
Ponctivn, pok 80, n. bod, ubod
Panctual, ponk'čuši, a. (— ly, adv.)
točan; pailjte; to be — iu Paying.
točno plaćati; a man — bis
word, čovjek, koji tvrdo đrži $09 ju
+ riječ. — ness, unctaality, pon
čušl*t*, n. točnost; with
Punctuation, ponkćusšto, n tuetanja
ova,
Ponctuate, poak’éuet. v. t
razgotke; istaknuti, nagl
Poncture, ponk'ć", u. bod, ubod.
v. t. bosti, probosti.
Pundit, poo'd't, o, učenjak
Pungence, — ency, pon'dišas, — *ne*,
m. oštrina, bodljivost, jetkost, res-
Kost; ujedljivost.
Pungent, pon'dišut, a. (— ly, ady.)
oštar, ljut, resak, jedak, bodljio;
ujedljiv; jezgrovit.
Punic, pjan'k, a punski; nevjeran;
E falth, nevjernost.
Punicions, pjunié"s, a. grimizan.
Paniness, pja'n*nes, n. malešnost,
oat, nježnost, slabažnost.
pOu"š, v. t, kazniti, pedep-
iti; jako iz-
biti; to be — fines, bits
kažnjen novčanom. Yoboms ta —a
horse, tjerati konja (bičem, mamu-
hable, pon" “bl, a. kašujiv. —
Panishability, poa*s*bil"t*, n.
kažnjivost.
Pavisher, pon"i", n. kazritelj.
Ponishment, pOn"iment, m. kazan,
pedepra, kalija; capital —, smrtna
Pasties, pja'n*tiv, Punitorg, pja'n*-
tr, a, kazneni,
PUN
Punk, ko pook, N. suho drvo; trud, guba;
Ponte; pon'k®, m. lepeza; velika
mahalica (kojom se cijela soba hladi).
Ponner, pon™, n. igrač riječima; do-
mišljan.
Panning, pon'*ng, n. igranje ri
Punster, pon'st™, n. igrač rij
iivaa.
dosjelj
Pant, pont, m. plosan gun, pram;
splata; šoranje (oturivanje) lopte,
prijenego na zemlju padne. —,v. t.
coriti, prevoziti u pramu, na eplati;
pram veslom otienuti, otiskivati. —,
Vv. i. poentirati, metnuti na kartu.
Panter. pon't“ n. vozač «plate, prama;
Pany, Bie n®, a. malen, malešan, stam,
lab, slabačak, nježan; neznatan, —
n. mlađi brat; slabićak.
Pup, pop, a. štene, mlado pseto; (od
milosti) ardašce; to be in —, biti
akotun, v. i, okaliti se,
Papa, pjn’p®, n. kukuljica,
Bupate, p)a'pat, v. i. zakukuljiti se,
Pupstion, pjupe'sn, u zakukuljenje;
rar
tomac, ranjenik; sirota,
ik. — teacher, onaj,
pripravnik.
Pupilage, vk it, n. doba učeničko,
Ellomačko; djakovanje; malodobnost;
skrbništvo.
Popilarity, piup*lict®, n. malodobnost.
Pupilary, plo'pti'r*, a. sjenični ; stide-
niški, sirotinjaki.
Puppet, pop"t, n. luika (na žici), ma-
rijoneta; — mao (player), igrač #
lutkama, # marijonetama; — show,
lutke, marijonste.
Puppetry, pop"tr*, n. igra e lutkama;
nakit sa lutke; cifranje, kaćunjenje.
Pappy, pop’, n. štene, mlado pseto;
budala, kicoš. fićfirić; — dog, mlado
pseto. —, v. i. ošteniti ae, — headed,
budalast, glup.
685
PUP
Puppyhood, poprhad, n. pasja mla-
dost; lude godin
Pappyish, pop“iš, a. kicoški, fićfirićki,
PI prizmu, n. kicokenje, fdfi-
‘Meatoo, luda drskost.
Par, Parr, pd", v. t. i i. presti, vrčati,
kvrčati (o mački); gukati. —, n,
vrčanje; gukanje.
Purblind, porblajnd, a. slabovid, krat-
kovid; zaslijepljen, slijep. — ness,
n kratkovidnost, slabi pid.
Parchassble, povi, a
iti, kupova:
pa ase, pores, v. t. steći, postići;
kupiti; dignuti (koloturom ili vitlom);
to — oni, prekupiti. —, u. tečenj
tečevina; kupnja. kupovanje; kupo:
vina; kupovnina; dobitak; isposlo:
vanje, ishođenje; «prava za dizanje
(hao kolotur ili kluba, vitao i t. d.);
to take a — with the lever, upo-
trijebiti vag šli polugu; — and sale,
Jeupnja i prodaje; ut twenty years’,
» (kod kupnje) za pet po sto, ia
doaderetori godiinji dohodak; bis
life is not worth a year's —, ne će
jeti ni godine dana. — money,
— price, kupovnina, kupovna
Parchaser, pavéte™, n. kupuc.
Pardah. pore, m. zavjes, zastor.
Pore, pj, a. čist; pravi; nevin; bes
pogrješke; sam, puki, zgoljni: vrli;
2 wine, cijelo vino; a — scoundrel,
veliki nitkov. —, ly, adv. čisto, samo,
a. što se moše
sasvim, pore.
Pureness, pja"nta, n. čistoća.
Parfle, po“f. v. t, vesti, izvesti; obru
biti; vezom i t. d iskit
vezak, isvezen obrub.
Parfly, po"f*, a. nabran, škorav.
Pargation, poe: ‘SS, no čišćenj
Purgati i Or gti
a.
Pargatorial, po'g'o'r
Purgatory, po"g*t’r*, a. što očišća. —,
m. očistilište.
Purge, po'dž. v. t čistiti; očisti,
očišćati; dičistiti; opravda:i; bistriti
(tekućine); to — away (off), očistiti,
iaprati, skinuti;. to — out, iskori-
PUR
i. izbtotriti se; imati
Lom. čišćenje; lijek za
čišoenje.
Purging, po"di*ng, n. čišćenje; proljev,
protoč, lijavica; — line, lan čistilao
Purification, pjaref*ka'ššn, n. čišćenje;
očišćenje.
Parificative, pja'rtfkotiv, Purificatory,
parent’, a. koji ti što čisti,
Purifier, pje . čiatilac; čistilo;
v. t. čistiti, očistiti;
ve i dabistriti se.
Porism, pja'rzm, n. purizam, pretja-
rana težnja za jezičnom čistoćom.
Purist, pitret, D. purist, onaj koji
suvile nasthji o jezičnoj čistoći.
Puritan, pja'rtUn, n. puritanac (koji
teži za čišćim naukom i boljim erkve-
nim ustrojstvom); član njeke stroge
protestaniske sekte,
Paritanie(al), pjareian"k (1) a. (ly,
adv.) puriiane tis licemjerski.
Paritanism, pjaćrtnizm, a. purita-
nizam; perljerana strogost; licemjer-
atvo.
Puity, Riki *, m. čistoća; nevinost;
pai” Ter, v. i. duboriti, šamoriti;
talasati se, obriati se “Cu vrtlogu)
kuželjiti se; prevrnuti se (o čamcu).
—, v. t obrtati, villati, usvillati;
Žaciti (2 konja); to get —ed, pasti,
atrovaliti se; borama, naborima
odrubiti. —; m. žubor, žamor; tala-
sanje, vrtlog, kuželjenje: pad #
konja; isvezen obrub, nabran, bo-
ran opšav, nabor; srebrna ili slatna
(zakovrčena) žica; toplo pivo» mi-
rodijama.
Parlien, porlja, n okrajak šume;
okolina. okoliš; opseg.
Parlin, ovin, n. podrožak (od krova).
Purloin, poi v, t. i i. krasti,
ukrasti; prisvojiti k sebi; počiniti
književnu krađu.
Parlviner, p'ldj'n*, nm. tat; knji
ževni kradljivac.
636
PUR
Parple, porpl, 1. grimis, bagar, gri-
mina Boju, rumenilo; grimizno
odijelo; bagarka (puž); premjak,
kaćun (biljka); — 8,
okrlet (bolest) a ve
tamnoljubičast, rumen ; b turn —,
sarumeniti se. —, v. t, rumeniti,
grimisnom odjene — i
* erventti se kao grimis, itt
se. — coloured (hued) imizne
rumen; — wood, palisandro-
vina (drvo).
Porplish, pops, a. rumenkaet, nalik
na grimis.
Parport, po"part, po"p“t, n, sadržaj;
; svrha. —, pe
pare’, povptt, v. 't. sadržavati, sna-
čiti, smjerati.
Parpose, porp's, n namisao, namjera,
nakana; emjeranje, svrha, nb; ono
ito se namjerava, o je govor;
učinak, uspjeh; osnova, odluka ; sa-
driaj, smisao; strength of —,
krepka volja; tenacity of —, stal-
nost, postojanatvo. a —, in —, of
—, on —, hotimice, navlastice, na-
vla#; for (to) what — ? u koju
aorku, čemu, zašto? for that —,
2 tom namjerom, u tu svrhu, s toga;
of (on) set —, upravo nahvalice,
nasla; on — to, s namjerom da,
da; to all intents and — e, u sva-
kom pogledu: to no had bes svrhe,
uzalud ; to the —, shodan, zgodan,
koristan; this is nothing to the
— to ne ide ovamo; to speak to
the same —, govoriti od prilike
(malo ne) isto; talk to the 1 go~
vorile o onom, o to
put any one beside his —, amesti,
tabunili koga; to serve any one to
very little —, njekome malo ko-
ri to succeed to —, polučiti
svoju "konačnu svrhu; he "thought
it would be to good —, mislio je,
da će mu bili na korist; it will be
to as much —, bit će sve jedno.
—, m. t kaniti, caumiti; namjera-
vati, smjerati, odlučiti
PUR
Parposeful, po"p*sful, a (— ly. adv.)
po osnovi; prema svrsi; znamenit;
naumljen ; hotimiči
Parposeless, pl"p'sles, a. bez sorke,
Bes koristi. zaludan, saludnji. —
ness, n. zaludnost.
ke, porpšslajk, a. shodan,
+ praktičan.
Parnes, porptal” adv, hotimice,
Parpari, vere a. grimisan, ba-
gren; — acid, bagrena kiselina.
Parr, po. vidi Par.
Parse, p0's, n. kesa; novčana kesa,
novčarka; novčana svofa, movci,
sredsta; public —. držamma ri-
‘mica; nagrada kod utrkivanja;
novčani dar; heavy (long) —, puna
kesa, bogatstvo; empty (light) —
prame kena, siromaštvo; he has
eavy (light) —, on je bogat (si-
romaian); out of —, bez novaca.
—, ¥. ti metnuti u kesu, u džep;
to — up one's mouth (lips), na-
prćiti ume, n ae. — bearer,
blagajnik; — cutter, kradilesa;
— net, pletena kesa ;— pride, oho-
lost radi novaca; — proud, ohol
radi novaca, to be — proud, po-
nositi se, razmetati se novcima; —
— strings, strmke, vrvca u kese;
to keep a tight hand on the —
strings, bii škrt, Viti tordica.
“Parser, pos", n. blagajnik; izpla-
ćivač; komisar (na brodu).
po"as*nes, D. sipnja, zaduha
ine, po's‘lén, n. ćušt,
slijediti, prog nastaviti
Porsuance, pFsjačns, n. gonjenje;
alijedenje ; nastavljanje ; izvršivanje;
iu — of, uslijed, po. poradi; in
— of orders, uslijed maloga, po na-
lozima ; in — of which, poradi česa
Porsusnt, p*sja*nt, a. (— ly, adv.)
— to, po, prema, uslijed ; san,
1, w. t. ići za, slijediti;
tjerati, ići u potjeru; te
6837
PUR
žiti za njetim, moliti, tražiti; raditi,
opravljati; nastaviti; slijediti, na-
sljedovati, odražavati; to — Kk
course, ići, poći kojim putem; to
— a remedy at law, trašiti sud-
benu pomoć; to — one's walk, še-
tati, ići “dalje. —, v. i. slijediti;
nastaviti; podići tušbu, tušii.
Parsuer, p*aja™, it
ralac; onaj, koji nji
stavlja, radi, tradi, sa čim teši; tu-
/ nja; naslojanje, amen
težnje, poslovi, sanimanje,
nauci, svanje; mercantile —, tr-
ina.
Pareaivant, povewvtnt, n. pratilac;
pristaša; kraljevski glasnik; pre-
leša.
Parey, po"s*, a. sipljiv, slaboduhast;
ponizak
a krut, zdepast; debeo;
“pia'rtlens, — cg, — st,
Parulene, to pjarlent, a. gnojuv, sa
gnojen.
Parvey, po'we, vt nabaviti, kapi:
ljeti, oskrbiti. —, v. t. oskrbiti
še, nabaviti hrane; skrbili ee for-sa).
Parveyance, p've"ns, B. nabaeljanje,
nabavka; hrana, saira; saliha.
Porvejer, prva, m. nabaoijač.
Porview. poriae 2. uatanova, odrežba j
područje,
Pas, m ne gnoj (i rane), irš (u
Pak pus, v. t. gurati, turati, ti-
akati; tjerati, goniti; nagoniti, ma-
tjerivati; uskoriti, ubrzili, pospje-
ati, salij i, dosadi-
vati, mučiti; to — too far, tjerati
mak na konac; to be — ed for
money, biti u novćanoj neprilici;
to — an acquaintance, "podržavati
(gojiti) posnanatvo; to a face,
drsko se vladati; to — one's for-
tune, nastojati o svojoj sredi; to —
Pus
& joke, pošačiti se (krupno), to —
a trade. svoj posao marljivo raditi,
opravljai; to — away, odrinuli,
oturiti; to — back, rinuti natrag,
potimuli natrag, odbili, suzbiti; to
— down, gurnuti, turiti dolje, sru-
Hui; to — in, urinuti, utisnuti;
to — off goods, rasprodati robu u
Bescjenje; to — ou, tjerati, goniti
naprijed, mnagoniti, usko uskoriti, pospje-
diti; to — out, dsrinuti, iaai;
to — forward, rivali, turati
prijed; to — oneself forward, pro-
furatt ve, podići ee. —, woi. gue
rati; navaliti, nasrnuti; provaliti,
prodrijeti Žurit se; naprezati 46;
vite
=-, 1. udar, mah; guranje, turanje;
udarac; samalaj, ubod ; navala ; po-
riv, poticanje, nagon; naprezanje ;
težnja; vošan slučaj; odlučan čas,
krajnost; to give any one a
gurnuti njekoga; who gave it the
first — ? tko je: to potaknuo, po-
1 krenuo? at one —, na jedan mab,
na jedan put; a vigorous —, ve-
liki napor; to make a for, is
svih sila nastojati, težiti; Tl have
another — for it, pokušat ću još
jednom; to bring to the last —,
dotjerati do krojnosti, do gusta;
to be put to the —, dođi u težak,
odlučan položaj. — bolt, sasunke,
zapor (na oratima); — fal, a. po-
dusetan, odvažan.
Pusher, pui**, n. onaj, koji gura,
tjera nop: oticalac; onaj, koji
se gura naprijed.
Pushing, puš"*og, a m; ode
vašan; drzak, emjel; nameton;
Kvepak. —, n. guranje, ljeranje na-
prijed.
Posillanimity, pjos*!’nim't’, a. malo-
dušnost, plašljivost, kukavština.
Posillavimons, pjuslanomis, a (ly,
adv.) malodušan, plašljiv, atrašiv.
Pass, pus, n. mačiea; zečić,
Pussy, puse“, a. gnojav, ognojen.
Pussy, pus”, n. (— cat) mačica,
688
PUS
Pustalar, postjul“, a. bubuijisast,
kao april; dubuljičav, pun pri-
puse ate, portalat, x. ti, prav
jice; ppprišiti ve;
ent ae che (prištići)
atjulit, a. izaeut
Bien Ptatalatloc, postjuléiea, a.
Paste stl, prey a: 1D. dubuljica, čibu-
polteloća pre povija, a. bubuljičav.
Put, put, v. t. meinuti, staviti, po-
staviti; sadati; dodati; upotrijebiti;
dati. povjeriti; prepustiti, ostaviti;
prousročiti, dati povodi pris.
voriti; gurati, ‘acl roga rogovinna -
ati; to — fire to s. t omješio za-
paliti; to — an end to s. t, do-
krajčiti, dokonéazi štogod; to —
to use, korisno upotrijebili; to —
a head on 8. 0. udariti koga po
glavi, ušutkati koga; to put a que-
ation to a. 0. koga upitati; I za
fo you, ja prepuštam na vas,
odlučite; to — the case, preipo-
slaviti, pomisliti, useti; to — it
strong (mildly) israsits so krupno
(Blago); had he been — to wish
(guess), kad bi bio morao deljets
(pogađati); to — oneself, posta-
viti se, olići (njekamo); to — otie-
self aboard a ship, ići brodom,
ukreati se; to — oneself foremost,
postaviti se na čelo, pred; to
about, odrediti, obredivati, dij
naokolo (jelo, pice), rasturiti, raši-
riti, zadali neprilike (poveo), do-
sadivati, mučiti, to — the ship
about, okrenuti brod; to — aside,
melnuti na stranu, odbiti (udarac);
to — away, oderd, odmetnuti, od-
baciti, otjerati; to — back, metnuté
natrag, postaviti natrag, turnutš wa-
trag; to — before, metnnti pred;
to“— between, mećnuti među, u-
metnuti; to — by, metnuti na stranu,
sačuvati, prištedjeti, odstraniti, uklo--
"nuti, odvratiti, prevariti (u nadi),
PUT
uatit, presiroti, oprovrgmući; to
Sides, ps 'poločiti, skinuti, ućutkati.
utišati, ukinuti, oboriti, srušiti; to
— down in writing, napisali; to
— down to a person's account,
.njekomu uračunati, uplati u čiji
račun, pripisati; — me down at,
odvesite me u; to — forth, izvaditi,
dnjasniti, izvijestiti, puštati, (gra-
ne it d.), listati; to — for-
ward, iznijeti, isvoditi na vidjelo,
magonili, promaknuti, pospjakiti ; to
_ oneself forward, isticati se, (u
žemske) trašiti sreću; to — from,
bot tage Rodna in staviti u. wmel-
mubi, utisn
svesti u luku; oe bal
nod, dovesti jamca; to — in fear,
trakiti; to perego in (into)
cart, spcceketits ohrašrik koga; bd
— a horse in, prozi konja; to
— a person in mind of a thing,
opomemuti na ito; this — #
me in mind t at, pri loma mi pada
da; to — in order, ure-
diskaći, izdati; to -- in requisi-
tion, slušiti se, trašiti, trošiti; to
— in repair, popravili; to — in
kune, udesiti; to pat # 0. in the
“way. of, njekomu pripomoći, da;
to — in a word, umiješati se u
rasgovor; to put in a word for
some one, zauzeti se za koga; to
—in.an appearance, doći (pred
'sud), pokazati se; to — into amaze-
ment, dovesti u čudo, zadiviti;
to — into srecation, jadi to —
some one into a fright, n;
satrašiti; to — off, 5 ea
muti, svući, ispregnuti (konje), oti-
muti (čamac), prodati, prodavati
(rodu), otpustiti, odgodili, odgudati,
produljiti (rok), opraviti; to — off
time, gledati dobiti vremena; to —
689
PUT
off s. th. upon s. 0., daciti. svaliti
(fault. krivicu) na koga; that —
me, off my guard, time se je moja
pažnja odvratila; to — on (upon),
metnuts na, obući, pokriti se (klo-
Bukom), namjestiti (ljuda), potaknuti,
, pokrenuti, pospješiti, ople-
reiiti, baciti na. koga, varati, opeje-
niti, slostaviti, posvati (u školi uče
nika); to — on board, wkreati; to
— one's finger on s. t., nješto posve
rasumjeti; to — on the books,
upisati; to — a construction on s. ey .
tumačiti koju stoar; to — a good
face on s. t., činiti ae, pokazali se
pri čemu prijazan; to — the kettle
on, nastaviti kotao; to — the steam
OD, napustili u; to — it on,
Riniti, pretvarati oe; to — the clock
00, namjestiti uru, da ide neprijeds
to — on flesh, odebljatš; to — out,
metnuti can, isvadi#i, pomoliti (gla-
vu), eplasiti Gjezik), prušići (ruku),
(novce), :
ruku); to — out of countenance,
zabuniti, smesti; to — a p. out of
doors, baciti koga van na vrata; to
- out ot fear, osloboditi straha; ha
put odt of humour, oslovoljiš; to
— out of power, oduzeli moć; to
— over, meinuti, prstavili nad, upn-
titi (to, ma), predati, odgodili; ta
— ihrongh, prošosli, promoliti, pro-
turati, isporlovati, izvesti, svršiti;
— to,, pristaviti, dometmuti, primet-
nuti, nadometnuti, dodali, upotrije-
diti, upregnuti, sadati, usrokovati;
to — to it, buniti, dosađivati, soli:
jetati, mučiti, prekoriti, kaznili, na
goniti, primorali; I shall be (hard)
— to it, imat ću (mnogo) muke,
bit ću u neprilici; to — to account,
uračunati, metnuti na račun; to —
to death, pogubiti; to — an end to,
dokrajčiti; to expense, zadati
troškote; to — fire to, zapaliti; to
PUT
— to flight, pojuriti, pognati, utjerati |,
u bijeg; to — to hazard, metnuti
na kocku, prepustiti slučaju; to —
convenience, zadati komu ne-
priliko; to — & p. to his oath, éi-
niti koga prisegue; to — to
shame, osramotiti, obružići; to —
to silence, ućutkati, umudkati; to
— to the sword, posjedi; to — to
the test, kušati, 'kakušati; to — to
the rack (torture), udariti (metnuti)
na muke; to — to the fortune of
War, prepustiti ratnoj aredi; to —
toa Stand, wet ustaviti, saben to—
to trial, dovesti pred probati;
to — a th. to the vote, činiti; da
s¢ 0 čemu glasuje; to — together,
aloditi, sastaviti, skupiti, sabrati; to
— heads together, zajedno šurovati,
krilom se dogovarati; to — two
and two together, a se na
okolnosti; to — up, di
(kandidata), islošiti. izojenić prede
lošiti, iznijeti, predati {rotbu bre.
nuti, pokrenuti (divljač), nansfestiti
tatroj, Pedy prilijepiti (cedulju),
metnuti, turiti (u dep, u korice),
i, samotati, spremiti, ispreg-
nuti (konje), metnuti u iste pri-
siti koga, metnuti (u šećer voće),
skupiti, gomilati (novce), progutati
(uvredu), podnijeti; to — up a claim
_ to, saktijevati Mo; to — up to sale,
islošiti ma prodaju; to — up a re-
fusal, ne dobiti, ne bii uslitan, Biti
odbijen; to
—-'a p. up to, upoznati
vesti, savesli
.with, strpljivo podnije
‘metnuti na, kome naloi
nagoni naljerivati, varati, preva-
riti; to be — upon, biti zlostavljen,
prevaren; to — one thing with
‘another, računati jedno a drugim,
ave dobro promisliti.
—,v. i. broditi, jedriti, putovati
(from, od, to u); klivati, nicati;
kladiti 26; to — about, kretati se,
okretati se; to — back, okrenuti se,
vratiti ae; to — away for, otići,
koga a kim, pripomođi kome, na-
koga na; to — up
40
pur
odjedriti put, u; to — forth, izaći
odbroditi, odjedriti, krenuti, otići,
klicati; to — forwad, šuriti se; to
— in, wlositi, ući, uljesti, uvesti oe,
ndisnuti se} to — in for, moliti,
tražili, sahtijevah, zauzeti se sa; to
— off, otići,
to — on, brzo ići, brzo ve vori
žuriti se, odbisati, odvesti se; to —
it on, ini; to — out, krenuti,
nagla otići, otputovati; to — out
to sea, odbrodili, ćereati se u more
debelo; to — over, prijeći, prevesti se;
sapregnuli; to — to sea,
tina more; to —
, odjedri
to land, dojedriti kraju, pristati;
avratiti
i prijavi
idat, kreni (2 (Bits mu makrcan) sa;
to — up with, strpljivo podnositi,
progutati (uvrijede), preboljeti, za-
dovoljiti se; to — upon one, xpo-
trijbiti kuga gore na ovoju korist,
prevariti.
Pat put, i udarac; navala ; "(sa0)
for - lja; kupnja
na rok; bletan, glupan,
bezjak, prostak; bludnica.
Patage, ‘pit't'ds, n. dluđenje, bludan
pie, juta'm*n, m. koščica. .
Patative, pja't*tiv. a namišljen; pred-
mnivan ; toboinji.
Puteal, pja'tći, n. grlo u Bunara.
Patlock, putišk, Putlog, putlog, n.
potpor (u skela).
Pat-off, putčf, n. izgovor; odgoda.
Pat-on, put-čn, n. varka, varanji
Patredinons, pintreda%s,
tua,
pation, pittemestn, n. gnjilje-
nje;. truhlost, gnjiloća, gnjitin
Putrefactive, perme, a. koji dli
ito čini, da Yo gnjili, truhne, da se
uemrdi; što gnjili; gnjio. — smell,
sadaha, pašenje, smrad od truhlosti,
Putrefy, pja'trefaj, v. t. činite, da što
sii oes, usmrdjeti. —, v. i.
truhnuti, sagnjiti uemrdjeti se,
PUT
Putrescence, jn sn
» PY milirio
Putrescent, pjero, a iio gniili,
Paton patra a. što lako
Puli. pjetea, a.
Se i
turn —, gnji i
— ness, Putridity, pjutrid“t", n.
t, truhlost,
gajilost,
poi pot vi, leplal se moškom,
udarati maitom. —, n. udarac maš-
kom (palicom, kojom se lopta odbija),
Putter, may e m. stavljač; tačkar ( A
Putty, pot“, n. staklarski lem; kosi
ro en (kala) popeo. —, Ve t, sa
zamazali (lemom), — faced,
ie nabuhla lica.
Pat-up, put-čp, a. samovan, dogovo-
ren, skovan (u potaji).
Puzzle, poz'l, n teško pitanje, težak
zadatak, zagonetka; saplet, zamršaji
doventi u nepriliku; to —
one’s brain (head) about (at, over,
upon) a thing, rasbijati čime glavu;
t, rasmrsiti, odgonetati, —,
diti sabi
umj
mosgali — cup, čarobna čaša; —
head, smetenjak; — headed, emeten,
sabunjen; — lock, zagonit lokot,
lokot na slova; — ring, čaroban
prsten.
Puzzler, pozi". onaj ili ono. što
zabunjuje, meće u nepriliku; teško,
zamršeno pitanje.
Pazzling, por'lng, a što zabunjuje,
dovodi u nepriliku, zagonetan.
641
PYR
Pwt. skraćeno pennyweight (1565
e, pa), N. pašteta,
Bye Pa premien, a patuban, ko
Pjeny, plem D. pigmej; patuljat,
Is ,» > Li a!
kepec, starmali, —, a. patušan, kao
Pylorie, Per jldr*k, a. što pripada vra-
Jučanim ustima); — ar-
, pratarnica,
prdi, pajlo'r*s, 0. vratarnik (želu-
ora ša a
grami: imi ro iramida. -
Pyramidiolal), pirstnidkQći), Pyrami-
Sia premda, kas A .
Pyre, paf m. lomača s
Pyretic, fated rete a. grozničav. —,
groznice.
Pyar piriirm, a, kruškam, kao
pyar ajraj'tiz, m. pirtt, kolčadan.
Byte, pir*dten, a. "proisveden
from,
val
Pyrogenetic, pajr'dinet*k, a, što
vatru ili toplinu.
Pyrolatry, pajrči“trt, n. obožavanje
vatre.
Pyroligneous, ajršlig'n'še, a. drveno-
kiseo; — mad. rama kvasina.
Pyromancy, paj'rm$ns', n. gatanje
po vatri.
Pyromania, pajrms'n", D. manija ili
strast paleša.
Pyrometer, pajrim™t™, n. promjere
sprava sa mjerenje velike topline.
Pyroscope, paj’r’skip, n. toplomjer
(za toplinu, koja tari, iba.
Pyrosis, pajrd’s*s, n. ljuti
Byrotechetgaly paar a
vatrometski. — &, n. pl. vatromet-
ska tina.
Pyrotechnist, pajrtek'ntst. m. piro-
teknik, vještak u vatrometima, vatro-
Pyrotechny, paj‘ritekn', n. vatromet
ska umjetnost.
Pyrotic, pajrčt"k. a. to žeže, izjeda.
|, Pyrorene, pir*kein, n. piroksen, angit,
PYR
‘Pyroxylin(e., pajrdk’s*lin, n. prašni,
'prastavi pemuk.
Pyrrhic. pir*k.
Pyrrhonie, p*rdn
ičav.
Pyrthor
sumnji
Pynhonis
sumnja o ive i rosčemu)
Pythagorean. p*thig*ri*n, a. pitago-
rejeki; — yproporition (theorem),
pilagoreisko pravilo; — table, jedan
Phish nb, a. pijekt
Bien ji: a Aiton, smija, koju
je Apolon ubio; udav ; vrač, gatar;
trbozborac.
: Pythones, pite, valuta, m.
ačanica, čarobnica.
prion prthonk, a: proročkih ga:
pyihosam, pith*nizm, n. proricanje,
‘galenje, vračanje.
Pythonint, pith*oist, n. orač, gatar.
Pyx. pika. no monstranca, pokaznica,
svete shraniite; kutija sa uzorcima
novokovanth pjeneva; kućica sa sje
vernicu; trial of the —, proba no-
vokovanih pienesa. —, v. t
ogledati (pienese da timaju pram
težinu).
- pitam, 9 skepticisem,
sum
2
Q, kju n. slovo g; kao kratioa mjest
di quantity, ane. Guero
a
quod era: demonstrandum (ito se
imalo dokoza/i), q 6. f, mjesto quod
erat fariendum (što se imalo uči-
niti), q 1.54 QL. mjesto quantum
‘Tibet (po volji), qr. mjesto quarter
(28 engl. fun
642
ratni ples. ,
'k, a. ekeptizan, sum-
janje o
pirsnist, Sar
iat, m skepti or tho :
-Quackery.
Qua
ick kwik, n. čaratan, nadriliječ-
oa kvarizanat, varalica; hvališa.
vk m. čaratanija,
varanje; čeralmnaka
krika i ika
Quackish, “Rwakes, 2. čaratanski;
healisav; varljie.
Quackism, kwšk"zm, n. šarlatanstvo;
varanje; hvalisanje.
Quactle, kriti, mi. rekilasi; gu-
aackeaiver kwaksilv®, n. čaralan
ad kvčd, m. doorište (kole stvora)
satvor. —, v. t. metnuti u zatvor.
Quedragenarions, kwdd“dinšrsi, a.
Qudngetne, Kwodrédice*m’, a
korizma.
Quadragesimal, kwčdrtdžestmči, a
korismeni.
Quadrangle, kučdršngl, n. detoero-
kut; četverokutno dvorište usred
sgrada. .
Quadrangular, kwSdria'gjul, a. (—
ly, adv) četverouglast, četverokutan.
Quadrant, kwčdišni, D. datortina
j keadrent (astron. sprava).
Quadrantal, kw5drin't'l,- 2. čio pri
‘pada četvrtini kruga, Ho se u njoj
Qoadrat, kwčd'r't, n. kvadrat, četvo-
rac (u slagara).
Quadrate, kvčd'i*, a, Žetsorni, žvad-
ratni. čelvorokutan. —, B.
prema čemu,
al
Quadratic, kwčdišt*k, a. (— ally,
adv) kvadratičan; — equations,
s, pl jednadžbe; to
multiply — ally, kvadrirati, četvo-
aE
Qua
Quadeatnre, kvdtetju ke bate,
|. kvadratura; — of the circle,
koadeature kružnica, io nemoguće.
*Quadrenoial, kwčdren'š] a. četvorogo-
dišni; — ally.adv. evake četiri gorišne,
Quadnie, kwOd'rtk, a kvadratiča m,
drugoga stepena drugoga reda.
Quadricora, kwditekk'g,&. i 0. detho-
iga. kwodiai'g’, n. dookolica sa
konju upregnuta naporedo.
Quadrilateral, Rwodreineer, a. četvo-
roslran. —, m. četvorokut.
Quadriliteral, kwčdrlivšri, a. što je
sastavljeno od četiri slova.
di Wdril’, kwčdril', n. četvorka,
juadrinomial, qučdr*no'nei, A. četvo-
odjurio kwčdrpavtajt, a. (—
ly, adv.) četvoročlan; u četiri dijela,
quniripeanate, kwodrpen*t, a. sa
četiri krila.
Quadripbyilone, kvšdrefiša, a. četvo+
Quedripartition, krčdrpattiš*n, n.
dinba na Zetiri dijela.
Quadrireme, kwšd'rtrim, n sa (na)
četiri vesla.
Quadrisllable, kwčdrtsil"bl, a. četvo-
roglošna riječ.
Quadroon, kwodian’, .n. kvarteron,
dijeta bijelog čovjeka i mestics.
Quadramane, kwdd'romšn, 0 Zetvo-
roruka životinja.
Qeudramacons kvšdru ‘mints, a. Zetvo-
Qintrapd, krči'rupod, a. četnoronog.
Quadraplo, rain ui
čutvorostaki; — ply. adv čeloona:
Quadraplicaće, iwideeyinee "ot
etvoroatručiti
Quadraplication. kwčdrapi*kešta, n.
početvorostručenje.
Quaere, kwisi, (v, u imperat) radi
daa twat, Pe
juaff, kwof, vt ća mnogo piti, x
a lokoti, pijančiti; to — on,
iatjarati, depiti na dudak,
643
QUA
Quaffer, kwof", n. pilac, lokalo, pi-
ager kris? a. Barovit, glibav,
, ok i",
Quagmire, Pandit n. pištalina,
močvara,
Quail, kwél, n. prepelica. — call, —
pipe, prepelitarska sviralica; puć-
purikanje
Quail, Kwal, v. i. komati dukom. po-
viši e očajći; drat; alana
—, ¥. t poništiti; peplatiti; ukro-
titi, .
Quaint, kwant, a. (— ly, adv.) čudan,
neobičan, fantastican; starinski; fin;
uman, domišljat.
Quainticas, kvčoća's, u, Sudnovatort,
ičnost; usiljenost.
Quake, kwak, v. i. drhtati, tresti se,
trepetati. —, D. trešnja, trepet, drhat,
Quaker, kwak", n, drhtalac; kveker
(protestantska sekta). — bird, crmi
albatros ; baja colour, mii siva,
kulatasta 7 — guo, top
(za preplašiti neprijatelja); — like,
25 kao kveker, poput kvekera.
gi kvakčres, n. TTP heeterica,
jaakerism. kvo'k'rizm, n. kvekerstve.
jaaketail, kvčk'tel, n. pliska pasti-
Qustinees, kve'k*nes, n, drhtanje,
uginji
juaky, kwa'k*, a. drhtav; mekan.
nalifablo, EEA a, a koji diše
mje opri
tain pale datos a ore
00, avanje, maslooa
iso; nazivanja, daba
opredijeljenje, određenje; ograničenje;
ublušenje.
Qualificative, kwši*Pkčtiv, & Ko pos
jeljuja, ,
čuje; odredni.
Qua
Quulifcatory, Aew0l"P*k't'r*, a. što onpo-
Qualified, kwči*fajd, a. (— ly, adv.)
osposobljen, sposoban; koji ima pravo
dabora; osnaten; potanje određen;
goraničeni uvjetan ; wll -_ koji
, dobra
poo in in _ sense. e jin
MI dopo potanje odredi, opre-
i, udlaši.
quilt, wol"*faj, v. t. ustanoviti
reojtoa; opredijeliti, odrediti: nas:
osnačiti; osposobiti,
peda ili sposobnim; ovlastiti;
analiza.
duality, AwdI"', n. evojatvo ; kakvoća;
» Vrsta; j, ćud, mišlje-
;, sposobnosti, duževni "darovi;
slanje; staleš; čast, dostojanstoo;
zanimanje; people of every —, ljudi
od svake ruke, od evakog staleža;
persons of —, otmene, odlične osobe.
Quim, kvim, ‘kwam,’n, slo, muke,
nemoć, ije, nemvjestica; na-
ok — s of conscience, griinja
dvojbe.
quisih, kvanta, kwa'mt, a. (—
ly, adv.) kome je mučno, kome se
atušuje; Lam —, grati mi se, gadi
mi se.
Quahmishness, kvinšines, | n. muka,
nemoć, stuživanje, nesvijesi
Quandary, kwon'dir, Teonde, m
ilika, smetnja, 3 to be
ine mad ona čudu, iti u
qa, kwon't't*tiv, a. koji se
množine; — analysis, kvanti-
pie aneliea, kemišno opredije-
“Gace moli SE ME Be
644
Qua
Quantity, kw5n'tt*, n, količina; mno-
Hina; neodređena mjera, tešina ; ve-
liko mnošina; kratkoćai dužina slo-
gova; to hold mo —, ne ditt u ras-
mjeru; — of motion, veličina giba-
nja, momenat.
Qrzniam, krša tm, m. množina, veli-
svota, iznos, dijel.
Quarantine, “kwir‘atio, kwor*ntajo,
2. vrijeme od 40 dana; kvarantina ;
odjeljenje en + kužne bo
reći sumnjive ass (pi
form. make) —, dići u pl s
to take off —, dići, ukinuti kvaran-
tšnu. —, v. t. držati u kvarantini,
nalošiti kvarantinu.
Quarrel, kwčr“l, n. svađa. kavga,
raspra, koškanje; omroza,
zavada; tužba; quick in —, svad-
liko; to fasten a — on, to pick
a — with, same(ati, zametnuti ras-
pru, svađu sa; to tako upa
umijelati se u raspru, pristati
koga; to have a— abont s. tes bite
, bušiti so na ito.
—>ni svađati se, pravdati se,
prepirati se, koškati se; zavaditi se ;
neslagati se, kosili se; to — with
one's bread and butter. raditi pro-
tie vlastitoga interesa, tušiti se bez
Quire, kwor'l, n. mali četverokut,
(rompeko) staklo; tak
larski dijamant.
eller, kor", m. prepireč, mad
Kirina prep
Quirrelsome, ‘from, a. svadljiv,
karljio, prsni, čandrljio. — ness, n.
svadljivost.
Quarried, Pi tert popločan éetve-
DLA kvče". 2. kamenik, kamenica.
kamenolom. —, lomiti, vaditi, isko-
pavati kamenje.
Quarry, kwčr*, n. gonjena ili ubijena
divljač; plijen.
Quarrying, kwčr*ing, n lomljenje ka-
menja: — 8, pl. škalje, odloma
kamenja."
QUA
Quarryman, kwčr*min, n. radnik u
kamenolomu.
Quarry-stone, kwčr""stčn, n, lomljenik,
neotesan nen
Quart, kwa't, 9. cetort; kvart ("/, ga-
lona, 1106 litri).
Quartan, kwi"tšn, a. što se vraća
avaka četiri dana. —, u. četvrtača;
četvorodnevna grosnica;éeturt (mjere),
Quarter, kwi"t", n. četvrt, četvrtina,
četvrti dio; četvrt godine, tri mje-
seca; mjesečna četvrt; četvrt dolara;
polje u grou; dio, predjel grada,
kraj, ) kvartir, stan, noćište;
strana roijela; atrašnji bokovi broda,
stražnji dio broda; pravo, zgodno
mjesto; izvor; kvarta (žitna mjera
= & bushels = 2819 litri); milost,
oproštenje ; the — of an hour. četvrt
sata; the — of a year, četvrt go-
dine, tri mjeseca; — of matton,
tetortica, četvrišna, čereg od brava;
— of a hundred, četvrt centa, 28
funti; in what — s is the wind?
odakle puše vjetar? in this —, ovdje,
% ovom kraju; in southern — s,
u južnim krojevima, na jugu; to
take up one’s — s with a. p., na-
stuniti se kod koga; to change one’
— 8, aeliti se, preseliti to have
free — s, slanovati badava, mukte;
to cry (call) for —, moliti za milost
wot); to give —, oprostiti,
pokloniti život; to give no —, ne
oprostiti, ne smilovati se, ne štedjeti
(života); in — 8, mirno, w slozi; all
hands to — s, eva momčad na svoja
mjesta (na brodu za bitke); close — s,
era}, ograšje, vreva ; to come to clo-
stiti se u koštac,
—, na četvero, na
četiri dijela ; razdijeliti, ravjeći na
komade, raskomadati. rastrgati;
smjestiti, nastaniti; to be — ed
upon, diti na stanu kod. —. +. i.
atanovati. — day. četvrtgodišnjica,
dan (rok) plaćanja; — deck, krmeno,
krmena, gornja paluba; — guard,
taborska straža; — master, stano-
ređa, vojnički računovođa, pomorski
645
QUA
— master-general, glavni
oređa; — partition, atma; —
essions, četortgodišnje sudbene sjed-
— staff, dugi, debeli štap (kao
— stuff, daska debela četiri
palca; — wind. vjetar u krmeni bok.
Quarterage, kwd"t'itdž, 0. ćromje-
sečna plaća; kvartir, stan.
Quartering, kwi"tring, a. koji puše
sa strane, u krmeni bok. —, m. di-
jeljenje na četiri dijela; nastanjenje;
stan, itacija.
Quarterly, iwi što drži četvrti
dio; tortino; tromjesečni, četvrt
godišnji. —, n. t
Quartern, kvirtim, m. četort pinte
cn, 142 litre); — loaf, hljeb od četiri
Juni
dartet kwi'tet’, n kvartet,—četveropjev.
juarto, kwd"to, n. četvrtina; book
knjiga u četvrtini.
n. kvare, bjelutak;
nus —, bjelutkov prašak
ik); violet —, ametist; radi-
vlaknasti bjelutak; crystal-
prosirac, gorski kristal;
ferruginous željeznjak.
Quartziferous, kwdeitrs, a. što ima
(u čemx je) bjelutka,
Quartzite, kwi"cajt, n. kvarcit, kre-
menovac.
Quartzose, — ous, kwi"cts, — Še,
Quartzy, kware', a. bjelutkast; bje-
lutkov; Ho ima bjelutka.
diti, utišati, ugušiti (bunu), potlačiti,
pokoriti; uništiti; ukinuti, zabaciti.
Quasi,krčsnj, conj. ćadv. kao, kao da;
malo ne; gotovo, nepotpuno, napolak.
Quassia, kwis’*, kwis, kwda, n.
gorkun; — (wood), gorkunovina;
gorkunova kora.
Quaternary, kw'torn'rt, a. sastavljen
od četiri; po četiri; kvarterni, naj-
novije formacije. —, 0. keaterno;
čeliri; the — of elements, četiri
elementa.
Quaternion, kw*to"ar'n, n.
četiri,
četvoro, četvorica ; četvorosložna riječ.
Qua
Quatrain, kvčtrča, kvčtu, 1. pjee-
ica od četiri stiha.
aatrefoil, kBtšičji, n. četvorolist,
joaver, kw&'w*, v. i. drhiati, tepe
tati, titrati; potresati (pjevajući ili
govoreći); ćurlikati; pjevuckati. —,
n, drhtanje, titranje; Zarlik; osmina
(note). kvarta, koi
juaverer, kwč'rtr", n. onaj,
oe potresa; Prsni pag
Quay, ki, n. (osidana) obala, obrešje,
riva, pritom. —, ¥. t. mabdješi pri-
žena, djevojka; drolja.
Queasiness, kwi's'nes, m. muka, stu-
živanje; gađenje; oderatnost; pre
Serana osjetljivost,
Queasy, kwi'z*, a. (— ily, adv.) kome
je mučno, komu se služuje; slob;
koga šlo mrsi; sit čega; pobirački;
aaa esis, prenješan; tuga-
ljiv;
Queen, kwin, kraljica; matica; —
consort, supruga kralja;
— dowager, kraljica udova; —
regnant Gra |, vladajuća kraljica;
— of the meadows, li
fica; — 'e metal, bijel (kraljev)
metal (smjesa od kalaja, olova, bis-
muta i antimono); — 's ware, žuta
engleska kamenina; — "s weather,
krasno vrijema. —, w. t učiniti
kraljiom; to — it graditi se kra-
ijem. — apple, ružica (vrsta ja-
zA matica; — post,
krovni stupac, tavježak.
Queenhood, kwiuhud, m. kraljičino
kraljičin položaj.
\deenlike, kwin'lajk, a. kao kraljica.
jueenly. kwin'lt, a. i adv. što doli-
kje kralji; kao kralja; kra-
quendi» kvivip, n. kraljičino
janstvo.
quer kwit, a (— ly, adv.) čudan,
čudnovat, osebujan, nastran, smušen,
griješoni sumnji; boledon; zao,
des vrijednosti; a — fellow, čudak,
646
|
QUE
ovbujajek, smušenjak; I feel a bit
6 osjedam se posve zdrav; to
be in — street, biti salutao. pre-
i na krivom putu, bits
u novčanoj neprilici.
Queerish, kwa, a. malko čudan,
Queerness, kyiots a pečatom,
Quel, heres Sid A aden Poladati, ugušiti,
utalošići. utišati, ugasiti. —, a.
ubistvo.
Queller, k kot *, n. ubilac; utišavalac;
Quench, Kwon, kwenč, v. t. gasiti.
ugasli utišati umiriti, utoločiti;
—, vi. gasili st. uga-
pipe i; ohladnjeti, umiriti se
Quenchable, kwen'i*bl, a, ugasiv, ufa-
tie. — ness, D. vgasivost.
Quencher, kwen'i . a m goritac utiša-
; gasilo
valac; gutljaj.
Quenchlets, ano, a nengariv;
s ball moše ugasiti, savladati.
— ness, n. neugasivost.
Quersitro, rovers, n. kvercitron,
aki hrast; (— bark) kora oč
itine (koja daje šutu boje),
Querimonious, kwer*mo'n*s, é
seuryjek tuži; nesadovoljan. — neon
n, sklonost k tužakanju.
juerist, kwi'rst, n. pitažac.
sere, kwo'n, n. žrvanj —, v. t. ¢
Querulous, kwer'julšs, a. (— ly, adv.)
koji se uvijek uši, koji uvijek kuka,
guna tužan, — ness, m. tudenje,
:; nezadovoljnost.
o: kwer*, n. pitanj
dvojba; upitnik. —,
javiti sumnju, doo
tepiti i
sumnjati; to — 8 vote, prigovaraći
kojemu glasu ili glasovanju.
ba o I. trašćnje; potraži:
itivanje; molba; to be-
Gon hate #9 thing, nješto trašiti;
to set forth in — of fortune, kre-
nuti na gut tražili sreću. —, ¥. &.
trašiti, istrašivati.
QUE 647 qui
Qiestant kwes't'nt, Quester, kwes't™,
žilac, prosilac.
kwes't'n, u. pitanje; ispi-
istraživanje, istraga, pre
slušanje; sumnja, dvojba; tortura,
muke; predmet, stvar; what ix the
— ? o čemu se radi? the — is to
know, if etc., rodi se o tome, da
se sarnait,d;to make ita ,
istraživati; in —, što je u pitdnju,
pomenut, u ovom slučaju; the matter
it rar, pitanje, slučaj,
i, preporna tačka;
berond all—, nerummio, nedvnjben;
to e —, ono o čemu se radi,
Ho je u pitanju, pretpostavi, kad
da je riješeno, izvjemmo; to call in
—, prenlušavati koga. pozvati koga
na račun, na odgovornost, porum=
jati jiti o čemu; to be put
cut of —, ne uzimati obrira na ko;
it is foreign to the —, fo ne ide
ovamo; to put a person to the —,
metati koga na muke; (u parla-
mentu) — / na stvar! the house is
calling for the —, kuća zahtijeva
zaključak debate; to put the —,
m. t. ii, pitati, glasovati, zaključiti
“debatu. —, iapiivati; prepirati se
(with, sa); istraživati; pozvati na
račun, na odgovornost; rumnjati,
posumnjati, ne vjerovati.
Questionable, kwea'ččnši
dvojben; nepousdan ; nesiquran ; pre:
— ness, D. sumnjivost, dvoj-
dvoumica.
Questianary, kwesćtn'rt, a. koji pita,
u čemu je pitanje
estioner, “ kwes'čšn“, n. pitalac,
hier
Questionist, kwes't’nist, nm 2. pitalac,
dooumilac ; dupitni ka
Questor mer, a ZA voj blagajnik.
,, kvestura.
aid, ru 2 Docker, peckanje.
bble, kwib'l, v. i. izbjegavati, ukla-
njati se (pitanju), mnogo govoriti a
nišla ma kaxati; igrati ve, titrati se
rijeima ; pravići dosjetke, doskočice.
—,.n. izbjegavanje; igra riječima;
dosjetka.
Quibbler, kwibl", n igrač riječima;
domišljan, dosjeljivac
Qubbling. kwib'ing. n igranje, tit-
ranje riječima; dvonmnost.
Quick, kwik, a. živ; Houkan, jatoran,
okretan, otvoren; veseo: 'br2, šustav,
hitar; vatren; oštar. fin; — ana-
tomy vivirskcija, rasuđivanje žive
živofinje; to be — with child nosed,
trudan; to be — by, satrudnjei
od kogi; be --! brzo. žuri se! the
fire is —, ontra bukti, plamti; —
ear, fini sluh; - eye, oštro, živo
oko; — of sight, oštrovidan; of —
oštrouman ; — of scent, dobra
; — returns, hrzi promet, brza
proda; to be — at a thing, žuriti
se čime. raditi što brzo. —, adv.,
drao, hitro, žurno: odmah. —, 1.
ita živo; the —, živo meso, živac;
živica, živi plot; to cut (sting, touch)
to the —, zasjedi, darnuti u živac,
daruuti u erce. — auswered, brza.
odgovora; — eared, tanka, fina
sluha; — eyed, oftrovidan; —
ass, galac, glienik (biljka);
s sage, Euica; — lime, ideno,
nezagašeno vapno; — march,
step, brat korak, — match, fitilj,
mića; - scented, oštra njuha, dobra,
fina nosa; -- sighted, altrovidan;
— sightedness, oštrovidnost; -—
stock, gibivi imetak; — tempered,
«trastan, rasdrailjiv, naprasit; —
witted, oštrouman, lukav; — wood,
glog; — work, dio broda, io tone
u more.
Quicken, kwik'n, v. i. oživjeti; brzo
se micati, kretati se, orpoljiti se. —,
iti, uspaliti, po-
pospješiti ; naoštvi-
ppetite, za jelo); to —
dijete (pod srcem).
oživljavač;
pospy' a ..
Quickness, kwik’n's, n. živaknost, ži-
vor; brzina, brzoat; oštrina; oštro-
umije.
Qui
“Quicksand, kvil
javac, pokretni pijesak,
Quicksst, kriket, a. Zo je od živih
biljake; — hedge, šivica,, živa obala
( hh —, m selena bilji
ore sabadies tee ‘ito.
Quickstive, kwik’silv®, n, živa, živo
srebro.
Quid, kwid, n. komadić ili čupak du-
hana za Joakanjes im sterlinga,
=), ¥. i. žvakati du si
Quidditative, teint 8. koji se tiče
bitnosti, bitan.
bitnost, narav
id, m. pijesak vi-
Qaida kwid"t,
je stvari); igra riječi; .
Sadie krik ve anis ne espe:
2ličiti. tratiti vrijeme ; drhtati.
Quidses: kwid'l*, n.
; tobošnji politid
Quid-pro-quo, kwid’pro- kwo, n. nak-
nada; somjenita obvesa; zamjena,
bludnja.
Quiesce, kwajes’, v. i. mirovati; sa-
muknuti.
Quiescence, kwajes"na, n, mir, miro-
vanje; zimski san; muk.
Quiescent, kwajes*at, a. miran, th;
koji ublažuje, umiruje; koji se ne
je, ne izgovara (o slovu).
Quiet, kwaj*t, a. miran, lih; spoko-
jan; Blag, besaslen; neusiljen, nae
ravan, slobodan; jednostavan, prost;
let me be —, prođi me se, pusti
me na miru; to make —, umiriti,
utišati; to be —, mirovati, mučati.
—, D. mir, tišina; mirovanje; to
leave in —, ostaviti na miru, ne
buniti; on the —, tiho, potajno,
krišom. —, V. t. miriti, umirići, uti-
dati, — minded, miran, rišroljubiv,
Blag.
ujeter, kwaj*t*, n. miritelj; dlašilo.
aieting, kwaj"ting, a. koji umiruje,
ublažuje.
Quietism, kwaj*tizm, n. kvijelizam,
njeka religijosna sekta; pokoj dule;
bestrasnost, nehaji
Quietist, kvraj“ti
oaks kvijetizma ; lj
648
Qui
Quistive, kwajčtiv, a koji umiruje,
lažuje.
Qujetise, — ize, kvaj*tajz, v. t. u-
Quietly, kwaj""lt, adv, mirno, ¢ mi-
rom, na miru.
Quietness, kwaj"ines, Quietude, kraj
‘jad, m. mir, Slina; tp
ravnodušnost.
Quietus, Dede 1. namira; riješe-
ja; svršetak;
ji smrt.
Ip. bodrijco, čijev od pera;
Jose od pera, —, v. t iupatt
lijetno yi i pređu; na-
brati. — bark, kininova kora; —
driver, pisav, piskaralo; — feather,
Quill m6 DO nabran trak;
LL orata
si,” Wilt, ‘a. profieen pokrivač;
air —, atrunjača. = tt profi:
i't’og, n proteanie pu-
njeije (atrunom); vrsta pikela (tka-
nine)
Quina, “koraj ‘oa, kina, n. kininova
kora.
Quinary, kraji ‘ner’, a. rasdjelan (dje-
liv) aa
inate, pane ast, a. petorostruk.
uince, kwins, n. dunja, tunja, gunja
(droo i rod). — peach, gunjica
(oreskvaj; — tree, dunja (drvo).
Quincentenary, kw'nsen't'n'r’, a. pet-
stogodišnji. —, m. petstogodišnjica,
Quincunx, kwin'konke, m. oblik malik
na položaj, u kojem je pet točaka
na kocki $08; zasađivanje, nasad
u nakrat,
Quinive, kwin'in,
a, kinin.
kwtnin', kwaj'najn.
Qui
Quinquagenarian, | _kwinkw*dt*a6' ‘a,
=. m. čovjek od
godina.
Quingoagesima, kwinkwtdzos *, 0.
vrijeme od 50 dana; — Sunday,
bijeia nedjelja, sudnja nedjelja me-
ropuata.
Quinquangular, kvinkwan'gjul“, a.
gdinquocsat, kwinkwen™l, a. petgo-
dišnji; što je svake pete
Qoinguins, ewrakwajnt, u“ kininova
kora.
Qoinsy, kri! zadavica, gronica,
grlica, grlobolja.
Quint, Kwint, n. petica, kointa (u glas-
bi,u kartanju).
Quintain, kwiniča, n. kolac, m koji
sskod trke gađa kopljem ili strijelom.
Qaintal, kwin't'l, a. omnia; metrička
cintan ki i od dai
aintan, kwin't’o, a. pet dana;
br je svaki pati dan
Quintessence, kw'ntes*ns, o. najfiniji,
najkrepčiji dio, izvađen iz kojega
tijela; jesgra, bitnost, glavno, naj-
u čemu.
bol;
Quinta kw'ntet', n. kvintet; petoro-
i petoroglasie,
odete, kwntiljšo, n kointitijon
Engl. jedinica“ sa 80 niltica, u
Ga jedsnica sa 18 ništica).
Quintroon, kw*ntrin’, n. dijete bijelog
i kvarterone.
qointapie, kwin’ japi, a. petorostruki,
petorogub. —, V. t i i. upetorostru-
čiti (ee).
ba kwip, n. šala, pošalica, šurka,
druga, sadirkivanje, zajedanje;
Rand ‘pranks, ile, mi.
—, ¥. t. pod-
acing, kwip"š, a. podrugljiv, za-
Quire, kwaj*, n. knjiga papira;
book in — s, nevesana knjiga; kor,
pijevnjca ; shor; društoo.
Quirk, kwork, n..nagli okret, skok,
odakod od koje točke ili erte; varka,
tina, šeprtija; pec-
doskočica, I
649 gut
kanje, sadirkivanje; igra riječima;
dosjetka; hir; grlac (od stupa).
Quirkish, kwork's, Quirky, kwo"k"a,:
Kaki
siromašan, propao.
ait, kwit, v. t. ćeplatiti, drama
vratiti, platiti; grails
milo sa drag
oslobodili, riješi
viti, napustiti; odbaci; odreći se;
opraviti (posao); to — of a burden,
akinuti teret s koga; I — you from
it, i ote
pi
ne vrijedi truda, troškova; to — an
employment, odreći se sluibe; to
— one’s ground, usmaknuti; to —
for something, zamijeniti što čim;
to — scores, ob koga posve
daplatiti; to give notice to —, ot-
kazati; to — oneself, oprostiti se,
osloboditi se, vladati se. —, v. i, otići.
= a o slobodan. prost, oslobođen,
bez duga, razdriješen; to go —,
biti odriješen, osloboditi se, dobro
proći; 1am - of, sam,
skinuo sam s vrata, oprostio sam 30;
I shall be — with you, platit ćeš
mi, osvetit ću ti se; — of charges,
odbivši troškove; I am — (— a)
with you, mas smo se dvojica is:
nismo jedan dru-
na daća (činš).
Quitch, kwič, Quitch-grass, kwiče
gras, pirika, pirevina.
, kwit'klam, n. odricanje. —,
KE rei 10 napustiti,
ite, kwajt, adv. porve, sasvim, sasma,
anit vrlo; — and clean, ametice,
do kraja, do mrve; you are — out,
jako se varala.
Quits, kwic, adv. i interj. gotovo, ure-
đeno, namireno, isravnano; to cry
— about something, isjavitt, dase
je nješto izravnalo, dovršilo,
Qhittable, kwit"bl, a. io se ima na-
pustiti, ostaviti.
Quittance, kvwit*ns, n. namira; ispla“
ta, namirenje.
QUI
Quitter, kvit“, m. onaj; koji ostavlja,
Quiver, Twiv, wi. deda treatise,
trepetati ; potresati (glasom). —, m.
drhtanje; in a —, drifudi. —, m.
tul, tulac, Quivered, kwiwt"d, g. 20
tulcem; kao u tulcu.
Quivering, kwivrng, n. drhtanje. —,
gal vivo, ki viv, papi
diti na oprezu, čuvati
Quirotic, ive a. (— ally, adv.)
a0 Don uatolovan, čudan,
Praijran
Quizotien, oja n. pustolov
atvo; čudna zgoda; pustolovina.
ons, kwis, 1, op a;
smijeino; radomali čovjek; monokl,
staklo sa jedno oko. —, v. t. sbi-
jati šalu + kim, podrugivati se, za
dirkivati, dovesti u nepriliku; gle-
dati (kao) na monokl, radomnalo šli
cer, =n
aizer, kris" u. podrugjioac, s0-
Q ljivac,
Quinny "wiz, n. zadirkivanje,
podrugivanje; zagonetka, opaska,
koja sabunj elli dovađa u nepriliku.
Quiszical, kvwiz*ići, a. podrugljiv, Fa
ljiv, obijestan, oragoljast; čudan.
Quizzing: glass, kwiz*ng-glas, n. mo-
Quod. kwčd, n. kasniona, zatvor. —,
M a, hacitt w satvor. — cove, fam-
codlibet, kwod'i'bet, n. mješavina,
uh
avaitice, karišik, jetona glasba
:, pomij
od raznih komada;
Quodlibetic, — ical, kwodl* ‘bet,
“kl, a. (— ally, adv.) to redio
rasnovrenim
Zoja bai a nakom tlre u
, domišljat.
oo kčjf, sidi Coif.
juoiu, kdjn, n. iako) ugao, ćošak;
hollow --, ugaoni
Kameni Hien wees
4
650
Quo
Qavit, kvdjt, KOjt, n. koluć; — m, kom
lutanje. —, v. i. kolutati se, metate
se koluta,
juondam, kwčn'd"m, a. njegdašnji.
fuoram, kwo'r"m, n. potrebiti broj
(a da mogu sudili, članova da
mogu saključivati i t..d.),
Quota, kwo't', n. dio (ito kome sopa~
da), dividenda; prinor
Quotable, kwo'tbl, a. što se moše
natesti,
Quotation, kw*ta'šn, n. navođenje;
navedeno mjesto, navod; bilježenja
cijena; — 8, pl. ojenik; —s8 of
specie, cedulja o novčanom tečaju.
- . smak navođenja.
Quote, kwat, v. t, navesi, navoditi;
Bilješiti, nasnačivoti, pokastvati (ci-
jeli price — d, nasnačena cijena;
o be — d at, imati cijenu ii tečaj
od, vrijediti.
juoter, kwo't*, n. e.
aotb, kwoth, kvgth, v. i. (impi)
, rekoh, — he, on reče.
Quotidao, kwitia~n,
—, D. svakidašnji
= s maki dan događa; dnevna gros-
Quotes, kwoiut, no kvocijent, ko.
Quy, kw8't"t, n. dionički, prinosn&
razmjer,
Qy. ‘pokradeno query.
R
Ron stove ri Boje skraćeno:
Réaumur, e (usmi), Regi:
(kraljica), pei i), Robert, Royal.
R. A. akradeno: right ascension, Royal
Academy ii Academician, Royal
Arch, Royal Artillery, Bear Admiral.
Rabat, r’bit’, Rabato, r°b&'to, m.
Uj
rats i. wt
sebi
3). —, Ve
(vokola,
Rabbet, rab, v. €. uglobiti,
mse (devo Ez.
RAB
651
RAG
Bipiliti; ije, nautoriti. —, n.
žlijeb, šipilo, utor.
Rabbeting, Tabsting. n, uglobljavanje,
Kpiljenie; zglob,
Rabbi, mab, m rabin.
Babb'nic, rbin*k. (— ical) a. rebin-
ali —, m. rabinaki (kasniji hebrej-
aki) jezik.
Rebbinist rab"nist, Rabbinite, rib’-
najt, n. rabinist; pristaša rabina;
koji uči rabinske knjiga.
Rabbit, rabt, n kuni 4 kunijelj, ku
nid, kunac; buck —, kunić mušjak;
doe — , kunjeljica; "Welsh —, po-
prženi kruh ea strom; — burrow
thote. spout), kunčena jama; —
catcher, i lovac kunića; — warren,
Babble. rib'l, n. rulja evjetine, bučna
gomila ljudi; prosta evjetina, prosta-
a, i, glota, ismet; dar mar,
—, & prost, prostački; bučan.
Rabid. rib"d. a, (— ly, adv.) bijesan,
pomaman, — ness, Rabi-
mahnit,
aity, eae, m, bijes, bjesnoća,
Babies a m. bijes, bjemnoća (Bo-
leat).
Raccoon, kta’, n. rakun (medvjed).
Race, rés, n. rod; homan —, ljudeki
rod; pleme; pasmina; vrsta; mlad,
leglo; stado; jakost.
Race, r8s, n. trk, trčanje; trka, ulr-
kivanje; lov; tijek, tok; braica,
brskut; jaz, jaža; vir. vrtlog; to
run a —, uirkivali se,
trčati, utrkivati ae; brzo teći; juriti.
—, m. t brkati (konja), činiti, te
ae utrkuje; natrčavati 26 a kim. —
boat, lada trčalica; — course, trka-
litte, jaža od mlinu; — cup, na-
gradna čaša (kupa); — ground,
trkalište; — horse, konj za trku;
— stand, gledalište na trkalištu.
Racemation, ršstmč'ščn, n. grozd, što
je nalik na groad;'— of s,
groiđa; — of eggs, jajilte;
vinogradarstvo.
BRaceme, rim', n. grozd (evat).
Bacemiferous, vés*mif"r's, a. što cvate
ima, grosdonosan. ps
Racemose, ris’*mds, a. grosdast, gros-
dolik.
Racer, rč's"', n, utrkivač; trkač; lake
dvokolice.
Rachie, rk. D. Arptenica: cujetno
Bachitioy kit", i hrplenišnj ogo,
fen, re jan, clanovit.
RAI hay ‘t's, n. engleska bolen,
egavost, Elanovitost. »
Bacal, 1), a. Ws ade) ple
meneki ;
Racily, re ait, adv. a oštro, resko
Raciness, rč's'nes, n. jakost, žestina
rina; reskoća; ovješost, krepkoća
duhovitost,
Bacing. rš's*ng, 0, utrkivanje,
Back, rik. n. stalak, odar, koze; roš-
tilj, kosa (za ražanj); polica, vje-
šalo za odjeću, klinarica; jasle;
lotra, stramica (na kolima): subata
motka; sprava za rastezanje, pru-
žanje, natesunje; — for bending a
bow, nategač luka; mučilo; muke;
trupkalica, mali kas konjski; to
put to the —, to set upon the —,
metnuti koga na muke, mučiti koga ;
a — of bones, kostur; to live at
— and manger. Hejeti
hesbrišno,
dobro; to leave all at — and man-
tegnuti, i nape, napinjati, napreg-
mai li, oglobitd; razvlačiti; ise
ra rea uganuti, iičašiti,
; rastrgnuti, rasbiti; pretje-
rivati; Pr gars ert roma id o — off,
olakatt, prelakati (vino u boce); to
— one’s brains (wits). rasbijatt
v. i, mučili so; kasati.
pkalica, kas; —
jeanica na submjak
rent, prevelika, prejeena Pp
ming to = to — rent, trašiti prevdliki
spninu; — renter,
sakupn
or plaća preveliku sakupninu; —
RAC
vintage, druga berba, vino od dropa.
—, D. meso s vrata, od hrpta; a —
of mutton, škopčev hrbat. —, m.
fvisoki, laki oblačići); propast; to
go to —- and ruin, sasvim propasti.
Racket, rkt, n. buka, kuka, rogobor,
gungula, brbljanje; to keep (raise,
kick up) a —, rogoboriti, bučiti;
dala, šurka, lukavština. — v. i.
dučili, tarlabukati, rogoborit; (to
Tz, odoui) raskalažno šivjati, Herat
kera.
=n maška, palica sa loptanje;
— 6, pl. oretaloptanja; krplje (obu-
<a za snijeg). — court, kuća za
loptanje, loptalište,
Racketer, rak't®, n. prijatelj budnih
zabava, larmadšija, vereljak, ras
košnik.
Rackety, rakt*, a bučan; raskalašan,
asusdan.
Racking, rik’'ng, 8. koji mudi, meće
na muke, —, n. rastezanje; mučenje,
"muke; rastakanje (vina).
Racoon, kan", n. rakun
vernoamerički medvjed).
Racy, rč'e*, a. jak, šestok; što daje
(mali sje-
crvena olovka; rumenilo, —, v. t
plesti, preplesti; crtati, bilješiti cr-
venom olovkom; rumeniti (lice).
Radial, red, a. (— ly, adv.) srako-
vit, srakav, zračan; ilo pripada
palianoj kosti ili cijepcu; — muscles,
palčanićne
Radiance, —
m. ojujanje, sjajnog, sja;
Radiant, rada, a (— ly. adv. Nine.
jan, Blistav; što izbija, što se ri
kao srake; srakovit.
Radiata, rad's'ta, n. pl. srakači.
Radiate, ra‘dest, v, i. i t. puštati sra-
ke, izbijati (u zrakama); idrakat
širiti se od jedne točke u u ovim prao
cima (kao srake); sjati se; obasjati,
rasvijetliti. —, kodi. "Radiated,
rB'd'čt'd, a. srakovit, srakolik, sra-
, rard*šna, — ‘ne,
652
RAD
gan. —, rč'd*lit, n. zraka; zrakač
Gvotinjica).
Radiation, réd‘8's'n, n_ puianj a
renje svaka, šdrakanje, izbij
Tekama)s” o of heat, izbijanja
Ballater, re’dest, m, sprava za izbi-
janje topline, za grijanje.
Radical, rhd“*l, a, Loren, korenit;
temeljit; potpun; radikalan; temelj-
ni, omovnij tan; prirođen; narav-
ki; ukorijenjen. —, u. osnova; ra-
dika! (kemički); radikalac. — ly,
adv. izvorno; od naravi; temeljilo,
sasvim, potpuno.
Radicalism, pidoilizm, D. radikali
fam, rai
Radicdlnese, rhd"laes, a. korenitost,
sroormost; temeliitost; osnovno, glave
radikalnost,
Radicste, raaks, ¥. i. ukorijeniti se,
primiti ee, pustiti korijenje. —, v. t.
duboko ma - si bat, a uke: a. uko-
rijenjen, us prionuo,
Radication, radskčšin, m. puštanje
jenja, šila ;. korijenjenje.
ned divnim; a. korjenast.
Radlele TEER, m. korjenčke, žlica.
Radish, jas, 1D. rotkva, rokva; little
ca, aay
Radi
jesedarka.
, i,» b. (pl. radi, rada)
polumjer svak a; paléana kort, ci-
Ragu, rč'd*ks, n, (pl. radices, r°daj’-
s*2) korijeni osnova (riječi).
Raff. rif, fa. meće, izmet; prosta svje
tina; nitkov, hulja.
Batiab, 1 raf"3, 8. prostački, raskala-
mini ata. kockanje, šrobanja,
isigravanje; lutrija, —, v. i. kockatt
46 idrije (for, sa
wel, ‘eigrati. — net, olak, miga-
RAF
moet na splavima; — driver, — s-
man, Rafter, raft*, splavar.
Rafter, raf't™, n. rog, rošnik (od kro-
va); rogovi, ključevi (na krovu). —,
gt salesati rošnika i rod
Pod sirpen, dronjoss
, raskuhati;
e. —, 8
it, sag od eps
čarski sajam; — pricker,
truljar, cunjar; — shop,
Greed reed), drepaša (Bika) hee),
, “ ; — wheel
kor Wool. oun od
eiibumo, ršg*mof*n, n. dronjacac,
prnjavac, odrpanioa ; bekrija, nitkov.
Rage, redi. m. bijes, bjesnilo, bjemoda;
jev, ljutina, jarost; i, destin: po-
; atrast ; sanos, ; prede
mel wshizenjay moda; thee of
thirst, Yuta eda; to be quite (all)
the — modi, biti
žvorav, Šeornat; hrapav; kameni,
kršan, subast; — stone, kamen lom-
ljenjak; — sehool, uboška učionica,
Raggedners,, rig’dnes, 2. odrpanost,
dronjavost ;
A 3 kamenitost,
kršovitont.
Raging, rčdžng, a. ier, goropadan;
u modi; — ly, adv. bjemeći, bijesno;
- mad, drnovit, pomaman. — ness,
m. Bijes, Bjeenoda.
Ragout, rgd’, n. rogu (vrsta popri-
koša); sopoprena smjesa.
ma. m
to boil to |.
Ral
Raid, réd, n. peprijateljake navala,
nasrtaj, ik; deta, četovamje,
Bu ohm protege, predana,
rél, n. priv
ječnica, prijetka; letva, orljika;
proštac, tupac; (— 8) rešetka, ogra-
pregrada, naslon, prision,
da,
strada; (želj
ogovarati.
Rail-bittern, rčl'bit"n, n bukavač,
bukad (ptica).
Railer, ee, 2. podrugljivač, opadač.
Railing, 18g, m. rešetka, ograda,
prison, perila od stupaca; stupci,
prošće; tračnice. —, &. podrugljiv,
pogrdan, klevstan. —, ti. psovanje,
‘peovka, kevea. — ly, adv, poujući,
eden whe m
ery, 181%, m. poruga, ruganje,
podemijevanje, šala; to turn to —,
okrenuti u žalu, u podemijah.
Raillour, raj0", rčlja", 1. rugaž, pod-
Railroad, rčl'r8d, n. željesnica; —
car, željemnička kola; -- depot, ko-
kolodvor.
Railway, rčwč, n. ždljemica; —
accident, nesreća na željesnici; —
— car, žaljesnička kola; —
age, kola (vagon) sa ljude;
crossing, željemiški prijelaz
engine, lokomotiva, mašina ; — fare,
vozarina, vozna cijena (željeznička);
a ini razmak tračnica; —
tkei kondukter, vlako-
guide, knjiga o kretanju
born — ine, željemnička prego;
— plant, šeljemnički
prometni materijal; — share, pu
ljezniška dionica; — sleeper, še-
Ral
ljemnički podvalak (žvelar); — sta-
tion, kolodvor, stanica; — switch,
skretaljka; — ticket, (éeljesnitka)
vozna karla; — traffic, željesnički
promet.
Railvork, 18' 0%, 1. prison, ograda;
e rčmčnt. n. odjeća, odjelo.
Rain, rča, n. kiša, dašd.—, wi. dt.
daidjeti, kiki, padati, i& (kiša),
lijevati; it — 6 cats and dogs,
lije kita kao iz kabla. — beat,
oštećen kilom; — cloud, kižni oblak;
— drop, kišna kaplja; — fall,
kiša, mnošina kiše; — gauge, kišo-
mjer; — less, Bez kiše; — pour,
nepromočan, ne-
g — water, kišnica, daš-
* pljusak; — proof,
prokitl;
denica.
'čn'bo, m. duga. — hued
(tinted), Jaren kao ange
Baininess, rč'n'nes, n. jivo,
divo vrijeme.
Raipy, rč'n', a. kišan, kišljiv, daždiv;
platan; — day, kilovit dan, sla
ršp, n. konopac,
Kat kora podignusi
(eko), razglas Fami (gla-
sove); dignuti, sjena, kupiti, pe
kupit Fuse pores); w
Basis (kraj, preg aid, maknuli,
jedi to
ukinuć; gojiki, od
—_ u nA, i, dosvati
a Pr Pedi pro
)) prousročiti, niti, us
rujati; to — the body in bed,
insite #6, wepraviti se u postelji;
zas blistor, svud prdi to —
Suan seousen prašinu; to — a bell,
svono; to — expecta:
m. s.
RAI
tions (hopes), potaloviti, uzbuditi
nade; to a bead, uspjei: to
— the eyes, otvoriti oči, progledati ;
to — a laugh, zametnući smjeh ;
to — a quarrel, savrgnuli, saku.
hati kavgu; to — a plan, nacrtati
osnovu; to — a loan, useli zajam;
to — a report, rasglasiti; to —
wheat, sijati pšenicu; to — the
waters, vodu u vie dizati, tjerati,
pustiti da skače, silom prodrijet
_ cbjectons,
“ne wind, dići
duru, buku, pribaviti novaca; to
— a siege, cdustavit opsadu; to
— out of sleep, probuditi od sna.
Raised, rézd, p. p. ¢ a. podignut, us
dignut; usvišen; dspupčen.
Raiser. Tes", n. disalac; utemeljitelj;
sačekati: graditelj; odgajač; pro-
Raina, ato, ré'sn, m, sudak, suhe
Raising, r&x°ng, n disanje, usdisanje ;
je; utemeljenje; gojenje.
Rajah, ra'dža,n. radša (indijaki knex)
Rake, r&k, 0 grablje; gra, grnalo,
greblica; oleg vtralj; gun strugat
t. grabljati, grabiti, kupiti;
sgrnuti, ra preriti, premetati,
bili (topovima), pucati,
gađati po duljini (u brod); to —
Up, sapretađ (vatru), isgrnuti, po-
dastrijeti, iskopati zagrnuti. —, v.
i. grabljuti; grepeti, atrugati; to
for, riti, kopati, trušiti.
Rake. rčk, n. nagibanje jarbola (pra:
provi ili prama. krmi). , mod.
Bije kos, "na krivo, nagibati se.
Buke, rčk, n. opaka besposlica, ra-
‘susdan, raspušten čovjek. -, Vv. i
rasi ”
Rakehell, rék’hel, n rususdanik, ra
epuitenik, — y, a. ramušten, ra
Raker rok", m grabljač, grabljačica ;
grablje; grn; greblica; struga? . top
Sot bije Godi velika oklada; tu
go a —, kladiti se u celika novca
RAK
‘Baking, rč'k*ng, a. koji ili što grablja,
grabi; što je koso, na krivo. —, m.
per stag ta prematanja, istraživanje;
“Bakioh, 184, a. naklonjen, kos; ra-
skolalen, raspušten; — ness, 0.
ral’, ve a Tue st) skupiti, skup-
Wall; sastavit, «druži —, wi.
akupili se; sdrušiti ee; oporaviti se}
to — (round) to a person's opi-
pion, pristati us tije mnijenje; —
ing point, mjesto skupljanja, sdru-
ročiste, zbje
Yanje; zdrušenje; znak sa ekup-
Yanje; oporavljenje; ponovni nasrtaj.
Rally, ral*, v. t. i i. rugati se, -po-
drugivati se, šalu zbi titrati se
skim; —, 0. žala, šaljenje, podru-
ghoanje, titranje
Ram, rin ram, 2 Bea tape, ~)
; malj, ljun, ajekily
ae. Broda); —, — ship,
drod sa sjekiljem; — cat, mačak.
—, v. t. udarati, zabijati (maljem) ;
(in, into, down) zabili, zaljerati,
utjarati; nasrnuti kljunom (o brodu);
to — up, zavaliti, pracy sapušili.
Bamble, ršm'bi, v > (about, over)
tumaruti, skita ae, potucati se;
jeza basati; vijugati se; sastraniti,
m. basanje, lutanje,
ha putovanje. šetnja, islet.
Rambler, rim’bl*, n. tumaralo, po-
tukač, skitnica; night —, noćni
Rambling, ri’bleng, a. (— ly av.)
ji luta, tumara; ekitni:
fellow, ekitnica ; — dispo: ion, želja
za pulovonjem, skitanjem ; koji za-
strani; nepravilan; opširan; raz-
olačit, bes reda i osnove. —, 2. lula-
nje; — 8 of fancy, sanjarije.
Bambunctious, rimbonk'4"s, Rambus-
tious, rambos'čča, a. žestok, na-
prasit, diclji, besobsiran, drzovit.
Raments, *t r&mšac, n. pl. ostružine,
šverje, skalje.
655
i —, m. okupe"
RAM
Rameous, rš'm*s, a. a0 pripada
grani, što raste na grani.
Bamification, rim'Pkčin, n. pušta-
nje grana; rasgranjavanje; granje;
panici, ram"fajd, a. rasgranjen,
Rénify, ramofaj, v, i
grane, razgranati 46, dij
ogranke,
Ramigerous, rmidi'*r's, a. koji pušta
Rammer, rim*, n. zabijad; malj;.
šipka (puščana); — log, malj, ma-
ljuga
Rammish, rim, a. prievit; smrdij
upaljen. — stench, prčevina (emrad
od pea — ness, m. prčevina ;
Ramose, imo, rém6s, Ramous,
rč'm%s..a. granat; rasgranjen.
Ramp, ršmp, v. i. viti se, penjati se;
skoknuti, skakati bjemili. goropa-
dati se. —, 0. skok; uspon, usbr-
dit put, uzlazak, uslazište.
Rampacious, ršmpš'šte, Rampageous,
rimpčdi divlji, bijesan, goro-
padan, razuzdan. — ness, n, dje-
snoća, goropad.
Rampage, rim'p'dž, m. skakanje,
bješnjenje, divljina; lupettina; to
be on the —, djesniti, divljačiti se,
biti sle volje; —, v. i. go
ae, nemirno tamo amo trčati.
Bampalian, — ion, sample, a m
Rampancy, rim ‘pins’, n. bujanje, ži-
renje, uzimanje maha; obijest, ra-
zusdanost.
Rampant, rim'pšat a (— ly, adv)
koji se širi, bujno raste, buja, koji
ima na maki razuzdan, obij
Rampart "rhin’p™t, m. bedem, šanac;
praobran; obrana. —, ¥. t. opko-
pati, uantiti.
Rampion, ram’p*n,
Hamvod, rimrod, 0. #4
harbija
(diljka).
(od puška),
RAM RAN
Ramsbackle, ršm'šikl, a. slo gr uvrstiti; slošiti, š,omijeti
trošan, raskliman, klima: pod (na hrpu); obilaziti, prolasiti, (ko-
—. 0. nesmotren jim krajem); to — the coast, bro-
čovjek,
Ramson, ršm'zn, 0. pasji luk.
Pee — lous, ram'julos, rim’-
ju
Ban, rin, .imp. rao,
Rancescent, rnsesnt, a. “ito ue ušiše,
kvari, što kime,
Ranch, rin’, rag, n. stočarsko go-
spodaratvo, stočarska naseobina, sian,
katun, — man, stočar.
Bancher, rin'čč". n. stočar; pastir.
Rancheria, ranéri*, n. (pastirski)
slan, katun; stočarsko selo; indi-
janska naseobina.
Ranchero, rančč'ro, n. stočar, pastir,
pastirski nadzornik.
Rancho, ran'čo, ran'o, n. postireki
stan, katun; stočarsko gospodarstvo.
Rancid, rdn's'd, a. užečen, ren;
gadan, omrazit. — ness, Rancidity,
r%aid"*t*, n. užeženost. uepaljenost;
to contract a —, uspaliti se, po-
kvarili se.
Rancor, Rencour, ršn'k", n. mržnja,
‘ergortenost, srdiba; to bear
mrziti.
Rancorous, ran'kčr'a, a. (— ly, adv.)
gnjevan, ljut, ogorčen; aloban, ki-
van. — ness, N. gnjev; pisma.
Randan, ršv'dšn; n. buka, veselje;
(— gig) vrata čamča sa tri vesla:
Random, rin’d'm, n. slučaj, slučaj:
most; at —, nasumce, na s
lijepo; to talk at —, Benetati ko“
ješta; domet (puškomet itd);
tri konja sapregnuta jedan za dru-
+ (— ly, adv.) slučajan,
učinjen slijepo, nasumce,
nasrnuti slijepo, tumarati
nasumce.
Randy, rio‘d*, a. budan; raspušten,
raskalašan. —, m. protuha, skit-
weer prosjak; raspuštena djevojka;
Rang, ring, imp. ¢ p. p. od to ring.
Range, rčndš, La t Pda, pos raoljati
u red; oretati (vojsku i t, Pa); is.
ređati, poredati; worstati; urediti ;
diti us obalu; sije (radno); he
has — d himself on the side ot
the enemy, pito, je us neprija-
telja. —, V. i. biti poredan, po-
atavljen u red; biti u redu, u vrati;
biti uvršten; sapremati koje mjesto ;
biti u jednom redu, u jednoj čaviš
sa (with); obilasiti, putovati, ski-
tati ae; tražiti (o peu); protezati
te, dopirati, nalazili se; nositi (o
. pušci), imati domet od; to — along,
vozili se, broditi us.
oe 2, red; rata; prodor, okrug,
polje; daljina; put, hod,
pels * očilaženje, putovanje; domet,
puikomet, topomet; prečaga (na lj=-
etvici); roštilj; (kuhinjsko) ognjište
(aa redom otvora); a — of moun-
+ tains, gorski lanac; within —, xa
pulkomet (topomet); to find (get)
the — naći daljinu (brodu, nišana),
doći na puškomet; to have a long
—, daleko nositi (o wel), daleko
i; to take a wider —, posta-
viti sebi dalji cili; to give one’s
fancy a free —, ne obusdati maštu.
Ranger. rčn'dšč', D. obilazilac; šumar;
lovac; m ik svjerinja; poljar;
laki konjanik; skitnica; protuha,
polepuh; rasbojnik; sljednik (pas).
— ship, n. slučba dumara, poljara.
Rangey, Rangy, rčn'dž*, a. bre; pro-
atran.
Raniform, rin’*fa'm, a. kao žaba. Ra-
nine, r'najn, a. žabij
Rank, rink, 0, red, vr
, prosti vojni
high) =, veliki 9 upodin, čovjek
višega staleža; to break — 8, istu-
j, odstupiti; to quit the — s,
Poveli "rod re jedi
; to turn any one into
\
657
RAN RAN
to join the stupiti u vojsku; | Rankle, raki, vt obi ogorčili,
to reduce to — a, svrgnuti a časti, | —, v.. i, upačiti ee,
poniziti do prostog vojnika; to take
— of, diti vidi-w časti, imati pred-
nost; to take — with, bi j
časti, u istom činu; civil
danski stalež; — of gen
valska čast, generalski čin
file, prosti vojnici; a house of —,
ugledna kuča; of high —, odličan,
visoke časti; a split in the — 8,
nesloga u stranci.
—.¥. t. orslati, ređali, poređali,
atetnuti u red; urediti; (with)
uvrstati, rasrediti; to — oneself
with, priključiti se; to be — ed
with, Brojiti se u (ku komu ili
k čemu), Viti metnut u —,
‘wi. vratati ae, ređati se; poređati
ee; biti u njekoj časti, u njekom
činu, u njekom položaju, brojiti se,
pripadati (with, u, ka); he — s
with a major, on ima majorsku
čast; I would’ not — with him,
ne bih rad diti na njegovu mjestu;
to .— foremost, bii na prvom
mjestu; he — s with the first
class of poets, on ide u red prvih
pjemika; to — high, biti, stajati
visoko.
Rank, rink, a. (— ly, adw.) jak;
pravi, potpuni, čisti, skroz, sasvim;
bujan (u rastenju), gust (grm) ; za-
drigao (pun i zdrav), snažan, grub;
plodan. rodan, tust (o zemlji); upa-
Yen, pokvaren, smrdljiv, gadan;
otrovan ; sao; prost, surov, nepri-
slojan, sramolan;
vonja, mirisa; — scented.
ljiv; to be — with, obilovuti; a
— fraud, sgoljna prijevara; —
negro, pravi, zatucani crnac; —
monsense, gola, prava ludost; —
rogue, veliki lopov.
Ran ršn'k", m. redai; taenik,
koji kao prosti vojnik počeo elu:
šiti.
Rankish, rhn’k*s, a. malko pokvaren,
ušgon.
rasjeati ve. Tastočiti a.
ršnk'n*s, n. jakog, bujaeet;
obijest; prevelika plodnost; wžga-
nost; jaki zadah ili tek od upa-
ljenosii; ogavnost.
Ransack, ršn'sik, v. t. pretrašiti, pre-
i, premetati ; plijeniti,
Ransom, rin’s'm, m. otkup, oslebo-
đenje; otkupnina, ucjena. —, v. t.
otkupiti. — free, — less, a prost
od otkupnine, bez otkupnine.
Ransomer, ršn'e'm“", n. otkupljivač,
otkupitelj.
Rant, rint, v. i. revnovati, vikati,
dučati, bjemjeti; budali; govoriti
naduveno, v0. —, m. vika,
duka, heastanje; nadut govor; sa~
nesenost; bučna zabava.
Ran-tan, ršn'tšn, n. on the —, pijan.
Ranter, rin‘t®, n. vikač, larmadšija ;
hvastavac; sanesenjak; naduti pd
vorljivac. — s, pl. jeka protest.
sekta.
Ranting, rža'i*ng, & bučan; hvalisas;
nadut; nestašan.
nasipa ršu'i*pol, a, divlji, raspud-
ljevojka.
Y. i. trčkarati, vitlati se, tepati se.
Ranula, ran'jul, n. žaba (pod je-
zikom).
Ranunculas, r*non'kjulšs, n, žabnjak,
novčić (biljka).
Ray » Tap, i (rao # jako) udarati,
lupati: — at the door,
pokucali na A — vt uda-
was, biti, tući; to — some one on
the ‘knuckles, ćući koga po prstima,
koriti, ukoriti koga; to — out, iz-
lanuti; to — out an oath, zakleti.
=, m. (jaki di brsi) udarac; to
.. & —, lupnuti, pokucati.
we t oteti; zanijeti, usnijeti; to
— ped with j joy, biti izvan sebe
od zodjai Yo sand reudsrgrobaty
plijeniti.
D
RAP
—, n, krive pol pens; fie; to care
not a —, ne mariti ni zere,
Ror r'pčšt, *
adljšv, grabešljio,
Snimal (beast), ‘grab
bird, plica grabljivica, — ness, "Rao
pacity, réplis’t*, m, grabljivost, gra-
bešljivost; lakomost.
Rape, rép, n. grabed, otimačina,
ca; silovanje; at the forest, kumak
prestupak, šumska šteta. —, w. t.
oteli; silovati.
—, 1. turpija, rašpa, strngač, ribeš;
Fepurina, host, hošće (od grošđa);
stapka (od grozda); pojedina jagoda
ili puce vinovo. —, Y. t, ribati, stru-
gali. — wine, polovnik, Bevanda,
sino od komina. a a Cr root)
g repica; wild —, ge
rues — cake, were” pegla
(hrana za inarha); — oil, ulje od
repice; — seed, sjema od rape, re-
tea,
pica, ogri
Rapid, rip"d, a. (—ly, adv.) drz; na-
gao, Mitar, hitan. —, n. Braiea;
— ness, n. drsina.
vrtlog,
Rapidity, rpid"t, p, brzina, bizoda,
disa, ae
7 the — of speech, brs govor.
Rapier, ršp m. me ropier, tanak, ra-
van, Pijan "maš , — fish, sablja
(riba,
Reino rip'in, ršp'ajn, n. m ima,
Bapparee, ate jna razbojnik;
kaka i "
Rappee,r'pl, a. 1B. rape, krupan burmui,
luhan od
er, rap, A kucalac, lupač.
Bapbert, it n. odnos, odnošaj;
Raprealis, rčpskil"n, n. lopov, lu-
pri.
Rapt, ript, imp. i p. p. od to rap.
ve chsh
orl, a.
Rapture ‘ape m. zanos, ushićenja;
odušovljenja: in — s, ushićen, odu-
ščevljen; velika brzina. Raptured,
zapiva, a. ushiden, sanesen, odu-
ševljen,
658
RAP
Bapturous, rip’é'r’s, a. (— ly, adv.)
koji ushitt, oduševljeva; sanošijšv s
strasan.
Rare, if a e ly, adv.) rijedak;
izvanredan;
Se hens ce
ne
fon. —, ady. orioy coma
Raree-show, T8150, rir", n. sbirke.
ili izložba rijetkih, neobišnih stoarš ;
Sirirmar.
Rarefaction, Pighin ld rerefak’é*n, n,
Rach ble, nei a. šo a6 moše
efy, j, ve ot 61, Fasrijediii
(zo), Koh (ce).
Rareness, re"n's, Be rijetkost; rasta-
Bareripe, 1 re'rajp, &. rani, sreo prije
mari, i, 1D, rijetkost; neobičnost;
dragocjenost; rastanjenost, rasrije-
đenost,
Rasant, ršs*nt, a. ravan, blisu semije-
topoveka)
ki; Toh, mda
Prid rarkoldtn, 2 lopovi; le-
pooltina.
Real, rtakil"t" n. lupoščeo, neva-
n. nitkov, hun-
no? i; kukavan.
e rez, v. t. grepsti;
Sl el a
not
— d out, neiebrifij ijt. i
Rash, ris, a. (— ly, adv.) nagao, na-
:, breopletan ; Žanok;
pemotren nepromišljen; dreak, emje-
lan. —, n. osip, aspa sijelu).
e a neni eee
ness, ri n
7 nazmotrenost, nerasborite:t;
drskost, smionost.
RAS
Rasores, r's0'r'z, n. pl. kokoške.
Rasorial, r'sv‘r*l, a. kokošji.
2. turpije, radpa, strugačy
i t. turpijati, ribati,
atrugati; zovrijedići, poslijediti. —
v. 4. été sa (against, 0).
Baspberry. si ber’, n. malina, sunica;
sh, malinjak.
ras’p™, m. etrugad; prepreka
teško konj preskoči).
pih ing, ras’p*ng. a. što grebe, struže,
škripi; što se teško preskoči. —,n.
turpijanje, etruganje; — 8, pl. ta-
rotine, strugotine.
rašpotine,
Rasure, rWL™, m. struganje, trenje,
Rat, rit, m. štakor, parcov; prebjeg
(politički); radnik, koji radi us ma-
nju nadnicu, koji ne sudjeluje u
Zirajku; black —, kućni člakor;
brown (Norway) —, štakor selac;
mountain —, svizac; to smell a
—, onjušiti opasnost, nješto opasiti.
—, vi. lovili štakore; prijeći k
drugoj stranci; radili za ji
nadnicu. — catcher, parcolov; —'s-
bane, mišomor, otrov za štakore;
— tail, štakorov rep, tanka, Tiljasta
turpija (ražpa), bolest na konjskom
ovde — trap, stupioa, pastulja (za
Riutsbio r&'t'bl, a. procjenjiv; koji se
dade prodjenići (sb); razmjeran;
oporesio; ito potpada p
traka; trekovac (itap),
Ratch, Tg, n. nasubljena motka; is.
vijad točak (u uri).
Ratchet, TAY, 0, sapinjač;
zapiraći točak sa sapinjačem.
Rate, rot, n, moray, mje mjerilo, razmjer;
određena cijena, tenor; rate, dio;
progena, obračun; odredbina, laksa,
fapćinaki) pores; vrata, red, klasa
659
RAT
(broda), stepen; natin ; brzina (hoda,
vožnje); kod (ure); at a cheap (low)
ieftine, Sjene; ata dear (high),
— of exchange, mje-
nični ‘tes; — of interest, kamat-
njak; — of insurance, premija
origuranje — of wages, količina,
plaće; — of living, način života;
svaku cijenu, eva-
this — na ovaj način,
ovako; at a great —, veoma,
redno, vrlo brzo ; at a bigh
jako, silno, ponosito; at &
dous —, strašnom brzinom;
enja, vožnje; at
pees an hour, brai-
nom od pet milja na uru; at the
= of 105 a yard, po 10 šilinga
lakat. —, ¥.. t. cenit, procijeniti,
računati, obračunali, osjedt odred-
dinu, taksirati, oporezovati, udariti
pores. —, v. i. imali njeku vrijed
nost, brojiti me u mjaki red, u njeku
vratu.
Rate, rčt, v. t. ispsovati, pokarati,
iskarati. — v. i. psovati.
Rateable, vidi Ratable.
Ratepayer, rét’pé", n. pladalac poreza.
Rater, ré't™, n. prosjenštelj; a first
Rath, hth," utvrđeni stan (elaro-
irskog poglavice). —, Rathe, r&dh,
rčdb, a. i adv. rani, prerani.
Rather, rab", adv. prije, radije;
dapače; upravo; prilično
ješto; dakako; I bad (1 would, I'd)
. not, hvala, |
# as (becaiise,
for), tim prije (radije, više), što; —
a long way, prilično, dosta daleko,
Ratification, ritPke's"n, n. potvrda,
odobrenje.
Ratifier, ritfaj", n. onaj, koji odobri,
Ratify, rštofaj, v. t. potvrditi, ode-
briti,
Rating, rč't'ng, n. procjena, oojena;,
psovanje, ukor.
Ratio, r&'š%6, 150, n. resmjer.
RAT
ASSN, Y. i. simovati,
izvodi
KA.
riitčstnešn, n. umo-
anje; zaključivanje;
Ratiocinative, raštistnčtiv, a. slo se
omiva na razumnom suđenju, ra-
suman,
Ration, raš*n, n. (dnevni) obrok,
hrane; — bread,
profunal, vojnički kruh.
Rational, rši*nčl, a. (— ly, adv.) ra-
suman; rasborit, pametan; eni;
pravi (Lorisont); racijonalan. —
razumno stvori
Rationale, rine", n. razuman ras-
log, usrok; razumno tumačenje,
Rationalise, — ize, riš*nčlaz, v. t.
učiniti što razumno; tumačiti jedino
razumom, osnivati na razumu —,
Y. i. umovati, razumno misliti,
tionalism, riš*nslizm, m. racijona-
lizam (rustav, po kojem se ave sna-
nje omiva samo na razumu).
Rationalist, rišćnčlist, n, racijonalist
(onaj, koji se u svemu dade voditi
samo rasumom, čija se vjera omiva
jedino na raznmu); provvijetljeni
Rationalistie(al) TaseasetkC), a pd
racijonalističan.
Rationality, ršššnal"t, n, moć umo-
vanja, mišljenja ; (rationallness) ra-
zumnost.
Ratlin, Ratlino, rita, atupka, orca
a i, kojima su ispr
puta ili čela, šo vežu jarbole sa
strane broda, te služe mornaru stu-
jogom).
Raton, tan’, n. mladica (osobito
sladorove trske).
Rattan, rin’, vidi Ratan.
Ratteen, rtin', n. ratin (vrata sukna).
Ratten, 5 rit ted v. t. radnicima orude
dli rasorili, da ih se za vri-
o opre raditi; u
jeme mE divojka
Ratter, ten eat 2 lovac aia cova, šlakora,
Rattle, rštl, v. i. čegrtati; klepetati,
zvečati. škripati; štropotati; (to —
away, on) Blebetati, brbljati, grditi,
660
RaT
lajati, bučati; to — in the throat,
hropiti; to — along, štropotati,
štropolom juriti, brdljati; to —
Brzo otići, odjuriti. —, v. t. čegrt
Hropotati čime; izbrbljali, brzo
bučno ; (off) isgrditi, izru-
žiti; xaglušiti; emesti; to
štropotom otjerati. —, n. čegrtaljka
klepetalo; čegrtanje, klopot, glomot:
dtropot; brdijanja karanje, lajanje;
drbljavac; hropac (na umoru); red
— “ušljivac (biljka); yellow —,
pijetlova kresta. — brained (headed,
pated), bučan, brbljav, nestalan, vje-
trenjast, nesmotren; — brain (head)
larmadžija, vjetrogonja, brbljavac;
— snake, čegrtuša (smija); — trap,
io čegrla, zveći, Hropoce; — traps,
stared, ropotarija, trice.
Rattler, rat/l"r, n. čagrtaš; larmadžij
brbljavac; jaki udarac; kletoa; oče“
'vidna laž; čegrtuša (smija); kola.
Rattling, ršt1*ng, n. štropot, glomot;
— in the troat ha hropac, promuklost,
psovanje; to give a —, ispsovati,
bučan, sa štropotom, glomo-
živahan; bra; izvanredan.
rivk’s, a.
hrapav, romukao.
Rancity, rie shee, n. hrapavost (glasa);
promuklost
Raught, vit imp. š p. p. od to regch.
Ravage, riv'*dš, n. pustošenje, haranje;
pohara; razor; šteta. — v. t. ha-
rali, poharali, opustošiti, razoriti.
Ravager, rav"di™, n. pustošnik, ha-
Ri djemniti, govepadits
ave, ‘ver, v. i. djesniti, se;
budati; bulasniti; pne trabuniti,
dapiti (about, for, of, 0) ludovati
(for, after, upon, za).
Ravel, rivi, v. t. samrsiti,
Raucid, rš'etd, Raucous,
pomrsiti,
Ravelin, hve Srednji šanac, ša-
nac u obliku polumjessca.
RAV
Raven, re'vn, n. gavran.
a. tram, ern kao gavran;
vrani ucojci;
black,
ks,
—"quill, gavranovo
pero.
Raven, ir 2 grabet plijen. —,
vt. ii; progu-
tati, proždrije et.
Ravening, riv'atng, n. rabeiljivost,
—a žljio.
Ravenous, rivnts, a. (— ly, adv.)
grabelijšo, grabljiv ; proidrijio ; gla
dan kao kurjak. — ness, n, gra-
bežljivost: proždrljivost.
Raver, rev", n. omaj, koji bjemi,
tudja.
ine, vin’, n. jaruga.
Raving, rč'vng. m. hjeinjenje. —, &
bijenan; koji hulazni; tud.
Ravish, rvs, v. t. ore
silovalac; onaj, koji zaneve,
seliti,
Rav hing, rav"
ing, a. ke
koji ushiti.
ment, n. grabež;
otmica; silovanje; ushićenje.
Raw, ra, a (— ly, adv.) sirov, prije-
san; nepreraden, neobraden,
dljelan; prijesan, otvoren (o rani
oguljen, odrt, upaljen ; vrlo
3 rdav. ružan, mrazovit, stu-
den (o vremenu); grub, surov, neis-
Kusan, neuk, neodgojen; nov; sko-
rašnji; nezreo; nevješt, neuvjezban
(o radniku, vojniku); — produc-
tions, sirovine. — boned, a. suh,
mršav, koštunjav; — cold, ljuta
— head (and bloody bones)
atratilo; — hide, prijema ili ne-
a koža, bič Bahaški), volov-
žila. —, m. rana, ranjavo, osjet-
mijesto; sirovina.
A prilično sirov, Madan.
" neprobacljivost; neikusnos, nevjel
tina; Hladnoća; neoskrbljenost.
Ray, rč, n. zraka; solar —, sunčana
zraka; pruga; — of gold, listić od
661
RAY
zlata. —, v. puštati, bacati zrake.
— less, a. Bez zriika.
Ray, rč, n. rađa (riba).
Rayah, raj, n. raja.
Rayed, réd, a, zrakovit,
prugast.
Rare, réz, vidi Rase
Razee, zi’, n. ratni brod, a kojega
je skinut gornji dio.
Razor, ré’x*. u. ustr Brijaća britva;
kljova od divlje svinje. — bill, mala
njorba (ptica); — fish, — shell.
sljanka ( (školjka); —_ pouch, bi
kesa; — strap (strop), brijaći re-
men,
Razzia, ra'z'a, rica, n,
redavstvena potr:
R.C Roman Catholic.
Re, ri, adv. u predmetu, u stvari.
Reabsorb, rišbsa'b', v. t. opet upiti.
opet progutati.
Reach, rič, v. t, pružiti; predati, iz-
ručiti; iepruditi (forth, out); doseg-
dosezati, dopirati; dostići, po-
stići; stignuti, prispjeti (komu kamo);
dod (do zaključka); dokuči
sumjeti, shvatiti; obuhvatati; odgo-
varati, slagali se; (overreach) pre-
variti; to — home, doći kući; to
. one’s ear, doći komu u uši;
when this — s you, kad vam ovo
dođe u ruke; to — down, dokva-
titi dolje. v. i. pružati «e, dopi-
rati, doprijeti (to, do); poseći, po-
sezali; tešiti (at, after, za, na);
truditi se; prodrijeti (into, u), ehva-
titi n. sezanje, dosezanje; po-
stignude, pružanje, prostor, širina,
daljina; doseg, područje ; sposobnost,
moć shvatanje, težnja, nastojanje;
hitrost, majstorija; dohvat sluha;
puškomet, topomet; beyond (out of)
—, nedostižan, izvan dosega, ne bi
prika doturila; within —, dostišan,
na domak; within — of gun-shot,
na puškomet; it ia not within my
—, ne mogu, nije mi u olasti, u
ruci; — of thought, oštroumlje,
duboki pogled; a man of deep —
lukav čovjek.
zrakolik ;
četovanje;
REA 66:
Reachable Tel, a. dostišan, po-
Reachless, HiéI*s, a. nedostižan, ne-
dokutiv.
Reach-me-down, n. golovo odijelo (sa
prodaju
i, još jednom igrati,
).
Bact, vitke,
predtavljati.
React, rakt’, v. i. opirati ee; reagi-
rati; djelovali natrag, obratno; utje~
cati, djelovati jedno na drugo.
Reaction, rAk’é*0, n, otpor; protivno
djelovanje; ustuk; utjecaj, djelovanje
natraške; reakcija; natrašnjaštoo,
Reactionary, rk'é*n'r’, a. što djeluje
protivno, natrag; natrainjaski, —,
m. natrašnjak.
Reactive, rtik't*y, a. do djeluje na-
traške, protivno. — ness, D. otpor,
protivno djelovanje.
Read, rid, v. t. (impyi p. p. read»
rod ut prota i propovijedati
; tumačiti, i upose
Tati, redas rasumjeti; učiti: to
— a dream, tumačiti ean; to — a
riddle, odgonanut zagonetku; to —
(over) agtin, ed jednom pročitati;
to — off, očitati, lako čitati; to —
out, glasno čitati, kasivati, učitati
(do kraja); to — over, pročitati,
pročitati (brzo ili površno); to —
IP, pročitati Ly md. či
tad (of, about, 0); predavati; učiti,
pripravljati se (za ispit); glasiti;
it — & well, dade se dobro čitati;
to — on, čitati dalje, naprijed.
Read, red, imp. i p. p. od to read.
—, & načitan; naobraien; a well
—' man, načilan, učen čovjek,
Readable, rd'bl, a. (— bly, adv.)
čitak, čitljiv; vrijedan, da ae čita,
— ness, n. čiljivost.
čitalac, čitatelj; fair
čatac; predavač;
tumač; djak; lektor (na sveuč,);
ispravljač, korektor; čitanka,
ship, m. elužba ili mjeslo, čitača,
l
lekBra i t. d.
REA
Readily, red“l*, adv. (od ready) brzo,
lako, odmah, bes
vati; rado, voljno.
Readiness, red”nes, 0. pripravnost,
brzina, hitrina
muke, ber oklije-
gotovost; lakoća;
vještina; — of mind, of wit,
Prinos duha, lako ozona
in paying, točnost u plaćanju;
fo Please, valežnosi; — of speech,
oještina, okreinost u govoru; i
peek entre tsar to set in —.
witi, spremiti.
Reading. rid*ng, n. čitanje: korektu-
redavanje; tumačenje; shva-
načitanost; |
način
lamp, čilaća lampa;
loga; — party, društvo u učevne
avrhe, islet djaka u učevne svrhe;
— room, čitaonica; — stand, štio-
nik.
Redo ro, rifddzorn’, v. t. opel de,
ment, n. ponovna
Readjust, ri*ddž0st, v. t. opet urediti,
+ uderiti. — ment, (1. ponovno (novo)
uređenje, udekes
Beadmission, ritamlto, D. ponovno
pripuštanje, dopuštanje.
Readmit, ri*dmit', v. t. opet pripustiti,
dopustiti.
Readmittance, ridmit*os, n. ponovno
pripuštanje; ponovno primanje.
Readoj rid riPdčpt', v. t opel wseti
svoje), opet prihvatili, prisvojiti.
nada ridš'n', v. t. opet nakititi,
Ready red", a. gotov, pripravan,
spreman; rad, voljan, hoćak; brs,
hilar, vješt, sposoban, okretan; lak;
— money, gotovina; — pen, vješto
pero; — Wit, prisutnost, spremnost
duha; — sale, dobra, brza prođa;
— memory, dobro pamćenje; to
make —, pripraviti, spremili; to
get supper —, sgotoviti večeru; to
get oneself —, pripraviti se, spre-"
miti se; — at hand, odmah pri
REA
ruci; — payment, točno plaćanje;
— to please, usluzan; ‘icles,
predmeti (roba), kojih ima, koji su
u zalihi. — made, gotov, načinjen,
oripravljeni — a reekoner, računalo;
— wit jetljiv,
Rear rom ajd dotcom,
t torditi.
opet
Reagent, rtč'džčnt, n. reagencija; sređ-
stoo, koje protivno djeluje.
Real, rićl, a. (— ly, adv.) detinski,
pravi, sbiljski, stvarni; nepokvaren;
naravan; stvaran, nepokretan; —
ducat, tord (zlatan) dukat; — money,
kovani novci; — estate (property),
nepokretno dobre, nepokretan ime-
tak; — price, prava, efektivna vri-
jednost; — security, hipoteka.
m. ono, što je istinito, pravo; sl
"nost. Really, rT%l*, adv. zaista, sbilja,
Real, ral’, rel, m. real (španjolski
novac).
Realgar, rale", n. crveni mišomor.
Realisable, ri“ Haj bl, a. što se može
ostvariti, izvršiti.
Realisation, — zation, rilzčštn, n.
ostvarenje, izvrdenje, ispunjenje; živo
predstavljan
Bealise, — ise, ri
riti, izoršiti, izpunil
staviti, predočiti sebi; osjećati; ulo-
šiti novac u zemljišta; unovčiti, obra-
titi u novac; okoristiti se; prodati;
postići, dobiti; donijeti koristi, do-
bitka.
Realism, ri*lizm, n. realizam; fežnja
shvaćati i prikostvati stvari, kao što
uu
dobim
Realist, ri*list, m. realista, pristaša
realizma.
k, a. (— ally, adv.)
, THI, m. bitnost; stvarnost,
st, sbiljnost; sbilja, istina;
in —, zaista, zbilja; ne-
pokretnost (dabara).
Baallege, ritledt’, v. t. opel navesti.
Realm, relm, n. kraljevetvo; država.
___863__
REA
Realty, rilt*, n. nepokretnost (doba=
ra); kraljevstoo; vjernost.
Ream, rim, n. rizma papira; vrhnja,
pie —, ¥. i. pjeniti se. —,v. t.
(bušotinu).
Rea zaokreta rian'"mčt, v. t. opet oži-
na novo ohrabriti, — mi.
opet ošivjeti,
Reaoner, rineks', v. t. opet pridodu-
ti, na novo spojiti.
Reap, a t. žeti, injeti; brati;
zasluži
Reaper, ri zA 1. žetelac.
Reaping, ri'p'ng, n. žetva, branje. —
hook, erp; — machine, šetelački
stroj; — time, vrijeme žetve.
Reapparel, ritpar4l, v. t. opet obući.
Reappear, rišpi", v. t. opet se pojaviti.
Reappearance, 1i'pi'as, n. ponovna
pojava.
Reapply, ri®plaj’, v. t. opet upotrijebiti.
Reappoint, rišpdjnt', v. t. na novo
imenovati. |
Reappoiatment, ri‘p3jnt'mént, n. po-
novno imenovanje.
Rear, rif, v. t. dignw
ii; sagraditi; odgojiti, go-
to — cattle, držati, hran
—, ¥ i. propinjati se; to —
an-end, propinjati se, dok se ne
prekobaci,
Rear, rit, n. strainja strana, zadak,
pozadina, dno, zadnji red; zadnja
atraža, poradnica, stražnja w
to bring up the. —, vodil stražnju
vojsku, dovesti ju naprijed; to be
in the biti straga, zadnji. to
put (place) in the —, metnuti u
pozadinu, straga, na zadnie mjesto;
— admiral, kontreadmiral (odmah.
a podadmirala); — guard, straže
nja zadnja četa; — line,
stražnji red. —, a. stražnji, zadnji,
na kraju.
Rearmost, ri"most, a. najzadnji.
Rearmouse, ri"maue, n. ljiljak,
Rearrange, rižrčnd?', v. t. opet urediti.
Bearward, Hew A. strainji, zadnji,
nji . straga, u zaiku.,
— 2. ‘tabjet četa, pozadnica.
uspra-
REA
Reascend, rišsend', v. i, i t. opet se
popeli, u
Reason, ri‘z'n, n. um, razum, pamet;
uviđanje, razboritost, promišljanje ;
pravo, pravica; usrok; razlog; prav-
ni razlog, pravo (na što); zaključak,
izvodak; by — of, poradi; by —
that, jer; in —, in all —, praved-
no, po pravdi, e punim pravom;
anything in —, sve, što je pravoj
to give ‘one’s — s, kazati svoje raz-
lage; to do any one —, učiniti
kome, što je pravo, zadovoljiti koga ;
this is against,’ beyond, out of all
—, to se protivi svakome razumu;
to speak —, govoriti pametno; to
hear (listen) —, dati se podučiti,
uputiti; it stands to —, fo je pa-
metno, razumno, pravo; to have —,
imati pravo,
—, ¥. i, umovati, razumno mis
raniđivati, ruditi; misliti, razmiši;
u (of, 0); zaključivati; govoriti;
razgovarati se; prepirati «
t. razmisliti, promisliti tetra’
dokazivati, navoditi rasloge; raslo:
zima osvjedotiti; to — into, razlo-
sima navesti, nagovoriti; to — out,
raslozima odvratiti; to — down,
razlozima oboriti, savladati,
Beasonable, ris'n'bl, a. (— bly, adv.)
razuman; pametan, rasborit; pra-
vičan: priličan, srednje-ruke; umje-
ren, jeftin (0 cijeni). — ness, n.
razumnost; pravičnost, umjerenost,
Remsoner, riza, on. mislilac; pre-
Reasoning, ri'z’ning, m. rasuđivanje,
, sud; dokazivanja; zaključi
nles, a. nerasuman,
; besmislen,
Reassemblage, risem'bl*dš, n. novi
skup, isnovični sastanak,
Reasemble, rišsem'bl, v. t ši. opet
(ae
Reassert, ri We ot opet torditi,
Reassertion, orn, nm. ponovna
terdnja.
664
REA
Reassign, ri*sajn’, v. t. opet dosnači.
ti; nanovo ustupiti; natrag ustupiti.
Reassume, rićsjim“, v. t. opet primići.
na novo poprimili; iznovice pred-
viti.
Reassumption, risom'š*n, n. ponozno
primanje; nova pretpostavka.
Beassarance, ritit’r'ns, n. ponosno
osiguranje, novo poturdenje; umi-
renje,
Reassure, ritsar, v. t. na novo osi-
gurati; opet potvrditi, opet umiriti.
Reattach, rištač“, v. t. opet prikopčati;
na novo zatvoriti, plijeniti. — ment,
D. novo skopčanje; ponovni saivor,
ponovna sapljena.
Reattempt, ri®temt’, v. t. opet kušati.
Reave, tiv, v. t. otimati.
Reavow, ri*vau', v. t. opet priznati
Reawake, rivčki, v. t. opet probuditi.
Rebi "ti
bapa ribap'titm, n. ponovno
Robes, — iae, rib’ptaje”. v. t. na
novo kratiti; prekratiti.
Rebate, ribet’, ¥, E žlijeb, šlijepčii
išlijebiti, izbrazdati. —
—, 2
ljen bra audiee
—, v. t utupili, ubladiti; sniziti,
popustiti (u cijeni),
Rabatement, rbat’m’nt, n. umaljenje,
umanjivanje; popust u cijeni, od.
Robec, Rebsck, rTbek gusle
ebec, eck, ribek, n. sa
tri strune (fice),
Rebel, reb"l, a. buntcvan, buntovnički;
uporan, nepokoran. —, m. bentoo-
Hina —, Webel’, v. i. bunité se, po-
j opirati se.
Rebellion rbel™n, D. buna, pobuna,
ustanak.
Rebellious, r*bel’*s, a. (— ly, sar)
buntovnički; ugoran, nej
ness, n, buntovnitko vladanje, u-
pornost.
Rebloom, r*lam’, v. i. na novo ovasti.
Reboil, Pbčji', v. t. i i. opet kuhati.
Rebound, r*baund’, v. i. odbići se,od-
skočiti. —, m. odboj, odskok.
Rebreathe, r*bridh", v. t. opet disati.
REB
t. otimuti, odbiti,
=; me odboj; ode
kradenje; to meet with
odbijen.
Rebuild, ribild’, v. t. opet sagraditi,
Retukable, r*bja’k®bl, a. prijekoran.
Rebuke. r*bjak’, v. t, koriti, karati,
ukoriti, ukoravati, ‘kuditi, prigova-
rali. —, m. ukor, korba, prigovor;
kazan. — full, a. pokudljio; prije-
koran; jedak, oštar:
Rebuker, rbju'k“, n. kudilac.
Rebury, riber“, v. t. opet zakopati.
Rebus, ri’b’s, n. rebus, zagonetka u
slikama.
Rebut, r'bot, v. t. odbiti; oprovrg-
¥. i. odgovoriti na tripliku.
Rebuttal, bat", n. oprovrgnuce.
Rebutter, pote n. ona), koji opro-
rgava; odgo: tripliku,
Becaleitrant, Peek tršnt, a. koji se
rita; uporan, nepokoran, jogunast,
Becalcitrate, r*kal's*trčt, v. i. ritati se;
bili uporan, protiviti se.
Rebuf, r'bčf,
odi
Recalcitration, r*kils*tré’s*n, n. upor-
nost; nepolornost.
Recall, kil’, vt. zvati, pozvati na-
trag; oduzvat i; opozvati, poreći; ot-
kazatij ajetiti se, opomenuti se; to
— to life again, opet oživiti; to —
to one's mind, podujetiti, opomenuti
koga. —, n. odasivanje; opoziv;
poricanje; otkaz; past —, nepore-
sporečan.
Recant, vkint,
reći.
rkant, v. t. pored,
ope
Recantation, rik*nt&'sčn, n. poricanje,
odricanje; to make a public —,
javno poreći,
Recanter, a 4, m. onaj, koji po-
rite, po:
Recagattater, aik’paetét, v. t. opet
iti.
osposobi
Recapitulate, rikčpitjulčt, v. t. x
kratko ponoviti, istaknuti glavne
točke.
Recapitulation. riktpitjulerštn, n. po-
navljanje glavnih točaka; kratak
pregled.
665
REC
Recapitulatory. rik*pit'jul'é*, a. ao
« kratko ponavlja, pregledan.
Recaption, rskap'i*n, D. usimanje na-
trag (nezakonito uzapćenog ili za-
ustavljenog dobra),
Recaptor, rkip't™, m, onaj, koji odu-
sima natray (plijen).
Recapture, rkipče, n. odusimanje
natrdg (plijena); natrag oduzeti pk
jen. —. v. t. oduzeti natrag (plijen).
Recast, rikast’, v. t. opet odbaciti;
preliti, prekalupiti, pretvoriti, pre-
Koval ; preinačiti; na novo radunati.
—, 0. prelivanje, pretvaranje
Recd. skraćeno Received.
Recede, r*sid’, v. i. odstupiti; vzmak-
nuti, ići natrag; odustati, odreći “e
padati (o cijeni. —, rieid’, BA
opet ustupiti.
Receipt, r'sit', n. primanje; primitak;
(— 8) dohodak; namira; recept,
uput kako da se što prirodi; — in
full, generalna namiraj to give &
izdati namiru; net rect
čisti dohodak; on —, us namiru,
iza primitka, primivši; upon the
— of the news. dokivši vije —,
y. i. dali, izdati namiru. — book,
knjiga o namirama, knjiga o re-
ceptima,
Receivable, r*si'v°bl, a. što se mote
primiti, prihvatiti, dopustiti; debts
=, novel na dugu. — ness, n. prih-
vatnost, dopustivost.
Receive, r'siv, v. t. primiti, dobiti;
uzet; dočekati, primiti (u posjed),
uzeli na konak; držati, sadržavati;
shvatiti; prihvatiti, dopustiti, priz-
nati; pretrpjeti; to — stolen goods,
sakrivati ukrađene stvari; to —
any one into a charge, povjeriti
kome koju slušbu; to — upon cre-
dit, dobiti, uzimali na vjeru. —, ¥.
i. primati (posjete).
Raeived rate ppt. (općenito)
primljen, prihvaćen, primat;
payment, plaćeno, iznos prinljen;
custom long —, stari običaj —
ness, n, prihvat; općenita valjanost
(mnijenja).
REC
Receiver, rely", n primalac; pobi-
rač; (— of the customs) poreznik,
carinar; (— of stolen goods) ja-
tak; (od oblasti postavljeni) upra-
vitelj; apremioa, sud; recipijent,
zvono, staklo (od sračne siraljke);
— general, glavni
Beceiving, r'sl'w*ng, n. primanje, pri-
mitak, — box, listouna čkrinjica;
- house, — office, mjesto (kuća,
ured) za primanje listova, pošiljaka;
— room, soda sa posjele, primao-
nica, |
Recency, ri's*nač, n. novost; evježost;
početak.
Recension, rtsen'š*n, n. kritično istra-
Šivanje, ispitivanje, prosuđivanje;
ocjena,
Recent, rent, rr skorašnji, ne
davni, rojei, maloprešnji. — ly, adv.
nedavno, onomadne, odskora.
Recentness, ri'entnes, n. novost, sko-
rašnjost, svježost,
Becentre, risen’t™, v. t. opet posta-
viti u središte, opet sakupili,
Receptacle, rtst
spremica, škrinja; skrovište, zbje-
Hide; sastajalište; plodnica.
Receptibility, rtsept'bil*t, n. prim-
čivost, prihvatljivost.
Reception, _Taep’*o, n primitak, pri-
, primanje; doček; to give a
gracious —, primili milostivo + he
met with a kind —, bio je ljubezno
primljen, lijepo dočskan. — room,
2oba sa primanje posjeta, primao-
nica,
‘Receptive, rsep'tiv, a. primljio, prih
vatljiv; da shvati; to be
— of, moći primiti, skvatiti. — ness,
Receptivity, ristptivtt, a. primiji-
vost; sposobnost sa primanje, shva-
danje.
"E ses’, o nmicanicy uzmak;
udaljenje tupanje (porote na
ju); prekid ili odgoda (javnih
Fusprava); ‘prasnici, ferije; odlazak;
samoća, osama, sabitnoet ; skrovište;
luknja, rupa; skrovita dubina (srca);
izdubak, dupka, panjega (izdudljeno
666
REC
menta u zidu), slijepi prozor, slijepa
Bljibe jeko u drugo. droga
ij J u drugo);
(morska); posljedak rasprava,
Recessed, r'sest'. a. što ima dupku,
izdubljen; udaljen, eabitan,
Recession, rseé*n, u. uzmicanje; uda-
ljivanje; vradanje, davanje natrag.
Rechange, riteady,, v. t. na novo mi-
jenjali, preinačivati.
leat’, v, t. na novo nas
Rateiee rićart". n. ponor
vlastica. —, v. t. dati: ood povio.
ticu; brod nanovo dati ili uzeti pod
kiriju.
Rechoose, rear’, v. t. opet izabrati.
Rechristen, rikris'n, v. t. prekratiti;
nanovo nasvati,
Recipe, respi, n. recept.
Recipient, r'sip“at, a. koji dobiva,
prima. —, 0. primalac.
Reciprocal, "rdk°l, a.. uzajmični,
samjenit, međusobni; reciprok. —
ly, adv. usajmice, uzajamno, među
sobom; obrnuto. — ness, Becipro-
cality, rteiprdkkl"*t*, n. usajamnost;
reciprociteta.
Reciprocate, esip'rhkBt, v. t. izmije
niti; vratiti, odmastiti. —, v. i. i
tamo amo; izmjenivati se; djelovati
naizmjence, uzajmice; biti u uza-
jamnom odnošaju.
Reciprocation, rsiprke’ ‘Sn, D. mije-
nianje, izmjena; izmjenito djelova-
nje ili gibanje; pravilno, izmjenito
povraćanje; vraćanje, odvraćanje,
odzivanje.
Reciprocity, restprds"t’, n. usajam«
nost, sumjenitost.
Reciaion, Arka
1, odresivanje.
itation, res*ta'š*n,
;
pripovijedanje, pripo
Recitative, res*t*tiv’, M recitativan.
|, D. recitatio, glasbeno berjeđenje.
REC
Reoi it, t
ite; rtsajt, v. game govoria
valk; ponavljati ness odgovarati
(lekciju); nabrajati; pripovijedati.
Reciter, r'saj't“, n. ponavljač; pre-
davač; deklamator, krarnoslovac;
čitač; nabrajač; pripovjedač.
Reck, rek, v. i, i ti brinuti a0, mariti,
Reckless, rek’l's, a. (— ly, adv) bes
brižan, nemaran; neemotren ; bezob+
hii — ness, m. Bezbrišnost, ne-
:; neemotrenost; bezobzirnost.
meckling, ret log, m. nojmunje, naj-
slabije mlada, što se okoti;
djetešee. —, a malen, nejak.
Reckon, rek'n, v. t. računati; broji;
nabrojiti, sbrojiti; eračunati, prora-
; cijeniti, držati, misliti; us-
dim 20; obračunati; to — in, pri-
računati, uračunati; to ff, od-
računati, odbiti; to.— over, pro-
računati, preračunati, pregledati,
prokufati račun; to — wp, na
brojiti, sbrajiti, računati, proraču-
nati, tumačiti. —, v. i. računati,
brojiti; mniti; uađati se; obračunati,
raćun sahlijevati (with, od); ori-
Reckoner, rek’n™, n. računar.
Reckoning, rek’ning, n. računanje,
brojenje; račun; ; proraču“
navanje; procjena; štovanje, cije-
njenje; sud, mnijenje; to make —
of nješto cijeniti, štovati; to be out
of one’s —, pogriješiti u računu.
Reclaim, kl reklem’, V. t, zahlijevali.na-
trag, trašili, iskati; natrag dobiti;
natrag dovesti, navratiti (na dobro)
ju),
čenje prikladnom sa lešenje, oleti
(zemlju) moru. —, v, i. (against)
protivili se, prigovoriti, — less, a.
Reclaigable, rklem"bi, a. (— ably,
adv.) što se može natrag zahtijevali,
popraviti, pripitomiti, Kč,
Rčelanation, reklmč'š'n, n. sake.
vanje natrag; prigovori pritušba,
poprevljanje, popravak.
667
REC
Keclivation, reklsnč'ićn, n. naslanja-
nji j nagibanje (natrag); reklinacija;
uklanjanj
Recline, "Pklaju, v. i o masloniti se,
46; sagnuti se, naginjati
te, upiroti ae. —, v. t. nasloniti
(natrag). Reclining, a. što se na-
slanja, na što se naslanja; — board,
daska naslanjača (rastezača);
— chair, naslonjač sa pomičnim na-
slonom
Reclose, r*klo2', v. t. ma novo eatvo-
riti,
Reclothe, r*klodh’, v. t. opet odjeti«
Recluse, rklas’, a. (— ly, adv.) sat-
voren; osamljen, samotan, odijeljen
od avijela, —, D. osamljenik, pusti-
njak, — ness, n osamljenost.
Reclusion, rtkliča, n. samotinja,
guamijenoet, odijeljenost; pustinjački
život.
Reclusive, r*kla’s*v, a. (—ly, adv.)
odiji , 8G
Recognition, rek*g:
nje, preposnavanie;
priznanje.
pripoznavanje,
vi
Recognitive, r*kog'n*tiv, Recognitory,
rekog’n't'r’, 8. što se ise preposna-
vanja; čime se
Recognizable, rekgnaj šo), rek*gnaj-
2bl, a. (— ably, adv.) što se može
poznati, prishati,
Recognizance, rekog’o*z'ns,r*kdn"*z*ns,
poznavanje; priznanje; znak;
plemena obetsa (pred sudom, kojom
i, obvezuje na mir, plaćanje duga
d.); jamstvo. jamčevina.
Becognizant, rkčgn'int, a.
priznaje; zahvalan.
Recognize, — ise, rek"gnajz, LA t
pornati, prepoznali; = priposnati
primati; cijeniti; opaziti, posdra-
viti; na novo razvidjeti. —, v. i:
obvezati se (in, na).
Recognizee, r'kšgn*zi', n. onaj, u čiju
se korist njetko že.
Recognizor, rhog ns", rékin’*s**) o.
onaj, koji se pismeno obvesuje, koji
daje jamstvo. :
koji
REC
Recoil, rkdjl’, v. i. odskočiti, odbili
se, uzmaknuti, odstupili, skočiti na-
trog; batiti se (o pušci); trgnuti se,
prisledi e (od straha), prenuli se,
zgvasiii e, wadehtati; vratiti se (on,
na).
> koji m. onaj, koji us-
tupa, koji ne drži riječ.
Receia, fie v. t. na novo kovali,
rok ; uzmak; trzanje,
prekovati m
Recoimage, rikojn'dt, m. prekivanje
'novaca; prekovani novac.
Recollect, rek*lekt’, v. t. sjstiti se,
sjećati jenuti se.
—, rikčlekt, na novo sakupiti; to
kal ” oneself, razabrati se, doći k sebi.
Recollection, rek®lek’s'n, D. sjećanje,
pamćenje, uspomena; sabranost misli,
avijest.
Recolour, rikol'*, v. t, nu novo obojiti,
Recombine, rikšmbajn', v. t opet
sastaviti.
Reconifort, rikom'f"t, v. t. nu novo
utješiti, okrijepiti.
Recommence, mens’, v. ft. opet,
na novo počeli. — ment, n. ponovni
početak.
Recor mend, rekšmend', v. t. prepo-
Recommendsble rek’men’d°bl, a. (—
bly, adv.) vrijedan preporuke. —
ness, n. dostojnost preporuke.
Recommendation, rek*m'nde's*n, n.
preporuka.
Recommendatory, * rekšmen'd*, a.
koji preporuča, preporučan.
Recommender, rek*men'd", n. prepo-
ručivač.
Recommission, rik*misn, v. t opet,
na novo nabožiti, naručiti (kome što),
jetiti (ke
v. t opet predati;
ito prison) opet zatvoriti; opet po-
na novo donijeti pred parla-
eentirne komisiju. — ment, m.
ponovno izručenje; ponovni zatvor.
Recompense, rek'*mpena, v. t. nogra-
dili; naknaditi, odštetiti, naplatiti,
, U. nagrada; naknada, odšteta.
668
REC
Recompenser, n, nagradivalac; onaj,
koji naknad
i,
Recompose, rikšipoz, v. t. opet vr
diti, sastaviti; opet umiriti, ubi
Recomposition, rikompsziš*n, n. po
novno uređenje, slaganje; nova iz-
radnja, preinačenje.
Reconcilable, rek*nsaj‘I"bl. a. (— bly,
adv.) pomirljiv; što ae dade složiti,
poravnati; Ho ae slate, što je
skladu sa. — ness, n. pomirljinost; ;
združivost,
Reconcile, rek"nsajl, v. t, pomiriti,
izmiriti; poravnati; slošiti, dovesti
u sklad; opet pribaviti milost, pri-
dobiti za sebe; to — oneself to, to
be — d to, pomiriti se, podati se,
oprijataljiti se. — ment, D. izmire-
nje; ponovljeno prijateljstvo.
Reconciler, rek“nsaji",n miritlj, po-
miritelj
Reconciliation, rekénsil*e's'n, n. po
mirenja izmirenje; poravnanje; sla-
Reconetiatry, rek*asiltr*, a, poo+
mirni, pomirbeni.
Recondense, rikndens', vw t. na novo
aguenuli,
Recondite, rek*ndajt, rekčn'd*t, a.
skriven, skvovit, tajni.
Reconduct, riktndokt’, v. t. dovesti,
dopratiti natrag.
Reconfirm, riknfo'u'. v. t. opet, na
novo potvrdili.
Reconn: nce, rkén“a'ns, n. izvi-
nje, istraživanje.
Reconnoiter, rek’ndjt, v. t. dd. iz
viđati, istraživati, prokopati
dedi propitati, uhoditi; rozgledivati.
Reconquer, rikén’k*, v. t. na novo
. osvojiti, opet dobiti.
Reconquest, rikčn'kw*st, n. ponovno
Reconsecrate, rikčn'stkrčt, ¥. t na
novo porvetiti,
Reconaseration, ;rikčns'krč'š*n, m. nova
Recousider, riktnsid’™, v, t. ma novo
soašiti; još
REC
Reconstruct, rik’nstrokt’, v. t. na
novo. sagraditi, iz nova sastaviti.
Becovstruction, rik’nstroi’s*n, ni
gradnja iznova, pregrađivanja.
Boconvene, inv, v. i. na novo
#6 sastati. —, v. t, is nova saku
i, sara:
Recopversion, rikčnvovš*n, n. (novo?
preobrađenje, preobrašenje.
Reconvert, rikčovort, v. t. iz nova
obratiti, preobratiti, preobraziti,
Reconvey, rikšnvš/, v: t. natrag do-
nijeli, dovesti; natrag poslali; opet
prenijeti. — ance; 0. ponovni pri-
jeno» (na prijašnjeg vlamnika).
Record, rkard’, m. £. ubilješiti, upisati,
unijeli; upisatiu zapisnik, sastaviti
0 čemu zapisnik; dati notirati (mje-
micu); pripovijedati, izvijentiti; u-
pamliti; posvjedoči; pjeva ,
rek**d, n. svjedočanstvo, avjedočba,
svjedok; isprava; sapisnik, ard
registar; lična povijest,
lost (koje osobe); ubilješeno Ša
najviše, što je koji u čemu polučio;
— 8, pl. arkio, listine, povjesne
knjige; the — s of time, povijest,
kronika; old — 8, arkiv; keeper
of the — s, arkivar, registrator ;
clean —, neporočna proilost, čista
savjest; in (on, upon) —, upisan,
ubilježen, protokoliran; it ia on
(upon), ubilježeno je, povjesna ječinje-
ica; to go on (upon) —, diti ubilje-
ženo, biti uzeto u zapisnik; to keep
bilježiti; to keep
the — s, voditi arkiv; to place
(leave) on —, dati u sapienik, dati
službeno protokolirati, ubilježili u
Iujigu povjesti; to bear — of, po-
avjedočiti; to beat (break, cut) the
—, ave do sada u čemu ludeno
natkriliti, nadvieiti; — office, dr-
žavni arkiv.
Recordable, FkATA'WL a. vrijedan, da
ubil
Recordation, pekdeita, 2. uspomena.
rder, kid?
669
REC
gradski bilješnik; sudac; sprava za
registriranje.
Recount, rkaunt’, v. t. pripovijedati
, rikaunt’, v. t. na novo
brojiti; is nova »
Recoup, r*kip', v. t. odbiti, odraču-
nati; odštetiti, naknaditi štetu; to
“= 0. 8. naplatiti a6,
Recćurse, rka's’, 'n. utočište; utok;
+ regrea;.naknađa, odšteta; to have
— to, rekurirali, prizvati se na,
uteći 20 kome, pribjeći komu, drčati
ae koga, naplatiti se na kome.
Recover, r*k6v"", v, t. natrag dobiti;
opet zadobiti, na novo osvojiti;
naknaditi, nadoknaditi; dobiti nak-
nadu; utjerati (dugove); odrasli,
eliječiti; osloboditi, spasiti; otku
piti (salog); to — one’ breath,
opet modi disati, odahnuti; to —
Consciousness, osvijestiti se; to —
shipwrecked goode spasavati stvari
is nastradalog broda; to — one's
lega, ustati, opet moći hoditi ; to —
damages, dobiti odštetu, naknadu;
to — losses, dobiti naknadu za gu-
bitak; te = onome oporavi ae;
to — sight, opet pre — ni
oporavili se; ozdruviti; doći k sebi,
osvijestiti se; naplatiti se (against,
na); to — in one’s suit, dobiti
parnicu,
Recoverable, rkoršršbi, a. što se može
opet (natrag) dobiti, polučiti, utje-
rati, spasiti, naknaditi; islječio. —
ness, Recoverability, rekovčršbil"te,
n. nadoknadivoel; islječivost.
Recovery, rkov'r', n. dobivanje na-
trag; ponovno owvojenjej ozdravlje-
mje; poludenje; — of damages,
naknada Stele, odšteta; past —,
neialječiv, posse izgubljen.
Recreant, rek’rnt, a. etrašljiv, podao;
nevjeran; opak. —, m. strašivac,
ikavica; odmetnik, nevjernik; pod-
lac.
Recreate, rekirtčt, ¥. t. okrijepiti,
odmoriti, osvježiti; sazverelići. — vai,
odmoriti ¢;sabavijatiee, —, rikrčti,
St nu novo stvorili; preinačiti.
REC
Recreation, rekr gn) 0. okrijepljenje;
odmor; veselje, sabava. — ground,
igralište; — time, odmor (u školi).
>, rikrt&in, stvaranje iznova.
Recreative, rek’r*tiv, a. što okrijepi,
Recreate rek'rtmont, n. semetina,
nebist, trocka, šlaknja, pjena; —
of grapes, drop, vinova komina;
— 5, pl. is krvi islučenš sokovi.
Becremental, rekr*men’t'l, a. nečist,
troskav.
Recriminate, r'krim"nšt, v. i. us
mice se okriljivati; okrioljivati,
Ht protionika (tužitelja) + istoga
prestupka 44 di; podići uerainu
tužbu,
Recrimination, r*krim*oč'ššn, n. uzaj-
mično, uzvratno otripljivanje; uz
vratna tužba; prigovor.
Recross, rikrčs', Y. t. na novo prijeći
Recradescence, rikrades’ns, .n. po
novno otvorenje (rane); ponovni
nastup, pogoršanje (bolesti).
Recradescent, rikrudes"nt, a. što-ae
opet otvara (0 rani što 'pogoršuje,
što kreće na
Recruit, r*krat’, ća t. obnoviti; pot-
puniti; opet dobiti; kupitš vojsku,
‘novatiti; to — oneself, oporaviti
ae. —, vi. jačati, objatati, opo-
ravili se.
Recruiter, skrit", D. novačilac, ku-
pili, so vein i novačenje.
— money, vojni žara _
officer, ane ki
Pecraitment Eva a n neato
le, rel m
Bectangled, zeta ar Reinga,
rektin‘gjul®, a.
Rectifiable, Tek Dol ap a. dupravljiv;
Popra
Rectification, rekt*Pkaš'n, n. deprav- |
mio poprošjanjopravak; pre |
1 Kittel, vi & ispravi
EM iron, go
670
REC
Rectilineal, roka, Rectilineas,
Rectitude, rat kt: jaa,
et le, rel iu . Dy pravost,
nost; iskrenott; česitori; upravnog,
istinitost. “
Rector, rek't™, n. upravitelj; rektor,
ravnatelj ; župnik. —
—_ ship, ctorate, rek Uršt, ab
rektorat; ravnateljatvo ; East ili slui-
a,
Rectorial, rekto'r"l, a, rektorski, ži
eia , žip-
| Rectory, rek't#r*, n.. šupa, parohija,
Rien rek'tr’ks, m. upraviteljica;
jako krmno ili repno pero (u plice).
Rectum, rek’t'm, n. , gurne
crijevo.
Recumbence, — ency, rkom’b'ns, —
Snst, n. naslanjanje, ležanje; poči-
nak; lijenost; povsđanje.
Recumbent, Piomrbini a naslonjen,
ležeći; počivajući, besposlen.
Recuperate, Fhjuptršh, vt dobiš
natrag. —, oporaviti e.
Recuperation, aap stn, m. dobi.
vanje natrag; oporavljenje,
Recopeaive MAC iakjapšretiv, a. dime se
natrag; što (čime 1)
oporavlja.
Recur, r*k0",'v. i. natrag doći, vra-
titi ae. vraćati ae; uleći se, pribje
komu; to — in (on, to) the mind
(memory), pasti (dođi) naum; it
does not — to me, ne pada mi na
um, ne mogu se sjeti naplatiti se
(to, na); — ring decimal, periodični
decimalni slomak.
Recurrence, — ency, rkor*ns, —
ns*, n. vraćanje, povratak; traženje
utočišta, saklona u koga.
Recurrent, rkor'nt, 8. koji se vraća.
| Recurvate, rkor'yat, Recarve, ko,
rtd i svi (se), usvijati (a),
prev i (ae) natrag.
“Recarvation, rikčtva'š'n, Recurvity,
rkt, m. uzvijenost; krivina, i
krivljenost natraške.
Recurvous, rko"v's, a. usvijen, pre-
vijen natrag.
REC
Recusancy, r*kjt’s'ns’, m. odbijanji
kraćenje, protivljenje (osobito pat
kanskoj crkvi).
Becusant, rkja“zšnt, a. Lojt se-protiot;
koji ne će da prima vladajuću
erkou, —, m. protivnik; rekusant
(koji ne priznaje kraljevskog supre-
mala u črkvi).
Recusation, rekjuzš'šćn, n. odbijanje.
Becussion, rkošćn, n. odboj odskok
Red, red, a. (— ly, adv.) crven,
‘nen; — Book, državni adrenar, ple
mićki koledar; — box, epremka za
spise; — brass, tumbak; to grow
crvenih
Kljun; — berried, s crvenim bobi-
cama; — bird, simovka; — breast,
a. ert ; m. ervendad; —
burning, usijan; — bud, judino
drvo; — cap, češljugarka; — chalk,
crvena pladljka, crvena kreda
— eyed, crvenook; — faced, rumen,
crvena lica; — fish, glavatica (riba);
— footed, crven-nog; — gum, nje-
ku ospa na djeci; — haired, riđo-
kos; — handed, crvenih, krvavih
ruku; to be taken — handed, bits
zatečen u činu; — headed,
gSlavj — heat, jara, vai
“usjao, vatren; — lead, minij, surik;
— legged, crvenih nogu; — letter,
crveno slovo; — letter day, u ko-
ledaru crvenim slovima štampani
blagdan, sretan dan; — mi
skin, orvenkošac, Indijanac; — no-
sed, crvena nosa; — poll (pote),
pomorska konopljarka; — shank,
bravenjak (ptica), škotski goranin;
tart, crvenrepka (ptica);
streak, njeka jabuka s crvenim pru-
gama, jabukovača; — tape, crvena
vrpca za vezanje službenih spisa, a,
671
RED
birokratski, činovnički, formalan,n.
dirokratizam; — tapory, — tapism,
ne Birokratizam, formalizam, din
t. uređivali; iz-
Redaction, rdškišn, n. uređivanje,
uredništvo.
| Redactor, r'dški"", n. urednik.
Redan, r°din’, n. bedem poput zupca.
Redargue, redargin, v. t oprovrgnuti;
jeriti; dokazati čiju k
Red len, red’ |W. t orveniti, rumeniti,
ocrveniti; sušiti haringe. —, v. i.
crvenjeti, pocrvenjeti.
Redish, reds, a. crvenkast, rud, rid.
— ness, N. crvenkasta boja.
Reddition, rtdiš*n, n. predaja; .po-
vraćanje.
Redditive, red"tiv. a. (— ly, adv)
koji šli Ho sadrži odgovor; koji po-
vraća; primjeren.
Reddle, red'l, n. crvena pisaljka, cr-
vena kreda,
Redeem, r'dim', v. t natrag kupi
otkupiti; stupi; amortizirati,
platili je); odštetiti,
naknaditi supra ublašiti; pla-
osloboditi; his courage
_ ‘ed his fame, hrabrost mu je
«patila slavu; one — ing fea-
tare, jedna lijepa to — the
time, (tgudijeno) je nadokna«
diti, dobro upotrijebiti.
Redeemable, rdi'm'bl, a. što ee dade
“otkupiti, iskupiti, ieplatiti, nadokna
diti, popraviti, izbaviti. — ness-
otkupljivost, isplativost, nadokna-
divost,
Redeemer, r*di'm", n. onaj, koji
kori plati, popravi; otkupitelj, spa-
Redeliver, idtiv, +, t opet (na
nove) predati, uručiti, seruti, por
vratiti; na novo osloboditi.
Redeliverance, rid"liv*r*ns, Redelive-
Ty, Nid‘liv’r, m. vraćanje, povraća
RED
93 povrat; ponovno izručenje, uru-
oslobođe
; ponovno enje.
Redemard, rid*mand', v.'t, opet iskati,
natrag iska; otkazati (glavnicu).
—, m, traženje, iskanje natrag; po-
novno sahtijevanje;
Redemandable, rid*man’
se može natrag sabiijevati;
može otkazati.
Redemption, rtdem'štn, n. otkup, ot-
kupljivanje, iskupljivanje; isplata;
nazadnja kupnja; izbavljenje, ot-
kupljenje, spasenje; beyond (past)
—, čemu nema spasa.
Redemptory, r'den'irt, a. otkupni,
iskupni; — price, otkupnina,
Redeposit, rid*poz“t, v. t. na novo
Redescend, rid*senid', v. t. opet sići,
Redhibi on, red redh'biš“n, m. uništenje
aćanje robe, Red-
diči “Tete redhib ČL, a što daje
povoda uništenju prodaje, vraći,
Redintegrate, rtdin'ttgrčt, v. t. obno-
viti, opet sastaviti, popraviti, povra-
A, na novo popuniti. —, rtdin't*-
grat, a. obnovljen.
Redintegration, rédint'gré’s*a, m. ob-
novljenje.
Redirect, rid*rekt’, i t t natrag poslati;
na novo,
Redisburse, rid*s oan v. Sai natrag
platit, povratiti, opet nadoknaditi,
to se
Nidtskova, ¥. tona novo
‘na novo
Rediscover,
ha
, ridtspoz', v. t na novo
ridtsčlv, v. t. ma novo
rastvoriti, rastopiti
Redistribute, rid*strib’j v. t. no
novo rasdijeliti, podijeliti, Redistri:
bution, ridistebja'so, n. ponovna
razdioba.
Redness, red'n*s, n. crven, crvenilo.
Redolence, — ency, red’lens, —
ens*, n. (lijep, slatki, ugodan) miris.
Redolent, red”lent, red’ol’nt, a. mi-
risan; što miriše (of) na.
: RED
Redouble, r'dob1, v. t i i, udvojiti,
tručići (re); povedati, umno-
se).
Redoubt, Redout, r'daut, n. utvrda,
šanac.
Redoubtable, redan'tbl, a. strašan,
užasan.
Redoubted, rtdau't*d, a. strašan.
Redound, rtdaund', v. i. vraćati se,
teći natrag; pretjecati; utjecati, vo-
diti; služiti, biti na; potjecati, na-
atati; to — to one’s honour, čiti
kome na ks —, m. tečenje natrag,
vraćanje (to); posljedak, uspjeh.
Redraft, ridraft, n. novi don “uz
mjenica. —, ¥. t. na novo crtati,
Redraw, ridri’, v. t. na novo rieati,
ertati; izdati usmjenicu na koga;
to draw and. — bills. mjeniča«
riti, sloupotrebljavati mijenice.
Redress, rdres',
rediti, urediti;
(mane), doskočiti (čemu); popraviti
ublašiti, utješiti, —, n pomoć, lijek;
zadovoljština: ukinuće; ublaženj
Redresser, rtdres'", n. popravljač,
uklonjač (mane); pomagač, izbavljač,
osvetnik.
Redressible, redres"bl, a. što ae može
popraviti, ukinuti; čemu se moše
doskočiti,
Redres ive, redres’"y a. koji pomaše,
ublaiuje; pomodan.
Redressless, rtdres'l*e, a. što se ne
može popraviti, čemu se ne mois
doskočiti, čemu nema pomoći.
Redscar, red’ i. mrviti se, Gud
titl 26 (kao usijano željezo). .
Reduce, r*djts’, v. t. postaviti, dovesti
u njeko stanje; pretvoriti (to, u);
sveti, preobratiti; umanjiti, akra-
tili, stegnuti; pobili, obali (cijenu
i t.d; umaliti, načiniti u manjem
obliku (mjerilu); poniziti; nuti
(a časti); pokoriti, podjarmiti;
uložiti (iščačeno udo); to — to ashes,
spaliti, obratiti u pepeo; to
order, urediti; to — to classes,
razrediti, razvrstati razrede; to
— to nothing, wništiti; to — to
RED
despair, dovesti u pojanje: to—
Aistress, uneeređiti; wes poverty,
‘uslromaliti. (koga); ka — ‘money,
tuđi novac preračunali u domaći;
in z d circumstances, u nevolji;
- a obalje
Pe a. pao, propao, obaljen,
Redacer, redju’s*, n. ji vodi
natrag, oi dovodi jako uae
meča ra raja‘ mi a. (— bly, adv.)
se dade svesti, reducirati (to,
Sa) ito ve mole pretvoriti (to, 1);
fia a0 dade omanji, eniit, stra
— mess, n, pretvorivost.
Reduction, rddirifa, n. dovodenie
natrag, u njeko stanja; pretvaranje,
odrećanje; stezanja; umanjivanje,
ivanje; sniženje, pobijanje, pa-
danje (cijene); ; poniženje; podloženje,
(iščašenog
je; to make
jati; — of duties, uma-
ne: i. no sredstvo sa
reduciranj, oo ly, adv. ju manjoj
mjeri; u kratko; jedica.
Rodndnace rdoedsan, m. obilje, izo-
bilnost, pretek; preoptirnost; sališ-
nost.
Redundant, rtdon'dšnt, a. (— ly, adv.)
izobilan, na pretek; zališan; preop-
diran.
Reduplicate, rtdja'pl*kšt, v. t. udvo-
jit, udvostručiti; ponoviti.
udvojiti se.
Redeplication, Lajka, n. udoo-
jenje; ponavljanj
Reduplicutive, redju' pl*k*tiv, a. #o
udvaja. ponavlja.
Reecho, isko v. t 41 odjeknuti, od-
leći se. —, m. odeiv jeke, dvostruka
jeka.
Reechy,, rie’, a. zodimijen, i prijav.
Reed, rid, n. traka, trstika, ševar;
duda, svirala (od trske); pisak;
cijev; kalem, mosur (na što
motaju), brdo (u stana tkalačkoga);
678
REE
the pastoral —, pastirska svirala;
— bank (bed, bod, plot), rščak, viti —
* bunting, šutka (ptica); — grass,
daš; — maze, rogos; — millet, a
rak; — pao, tratenjak (ptica);
— stop, (na cijevi orgulja);
— voice, glas, što pišti.
Reeded, ri'd*d, a. obrastao ili pokri-
ven trakom.
Reedification, rlearrhyi'n, n. obnov-
nesi ried'faj, v. t "a novo sa-
Rieding, ridrng,n. pokrivanje trskom.
eedles, rid'l*a, a. bez trstike.
Reedy, F ride, a trekovit, pun trske,
trakolik; rogesan; fe pe
Rock, Hf. (mores) groben, grebenj,
Reet, cot i B. podveza; to tile ins a
ati, —, v. ti
(jedro). — band, pias jedra;
— points, — takle, eu-
stegalj jedra.
Reefer, rit n. podvesivač jedara;
ski kadet.
Reely, Pf, grobenj
ee! i ES mn ja.
Reel rik,’ a, Sin! ‘pore,
dimiti ee, pušiti s
Recly TE a, dimast, sadinljen, sao
Bih Til, no motovilo, rašak, vitao;
A mjeki irski i škotski šivahni ples.
—, ¥. t. motati, namotati, —, v. i.
vrtjeti ae; teturali, posrlati; my
spirit (brain) — s, mi se
vrti. —, n. tsturanje; vrtoglavica.
Reelect, rislekt, v, t. izabrati na
ni
novo. 2
Reelection, rilek'i*o, n. novi, ponov-
ni isbor.
Reeligibility, riel*da*bilts, n. dja
aporobnort, da može biti na novo
izabran. |
Reeligible, rTel"džibl, 8 koji može biti
* na novo, opet izabran.
Reembark, ri*mba'k', v. t. i i.na novo
krenti, opet (se),
Reembarkation, ritmbs'ke's*a, 0, po-
novno ukrcavanje.
REE
Beembody, ritmbdd’, v. t. na novo
utjeloviti, opet ji.
Beomerge, rimi",
pojavili, pon
Reenact, ri*pakt’,
dili, narediti. — ment, n. pon
odredba, naredba.
, vidi Reinforce.
Reengage, ri*ngéd2’, v. t. na novo ob-
vezati, nomjestiti; ponoviti (boj).
"v. i. opet a6 upustiti (u boi); opet
atupiti u službu; opet. #8
— ment, n. ponovna oboa.
Reenlist, Talis, V. t, orbovati, ku-
piti (vojsku). —. v. i, orbovati se,
otići u vojnike,
Reenter, rioni, v. t i i. opet unići,
stupi
Reonthrens, ri*nthrčn', v. t. opet po-
staviti na prijestol, liki
Reentrance, “levine, 2. ponovno
ulašenje, ponovni ulas, povratak u.
Reentry, rien'tr“, n. ponovni las;
Fite tt dp
Beestablish, rit
postaviti. — er, m. opracijal, —
ment, 0. ponovno ustanovljenje, ure-
đenje, opravka.
Reeve, riv, m. sudac, upravnik, na-
stojnik; " ica).
Reeve, tiv. vo too uvlačiti, provlačiti
‘Reexamination, rigrim'nči ‘sn, m po-
novljeni ispit; ponovna
Reeramine, ritgrim'*n, v. t. na s novo
¥. i, na novo se
posjed zem-
spitavati, opet istraživati.
Rockahange, P*késndi’, v. t. na novo
izmijeniti. —, 1. ponovna izmjena;
izmjenica,
Reerport, ioni, v. t, na novo is-
voziti. —, rieks’p"t, n. na novo iz-
vožena roba.
Reexportation, rieksp""t&'tn, n. izvoz
uvožene robe.
Refashion, rtfiš"n, v. t. preinačiti.
Refection, svfek steko n. okrepa, po-
krepa; obnovi
Refective, tok, a (— ly, adv.)
što krijepi, okrepljuje.
614
REF
Refectory, rfek't'r’, n, blagovaonica,
Referable, ref*r'bl, a. Ho se tiče, što
se odnosi; što a6 mote pripisati.
Referee, ref"ri', n. obranik, izabrani
suđac,
Reference, ref*rens, n. upućivanje;
odnos, odnošenje; pozivanje (na),
pogled, obsir; smjeranje; obavijest,
izvještuj; upudenje na obranika;
to give — s, obavijestiti
ledom ma; to have
nositi sej to crave — to, posi-
vati se, odnositi se; to conseut to
a —, privoliti, da odluči ebranički
sud; book of —, knjiga obavjesni-
ca; — library, priručna knjižnica,
Referential, ref*ren'ščl, a. (— ly, adv.)
koji ili što ue odnori, poziva na.
Referment, rif"ment, v. opet
novo vreti, kis
mudrovati.
Refined, rfajnd, a. (— 1
čišćen; fin, olmen; wi
menjen; ovijan; — ness,
1. čistoća ; finoda ; tas 7 ovijanost.
Repent rfajn' ant re čišćenje,
; uglađivanje, oplemenjiva-
mar 5 Batoda fin uglađenost; usi-
ljenost; orao mudričenje,
cjepidlačenje.
Refiner, rifaj’a", n, diatilae, ; uglađivač ;
mudrica,
Refinery, rfajn’*r*, n. čistionica, ra-
‘fnerija.
adv.) prew
; ople-
REF
Refit, rift, m odnovki,
ith no novo: enabajos,
ect, rBekt’, v. t usi provi;
odbijati, odrasiti
rasmilljati, promišljati, obasirati ee
(on, upon, na); prikoravati, nepo-
voljno govorili. .
Reflecting, rtfek'ttng, a. koji ili što
se odrasuje, odbija; odbojan; sa-
mišljen; promidijen. — ly, adv.
ukovarajud.
Reflection, rfek'ššn, n. previjanje;
odbijanje, odrasivane adr odras; odejev;
ljanje, rasmatranje; ukor.
Bete: , Teflek’trv, a. mas ly, sav)
što odrazuje, odbija, odbojni,
tok rasmišlja; povratan,
Reflector, refek’t™, n. reflektor; raz-
matraž, rasmišljač; Kudilac.
Refier, rifieks, a. (— ly, adv.) usvit;
enii somišljen; nehotiéan. —,
rae, odejev.
UA rilekebil"t, u, odraste
i, odbojnost
Rimini, refiek’s*bl, a. odrasiv, od-
Refierion, vidi Reflection.
Reflezive, reka, a. (— ly, adv.(
ili što sa uswja, na- -
Frag okrete natrag gleda, obazire
sli proteže na šo prošlo; koji šli
što odbija, odsijeva; aftr razmišlja.
—/ 2. povratna samjenica.
Refloarish, rifor*š, v. i. na novo ovje-
tati, opet procvjetati,
Refiuence, — ency, ref'ln’ns, — *na*,
m. tečenje natrag, eradan;
o oko LE ‘aon natrag;
Reform, rfitm’, v. i. preiašii, pre
ustroji promijeniti;
ukinuti; (1 ') na novo sastavili,
uroditi, =, ve i. popraviti
se, postati bolji; na novo se pore-
dali, sastaviti. —, 1. reforma, pre-
ustrojstvo, proinatenje;
Reformuble, rtfš"mčbl, a. što se moše
ili mora preinačiti, popraviti.
675
REF
Reformation, reftmbio, a prostro
; ki
nude; reformacija; (Fiformein) pe
male; rformacigs poređenja.
Reformative, rikmčtiv, a. koji ili
što preinačuje.
Reforaaiory, “Tike, a koji i
to popravlja. —, m.
peornen rfid’, p. a. Pranje;
formiran.
sna au m. reformator;
nite Haren, v. t. ona novo
Refound, rifannd" v. & pretepits, pre-
Retmet, reirakt,
mati (zrake),
Refraction, rain, 0, lomljenja,
manje,
Beiractive. ene a. prelomni.
Refractor, rfrik’t", n.-refraktor
Refractoriness, r*frik’t'rnes, n, upor-
a
nost, tvrdoglavost,
Refractory, rfrAk’t'r*, a. uporan, tvr
oran; što se teško topi.
Bn’, ¥. t zaustaviti, ne
dati kome Sto činiti; saustegnuti,
i, —, v. i. (from)
Refrain, r*frčn', n. pripjev.
Reframe, rifrém’, v. t. opet sastaviti.
Befrangible, r*fršn'dž*bl, a. rreloman.
— ness, Refrangibility, r°trind#-
bil'*t*, n. prelomnost.
Refresh, refre®’, v. t. rashladiti, rasvje-
ši; i; okrijepi ošiviti; obnoviti, po- pe
noviti. —, v. i. 20; use!
novw salihu (hrane). oli ser
Refresher, rfrči*, n. onaj ili
nica,
Refrigerant, rfviditiint, a. koji dé
ae —) , i,
REF
Refrigerate, refridi*rét, v. t. Aladiti,
rasklađivati ; ae hem machine,
Pred si ila, m. hla
poligolačve eidtaAtiy, a štoMa-
di, rashladwje. —, n. srodstvo, koje
Nadi.
Refrigerator, r*frid3*rét™, n. sprava
sa hlađenje; ormar ea ledom ; hlad-
2 tabarka.
efrigeratory, rfriditrtn, a. čio
pet Ni: oe n, utočište, pribješišta,
saklon; pomoć, sredato, islasak; to
pits zakloni on, pribat
, refjudti', 0. Pjegunae, uskok.
Bene gence, —
ency, rtfoldž*ne, u.
ai EO yu
fa] pent mata int, a. (— ly, adv.)
Refund,” ona, vt otplatiti, vratiti,
porabi namiriti naina (upon)
Refarbieh, riforb’, v. t na novo
Refursish, rfo"n*š, v. toma novo
mabdjeli, opremiti; na novo na-
mnjestiti,
Refusable, refja's*bl, a. čio se mote
odbiti, uskratiti.
Mefusal, rfja'zsl, n. kraćenje, uskra-
ivanje, nehtijenje, wakrata ; odbija“
nje; prekupljivanje, gondi prven
stoo; in case of —, ako ne bude
Mio; to huve the — of, imati pr-
wenstvo, imati pravo kupiti prije
od drugoga; to give the dati
grvenstvo; to meet with a —, ne
biti uslišen, biti odbijen.
Rofuse, r*fjaz’, v. t. odbiti, ne hijeti,
Kealiti, uskratiti, ne uališiti; zaba-
cili, odbaciti; prebrati, izbaciti (što
je lošije); to — credit to, ne Mijeti
vjerovali, —, v. i. protivili se, ne
Mujeti,
Refuse, r'fjas, refjoz, a. nevaljao,
‘ao, loš, bes vrijednost; iabađen;
— parts, izmet, otrebine, —, 0.
met, izmetak, obirak; smet.
Refutation, refjute’é‘n, n. oprovrga-
Rete Pyare provi, pošli
Refater, refju't*, n. oprovrgavač, po-
Resin og gen’, v. t. nalrag dobiti,
novo postići.
fee a ang mA adv.) kraljev:
aki, Regale, regal, n
pravo, kraljevsko pravo; X
Peers, pl drat kraljevske povlastice,
kraljevski snakovi (kruna it. d.).
Regale, rgal’, v. t. gostiti, ugostići,
častiti; to — oneself, dobro jesti,
časti a6; okrijepili, rasosvsliti. —,
naslađivati
melodie spo
okrepa.
Rogality, reghlts, m, kraljevska čast,
kraljevstoo.
Regard, réga'd’, v. t. gledati, pogie-
dati; motriti; pasiti; Cijenik Mio. što
vati; ticati 26, odnositi se; (to — as)
držati, smatrati, a8 — 8, što ae tiče,
glede. —, a. pogled; pašnja, obsir,
Stovanjes pogled, obzir, od
pozdravi; in — to, što ae
of — to, iz obsira, štovanja prema;
to have a great — for, njekoga
vrlo štovatš; with — to, 2 obzirom
"a, sive my best — 8, pozdravite
najljepie.
Rogardant vgavdint, a. pailjin, opre-
zan.
Regarder, r*ga"d"', n. onaj koji motri,
pasi na, koji se obazire.
Regardial, régird'ful, a. (— ly, adv.)
pailjiv, pozoran, pomnjiv; obsiran;
a poštovanjem.
Regarding, rgird*ng, a. "koji motri,
pazi; (prp.) pogledom, glede, obsirud
se, što ae tiče.
Regardless, rga'd'l‘s, a. (— ly, adv.)
nepailjiv, neoprezan, nemaran, bes-
obziran to be — of, ne gasiti, ne
REG
obasirati ae na Ho me marik za šo.
— ness, D. nepašljivost, nemarnost,
desobsirnovt,
ma novo proizvesti; preporoditi, —,
rtdžen“rit, a. preporoden; obnovljen.
eration, rtdžensrč'š*n, n. obnov-
ljenje; preporođenje.
Regenerative, rdžentistiv, Regenera-
tory, redten*rth, a, koji ili šo na
novo proizvodi, obnavlja, preporađa.
erator, redten*rei", ‘n. obnav-
, preporodilas; regenerator, sie-
mensova ,
it, Hrdtot, a. koji slada, uprav
Queen —, vladajuća
; Prince —, prine vladar.
=, 2.
vladar, regent, upravitelj
države. — ship, n. vladanje; vlada,
uprava ;, regentatvo.
Rogerminate, rtdžovinnčt, mi. na
novo klijati.
Regecide, rede aid. D. ubojica kralja;
ubojstvo
Regild, del, vt ae posta.
Regime, r tim’, n i sustav,
način vladanja.
Regimen, redi“, n. upravljanje,
je; državna uprava; dijeta,
određeni natin hranjenja; natin
Hota ; objekat,
Regiment, redé*m'at, m. pukovnija.
=a vt podna urretati u pu
rabiti
uniforma.
Boda:
okručni, Pe itis
Register, redist™, n. upisnik, knjiga,
eonik, spisak, popis, matica (0+
raža, a. (— ly, adv.)
1677
REG
Čenih, umrlih); zapimik; povelja;
svezak «pisa; je
u daborničke: latine, u registar pé-
tenta; predati (priljag); preporu-
čitš (list); — ed letter, preporučeno
pismo; — ed watch, patentirana
ura. — office, registratura, arkiv,
ured za vođenje matica. ured sa
posredovanje službe; — ship, služba.
registratora, _resietratura, ured sa
Registrar, Tedi: stra", redžtstrit, m. re-
gittrator, protokolista; pisar (wud-
beni); vodilac matica.
Registrate, redi*stršt, v. t, upisivati,
Registration, redžtstrč'šćo, n. upisi-
vanje, upis (u registar), uvođenje (u
knjige), protokoliranje; preporuči:
wanje(listove), predavanje(priljaga).
— fee, upisnina, pristojba za pre“.
poruku (lista).
Registry, red2"str’, n. upisivanje, upis;
aji popis, spisak, regista
office, ured za vođenje matica.
Bestu, ri'di"s, a. kraljevski.
ok Tan. tra (u gradi
ložak (u al
Regnancy, reg'n ap, lade.
Regnant, reg’n‘nt, a. vladajudi.
podijeliti.
Regrate, rgrčt, 0. pokupovati (sa
prodaju). Regrater, r°gré’t", n. pre-
kupac, preprodavalao, war,
YY. & vradati se, po-
"Wer » 1. vraćanje,
te
vanje; janja: žalost
gee
—, nerado, preko grca; We ied =
at "the loss, šalimo za
¥. i, žaliti, eadaliti; kajati se za
REG
tr — to be obliged, žao mi je, što
negra rgret‘fal, a. pun sadaljenja
pay žalostan; — “set Sie
Regrctatle peradi a (odi , adv.)
IA nevoljam, ža!
reg'jul“, a. (— ly, adv.)
pravilan; redovit; uredan; točan;
temeljit, potpun pravi, caljan; —
clergy, redovnici. —, m. pravilno
tijelo; redovnik; redovni vojnik, re-
gulaš; (— troops) —
, redovne,
regulaške čete. — ly, wa, pravimo,
obično, ponajviše.
Begularity, regjalar*t*, n. pravilnost,
urednost; red.
Regulste, reg'julšt, v. t. urediti, met-
uti u red; narediti; ispravi; ri-
jeli, opraviti (posao); izravnati;
regulating acrow, vrtak (vida) ude-
sivač,
Regulation, rogi n ređenje:
naredba, propis; — 8, pl. pravila.
— & propisan. propisu,
nitki; — boots, vojnička čisme
Regulator, reg'julčt“, n. uređivač,
naređivač; ravnalac; regulator.
Regulus, regjulšs, n, kralj metalni.
Regargitate, r'go"dž*tšt, v. t. oratitš;
natrag turati; natrag ijem, pati
da natrag teče. —, V. i. natrag teći,
atrujati,
Regurgitation, rgordš*tčvšćn, n. lije-
serie o, tečenje, strujanje na-
gutanje, sisanje.
Rehabilitate, "rihobilotet . t uspos-
tavili, vratiti u proainje stanje, po+
vratiti izgubljena prava, ugl
Rehabilitation, Tibsbite va, n. eras
ćanje u prvašnje stanje; povratak
prava, ugleda.
Rehear, rihi", v. t. opel čuli; na novo
saslušati, intrašiki,
Rehearing, ribi'r'ng, n. ponovno alu-
danje; revizija, ponovna istraga.
Rehearsal, rbo"e'l, n. ponavljanje;
govorenje, pripovijedanje; proba,
678
REH
pokus (u kazalištu); fall —, glavna
proba,
Rehearse, r*ho's*, v. & i i. ponavlja,
govoriti, pripovijedati, predatati;
phones iho n ponavlja, pre
davač, pripovjedač. :
Reign, "ča, v. 1. oladau;
. slada,
preslađi-
vladanje ; vlast,
bom utjecaj; to hold the —,
vladati
Reimbark, vidi Reembark.
Reimbordy, rimbbar, v. i opet utje-
loviti, na
Reimbureable, 1 rimboes La. koji se
ina ili može otplatiti, vratiti, nakna-
liti.
Reimburse, ritmbd's’, v. t. otplatiti;
vealiti; naplatiti; naknaditi; pokri-
ti; oddtetiti; to — oneself, napla-
titi ae.
Reimbursement, ritmbo"am*nt, n. is-
plata, povraćanje; naknada, oditeta;
pokriće; pouzeća; to take one’s —,
uveli d
Reimburser, ri'
i, naknadi, dade odštetu.
Reimplant, ri*mplant, v. t. na novo
usaditi.
Reimport, ritmpity, v. t na nove
uvoziti. —, rilovpit, na novo woo
žena roba.
Reimpose, ri*mpor'. v. t. na
mametnuti (pores); opet naloži
.Reimpresa,ri*mpres', v. t.
na novo štampati; na novo utisnuti,
usaditi,
Beimpréssion, ri*mpreš“n, n. predtam-
pod usdom, voditi na vedi to —
in, zaustaviti.
Reindeer, rčn'di!, n. #08,
Reinfect, rinfeki, v. t. na novo oku-
Siti.
BEI
Beinforce, ritnfity’, v t. pojačati, pot-
pon) ritnfi's’m'at, a. poja-
Reingra jate, ritngre's*et, v. t. eleđi
milost, ljubav; to — oneself
with, umiliti se komu.
Reinless, réa'l's, a. bes usds, neobus-
Being, rénz. n, pl. bubresi.
Beinsert, ritnst't’, v. t. na novo umet-
a, saci u nješto.
inspire, ričnapaj", v. t. opet oživiti,
na novo nadahnuti.
Reinstall, riastl’, v. t. na novo po-
staviti, vepostaviti. — ment, uspo-
stavljanje.
Reinstate, ri*nstšt', v. t. uspostaviti;
pribaviti na novo; metnuti u prvaš
wie stanje. — ment, uspostave
janje. .
Reinsurance, riait’ras, 0. ponovno
osiguranje: reasikuracija.
pir ri*nša", v. t. na novo osi-
Raswe, riišta, v. t. na novo dati,
izdati. —, v. i. na novo izaći.
Reiterate, rit*ršt, v. t. (često) po-
vljati, opetovati.
Reiteration, ritrčišu, n. ponavljanje.
Reject, rdžekt, v. t. odbiti, odbaci,
zabacit; ne welidati, ne uvažiti; iz
aciti. — ment, n. ismet, obirak.
Rejectable, rtdžek'Ubl, a. što ve treba
odbiti, zabaciti.
Rejection, redtek’s*a, n odbijanje;
izbacivanje ;
Rejoice, dičju, vi. iit ne, a, ra-
46. —, VT. t. veseliti, rasve-
seliti,
Rejoicer, r*dždjtet",
poena nijema, veselja,
ejoicing, ‘s*ng, De ra-
at. nod a. iysadns eosen ražanan
Rejoin, rdtdjo’, v. t. $ i. opet easta-
nm. onaj, kgi. ae
duplicirati,
Bejoinder, rdtdjn’d*,
jo ler, ji 2 anih
679 REY
Rejoint, rd2bjnt, v. i. na novo aglo-
diti, sastaviti; gomasati mortom
sastavke ili pul
Rejudge, doda", np na novo pro+
suđivati, istraživati.
Rejuvenate, r'dži'vošt, v. t. (opel)
pomladiti.
Rejavenescence, — ency, redéar’aes’=
Fas, — Sas", 0. pomlađivanje.
Rejuvenescent, red farses, a. koji
to (se)
ekindle, Hind, vt di opet
sled, sapalii (m); opel wabudki;
rasplanijt
Retend, ikad, v. toi opet (ee) is-
krcati.
Relapse, rlšps', v. i. na novo pasti,
a u; povratiti se; nal novo
bolja —, m. povratak; odvala
ana ist, v. t. izvijestiti, pripo-
vijedati; odnositi, dovesti u saves,
u erodstoo, pripisati. —, v. i od-
nositi ee, ticati se, pripadati; bith
u rodu.
Related, r ra ‘ted, a. erodan, svoj, u
m. srodstvo.
Relater, rie, . izvjelćivač, pripo-
vjedaš; povjesničar.
Relation, Bra ‘én, n. isbještaj, pripo-
vijeka, odnos, odnošaj; svesa; ras-
mjer; trodstvo, rod; ,
Kinja; in — to, ito se tide, u po-
gledu, glede.
Relationship, rle’abip, n. erodstvo
rod.
Relative, rel*tiv, a. odnosan, koji #6
relativan. —, 2. tp
- Ir adv.odnosno; rasmjerno;
Ho se tiče, u a
- Relativeness, rel” ng D. relativnost,
rasmjernost;
Relax, "rite
ješiti;
Pars ono ‘rasgalili, rasvese}
Hi; otvoriti (koga). —, v. pra
taviti; malakeati: popustiti; opora:
viti se.
Belaxable, rlk’s*bl, a. do se moše
ili mora popustiti, ublašiti.
rt popu rand razdri-
Relaxation niksšišn, n,
“4 X. damo
ae, sabava, veećlje. .
Belanative, Tlikitiv, a. So olaboot,
učini mlitavim, što ublašuji
je, popušta;
Mo otvara.
‘Belay, ri, n. iemjena onje, nova
poiprega; novi lovački pai; — of
men, novi bude radnici (sa samje-
teu); etauica, gdje čekaju novi konji.
Relay, mle, v. & na novo pološići; to
~~ the pavement, 7 to —
a roof, prekriti
Relearn, rilo'n', v. ti na novo učiti,
Beleasable, rivet, a. Ho se mote
olpustitl, napustiti.
Release, rio vet. otpustiti; popusti.
(i; pustiti na slobodu; osloboditi,
odrijeliti; napustiti; oprosfiti. —,
D. otpust, otpuštenje; oslobođenje ;
puštanje na slobodu; oproštenje;
napušlenje; odricanje; odrečnica,
— ment, n. oslobođenje, otpuštenje.
Belease, rilis’, v. t. na novo dati ili
useti u mojem
Beleaser, r*li's*', n. osloboditelj.
mr rel'*gšt, v. t. prognati, pro-
otpravili.
Relegation, rel*gč'ščn, n. progonstvo ;
otpravljenje.
Relent, leat’, ¥. i udlašiti se, umek-
dati se; popustiti.
Relentless, rlentl's, a. (— ly, ad
nemilosrdan, nesmiljen; neumol;
uporan, — ness, n. nemilosrdnost;
neumoljivost.
Relet, rilet’, v. t. na novo iznajmiti,
Ku najam,
Relevance, -- ancy, rel’*v'ns, — ns*,
n. vainost; primjerenost; primjen-
livost.
Relevant, rel*r*nt, 2. vačan; primje-
ren, 5 dan ; primjen!7i
Reliable, r'lsj*bl, a, ih rata de)
pousden. — ness, Rialiability, r'la-
bilten. ‘pousdanost, »
Reliance, Ylaj*ns, n. uzdanje, pous-
REL
Reliant, r‘laj*nt, a., povjerijšu,
jal bat oo ade Cems ah je
Relic, rel*k, n. etak, odamaki us-
pomena | (- 8 Pl) omrivo sijelo,
PK rete 2, udovica, sdenion, udava.
Relief, rit, 2 m saben olakša
danja hari ena ‘today;
isbavijenje od e. se ae ra,
štete;
relief tooo to go to a per-
s00's —, mjekoga izmijeniti; to
bring into —, to give —, istaknuti,
iatićati; out-door —, milostinja.
Believable, r‘li’vbl, a. kome se može
pomoći; koji ima pravo na pomoć,
na odštetu.
Relieve, r'iiv', v. t. olakšati, ublašiti,
oslabi! pomagati, podupi-
rati; oprostiti, odriješiti
(of, od); osloboditi od opsade; iz-
mijeniti (stražu); braniti, pomoći
kome, da dođe do svojega prava;
to — the eye, dati oku
ugodnu promjenu ; relieving-officer,
sirotinjeki otac, nastojnik sirotinje.
Reliever, r‘li'v™. n, pomagač, pomoć-
nik; osloboditelj; izmjena (straže).
Relievo, r'ifvo, n. iepupčenos, ispup-
čena ja, relijef.
Relight, rilajt’, v. t. na novo upaliti;
na novo rasvijetliti, —, v. i. opet
se upaliti, reeplumije
Religion. rtlidž*n, n. vjera, vjeroispo-
vijest; pobošnost; svetinja; suvjesnost.
Religioaist, wiidi*nist, m, poboinik;
bogomoljac, licemjerac,
Religionless, rid?"nles, a. Bes vjere,
Rehgiosity, rlidž's"t", n pobosn
Religions, slidite, a. (— iy adv)
duhovni
dovnik; & — house, samostan; —
place, dom Božji, Aram; he isa—
observer of his promise, on dršš
tordo, savjemo svoje obećanja. —.
REL
D. redovnik, kaluder; duvna, kalu-
‘Baligioumness, relidi"snes, m. poboš-
i; savjesnost, zdušnost,
Relincaian” rlin'kw'š, v. t.. ostaviti,
pult, odreći ‘se; value
Prka rlin'kwtić, n. Domo koji
aalngushnert Pirkwinent, a.
osovi ić nj napuštanje, odricanje,
elgnny rel*kwsrt, n. kovčešić sa
divot.
te moći,
Relish, els, n. ukus. kus, tek; “
godnost, dopadanje, slast;
sally, vaudaranje na, tek po, trag.
—,v. odi. rado jesti; ušivali,
Begenisati, voljeti, prijati, dopasti
06; učiniti tečno; biti tečan, ukusan;
račiti se, ići u tek; saudarati, uda-
rati na, davati. po, odavati.
Belishable, rel*i'bl, a. čečan, ukusan.
Relive, rliv, v. i. na novo oživjeli.
Reload, rlod; wotond novo krcati,
Reluctance, — ancy, r“lok’t’hs, —
‘ns’, 1. protšvljenje, opiranje, nena-
klonost, sla volja; with —, nerado,
preko volje, protivu volja; to have
a great — to, protiviti se, ne imati
volje, mrziti na, ne trpjeti; he felt
— to show, mrsilo ga je pokasati,
Reluctant, r*tok’t’nt, a. koji se opire,
protivi, nema volje, iljen, nerad,
; Tam — to, mrzi me; he
was very —-to go, vrlo je nerado
otišao. — ly, adv, nerado, preko
volje.
* Relumine, r'lja'm*'n, v. t. opet upa-
liti; na novo rasvijetliti,
Rely, r'laj', v. i. usdatš se. pouzdati
ae, osloniti se (oD, upon, na).
Remain, 1*mčn', v. i. ostati, ostanuti,
oja Preostati; — ing, ovlao,
sao, neprodan; to let —,
Sid; that which — 5, onalo eo >
a ‘ostatak, preeeatak; — 4% pl
stana, mrtoe tijelo, ostavljena ‘atta
(pisca).
681
Remainder, r'mča'd", n. ostatak,
Remake, rimčk', v. t. na novo uči-
Bena remand’, ¥. t. posvali natrag,
;; iskati natrag ; poslati na-
trag, robni natrag u istrašni zat-
vor. —, B, poslanje natrag u istrašni
satoor; on —, u istrašnom satvors.
Bemanent, remanent, a. što ostane,
proostana.
Bomark. rik, v. t. ¢ i. epasiti, sa-
snijeti, Prinijlt —, n. opaska.
Remarkable, PunrkbL, a. (— bly.
adv.) mamenit, satan; čudnovat;
šzvralan, vanredan; vašan. — ness,
m. snamenilosi, snatnost, čudaova-
tost.
Bemarker, rma”k", n. opažač, po-
smatrač. . i.
šrodi, m. ponovljena.
Remarry, dir", v. t. po drugi put
oženiti, dho Ki po drugi
put 6 oženiti,
Remast, rimast', v, t. na novo postaviti
Remarriage,
ženidba. w
Bemasticate, rimist'kčt, v, t. na
novo žvakati, preživati.
Bemeasure, rm vt na novo
€ mjeriti; to — one's steps, vratiti
16 istim putem.
Remediable. r'mi'd"bl, a. (- ably.
adv.)' čemu se može pomoći; ialješi
— ness, m it. š
Remedial, kizo a. koji pomoie,
liječi.
Rededilen, remd‘les, a. čemu nema
pomoći, lijeka; neuklonio; neislješio.
— ness, n ricuklonivost, neislječi-
vost.
Remedy. rem*d*; n. lijek; sredstvo;
pravno sredstvo; ;
Terond >, past —, natal. jong
t, liječiti, ialiječiti; pomoći; uklo-
Mi popraviti; doskočiti.
Remeet, rimit', v. t. opet se sastati,
sresti.
Remelt, rimelt’, v. t, pretopiti.
Remember, meni v. t. ¢, aje-
06, spominjati os; sfetity ss;
preporučiči;
bit ovim ee daje na smanje.
Rememberer, r'mem'b'r“, n. onaj,
Roada eembino, m. pam 2. pom
ćenje, sjećanje, spomen,
opomena; ‘poulreo;, off vijest; pe bilješka:
isprava; to call to —, ojetti os;
to come to —, na “=
— of, na uspomenu; of -,
‘Bemembrancer, r*mem'bršns“, n. onaj
šli ono, što 7 i
tajnik Blagajne.
Remigrate, e rimal erst, woi. opet se
Remind, ‘ms road nt jenudi,
jećati; to be — ed
Reise naj "die, n. opominjad,
podijećalac; opomena, (Blagi) ukor,
Remindfal, r'majnd'fal, a. (— ly, adv.)
koji ili što opominje, podsjeća.
i zA rem*nis*ns, n. uspo-
Reminiscent, Tem*ala'tnt, a. koji se
sjeda; to be — of, sjećati se, misliti.
Rétiped, rčm'*ped, a. plitomnožan, —,
n. pliteonožac.
Remise, mis’, romajz', m. vraćanje;
riapudtanje. —, v. t povratiti, na-
pustili, odstupiti, prenijeti (pravo).
Remiss, mis", 8. mlitav, pospan, li-
jen, nemaran.
Remi, mis'bil*t, n. opro-
Remiatible, rémis™bl, a. (— bly, adv.)
oprostio, otpustio
Remission, miso, D. popuštanje,
laksanje; malaksalost;
ublaženja; oprost, po-
spuštanje (prava); po-
pust, mi
Remissive,» r*mis*v, a. koji popušta,
Remiseness, r'mis'n'a, n. mlitavoet,
pospanost, lijenost, nemarnost,
Remittal, remit", 0. poslanje, odprav-
Remittance, rtmit*ns, n, gošiljanje,
(novca);
aki fa
Remittes, rmitl, n. primalac pošilj-
ka (novca, mjenice).
Remittent remit*nt, a. što popušta,
Renita rmit™, n. podiljaz, remi-
tent, (poštanske naput-
nice); praštalac.
Remix, rimiks’, v. t. opet pomiješati.
Remnint ¥ rem raat, 1. ostatak, preos-
odi, te ranačii
Remota, + rmsdAl, y. t. preinediti,
razići,
BRemonatrance, r*mdn’str'ns, B. opo-
‘mena; prigovor; ukor; pritušba.
Remomtang rmbn ‘strat, a. koji pri-
genera opominje — 2
Žao (ojeraka vekta).
Remonstrate, rmon'strčt, v. t, pri-
govarati, pritužiti se, protiviti ee,
ukoravati,
Reraonstration, rim*nstrč'šo, n. pri-
a
govaranje, pritužba.
Remonstrator, romčn'strčt“, n, onaj,
koji prigovara, koji se pritušuje,
koji se protivi,
Remora, foma, 1D, ustavica (riba),
Remorse, remit’, & grinja savjeti;
Remoresfal rmbtfil a. (— ly. ade)
koji se kaje, koga grise savjesti po-
Radila, Pate, a. (— ka
adv) des kajanja; nemilosrdan,
REM
okrutan, beléutan. — nest, n, ne-
milosrdnost, okrutnost.
Remote, peć a (= adv.) dalek,
nost, daljina; sabit; — of causes,
daleki
laleki utvoci,
Bemould, rimčid', v. t. preinačiti,
ti.
Bemonnt, Himannt Weta Eh opet se
opet uzjahati;
jima: ; opet na-
mjestiti; orniiti se AS čemu, na),
m. novi jakađi kon;
Romovability, remav'bil"s,
mivost; svrgljivost.
Removable, rmt’vbl, a. (- bly,
adv.) što se dade odnijeti, ukloniti,
n. wklo-
svrgnuti.
Bemoval, roo a. ullanjonit, od-
pradhacene
seljenje, seoba,
skidanje, akinude;
v. t odmaknuti, od-
ukloniti;
izagnati; surg:
nuti; jena ea to — ‘one’s oven,
ameinuti oko # koga. —
ljiti 96, otići; seliti ae, preseliti se;
— ing van, kola za
m. odnošenje, micanja. udaljenje;
premjeltenje; izgom; avrgnuće, ski-
nude; udaljenost; putovanje, odlazak;
seljenje, preseljenje ; postepenost, ste-
pen; koljeno (u rodu); jelo; to give
& person a —, protjerati, svrgnuti
koga.
Bemoved, rtmovd';.a. dalek, udaljen;
sabitan; u rođu dalji koji pas ili
koje koljeno); samotan, usamljen.
—, 0. udaljenom, daljina; zabit,
samoća.
Bemover, yee, m
novi, seli, koji odle
atoart od jednog sudišta k drugomu.
Remunerable "reaajt'e*r*bil, n. koji
ae može ili ima nagraditi.
Bemanerate, r'mja'nšrčt, v. t. nagra-
«diti, naplatiti, odmastiti,
6883
REM
Remuneration, rimiautre it, B. na-
grada; naplata, plc
Remanerative, aad Remune-
ratory, 1*mjt'o'rt’r’, a. koji nagra-
Čuje, naplaćuje; nagradni; koristan,
unosan.
Renainssance, rnč's'na, n. rod.
Renal, ri'n'l, a. bušrešni. repa
Renasconce, Y*nis"ns, — ency, "ns",
je.
m. preporod; obnovljenje
Renascent, r'nis’*nt, a. što se prepo-
obnovi, što na novo oživi.
Rencounter, rtnkaun't*, n. sastanak;
sudar, sukob; okršaj, boj; tučnjava.
—.v. td i zastati se, sresti, su-
dis se, sudariti se; pobiti se,
Real, ‘rend, (imp šp. p. rent) v. t. Xi-
dati, trgali, rastrgati, raskinuti; ong
nuti, istrgnuti; rascijepati; to —
pieces, raskomadati. —, alee
nuti se, rascijepati se, raspući se.
Render, ren'd*, v. t. vratiti, povra-
titi; odvratiti; prenijeti; ustupiti;
predak; prevesli; kesati, pripovije-
daš; nagraditi, naplatiti; doti, pre:
ši; učiniti; Shukati, požbukati; to
— an account, pološili račun; to
— reason, navesti razlog, usrok;
— thanks, zahvaliti; to — to
Soma upotrijebiti u korist, uči-
niti da nosi korist; to — damages,
odilatiti; to — oneself, predati 20;
to — up, predali; to — oneself
conspicuous, odlikovati se —, n,
zakupnina; žbuka.
Renderer, ren'd*r", n. onaj, koji daje,
predaje, prenosi, prevodi, čini it. d.
Rendering, ren'd'r'ng, m. vraćanje;
kazivanje rikoran ripovijeda-
nje; pre ie, prijevod; Sbukanje.
Rendosovs, rendiva, 1. ročište; sa-
Reniition, rondiš*n, n. predavanje.
predaja; prijevod; prikazanje.
Rčnezađe, ren"ged,, Renegado, ren
g&d0. n. otpadnik, odmetnik; bje-
gunac.
Renerve, rind", v. t. na novo oma-
žiti, ojačiti.
REN
Renew, r'nja’, v. t. obnoviti; ponoviti ;
|; Na novo oživiti; na novo
načiniti, sagraditi.
Renewable, r°nja*bl, a. što se dade
ponoviti.
Renewal, ržnja's), 2 odnovljenje, ob-
nova; ponovljenje
Renewed, r'njad', 7 a. obnovljen. —
ly. adv. ponovno, opet. — ness, n.
obnovljenje.
Renewer, r*nji““", n. obnavljač, obno-
vitelj.
Beniform, ren’*fi'm, a. bubrezast.
Renitence, — ency, ren”t*ns, —
n, otpor; protivljenje, upornost.
Renitent, ren"*nt, a. otporan; ri
ron; prolivan; nepokoran.
Rennet, ren’*t, n. sirište; vrsta jabuke.
Renounce, r*nauns', v. t. odreći se;
ostaviti, napustiti, okaniti ‘se; za-
tajati; ne baciti na boju, na dati
daju (u kartanju).
Renouncement, r*nauns’m’at, n. od-
reknuće, odricanje; satajivanje.
Renovate, ren'švčt v, t. obnoviti.
Renovation, renčvčišn, n. obnova,
. obnovljenje.
Renovator, ren’vat®*, n. obnavijad,
obnovitelj.
Renown, r*naun', n. ime, gla», slava.
Renowned, rnaund’, a, slavan, gla-
Rent rent, imp. i p. p. od rend. —,
n. puklina, pukotina; rasdor, ras-
kida.
Rent, rent, n. renta, prihod, dohodak;
najam, naj kamate. —, v. t.
najmiti, uzeli pod kiriju, tanajmiti
dati u najam, pod kirijv; ukama-
titi, —, v. i. biti iznajmljen, dat u
zakup; donositi kamate, nositi. —
arrear, neplaćeni, zaostali najam,
zakup; — charge, nasljedna daća;
— free, Prost od’ dade, od najmo-
vine; — roll, popis zakupa, kamata,
dohodaka,
Bentable, ren’t*bl, a, što se dade naj-
miti, isnajmiti.
koš
684
REN
Rental, ren't/l, n. popis: sakupa,.ka-
mala; dohodak od rakapo, od od ka-
mata; — right, nasljedni zakup.
Renter, ren't&, a. nojimad; zakupnik,
Renter, rent: v. t fino Bili; ine
Renomérate, rioja’m'ret, v, t. na nove
Reounciation, rontins*¥i'n, rndns*s~
#n, n. odricanje, odreknude; sala-
jivanje.
Roobtain, ri*btén’, v, tne novo-do-
biti; opet, polučiti,
Reocenpy, ridkijapaj, v. t. na novo
Reopen, eo, dova Toit § na mowo.(0e) :
otvoriti;
Beordain, Abie ', ¥. t, opet narediti,
na novo propisati; na novo rediti
(aveđenika).
Reorder, ria”d*, v. in na novo sopo-
vjediti; na novo urediti
Reorganization, rik'g'a*zčita, D. pre-
ustrojstvo,
Reorganite, — ise, rAvgšnaja vt
preustrojiti.
Rep, rep, a. "ripa (vrsta terete tha-
nine).
Repacify, ripše*faj, v. t. na novo
umiriti, pomiriti; na novo utišati,
ublažiti.
Repack, roke, v. tna novo pako-
vati, pos Megat,
Repair, r*pč", v.
diti; naknadi
oporavili; izliječiti; pomladiti —, n.
popravljanje, popravak; naknada;
in good —, u dobrom stanju; out
of —, u slom stanju, trošan; — &,
pl. popravci, troškovi za popravak,
naknada; 10 be under —, to un-
dergo popravljati se, opravljati
se. — ef, n. popravljač.
Repair, r'pč", v. i. otići, poći; to —
Kk, vratili se. —, n. polasak, do-
lasak; boravak, boravišta, utočišta
Repand, r*pšnd', a. verugast (lst).
Bepandous, r*pin'd®’s, a usvinat;
ispupten.
REP
ih - ly, adv.)
Reparable, roptesbl a ( - ly, adv.
'i*n, D. popravlja-
nak-
Ropar ition, ripstiš*n. wn. ponovna
ja, novo dijeljenje; to make a
new — of, na novo razdijeliti.
‘preko; vratiti sd.
Bepast past, a, obrok; ručak objed;
ripa repwtr’st, v. t, vratiti u
Repare, ripšv, vw. t na novo pota-
Repay, rpč, (ripe, mot
platiti; još jednom platiti; oratitij
nagradili; naknaditi;
Repayable, rtpš%bl, a. dto 26 ima ot-
vratiti, naknaditi.
Repayment, r*pš'm*nt, p. otplata, na-
Repeats rpir, v. t. opozvati, dokinuti,
—, 2, oposivanje, ukidanje,
chimes.
Repealable, r*pi?bl, a do se može
opozvati,
Repealer, r*pi'l*, on. oposivač; uki-
Repeat, r‘pit’, v. t. ponavljati, ope-
tovati; kasivati, pred i
lavati. —,
ponavljati ponavljanje;
mak ponavlji
pital’, adv. više pi
janja, Repeatedly, r-
Repeater, repi't*, a. Treas Gera
a)
| a8.
REP
Repeating, rpitng, u.
‘Ho ponavlja; — ra:
ponasljača:
‘Repel, repel’, vt. odbit, odbijati;
usbiti, susbiti; oderatiti; rasbitt
(otok); oprovrgnuti. —, v. i. odbi-
jati s.
Répellenee,— on repens, — snu"
+ odbijanje;
Repellent. rpelat, a A. šo odbija, od-
Bojani do rasbija, čini da splane
Repent, ‘repent’, vo i. i t. kaj
pokajati pda; i
mipondani ripen't’nt, a. koji se kaje,
pokaje; pokajan; — team, sus
—n pokojnik, pokornik,
Repeater, rpen’t™, m. onoj, koji se
Repenting, pen’ tn a. pokaja
m.
pon A P.
Tipe ba re opat, na novo
pepsina, riprkoštn, m. odBoj;
Yanje stoga glasa. bii
je
Repercussive, rip"kos"*v, a Ho odbija,
rusbija, ii oja
Repertory, repo ti Bs popi sadržaja,
Toronto skladišta.
Reperuse, KA v. t. još jednom
istražiti,
Repetend, Pend, n porijeda: d-
raslomka;
Bepetiti 2, set I. ponavljanje,
Repetitive. r uy, Repetitional,
rep*ti*n'l, Repetitious, rep*tiš“a,
= ito se ponavlja, op opetuje.
e, repajn’, v. i. jan;
“evi ri) mrad gumdet
arditi se; zavidjeti.
Repining, Ppnji nag, A. neveseo, ne-
zadovoljan, m: jas. —, 0, gun-
đanje.
'
. .FEP
Replace, r*plčs', v. t. stavići opet na
jesto, postaviti opet u službu; vra-
Bi; naknaditi; saueti čije mjusto;
premjestiti,
Replacement, r*plčs'm?nt, m. ponovno
stavljanje na mjesto; naknada.
Replant, riplant', v. t na novo sa-
Replantation, rip!'ate'’#'n, m. presa-
Replenish, replen™s, Ma ja na novo
puniti, opet
- oak n. ponovno ‘punjenes do.
Replay piv, & napunjen, pun. —
movie, rpliito, n. punina, pa
preobilnost;
Pee prepunom, most; puno-
Repleviable, r°plew™bl, a. što se može
otkupiti, taku
Replevin, r*plev*n, n. iskupljenje
sekvestrivanth dobara; izručenje
sekvestriranih dobara us jamatvo;
ukidanje zabrane, sekvestra.
Bapilcation, JopVkčia, m. odgovor;
ponavlj
Replie, "epi, 0.
Reply, r*plaj’, v. t. ¢ i. odgovoriti, od-
govarati, ti, odradi odoratiti. —, n.
odgovor; i na
Repolish, pairs, LA ramovi laštiti,
ialaštiti.
Benet ot phi vt izvijentti, t pripe-
peo
dsvij kli o danju stvari; wel
od of, na dobru glasu; itis — ed, ho
vori se, pripovijeda se. isvješ-
Goat; prij 26. —,m. vijest, glas;
davještaj, izvješće; pripovijetka; pri-
java; svje glas (dobar, 2a);
praska, tresak; očitovanje o
carini; to get jna a good —,
ii na dobar glas; to make —,
Reporter, ple, n karavanski
povjedači izvjestitelj (novinarski,
Reporting rpi"tng, n. tevjedivanje,
Reposal, r*pč'r'l, n. povsdanja.
pose, 1 zv tb pološiti, snetnuti; ,
oneself, emériti se;
to — ping (confid ence), usdati se,
26.— v. 1 počivati, mi.
; usdafi poor) pousdati
se e pon, u); omivati 26 (upon,
—) B. mirovanje; mir;
san; ; počioalo, od-
Reposedness, epee dns, n. mir.
Reposit, repos, ’
t ostaviti,
fulomljena kosti).
Repository, rpdzt'r*, n sahraniile;
sprema, spremica; skladište.
Bepossess, rip*zes’, v. t. opet imati,
posjedovati; opst posgojti
Repossession, rip! e8"n, m, ponovno
iron repréhend’, v. t. žoriti,
oprat repr*hen' ‘'d**, n. kudilac,
Reprehensible, reprthen’s*bl, a.
Zoran, pokulan, ukora dostajan, ——
ness, m. prekornost; kažnjivost.
ire repréhen’é*n, n. ukor,
>, pokuda.
Reprehensive, reprehen's"t, Reprehen-
sory, reprthen's*rt, a. koji kori,
prekorava; pokudlji
Represent, represent’, v. t preda
si predstavlja; prikazati, 0
dati; zastupati; opominjati;
varati; i. Representable,
reprzen’t’bl, a. što se dade pred-
staviti, prikazati,
Representation, repr*z*nt@’s*n, m.
predstavljanje; predstava; prikasi-
vanje; slika, kip; igra; opisivanje,
opis; prigovaranja :
Representative, reprtzen'itiv, a. koj
. prikasuj
Prodani, ije, park
REP _ 887 REP
Representer, repr*zen't™, n. predstav-
Repress, représ’, v. t polladiti, ewsditi,
Perri ; “duši, ugasiti; evla-
dati; obusdati; satojiti.
Represser, repren 1. onaj, koji tlači,
non , B. Hadenje, suse
Bijanje, pais obusdavanje.
Repressive, aes) a to tač Bači, pre-
pročuje, obuzdava.
Reprieve, r*priv’, v. t. produljiti ši
vot, odgoditi izvršenje (smrtna kasni);
dati oremena ; sa njeko vrijeme oslo-
Boditi, poštediti, spasiti. —, 0. ode
sede; produljenje roka, erenena;
neprim repr*mand', rep'rtmand,
t prekoriti, pokuditi; javno uko-
Ma —, n. ukor, prijekor, prigovor.
Reprint, riprint', print, votona
novo Hakati,
—, print, a ponovno tiskanje,
novo isdanje, preštampavanjs.
Reprisal, rtpraj'i'l, n, nasilno odusi-
manje (natrag); (— 8, pl.) otplata,
odmasda, osveta; ovlašćeno hvatanje
(neprijateljskih Brodova tt d.);
at
jateljus — godišnji
dohotka zemljišta; besides all — s,
2a svim troškovima.
Eoproteh, proć, t. predbacioatt
koriti,
osramotiti, poniziti, .
Reproachable, Mikija a pokudan,
tojan;
Raj rprovfal, a. ra ly,
adv.)
ukoran; uvredljiv, pogrdan;
aramotan. — ness, 0. sramota.
Ree rprovl's, a. bes prie
nesasoran.
Béprobite, AEBS, vt, sabacit
odbaciti,
i; osuditi,
kleti. —, Top bat, a. i andl, pre.
bezakon, opak; proklet; n. besake~
mjak. prokletnik.
pon Tepr’beré*n, a oruđiva.
neodobravanje,
Reproduce, ripr'day. vt none
proizvesti, nanovo isvesti; nanove
seme; pre predatact prikazati; po-
Re roducer, ee) dja’s*, m. onaj, koji
i, ma novo iznosi,
pijreduction, pedaetta,n, ponosno
canes pona ‘ones redone,
mo ras
bn prepare vjerno
motrodnoije kore a to. is.
nova što vasplođuja
Reproof, rpraf, n. prigovor,
Reprovable, eprtvibh a)
pokuđan; kažnjivo. — ness, n. po-
Reprove, prv", v, t. koriti, kuditi,
wort; prigovarali; kasniti; peo-
Reprover, rpra’v", n. kudilac, korilac.
Reprane, 1 r*priin’, vt. nanovo okre-
sati, okaštriti,
Reps, re reps, n. repica; rips (vrsta
Reptile, rep't', rep'tajl, a. koji pusi,
gamiše. —, 0. gmas; gmisavac;
podlac,
milim, reptil™n, a. gmasovski;
Rdpablio u Tobe, m. republika; —
of letters, učeni
* Republican, v*pob" pore ‘& republikan-
ski. —, n. republi
Republicanism, r*pob'i*kšnizm, n. re-
publikanski "ustav; republikanski
ka
Republication, ripobl'kv#'n, n. nove
; preticka
woe ; patiskavanje. je
Republish, ripob'l*š, v. t. nanovo é-
i; odznova fiskati; još jednom
Repudiable, s*pja’d"bl, a. do se ima
odbaciti, odbiti.
REP
.Repudiate, rpja'd*st, v. t. pustiti,
otjerati demas rašaniti se; odbaciti,
odbiti; me primati
Repadiation, pjad*ši, n.
je žene, rasmet ženidbe,
eve ae
odbacivanja.
Repudiator, roj ydratt, m. onaj, koji
presjeruje,
je, ne pris
Repugnance, rpog’n'as, 1. edvratnost;
proticljenje; oprjeka, oprječnost.
épugnan, # r'pog'nčat, a. (— ly, adv.)
leratan, m, oprječan;
fra was — to, on se protivio, opi-
rao; —
Repule, ple, ve pect nabiti;
odbiti, odbi ije
diti nališen,
Repasion, pora, n, susbijanje, od-
: power of —, odbojna sila;
loratnost, mrzost.
Repulsive, r'polstr, a. (— ly, adv.)
ito suzbija, odbija ; odbojan; odera-
tan. — ness, m. odbojnost; odvrat-
nost.
Repurchase, ripd"és, n. opet kupiti,
natrag Pam —, 2. ponovna, na-
zadnja
popaiaole i Tep "jutšbl, a. (— bly, adv.)
častan, pošten, poštovan, na dobro-
me glasu.
Reputation, repjute'ššo, n. glas; do-
Bar glas; štovanje, ugled, slava.
Repute, r*pjat', v. t. držaći za, sma-
trati 2a; štovati, cijeniti. —, n. glas,
ime; of —, štovan, na glasu; a man
held in bad —, čovjek na zlu glasu.
— less, a. neslava:
Reputed, roje td,
štovan; držan, smatran;
vjerojata
Request, Trhweet, m. molba, molbe+
nica; želja, zahtijevanje; traženje;
to be in —, biti tražen, viđen, ugle-
dan. —, v. t. moliti, iskati, tražiti,
zamoliti.
Requester, r*kwes't™, n. molitelj,
Requicken, rikwik’a, v. t opet oživiti.
688
REQ
Requiem, ri'kw"m,rek'w*"m,n.pjesma,
molitva, misa sa pokoj duše; zedui-
nice.
Reguieseence, rekw’es"ns, n.
panike rkwaj'rbl, a. potreban.
Require, rl v. t, trašiti, sahli-
jevati, željeti; iziskivati, potrebovali;
Posvali, zatrašili, zamolili; trebati.
Requirement, r*kwaj"m*nt, n. zahsi-
even zahtjev; potreba; potrebnost,
Requiter, rkwaj'r, m. sahtijevalac;
Requisite,
nuždan. —, n. potreba; potreboća;
tobea to, trebati za.
Requisition, ‘rekw*zis‘*n,
moll
mir,
rek’w'zit, a. potreban,
posit ye; uzimanje,
dadljanja Hein’ t 1 dl silom (u
ratu); to call into —, iekati, tra-
žiti; to put in —, to lay undei —
nabavljati. uzimati silom (za vojsku),
—, Vv. t sahtijevati; uzimati zilom.
Requital, rkwaj't'l, n. vraćanje, od-
vratak, uzdarje, plaća, nagrada,
odšteta; odmazda, osveta,
Requite, rkwajt', v. t. vratiti, platiti,
nagraditi, odm kazniti.
Reredos, ri"dos, n. zaleđe, strainja
strana oltara.
Reremouse, ri"maua, n. šišmiš.
Rerise, rirajz’, v. i. iznova ustati, opet
izaći.
Resail, risél’,
natrag broditi
Resale, risčl', ri‘sél, n. preprodaja,
reprodavanje.
Rčsniute, ristljut, v. t nanovo poz
draviti; odzdraviti.
Resalutation, risiljate’é*n, n. odsdrav.
Rescind, rtsind', v. t. odrezati; uki-
nuti (zakon).
Rescission, reišn, n, odrezivanje;
ukidanje, ukinuće.
Rescissory, r*sis"rt, a. koji ukida.,
Rescribe, ‘riskrajb’, v, t. odgovoriti;
prep
v. i. natrag jedriti,
RES
Beseript rVakript, 1. ope; odgooor;
počini a Pak tor, redbeni ;
iat rip't*v, a. na:
naredilo“ Toskjutbi, a, koje moše di
ima izbaviti, spasili.
Pm ree’kj0’, v. t. dsbaviti, oslo-
Boditi, spasiti. —, m. isbavlfenje,
oslobođenje, spasenja; 10 come to
the —, dođ u
Rewer 'res'kjut, n, oslododitelj, spa-
mise, sot, n. detrašivanje; to
make — es into, istrašivati što. —,
risdr&, v. t. nanovo traditt.
Researcher, rs0"G*, n. tstradivad.
Reseat, risit’, vt. nanovo posaditi,
postaviti; snabdjeti novim stolicama,
Resection, rtsek'i'n, n. odrezivanje,
isresivanje.
Reseda, resid’, on. reseda, katanac
Beseek, risk’, v. t, nanovo tražiti.
Reseite, rislr', v. t opet sgrabiti,
wheat; nanovo useti, zauseti, pri-
Reselaare, risa", n, ponovno uzima.
nje, ponovljeno
Besemblance, r*zem'bi*ns, n. i ličnost;
alike, prilika; to bear —, nalidith.
Resemble, rsem’bl, v. t. naličići, na
likovati, sličiti, biti nalik.
Resembling, rtzembing, a. sličan,
nalik.
Resend, risend', v. t. opet poslati;
19 poslati,
sa slo primi.
Resentfal, rent’ ehh (> ly, adv.)
KA piomjeana, ogjelljiv, srdit, o-
pečenincot, rrent’m'nt, 2. zamjera,
osjetljivost, srdiba,
Reservation, rextir6'i'n, m. predanja ;
zamučanja; priuzdršaj; ograđivan;
Reserve, r*z6'v’, v. t. računati, čuvati;
držati; izuzeti — , m. ono, što se
anéuva, pridrži; zaliha; uzdršljivost,
689
j
Reserved, r'zč'rd',
, rezerviran; >
siran, i oonpiti — ness, n. usdrd-
ljivost;
t opet postaviti; nanovo alošiti,
Busetior reset™, n.
Resottle. risevl, v. t. opet ‘wepostaviti;
nanovo w umiriti, postaviti,
—, v. i. opet se umiriti. — ment,
m. ponovne uspostavljanje, uređenje,
umirenje, namještenje.
Reshape, ritép’, v. t. prosdrasiši.
Reship, ritip’, v. t. nanovo kroatt,
ukrcati. — ‘ment, n, ponovno kroa-
nje; kreanje sa povratak.
Reside, r°zajd’, v. t. stanovali, prebi-
vati; nalasiti se.
Residence, rez“dens, m. prebivanje,
stanovanje; prebivalište, boravište;
prijestolnica; board and —, stan ¢
hrana; to be in —, stanovati; to
make —, boravisi.
Residency, rex"dens*, residentatoo (et-
jelo namjemika u Ist, Ind.).
Resident, poztdent, a. koji stanuje,
stanovnik; resident (ooslonik); to
prebivati,
bea —,
Residential, reztden'šči, a. io oe tide
stana, boravišta, što pripada bora-
vištu; — abode, stalno boravište.
Residentiary, rez*den’s*r*, a. koji sta-
nuje, prebiva, nastanjen. —,) n.
mjesni duhovnik.
' RES 690
Residual, r'zid'jučl, a. zaostao, pre-
ostao, —, 1. ostatak.
Residuary, rtzidljušrt, m, zaostao,
preostao, ostali; — legatee, glavni,
univerzalni baštinik,
Residue, rez"dja, n. Besidqurn, r-
zid’ju’m, ostatak; zaostatak
Resign, rissjn'.
vratiti, predati, ustupiti, prepustiti;
to — oneself (up) to, podaki se,
poderdi se; to — one's place,
ustupiti mjesto, odetupiti. —, v. i.
dati ostavku, deep; predati se
svojoj sudbini,
Resignation, reztgnč'ćtn, n. odtupa-
nje, odricanje, ostavka; strpljivost,
krotkost; odanost, pokoravanje (vo-
lji. Božjoj).
Resigned, rzajnd’, a. (—ly, adv.) koji
20 odrekao; odan; krotak, are
koji so podao volji Božjoj, svojoj
sudbini,
Resile, r'zajl, v. i, odbiti se, odsko-
uzmaknuti
Resilience, — ency, rtzil“ns, — šns*,
odskakanje, odskok; uzmak, ot-
anje.
Resilient, 1*2il"nt, a. koji odskoči,
izmiče, otpadne.
odskače,
Resin, rez*n, n. smola. —, ¥. t. smo-
Besinaceous, rez*nč'š%8. a. emolast.
Resinous, rez"nos, a. (— ly, adv.)
smolan, smolast, vmolovit; negativan
(o munjini). — ness, n. amolovitost.
Resist, rozist', v. t. opirati 86; pro-
tiviti se; braniti se; ne popudlatt;
odoljeti.
Resistance, rtzis't*na, m. otpor, opi-
oiporna maga; tortoda; "to to
rents a koji se opire;
tivan; protivnički.
Risistibiliij, rezistbilmt, a. odolji
Za ost za otpor.
Rosistible, rerie 'bl, a. (— bly, adv.)
sposoban
RES
Resistless, rozistl*s, a. (— ly, a
neodoljiv; koji se ne moše oprijeti.
— ness, u. neodolji
Resole, ried, v. t "Remit nove po-
plate.
Resoluble, rez"l(jjubl, a rasrješiv;
rastopljiv.
Resolute, rez"l(j)it, a. (— ly, adv.)
an; odvadan, odlučan:
mjelan, hrabar. — ness,
je
danje, ukinuće; namjera; Posta;
odoašnost, odlučnost; to come to
(to take) a —, odlučiti; to form a
—, naumiti
rastvorio; acjobni
solvability, rtdlvšbil*t, n. rezrje-
živost.
Resolve, rtzčlv', a. rastvoriti; rasta-
liti, rastopiti
(otok i t d.); riješiti, rasrijenti
odgonetati; rasjasniti, rastumaći
odlučiti; to be — d, doznati, osvje-
dotiti se (of 8. ty o čemu). —, Vv.
preteoriti se (into,
zaključiti. —, namjera;
odluka; zaključak; "odvažnost od.
lučnost,
Resolved, rzčlvd', a. nakan, nanman;
odlućan, odvažan. -- ly, adv, od-
dučno. — ness, n. odlučnost, od-
važnost.
Resolvent, 1*zčl'všnt, * Ho rastvara,
tali, rasljeruje. — , koje
rastvara, tali, Plaljeruja rasbija
(otok i t.d.)
Resonance, rez“navs, n. jeka, odje-
kivanje, odziv; zujanje. zvučanje.
Resonant, rezčnšnt, a, što odjekuje;
što zajedno zvuči: svučan.
Resorb, r'si'b', v. t usisati, upiti.
Resorp raitpn, on. upijanje,
usisavanje; sušenje.
RES
Rešort, rdrt, v. i. padi, otiđi; doći,
zastati ee, sakupiti se; ćešće dolasiti,
posjećivati; (to) uteći se, pribjeđ,
držati se či sastajanje
stoo; place of publ jemo
sje? motaka —, gorsko lječi
Reworier, vedi m.
Resound, rzaund’, v. i. obino
kvalići, širiti čiju lave. —, m. ode
jabieanje, jeka. —, risaund’, v. t.
na novo se oriti, saoriti,
Resource, r*sits’. n. (pomodno) sred:
stvo, način, pomoć, utočišta; —. 8,
pl. novčana sre ‘novel, spo-
zobnosti, duševni darovi, darovitost.
Resourceful, “palretal, a begat sred-
stvima; sposoban; t, do.
sjedjiv.
Resourceless, rad'slta, a. Bes sred.
stava; komu nema spasa, pomoći,
koji su na sna pomoći
Resow, ny
Respeak,
voriti, "ponovili; odgovoriti.
Respect, rtepekt', v. t. štovati, pošto
vati; woadavati; obeirad sa, gledati
se, imati obsira; ticati se, odnositi
5B. štovanje. paltosani pošta;
chair, 'pogled; — 1 pozdrav,
volsštovanje, Poklon ‘poelalo)pieme;
give my — 8 Ki him, isručite. mu
moj posdrav; in all — s, in every
u svakom ledu; in some —,
Gonjekte; in — of. glede, s pogledom
na, što se tite; to have too Pomoc
— upon the world, odviše gledati,
obzirati se na svijet; to break in
upon the — due to any one. ue-
kratiti kome dušno poštovanje.
Respectable, aspekti a (— bly,
Wy.) dostojan poštovanja, poštovan,
častan, ugledam, dobav,
pousdan. — Respectability,
691
RES
reapekt'bil"t?, n. Zest, poštenje.
ugled, pristojan’ izgled, štovanja
jedna vladanje; ugledan pološai
Rospectful, Wepektfal a (—1 one)
amjeran; uljudan, učišn; — ly, sa
štovanjem. — ness, n, emjernost;
učtivost
ly to,» obzirom na, što se tiče.
Respirable, rtapajttbi, res‘p*rtbl, a.
28 mole udisati.
Rosplation Tepp'rvi'o, n. dihanje,
Respirator, res'p*ršt*, .n.
(sprdva. kojom je diha-
mje studenog ili pokvarenog sraka).
Respiratory, *t veepaj'ri?s*, res" Pane,
a. ito, suši sa dihanje, Ho se tite
dihahja; déini; — organs, organi
sa dihanje.
Respire, r'spaj", wi dihati; živjeđ.
udihati, isdihati;
— mt ti, A
odisati.
Eespite, res’p*t, n. odgođonje, produ-
ljenje roka; respiro, od ; mir.
odmor. —, v. t, odgodili, produljiti
rok; dati odudkay odmoriti; preki-
nuti (with).
Resplendence, — ency, ngaplenrdšna
— Fast, m. ojaj;
Resplendent, Papen > (- ly,
adv.) sjajan: blšatav.
Respond, rspčnd', v. i. odgovoriti;
odgovarali; ii os; prikva-
titi; biti odgovoran —, v, t. sado-
voljiti.
Respondent, r*apdn'd’at, n. dranitelj
(u diepulaciji); tušeni, optuženik;
jamac.
Response, repine’, 2. odgovori pri-
pjeo; in — to, odgovarojuć na.
Responsible, ropometi a (= dy,
adv.) odgovoran; vožan; koji moža
plati Jamčiij to become — for,
jamčiti za koga; to be (stand) —
RES
for, odgovarati sa. — ness, Respon-
sibility, n odgovornost; obvezanost ;
t placunja.
onsion, rspdo’é*n, n. odgovor;
— s, pl. prvi ispit (u aveud. u Oz-
- | fordu).
Responsive, r'spdn's*v, a. koji ili što
(na što, čemu); — letter,
odgovor; što se sudora. — ness, n.
suglasnost, skladnost; učešće
repon' ‘ar’, a. koji odgo-
g, pripjevka.
Rest, 1 rest, n. elo poka odmor; po-
činak; počivalište; polpor; stanka,
pauza; to be at mirovati; to
set (put) at —, umiriti; to retire
to —, ići na počinak, ići spavati;
set your mind to —, umirići se;
to take —, podivati,’ odmoriti se.
—, m. i mirovati; počivati; otpo-
činuti, odmoriti se; spavati; upira-
ti se, naslanjati se; osnivati se (on,
upon, na); umiriti ve; os
the matter — s with you, to oj
do vas, u vašim je rukama; the
fault — s with him, on ie) krivi
you may — assured,
niji na to, —, v. t. umiriti, pin
riti; odmoriti; poduprijeti, naslo-
niti, pološili; God — s his soul!
dao mu Bog pokoj dukil — ing-
place, n. pošeolite; 9 grob; savitak,
odjeljak na škalinama.
teći, —, n. ostatak; ostalo, ostali;
among the —, među ostalima;
above the —, nada sve, pi
for the —,
ustanovljenje.
Restaurant, res't'rsnt, m. gostionica.
Restaurateur, restd'r't*, m. gostioni-
čar.
692
RES
poem ristem', v. t. Gerati protiv
saustavići.
; susbiti,
Resi, " rest‘ful, a. (— ly, adv.) mi
ran; što umiruje, utišava. — nese,
DB. mir,
Restitution, rest*tja’i’a, n. ošnowlje-
nje, uspostacljenje (prijašnjeg sta-
ja); povraćanje; nekada; to make
naknaditi, vratili.
Reative, res’t*v, (— ly, adv.) dudljtes
uporan, nepokoran, tordog
m. dudljivost; upornost, torde-
Restl 8, rest’l"
m
Restock, atti v. t. nanovo enab-
djeti.
Restorable, rtato'rbl, résti’r*bl, a.
što se dade opet uspostaviti, obno-
poslavljanje; poj
Vanja: ovjesa gotta tha);
povratak na
di a. do krijepi,
ared-
stanie; povratiti, naknaditi; opet
postavili, namjestiti; i, on
draviti; he was — ed to favour,
zadobio je opet milost; to — any
ane to life, opet ošiviti; to —
any one, to “ter , dati, vratiti
li; sausdati,
nuti, ograničiti; us-
a. — eT, n. sa-
može saustaviti, i, stegnuti.
Restrained, rtstrčnd', a jen;
ograničen. — ly, adv. u ograniče-
RES
Restraint, rstršat, n. sous
zadržavanje; zabrana; ograni
prepreka, dA nasilja:
zatvor; to keep ‘under = dršati u
soptu, u salvoru,
Restrict. r'strikt, vw. t. errant
stegnuti.
Restriction, Pati ta, m. ograničenje;
rzavan;
stesanje; prid:
Restrictive, rtstrik'i or "a koji steše,
ograničuje,
Restring, ristring, v. t. namjeniti
nove šice ; ponovo napeti, ošivići.
Result, r*zolt', proislaziti, potje-
cat, islasići; "imali za posljedicu;
to — in good, dobro se svršiti. —,
m. posljedica, posljedak; uspjeh;
konac; zaključak, — fal, a. uspje-
Jan; — leas, a. dezuspješan.
Resultant, rtzoltčnt, a. što islasi, sli-
jedi. —, n. resultanta.
Resumable, rzju'mčbl, a. što se moše
natrag useti, na novo početi.
Resume, rezjiim', v. t. useti natrag,
opet; nanovo zausefi; nanovo sapo-
četi; nastaviti; u kratko reći, islo-
Hi, ponoviti; ponoviti sadržaj.
v. i, nastaviti.
Resummon, risdm*n, v. t. nanovo
posvati; natrag svati.
Resummons, risdm"nz, n. pl. novi,
posiv (pred md).
Resumption, rtrom'i*o, mn. usime
= ponovljeno preduzimanje;
-- of specie payments, ponovljeno
ivanje u gotovini.
Pesan rtečrdačns, m. uskrenuće.
Resurrection, reatrek ia, n.wekrenude;
day of —, ji dan; — man,
fenosrectioulat” reatrek’ nist, n
iskopavač, tat mrtvaca.
Resurvey, risMv8', v. t. nanovo pre-
gledati, nanovo is: —,niedrva,
1. ponovno pregledavanje; novo mje-
renje.
Besusci
te, reeds"t8t, vw. t. nanovo
.nanovo.
693
RES
Resnucitation, ređa'tč'ita, m. uskree.
nje, ponovno ošivljivanje: probude!
nje na novi život.
Resuscitative, rtadavitiv, a. koji
uskršava, ošivljuje.
ret, v. t močiti, kleeliti lan.
Retail viši, u
sitna,
malo, tržarenje; (at) by —,. u Brad
lom, pomalo, na komade; to deal
wholesale and —, trgovati na ve-
liko i na malo. —, ¥. t prodavali
pomalo, tršariti; ijedati op-
asiness, — — tra.
arin "pine
wall, — ing wall, partie "podsid.
Retainable toni, a. do se može
ili mova zadržati.
Retainer, r°té'n*, n. onaj. koji sa-
državo, zaustavlja; pratilac;.sluga;
vazal; — s, pl. prainja; margetan ;
pristaša, privršenik; plaća, nagra-
da (osobito odvjetniku); kapara.
Retake, riičk!, v. t. opel, natrag
uzeti; opet zauzeti.
Retaliate, rtal"at, v, t vratiti (šao
za avamotu, šilo za ognjilo), odma-
aliti, onvetiti se.
Ret: ion, retal*’s’s*n, m. vraćanje,
otplata, odmazda, osveta,
Retaliative. r&l'*tiv, a. osvetljiv,
osvetoljubiv.
Retaliatory, tlt", a. ovetni; što
osvećuje, odmašćuje.
Retard, r*ta"d', v. t. olesati, usporiti;
zategnuti, zakamiti; sau'aviti; epre-
čavati; slgaltad. — —. 0. zatezanje;
zakošnj
Retardation, reta'l8'8tn, Retardment,
reta’d’m*at, n. olesanje; sdustav-
Yanje, prepreticanje; odgadanje:
odgoda; umanjivanje brzina.
RET ‘
Retardative, rtavdštiv, a. (— ly,
adv.) što oteže, usporuje, zaustavlja ;
odgađa.
Retarder, r*tard™. n. onaj, koji oteša,
odgađa, zaustavlja; prepreka.
Rotch, reč. v. i, davili ve, gušiti se,
Mjeti bljuvat
Betall, ritol, v. t. nanovo pripovije-
dati, ponoviti.
Retention, rtten'išn, n. sadržavanje,
pridržavanje; pamćenje.
Retentive, rten't što zadržava,
pridržava; — faculty, moć sjećanja;
— memory, dobro (vjerno) pamće-
nje. — ness, m. svojstvo, koje zu-
država; sposobnost pamićenja.
Reticence, ret'*sens, n. mučaljivos!,
mučenje; prećutavanje, prekidanje
(usred rečenice).
Reticent, ret?sent, a. mučaljiv,
Reticle, ret"kl, n. mrežica.
Reticular, r*tik’jul*, Reticulate, r*tik’-
julšt, a. mrežast.
Reticule, ret*kjal, n. ženska torbica.
Retiform, ret*fš'm, a. mrežast.
Retina, ret*na, n. mrešnica (u oku).
Betinue, ret*pja, n. pratioci, pratnja.
Retiracy, rotaj'ie*, n. ozama, samoća.
Retire, rtaj", v. t povući natrag,
isvudi, izvaditi; iskupiti, ieplatité
(mjenicu); staviti u mir, pensioni-
—, v. i. povući se (natrag);
otići, udaljiti se; ostaviti službu. ići
u mir; ići na počinak, ići spavati.
Retired. rttajrd", a. (— ly, adv.) uda-
ljen (from, od); osamljen, samotan;
miran. čedon; umirovljen, u miru;
— pay, čamička mirovinu, penzi
— ness, n. osamljenost, samoća,
Retirement, r*taj"m"nt, n. udaljenost,
stupanje, odstup; osandjenost, a
mocu; mir. sukroman život.
Retiring, rtajrtng, a, čedan, skro-
man; stidljiv; što se tiče mira, mi-
— pension, — allowance,
mirovina, penzija.
Retorsion, r*ti"sšn, n, odmazda, vra-
694
RET
okositi se. —, n. odgovor; vraćanje,
pobijanje (prigovora); retorta,
Betouch, rite, v. t. popravljati, do-
Proton trči, 'v. tid tragom, po
tragu za; ići natrag; to — one's
stepa, ići, oraćati s¢ istim putem
natrag; nanovo nacrtati, opisati.
tići
Retract, retrikt’, v. uvlačiti,
i; opozvati, poreći; povući s
— able,
oposvati,
Retractation: ritršktš'ššn. m. opoziva -
poricanje, usimanje natrag.
Retractilo, rtršk' se dade
utegnuti, stegnuti; uvladljiv (pandža)
Retraction, r*tršk'šu. n. uvlačenje ;
stezanje, skraćivanje; usimanje na-
trag, opozivanje.
Rotractive, rttršk'vv, a. Ho woladi,
Retreat, retrit’, n. usmicanje, uzmak,
povlačenje; sklonište, utočište, pr
bješište; jamljenost/ mir; in
u miru; to make
to beat (sound) the bubnjati
(trubiti) na počinak, na usmak, us:
micati. —-v. i, povuđi se, uzmak-
nuti, odstupiti.
Retrench, r*trenš', rttrenč', v. t. od-
rezati, odsjeći; opajeći, skratiti;
ategnuti, ograničiti; opkopati, užan-
čiti, utvrditi (čancima). —, ve i.
| atimnuti ae, ograničiti a6; ušančiti ee,
Retrenchment, r*trens’m'nt, n. odre-
sivanje, odsijecanje; | skraćivanje,
stiskanje, ogranizivanje; štednja;
šanac, dpkop, utorda,
Retribute, rttribjjat, n. watiti; na-
platiti, odmastiti, Retributer, r*trii
Jat, m. onaj koji vraću, naplacuje.
Retribution, retr*bia's'n, n. vraćanje,
plaćanje; naknada, nagrada, plaća ;
odmazda.
Retrib rtrib‘jutiv, Retributory,
rerib’jatr’, a. koji vraća, plaća,
ozvećuje.
RET
Retrievable, rttri'všbi, a nadoknadio,
nadomjertio. — ness, u. nadokna-
divost.
Retrieval, rrivi, a. naknađivanje,
popravljanje.
Retrieve, r'trir', v. t. opet naći; opet
dobiti; uspostaviti, popraviti, nakna-
diti; odvratiti, izliječiti (from, od);
spasiti.
Retriever, retri’y*, n. onaj, koji na-
wove nalasi, dobiva; pas, koji do-
Rotrouet, ritrčški, retake’,
djelovati u nazad.
Retroaction, retržšk'itn, n. djelovanje
nazad.
Retroactive retrčik'tv, a. što djeluje
motrsonde. Herta’, retr'sid’, vw. i,
moai i natrag. —, ¥. 1. na-
wetupiti, natrag ustupiti,
Retrocodent retraid'at a Ho pre-
lazi iz jednog dojela tijela u drugi
mi
fo bolesti,
Retrocession, retržseš“n, n, usmicanje,
odstupanje; porovo ustupanje, ustu-
ponje natra
Rčtrogradation, retrgršdčtića, n. kre-
tanje u nazad; nje; ma-
zadak.
Retrograde, ri'tišgršd, ret'ršgršd, v. i.
ići, kretati e natrar: uzmicali; na-
zarlovati. —, &. nasadan.
Retro ression, retr’gresn, nasado-
Retrogessive, retr'gres’*v, a, nasadan,
Retrospect, ret'rspekt, Trttopert. m.
gledanje u orvrtanje; osvrt.
—, ¥. i. osvrtati a6.
Rotroapection, retr*apek’é'n, n. over
tanje, obaziranje; ovurt (u prošlost);
uspomena.
Retrospective retr-spek’t*y, a. koji
se osvrce, greda u nasad (u proš-
lost); koji djeluje u nazad; — view,
osvrt.
Retting. ret*og, D. močenje lana.
Return, rto'n’, v. t, oratiti, povratist,
povrnuti, usvraliti, uzornuti; po-
slati natrag; metnuti natrag; po-
vili, uručiti; javiti, toi (ata-*
Batista) nabrojiti; izredi (osudu) ;
uračunati; izabrati, poslati (m sa-
Bor); to — answer, odgovoriti; to
— thanks, zavaliti; LS —a risit,
vratiti posjet; to — the compli-
tment, odetravići a
govoriti; prigovoriti;
vratiti se kući; i by the — nn mail,
ovratkom
m
powraban} ia mtn nie
nje; promet (nov-
čani); naknada; korit, dobitak;
usvrađanje; hvala; dostava; pošlj=
ka; izvještaj, prijava, vijest; popis,
spinak; a isvi-
jee; donthly — 8, mjesečni pri+
jegled; — 8, pl. dohodak. dobitak,
i: izvješće o izboru;
izbor; by — of mail, povratkom
pošte; at the — of the year, kon-
cem godine; the — of a salute,
odzdrao; — of payment, po -
vimesa; — of exchange. = :.atna
mjenica; you shall have your -
in gold, bit će vam vručeno (plaće-
no) u slatu; quick short, early — 8,
brea proda; t» yield a quick
—. Brzo se prodavati; in, na-
protiv, s toga, za nagradu, za hvalu,
kao odgovor; without —. zabadava,
Besplutno; in — for, kao naknada
za; on —, % komiriji: to make
good — 8, mnogo donositi, davati
veliki dobitak. — chase, kočija,
koja ae prasna vrata; — >
povratni tovar (teret); match,
igra sa odmasdu; — ticket, karta
za natrag
Retnrnable, y't&"nčbl, a. što se moše
ili mora vratiti
Retarner, reto"nč', n. onaj, koji vra-
ća; remitent.
Returning-officer, rrto"n*og fat, n.
izborni
Reunion, rju'n*n, n. ponovno sastav-.
ljanje; skupljanje; | iendrenj; abled;
; skupština, sbor
REU
Reunite, sunaju, v. t. opet sastaviti,
epojiti;j skupiti, sabrati; izmiriti,
=) ej. sastaviti Ko spojiti se;
sabrati €; srasli
Roracdu te, Mkančt, v. t. nanovo
Re ation, rivaljučtin, m. nova,
ponovna_procjena.
Revalue, ri m rat "ju, v. t. nanovo cijeniti,
procijeni
Beveal, vr, v. t. otkriti, iznijeti na
javnost, objelodaniti, odati, izdati;
objaviti.
Bevealable, r'vi'l’bl, a, čio se dade
otkriti, objelod
au "
javjač, isdajica, prokasiva
Reveille, revel’ 3° rev, , m buđenje,
uranak, budnica.
Revel, rev), v. i. buditi, biti raspud-
ten, raskalašan, gostiti se (bučno),
Častiti se, raskošili se. —, 0. tarla-
buka,
n, otkrivatelj; ob-
Révelation, rev"lč'š*n, n. otkriće, ot-
ivanje; objavljenje
Reveller, rey"l"", n. raskalašan noćar,
veseo pilac, raskošnik,
Revelry, rev*lr*,n. dučno, raskalaino,
raspušteno veselje, pijanka, vesela
Revenge, rtendž', v. t. osvetiti; po-
kajati; odmasiti, kasniti; to —
oneself, osvetiti -+ m. osveta,
odmazda; kazan; osvelijivost; to
take one’s — on (upon), osveliti
se kome.
Bevengefal, r*vendžful, a. (— ly,
adv.) osveljiv, osvetoljubiv; osvetni.
— Dess, n. osvelljivost.
Revenger, r'ven’di®. n. osvetnik.
Bevengingly, r°ven'dt'ogl’, adv. is
osvete,
Revenue, rev"nju, n, doho-
prihod,
dak; carina; public —, državni
rhotei internal =
nland
nutarnji
of praise, ‘mnogo hvale,
—, — board, financijalna komora ;
696
REV
officer of the —, — officer, cari-
nar; — cutter, carinarska lađa.
Reverberate, 1*vor'b'rčt, (Reverb, r*-
vob), w. t. odbijati, odrezizati;
odsijevati; odjekuuti. —, v. i. od-
jeknuti, odleći se. Reverberant, r*-
vovb'rint, a. što odbija, odreznje;
Reverberation, rtwo'b'rčiššn, m. «d-
bijanje; odrazivanje, odraz; odsife-
vanje, odsjevak; jeka. odziv.
Reverberatory, rsvo"bi
odbija, odrazuje; odijeva; — furnace,
—, m. plamna poć, peć plamnica.
Revere, r'vi", v. t. štovati, poštovati,
visoko ciji jeniti,
Reverence, rev*rens, u. veliko štova-
nje, poštovanje; poklon ; Poštovane
počasnost; saving (save) your —
+ dopuštenjem (+ oproštenjem) go:
voreci —, v. t. štovati, poštovati.
Reverencer, rev*rens*, štovatelj.
Reverend, revrend, časni, pre-
čami; duhovni.
Reverent, revreni, Reverential, rev*-
ren'&), a. (— ly, adv.) emjerun,
pun štovanja.
Reverer, rvi'r, n. štovatelj.
rev, reviri, m. sanjarija,
enje; san.
Revers, r*va", r*vir, n.
vratak (na odjeći
Reversal, rtvo"sčl, n. prerradanje;
poricanje (suda), preinačenje, unize
tenje.
Reverse, r*vo's', v. t. okrenuti, obrnuti,
prevrnuti; oboriti; pobiti, pored,
ukinuti, preinačiti, uništiti. —,
(— ly, adv) obrnut, prev,
naopak, protivan. —, n. obraćanje;
promjena (sreće); nezgoda, nesreća,
+ zla kob; protivno; protivnost; na-
ličje; ala, lola strana (njeke stvari).
Reversed, rvorsd, a. (— ly, adv)
obrnut; protivan; ukinut.
Reverseless, r*v0"s'l*g, a. nepobitan.
Reversible, rtvova*bl, a. (— bly, adv.)
što se dade okrenuti, obrnuti. pobiti
ukinuti.
snuralak, za-
REV
"dn, m. obradanje;
j ošašće, ošas-
nost; nasljedstvo, pruvo nadljednot;
čekanje, očekivanje (baštine); for-
tune in —, očekivani imetak.
Reversionary, rvoričntt, a. ošesni;
povralan; ito ve tiče čekanja (baš.
tine).
Rerersioner pore D, onaj, koji“
Revert, r*vO't’, v. t. okrenuti, obrnuti,
obratiti, —, v. i. okrenuti ae, vra-
a. povratan;
Revertible, rvčruvbi,
ošastan.
Revertive, r'vo"tv, a. koji ae okrede,
vraća.
Revest, rtvest', v. t. nanovo obući,
opet odjenuti; opet ulašiti; opet
postaviti (u službu it. d.). —, vin
. = dobiti opet krepost, valjanost.
Revet, rtvet, v. t. pokriti (drvom,
busenom i t. d.); optinjiti. — ment,
1. optinjivanje; pokrivanje (šanaca);
oplin, obz:d.
Revicteal, rivitl, v. t. opet snabdjeti
hranom.
Review, r'vj", v. t. (još jednom) pre-
gledati, ispitati, istražiti; obazreti
se, ovurnuti se (natrag); ponoviti;
osudi
ljanje; proruđivanje, ovjena, kritika;
smotra (časopin); pregledivanje,
smotra (vojske).
Reviewer, revja*. n. |
ocjenjivač, kritičar. provlešteoči
Reyile, r°vajl’, v. t. i i. peovati, ru-
siti, grditi, Koope = ment, Re-
viling, u. psovanje
Beviler revafl™, no poovač; kevetnik.
Eovisal, Pre, 2. Ponovni i Meat
pregledanje.
Revie rivaja’, x,t. nanovo pregleda
g pss či popravili.
m. prijegled, revi
697
REV
0, pregledač; po-
Reviser, r*vaj
pravljaé.
Revision. r"!
= katana i
evisit, riviz", v. i, nanovo posjetiti,
Revival, r*vai’v'l, n. pživljenje, ošio-
ljavanje; obnovljenje, nowi cvijet,
procvat, preporod; prol buđenja (na ina
novi život). Revivalism, n. buđenje
vjere.
Revive, révajs’, ¥. a. oživiti, ošiolja-
vati, budili (na novi šieo!); vraćati
u Hoot; obnoviti; nanovo sokoliti,
Rrabriti; nanovo ‘predavavljati; na.
novo uvesti. —, ¥. i. manovo oši-
vjeli; opet proovasti; vratiti s u
prvobitno stanje.
Reviver, r'vaj'v*, n. ono, što obnavlja,
što oživljava, što krijepi.
nom. pregledavanje;
Revivify, rtriv*taj, v. nanovo oli-
vili; nanovo čiti ohrabriti ;
regenerirati.
cence, — ency, rev*vis*ns, —
n. ošivljenje; oživljavanje.
Beti von rovtvis*nt, a ito offe-
do obnavlja,
meinible, proi, a. (- bly, adv.)
oposovljie i gporežan. —, ness, m.
opozovljivos!
Revocation, rere ia, n. postoanje
natrag; oporivanje; ukidanje; po-
ricanje,
Revocatory, rev*k*t’rt, a. opozovni;
Revoke, révok’, v. t. (yi. oposvuti,
poreći, ukinuti, odreći se; ne bacatš
na boju, ne dati, nepriznati boju
(u kartanju) —, a. nedavanje, ne-
prisnavanje boje. — ment, n. opo-
sivanje, re ne
Revolt, r'vdlt’, n. buna, pobuna, usta-
nak; otpad, odmetanje; buntovnik.
—. ¥. t podunik; odbijati, deloye-
di i, bunili ve, pobuniti se,
odmetnuti ae; srditi se.
Revolted, r*vol'wd, buntovnički ;
nevjeran.
Bevolter, r°vol't"", n. buntounik; od-
metnik.
REV
Revolting, rvol’t’ng, s. tovnički;
, Remosan, edoratan, užasan.
Revolution, revlijiarššn n, okretanje;
promjena; prevrat; preokret; buna,
revolucija.
Revolationary, rev'l(jya'étn'r, a. pre
vračni, buniovni, revolucijonarni. —,
n. duntovnik.
Revolutionist, rev'l(j)0's*nist, n. bun-
i ratnik.
:, prevratnik.
Revolutionize, — ise, revči(j)a“ššnaja,
¥. t. pobuniti; preokrenuti, od te-
nalja_ preinačiti.
Revolve, rtvčiv, v ot.
okretati, obrtati; (i
razmišljati, promišljati. —, v. i.
okretati se, obrtati se. Revolvency,
rtvdi'všos*, n. okretanje,
Revolver, rtvči'vš", u. revolver, pištolji
okretač; ped obrtaljk
Revomit. rivom"t, v. t.. nanovo is-
Uljuvati.
Revulsion, itvol'stn, n odvođenje;
odvraćanje; prepreka; (iznenadni)
preokret, (nagla) promjena.
Revulsive, rtvol'stv, a što odvodi,
lorada,
Rewaken, riwčkn, v. t. dii opet (se)
probuditi
Reward, rad", v. t. i i, nagraditi; |
platiti, odmavliti, —, m. placa,
nagrada.
Bewardable, rwA"d"b], a. vrijedan
nagra
Rewarder, rowd"d"", n. nagrađivai
Rewin, riwin’, v. t. nanovo dobiti
Rewood, riwud', vt, zasaditi nanovo
drvećem.
Reword, riword’, v. t. ponoviti od ri-
ječi do riječi; iznova izraziti rije-
Ši
Rev e, rirajt', v. t, nanovo pisali,
prepisati; preraditi.
Rhachitis, 1kaj’t's, u. engleska dolet,
enuvost,
Bhavsodic, o — ical, rapsdd’*k, — *kči,
bez sveze; oduševljen.
miaprodi ršp'etdist, n. rapeod, pje-
deklamator.
698
RHA
—, no rainsko vino.
Rhetor, rit", n retor, govornik (po
sanatu).
Bhetoric, rt"rik, n. retorika, govor
niiteo, govornička vještina.
Rhetorical, rtdr*k'l. a. (— ly, adv.)
retorički, govorniékt.
Bhetorician, ret*riš“u, a. govornički.
—, m. retoričar, govornik, učitelj
govorništvu.
Rheum, rim, n. nazeba, nahlada,
hunjavica ; sluz.
Bheumatic, rumat’*k, a reumatičan;
nazebao; nazebni; wošni; — fever,
ulozi,
Rheumatism, rd‘m'tism, n. reumati-
sam, lado, . trganje, trgavica,
ulosi, kostobolja. X
Bhinoceros, rajnčs*rčs, m. nomrog.
Rhinology, rndićuš*, m, nauk o lije-
čenju nomih bolesti.
Rhinoplasty, raj'u'plast", n, pravlje-
nje umjetnih mosova,
Rhizome, raj'zom, n. podanak,
Rhomb, romb, rdm, a. romb.
Rhombic, — ical, rom'b'k, — *4,
a. rombigan
Bhombohedral, rdmb*hi'dr'l, a rom-
boedričan. 2
Rhombohedron, rmb'hi*dršn, n. rom-
boedar,
Rhomboid, rém’bdid, n. romboid.
Rhomboidal, romboj"d"i, a, romboideki,
Rhubarb, ra ‘bBtb, n. rabarbara, raved,
rnved.
Rhumb, rom(b), n. sraka (na vjetru-
lji od kompasa.)
arok, slik; stih;
Rhyme. rajm, m.
—, ¥. i. sricati se, sliko-
oe aes graditi stihove, pjesme; (t)
složiti u stihove. — less, a, bez slika,
besročan.
Rhymer. raj'm%, Rhymester, rajm’st™,
m. atihotvorac, nadripjemik.
Rhythm, rithm, n. ritam; mjera (u.
pjesmama); pjesništvo; skiadnost.
RHY RIC
Bhytmic, — ical, rith'm*k, — *k*l, tina, kreptina, jakost, hranivvst,
&. ritwizan; mi; pjemiški. destina, sadršina (hrane ili pića);
Riytimics, rith’m*ks, -n, ritmika, | krasota, sjuj
nauk o ritmu. Rick, rik, n. plast, stog (sijena, šita).
Riant, raj*at, a. veseo. —, v. t plastiti, uplastiti.
Rib, rib, u rebro; rebarce; fulse —, | Ricketiness, rikt*nes. n. engleska
floating — , lašno, vito rebro; true bolest; slabost, trotnost, klimavost.
. pravo, prano rebro; a — of | Bicketa, rikts, m. engleska bolest,
komad zemlje. . t. nare- | — egavost, grbavost.
briti; obuhvatiti kao rebrima. Ricket , & rakitičan; grbav,
Bibald, rib*ld, a raspušten, raska- | — eyav; slab; trošan, klimav, ruševan
lažan, bi cares mo —, m. rasusdan, Rid rid, (imp. i p. p rid) v. t. oslo-
beatidan pull, kalaš, nitkov.
Ribaldry, Noi n. raspuštsnost,
besra: pogan, prostački govor,
Riband, Ribband, rib"*nd“ vidi Ribbon.
Ribbed, ribd, a rebrast, rebrovit, na-
rebren.
Ribbing, rib"ng, n. rebra; ogloblje.
Bibbon, rib'n, n. vrpca, vrvca, trak,
kurđelica: gajtan; uska šipka, letva;
to handle the —
as, rib'l*e, n, bez rebara.
Riblet, ribi. n. reBarce.
Bibrosst, rib'rost, n. rebro, od rebra
(petenka); batine. —, v. t. isbati-
nati, izlupati.
Ribwort, rib’wort, u. trputac, bukvica
(Biljka).
Rice, rajs. n. riža, oris, pirinač. —
flour, orisovo brašno; — milk,
pirinad a mlijekom; — ‘paper, ori-
200 papir; — pudding, puding od
riše; — soup, juha # ritom; —
starch, skrob od riše,
Rich. rić, a. bogat; plodan, obilan,
masporan; ) mastan,
sačinjen (o hrani); jak. pun sadr-
Zine (0 vinu); pun. obilat (stol);
ajajun, dragocjen (o haljini); šww,
jasan (o boji); svučan; the —, bo-
gral — In adv. Bogato, obilno,
Riches, ‘ieee pl. Boratsoo, Blago
Richness, ri + bogatstvo; obil-
nost, obilje; plodnost; bujnost; tug-
bodili, izbaviti, spasi; odrijekii:
očistili. —, p a oslobođen.
en; to get — of, oprostiti se, oalo-
boditi se; to be — of, biti riješen,
slobodan.
Riddance, rid"%ns, n. oslobođenje, is-
bavljenje; spasenja; uklonjenie, uniš-
tenje; to have a good — of, opros-
i io make a — of, ukloniti,
osloboditi se.
m, Pp. od to ride.
Riddle, rid'l, zagonetka; to propose
, zagonetati; to solve — s,
adgonetati: — like, zagonetan. a
v. toi i. odgonetati, pogađati; sbu-
niti; govori u sagonetkama.
u J. t. di. redetatt;
i (da bude kao
Bide, rajd, v. (imp. rode, p. p. ridden,
rode), i. jahati; voziti se; jahati ee
(dobro); plivati, lebditi; vladati
gospodovali (over); biti veidren;
upirati se, naslanjati se; to — om
horseback, jahati to — in acoach,
on the
inom, biti na pu-
jo — at anchor, biti usidren;
to — easy, počivafi o vidru; to —
hard, hitro jezditi, posrćati (0 brodu);
to — about, jahati naokolo; to —
by, projahati, provesti se mimo; to
fora person, jebati za kim (da
ga se dostigne); to — out, izjuhati,
izveti se; to — over, prejahati.
RID
se na biciklu; to — the black
donkey, biti zlovoljan; to — the
circuit obilaziti kotar; to — a race,
utrkivati se; 10 — away, jahanjem
protjerati; to down, pogaziti
konjem, gasiti, surovo, nasilno po
stupati; to — out a gale (storm),
usidren izdržati oluju, istrajati
pretrpjeti, joka, jahanje,
jahanje; vožnja; put za jahanje;
to take (have) a —, isjakati; to
go for a —, projahati se.
Rider, raj'd?, a. jahač; vozilac; birač 4
(vjeibad konja); umetnuti, dodati
list (kakovome spisu); dodatak; uteg
od žice; — s, pl. nularnja rebra.
— less, a. bez jahača.
Ridge, ridž, n. hrptenica; hrbat; iepon
popu! hrpta, tzgrbak, grbal
vica, dilo, vrh; prijevoj, prevala;
— of hills, Aumaki lanac;
miz badova, grebenje; dije
brazda. —, vw. t. brazditi,
čati. — band, kolan, potprugi —
bone, hrptenica piece (plate,
pole), greda šljemenjača; — roof.
dvostrani krov; — tile, žljebnjak.
Ridged, ridžd. a. sa (visokim) hrplom;
sa šljemenom; ispe!, izbočen; braz-
dat; prugast.
Bidgy, rid2", a. Ho ima ispet hrbat;
što se iapinje poput hrpta; brazdičav,
cule, rid’*kjQl, m. emijemno; pod-
smijeh, rugu, poruga; tu trest with
—, to turn into —, podemijevati
ae, podrugivati se, rugati se. —,
. učiniti smiješim, izvrgavati
jelu.
ler, rdik’jul®, m. podrugivač.
culous, »*dik'julšs. a, (— ly. adv.)
amijejan. — ness, n. smijednost.
Riding, rajdtng, m. jahanja jaha;
vožnja; to take a — jahuti, pro-
jahati; izvesti jahući;
putni; — boot, ji ima;
breeches, jahoće (jahačke) hlače;
— cap, jahuća kapa; cloak,
jahaća, putna kabanica; — coat,
Jahaći. putni koput; — habit, ja-
se. 2
700
haća haljina; — hood, putna ku-
jahaća ši
jašionica; — whip, abadi bič.
Ridotto, r'dč!0, n. plema sabava,
igranka.
Rife, rajf, a. (— ly, adv.) pun, na-
punjen; Bogat, izobilan; mnogobro-
jan, čest; općenit; Ho predlađuje;
zarazan; to be —, vladati, prevla-
divati, — ness, 0. općenitost, reii-
renost, prevlađivanje; obilje.
Rifirafi, rifrBf, n. izmet, obirak; emet;
prosta svjelina; prostak. —, a.
otrean, bijedan
Rife. raj’, v. t. plienti, oplijeniti,
harati, porobiti, ot
Rifle. raj’fl, v. t. žlijebiti, ižljijebiti
—, m. puška povijuša, šve, pation,
—'s, pl. strijelci. — ball,
zrno, tane; — parrel, (ižljij liens
puščana oj
Bigemav, raj'Am&o, n. strijelac, strje-
had.
Rifler, raj’f*, n. razbojnik.
Rift, rift, n. pukotina, puklina. —,
Wtod i. cijepati, parati, puknuti.
Big, rig, v. t. opremiti, opraviti to
== out, osnastiti (brod
—, 1. oprema, snast; atin
Rig, rig, v. t. titrati se (kim), šalu
abijati, držati za budals dela,
lakrdija; to run a —, učiniti šalu,
Rigger, rig, m. opremač, opravljač;
Bubanj kotur.
Rigging, rig’*ng, n. oprema, snast,
opulo (broda); running —, vrvina.
Riggish, rig"i, a. raspušten, raska-
lažan.
Right, rajt, a. (— ly, adv.) prav,
pravi, istinit; ispravan; demi; ra-
van; pravokutan; pravičan, prave-
dan; uredan, udesan; pravilan;
zakonit; zgodan, prikladan; sdrav;
to be —, biti u ređu, slagati
imati pravo, raditi dobro.
treba; 18 your watch —, ide li
ura dobro; to get —, uredifi; to
RIG
» urediti, uderiti kako treba,
ponad uputiti; the — one, pra-
vi; the — “ay P pravi put; my —
ruka; —
hand, moja desna
dema, prava. dobra strana; to
on the — reside of some one, umi:
liti se kome; he is not quite —,
nije posve pri sebi; — line, ravna
orta; — angle, pravi kut; the —
owner, zakoniti vlamik; I am not
—, nije mi dobro, nisam edrav. —,
adv pravo; demo; ravno, upravo,
točno; sasvim, posve, potpuno ; vrlo;
odmah; , obistinići sa,
ispunići 20; to go —, i& dobro (0
rela to judge —, pravo, pravedno,
say —, govoriti
tame; _ well, orio dobro; to send
(tarn) a person to the — about,
koga; — against, upravo
suproć; — ahead, upravo, na pra-
‘vac, upi prove; at, sprave, raono
naprijed; — ont, upravo, ,
zora — aay, — of odmak; all— i
nja strana; to
provo na; bill of — s, sakon sa
osiguranje prava (podaničkih); —
of possesion, pravo vlasništva; we
have no — to, nemamo prava, ne
smijemo; to have. a odi
over, imafi neograničeno pravo
to do one. — učiniti,
sions ličnom pravu (uslijed po-
yoda); in — of hie mother, po ma.
teri; to be in the —, imati pravo,
dići nedužan; on the —, » deme
strane, na demo, + dema; on his
=, njemu na demo; to the —, na
prisvajati sebi pra
na, zahtijevati; to put to — s, ¢
701
RIG
urediti, uderiti, nopraviti popraviti.
—, ¥. t postaviti u pravi pološaj;
iš; braniti čije
pravo, pribavili komo njegovo prava;
7 osvetiti; tu — oneself, o-
avetiti sa. =n uspraviti se. —
angled, a. pravokulan; — down, a.
pravi, ‘ect, očiti; — drawn, po-
stvar (mad);
tegnist
- "hand, a. od desne ruke, desni,
na demo; — hand mao, čija dema
ruka; — hand side, dema strana;
— handed, desnoruk, savijen na
demo, — handedness, vještina; —
hander, dešnjak, udarac demom
rukom; — minded,
pošten, pravičan; — mindedness,
poštenje; — lined, pravocrtan; —
‘ward, na demo, s dese,
Righteous, ajtite, raya a (— Ip
vr.) pre ; poiten. — ness, n.
poštenje oičnost
Righter, 1 raj no n. branitelj, zaštitnik,
Risu rje, m (o Jy, adv halt
pravedan, pravičan ; pravi, sakoni
prikladan. — ness, n. Ponos
pravednost.
Rightly, raje‘l’, adv. 2 pravom, po
pravu, pravo; pravedno; upravo,
, posve.
Bightuess, rajt'n*s, D. pravost, uprao-
most, istinitost.
Rigid, ridt"d, a. (— ly, adv.) krut,
okoreo, tvrd, ukočen; strog, oštar;
okrutan. — ness.
Rigidity, rtdžid"*t*, n.krutost, oko-
relost, tvrdoća, ukočenost; strogost;
igle Nees n, trak, Hoka
let, rig/let, n. ćrak,
Rinia rigmirol, u. Brbljanje, ča-
vrijanje; besumlje
Rigor, Taye, . grosnica, drhtaviea,
Rigorism, rism, n. suviše velika
niche iat pers
ri rig*rist, n.
a dudorednim # vjerskim
strog u
rima.
atoa-
RIG
Rigorous, rig“ros, a (— ly, adv.)
strog; oštar ; ljut ; tvrd, težak; točan.
strogost; oštrina; toč
Rigour, rig, n. krutost, okorelost,
it; strogost; oštrina, bjulostf
točnost. u
Bile, rajl, v. t «raditi, drašiti.
Rill, ril, n. potočić. —, v.
teći. Rillet, vil*t, n. pot
Rilly, ril*, a. obilan potočićima
Rim, rim, n_žraj, rub, okrajak; obod;
obruč; okvir; naplaci (obuća na
kolu). --, v. t okviriti, obrubiti,
obuti (kolo), obrudati. — less, a.
bez ruba, bez oboda.
Rime, rajm, n. mras, slana, inj
y. i. padali slana, mraz
Rimefrosted, rajmfrčs'vd, a. pokriven
injem.
Rimmed, rimd, a, Ho ima rub, kraj,
curiti,
obod
Rimose, raj'mos, Rimous, raj'mšs, a.
ispucan, raspucan, pukotinast,
Rimple, rim'pl. n. bora, nabor, mrska,
mrešotina. —, V. t. nabrati; gužva
—, v. i, omežuroti ae, nabrati ‘se,
namežurati se
Rind. rajna, m. kora; ljuska; lud.
- tb otiutiti, Rinded, rajn'd*d,
a. x
Ring, ring, n prsten; kolut; ba
okrug; kolo; obruč; vitioa; ogr
mjesto, boriite, poprište, ‘kali,
cirkus; gledaoci (kod tokanja, hroa-
nja i t.d); pemičćanje; umjetno
jahanje; bokseri, pemičari; klika,
družba; špekulanti, of a door,
halka, svekir; wedding —, vjenča:
preten; a plain —, hoop —, vitica,
vera; devil's gold —, grba Guje
nica); to run (ride, tilt) at the
trčati halku. —, ¥. t. ipratenovati; ;
metnuti prsten, kolut, obruč; to —
a bear (a pig), metnuti medvjedu
frvinji) i) brnjteus opk
— tii svoniti,
svoniti; zvečati, zazvečati,
zazvoniti,
Porod.
kivati; ozvanjati, odjekivati, ječati,
702
RIN
oriti se, raslijegati se; to — the
bell, svoniti; svonom oglasiti, posi-
vali; to — in, oglasiti zvonom,
uvesti zvonjenjem; to — out, glamo
svoniti, tf, svonom pozivati,
to — again, osvanjati, odjekivati;
to — down, dati znak, da se spusti
zastor, seršiti se; the bell —
zvoni, —, m. glas, zveka, zveket;
glas zvona, svonjenja; to give a
—, zvoniti, sasvoniti; there's a —
at the door, nje‘ko zvoni (na vra-
tima).
— agate, kolutasti agat; — armour,
oklop od kolutića; — bolt,
zavoranj s kolutom; — bone, mrtva
kost; — chain, lanac od kolutića;
— dove, grivnjaš,.grlaš (golub);
fence, ograda; — finger, pretenik
(prel); — formed, kolutast, vitičast;
— mail, lančeni oklop; — master,
ravnatelj cirkusa; — shaped, kolu-
last; — snake, bjelouška; — thim-
ble, krojački naprénjak.
Ringed, ringd, a. + prstenom; pretenow,
kolutom opasan; opkoljen; koluluv.
kolutast.
Ringer. rin'g", m. onaj, koji zvoni.
zvonar, sprava za gvonjen
Ringing, rin’g*ng, a. što zvoni, što
ozvanja, što odjekuje. —. m. zvs-
njenja.
RBiogleader, ringlidt", n. kolovođa.
Ringlet, ring’I"t, n. pretenak; kolutić;
uvojak, vitica, kovrčica.
Ringworm, ring'w*"m, m. stonoga;
lišaj, zvjevinac (bolest na koži).
n. trkalište, igralište; kli-
zalište, tociljajka.
Rinse, rins, v. rd ispirati, prati, eplak-
deplakati (usta). —, n. ispi-
zin ‘sing. 2. tpiranje, pranje;
Riot, pica a Te dužno, raskalašno ve-
aelie, raspuštenost, razuzdanost; Huka
i buka; graja; buna; strke
to run —, navaliti na zvjerad Te
bajci), razuzdano živjeti, podati se
raspuštenosti, raskalršiti se, podati
RIO
s¢ necbusdanoj strasti, (upon) posve
se čemu podatt; to kick up a —,
talabučili. —, v. j. častiti se, bučno,
razuzdano i, raskalašno,
živjeti; Hind talobuditi; brie uda-
rali (0 bilu); to — out, raskodjem,
Bioter, raj*t*, n. raskalašan. ras-
pušten čovjek; pijanac; mutljivac,
buntovnik;
Riotons, raj*t's, a (— ly, adv.) ras-
kalaian, rasusdan, raspušten; bu.
Fan; mudjiv, buntovnički. — ness,
n. resuzdanost, raspušteno; buče
most; muljivost.
Rip. rip, v. t. trgati, kidati (from,
out of, i. oat (to — up, to —
ont) parati, rasporiti;
(to — o1 to — Perey iatrgmuti,
A ; to — out, sakleti,
a. —, v. i. puknuti, ras-
puknuti se; rastrgati se. —, n. dera,
atrijeka ; oštar udarac; koš su ribu,
panar; izmet, nitkov,
Riparian, rajpš'r“n, a. što je us obalu,
[apelin A obali, obalni, obrešni.
Ripe. Mel &. zreo; sasreo, israstao,
Bipen, nina. La ret, dosreti, sa-
sreti, dospijevati. —, vt. pustiti,
Bipeness, rajp’n's, n. srelost, srelina.
Bipper, rip, m. onaj, koji para,
raspori, paralac, porilae; oruđa sa
5 što izvrsno.
Ripping, n rip"ng, a _nornten, vanre-
Rips, TPT, TE kovrčii se, mebu-
nabrašđivaći se; Bibati se,
¢ žubor, šum; ogreblo.
Biprap, rip’rip, n. gruh, kamenje.
Rite, | rajz, v. i, walati, didi “; po-
o bh Bar
Bali; jačati; dorasti; nastati; po-
103
javiti 26, doći na vidjelo; izvirati
ustati, pobuniti se, pro-
—-4 rence se rađa, islasi,
Piatt časnik
|, pada mi na um; to —
i opulance, steći bogatstvo,
na hopes ue:
na ustati na 3 to
im eloquence, rječitije govoriti; the
public debt — s to, državni dug
a to help any one to —,
> podići ga,
the ground, ustali, i jets to —
in blisters, podmjehuriti se (o koši).
t. popeti ae. uspeti as na,
om sa taj učiniti jello da se
—, 1 watajanja; uslatenje; izlaženje,
uspon, uslasak; prirast;
početak; to be on the —,
to give — to
vod; to tako (have) ita
i; to get (take) a — out
‘of a man, emesti, zabuniti koga,
učiniti koga smiješnim.
Risen, ris', p. p. od ta rise.
Biser, raj’s™, n. onaj. koji ustaje;
early —, ranilac, ranoranilac,
Risibility, rizbil*t*, n. omješljivost;
volja na smijanje; sposobnost sa
smijanje.
Risible, riz*bl, a. seatii; koji se
amijati;
rjvng a koji ustaje, koji
koji se vediša | tu kra
koji islasi;
RIS 1
mje; isvišak, brežuljak; ustanak,
+ buna.
Risk, risk, n. opamost, pogibio; smje-
lost, metanje na kocku, risikanje;
atal—s, at whatever = na
sede, nasumce; to incur —, izložiti
se opasnosti; to ran a = dii u
opasnosti. — er, m. onaj, koji ri-
sika, Sla, meda na kocku.
Risky, rie, ja. opasan, pogibeljan;
rizičan;
Bisorial, aje, a. smijaći; |
muscle, amijaća mišica.
Rite, rajt, n. obred, ceromonija.
Ritual, ritju'l, ričušl; a. (— ly, adv.)
; =, 2. obe
yrednik, trebnik; (— observances)
crkveni obredi.
Ritualism, rit'jučlizm, n. sustav, nauka
šli vršenje crkvenih obreda; branje-
nje crkvenih obreda (koji naginju
katolicizmu).
ritjučlist, n. obredoslovac ;
kvenih obreda.
Rival, raj'v'l, n. takmac; suparnik.
—, 8. koji se takmi, naiječa; tak-
mački. —, y. t, takmičiti se, natje-
cati se, nadmetati se.
Rivalry, rajv'le, Rivalship, raj'v'ltip,
m. natjecanje, ica, nadmeta-
nje; suparništvo,
Rive, rajv, v. t. cijepati, rascijepiti,
—, ¥. i, cijepati se,
Biven, tiv'n, po De od to rive.
River, raj’ vet, n. cije
River, riv®,'n. potok, rijeka; down
th nis
7
barge,
bed, riječno koriti; — boat, riječna
lađa; — channel, brodivi dio ri-
— craft, riječni brodovi;
A o parbonr riječna
dna oad - Kimi
končasta staljka,
Rivet, rivtk n, čavao, sbgvosda, sa-
vica, saglavak, —, v. t. zakovati,
Pinč, savrnutt (čavao); pričer
04 RIV
aliti, utorditt; uprij
hatred, ukorijenjena mržnja.
Rivulet, rivjulet, n. potočić.
B, NV skrać. Royal Navy, engl. ratna
mornarica.
Bosch, 158, u. bodorka (riba).
Road, “rod, m. put, cesta, drum; staza;
pulovanje; rada, sidrište; to go on
the —, putovati potom; by —,
kolima, cestom; to be on the —,
biti na putu; to take to
ići u razbojnike; to be in the
to ride at the —, biti usidren
radi; good (safe), — satvorena rada;
— book, putna, putnička knji
building (making). građenja
cesta; — maker, graditelj cesta; —
man, tešak (radnik) na cesti; —
metal, šodra, šljunak, gruh za cestu;
— side, pulanja, nogostup (kraj
ceste), by the — side, pokraj puta,
ij ceste; — side inn, krčma
us cestu; — surveyor, cestar.
Boadstead, rod'sted, n. siarilie, rade.
Roadster, rdd’et*. n. putni konj; ko-
čije; jaki bicikal za drum; brod
Boadway, rod’wé, n. cesta, drum,
id cesta.
kolnik; nasi
Rosdweed, r0d'wid, n. bokva, bokvica,
the
i. —, D, rikenje,
anjey riko bubs; ‘rogobore vika,
krika; hujanje, hučanje;
ralja ija ch langitonj
grohot, smijeh is svega glasa; hi
set the company in a —, navede
ROS
društvo, da udari u smijeh; to set
up a —, nasmijati se u sao grokot.
Roarer, rir, n. vikač; bukač; sip-
ljiv, zadušljio konj.
Roaring, rš'rng. a. koji rite, buči,
uši, tutnji; bučan, kučeći, uskole-
bun; hitar; izvrstan. —, n. rika,
kuka, buka; sipnja, saduha tu“ (u konja)
Roast. rčst, v. t. peći, priiti, radi
iti; šalu zbijati # imi grat —
a. pečen, prien: ena
ina; — meat, petenka ;
inutton, pečena škopčevina; — pork,
Roaster, ro'st“, n. onaj. koji pele,
prži; rowilj; kavena prienica; ito
prikladno sa pečenje; podrugljivac.
Boasting, ro'st'ng, n. pečenje; prše-
nje (metala. kas
priionica (metala)
talo (ražnja).
Bob, rčb, n. ukuhani, gusti sok od
Rob ribet
ob rčb, v. t. robiti, plijeniti, i,
otimati; krasti; porobiti, pllarati)
Dorn loma Ho, Waite hogs ga
ti ito, ae
Robber, robe, n,’ rasbojniko lupe,
hojdsk; tat,
Robbery, rr, n. rasbejuteo, gra-
mošti rob", m. podvesa od jedra.
Robe, rob, n. i dugačko gornja Baljinaj
svečana, službena odora; plašt, man:
tija, talar; haljina šenska; oats
the gentlemen of the long —, suci.
zli Y. t. saodjeti svečanim
obući u svečano, službeno ra na-
Robed, robd, a. odjeven u ovečano,
slušbeno jj — man, sudac,
Robin, bro, 2. (— redbreast) ereen-
Robert rbost’, at’ rekose, * (> ly,
adv.) jak, maton, krepak; edrav,
705
ROC
Roc, rčk,n. njeka bajoslouna ogromna
ptica u arapskim pričama.
Rocambole, rekamooi, U ljutika. kosjak,
Rochet, rčć"t, o. kratki plašt; kota
(biskupska); bodorka (riba).
Rock, rok, m. i ie
atijen
Men; vrata bombona primary
prakamenje; on the — 3, uvalškoj
novčanoj neprilici; — ahead! gre-
ben sprijeda (opomena u opasnosti)!
to run against a —, srtali u opas-
nost. - , V_t. kamenovati. — bound,
opkoljen hridima, stijenama; —
batter, kameno muelo; — cod, treska
(bakalar); — cork, kameno pluto
(vrsta asbesta); — crystal, prosirac,
sedrac; — crowned, ovjenčan hri-
dima; — cut, urezan u stijeni; —
less, des stijenja, bes badove;
milk, kameno mlijeko;
od neotesana
Rock, me v. t. ljuljati, nithati, si
uljuljati, uspavai mi.
jeja te, njihati ve. —, m. ljulja“
njihanje.
Rocker, 751, . onaj, koji (se) ljulja;
sinko, kolijevka; ljuljaška; stolica
Rocke! rk, n umjetno stijenje,
Rocket TOkt, n. raketa, rakella. —,
a gran); ripa; veberja ljuba
(biljka).
Rockiness, rčkones, D. kamenitost,
krševitost.
Rocking, rok'*ng, u. ijt
doka
sa
Rocky, 10k", 0, brian, loman, kame-
nit; kamen; pun badova,
Rod, rčd, n. ‘ont šiba; bit; prusilo
(fishing —): mjerača; mjera duljine
(5029 m); Foka; (eljema) mota
palica, Hap; šibika; o;
God, bid došji; to gives Db, the —
janjn; — chair,
jorse, (¢
Hi
ROD
Hhati koga; brother of the —, —
fisher, ribar udicom; — fishing,
pecanje.
Rode, rod, imp. od to ride.
Rodent, ro'd'nt, a. koji glocte.
glodavac,
Rodomontade, rčd*ničnted', m. hoali-
sanje, razmetanja. —, V. i. hvaliti
se, veličati se, rasmelali se.
Rodster, rčd'st", n. ribac udicom.
Roe, rč, D. ana; košuta; — buck,
arnjak, srndać; — calf, svnče, lane;
mn.
5, m. mije a; >
mogi seen molten, tita
‘ion, 1ges*n, n. molitva, litani-
ja;,— days, moliteent dani pred
1Spdsovo; — week, spasoveka ne-
djelja.
Rogue, rog, n. t kud
one, 6 lopov, ue ja,
jor aljivac; to play the is
s. —, Ye
ee; beer ie, tegen
Roguery, og", a 3. lopovšina, Pa
Ragaahe ‘we, “ (a ly, adv.) kaj
powki; li fast, I
šaljiv; — trick, :
Rogishness, rč' 'g*ines, n. lopovstvo;
šaljivo«
Boil, Ta v. te mutits, razmutiti, emu-
tili,
Boily, rit A a mutan.
Roister, A mi hvalisati se,
i, larmati, torlo-,
vika, buka,
Ganka, —, Roisterer. roj
ue n. hvdliša, larmadšija, vi-
a,
"yi
Roky, r0'k*, a. cadimijen, zapušen,
maglovit.
Boll, rol, v. t. valjati; koturati, ko-
trljati; tanjiti, ratlenati tržnicom,
valjkom i t. d.
106
ROL
odvaljati; to — im, dovaljati uxu-
tra; to — into plate, razvaljati,
raslanjiti u lim; to — out. isva-
Yati; to:— up, namotati, naviti,
zamotati (in), s
brodu i t.d); tatnjetis Vinja
(in) dati ae upisati, biti upiean; to
nom s salju se skotrljai si
0 — over, valjati se, skotrljati se,
strmoglaviti se, projurili (o creme
nu); to — up,
Roll, rčl, n. val
na gost stupa); svitak knji
svitak papira, spisa; spisak, ports,
listina, imenik; — 8, pl. spiti, is-
prave, ljetopis, kronika, anali, arkie,
Darina to call the
čitati imenik; to pet
on t “ imenik; to
strike off | the — 6, brisati iz listi
na; office of the — 8, registratura,
arkiv. — blotter, svitak Bugačica;
— brimstone, sumpor u šipkama;
— butter, maslac u valjcima; —
call, prozivanje, apel, smak za apol;
- acco, savit duhan.
Boller, r01%", 0. valjač; valjalo; rad-
zovoj, zavoj (na rani); emrdivrana;
—_ kato aklisaljka na. kolašca;
pl. veliki valovi, valovlje.
Roliek, Vo, i. veselo, objesno bu-
čiti, torlokati; vladati 26 raspušteno,
lakoumno; živjeti bezbrižno, rastoin,
objemo. — ing, — some, — y, a
raspušten, obijestan, raskalašan.
Bolling, rol*ng, a. koji bd valja, koji
posrde ; valovit; — |, prometna.
- glavnica; — stone, nestalan čovjak,
valjanje. — chair, atolao ma
ROM
machine, val;uo, stroj
sa valjanje; — mill valjaonica; —
ts valjak Mabudarai trinies, ©
- plant _
lažac,
Romancist, i*mšn's*st, n. pisac ro-
mana.
Romanesque, rom*nesk', a. romanski,
(slog); rostantiéan, fantastičan. —,
m. romanski
Romanic, Pmin*k, a. romanski.
Romanism. ro'a*nizm, a. nauci, obi-
čaji i t. d rimokatoličke crkve
Romanist, ro'm'nist. n. rimokatolik
BRomanize, — ise; ro'm*nsjs, v. t.
polatiniti ; učiniti rimokatolikom; pi-
sati ili tiskati latinskim slovima. —,
ijeći na rimokatoličku vjeru;
naginjati katolicismu.
Romansh, rmšnš', n. retoromanski
jesik.
Romantic, — ical, Pm&n’t*k, - *kčl,
(-> ically. adv.) romantičan ; čudan,
fantastičan, nevjerovatan ; "čarobno
lijep.
Bomanticiem, ršmša't*sizm, n, roman-
tika; romantičnost.
Romanticist. r'man't'sist, n. roman-
tičar.
Bomanticness, rmšn't*kn*s, m. ro-
mantičnost.
Bomany, rč'mčn", n. ciganin; ciganski
jesik.
Bomish, r'm'š, a rimski, papinski, |
rimokatolički,
Romp, rdmp, v. n, Biti raspušten,
divlji, skakati, bješnjeti, goropadići |
107
D. raspuštenost.
Bo a. krat kriš; Yi, jutra
(1210 O yards dla 1011 ari).
Roof, raf, n. bree avod, strop,
venice; krov od kočije; što Pejo
nje, najviše; — of the mouth, ćerdo
ie
nepos; to be without —, nemati ni
kuća ni kućišta. —, v. t pokriti
eriljac;
tree, Hjeme Roofed, raft, a. po-
kriven, pod krovom, + krovom.
Roofing, rang, 0. pokrivanje (kuće);
građu sa kro,
Roolless, rats, a. ber krova, nepo-
krivenj bes kuće i kućika.
Boođet, rofl, n. krović,
a. pokriven,
Booty. 2 krovom.
Book, ruk, D. vrana, ana, gačac; varalica,
duped ; kartaš (po sanatu);
dviju, pation; ku kula (u Suh igri).
1 vet oi.
Rookery, rak*r, m. vranje gnijesdo;
atara ina; sloglasno mjesto;
ly nodifte,
Rooky, r0’k*. a. pun vrana; prije-
varan, lopovski.
prostor, mjesto; dvorana; prilika,
povod, usrok; in my -, mjesto
mene; to give (make) —, dati mi-
2 pula; to give —, daš
ilik ili povod; there is vo —
for doubt, tome nema avmnje. —
fal, a. pun soba, n. puna soba (esa);
— paper, sobna tapeta; — ridd
vezan za sobu.
Roominess, ri'm*nes, n. prostranost.
Roomy, 1'm* a, (— ily, adv.) pro-
stran, dirok; sa mnogo soba,
Roop, rp, n. vika; promuklost,
Roost. raat. n. sjedalo, motka, gdje
kokoši (ili druge ptice) sjedaju; ko-
kok, ptice, što ma kakvoj mvtci sje
jena,
08 ROP
R00 nai.
de; privremeno počivalište, to bi o.
—. spavati; to go to —
vati. —, ¥. jedati, sjediti, jaded
spavati (o ptici); stanovati,
Booster, rast", n, pijevac, kućni
pijetao,
Root, rat, n. korijen, žila; izvor, prvi
wsrok, početak; dno, podnožje, por
dina; praotac; korijen, korena ri-
ječ, koreni slog; omovni glas; to
take (strike) puniti korijene,
imili se, ukorijeniti ae; — and
ranch, iz korijena; to make —
and branch work (with, of a. t.).
is korijena iščupati, iskorijeniti; to
go to the — of a matter. islrušiti što
do temelja, —.v. t. činiti da se uko-
rijeni, da pusti korijen, utorditij
duboko usaditi. i. ko
se, ukorijeniti thor jesjen
—, mi. di. (up) rid, isriši, razri-
ip. out, away, iščupati, iskori-
Zo pound, uko jenjen; — crop,rod,
prirod od repe; — fast, tordo, du-
doko ukorijenjen; — leaf, list ma
podanku; — less, bez korijena
ier — ness, n. i. ukorijenjenom.
Rooter, ra’t", n, ono, što pušta kori-
što a6 prima, što se ukorije-
mjuje,
Rootlet, ratl*t, n. korjenčić, šilica.
Booty, rt a. pun korijenja, pun
ope Top, n. konop, ‘ude, čelo, gumi-
naj , usica, štranjga; nis,
grotulja; - "a, crijeva pličja; the
— 8 of a ship, gumine, čela,
nopi broda; to make — 8, sukati,
konope; to give any one —
enough, ostaviti koma sve na volju,
da radi, što ga volja; to
yw the — s, biti upućen, ra-
pniat u što; on (upon) the
igh —, sanesen, ohol, naduven;
to be at the end of one's — 3,
diti iacrpen, detrošen, ismoren; —
of sand, slaba vera; to condeme
to die by the —. biti odruđen ma
vješala; to dance on the iret
ne konopu, jesikom ave mo&;
+t. konopom vezati,
opkolit; konoposm (lasom) hvatati;
to — in, konopom ograditi, odije-
liti, obuhvatiti, privući, primamići.
—, V. 1. otesati se (kao Zoni), li-
jepiti ve, — dancer, pelivan; —
irt, opasan konopom; — ladder,
ljestve od užeta; — maker
užar; to play the — maker, uz
micati; — railway, željeznica mu
užeta od žica: to — 's end uda-
rati krajem od konopa; — trick,
* lupešlina; - walk, konoparnica.
, užurnica; — yaro, ureinjak (od
konopa).
Roper, rU'p*, 0, užar, konopar.
“Ropiness, ro'p*nes, n. otegljivost, lie-
pljivost, guatina,
ily, ad ady.) otegljio,
epljiv,
Rogtelano woeda | ar, Roga elo. rok'16,
2. vrata plašta, ogrtai
Rosaceous, z0’s*s, a. rudolik; ružin.
Rosarian, r°z8'r*n, n. gojitelj rade.
Rosary, ro'r'r, D. vijenac (od ruža);
brojanioe, krunica, ocenaki.
Rose, rdz, n. ruša, ružica; rumena
Boja, rumen; rosea; ruža ii glava
na zaljevaču; plamenik, orbanec
(bolest); under the —,
tajno, —, &. ružičast; rušin, ruži
tan, —, v. t rumeniti. —, bay,
oleander, vrbovka; — beetle, slana
mara; — bud, rušin pupoljak;
— bush, ružični bokor, rušični grm;
— cheeked, rumena, ražičaota lien
— colour, rušičasta deja;
loured, rumen kao ruža, Pašićem;
gu, ruling žiško; — hip, šipak;
leaf, ruše; — lip, re-
mena uma; — wallow, trande-
vilje, trenda; — oil, rušično wie;
- Pink, m boja 4 a
E i ća
rumen kao ruža, ružičast; — tree,
ROS:
rušižni Bokor, tipak; — water, voda
od rude; — wood, palisandrovina.
Rose, 102, imp. od to rise.
Roseate, rO's*6t, a. rušičast; rušin;
pun ruža,
Rosemary, rds’m'r’, n, rusmarin.
Rosery, r0'z"r*, n. rušičnjak.
Rosin, rčz"*n, n. smola sa gusle, ka-
lafonija. —, v. t. masati kalafo-
nijom.
Rosiness, r0’s*nes, n. rušičnost; ru
menost; ru je
Rosiny, rds"n®, a. smolan, smolav.
Ross, rs, 0. kora,
Roster, ros't", n. službena listina
Rostral, Beta. Kljenant; od Bij
al, i na.
Rostrated, rowed 2 a. kijunat,
Rostram, rs'trim, D. kljen; kljun od
što se pravilno izmjenjuje.
Rotate, r0't8t, v. i, okretati se, ortjati
40; izmjenjivati se po redu. —, v. t
okretati. —. rO'tšt, a. okrugao.
Rotation, r't&š*n, n. okretanje, obr-
tanje; kruženje, kolanje; mijenjanje,
sejenjiocmjes izmjena u sijanju,
9. —, po redu, naizmjence,
Rotative, | ro’ vty, Rotator 1, roto,
‘& do sa okreće, obrća; što okreće,
obrtni, okretni, i izmjenični.
Rote, rot, n. vještina, okretnost, is-
vježbanost; vjeibanje; navika; by
—, samim vjeibanjem, mekanično,
notzust, na pamet.
709
ROT
čest, nevaljao. — ripe, presreo; —
stone, tripalj (ersta krede sa čišće-
nje). e
Rottennes, rot'n-nes, n, gnyilost, tru=
lost; pokvarenost.
Rotala, rčt'jul', n. iver (na koljenu).
Rotund, rdnd’, a. okrugao, obao, —
nese, Rotandity, tou'd"ts, n. okrug-
lina, okruglost,
Bonge, raž, a crven. —, 2. crvenilo;
rumenilo (čim ee remeni lica). —,
v.t. rumeniti (lice),
Rough, rof. a. (— ly, adv.) kosmat,
rutav; hrapav; gredovit; nepravilan,
ružan; grub; neobrađen: neotesan;
oštar; osoran; surov; divlji; žestok;
razdražen ; buran ; strašan, opasan;
površan, na brau ruku, po prilici;
— diamond, neizbručen dijamant,
neisobraien ali pošten čovjek; — sea,
burno, uzburkano more ; — timber,
neotesnno drvo; — copy (draught),
prvi nacrt, nečisto, koncept, —
culation, račun od prilike; at a —
— guess, sudeći. cijeneći na brzu
ruku, od prilike; to be — on, diti
kome teško, tištati koga, postupati
aurovo, bezobzirno e kime; — and
ready, odmah gotov. gotov bez pri-
priprove, bez okolifenja; — and
tumble, tučnjava, surovo pemničanje,
borba; to take it — and (umble,
weeti što, kako dođe. podati se sva-
koj nesgodi. —, 0. surov, neoleran,
grub čevjek; što hrapavo, sirovo,
neobradeno; hrapavost, sirovost; in
the —, neošradjeno, bez priprave,
ma brzu ruku. —, v, t. učiniti što
hrapavo; naoštriti (potkove); grubo
izraditi, ‘otesati, oklesati; to — it
(out), probiti se, pomoći
jeti muke i tegobe, wu:
konja. — cast, N. prvi nacrt, žbu-
kanje, šbuka; — cast, v. t. nacr-
tati na brzu ruku, žbukati; — clad,
prosto odjeven; — coated, s ru-
tavim krznom, # hrapavom korom;
— draw, nacriali na brzu ruku;
— dried, samo osušen (nepotiglan) ;
_— edged, protesan (o drow); —
RON
hew, grube olesath izraditi nacriayt;
_ hewn, nacrtan,
ma brzu nee surov; — kima
nogama, rutavih nog;
{Piider, brad konja. emjelan jahač;
— shod, oštro potkovan; — spun,
grubo, debelo preden, grub, neotesan;
— work, v. toi i. izyradivati što
sirovo, raditi ito is sirovoga; n.
krupno djelo.
Roughen, rota, v. t hrapaviti" (kožu
Boughis » TOS, a. malko hrayav,
prilično grub.
Roughness, rof
boda ; aurovost ; jbur-
nost, uzburkanost; strogost; tegoba,
teškoća.
Bounce, rauns, n. ručica, držak (u
tijeska štamparskog).
Round. raund. a. (— ly, adw.) okru-
gao; obal; cijel, polpun; pun (o
glasu); lak (o atilu) ; otvoren, iskren,
Bes okolišenja ; jasan, odlučan, odre-
"o čit; pravi, ozbiljan, krepak; bre,
živahan, vegeo; to make —, zao-
krušiti, saoblići;
— coal, krupni
),
— tour (journey), putovanje uokolo;
— blow, jak udarac; oath,
krupna, tešta kletva; ata — pace,
velikim korakom: at a — rate, živo,
svojski, brzo; a — dealing, pošteni
postupak. —, adv. okolo, naokolo,
uokolo (— about); all-round, svi“
ike; all the
— rd naokolo, dnf to o
(turu) — and —, neprenano se
okretati; to hand —, davati od
ruke do ruke, odrediti se; to look
—, ogledati se; to turn —, okre-
muti se; to bring (get) —, osvije-
ali, umiriti, preokrenuti; to come
—, doći naokolo, vratiti se, doći
k osbi, popustiti, umiriti se; to get
710
ROU
prevari, saledi, —, pr. obo,
or the corner, iza ugla;
haljinac,
Rounded, rann'd*d, a. saokružen, sa-
Rowdciged, raund’edéd, a. nareskan
na rubu.
Roundel, raun'dšl, n. okrugao Hit;
kolut; okrug; kolo; rondo (orsta
pjeme).
Roundelay, raun’d°lé, n. rondo (pje-
amica od 18 stihova, 8 istoga a 5
drugoga sroka); pjesma ili igra, ko-
jima se djelovi čedo ponavljaju;
kolo (igra).
Boundhand, d’hiind, n. okruglo pi-
A veliko
nina Wandin, lan
jevak I).
eerie krim sgn
n. okruglom.
ROU
“Boundish, raun‘d*,
saokrusencet; otvorenost,
skrenost; odrebitost;. — and plain-
dealing, poštene i otvorene postu-
"x,
use, raur, v. t. probudili,
krenuli (seca); pobuniti, usru-
Modrić - ‘yourself! ohrabri se!
prenuti se, trgnuti se; pro-
buditi ae.
Rouser, rau’z™. n. onaj ili ono, što
probudi, usruja, obodri ; što čudno-
to.
vato.
Rovsing, rau’s'ng, a io probudi, po-
takne, ohrabri; čudan, silan, velik,
strahovit,
Rout, raut. n. dela; čopor; gomilu,
rulja (evjetine): veliko (calorie)
društvo
rati, rastjerati; isriti, isrovati;
Para kto — Out nađi pronaći
ute, rit, n. put, cesla; putovanje;
maršrula, određeni
graves; pravac
Routine, Tutin’, n. isvješbanost, vje-
redovan hod, ;
Rove, roy, v. i.,tumarali, skitati 16;
sornuti (e puta); to — wide of
the mark; promašiti cilj. ard notu
pelle rat a), proms
Rove, rov, aa ip
Rover, ujaka
putnik; skitnica pelts dovjeki
to shoot at — €, pucati nasumce,
na sreću, promašiti.
Roving, ro'veng, a. koji tumara; —
fe, skitački život; neposlojan, pre-
ka
od to joes
BOW
red (kuća i t. 4), vrata;
mii) djoka, to set ina —, posta-
viti u red, poređati. —, v.
đali; potkititi biserom.
Bow, r0, v. t. di. velati; to — in
the same boat, diti jedne sreće, u
istom položaju, u jedan rog puhati;
— barge, Barka veslarica. —, n.
Rowan, ran*n, n. jarebika.
Rowdy, rau’ De oprosti vikač,
iar, lupež. ro, protialkie
uli —,& surov, prosi
župošti, naerdite, —, ish, a prot,
Rewipism rau'd*izm, n. prostaštvo,
surovost.
Rowel, rau“l, m. kotačić; dork (ma
ostrugama); provlaka (u boleme
konja), —, v. t. satraviti (bolesna
konja).
Bower, rd", n, veslač. —, rau, n,
pate larmaš.
wing, rong, n. veslanje; — club,
veslačko o druš win, vena
natjeca
Rowlock, r6 TIE, Rollock, rolsk, n,
rupa sa
Royal, rij", a. (— ly, adv) &
Fost rae dicen, plone nit ra
san; glavni; ji (u
Prince djednik prijem
battle —, glavna bitka; — pru
prijestolni govor; —
kriš (na jarbolu).
yard, najgornj
—) m. (— paper)
regalpapir; najyornje jedro.
Royaliam, 13j"4izm, ji odanost kra-
ljevatou, vjernost kralju.
Royalist, rdj“list, n. ‘pristala kra
Decetoa, ay relict stranke. —,
aki Taal m 2, krabjewstoos kra.
0 dostojanstvo ; kraljevska obi-
a; ; kraljevsko veličanstvo; kraljev-
ki posjed, domena; kraljevske po-
ROY
wlantice; kraljevski pores; prie
muti se; to — the ground, doticati
se dna; to — ‘elbows, prijatelja
vati a kim; to — shoulders, općiti;
to — one the wrong way, kega
arditi; to — down, otrti, isati,
utrti (farbe), izbrisati, otreati, če-
dati, timariti (konja); to — 10,
utrti, namazati
datrti, izbriati, osloboditi ee; to
ont, udrisati, izbrisati, istrti, ubit
to — over, izgladili, ugladiti, ula
(uspomenu). —, vw. i. trti
se, trljati ae, ribati se; okrznuti se,
zahvaliti; to — against, naići, na-
letjeti na koga; 10 — off, nestati;
to — on, to — throvgh (along)
the world, proturati se, prometati
ae; to — through, probiti se, pro-
turati se, provući se; to — upon
a. p. koga ukoriti, srditi, draziti,
, m. trenje, trljanje, ribanje; žu-
ljenje; smetnja, prepreka, zadjeva;
poteškoća, neprilika; sudar, bitka;
zadirkivanje, bockanje; ukor ; there's
je car! u tom grmu zec leti, tu
Ried, rob'*dob, n. žadmjanje.
Rubber. rob’, n trljač; laštilac; ono,
čim se trlja, riba; otirač; turpija,
lima; gladilo, gladilica ; guma, kou-
tuk; obruč od kaučuka; — 8, cipele
od kaučuka; cokla; odlučna igra.
—« pl dugo, guba: —, a. od kou.
čuka. — gumijevac.
Rubbing. rob en ridanje, trljanje;
— brush, četka, češalo; — cloth,
otirač; — post, stup, o koji se
blago češe; — stone, brus, gladilo.
Robbish, rčb'*š, n. gruh, ruševine; sme-
ej stared, izmet, trice i kučine;darmar.
m2
RUB
dick: robsing, Rubbishy, rob
“8, a. rđav, zao, nevaljao.
Rubble, rob"), n. gruh, orka sitno
kamenje, nelesano — wall,
wid od sitnog, netesanog bam:
— work, sidovi od grohota, od
tesanog kamenja.
Rabbly, r0b"l*, a. što ima mnogo gruka,
grohota.
Babescent, rubes"nt, a. sto se zaru-
meni, zacrveni; crvenkast.
Rubican, ra'b'kšn, a. rid, alalast
konj).
Bubicund, ra'b'k'nd, a. crvenkast,
Rabicundity.
kasta boja.
Rubied. rt'b*d, a. (crven) kao rubin.
Robific, rabif*k. a. što crveni.
Rubigo, rubaj'gč n. medljika.
Ruble, ra’bl, n. rubalj (ruski novacy.
Rabric, ra'br*k, n. crveni naslov; er-
veno tiskano; (crveno označeni) odje-
robektnd’t, nio erven-
Yak; rubrika; zakonski naslov, pro-
pis; ustanova; obredno pravilo. —,
&. crven, creenkast.
Rubrical, ra’bi*k®l, a. crven; što se
tiče zakonskog ili crkvenog propisa;
obredni; fo
i praviti rubrike, odjeljke; ru-
bricirati.
Rabstone, rob'stčn,
nabi»
Ruby, rit’b* i i
grven; bubuljica, eibuljica, prišli
kamen (u uri), —, a. crven,
rubin. —, v. t. crvenili. — om
ed, rubinove boje; — faced, vrlo
crvena lica,
Ruche, rs, n. nabran trak, nabrana
čipka.
Ruck. rk, n. bora, grešpa, mrska;
mnoštvo, gomila, naloga ; out of the
—, neobičan. —, v. t. nabraši, zgu-
žvati; to — up, srditi. —, woi.
guivati se, mrekati se; čučati.
Raction, roksan, n buka, larma; gun-
strka,
pitas tod, m. jona (riba).
RUD
Radder, rd, n. kormilo, timun; —
chain, veriga od kormil ead,
Slava, gornii dio kormil
iedubak ea kormilo;
kormilu.
; — hole,
— less, des
Buddiness, rod"*pes, n. crven, crve-
Wilo, erven lica.
Ruddle, rodi, m. crvena pisaljka;
crvenjata (zewljaj
Raddy. 10d", a. (ruddily, adv.) crven,
ervenkust; — faced, rumena lica.
Rade, rtd, a. (- ly, adv) hrapav;
grub, surov; prost; neisobraien ;
neuljudan; necjeit, neiskusan; jak,
jut, žestok; krepak.
Badeness, rad‘n's, n. hropavost; gru-
oće; surovost; nemanje; nenljud
most; oštrina, strogost; cič; žestina;
nametljivost.
Rudimeut, ro'd*ment, n. osnova, prvi
8, pl. osnovna načela,
organ.
Radimeutal, rod*men'ti, Rudimen-
tary, rad*men't*r", &. osnovni. po-
koji je u sametku, u začeiku.
10d", 2. prilično grub, surov.
gain. pišmaniti ae, razvrći kupnju:
tugovati, jadikovati; sažuliti se (o,
upon, za kim).
Racful. ro'fal, a. žalostan, tužan; di-
jedan, vrijedan žaljenju; koji se
kaje, srušen.
Ruefulness, ro’fuln's, n. žalost, tuga;
bijeda.
Raff, rof, n. nabrana ogrlica; nabor;
grličar pršljivac; kukuljavi golub;
kolut ili prsten (na osovini i t. a,
igranje aduta ; srditost, uzrujanost
razbojnički. bijesan. —, w. i. bye
+ énjeti, — like, Rufianiy, rofl",
a. lupaški. surov, bezakon.
113
RUF
Baffle, rofl, v. t. nabrati, nabirati,
kovrčiti, ukovrčiti, uvijati, kudraviti;
zgužoati; sbrkati; sbu
(up) pobuniti, uznemiriti, usruji
to — one's feathers (plumage),
arditi, usnemiriti, usrujati bog
the — d seas, usburkana mora. —,
V. i, vijats se, lepršati se; butiti,
Biti raskalašan, nasilan ;
bješnjeti; hvastati se, veličati se, —,
u. nabrana ogrlica, orukvica, man-
deta, nabrani opršnjak; nemir, usru-
janost; bubnjanje; to put in a —.
usrujati, uzbuniti.
Ruffier, rofl", p. Avališa; lažac; skit-
nica,
Roffling, rofi*ng.n. nabori, bore, što
nabrano.
Rufous, ra'f*s, a. rid, ridast.
Rug, r0g. n. grubi pokrivae od vune,
guber; (travelling —) putni pokri-
vač; (hearth —) prostirač pred ka-
minom; (bed —) prostirač pred po-
ateljom; kudrov (pas). — headed,
čupav.
Rugged. rčg*d,a.(— ly,
kuštrav; hrapav; diolj
namrgoden, mrg
goropadun; buran.
Ruggednese, rog"dnes, n. hrapavost;
kudravost; krševitos!
divljina; neprijatnosi
Bugose, rngos’, Ragous, ru'g's, a
nabran, namežuran.
Rougusity, rugdg"t, n, nabranost, na-
mežuranost.
Ruin, ro", n. propast; pogibija; ra-
sop, rasulo; smak, slom; podrtina ;
— 3, ph razvaline, mirine, ostan
to go (ran) to —, propadati, srnući
u propast; to bring any one to
upropastiti koga; tu tall to — pi
v. t. ra-
upropa-
— vi
porušiti, opustoši
unesrećiti; uništiti,
propasti. .
Ruinate, ranét, v. t. rasoriti, upro
RU!
Bainous, rans, a, (— lv, adv.) tro-
Jan, ruševan, koji propada;
vraloloman; pun rasva-
; ogroman, uzasan.
Ruinousnoss, rQ*ndsn's, m. ćrošnost,
i Modi vratolomnost.
red; colada; as & —, pravilno; to
have — over, vladati;. the — of
proportion, —.of three. trojno pra-
vilo; —of society, društveni vadun;
— of thumb, praktično, lako shea-
Uijivo pravilo; the four — s, osnovni
računi; to become the —, postati
pravilo, običaj; it is a — with me,
uzeo sam sebi za nace —_ nt
linirati; rediti, urediti; narediti;
odlučiti; oladatš; ravnati, upravljati;
— d ease, utvrđena, svršena, Kose
čena stvar, —, V. i, vladatl, upry
ljati; to — out of order, ne ne pri
pustiti, jer se ne tiče stvari
Baler, rai", n.ravnalo; mjerilo; ola-
vladar.
dalac,
Baling, ro'l'og, a. koji slada, vlada-
glavni; — price, tržna cijena.
ae odluka. | on
Billion, roljšn, n. cipela od neudi-
mjene kože; prostak, surovnjak; ne-
Rum. rom, D. rum; rakija.
Buu, rom, 8. čudan, neobičan; osobit;
dobar; a — customer (fellow. one)
714
RUM
Bamination, ramtičiššn, n. resmš-
janie, promišljanje.
Rummage, maru
pretrašiti; 1 moi. trešiti
cunjati (for), —, n. premelanja, pre-
mje.
Bumoar, ro’m*, n. glasina. —,
v. t rarglasitt; ions ed, glasa
26, govorš se, čuja ee; you are —
si for the "snthor, ue drže ea
Rimp. 7 romp, 2. stražnji ia kriša,
sapi; stražnjica; — of beef,
fone kratala, pene kost;
režanj bedru, počenie — less, a
bes repa. “a
Rumple, rom'pl, v. t, namežurati, na~
brali, gužvati. — d, namežuran,
zgužvan. —, m. mraka, bora.
Bampus, rom'p's, n. larma, gungula.
Ban, ron (imp. ran, p. p. ran) re vi
trčuti, tka, juriti, hitjeti, breati ;
bješati; vrtjeti se, obriati se (on,
oko); ići(o stroju), raditi (o poslu);
vosići se, (pred trom;
letjeti, je i 26; ko-
lati, kružiti, ite u tečaju; olalati;
imati uspjeh; dobiti, imati mnoge
lasova (kod izbora); dobiti, imaćš
valjanost, vrijediti; glasiti;
3 rastopiti.
ss (o prdi proći. prolasiti (0 ore-
menu); doći (u kakvo stanje), pasti
u, srnuli u, poprimiti (kaki ota)
the course — s at par, tečaj je až
pari; the fire — s over field, vatra
se dirt poljem; to — into a har-
bonr, unići u luku; to — for a
prize, utrkivati se; the words —
— thus, riješi glase ovako; the
sense — s thus, ovo je smisao loga;
a verse — s well, stih teče glačko;
my talent does not — that wa;
za to nemam dara; to — about,
trkati, optréavati; to — after, tre
čati sa, tražiti; to — against, ma-
letjeti, nasrnuti, sudariti se, resbići
se (a rock, 0 bad), biti protivan, me-
RUN
if you like to — your
il
Peed’ agiiaed the ‘wall, aio doći |
glavom o sid; to — agroand, na-
nasjesti, rasbiti se, biti
m novčanoj peprilie to — at, sa-
navaliti; to —
odjuriti, pro-
lasiti, bika — away with,
olati, odeesti, ukrasti; don’t —
away with.the idea, samo nemojte
misliti, nemojte si utvarati; to —
natrag trčali, matrag teći;
gg
by mimo ‘protjecati;
‘name, ići, prolosis pod
u — cold, kočiti se; to
- counter, protiviti se, jurišati;
to — down a coast, broditi .uz
obalu; to — down, .trčati dolje,
otjecati, isted (o uri); to — dry,
crude, decrpsti se, istrotiti 06;
— foal of masukali s¢;- to —
= 2 rom, potjecati dola:
siti; to — high, udarati ea
ustrajati, dizati se visoko (0 moru
Sina ri pat kopna; že in the
, biti kome u iti priro-
đeno; to, — into, trčati, ići, ernuti,
doći, pasti, zapasti u, iznosili (0
avoti); to — into debt, zavaliti se
u dug, zadužiti se; to — low, ne-
stajašš spasti; to — mad , poludjeti,
U6
to — to seed, usjemeniti se, tjerati
u sjeme; to — towards, noginjall,
biti naklenjen, pogodovati; to — up,
4G, trčali gore, usgora, trčati k,
narasti, isnositi (0 svoti), (brzo) ra=
ati, teroditi se; vraćati se (u davnu
prošlost; to — up in the wash,
sbjedi se, skupiti v0, stienuti se w
pi
ljati, dioljati, Kubi to —
biti vezan o što; to — with Koa
ogremuli u krvi; her eyes — ie
tears, suse joj naviru na
Y. t. ići, trčali, vositi * pied a
jim putem, pravcem); to — a race,‘
utrkivati se, natjecati sto —a
course, ići, udariti kojim putem >
to — one's course, završiti čivot;
to '— ten knots (an hour), jodršsi
deset milja (na uru); to — a risk
(the risk, hazard, venture, danger),
biti u opasnosti; to — one's fortune
(chance, luck), pokutati sreću, metnuti
kocku; trkati (konja), činit da
trči; to toi a horse to death, jaha-
njem konja umoriti, po —
de, kriomčariti ito—a
Tall da tate, toči: Bjnati,
6 RUN
RUN : Ci
topiti; učiniti što da se zguane;
with lead, soliven olovom; probiti;
to —a “tannel, kopati tunel; to
— the blockade, probiti blakadu;
to — the guard, proći (neopažen)
stražu; to — a line, potegnuti crtu,
među: to —a ditch, iskopati jarak;
na nješto izmisli :
pokrenuti, tjerati, vodi
‘candidate, postaviti kandiđata, gle-
dati da bude izabran; to — against,
dalošiti opasnosti; to — one’s head
against the wall, udariti glavom o
wid; to — a ship aground, nasa-
diti, nasukati brod; to — down,
trčeć obaliti, jedreć udarili 0, pro-
biti, razbiti, goneći umoriti,
u tijemo, skučiti, ušutkati, nadvla-
dali, pobijediti, otkriti, obaliti cijenu,
umanjiti vrijednost, poniziti
hard, tijeniti, pritijesniti, suvitlati,
saletjeti, napadati, bockanjem satje-
rati u tijemo; to — in, zabosti,
udjesti, uvući (topove), zatvoriti; to
— into, utjerati, ugnati, utinući,
uvesti, natjerati, zanijeti, prisiliti;
to — @ nail intu one’s foot, nabosti
se na čavao; to — off, pustili, da
oleče, isteče, isprazniti, rasprodati,
“obaviti, svršiti na brzu ruku; to —
out, isturiti, istjerati, istisnuti, iz
vući, savlainti, surditi, sascim iscrpati;
to — over, prevesti se preko čega,
pogaziti (kolima), prijeći, preletjeti
(očima), brzo. pregledati, Pietimice
— through, pro-
trčati, pretrašiti, probosti, probu.
šiti, provlačili, rasuli, rasteći, upro-
pastiti; to — up, usdignuti, usvi-
.. podignuti, (brs0) ) agraditi pu
naraste, načiniti na brzu
Taku, onagle saključiti, podići, po
visiti cijenu. hvaliti, do neba dizati;
to — up bills, sadudivati se; to —
up an account, uzimati sa dug.
Ran, ron, n. ; trkanje;
tijek, tečaj; Hedin napredak ;
volja; pul, putovanje, ialet, detnja;
vrsta, struka, fela; zalijetanje, sa-
trka; trka, uirkivanje; vika, pro-
tioljenje; predrasuda; promet prođa,
veliko traženje; naloga, navala ; u-
epjeh, moda, neprekidan red pred-
atava (koje drume); slobodan ules,
slobodna poraba; vitao, tečej,
mljevenje (u mlinu); promet, radnji
vrijeme radnje; tok (truje, sokovaj
potočić; put, hod broda; brzina
plovljenja; pašnjak; by a (the) — =
iznenada, u jedonput,
fetch a — at, sa kim trčati fi
him bave —, noka radi kako
hoće, po svojoj volji; to keep the
— of, ići jednakim korakom sa;
good (ill) — at Pi sreća (nesraća)
u igri; — of ill luck, više nesreća
jedna xa drugom; in the ze
menom; in the long —, na koncu,
napokon; bills at the long —
nice na dugi rok; to take ie
a—, to go for >, prošetati ee,
izvesli se, ići na izlet, mali put za
zabavu; common — of .people, o-
Bični ljudi; there is a violent —
against, mnogo se viče proti; there
tis a great — upon the bank, ve
lika je navala na ben; — staze
stomers, mnogo kupaca; to put to
the —, otjerati; to tak sa
letjeti se zatrčati se; to got the—
upon some one, i sgodu, ko-
rist; to have the rau of the garden,
imati slobodan pristup u ort, mod
po votu slobodno hodati; to have
the — of an estate, imaći prev
lova na kojem zemljištu.
p. od to run. rasalje»,
ičarenj;j — way,
staza, rijeke.
Bunagate, sonrett, u. otpadnik, od-
metnik; bjegunac; skitnšca.
Runaway, ron*wé, n. bjegunac. —, &
u bijegu, koji bješi; pobjegao; po-
plašio se; zalutao.
Bundle, ron'dl, n. prečaga, prečenica
(u ljestava).
Rund'!t. n. dačvica, Burenes.
Rune, ran. n runa (slovo
germanskog piema); —
1 Pl. rune,
RUN
runsko pismo; — stone,
eo.
ang, rng, imp. ¢ od to ring.
RCA m. predaja, pročanica
(na ljestvama).
Ranic, rank, a. runski; — characters
(leti), runski znakovi, runska
Buolet, rool*t, Rannel, ron“), n. po-
totid, mali potočić.
Ruoner, ron", n, trčalac, trkač ; bread;
konj za trku, obduljaš; teklić,
anit; trgovački putnik _
bjegunac; tajni policist; izdanak;
gornjak (kamen mlinaki); — bean,
grah pričanik.
Running. rong, 8. koji trči, trka,
tebe; tekući; koji je sa trku, sa utr-
živanje; bra; neprestan, neprekidan;
brs, hilar, wegredan, u na brew ruku;
five days —, pet dana zasobice,
B. trčanje, trkanje; trka; jakost di
sposobnost za trku ; tijek, tok; pra-
wae; to be out of —, ne sudjele-
vatipri utrkivanju, ne biti w
to be in the — for office, Cešići sa
službom, službu. —
rimski
account, teku: i, otvoreni računi —
billa, mjenioo u 4 fight,
Boj pri usmaku ; — fire, brea vatra,
ubraano pucanje; — hand, rasgo-
— horse, konj sa
obduljad; — interest, tekuće
j. — knot (noose) romka;
, utrkivanje; — place, ćr-
igging. vroina, vrvaće,
da Ta
rta LA kršljava šivotinja; pa-
dika fs a pie prekid.
Rapture, seen hope prolom;
spadonie "(mira prija jateintoa) pre-
prijedor, | Halas navel —,
Pred punka? ta cao to a ~
raskrstiti se, raskinuti svezu, prija“
UT
RUR
‘alate. —, m. te prelomiti, raski-
Rank, TO‘r'l, a. seoskt ladanjoki;
xeursion, dslet na eelo, toda
koferi. = bo adv. po vosku =
na
Buralise, — ise, rt'ršlajs, v. t. uči-
niti im. —, m. i. iG na selo,
Šivjeti na selu.
Boralist, ra‘rlist, a. onaj, koji živi
na slu, m
Buralness, ri'riness, n. seoski, la-
danjski način; ono Mo je seosko.
Ruse. ris, 0. Tukaveteo, lukavština.
Bush, 168, v. i. ertati, srljati, arnuti;
juriti; jurnuti; sunutt; nagnati ss,
natjerati se; navaliti, nasrnuti (in
upon, na); (out) provaliti, odjuriti;
Fumiti, bjemiti (o vjetru); to —
along, (forward), juriči, srlati na-
prijed; in, hrupili, banuté
unutra; to — down a Precipice
strmoglavité se u propast. to —
to battle, uletjeli, urinuti u Boj.
—, 2. artanje; maloga, navala,
sagon; šum, bjeinjenjc: snaga, sila;
to make a, —, navaliti, nasrnuti.
Bash, roć, n, sila, sitina; it's not
worth a —. paradi ni probijena
pare; I don't care a —, ne marim,
to mi je devela briga. — bottomed,
sa sjedištem od sitine ili rogose; —
bottumed chair. stolica od site dé
rogose; — candle light) svijeća
(ovjetiljka) sa stijenjem od site;
Busbed u 10št, a. koji obiluje sitom,
Preko ros, m. onaj, koji naprijed
arta, juri; nagna not, beste čovjek.
Rushines:
Russian, a) a. ruski,
Fuski
Ranionke e — ise, roš'*najz, v. t. po-
rusiti.
Bust, rost, n. rđa, hrđa; enijet (na
—, no Bus,
Pesto ed ros't*k®Ines, n. seljački
način, seljačko ponašanje; ‘prostota,
surovost, gluposi
Busticate, Tos’ axel, v. t. poslati na
ladanje, na alo; ukloniti od o
učilika za sjelo ojeme. YF.
stanovali na na ladanju.
Bastication, ti dva n. či je,
Boravijenje na pank H
progon za mjeko vrijeme; sapu-
štenost "
Rusticity, ratiett, n, ladanjski, som
oski način; seljazko je; pro-
stota, surovost, glupost; jednostavnost.
Rastiness, roi t*nes, n. za'rđanost;
rđavština.
Bustle, ros'l, v. i. dudkati, šuštali,
dumići; nastojati. —, ¥. t. činiti, da
Fulti; Brzo dobaviti, —, n, šuštanje,
žuškanje.
Rastler, "roel, m. ono, što šušti, sa-
dusti; rodiša.
Rasty, ro a oda “lt adv.) zo
sa'rđao; pl
čiramni: pošljedio (e 8ofby mone!
RUS -
voljast; zapušten; mewjest; Arepas
gai ‘to grow o, zaradi ge
biti vještinu.
< Tos’t*, a. dudljio, uporan, jo-
f_nepotoram to ride (ran,
oa
Rat, rot, 1. kolomija kolosijek; bale
7 trag. —, vt, debrazditi.
Rat, rot, n. upala, bucanje, (jeronje.
= ¥. 4. Bucatš se, tjerati 06. —
pine dete koga ma +
utabaga, rai*be’g’, n. ersta repe.
Bath, rath, v. akrd; saialjenje;
Bathfal, rath’fal, a ir, Ty adv. ) bri
jedan, bijedan; milosrdan,
Bathless, ruthl*s, a (— ly, adv.)
nemilosrdan, okrulen. — ness, m.
di
Ratilant, ratrišnt, a. sjajno crven,
Ratilo, rati, n. rućil (mineral).
Rotting, rčt'ng, n. tjerenje; — time,
patie rots, a. bucovan, upaljen.
— ness, n. bucovnost, upaljencet.
Baja elif, Groves ko
Bye, raj, n. rad, ri. — bread, re
'žovnica, rian kruh; grass, še
ljak, Tuca oe
ržana slama, slabic
Byot, jt, raje a jak, sakupnik (u
Ist. Indiji).
S, eu, n. slovo s; S. skraćeno South,
Saint, Society; 8. mjesto shilling(s),
see, aun; MK mjesto us, has, is, he's,
on je; 8. A. mjesto Salvation Army,
Society of £ Antiquaries (di Arta),
South Am
Sabacaniom, Ai ‘nizm, Sabaeism, s*-
bi*zm, Sabaism, sč'bčitm, n. vidi
Sabianism.
Sabaoth, sib"čth, s*be’oth, n. God
jek
=, a.
Sabtainraan sšbsteršn, n. onoj,
subotu je, član neke
SAB
sable; omaj, koji strogo svetkuje
Sabbath, eb"th, n sabat, dan po-
činka (rubota u Židova);
treake
Liptneara ecb nedjelju; ita
neoddrša
inj
aes — less, bes ping jod po
inka; — school, nedjeljna škola.
saašćah, Pbbt"kl, a sabatni. koji
tiče sabala, potinka; — year,
robama batna, godina ( (zvaka redna godina
Židova.)
u elarth
Sabor, sFbi", n. sadlja.
Sabian, sab"n, a sabajaki. —_n"n
obošavalac
sabejac, walae zvijezda.
Sabianisna, s@b"nizm, n. sadejizam,
obožavanje zvijezda
Sabine, sčbajo, a. sabinski. — n.
Babinac.
Sable, sčbl, n. samur, sobolj; samu-
reve kreno; ernšna; tamnina; crno
odio: alikarska kličica. —, &, crn;
skin, samurovo krzno.
sabe, 8°b0’, a. drvena papuda, co-
Sabre, yee, m. sablja, —, v. tajedi,
gabljom: | te — one's way
to, sabljom at
Sabulous, rab jal i, Ši pjeskovit.
Sac, sik, D. eudbenost gospodara zemlj
kana, tobolac (u biljka, životinja,
Saccade, s*kéd’ n. trzai, trzanje (uzdom).
Sacchariferoua, shk'rif"r's, a. koji
ima, sadržava sladora, šećera.
Saccharine, sšk"rin, sšksrajn, a ola.
dorni, šećerni; koji ima sladora.
Saccular, sšt'jul“, a. a, kao kesa.
Saccule, sšk',ul. n. kesica,
Sacerdotal, es do't'l, a. svećenički.
Sachem, sé’tm, n. poglavica indijanski.
Sack sik, n vreda, torba; novéona,
poštanska torba; otpust; to get
(have) the —, bifi otpušten, odbijen;
to give the —, opustiti, odbiti. —,
v. t. melnuti, strpati u vretu; ot-
pustiti, odbiti.
Sack, sik n. plijenjenje, pljatkanje,ra-
sargnje (grada); plijen. , v. t.
plijenitt, pljačkati, opustošiti razo-
119
sac
riti, — bearer, n. vrećonoša, — race,
Sack, alk, n. frpko, španjolsko vino.
Sackage, sškodi, n. plijenjenje, ra-
Sackbatsak'bot, n. trušija.
Sackcloth, sik’kl3th, n.
platno.
Sacker, alk, m. oredar (koji provi
ili punt vrede); plijenilac, pljačkaš,
Sacking, sšk*pg,, m. debeo,
platno; pustošenje, pljačkanje.
Sacrament, slik'r*ment, sakramenat,
otajetvo: the —, pričest; to admi-
nister the —, prigestiti; to receive
the ke pričetiti se; to take the
Sacramental, eno, a. (— ly,
adv.) Ho pripada otajetu, pri-
česti; svetotajetven; — tirvico, pri-
čest; — wine, pričemo vino; pri-
segom vezan, —, n. ono, što pripada
bitno sakramentu.
Sacred, sč'krtd, a. (— ly, adv.) svet,
posvećen; častan; greene duhovni,
vice, el
Sacredness, sekrdnes, D. avelost, po-
svećenost; ljivost.
Sacrifice, shk'r'faje, n. žrtva; požrteo-
vanje; ; to make a — ofa
thing, žrtvovati što; to make (offer)
any one a —, prinijeti kome žrtvu;
sija —y-ispod cijene, + gubitkom.
=, ¥, t. žrivovati; napustiti; prodati
pod oak sijenu, s gubikom; —,
tenik, koji prinosi žrtvu.
sacatcal, Kiša a dr by, do)
žrtven, što pripada šrtvi; — ri!
žriveni
običaji.
Sacrilege, ašk'rledž. n. skornjenje,
oskvrnuće; svetogrđe; svetokrada;
provka; bezakonje.
seentagious irida, a (— ly,
adv.) Besakon, Besdožan;
dogoluđan; koji krade, skorni svetinju
sac
o@rkou. — ness, 2.
besakonje.
Sacring, sč'kr*ng, v. posveta, posvećenje;
well, misno svonce.
Sacristan, aikretn, m. n, erkvenjak,
Sacristy, 'aškirostt m, sakristija.
Bad, sid, a. (— ly, adv.) žalostan,
tužan; sjelan, nujan; turoban ; elo-
voljan; jadan, tievoljan, bijedan;
sa0, hud, opak, neugodan, sločest;
taman; nevaljao, raspušten; —
red, tamno croen; — work, rđav
posao; a — coquette, velika nami-
fala; (— ly, adv.) ozbiljno, strašno,
vrlo. — coloured, taman; — iron,
wišja, tigla
Bedden, fid’n, v. t. žalostiti, ožulo»&itš;
; učini tamnim. —, v. i,
bomen se, enavenslitt @ ae.
Baddle, sid’l, n. sedlo; to put the —
upon the right man, pogoditi krivca
(upon the wrong man, okriviti
nedužnoga, ma pravdi); poleđina
(meso). — v. t. sedlati, osedlati;
natovariti, opteretiti, naprtiti; don't
— the blame on me ne krivi mene
bexbornost,
tisa rid
isage; — bow,
— cloth, pod-
sedlica, čaprag; — fast, čorit na
konju — gall, sadno, rana od sedla;
girth, kolan, potprug; — horse,
jahati konj, sodlenik; — maker,
sedlor; — pad (pileh) stelja u
kri shaped, scdlast; — tree,
sadile, siid’l™, n. sedlar,
Saddlery, sd’ re, n. vedlarstvo; sedlar-
ska roba.
Badness, sad'n*a, n. dalost, tuga, sjeta,
Bafe, ste, a(— ly, adv) siguren;
pousdan; besopasan; sdrav, čitav,
meoštećen, m Pišaia u dobra nat
sju; sretan; — and sound, zdrov
čitav, šiv i sdrov; — back, sretno
ee orašio; sum in — heads, sum
— in hand, sigurni novel; from a
720
SUF
— quarter, od pousdone ližnosti;
to be on the — side, diti siguram ;
to make a quarrel —, umériti dokow-
čati svađu; with a — conscience, #
concn nije — man, pousdan,
vjeran čovjek; he is — to come,
on će sigurno doći; he is — to be
hanged, njega će svakojako objesiti.
—, 2 škrinja, ormar sa novac, (iron
—) željema blagajnica (sigurna od
požara); ormar za jelo. — conduct,
slobodan zaštitno
pirmo, puinica; — keeping, sigurna
pohrana.
Safeguard, séfga'd, n, saštita, okrilja;
sigurno Provan H
zaštitno:
wt Suva, štititi; sakrenili
Safeness, sčfu*a, u. sigurnost.
Safety, sft, n.
> sigurno mjesto, zal
— apparatas, sprava sa siyurnost ;
— beli, pišaći pojas, — buoy,
plutac sa spasavanje; ard, bese
—, a det
kao šafran. — colour, šafranova
Ve i. uloći dekwuti
Se alt i
#6 od pravca. —, ¥, t. učiniti, da
20 Ho ulekna; opteretiti i pritirnuti.
Sage ve. a naga (atarosjeverna
gebneiona a gets, a. ja po adv)
— ness, Saga-
city,
ty, een, ma
Beee cote sd sd) o
pametan, rasborit.
SAG
Bagenoss, sčdi'n's, n. mudrost.
Bagitte, s'dtit'*, n. strijela (aviješđe).
sadi), a. kao strjelica,
tirjel Fast,
Sagittarius, skdirter's, n. atrijelao
(svijeide).
Sagittary, shde"t'r, n. atrijelac (svije-
le); centaur.
Bago, sčg0, v. palm. sago-
‘eae — powder, sagovo rato.
Bogs, svdi*, a. pun kuša, sačinjen
lem.
Sahib. sa"*b, n. gospodin, sahb.
Said, sed, imp. ¢ » p. od to say;
he is —'to be very crue, govori
se, kažu, da je vrlo okrutar; p. a.
gore spomenuti, rečeni; the —, ono
Šo je gore rečino, spomenulo.
Sail, sčl, u. ro; krilo od vjetre-
mjače; ole fleet of ten —,
Mota od deset brodova; vožnja na
lađi; main —, veliko jedro; to make
—, didi se na jedra, odjedriti; to
set — danu jedro, otvoriti jedro,
odjedriti; to shorten —, umanjiti
jedra; to loose — s, odrije
otvoriti jedra; to atrik
the — s, pei zatvoriti jedra;
jedra; to press —,
jedra; under easy — na malo jedara;
under full (pressure of) —,
jedra; to set up one’s — to
‘wind, okretati kabanicu prema vjetru.
—, v. i. jedriti; odjedriti; broditi,
ploviti; (io — forth) plivati, letjeti;
ready t na jedru, spreman za
put; to — about, križati, kratariti
(po moru); to — close to the wind,
ite opasnom bes porode; to
out, isjedriti, odjedriti; to — up
a river, jedrili, ploviti us vodu. —,
v. t. jedriti, ploviti (morem), pre
i, preploviti, preletjeti; emit,
iti, upravljati (lađom). —
boat, čamac na jedra; — cloth,
(duck) platno sa jedra, jedrenina;
>. lesa, bes jedara; — maker,
jedrar.
121
SAI
Sailer, sel", n, jedrenjak (brod);
, breoplovae, bra na jedra.
Baling, sel'ng. n. jedrenje; Brodenje,
a, — boat, čamac na jedra;
— directions, uputstea za jedrenje,
brođenje, — match, nafjecanje u
jedrenju; — orders, "nalog za odla-
zak; — vessel, jedrenjak; — trim,
prikladnost, udemost, pripravnost
brode sa jedrenje.
Sailor, 88/1", n. brodar, mornar; able
=, potpun, gotov mornar; I'am &
bad —, lako obolim po moru. —
fashion, mornarski natin, po mor-
nareku; — like. Sailorly, sal],
a. mornarski, kao mornar.
Sainfoin, s8n’f3jn, n. grahorka (Biljka),
Saint, sčnt, a. (— ly, adv.) svet. —,
m. svetac; bogomoljuc; she —, sve-
tica. —, proglasiti svecem. —,
m. i. činit hood, n, ave-
tost; sveci; eeming, lieemjeran,
Sainted, s&n' Bnd, popi u. proglašen
svecem; svet; pobožan; pokojni,
Saintish, ača, a i— fair) kao
svetac; (prividno)
Saintly, sšnt1*, Saintlike, sčutlajk, a.
svet; kao svetac; pobožan.
Saintliness, sčnt'i*nes, n. svetost,
Saintship, s8nt’*p, n. avetost; sve-
tačko Vlostojanativo.
Sake, s8k, D. star; usrok, razlog;
for the — of, for sake, radi,
poradi, for heaven's for god's
—, Boga radi; for my —, poradi
mene; for Fra —s poradi sta-
rog prijatelja!
Saker, ek, m. ho godoljski sokol.
Sal, s8), n. sol; — ammoniac, sal-
ijak, volatile, miriena sol.
Salaam, stizm“, n. istočnjački svečani
posdrav. —, v. t $i. istočnjački pom
sdraviti, nakloniti se.
Salable, s#1%b], a. (— bly, adv.) što
se moše prodati, ito se lako pro-
daje; prodajan, — ness, 1. pro-
dajnost,
Salazious, s'lvis, a. (— ‘page
uten, pohotan, — ness, Salaci
‘Pinar m putenoet, | *
SAL
deonjak; opsjenar; —
od
fe, ormar
prodaja; , prolazak;
drašba; publit (open) —_ ty auction,
javna dražba; for (of, on) —, na
prodaju; to have —, to most
with a ready —, prolasitt,
dobro se prodavati; to offer (to put
up) for —, to set to —, stavili, nu-
diti na prodaju, prodavati; to find
no ne mai prof
Saleable, s¥I*bl, vidi Salable.
Salep, sšl"*p, u. salep (korijen); njeko
saleyh cate |, SAYS, m. sali!
Salient, seat, a. (— ly, adv.) koji
skakuće; ie
Ho tjera;
Boden; što strhi, Bret; Blo ae ističe;
snamenit; Bilan. —, n. isbočina,
dio što strši, To van viri.
Saliferous, s'lif*r's, a. čio ima sels,
solani
Salifiable, o&l’*faj*bl, a. 2to tvori soli,
što 16 preivara u sol
Salifostion. salrke'ifn, m. tvorenje
i, pretoaranje u
Buy, sal*faj, v. t ‘preterit u aol.
Salina, laps 1. salina; alana moš
vara; — 6, pl. slane ravnice,
Saline, stlajn', s8'lajn, a, slan; 20-
lani, soln.’ —, m. oolilo, selina;
alatina, slanača. — ness, Salinity,
elin“t*, n. slanost.
/%, m. pljuvačka, pljuvača.
Balivary, attr, a. pljenača
ivary, eBl’*v'r*, a. ljevačan si -
duct, — canal, pliuvatoved; —
fits, pljuvaine žlijezde.
vation, sil*v8's'n, m. slinjenje.
Sallow, sk, n. iva, mačkovina; vrba.
722
SAL
Šalov, sil’, a a. blijed; šućkast. —»
¥.
Saliowish, “are%, a dijeđan.
Sallowness, sšl'Gn*s, n. blijedost, blje+
Sallovy, 583%, a. obrastao vrbama,
vrba.
Sally, oat i", O. provela; juri juriš; islet,
skok, iia; naval i a
nude; želja; kir; dosjetka;
wit, duhovita dosjetka; — of youths
sdomačka obijest, sance mladosti. —,
v. i. (to — out) provaliti; to — forth,
dekočii, navalit, krenući. — port,
(potajna) provalna vrata (terda).
Samagandi, silm'gin’d® n. isjeckano
mao so uljem, octom ¢ £. d.; smjesa,
Salmon, sšm'n, n. losos; — coloured,
poput loecea; — fry, mladi
Va FR nema da o
Beal (peal, Ivović, mali ose (ipod
Psa funta); —
Saloon, s*lan', orma Some,
Port, slams draltoona .
sa. talotbe; Se car, —
carriage, (cagon).
Saloop, slap’, n, čaj od eorafrase.
fan SIPA area, 2. furowac,
Balt, shit, m. sol, 905 soljenka ; začin:
ukus; duhovitost;
znost: mornar; common (cul
—, kamena sol, kuhinjska ool;
smelling — 8, mirisave soli; not
to be worth one’s —, ne diči wi-
jedan ni aoli, što ju jede; to k
‘worth one's —, saslušiti svoju,
Es ai ee a
vjeran 3
ereon's —, bili čiji gost, ditt pod
ijom saštilom; above the —, ne
jem kraju stola; below
neath) the —, na donjemu
i
SAL 23
slano meso. a vt Fayed osoliti,
posoliti; — ed meat, slano moso.
— box, sud, pomda sa sol; —
collar, soljenka, slanica; — duty,
sole — lake, slano jezero;
less, lex. soli,
g lick, eo-
Ulo (gdje oves sol lišu); — maker,
solilar; — man, solar ; marsh,
alana i; — master, posjednik
majdana od soli; — mine, — pit,
majdan od soli; — pan, solni ko-
tao, majdan od soli; sea, more;
— spring, slatina, ivor; —
tax, solarina; — water, slana voda,
more; — water fish, morska riba;
— works, solilo, salina; — wort,
stanton (biljka)
Saltant, sint, sAl''at, a. koji skače,
Saltation, cate! a, m. shakanie ska-
kutanje, plesanje; kucanje
Saltatorial- salthta" ‘rl, Sailr s
tr, a. koji skače, poske
skoka, od igre; plemi; ri rd
pleše
Salter, silt, n. solilac; solar; pro-
dapat slanog mesa.
Saltern, sšl't*n, n. salina, solilo.
Saltier, salt, n. Andrijin kriš (X).
Salting, sig, D. soljenja; — tab,
za soljenj
sali Ko a ras ly, adv.) (matko)
m. slanoda, slanost.
It a
čio sdltpi don. salitra. —
house, salitrana; — maker, —
Salty site a
a ‘sAl't®, a. (nješto) slan.
Salul ae , 881i) brs, a. (— ly,
mei zdrav, prijatan,
po zdravlje. ness, Salubrity,
Fagyrbre, Salutariness, sil'(j’)u-
tres, n. zdravost, zdravlje.
Salutary, sil’jat®r, a stra, ljekovit;
spason
Salutation, slGjutčšta, m. pozdrav,
ravlj
Salutatory, e'l(j)a't't'rt, a. pozdravni.
Salute, sijat, v. teči. pozdraviti,
pordravjati; dati, činiti počast;
SAL
Kk: i rand os
Luter, Aes Fie
Salvable, si! eal ji so ae otku-
agers, m. epasavenje; plaća
sa a spavanja sa spasenw robu;
Salvation, Meets, m. spasenje, spas;
, vojska spasenja.
Balvatiolac gotici n. dan voj-
Salve, a v.66 i. spasavati (brod
4
barok
Salve, siv, silv, D. pomast, mast;
lijek, pomod; masalica, laska; — for
skloniti.
Salve, sAl'vi, int. sdravo! šivio!
Salver, pt m. podnos, slušavnik,
Ivo, a, m, dagovor, tsprizanje ;
salva, pucnjava, pozdrav
jeva mere Pe,
Samaritan, stir", 0. samaritanski.
sae ; milosrdan čo-
sie sim'bo, n. sambo (potomak
ernice i mulata ili mulatkinje i
(gore, prije) jed jedno:
ličan; the same as, onaj isti, koji;
all the —, épak,'alé ipak, opet
(zato); at the —
zajedno, ipak, opet; it is all the
—, to je sve jedno; much the —,
malo ne isto; one and the —, je-
dan te isti; the very —, isti isto-
vetni, puki, sušti; in the — way
as, isto tako kao.
Sameness, sém'n's, n. istovetnost ;
jednakost; jednoličnost.
Samian, s8'mn, a. samijski, od (otoka)
Samosa.
Samiel, s&'mj“l, n, samum (vjetar).
SAM
Samlet, chm 'l*t, n. maleni losos,
Sammy, sim", n. budala, bena. —, a.
budalast, lud; to stand —, gostiti,
platiti sav trošak,
Samp, dra n. kaša od krupno mlje-
Semphire, simfaj®, sim’l™, n. šulac,
motar (biljka).
Sample, sim’pl, sam'pl, n. ogled, uzo-
rak, muštra, primjer; a8 a kao
primjer; za probu; by (06, accor-
ding) — po uzorku, po muštri. —, v.
t. teabrati sa ogled, kao uzorak;
pokazali, uzeti uzorak, mudlru; ku-
šali Prenat oni room, s n. saba za
oglede, za probanje; rakijašnica.
Sampler, sim’pl™, n, ogledak, usorak,
pregledalica (xa vezenje ¢ td);
onaj, koji vsimlje Uli kazuje oglede,
uzorka, probe.
Samshoo, Samshu, sšm'šu, n. rakija
od riše,
Sanable, sin*bl, a. islječiv. — ness,
m. islječivost.
Bagatin, shotiv, a. što Veže bade
Yuje; ljekovit. — ness, n.
Sanatorium, sšnštotr“m n. Perera
Sanatory, sin’t'r’, a: ljekovit; zdrav.
Sanctification, sšnk't*Pkššn, n. po-
sveđivanje, "posvećenje; slavljenje;
svetkovanje.
Sanctifed sšnk'isfajd, p. pede
adv.) posvećen; licem
saci člokisaju, De porvedioal;
Duh sveti.
Sanctify, slok'tfaj, v. t. posvetili ;
očistiti; i; ovetkovati.
Sanctimonious, sink’t*md'n™s, a. (—
ly, adv.) avet; licemjeran. — ness,
N. svetost; licemjerstvo,
Sancta sšokišn, n. podreda, odo-
zakon; ugled, važnost; to
zire the — to, potvrdili, odobriti.
—, v. t. potordići, odobriti ; učiniti
Sanctitude, sčok'ttjad, n. svetost.
Sanctity, sink’t't’, n.. svetost; po-
bošnost; čistoća; mepovredljivost.
Sanctuary, sink’tiu’r’, m. svetinja,
124
SAN
roi; sanktuarij; hram, crkva;
te,
Seon, sink’t*m, n. evelinja; sveto
ied,
Pustinja, pješčara, pješčana ravnica,
prudovi; vrijeme, časovi, pijesak w
u pješčanoj uri; his — s sre ran,
dokončao je. izvjekovao je; to strike
the — 8, nasukati se, nagjesti.
v. ti pijeskom poruti, pokriti
suti; pomiješati s pijeskom. — bag,
vreća pijeska; — bauk, prud, pru-
bath, preščana kupelj;
Pr) pijesal p
pokretni pijesak, — eel, jagluntd ;
— flood, pijesak vijavac u pu-
atinjt; — fly, mušica gniea; —
- glass, gješčana ura; — heads, pra
dovi; — heat, pješčana kupelj
bill, kumak od Pijeska, gomila
jeska; — like, poput pijesma; —
martin, bregunioa (ista); — paper,
pješčani papir; to — paper, tréi,
laštiti pješi papirom; — piper,
vivak (ptica); — pit, pješčana jama,
kn tia
; — stone, pješčenja: a
— swallow, bregunica čađavica (la-
sta); — Wasp, pjeskorovka (osa) ;
— wort anika),
Sandal, skn'dčl, n. sandala, vrata o-
Sind oe, u. (— wood) sanda-
Bandaraciy, shed, n. sandarak
(emola,
a).
Sintel abd, a. 4, peskont; pijeskom
> posut, zasut nj ervenošut,
Sanderling, s8n’d*ling, aint ton,
Sandiness, skn'dtnes, n.
ervenkasla
Sandwich, sšod'wič, n. kriška mesa
između dva komada
kruha, nama-
zana maslacem; ham — es, komadš
SAN
kruha sa šunkom; — man, nosač
sići dvd: re
andy, sfin’d*, a. ovil; a
vabiparons orsetioats m: han ori
vena kosa. — bottomed, sa pješča-
nim dnom; — haired, riđokos, rid.
Sane, ne, ošo, & (— ly, adv.) zdrava ra-
pametan.
— ness, n. duševno
zdrodija, adrav razum.
Sang, sing, imp. od to sing.
Bangaree, slng'ri', n. vino (2a cukrom,
mirodijama): —, v. t. navodniti i
Sang-froid, sdn(gitrox’, n. Hladnokro-
nost;
Sangsne, sing’sjt, n. pijavica. *
sii cei ie a. krvo-
ini, krvni; — vessels, krone žila,
gdi sing w'fs}*, n. ono, što
Bangui ena. shogwn'r’, a. (— ily,
i; krvav; krvoločan.
Sungune slogwn, a. kreni; puno-
krvan; crven kao krv; , Va
tren,nagab, lakovjeran, sangviničan;
he is — ‘of success, “nde (po-
usdano) se nada
Sanguinenes, sin‘gw*nes, Sanguinity,
sšogwin"t, n. comm comma boja pe
put krvi; punokronost; sangviničan
teomperamenst, živahnost, vaćrenost,
Sišruinovu, singwin"Os, a. krvni;
punokroan; sangviničan.
Peče sivh’drim, n. najviše
vijeće u tarik
ijede,
Sanguinolent, vagwinslent, n, krvav,
Sanicle, sšo*ki, m. sdravao (Bilika).
Sanies, s¥n°iz, n. vodnjikav gnoj, su-
krvica.
Sanious, sč'n*s, a. gnojav
Sanitary, sini’, a (— ily, sav)
sdravljan, zdravni;
bomd, sdravetveno vijeće; — condi-
tion, stanje sdravlja.
saa rtm nm žanrovi:
Sanity, Meant, 2. edreoljay sd zdrav ra-
zum.
Sank, sšok, imp. od te sink.
725
SAN
Sans, sšnz, prp. bes.
Sanskrit, sšos'krit, n. sdnekrit (start
3),
ais, u. Sv. Nikola
krv, jakost; to be im
colour, sočna boja
(od
fa tu).
Sap, sip, n. bilinski sok, mesgra;
lika, bje
koji duda). —, y.
Sap, op. n. jarak, rov, potkop. —
+i. potkopati, potkapati, pode
Mei
Sapid, spd, a. tečan, ukusan, sladak.
— noes, Sapidity, n. tečnost, uku-
nost, slast.
Sapience, sč'p*“ns, n. mudrost; rasum;
premudrost.
Sapient, pat, a. (— ly, adv.)
mudar, premu
Sapless, sip'l’s, a. des soka, suh; slab,
datrošen: — ness, m. besočnost.
Sapling, sip'ltag, m. droce; mladicas
dada biljka; mladi hr; mladi
čovjek
Saponaceous, sip'nd’s*s, a. sapunast;
sapunjav.
Saponification, stpčn*Pkč'ičn, a. pre-
tvaranje u sapun; pravljenje sapuna.
Sepouity, s®pdn’*faj, v. t. pretvarati u
Sapper ‘sap, n. potkopavad; kopad .
danaca, pionir.
Sapphic siftk, a. safičan. —, n. sae
ični stih,
Sapphire, safaj*, sif", n. safr (mo-
dar dragi kamen). —, a. kao sofir;
tamno modar,
Sapphirine, sšf*rin, a. od safira; kao
sofir; — blue, modar kuosafir, —,
m. safirin.
Sappiness, sip"nes, n, sočnost,
Sappy, wn , 8. sočan; nježan, mek,
mlad; ouman.
Saprot, ap ‘rdt, m. truhlost drva.
Saracen, siren, n. Saracen; — "
corn, — 's wheat, heljda.
Sarcasm, sš"kčzm, n. sarkazam, za-
jedljiva poruga.
SAR
Sarcastic, si'kast*k, &. (— ally. : adv.)
sorkastičan, , gorak,
Sarcenet, si's'n*t, n. "(tanki,
tinski) svileni tafet.
Sarcocele, sa' s
Surcomt, si'ko'm*, n. mesni otok, me-
srkorteta, a. a. koji jede
meso,“koji se hrani mesom.
sin phagas, aekbdf'g's, n. kameni
Barcosis, si"k0's's, n, tvorenje mesa;
meeni otok.
Sarcotic, sa'k&t*k, a. što tvori meso.
Sard, sa'd, n. /amno crveni karneol.
din, eadin'. Sardel, sa “-
sardela.
del,
gardonio, Kato a. (> ally, adv.)
ša wailjen,
garden, Seas sce dinika, .n. sardonik.
Sark, sik, n. košulja.
Sarmatian, sa'mčš*n, a. sarmatski,
—, m. Sarmat.
Sarmentose, — tous, si'mčn'tčs, —
ts, a Ho tjera loze, ima striaje,
Barsenet, su°vn't, vidi ‘Sarcenct.
Sartorial, sa't0'r“l, a. krojački
Sash, ski, 2. okvir (oko Drim
window, sasovno, pevlačno i
— door, povlaina vrata (koja 16
dišu i spuštaju),
xh sid, o. Pian thanica; oojnički
+. opasali poj
Saseatres, tava. a. vasafras (ortla
lovorike).
Sat, sit, imp. od to sit.
sčtn, m. vrag, đavao, sotona.
— ism, solonstvo,
Satantc(ay, sttink(l), a, (— ally,
ady.) oraiji,
Satchel, ont, D. torba, kesa; torba
Sato, sit, ke. imp, ip. p. od to sit.
Sate, sčt, v. t, nasititi, presitité, na-
biti, prepuniti. — eta a nesariten.
726.
SAT
Sateen, s*tin',,n. njeka satinovana pa-
mučna tkanina (poput atlasa).
Satellite, ešt*lajt, n. pristaša, pri-
vršenik, pratilac; trabant, mjesec,
Batiste, 888%, v. t. sititi, ‘nasititi,
sasititi; i; presititi. —, v.
i, sasititd 26, presititi ee, nabiti se.
—, sč'štet, a. sit; presit.
Satiation, saš*č'ššn, n. sićenje; sitost.
Satiety, s*taj'i", m. sitost; zasićenost;
presitost; dodijapanje,
Satin, en m. atlas (gusto tkena
Satiny, sšt"*n*, a. kao atlas, gladak.
Satitet, aštinci, 2. poluaižar
PR revije: Se, a. (—ally, adv.)
satiričan, podrugljiv. — alness, n.
saliričnost.
Satirist, e&trist, n. saćiričar, duhoviti
Satirize, — ise, sštoraja, y. t pod-
gain skuha esac
voljština, sadovoljenja ; sadovolja-
vanje, amini.
tne domed, perai
to hail with —, radeeno posdra-
viti; to give —, , zadovoljiti. — pir
stola, pištolji sa dvoboj.
Satisfactoriness, sit*sfik’t*rnes, n.
ono, što sadovoljava, namiruje;
volj
srbe, caret, 2 ily
adv.) Ko zadovoljava namiraje; &
Satisfiable, ahtretaj®l, a. komu dé
emu sa mole di mise nadji,
Satiafied, ebtsfajd, p. a. osojedočen;
Satisfier, sit*sfaj", n. sadovoljavač,
ugađač, ugodnik.”
SAT Ta SAD
Satisfy, sattsfaj, s baadovoljets koga si's", n, tanjirić, pladnjić#
ili što, nadovoljiti, iti komu; lica; cup and —, šalica i ta-
namiriti koga ili što; naplatiti, pla
naj pla-
ućuliti {gad šeđu); popraviti;
Sai a sMtrafaj'ne, a. (— ly, adv.)
dovoljan; koji orvjedodava, umiruje;
satrap o atatp, sšti ps n, satrap (staro-
Setrapy, sit'r’p®, v. st) iraplja.
Satteen, stin', vidi Sateen.
Saturable, sštjuršbl, a. što se može
zazititi,
Satnrant, sitjur'nt, a. što siti,
Saturate, sštjurčt, v. t. sititi, zasititi;
prožeti. —, sdt'juršt, a. zasićen.
Saturation, sštjur&'*o, n, sićenje; sa-
sićenost.
Saturday, sšt*d". sži*"d6, n. subota.
Sataro, cha n. saturn (planet);
u grows 5 olovo.
Searle skina, n. pi, saturna-
lija, svečanosti u, slavu Saturna;
1a raspušlenost, raskaladno
veselje.
Satumaliao, sšinčin, a. saturna-
lijski; raspušten, raskalašan.
Saturnian, s*to"n“n, a. saturnski;
arian; — age, — times, zlatno
Sataraine, sšterpaj, sbtnin, a, sa-
turnski; pod utjecajem zvijezde Sa-
jelan, žulostan.
# ajetan,
Satyr, SY, n, sati (umski bog);
dludnik, upaljenik. suigrie, attir*k,
a. kao eatir.
Sauce, sis, n. umaka, umakac; čorba;
začin; voda sa motenje, kvašenje,
lučenje i t. d ; varivo; bezobrasnost;
to serve one with the same —,
dati Filo za ognjilo; what is — for
the goose is — for the gander,
što je jednom milo, to je
; carrier's (poor man's) —,
eulja, tava,
njirid; — eyes, pl. isbuljene oči.
Sanciness, s&’snes, n. drekost, bez-
obraznost.
Saucy, 298’ adv,) drzak,
bezobrazan; obijestan.
Sault, 85, s0, n. brsica; slap.
Saunter, s&n'W", sho’, MA i. (bespo-
alen) vući se, ti, bavrijati,
tumarati; to — away wen the
time, potratiti vrijeme. —, m. imi
tanje, basanje, ornjanjaj lijen hod.
Saunterer, sAn“, m. gegavac; Ye
nivac, desposlica; vucibatina.
Suarian, sito, a, koji pripada gu-
ima; gušterski. —, 0. gušter.
Sausage, si'stdž, m. kobasica.
Savable, sš'včbl, a. koji se moše spasti.
Savage, skv"dž, a. dielji; pust, ne-
obi : aurov, okrutan; bijesan,
n. divljak; surov
neobusdan.
čovjek, barbar.
Sayagrness, j&v*džnes, Savagery, shv’=
sate. divljaiteo, surovost, okrut:
jeanova ; tos.
Savagism, shy"diizm, n. divljaštvo;
divljaci.
Savanna, s*yšn"%, n. travnik.
Save, sčv, v. t. spasti; izbaviti; otku-
j sačuvali; uvesti, praviti (Bilo)
spasi se; to
mena; to — the tide, upotrijebih
— time, ne gubiti vre-
plimu, uhvatiti sgodu, sgodnu pri-
liku; to — one’s longing, ispuniti
čiju želju; to — the train (post),
dospjeti još na olak (poštu). —, v.
i. štedjeti; sačuvati se, usdržati se.
—, praep. osim, van, izvan, do; the
last — one, that,
osim ako.
šleđenje, itednjak,
Saveloy, shy"ldj, n. ealfalada.
. Bavouriness,
SAV. .
Saver, sev, a spasitelj, isbavitelj;
đenje, Ztednjak.
Saving’ aB'v'ng, p. a. (— ly, adv.)
Hedljiv, ini, int; priusdr-
žavajuć, sadržavajuć prawo; to be
— of, štedjeti; —> clause, priusdr-
Šaj. —, n. spasenje; Hednja; — 8,
pl. pritteda; priusdržaj, izusstak.
—, praep. osim, van, isvan, bes
povrede; — your reverence (pre-
sence), 2 oproštenjem; — that, osim
ako, orim da. — bor, štednica; —
sbank, štedionica.
Savin ness, #č'v*ngni |. štedljivost,
tednja, dobro kudenje; spasavanje.
Savina
čv, m. spasitelj; otkupitelj.
‘virt, m. éubar (biljka).
i ništa. —,
v. t. imati kus, tek (of, po); mi-
rishti (na što, čim), udarati (na što),
zadavati (ćim); izgledati. —, vot
sč'včrtnes, n.
tečnost,
ukusmost; slast; (prijatan) miris;
prijatnost
Sarourless, stvles, a. bez ukusa;
i prijatan.
Savoy, s*v5j', n. bijela ersina.
Saw, si, imp. od to see.
w, 98, m. ica.
Saw, sl, n, pila, tertere. —, —, vet gi.
piliti, ispiliti; (through) prep:
rugati #8. — blade, gvožđe od
pila; - Block, pany :— buck (horse),
, konj; — dust, pilotina, opiljes;
— fish, pilan gee api .
diljarica; — mill, pile, pitana, aga
— pit, pilarska jama; th,
zubac u pile; — toothed, pla!
— wort, erpac (biljka).
Sawboness, si'bonz, n. (u dali) ranar,
liješnik.
Sawder, sha", n. spoj, epajalo; soft
—. laskan nje.
Sawn, sho, p. p. od to saw,
128
ie
Saxon, sik‘e'n, n.. Bas. —, &. saski,
anglosaski.
Bay, 08, v. t. di, kazali, reći; kazi
i pri i spo
navesti; mniti, misliti; odlu-
jestiti; Dl give you —
čiti; nagovij
three days to consider the matter,
dat ću vam recimo tri dana, da raz-
mislité o stoari; 1 say! hej! čuj!
theey—, govori se; it — sin the Bible,
u Bibliji atoji (napisano); that is to
=, to jest; she will have
nothing to — to him, ona ne će o
njem ništa da enade; there ip ne
— ing, ne moše se kazati, reći; that
goes without — ing, rasumije se
samo po sebi; that iv -- inga
t dćal to mnogo snači; you
jon't — 80! što govorite! jeli moguća!
(when) ali |) said and done, ge-
vorilo se (kasalo 26) Ho mu drago;
to — grace, se sa stolom;
to — one’s lesson, kazivati lekcij
to — mass, čitati misu; to —
to — over again, ponovil
ono, što se ima reći, što se kaše;
govor, tordnja, tordenje; muš
enje, uvjeravanja; I have no —
the matter, nemam riječi u tome,
neću u to da ss miješam ; you have
bad your —, now let me have my
+ ti ai voju kasao, sad pusti, da
— your —! keš
brig ae let him have his
—, neka mnionje
Sayer, 95%, n. kasina.
Say ing, sč*ng, m.
hi Tei janes talic, podova i podni
|, kako se obično kaše.
th
Scab, skih, m. duga, giba; seb;
krasta; lopov, nižkov; radnik; koji
tavu
me drži obus
Scabbard. skib“d, n. kore, korice
(od maća).
La
SCA
Scabbed, skabd, skšb"d, Seabby,
skab*, 4. čugav, gubav; krastay ;
kukavan, Seasbediess, skabodnes,
Scabbiness, skib"nes, n. žugavost,
gubavost, krastavost.
Scabies, skč'b'iz, n. svrab.
Scabiona. ska'b“a, a. žugav, gubav,
žorabljiv, —, n. prienica, udovica
a).
Scabrous, ske’br's, a hrapav, neravan,
. — ness, n. hrapavost,
Scaffold, skaf*ld, n. xkele, lazila, koze,
armađura; pozornica; st
v. t. podignuti, sagradi
skele; poduprijeli, podržati
Up, sagraditi, sastaviti.
Scaffolding, skaf%lding, n.
disanje
akela; građa za skele; skele, arma-
dura: zgrada.
Scalable, ské'l°bl, a. na što se dade
ljestvama popeli. .
Scalawag, salma, n. kriljavo ži.
vinče; nitkov.
Scald, skald, n. kraste, grinta. —, a.
hrastav, grintav, kukavan. — head,
krastava glava, krastonja.
Scald. sk&ld, v. t. oparili, oprijiti, o-
šuriti, ožeći, —, n. oprljotina. ože-
glina.
Scald, sc&ld, skšld, n. skald (pjesnik
i pjevač u atarih Skandinavaca).
Seuldie, skil'd*k, a. skaldski.
Scalding, skdld*ng, n. parenje, olu-
ranje; — ; pi vrela jela. — hot,
a. vreo,
Scale, ska» n djela od vage, kan-
tan » pair of - - s) vaga,
texulja, "mjerila; turn of the — (s),
prevaga, pretega; to turn the —s,
nretegnuti, dokončati, odlu :
fold the .— 8, sudit
vagati, mjeriti, sravnjivati. — beam,
stupac od vage.
Scale, skčl, n. ljuska; listić,
of iron) gar,
3, kotleni
t. ljuštiti, skidati
ljuske; Cr oka sastrugati žariti
(lim); očistiti kotao). —, v. i. lju
“diti se; cijepati se. — armour,
kore od noža; (—
729
SCA
oklop na ljuske; — beetle, hitra
(kornjai); — insect, creac.
Scale, s skčl, n, ljestoe; ljestvica, škala;
stepeni, postepenost; mjerilo; brojni
sualav; mjera, opaeg; on a large —,
u velikoj mjeri, na veliko, u velike;
plain —, naraveka veliš
ced —, umanjeno mjerilo; — rule,
mjerilo, mjera.
se, popeli se (ljestvama)
Scaled, skéld, a. ljuskav, pees
Scaleless, skél'l*s, a. bez ljusaka.
Scaliness, ské'Itnes, n. ljuskavost.
Scaling, skelng, n. penjanje, juri.
Janje; — ladder, bojne ljestve, po-
žarne ljestve.
Scall, skal, n. kraste grinta; — head-
ed (pated) krastav, grintav.
Scallion, skaljšn, n. ljutika, kozjak
(ekalonja. leta luka).
Scallop, Skal*p, skčI*p, n, češljača,
kapica jakovska (školjka);
izrovašen rez (na kraju vrijednomih
papira it. d.); zdjelica; mala tava,
promlja za ostrige. —, v. t. isrec-
kati, valovito izrezati; pripraviti u
tavi.
Scalp, skilp, n. (lubanja); koša na
glavi; koža, oderana 2 glave; vla-
sudja. —, v. t. oderati kožu # glave;
oguliti.
Scalpel, sk&l'p'l, m. anatomski nož,
nož za paranje.
Scaly, skč1 Is, a ljuska; Yuskast ; kr-
ljušant; otrcan.
Scamp, skimp, 0, skitnica, protuha,
nitkov. —, ¥. ti i. peinjati, pet-
ljati, rđavo radili : davati lošu mjeru.
- er, n. peljanac, kvarizanat.
Scamper, skim'p", v, i. pobjeći, u-
maknuti. —, m. bježanje,
Scampish, ‘skim'p*s, a. lopovaki, lu-
petki, nevaljao. — ness, n. lopov-
iting.
Scan, skin, v. t. čitajući stihove bro-
* jiti, naglašivati stope; pomno ispi-
tivati, gledati, točno iatrašivati, pro-
misliti. .
‘Scandal, skan'dčl, n. sablazan, sramota,
bruka; kleveta, opadanje ; to cause
SCA
(ralte) a —y sablamnis. —, vek
opadati, — monger, kte-
boner
Seandalize, skhndtlaju, v. t. saBlas-
niti, sađlažnjavati; eramotiti; kle-
velatt; to be — d at, sablazniti se
© što, erditi se na što,
Seandalous, skšn'dsios, «. (— ly, adv.)
; sramotan; lji. —
se, Be a sadlašnjivost; aramotnoat ;
‘Scandinavian, kanda, a. skan-
dinavski. —, Skandinavac.
Scansion, akan! Fa, a _projenie i <
stopa (1 tanja stihova)
sduconal’ skinso'ri, a. prikladan
za pusanje; — feet, noge puzalice.
1. pusavice (ptice).
Beant, kog (= ly, adv.) oskudan;
dovoljan ;
rijedak; kratak; jedva
Hedi; — of breath, siplji
— ly, adv. jedva. —, v. t. ogras
, oresati, ukratiti. —, v. i.
malo ne sprijeda u jedra.
Scantiness, skan't'nes, n. oskudnost;
rijetkost; ograničenost; nedostatak,
Beatle, STaort, v. t rasresati (u ko-
me ade) “raskomadali. —, y. i. ne-
snig s skšating, pa oglads proba;
'; komad drva,
scaniy, skin’, a (— ily, adv.) tije-
san; mal tak; oskudan ; rije-
s dak; ier, iedljie,
cape, skčp, n. djeganje, bijeg, umi-
canja; jka; hir, dosjetka. —
lows, goat, onaj,
mora za ave trpjeti, na kome
kola slome; — grace, ničkov ; —
nals kotač sapinjač (u uri).
Scapement, skép’m'nt, n. sauetava ;
ae ine, Pa ronatko
Beapiia’ hapiat, 2 ts a
ui tica,
Beapula:, in. rate pl —
Scapulary, skip'jal'r*, n. skopular,
naplećnik.
730
SCA
Sear, skit, 0. brasgotina,. ošiljak ;
eal to a —, no wes nae
aa ogropsti = m i. samla+
diti se, sarasti.
Scarab, skar*b, ‘Scarabee, "karl, a
sujak, govnovalj; kovnjuš.
Scaramouch, skdrćmanč, n. žvališa,.
hvastalac,
Scarce, skč'a, a. oskudun; rijedak;
to make oneself otpiriti,
— ly, adv. jedva, jedui
ness, Scarcity, skčva*t*, n. rijetkost;
oskudnost; oskudica, nestašica.
Scare, sko", v. t atrašiti, plašići, pre-
čiti; to — away, po-
va. — some, a, strašiv.
Scarecrow, skč"kro, n atrašilo; stra
hotinja,
Scarf ff, m. ovratnik, kravata; H--
roki pojas, tkanica; ogrtač, šal, ve-
liki rubae; zadjeljak, zajeb; sales
ljenje, vezanje (komada drva,
make a —, krajeve komada Pad
aglobiti, spojiti. —, Ye dt ogrnuti;.
prevjesiti; zglobiti, vezati, spojiti. —
ta 8. nakićen zastavama,
Searification, skartke's'n, metanje:
kupica, rogova ; saresivanje u meso.
Searifleator, akti skic"Pkst", n. kupišar,
onoj, koji meće kupica, koji sare-
zuje; izbadač, noš za sarezivanje ;
vrata brane, subača.
Scarify, shir taj, Y. t. ogrepati, par-
ut metati kupice, rogove; Sranat
i
Scarlet, skirt, n, skerlot. —,
—, 8. akere
letan, crven (kao skerlat). —, v. t.
skerletiti; obući u ekeriet. — bean,
šareni grah; — fever, skerkt Go
le); — grain ervac kermesovac;
s bY Findon
jcarp, ski"p, n. nagib, škarep,
mina. — yt ontrmith
SCA
7
Scarped, ska) strmonit.
Bani ska Mason da pun braz-
Scarry, ska'r’, a. brasgotina ;
reat loman. so
Scary, skér*, a. strain; strašljiv.
Scat, Scatt, skit, n. pores.
Scathe, skddh, v. t. ošletiti, poslije-
diti. — n. štela; osljeda.
Scathofal, skédh’fel, a. škodljiv.
Scatheless, skšdh"1's, a. neškodljiv.
Scatter, skit, v. t. rasuté. rasipati,
rasij rasnijeti, raznositi, raširiti;
posijali; rastjerali, rasgoniti; ra-
spriali; smesti; osujetiti; his — ed
spirits returned, osvijestio se je. —,
Y. i. rasipati se; raširili se. —
brain, n. smetenjak; vjetrogonja. —
brained, a. emeten.
Scattered, skit,
rasijan, rastrkan;
Scatterer, skat*r', n. rasipad; raši-
rival
Scatterjng, skAt*ring, a. (— ly, adv.)
ie a€ rasipa; rastrkan; rascijepan
0 glasovima).
Sesup, skl, 1. (— duck) patka ru-
Scavenger, skšv*ndiš', m. pomelad
ulica. —, vi i. mosi ulice,
Scene, sins a. Pomc pozorište ;
dekoraciji
mjesto Hina;
kuliee; prioni besa
action, mjesto radnje; to appear
on the —,etupiti na nicu
javići se; the — fies a ol
zadnja #6 zbiva; te — pona iro
se počinje, sastor a H
make (get up) a —, nekoga Bu
pasti, čegrditi; behind the — »,
iza kulisa. — man, — shifter, po-
micač kulisa; — painter, slikar de-
koracija, kazališni slikar.
Sceu sin’, on. pogled, prisor ;
dike; dekoracija, scenerija; kraj,
predjel.
Scenic, si'n*k, sen"k, a. kasaliini,
posorišni; — persons, glumci.
181
SCE
Scenical, si'n*k*i, sen"k"i, a. (— ly,
adv.) posorišni; glumački; neistinit,
ugovoren, ljen.
Scenograpby, s*ndg’r°f*. n. perapek-
tima slika; perepektiono slikanje,
Scent, sent, v. t. miriati, vonjati;
njuditi; osjećati; napuniti mirisom,
namirisati; to — = ot nanjušiti,
pronaći. —, n. miris, vonj, njuh;
ste, noe (pasji); trag; mio mé-
rie, blagovonje; to get (take) — of
nanjušiti, naći (ući u) trag; on ti
wrong —, na krivom putu. — ee
mirisovi jastučić; — bottle, miri-
sava bočica, (u šali) zahod
mirtava kutija, (u šali) noe
holder, kadionik; — man, mirisar.
Scented, sen't'd, a. mirisao.
Scentful, sent'ful, a. mirizan; oštro
vonja,
Scentless, sent')*a, a, bez mirisa;
slaba njuha.
Beopsis skep’s's, sep'sts, m. dvojba,
Scoptic, skep’t'k, sep'tk, a. sumnjiv,
skeptičan. —, 1. sumnjivac, skep-
tičar.
Sceptical, skep'k", a. (— ly, adv]
mmf, skapučat, Miji minja >
sumnjiv, skepi
svačemu.
Scepticism, skep't*sizm, n. skepti-
P ‘ad bh
Sceptre, sep’t™, n. šeslo; kraljevska
vlast. — less, a. bes žezla.
Seeptred, sep't"d, a. sa žezlom; kra-
sd odole, šed'jul, sed'jul, eked’jul, n,
cedulja, lista, spisak, popis; doda-
; inventar (dobara bankrotira-
nog wasnt red. —, vet popisi,
upisati u
Scheme, dm m. nacrt; skema; su-
slav; omova; obrasac; to form "day,
contrive) & —, nacrtati, načiniti
oenovu. —, v. i. i t. enovati, činiti
fal, a. en
y Be
ey areas emu
Schomer, skim, m. onoj, koji pravi
nacrte, osnove; pletkaa, emutijivas.
SCH
732
SCH
Scheming, ski'm*ng, a. koji pravi
; smudjiv, kovaran.
ism, sim. n. raskol,
Schiomatic, stimit"k, a. raskolnički
raskolnik.
slomiti. samltski, a. (— ly,
ady.) raskolnički.
Schist, dist, n. škriljevac, listovac.
Schistic, sie’t*k, Schistose, šis't0s,
a. kao škriljevac, od škriljevca.
Scholar, skčl“", n, učenik; učen čo-
čovjek, učenjak; stipendista (u engl.
aveučilištima); a good Latin —,
duboki poznavalac latinskog jesika.
Scholarly, sk0l""*, a. kao učenjak;
učen, znanstven.
Scholarship, skol"šip, n. učenost;
učenjaštvo: atipendij, sakladno mje-
alo (na sveučilištu).
Scholastic, sk*lks’t*k, a. (-- ally, adv.)
učenički; školski; učen; skolastičan;
pedanuki; — agency, agencija sa
namještanje učitel; rofession,
učiteljsko svanje; philosophy,
skolastika (ilonafija srednjega vijaka).
Scholasticism, sk?iša'ttsizm, n. sko-
lastik i Hols učenost; cjepidla-
scholar storie, 2, tumač, pisac
Scholten ake", D. tumačenje, o-
aska.
School, skal, n. škola; učionica; na-
uka; to send (pat, set) to—, "dati,
poslati na nauku, u školu; boys’
—, — for boys, dječačka škola;
girls —, — for gils, djevojačka ško
la; primary —, osnovna škola ; — for
young ladies, viša djevojačka škola.
> attendant, čkoleki poslušnik; —
board, školski odbor, školska oblast;
— book, školška knjiga: — boy,
— bred, odgojen, isobraien
— close, školsko dvorište;
sina a aki
— district, škol-
fellow, školski drug.
rl, učenica; — hour,
— house, učiona, škola;
— inspector, školski nadsornik; —
maid, učenica; — man, školski u-
Yenjak, ekolastičar; — aster, wud
telj; — mate, om — mistress,
datojnica D
room, školska soba; ‘teacher,
; — time, školsko ortjeme.—;
Tit Be uži, obučavati ; odgajati ; ko-
Schooling, ska sobne, (školska) na-
obučavanje; škola-
jarbolu),
Schorl, a8, n. škoril, obični šli ora
turmalin (mineral)
Schorlaceous, 8818'8°s, a, što ima ško-
rila; što je kao skoril.
Sciagraphy, sajig’ rh. n. osjenjivanje;
silueta; nacrt proreza, profil; nacrt,
odi opredjeljioanje’ eremena po
jeni sunca, mjeseca ili svijezda.
Bete), jači, a. kukova, be
dreni; — ins, kukobolje
kukov živac. — s, oso ajeta,
a kukobolje, bedrobolj
Science, saj*ns, n. nanosi; prirodo-
alovlje; Savka; znanje; umjetnost;
mental and moral —, etika; na-
tural —, prjrodosloje: Jiika. —,
v. t. učili, obi
Scientific, erat a + (ally, adv.)
snanstven; naučan, učen;
slovni,
Scientist, saj“ntist, n. uženjak; pri
rodoslovac.
Scilicet, silset, (skraćeno se.) adv.
Belmitar, sim", n. kriva sabija,
cimitar, sim", n,
kriva, krivača,
Scintilla, statil*, n. dekra; dekrica.
Scintillant, sin'tsl*nt, a. što Baca iskre;
što se čakri; što v6 Blista.
Scintillate, sin'tlčt, v. i. bacati iskre;
iskriti a6; Blistati se.
Scintillation, sint*i8#'n, n. dekrenje;
dlistanje, treperenja.
SCI
Sciolism, saj*lizm, u. površno znanje,
duizodraženost,
Sciolist, saj“list, m. poluprosvijećen
čovjek; nadriknjiga.
in, m. kalam, navrt; mla-
dica; izdanak; potomak, po
Schirrosity, aktréett, m. otvrdnuće
žlijeada. Schirrous, skir*s, a. o-
tordnuo.
Schirrns, skir*s, sir*s, n. otvrđa po-
put raka, micina,
Scission, sis’*n, n. cijepanje; res; ras-
dor, raskol.
Bciswors, siz*z, n. share, nožice, ma-
krili — grinder, brusar škara,
Beiesure, siz, sit, m, pukotina, pu-
klina.
Sciarine saj'urajn, a. kao vjeverice,
vjeverica.
Sclevotie, sklsrčt*k, a. tvrd. — (mem-
brane, tunic), bjeloočnica; sredstvo,
koje tvrdi, suši.
Scoat, skot, v. t. paočiti, kočiti, u-
stavljati,
Scobitorm, sko’befitm, a. kao pilo-
tina.
Scobs, skbbz, n, dilotina, opiljet.
Scoff, skčf, 1. ruga, porugs.
at, (at) rugati se, ružili. hi
Scoffer, skor", n. rod podrugljivo
Seofing, akofng a, ("ivy du)
Beoll, i, skole ¥ vii pare. grditi,
nal, dspeovati, iskarati, —, n.
u je.
gđe ‘iterate iro pores) janes
Beolding, skold'ng, (= ‘ly, adv)
koji pruje; karte, vađljv; lajav
B. provanje.
Scollop, 8kdl"*p. vidi Scallop.
Soomber, skbm’b*, n. skušu, lokarda,
Sconce, skins, u svjetiljka, lampa ;
aljepica (lampe); avijetnjak (na sie
du); cijev od svijetnjaka. —, m.
Janae, bedem; zaklon; šljem, ka-
ciga; glava; globa. —, v. t. dan-
cima uterditi; globiti.
scone, akon, n. meki kolačić (pienie
Gan ili ječmen).
733.
sco
Scoop. skap, n. Pal, ispolac, kullača,
lopata, crpalo;. lopatica;
—, vt i i, erpati, grabili; to—
out, up) ieerpati; izdupsti; sgrnuti;
to — away, ukloniti. — net, du-
doka mreža, Ho ee povlači po dnu,
; — wheel, kašičasto kolo.
scope skop, n. oilj, svrha; nakana,
namjera; prostor, opseg, područje,
polje; duljina, daljina; vid, vidik,
obzor; sloboda; moć; to have fall
(free, ample) —, imat potpune
slobodu, slobodno, široko polje; to
have larger —, moći slobodnije ra-
diči; to give one line and —, pu-
stiti kome uzde, dati kome
— leas, a. bes svrhe, bes
koristi, saludan.
Scopiform, sk6’p'i&'m, a. metlast.
Scoptic, skčp't*k, a. podrugljiv.
Scorbut, ska" bjat, ba cingota, nusla,
gnjila usta,
5 skorb
sesija) BJE). a (-
ally, adv.) cingotav, koji imu skor-
But; — ‘ally affected, Bolestan od
skorbuta.
Scorch, skA'é, v. t. palisi: opaliti e
sedi; pršiti, pe6i; posušiti
oprhtui; posušiti se, — er, m. ne
pali, žeže, ujeda; luda dena,
Score, skš', 0. zarez; rovaš; račun;
9; raslog, usrok; crla; ertica,
og (u igri); dvadeset, dvadeset
komada; partitura, thi —_ ud
deset; four —, osamdeset; by —
vrlo mnogo; — 8 of times, rio wt
sto; what is the —, kako ide igra;
, odmah, svojski, živo; to quit
namiriti račune, sasvim lepla-
ti; to keep the —, pisati, bilje-
šiti (u igri); to run up a —, sa-
dužiti se; on (upon) the of
radi, poradi; on (upon) that —,
Ho se toga tiče, u tom pogledu; on
the same ialoga rasloga; on
(upon) what —? sašto? —, v. t,
rovašiti; urezati; saresom dli criom
osnačići; sabilješiti, napisatt; stavies
na račun; uručunat; dobit (u igri);
(ap) omaiiti, nazvati; pripisati ; na-
sco
činiti itary instrumentirati. —,
ri ; uapjeti; Brojiti; du-
šiti vej to — out, isbrisati; to —
under, podeud; to — up, staviti
na yustiti da naraste. *
Scorer, skor“, nm, onaj, koji bilješi,
pile (u igri); sprava sa saresivanje,
Scoria, SkO'r“, n. troska, Naknja,
Skoriac, skok, Scoriaceous, sko-
VW 8s, a. troskav; kao troska.
Scoriog, skč'r'ug, 0. saresivanje, ro-
vašenje; sares; uspjeh; pucanje (kod
lijevanja); instrumenliranja.
Scorn, skl'n, n. presir, presiranje ;
ruga, porugo; ruglo; to treat with
presirati;
to make a — of rugeti se; to
laugh to -—, podemijevati se; in —
KA Ki ple = = te rai
“ rušići;
Ras igen ; supač.
Scoraful, skirofal, a. (— ly, sar)
iran; ; prkoran;
of s. a na mareći ta Hoy
in, m
na with — 8, Aba
jain 2 fi, Hipavies; —
5, potočnica.
Set, rs n. Škot; naprasit čovjek,
\ priljivac.
Scot, skbt, n. pores, danak; račun;
to pay — and lot, plate opdnoki
pores, posve taplatiti. — free, slo-
bodan od plaćanja ; bes carine, ne-
kažnjen, neosleden, čitav.
Scotch, , koa, 8. škotski; - mist,
ta vlažna magla, izmaglica,
Sr Stot; školski jezik. — man, Škot
— ness, osobitost škotskog snačaja;
— woman, Škotkinja.
Scotch, skbé, v. t. saresati, urezati,
rovašiti, narovatiti; ogrepsti, lako
raniti, —, n. sares, ures; grebotina ;
Brazda.
734
sco
Scotch, skdz, n. nješto, što saustavlja,
podepire; klin, koji se podloši. —,
. t zaustaviti.
Scoter, skeen, turpen, crna patka.
Skotts, skčč, a. škotski. —, n. škotski
jezik. — man, ; — woman,
Skotkinja.
Scotticise,
ne, skojtnaja, v.
ušinići ( Rej odn H
Seotticlam, skčtosizm, n. čeobitos
škotskog narječja.
Scottish, skčt“, a. škotski,
Scoundrel, skaur'dri, n. lopov, lupeš,
hulja. —, a, (— ly, adv.)
“om, , “Beonadrevamn santas
Jam, 2. lupelieo, nitkov-
muči istrošiti
- | scourge, ores
čevnik.
Segar, ako"di'ng, n. šidanje, bi-
ibalac;, bi-
Scouring, skau'r*ng, 1. 3 čišćenje;
"protoši batine; kugla sa
vađenja abai — drops, voda sa
čišćenje
Scout. pReraj m uhoda; strata; pa-
tra; vrebanje; djački sluga. —,
|. uhoditi;
Beoat, skaut, v. t. rugati. 24, podemi-
jevati se; presirno odbiti, presreti,
Scontingly, fia tongl*, adv. dodas.
jivo,
Seow, san LA Th velika plomata bar-
scan, “Kaul, v, i. mrko gledati, rar.
goditi se, natmuriti se; to — at
priječali se na Koga, poprijeko ga
'
SCR 735 SCR
gledati; to — away, otjerati mrkim | nuti; to — up, nagrnuti, nakupiti.
pogledima: to — down, evlađati,'| — čeprkoti; čedati se; gudji
razagnati mrkim licem. —, n. mrk | škripati; štedjeti; klanjati se. —, n.
pogled, namrgodeno lice. — ing, a. | grebenje, atruganje; čeprkanje; Kla-
(— adv.) mrk, mrgodast. njanje, naklon; nep! tjestoba,
Scrab, skrab, v. t. ¢ i. grepsti.
Scrabble, skrab'l, v. i. grepati; éré-
kati, drljati; pusati. —, n. črčkanje.
Scrag, skrig, a tanak, mršav, suh.
—) 1. što tanko, mršavo; mršavo
čeljade, koša i kosti; kriva, kvrgava
grana; vrat (ubijenog šivinčeta). —,
vt objebili.
‘Scragged, skršg"d, Scraggy, skrig’*,
a. grbav, hrapav; tanak, suh, mršav.
— ness, Scraggines. skrig’*nes, n.
grbavost; mršavost.
Scramble, skram'bi,
puzati, penjati m
za čim gramsili, grabiti, jagmiti ae;
to — on, proturati se; to — up,
popeti se; to — through one’s
work, raditi žurno i poortno, peš-
njati. —, y. t. žurno nagrabiti;
žurno i neuredno pripraviti, sgolo-
viti; baciti što, da se drugi za to
otimaju. — ed eggs, pračetina, kaj-
gana. —, n. puzanje, penjanje (če-
tveronoške); koprcanje; žurba, jagma,
rabljenje; in a —, breo, žurno.
icrambler, skrim’bl*, n. onaj, koji
puže (četveronoške), koji se penje,
žuri, jagmi.
Scran, skrin, 0. ostaci, otražbine
(hrane).
Scrap, skrap, n. komadić; ulomak;
ustrižak, , izrezak; mrva:
not a —, ni truna; slika, isrezak
(za album, sbirku it. d.). — book,
knjiga za isvatke, odreske; — iron,
staro željezo.
Scrape, skrčp, v. t. grepsti, sirugati
maklj oxirugel peti;
uaintance with, ijateljiti se
kim; to — marie očistiti
noge (pri ulasu u kuću), klanjajuć
se grepsti nogama; to — down,
struganjem udutkati govornika; to
— off, ostrugati; to — out, istru-
gati, izbrisati; to — together, zgr»
Skripac; to get into a —, doći u
škripac. — penny, skupac.
Scraper, skré’p™, n, strugalac; pome-
tač; loši gudač; skupac, tvrdica;
strugač, maklja ;vstrugač (pred vra-
tima sa noge).
Scraping, skrč'p*ng, a. koji strui
skup, škrt. —, m: struganje; (—
Pl.) ostružine, strugotine ; smeće;
a mukom. trudom sgrnut im
slob ušteda ; — iron, strugač, maklj
Ppy, Skrdp", a. što sastoji od ko-
ida, ulomaka, of;
Scratch, skrAe, v.'t. grepeti, češaši;
drapati; ogrepsti, izgrepati; izbri-
sati; dr jake tadrljatii M to odn)
degreputi, risati. ljati; to —
one’s head, rasbijati sebi glavu. —,
y. i. grepeti, čeprkali; brisati ime
kojega kandidata. —, n grebotina,
tina; ranica; drljanje, črčka-
nje; crta na tlima, koja dijeli borce,
odakle počinje trku; počeak; when
it comes to the —, kada dođe do
odlučnog Boja, do odluke; to come
up to the —, započeti, odvašno se
dati na ito, biti čemu dorastao. —,
A. raznovretan, slučajem sastavljen,
mješovit, Jaren; bes ograničenja (kod
trke); & —_ lot, mješovito, šareno
društvo; — brush, gvozdena četka;
— race, trka bes ograničenja; —
wig, kratka vlasulja.
Scratcher, skršč“", m. onaj ii ono,
što greb garaged ,, strgulja; goordena
čeika, šičena
Scratchy, skršč““. a, izgreben; izčrčkan;
ito grebe, črčka; srnat, kamenit;
oduran,
“Serawl, skršl, v. t či. drljati, črčkati;
rušno
i nečiljivo pisati, nejasno
crtati. —, n. drijanje, črčkanja. —
er, n. črčkalo, masalo. — ings, v.
pl. črčkarije.
Scray(c), cure, n. čigra (vrsta galeba),
Bereaming, skri'm*ng, a. koji ili što
viče, kriči, vrišti; čudnovat; svrstan;
veoma emiješan.
Screech, skrič, v. i. vrištati; krije
Kati; sviždati. —, n vriska, vri-
štanje, krijettanje; zvišduk. — owl,
sovuljaga,
Bereed, skrid, n, istrgnut. odresan
komad; ostrižak; podulji komad
semlje; što dugo, rasvlačeno; loš
novinarski članak.
Bereen, skrin, n. zaklon, saslon, štit
(od peći, vjetra i t. d); saštita, o-
krilje, obrana; branik; ograda, pre-
grada; rešeto. —, v. t. štititi, dra
niti, sakloniti, sačuvati, saštićiti ;
skrivati, tajiti; rešetati, prosijati.
Screw, skr, n. vijak, vrtak, vida, ša-
raf; svrdlo (od. bods); parobrod
na svrdlo; savoj od vijka; vadičep,
otpušac, pritisak, sila; skupac, tkr-
tavac; (loša) plaća; strogi ispit;
juni external —,vretence od vijka;
endless (perpetual) —, vijak bez
kraja; — and wheel, subato kolo
s cilkom Ber kraja; to pat the —
on a person, siliti, primoravati koga,
mučiti; to put under the m koga
siliti, prinuditi, strogo ispitivati ;
there is a — loose, popustio je je-
dan vijak, nješto nije u redu; all
of a —, izvrnut, iskrivljen. —, v.
t darafiti, zašarafii; pričvrstiti vij-
kom ; iskriviti; tištati, tlatiti, mučiti;
primoravati; istiještiti; strogo pitati,
tepitivai; to — in, ušarajii, za-
vrtati, to — oneself into, miješati
a0, ulisnuti ae, namelati se; to —
of odlarafili, odviti, odvrtati; to
—'on, navrtati, prifarafiti. to —
out, izvijati, odvinuli, odšarofiti,
SCR
istijestiti, iemusti, iemamiti; to —
KA salar aft, povisi om pode
‘etjene): he — ed up his courage,
ohrabrio se. H
— auger, svrdlo, na-
— bolt,
stagači
odvijač, odvrtač; — fleet, flota bro-
dova na svrdlo; — formed, kao
daraf, savojit; — jack, čekrk;
gun (head, knob), glavica od šarafa;
Koy,:ključ od šarafa, sented
like, poput put Karaja; — al, Bi
— nat, matics od šarafa, rah;
Propeller, svrdlo (od broda), brod
a svrdlo; — stair(s), spužarica, sa-
vojile stube; — steamer, parobrod
na svrdlo; — thread, zavoj; —
vice, procijep sa vrtkom, mendele;
— wrench, zavrtač, odvrtač.
Screwed, skrad, a. pijan.
Serewer,: skra’™, n. onaj ili ono, šte
goro, sk
rewy, skr“, a, zavoji jen; škrt,
tord, skup; Pres aba d
Scribaceous, skrajbč's'a, a. koji rade
pile.
Scribal, ski ce a. pisarekt; pisaći.
Seripble “a v. tdi. črčkati, pi-
skarati jati. n. črčke
skaranje, rak frčkarija. anja Be
serie pete ie, m črčkar, piska-
Scribe, skrajb, n. pirar; knjideontk,
Scrimmage, primao n. naloga, Sile
ma gungula;
Scrimp, skrimp, a. (— iy, adv.) kra“
tak, tijesan; oni >, m. dkrtac,
skupae. —, v. +t, tordovali; otije-
aniti, učiniti (ii odmjeriti) kratko,
oskudno; skratiti. — ing, a (— ly,
adv.) čijesan, kratak, tvrd, skup.
Scrimshaw, skrim'šd, v. t. ši. rezati,
djeljatš (školjke i t. d.),
Scrip, skrip, n. kesa, torba; cedulja;
ispisani 'omađ papira; lista, popit;
privremenica, m na, privre
‘mena dionica; dionica.
Script, skript, n. rukopie; pisaće pi-
amo,
8CR
Scriptory, skrip'tr*, s. pismen, na-
sai al, skrip'čteti, a. (— ly, adv.)
jaki; po svetom pismu.
serpin, skripćć. n. svelo piemo,
tory, biblijska povijest.
Berivene m ski
n®, m. pisar; navčarski
sas paotjal, a. škrofula, ikripi,
setae skrčf'julos, a. škripav, gu-
ivobolan.
serait eo n. qvitak (papira); lista,
listina; uvojak, kovrčak (nakit u
grad.); cifra, cifrarija. — work,
eij
Serolled, skrold, a. isoifran, cifrast.
Nero rp, v. i. skripati, —, a.
*_ čkrij z
Serotal, skro't], a. što ee tite mo-
+ injice, kesice; — hemis, klini, kila.
va, skrandž, v. t. pritiskivati,
zahtijevati mnogo posla.
n. lupež, nitkov.
t ribati, bti, trijak;
sve i mučiti 20, ki
niti se. —, m. ribanje, pranje
give KE oak se oprati;
grm, grmenje, , ševarik,
kara, kršljovo drveće; čovjed
prašini tear; stara metla;
= stvar; mel
Boe —. a kršjav; jadan, ne-
ča, ofrean; malen.
Boru bor, okra m. ribalac; kefa
š (za noge)
Serabl ing, rr ng. m. ribanje, pra-
kid to give a good —, dabra te is-
ribati, oprati; — brash, kefa sa
sdubiy, skrob", a. malen, sitan, ne-
malar, kriljav; loš, otrean; kuka-
Seraff, AKA n. (— of the neck) šija,
sat
sondi skromp'ša, a. pared
probran;
Beranek Skroha y. t. page
žvakati; emokditi; zgnječi. —, v.i.
4
137
SCR
Scruple, krah nskerupnl (mjera= fy
drachm = 20 grains); sitnica, ma-
lankost; bojažljivost, sumn;
velika točnost, nemir savjesti;
of conscience, nemir duše, grišnja
savjesti; he makes no --, ne ustru-
čava se, ne boli ga duša; to stand
on —, to, have a —
skanjivati se, sumnjati,
i. ustručavati se, skanjivati ae, dvo-
; he — s, peče ga duša, drši
ploća eri
hess, Scrapulosity, skrapjalés’*t*,
n. bojadljivost, savjeenost, odveć ve-
lika točnost, cjepidlatenje; opreznost,
Scrutineer, skrit*ni", n. istraživač,
ispitivač; ispitivač, prebrajač gla-
sova kod glasoivanja.
Scrutinize, — ise, skratenaja, y. t.
istraživati, ispitivati. — r, 0. ispi-
tivač.
Scratinous, skru't*uos, a. (— ly, adv.)
koži točno istražuje; ispitivački ; tee
; uporan,
geratioyi skratn*, a istratioante,
depitivanje, točna istraga; to mi
a= - into, točno istraživati; ispiti“
vje, brojenje predanih glasovnica,
Send, Mekode Y i ard, trčati, letjeti,
kiljei, bješać; letjeti bez jedara
(pred ejevom! u oluji); to — “about,
trkati. —, v. t i, prejuriti,
laki, rastrgani o-
Ty — 8, kilni oblaci.
—, mi. stru.
Seat. “hot 2, čija, vrat.
gate ni ludi.
Scuffle, skofl, v. i. hrvati se, čupati
#16, tući #6. —,m. hrvanje, tučnjava,
seater aid skofl®, n, Zrvalac, Bojnik,
seallokela, Kratko veslo; bartica.
—, s. tii, veslati jednim veslom.
Scatler, ako", n, veslač; barka sa
vesla. ,
Scullery, skol*r, n. jest, gifs 18
Iuhinjeko posuđa pomiva i sprema;
8CU
kulinja za. pomivonjej — gil
(maid), su
Scullion, «KOVA, 5. sudopera, lonco-
a; sudoper, pomoćnik kuharov;
prostak, pi
sA, nE ue “t. rezati (u dreo,
etal).
Sexier, skolp't", n. kipar; vajar,
Sexiptrt, sholp el, a, kiparski
Bealptare, skolp'č“", n. kiparstoo; ki-
partko
Yano.
izrezati,
Scum, skom, n. pjena;
— of metals, troška, ‘lage
gienit, opjoniti. — v.
aa; to — over; prekipje
Scorible, skombiv. t ra, lako
prekriti, rasvesti (jame
Seummer, skom", n. pjenilac; pje-
scares, skop, n. (— hole) šebješak
Cute pe po strani paluba sa istje-
Scart, a tot a. krasta, grinta; perut,
lupine (na glavi); mašina (na dr-
vee) pote brasgotina, otiljak;
sear _pkorPaes, n. .krastavest,
elo; resba, djelo rezano, dje-
izmet, talog;
—,v.t
i. pjeni
sramotna riječi.
Scurrilous, skor*lds, a. (— LA one)
nepristojan, bi
, htjeti; to
—, nju
smetnja.
prost, prostaški;
sramolan.
Scurry, skor", mija
—_ of (away)
krasi yi
sce CT ed te
stav, grintav, žugav; cingotav, šker-
dutičan; fav, pros, sramotan, pe-
cated, bijedi ob =
Hi
738
SCU
Grass, šličnica (biljka); — stricken,
oingotav, bolestan od škorbuta.
Scat, skot, n. mali, kratki
Scutate, skja'tat, n. kao štit; sa iti-
tidem; juka
Scutch, t. trti lan; trličati;
— ing machine, stroj sa trličanje,
Scatchen, skočila, 2. štit doda peron
plotica sa ime; daičica (u brave).
Seutebor skočtt, n. trlica; stroj za
Beattie, sra plamat hols kakao
otvor
DO KLETE
potone.
Seattle, skotl, vi. krma Mics,
torak brea
7 7 hana mane
fepthiat, sito, a ook
mi, 0. more; ocean; volovi ss gow,
lee, Yeon (galilejeko; at —,
po moru, na moru, na čudu, m ne-
F
les
|
s, na
moru, u pučini; a high —,
eal; cho turbulent)
wo aemirka. waked bees mare, hall
= over, noptt; between (within)
the four — s, u Velikoj Britaniji:
the —,
; bitka
ma moru, pomorska Biika; — beach,
SEA’ 139
SEA
igalo, žal; — bear, morski medvjed,
sjeverni medojed; — bird, morska
plica; — board, morska obala, na
obali; — boat, morski brod; — born,
rođen na mort u, koji potječe i iz mora;
— borne, nošen, donesen morem,
. prekomorski; — bound, opkoljen
morem, određen za more, na putu
% moru; — breach, provala mora;
— bred, usrastao na moru, od-
gojen za pomorća; — breeze, vjetar
e mora; — built, građen ea more;
— calf, tuljan; — cap, mornarska
kapa; — captain, pomorski kape-
tan; — chart, morska karta; —
coast, morska obala, igale; — cob,
galeb; — cook, brodski kuhar; —
‘cut, turpan (vrsta patke), loš mor-
mar; — cow, mori, moronj; —
crawfish, prug; — crow, moroeran;
— cucumber,. morski krastavac; —
current, morska struja —_ damaged,
morem oštećen; — devil, moreka
žaba; — dog, tuljan, morski pas;
— drift, morska ismetina; — egg,
morski
— encircled, opasan
morem; engagemet, pomorska
dika; — expression, mornarski
pomorski izra; — morska,
vila; — farer, pomorac; — faring,
koji putuje, plovi morem; — fight,
čika na moru; — fish, morska
riba; — foam, morska pjena, ativa;
— fog, magla na moru; — fowl,
morska 7 — fox, vrsta morskog
pay — . gauge, dubina, do koje
gasi, do koje u moru tone,
— hedgehog, morski ješ, jetina;
— hog, morska svinja; — horse,
potočni konj, morski ie;
— king, pomorski kralj; — law,
pomorsko pravo, pomorski zakon;
— legs, mornarske noge (koje mogu
po palubi i sa uskolebana mora
hodati); — level, morska razina;
— like, kao more, spowobin sa
more; — line, morski obzor, dugi
povraz (za duboko more); — lion,
grivati sivuć; — log, pomorski
dnevnik; — mew, galeb; — mile,
morska “milja; — monster, morska
neman; — mouse, morska gusjenica;
— mud, moreki mulj; — mussel,
klopunica; — needle, morsko šilo,
; — nettle, morska kopriva;
onion, morski luk; — ooze,
morski mulj, glib; — otter, morska
ra; x, morš; — pad,
zvijezda; — pass, pomorska) putnica;
—- pay, plaća za pomorsku službu
— piece, pomorska alike plant,
smorska Biljka; — pool, slano je-
zero; — porcupi ; — port,
moreka luka; — risk, morska opa-
anost; — robber, gusar; — room,
, otvoreno meres — rover,
gusar, guaaraki ; — roving,
guaarenje; — salt, morska sol; —
sand, morski pijesak; — scape,
pomorska slika; — serpent, morska.
smija; — service, aka služba;
— shell, moreka ljuštura; — shore,
morska odala, igalo, šal
bolestan od morske bolesi
ness. morska bolest; — slug, trp
jedivi, trepang; — song, mornarska
pjema; — star, morska zvijezda;
— stick, na moru odmah iza lova
posoljeni sled (ringa); — stock,
— stores, hrana, živeš na brodu;
— storm, morska oluja; — swalow,
čigra (ptica); — tang, haluga; —
term, mornareki, pomorski isras,
nasio; — toad, morsko žaba; —
tost, od mora amo tamo bacan;
town, pomorski grad; — trade,
pomorska trgovina ; — turn, morski
vjetar, morska magla; — urchin,
morski jel; — voyage, put ze
moru; — water, more; — ‘weed,
resine, haluga; — wing, periska
SEA
(Gkoljkad), jedro; — wolf, vrsta
tmorskog peo; — worn, od mora
oštećen, istrofen; — worthy, spo-
soban, dobar sa more; — worth
iness, sposobnost za more; — wrack,
morska trava; haluga.
Seal, sil, n. ¢uljan; — brown, ugasit,
tamno Kri = Sh mast Ka tu-
Hana; ery, lov ua ne,
lovište tuljana. —, v. i. lovili tu-
ljane.
Seal, Fil, m. počat; bula; potorda;
satvor; to put (set) ones = to,
. evoj pečat na; to put under
, zapečatiti; to break the —,
-raslomitt pečat, odati tajnu; privy
Krkom pečat (Lord Privy —)
r malog pei — 6 pe
čatitš; zapečatiti; m.
diti; pričoratiti; zatvoriti; scanty
bulati; to confirm by —, udari
, potordići pečatom; to — one's
ips, šuijeti; — ed, sapečadm; —
book, to tajno, 7
to — down, to — up,
zatvorili. — box. Kutija od peteta;
_ brain ied prtien pečata;
Sealer, dio a onaj, koji peče;
dašdar; lovac; nu tuljane.
Sealery, site, n. low na tuljane.
Sealing, sit’og, n. lev na Biljane;
vosak.
war, počatni
Sealskin, silskto, n. koša od tuljana.
Seam, sim, m. rub; fav; sastavak;
i Brasgotine, ožiljak; sloj
Tugijena, metala)s — #, pukotina
taviti, Bomba ade dora.
a
diti; okrmnuti, parakatt; — ed wi
pounds, soo isranjen. — let
a
doa; — rent, ispucao šav; —
roller, — press, poljski valj, va-
luga.
Seam, sim, 2. mjeru od osam bušela
đu 3 svinfaka mast,
Seaman, ei'min, n. mornar ; pomorac.
ake, mornarakij — ship, more
narsteo, brodarstvo,
"740
SEA
Seamstress, sim‘str's, sem‘str's, m.
ja, švalja.
1%, &. dlo ima dav, šve; sa
side, strana. na kojoj su
Prova, obrnuta strana, rđava, loša
sirana
Sear, eit, v, t.omditi, deuliti; opaliti,
spršiti, oprlji agorjeti; ižeći (ramu);
poslijedit, povrijediti; žigosali; uni-
tražiti; iatražiti; razvidjeti, pregle-
dati; ispitati; nod, iskušati; pro-
. i, prošati, to — out, iskrašii,
imnaći. = M i xo after) trašiti,
istraživati; (into) pitati, propitati;
iatrašiti, ; prodrijeti. — 2 traženje,
dskanje; propitivanje. istraživanje;
pregledavanje; istraga; težnja (after,
sa); to go in — of, to make —
after fe trašiti, istrasieati, te-
to be in — of, (pomno) tra-
Hei, — lesa, neispitijio, nagokuiijn;
ight, električko svijetlo (xa svi-
jelljenje na daleko); — warrant,
Yen, — 1. De
Searcher, soe, n. tratilac; istraši.
valac; Pragledonad opre sa istra-
(— ly, adv.)
okar, —, a
živanje
Searching ing, Trsog, a
istrašuje;
istrašiva:
Seared, SVA, p. p. ¢ & suh, uomo;
oni — ness, m. woe
neosjetljivost.
Seaside, Koi m. morska odala;
to go to the — ia moru,
SEA
—, Ho nije u pravo doba, u ne-
vrijeme, nezgodan; iv —, in good
(due), u pravo doba, u sgodno
vrijeme; in and out of —, u svako
doba, uvijek; everything in ita —.
ave u svoje vrijeme; ta be out of
—, zakasniti; betore the —, prije
vremena, prerano; — ticket, ae
zoneka ili godišnja voznu karta, —,
V. te soriti, činiti, da sri; učiniti što
prikladnim, dobrim; ovušiti (građu);
srediti, priučili, priviknuti; odo-
maćili, začiniti; pomijelati; učiniti
tečnim; ublašiti; — ed timber,
suha građa; to — with salt, po:
diti; to — with sugar, zacukriti.
v. i. zreti, srijevati, dosreti;
priviinutt se; osušili se (0 drvu);
otvrdnui
Seasouable, s¥tn'bl, a. (— ly, adv.)
u pravo, zgodno vrijeme; na vrijeme;
zgodan, prikladan; prema godišnjem
bs > ness, m. zgodno, pravo
, prikladnost.
Seasoual, oak tenes a. (— ly, adv.) žto
te tiče godišnjih doba; prema vre-
menu,
Seasoner, si:
Seasoning,
sačinjanje,
n,n, sačinjač; začin.
stolac, stolica,
klupa; mjesto; boravište, prebiva-
lište; stan; stražnjica, tur; — of
war, ratište; back —, atrainje
mjesto; keep your —, ostanite aje-
sjednite se. —, w.
odrediti mje
namjestiti; icabratt
u sabor; to — oneself, ajeati, po-
aaditi se Seated, sud, p. poda.
koji sjedi, koji se nalasi; posadjen,
postavljen; to be —, sjediti; bo —.
sjedi, sjedite; to remain —, ostati
sjediti.
Seating, sT't'ng, n. gradivo sa stolice,
vjednike; stražnji dio; strašnjica;
stalak, podnošje.
diti; utvrditi;
141
SEA
Seaward, u'w*d, adv. proma >
Sebaceous, s'ba'ššs, a, bojan, lot)
glands, šlijesde lojnice.
Secant, si'kčnt, a. što riječ, presijeca.
1D. sekanta,
Becede, sted’, v. i. ‘adetupiti, ocije»
je i.
m, a ocijepljenje ; o-
dvojenje; odmetanj
žnih država od wn
se ocijep ši
Seclude, Pied LA € ključ, odije+
lit, rastaviti; zadržati; — ačelu-
gelina, izurimajuć.
Secluded, s*kla'dtd, a. (— ly, adu.)
odijeljen; osanlje:
Seclusion, stkla'žn,
osama, samoća.
Seclusive, s*kli'stv, 2. (— ly, adv.)
saktjudivanjes
be — to none, ne seupatt nikomu;
of — quality, rage vrate, sredaje
rike; a — time, drugi put;.—
captain, kapelan druge klase; —
cousin, rođak ili rođaka u drugom
koljenu; — mourning, polucrnina;
upon — thoughts, iza boljeg, sre-
lijeg rasmidljanji ight, spo-
sobnost prorokovanja. —, m. drugi,
idući ; Žao, časak, sekunda;
pl. roba, živež druge (lošije) vrate
the — of exchange, druga mje-
nica; djever (na mejdanu). —, w. t.
biti kome djever mejdany) i
magati; poduprij
činiti, da što isa čela slijedi; to
lis with ills, zlo gomilati na
slo. - best, drugi po dobroti, druge
vrate; to come off — best, izgubićt;
— best’ premium druga nagrada;
— class, drugoga reda, podređen;
SEC
— hand, kazaljka za sekunde: a.
iz druge ruke, Ho potječe od dru-
goga, Ho mije izvorno, novo, star,
krio; — hand knowledge, uzoj-
mljeno znanje; — hand witness,
svjedok, koji kasuje po čuvenji
— hand dich, pogrijano jelo;
hand suit, iznošeno odijelo; —
adv. drugo; — rate, a in. dru-
goga reda (po vrijednosti, dobroti,
veličini i t. d.); — sighted, koji
ima dar prorokovanja.
Secondarines, sek’nd'r'nes, 0, spo-
rednost; kakvoća drugoga reda.
Secondary, sek'*ndsr', a. idući (po
redu) ; drugoga reda ; drugolan ; spo-
redan, uzgredan; podređen; izveden
— il I. ady. drugo, uzgred, u dru-
gom redu. — m. odaslanik, zastup-
nik, zamjenik, podređeni; sporedna
stvar, stvar manje crijednost; po-
kvajvji krug; trabant,
Seconder, sek“ndš', n. pomagač, po-
dupiraé.
Secrecy, ši'k D. tajnost; mučalji-
vost; akrovitost; zabit, samoća.
Secret, si'kr't, a. (— ly, adv.) tajni,
polajni; akrovit, skriven; samotas H
zabitan; mučaljiv; — service, tajna
policija. —. 0. tajna; tajnost; — 8,
pl. tajni udovi; an open —, javna
tajna; in —, tajom, potajno, kri-
dom; to be in the —, biti upućen
u tajnu, znati tajnu; to keep a —,
čuvati, premučati tajnu; to let into
the —. uputiti u tojnu, kazati,
otkriti tajnu; to let out a —, odati
tajnu; to make uo —, ne tajiti.
Secretary, sek'rtbrt, m. tajnik; mi-
mistar; pisači atel; pisar (vrsta si-
pinara, ptica); “Colonial mini-
atar za kolonije; Home —, — Ši
the Interior, ministar nutarn;
sala; — of State (u Am.), — Pet
State for Foreign Affairs (u Engl
ministar inostranih posala;
the Treasury, ministar financija
— of State for War (u Engl),
— of War (u An) | ministar rata;
—'s offee,
ly,
742
SEC
Secretaryship, sek'r*&rtšip, n. služba
izlučivanje.
Secretitions, sikrtib"s, a. izlučen
dye adv)
; tajneni;
Secretness, si Susie. nm. tajnost, po-
taja, skrovitost; mučaljivost.
Secretory, s'krfUr', a koji izlučuje;
izlučni
Sect, seki
Sectarian, kte’rn.
sekti, sljedbi; raskolnié
konfesionalna škola;
nik; sljedbenik, oduševljen pristaša.
Sectarianism, sekt@’r“nizm, n. ra-
skolništvo; pristajanje uz koju sektu;
atranéarstvo.
Sectary, sek'tšr, m. raskolnik; pri-
sada, sljedbenik koje sekte, stranke
it
Sectile, sek't'l, a. cjepak, cjepljiv.
Section, seka, m. rezanje, sjetenje;
5 rez, zarez ; pre
‘jek odsjek, d dio, odio; članak, pe
revel ip predjel, kotar (grada); conie
Sectional, Paci a (— ly, adv)
presječni; koji se tiče dijela, pre-
djela; odijelni; lokalni; koji služi
im interesima.
Sector, sek'i", n. sektor; isjek kruga;
isjetak; proporcionalno estilo;
kružni sektor, astronomska sprava,
Secalar, sek'jul, a. (— ly, adv.) sto-
godišnji; vjekovni; rojetovni;avjetski,
n. svjetovni svećenik.
krjulrizm, Secalarity,
goralario, Tata wt promi
(orkveno) državno;
dize crkvena. dobra.
Securable, sek'jur'bl, a. što se moše
osigurati, obranili, postići.
SEC
Secure, »*kja", a. (— ly, adv.) si-
‘quran; pouzdan, jamačan; besbrišun,
bez atraha. —, v. t. sigurati, osi-
gurati, sačuvati; obraniti ; zatvoriti,
utoditi, pritorditi ; poduprijeti; pri-
svojiti, zadobiti; zauzeti; uhvatiti,
uloviti; dobiti, pribaviti, postići; to
— a captive with irons, okovati
aušnja
Securer, s'kja'r“, n. osiguravač; za-
ititnik ; zaštita.
Security, kjarret, N. sigurnost; bez-
brižnost; spokojnost; pouzdan;
mir; zaštita; jamstvo; jamac ; zalog;
to give (be, become, go, stand)
; — jes, pl. sigurnosti,
sales obligacije, zaloinice ; papiri
dnoati; government — ies,
popiri.
seine s*din’, n. nosiljka.
Sedate, sede’, (— ly, adv.) miran,
ulišava. —, n.
Sedent, si rdšnt,
dedi; miran, besposlen
Sedentariness, sed’nt'renes, m. ne-
presano sjedenje; sjedilački život.
Sedentary, sed"ni*r, a. koji mnogo
ajedi; pri čemu se mnogo sjedi;
stalan; nastanjen; niče
aposlen, lijen; —
život. .
Sederunt, s‘di'r'nt, n.
Sedge, sedž, n. čaši — bira, —
warbler, grmuša smokvarica,
Sedged, sedid, a. od šaša.
Sedgy, sedi’, a. obrastao šašon, pun
šala; od čaša.
Sediment, sed"*ment, a. tulog, obo-
rina; naslaga.
Sedimentary, sedtinen'i?1*, a, nastao
taloženjem ; taloini.
Sedition, s'diš*n, n. buna, pobuna,
‘dis*s, a. (— ly, adv.)
buntovnitki, buntovan, mulljiv. —
ness, n. naklonost k buni, buntov-
nicki duh.
143
SED
Seduce, stdjts’, v. t, zavesti, zavo-
diti; pridobiti; primamiti.
Seducement, s‘djts’m'nt, n. zavo-
đenje; omandjivanje; zavodljiv čar;
obmana.
Seducer, olja“, m. savodnik; dio
zaman
sedacble, stdjaa'bl, a. sto se moše
Seducing. stdjo’stog, a. (— ly, adv.)
zavodljiv, zamamljiv; čaroban.
Seduction, s*dok'i*n, u, zavođenje.
Koa stdok't*y, a. (— ly, adv.)
D. radljivost, marljivost, neumornoet,’
Sedum, si'd’m, n. žednjak (biljka).
See, si, v. t. vidjeli ugledati, uo-
éitiy opasiti; gledati, nazirati; mo-
ii idjeti, razabrati,
pratiti, i;
live to —, doživjeti; [dont — it,
ja to ue razumijem; I don't
way, ne znam, kako bih to uradio;
to — a thing done, brinuti se, pa
ae Ho učini; to — patients, posje-
Givati bolesnike; they have been
to — me, posjetili su me; to —no
company, ne primali posjete, živjeti
osamljen; to — to the door, do-
prutiti do orata; to go to —, po-
sjetiti; to — one another, posje-
Givati se; to let auy one —, pokasati
komu; to — downstairs, pratiti
dolje, mis stube; to — home. pra-
liti kući; to — from, razlikovati
od; to — ap. off, biti pri čijem
odlasku, otpratiti ga; to — out,
det ge kraja; to — a p. out,
ja odvesti, ipratiti van; to —a
p. through, pomoći kome, da što
izvede, progledati koga. —, v. i. vi-
djeti; razumjeti; to — iuto, through,
SEC
— hand, kazaljka sa sekunde: a.
iz druge ruke, Mo poljede od dru-
goga, što mije isvorno, novo, star,
krio; — hand knowledge, uzaj-
mljeno znanje; — hand witness,
svjedok, koji kasuje po čuvenju;
= band dish, pogrijano jelo; —
hand suit, iznošeno odijelo; — ly,
adv. drugo; — rate, a in, dru-
goga reda (po vrijednosti, dobroti,
veličini i. d.); — shed, koji
kakvoća drugoga. reda.
Secondary, sek*ndšr*, a. idi (po
redu); drugoga reda ; drugotan ; spo-
redan, uzgredan; podređen ; izveden
— ily, adv. drugo, uzgred, u dru-
gom redu. — n. odaslanik, zastup-
nik, zamjenik, podređeni; sporedna
stvar, stvar manje inostl; po-
krajnji krug; trabant,
Seconder, sek'*nd"", n. pomagač, po-
dupiraé,
Secrecy, si’ , D. tajnost; mučalji-
vost; skrovitost; zabit, samoća.
Secret, si'krtt, a. (— ly, adv.) tajni,
‘nis akrov skriven; samotan;
pl. tajni udovi;
tajna; in —, tajom, potajno, kri-
Gom; to be in the —, biti upućen
u tajnu, znati tajnu; to keep a —,
čuvati, premučati tajnu; to let into
the —, uputiti u tojnu, kazati,
otkriti tajnu; to let out a —, odati
tajnu; to make uo —, ne ta;
Secretary, sek’rt'rt, n. tajnik; mi-
nistar; pisaći stel;
pinara, ptica); “Colo:
star za kolonije; Home
the Interior, ministar nutarnjih po-
sala; — of State (u Am.), — of
State for Foreign Affairs (u Engl.)
ministar inostranih posala; — of
the Treasury, ministar financija ;
— of State for War (u Engl),
of War (u al ministar rata;
—'s office,
742
SEC
runa gekibetip, 0. state
skrit, a (— ly, adv)
koji taji, muči; mučaljiv; tajneni;
Mo uzroči izlučivanje.
Secretness, si’kr*tnes, n. tajnost, po-
“taja, akrovitost ; mučaljivost.
Secretory, stkritčrt, a koji izlučuje;
Sect, sekt, m. sekta, sljedba , stranka.
Sectarian, sektč'rstn. a, koji pripada
sekti, sljedbi; raskolnički; — school,
konfesionalna škola; —, n, raskol-
nik; sljedbenik, oduševljen pristaša.
Sectarianism, sektč'r*nizm, m. ra-
skolništeo; pristajanje uz koju sektu;
strančarstvo.
Sectary, sek’t'r’, m. raskolnik; pri-
staša, sljedbenik koje sekte, stranke
itd
Sectile, sek't"l, a. cjepak, cjepljiv.
Section, sek'š%n, n. rezanje, sječenja;
rama, paranje; res, zarez ; pre-
jek; odsjek, dio, odio; članak, pa-
rages; predjel kotar (grada); conic
—, presjek čunja,
Sectional, šek'š&šnči, a. (— ly, adv)
prosječni; koji se tiče dijela, pre-
djela; odijelni; lokalni; koji služi
im interesima.
Sector, sek’t*, n. sektor; isjek kruga;
deječak; proporcionalno šestilo;
krušni sektor, astronomska sprava.
Secular, sek’jul®, a. (— ly, adv.) sto-
svjetski,
svjetovni svećenik.
Secularism. sekjulrimm, Becularity,
sekjularšt?, D. svjetovnovć.
Secularization, sekjuldrtčiča, n. se-
klera; odasinanja crkvenih
oo eek julia a steered
u svjetovno,
Sree Ma chen dobra.
Securable, sek'jur'bl, a. što se moše
oeiguraći, obraniti, postići,
SEC
Secure, s*kja", a. (— ly, adv.) «+
quran; pouzdan, jama:
bez straha.
Tea: dobiti, brižaviti, “postići to
—, captive with irons, okovati
aušnji
Securer, s*kja'r“, m. osiguravač; za-
štitnik; zaštita.
Security, s*kja'r't’, n. sigurnost; bes
britnost; apokojnost; = pouzdanje;
mir; zaštita; jamatoo ; jamac ; zalog;
to give (be, become, go, stand)
= i sigurnosti,
zaloši, obligacije, nice ; papiri
od vrijednosti; government — ies,
državni papiri.
Sedan, s*dAn', n. nosiljka.
Sedate, s'd@v, a. (— ly, adv.) miran,
spokojan; ozbiljan. — ness, n.
spokojnost, ozbiljno
Sedative, sed“tiv,
utišava. n. lijek, a ublažuje.
Sedent, saat, a. (— ly, adv.) sje-
dedi; miran, despodan,
Sedentarinéss,
preslano jedenje; ajedile
Sedentary, sed*ni*r, a. koji mnogo
ajedi; pri čemu se mn sjedi
stalan; nastanjen; nepomi
sposlen, lijen; — life, tjedlački
život,
Sederunt, stdi'ršnt, n. sjednica
Sedge, sedž, nm. šaš. — bira, —
warbler, grmuša smokvarica.
Sedged, sedžd, a. od sada.
Sedgy, sedt’*, a, obrastao čašom, pun
šaia; od šala.
Sediment, sed*ment, a.
rina; naslaga.
Sedimentary, sed*imen'tr*, a, nastao
taloženjem ; taloini.
Sedition, s*diš*n, n. buna, pobuna,
ustanak,
Seditious, sedišta, a. (— ly, adv.)
buntovnički, buntovan, mulljiv.
ness, n. naklonost k buni, duntov
nicki duh.
taloy, obo
143
SED
Seduce, stdjas', v. t. zavesti, zavo-
diti; pridobit
Seducement, stdjus'm"nt,
zavo-
đenje; omanljivanje; zavodljiv éar;
obmana.
djoka, a
zavodnik; ito
zavodlji
Seduction, edok'tn, u. i, zavođenje
Seductive, stdok't*w, a. (> ly, adv.)
zavodlji
Seductress, s'ičk'trta, n. zavodilj
Sedulity, s*dja“l*w, n. postojana mar-
ljivost; meumornost,
Sedulous, sed'jal?e, a. (— ly, adv.)
marljiv, radijio, neumoran, — ness,
n. radljivost, marljivost, ne ‘
Sedam, si’d’m, n, žednjak (biljka).
See, si, v. ć gled:
čiti
brits; widjet razabrati, razumjeti;
gheatiti nad; iskusili, došivjeti,
pretrpjeti; gledati, nastojati, skrbiti;
posjetiti; primiti, primati (posjete);
općiti; pratiti. vodili, dovesti; to
live to —, doživjeti; I don't
ja to ne razumijem; I don't — my
way, ne znam, kako bih to uradio; .
to — a thing done, brinuti se, da
te Ho učini; lo — patients, posje-
Goati bolemike; they have been
to — me, posjetili su me; to—no
company, ne primati posjete, živjeti
osamljen; to — to the door, do-
pratiti do vrata; to go to —, po-
sjetiti; to — one another, posje-
divati se; to let any one —, pokazati
komu; to — downstairs, pratiti
dolje, nix stube; to — home. pra-
titi kući; to — from, razlikovati
od; to — a p. off, biti pri čijem
odlaviuy otpratiti ga; to — out,
vidjeti do kraja; to — a p. out,
koga odvesti, ispratiti van; to —a
p. through, pomoći kome, da što
isvede, i =, mi. vi
djeti; razumjeti; to ~~ into, through,
SEE
prosreti, dokučiti; to — to, pasiti ;
to — to (abont), brinuti se; tu —
after (for, on, upon), tražiti; istra-
Hivati; to — about, rasmišljati;
n. biskupska, nadbiskupska
biskupiju, nadbiskupija;
Holy -, Papal —, sveta stolica,
popintka stolica.
Seed, sid, ni sjeme; potomston, po-
tomci, rođ; klica, početak; articles
jemenje; ta run (go, grow)
, tjemeniti se, prorasti gore,
izmći se, zakržljaviti, venuti, ne-
stajali, izroditi se. —, vt od i
tijati; posijati, sasijati; xjemeniti
se; srnili se. — bed, klilo; —
beetle, žižak; — cake, slatki
koluč sa aromatičkim sjemenjem, ma-
kovača; — coat, ljuska od sjemena;
— corn, — grain, sjemenka, zrno;
— field, posijano polje; — leaf, —
lobe, supka; —- garden, — plat,
— plot, sjemenište, rasadnik; —
pod, mahuna; — sower, sijač, ai-
J
Seeded, sided, a. posijan; osjemenio
se, pun sjemena, zreo
Seeder, sid, m. sijats stroj za si.
nes, n. obilnost aje-
trošenost, otreanost; mu-
murluk,
Secdling, sid'Itng, m. sjemenjak, mlada
biljka, mladica, —, a, izrastao iz
sjemena.
Seedsman, sidz'man, n. sijač; sjeme-
nar, trgovac sjemenjem.
Seedy, sid, a. pun sjemena; osje:
menio se; što saudara (na što);
ocvao, uveo, istrošen, otrean; prost,
kukavan; momuran.
Seeing, sing, n. viđenje; vid; in
one —, na prvi pogled; worth —,
vrijedan, da se vidi. — (that),
conj. bududi da, jer.
Seek, sik, v. (imp. i p. p. sought) t.
truditi; iekati; pretrašiti. istražiti;
144
SEE
tešiti, zahtijevati; to — in marri
to — out, pronaći, iznaći. —,
(after, for) trašiti, datrašivati,
; to be to, do se mora tra-
ćega nema, što se ne moše po-
| STK, n. tražilac; datraživač,
Seel, sil. v t. pokriti oči (sokolu);
saalijepiti, sastrijeli,
Seem, rim, i. činiti see, pričinii
se, učiniti se; izgledati; misliti ; it
— s to me, čini mi se, m'elim;
I — to know, mislim, da znam.
— er, m. onaj, koji se čini, pričinia.
Sceming, »I'm*ng. a. (— ly, adv.)
kako se čini, po izgledu, tobože, prick
dan. —, vid, izgled,
Svemingness, sim'ngnes, n. privid
nost; vid, izgled.
Seemliness, sim’I*nes, n. pristojnost.
‘prijatnost, skladnost; ljepota.
Seemly, eit &. pristojan, prijatan,
skladan ; lijep.
Seen, sin. pp. od to see.
Seer, slet, sl, n. prorok. Seress,
Sirta, n' proročica,
See-saw, u. cubanje. ljuljanje (na
daaci); cubaljka, ljuljajka ; kolebanje.
—, a. koji se ljulja, prekreće. ko-
lebati; cubati se, ljuljati se, kolebati
+88; —, Yet. jihati.
Seethe, sidh, v. t. kuhati, va
ukuhati; kišati (u vedi). —, v. i.
oreti, ključati; to — over, kipjeti;
nabuhnuti.
Seether, sTdh“, n. varilac; lonac,
dno.
Segment, seg'mšnt, n. osječak.
Segmental, segmen’t'l, a. što se sa-
stoji od osječaka; ito pripada o-
seg'rgšt, v. t. odvojiti,
lučiti, odijelići. —, v. i. odij
s —, segrgit, a, odijeljen, ra-
s saslien ; odabren. “ od
jegregation, segrgč'ito n. odvujanje;
odijeljenje; rasprianie (brodovlja).
SEL
Seigneur, Seignior, sing, m. gospo-
ir, jin; dosto-
janatvenik, veliki gospodin; grand
—, sultan
Seigniorage, sin'j*r*dž, n. gospodstvo;
pravo gospodara; pristojla za ko-
vanje novca (kao regal); dijel od
doditka.
Seigniory, sin'j*r*, u. gospodetvo ; vla-
atelinstvo.
Seine, sčn, sin, n. vlak, privlak (vrat
mreže), Seiner, s€'n"', u. ribar, koji
lovi olakom.
Seismic, sajem'k, a. Ho se tiče po-
tresa, potresni.
Soismograph, sajs'm*grif, Seismome-
ter, sačsmč'm'i", D. eprava za mje-
renje potresa
Seizable, sizsbl, 0, što se dade zgra-
Biti, oduzeti, zaplijeniti; zapljeniv
Seire, siz, v. t. zgrabi i
useli, oduzeti, saplijeni
iti, pojmiti; spopasti,
pogoditi (o alici);
to be (stand) —d
of, posjede imati; pritorditi,
Čvrsto zavezati; to -- on, upon,
sgrabiti, uhvatiti, držati, uzeti.
Seizer, ti", m, onaj, koji zgrabi,
uzme.
Beizin, sTr*n, n. zauzeće, prisvojenje;
nastup posjeda, posjednuće, posjedba;
plyenidba, sapljena, ovrha; posjed.
Seizing, si'ztng, m. grabljenje, hva-
tanju; uhvat, uhit; vezanje; sveska
(uzica, kojom se obavije konop).
Seizor, #fz", n. onaj, koji prisvoji,
uzme, posjedne, zaplijeni.
Selzare, ne sgrabljenje; uhvat,
uhit, uzapćenje, prisvojenjo, sau-
sede; posjed ; oduzimanje; pljenidba,
zapljena; zaplijenjena atvar: plijen;
nastup, navala (bolesti).
Seldom, sel'dšm. adv. rijetko, malo
kad, slabo kad,
Seld-shown, seld'š04, a. koji se ri-
poni
lovati
145
jelko pokasuje ili vidi.
Select, slekv, w. t. dirati, izabrati,
odabrati. —, a izabran, odabran,
divan; — committee, uži odbor.
SEL
Selected, s‘lek’t*d, a. biran, odabran;
ly, adv pomnjivo birajuć,
Selection, stlek'išn, n. biranje, oda-
Biranje, izbor
Selective, s*lek’t'y, a. (ly, adv.)
koji bira, pomnjivo izabira.
Selectness, stlekt’n's, n. biranost.
Selector, stlek’t®, n. birad, izabirač;
sprava za prebiranje, orstanje.
Selenic, s*len“k, a, sslenski.
Selenite, sel'*najt, n. aelenac
Selenography. sel'‘ndg'r', n. opie
mjeseca. .
Self, self, pru. i a. 2am, isti, onaj
dati, vlastit, —, n. (pl. selves, telvaj
ja sam, vlastita osoba, ličnost; his
own —, on sam, njegova vlastita
ličnost. — abandoning, koji sam
sebe zaboravlja, nesebičan; — aban-
donment, zaboravljanje samoga sebe,
nesebičnost; — abasement, ponisi
canja samoga sebe; — abasing, koji
sam sebe ponizuje; — abhorrence,
gađenje, mrinja na samoga sebe;
— abnegatiou, svladanje, odricanja
samoga sebe; — absorbed, udubljen
sam u sebe, zabavljen sam sobom;
— abuse, ruženje, sramodenje sa~
moga sebe; ccusel, opluzen
sam sobom, jom savješću; —
acting, koji sam ili koje samo radi,
eamoradin, samokretan, outomati-
čan; ‘action, samoradnja;
adjusting, koji sam sebe upra:
uređuje; — admiration, divljenje
samomu sebi, obožavanje samoga
ache; — admiring, koji se divi sa-
momu aebi, koji sam sebe obožava;
admission, dozvola ili sloboda.
Ho ju čovjek sam sebi dade; —
affected, samoljuban; — applause,
svoja (olastita) hvala. hvaljenje sa-
mogu sebe; approving, koji
sam sebi odobrava, samoljubi
asserting, odveć samosvijestan, dr-
suk; — assuming, prodraljiv, pre-
uzetan; — assumption, ponositost,
pr vost; — banished, u do-
brovoljrom progonstou; — begot,'
— begotten, samosusdan, samo-
SEL
atooritelj; — centred, sam sebi do-
voljan, sam za i combustion,
gorenje samo od sebe; — comman
vladanje samim sobom, vlast nad
sobom; — complacency, zadovolj-
stvo samim sobom; — complacent,
zadovoljan sam sobom; — compo-
sure, spokojno ošiest; — conceit,
— conceitedness, samoljubivost, u-
obraženost; — conceited, samoljubiv,
uobrašen; — condemnation, odeu-
Givanje samoga sebe; — coufidence,
uzdanje u samoga sebe, samopouz-
danje; — confident, koji se uzda
u samoga ser;. -— conscious, ‘sa-
mosvijestan; — consciousness, sa-
mosvijest; — consistent, dosljedan ;
— consumer, ognjište, koje.svoi dim
troši; — coutained, zatvoren, hla-
dan, sam za sebe, upućen sam na
sobe, samostalan; — contemplation,
motrenje samoga sebe; — contempt,
Bresiranje samoga sebe; — contra-
liction, protuslovlje sa samim s0-
bom, nutarnje protuslovlje; — contra-
dictory, koji protuslovi sam sebi;
— control, vladanje samim sodom,
vlast nad sobom; — conviction,
vlastito, nutarnje osvjedočenje:
created, sivoren sam od sebe, sa-
mosazdan; — deceit, — deception,
varanjo, obmana samoga sebe;
defence, obrana samoga sebe, samo-
obrana; — delusion, varanje sa-
moga sbe; — denial, odricanje,
jivanje samoga sebe, prijegor;
= longing, koji alain tom ode;
koji se sam odriče; — ependence,
nezavisnost, samostalnost; — depen-
dent, nezavisan, samostalan;
destroyer, samoubojica; — destruc-
tion, uništavanje samoga sebe, sa-
moubistoo; — destructive, sumo-
udojnički; — determination, odre-
divanje samim sobom, samoodluka,
svoja volja; — determined, odre:
den po sebi samomu, nezavisan,
slobodan; — devoted, koji žrtvuji
samoga sebe, pošrivovan; — dev
tement, — devotion, požrtvovnost;
746
SEL
— displeased, nezadovoljan sam sa
sobom; — distrast, nepouzdanje w
sama sebe; — dubbed, po samom
sebi nazvani, tobožnji; — elective,
imajući pravo, sam sebe da bira;
— education, odgajanje samoga sebe;
— effacement, čednost; — esteem,
štovanje samoga tebe; — evident,
što se razumije samo po sebi, jasan,
očevidan; — exaltation, uzvifivanje
samoga sebe; — examination, tepi-
ivanje samoga sebe; rile, pro-
gon samoga sebe; — existence, bide
ili postojanje samo po sebi, zamo-
stalnost: — explaining, što se samo
po sebi tumači, što se samo po sebi:
razumije; exposure, izlaganje
(opasnosti) samoga sebe; — extin-
gnishor umjetno gasilo wvijetla; —
feeder, — feeding farnace, ognjište,
u kojem se oganj sam od sebe re-
guliva; — flattery, laskanje va-
momu agbi; — governed, koji sam.
sobom vlada, samostalan; — go-
vernment, samovlada, samouprava;
— harming, koji škodi samomu
sebi; — healing, koji ozdravja,
koji se iscjeluje sam od sebe;
— help, pomaganje samomu sebi;
— ignorance, neposnavanje samoga
sebe; — importance, osjećanje svoje
vrijednosli, uznošljivost; — impor-
tant, koji se smatra vrlo važan,
samosvijestun, uobražen; — impo-
sture, saranje, obmana samoga sebe;
— improvement, popravljanje, po-
učavanje samoga sebe, samoučenje ;
— indulgence, blagost prema sa-
momu sebi, popuštanje svojim po-
šudama, podavanje nasladama; —
indulgent, blag spram samoga sebe,
koji popušta svojim požudama, po-
dan nasladama; — inflicted, zadan
po samomu sebi; — interes‘, vla-
stita korist, koristoljublje, sebičnost ;
— interested, koristoljubiv, sebičan;
— invited, posvan po samomu sebi,
nepozvan; -- justifying, koji se
sam opravdava; — knowig, kojš
pozna sam sebe;
knowledge,
SEL
poznavanje samoga sebe; — love,
‘samoljublje; — loving, samoljubio;
made, učinjen sam od sebe (bes
ičije pomoći); — made man, čovjek,
koji je samim evojim silama nješto
postao; — management, svoje vla-
stilo upravljanje, ri mov-
|, kretan sam po sebi, koji radi
beg svoje volje; — murder, samo-
ubivatoo; — murderer, samoubojica;
_ named, sam po sebi imenovan,
određen; — neglecting, sapuitanje
i seba; — opinion, olastito
oholost; od o samo-
pest — possessed, koji se sam
svlada, miran, sabran ;— possession,
seladonanje samoga sebe,
duha, mirnoda; — praise, hoaljenje
samoga sebe; — preservation, us-
dršavanj
istering, koj
fiance, usdanje u samoga sebe; —
renuntiation. odricanje samoga sebe;
— reproach, optudivanje samoga
sebe; prigovaranje samomu sebi,
grišnja savjesti; — respect, do-
vanje samoga sebe; — restraint,
svladavanje, obuzdanje samoga
sebe; — sacrifice, pošrivovanje
samoga sebe; — same, isti, onaj,
taj isti, dati istovjetni, puki, sulti;
— sameness, istovjetnost; — sa
tiafaction, sadovolju ivo sa samim
sobom, zadovoljština samomu sobi;
— soorn, presiranje samoga sebe ;
— seeker, čovjek, koji tradi samo
svoju korist, Tijat — seeking,
Koji se samo za sebe
— slanghter, “sein ae — styl-
ed, koji se sam tako nasiva, same-
sivan, tobošnji; — sufficience, —
sufficiency, sadovoljnost 2a samim
sobom, preveliko Pe jt sa
moga sebe, utvaranje;— 8 cont,
dovoljan tam sebi, zadovoljan sa
2a sobom, uobraien; — taught, sa-
samouk; — tormentor,
mučilelj samoga sebe; — trust, po-
TAT
‘SEL
damoga sche; — will,
-— willed, samovoljan;
svernao, uobraien;
obožavanje samoga sebe;
— rate, načinjen sani po sebi,
Selfish, sel
La a (— ly, adv.). se-
eer Pines, Selfism, sel’-
frm, 0, sebičnost.
Selfiess, selfi*s, a. (— ly, adv.) ne-
debiča:
id) €.
to —
m.
Sell, sel, v. (imp. ¢ p. p.
prodavati; prevari
out, to — off. ispro-
davati; to — one up Tomi prodati
čijš (dužnikov) imetak, prodajom
imetka istjeraći dušnika is posjeda;.
ba — out one's com
ti svoje časniško mj
of (out) stocke, pres
onice na drugoga; to
sold, prodaje sa na prodaju, od
prodaje. —; v, i. prodavati, trgo-
vati; prodavati se, prolasiti; stajati,
kolači; how don it — ? koja je
tomu cijena, Halos je tomu prođe?
ite wall (readily), temu je do-
bra prođa, dobro v6 o prodaje, Bs
jevara.
Seller, vel n. prodavač.
jelling, s Pag,“ n. prodavanje, pro-
ja; — out, , raeprodaja; a=
ie ered
rice, a cijem
Selrage, Selvedge, pra krajac,
ipica, dizga, je, sukna,
Puč, odrubi sewn, priate
Selraged seitvtdžd, a. sa krajem;
selnage, selv*diy’, m. raj od uže;
štrop od _ušeta, od pređe; pasmo
(0d uieta).
Selves, selvz, pl. od self.
Semaphore, sem'*fo, n. optički br-
Semblance, sem’dl'ns, n. sličnost, po-
dobnosti, alike, prilika; vid; lik,
oblik; make — of ‘something,
nješto Minić
Semblant, sem’bl'nt, a. prividan.
SEM
748
SEN
Semester, stmes‘t™, n. semestar, polu-
godište.
Semestral, s*mes'tršl, a. polugodišnji.
Semi, (sem), (u složenim riječima)
polu: — annual, polugodišnji; —
annular, poluokrugao; -- aperture,
poluotvor; — barbarian, polubar-
bareki; — circle, polukrug, kulo-
mjer; — cireular, polukružan; —
colon, točka i sarez; — column,
polustup;* — columnar, kao polu-
atup; — detached, poluslobodan,
a.jedne samo strane nj; —
‘diameter, polumjer; — diaphanons,
poluprosiran; — dome, polukube ;
mali Blagdan; — fluid,
polužidak: — god, polubog; —
grand (pianoforte), kusi, kratki gla-
lunar, kao polumjesec;
- metal, polumetal; — monthly,
polumjereini; — nude, polugol; —
ge, polu
erie(al),
polukuglast; — tone, poluglas (u
glazbi); — tonic, poluglasan; —
{franaparent, poluprosiran; — vital,
sa slabom šivotnom snagom;
_ baka poluglasnik; — weekly,
2)
divlji, poludioljak; — sp
polunedjeljni.
Seminal, sem"ni, a. (— ly, adv.)
sjemeni; gi
Seminari! sem*očr*n. Seminarist,
sem"nirist, n. ojemenižni pitomac;
klerik.
Seminary, sem/*n'r*, n. sjemenište. —
—, a. sjemeni; sjemenišni,
Semivation, sem' in, m. sijanje.
Seminiferous, sem*nif*r's, a. što nosi,
tvori sjeme.
Semite,:sem'bjt, si'majt, n. Semi,
Semitic, stmit"k, a. semitski.
Semola, sem“la. Semolina, semšli'na,
n. krupica, gris, krupno bražno.
Sempiternal, sompstovas), a. (— ly,
vječan, vječit.
Sempiternity, semp*t0"n*l*,n. vječnost,
Nempstress, sem'strta, m, čvelja.
Senary, sen’r', a. što pripadu broju
dest, Ho sadržaje fest.
Senate, sent, n. senat; vijeće; gornja
kuda. *
Senator, sen*t™. n. senator; vijećnik.
— ship, služba, čast senatorska
Senatorial, sen*o'ri, a. senatoreki.
Send, ‘send, (imp. š p. p. sent) v. t
slati, poslati, otpravići; nuditi, peo
nuditi rit, rasprostranjioati; ba-
; darovali, dati, dosvoliti; to
- ran love, srdačno
to — a message, naručići po Kome.
poručiti; to — word, pot ee poru-
čiti; to back wor
odgovoriti; what shall 1 — poms
(pri stolu) dime bih var ponudios
god — life, ako me Bog pošisi;
to — fiying, potjerati u bijeg, po-
acking,
de — then poi Ens to —
, praviti, poslati, otpustit (is
wa 2); to — back, i natrag,
povratiti; to — forth, protsvodils,
donositi, gpodtai (grano itd),da-
cati. širitš; to — in, unutra,
slati na atol; to — in one's name,
najaviti 26; to — off, poslati, oda-
slati, olpraviti; to — out, poslati
van, jeaslati, raširiti; to — round
poslati naokolo, ito —
Up, poslati gore, prijavili sa ispit;
to — up for trial, otpraviti poroti,
pred porotu; to — ve th the prices,
podići cijene. —, lati, oda-
Šiljati; to — and gat, posadi po
koga; to — for, poslati po koga,
naručiti koga; to — to, posla
komu, poslati po koga; without
being sent Tor, ‘nesvan.
Sender, sen’d™, n. šiljač, pošilj
Send-off, aeud'6f, n, ye eee. ra-
Senescence, s*nes'*na, m. atarenje;
propadanje.
Seneacon, stnostot, m. koji stari;
-8EN
Seneschal, nen'ššl, n. senedal, dvorski
maršel, deorski upravitelj.
Sengreen, sen'grin, m. čuvarkuća
(valjka.
1, strnel, a. etarački.
it, m. starost, staračka
nemoć
Senior, sTo", a. stariji; veći u časti,
— boys, učenici viših razreda; —
for jeiši rasredi; '— fellow,
najstariji oe me 3 start naj-
atariji (po ge asti, u slušbi),;
starac; starješina; he is my — by
four years, on je četiri godine sta-
riji od mene; our —, naš glavar.
Seniority, sin*čr*t', n. veća starost,
starina; starješinatoo; godine službe.
Senva, sen’, n. sena, senino lišće.
Sennight, sen'ajt, sent, 0. sedmica,
nedjelja dana; this day — (ago),
danas je nedjelja dana, pred osam
dana; this day — (to come), da-
nas osam dana, u današnji di dan.
Sennit, sent, n. (glema) wt
Sensation, sensi out, osjet,
osjećanje; visak i usbuđenje, huka
i buka; Ho pobuđuje opću pozor-
nost, što pada u oi
Sensantional, sensé’sn'l, a. (— ly,
adr.) osjetni, o¢utni, ćutilni; do
dudi opću pozornost, Mo čini veliki
utisak; što hoće, da pada u oči, —
ism, 0. sensualisam; padanje u oči.
Sense, sens, n. cut, osjećaj; ćutilo,
'; osjećanje, Čuvatvo; svijest;
mnijenje, mišljenje; razum, pamet,
um; smisao, snačenje; — 5, pute-
most; the five — 8, pet čuvstva,
pet cutila; any man in his — s,
avaki pametan čovjek; — of duty,
avijest dušnosti; to have a just —
of, Ho provo razumjeti, dobro shva-
Gok; common —, običan, zdrav
rasum; man of —, pametan, ra-
suman čovjek; to talk
govoriti; out ‘of one’s
sebe, lud; to lose on
ludjeti, krenuti glavom; good —,
fini take; it stands to =, sarvim
je jasno, očevidno; figurative —,
Senility,
749
ŠEN
prenesen emisao; proper —,
pravi smisao; to take the — of a
meeting. pitati skupštinu za mni-
jenje, trošiti, da skupština (on) o
čemu glasuje; without —, bez svi-
jesti, nesvijestan; to come to —,
osvijestiti ae.
Senseless, sene'l's, a. (— ly, adv.) Bes
svijesti, nesvjestan; besuman, nera-
suman; bes smisla; neosjetljiv, bel
dutan, bes čuvstva. — ness, m. ne-
; desumlje; nesmisoo; bešćut-
Sensibility, sens*bilt*, n, mod oejeda-
nja, otulljiooet; éutljioost, osjetljivost;
n osjećanje, fino čuvatvo; mješ-
nost; the — of hie power, svijest
Seneibter ven sera a — bly, adv.)
ilo se može je osjel
duties pears osjeljto, dutljio;
Šuvstoen; razdrašljiv; rasuman, pa-
metan; to be — of, zamijetiti, o-
ajeliti, opaziti, znati, biti osvjedoden;
& — man, rasborit čovjek,
Sensiblenegs, sen’e*blnes, 1. oeudji-
vost; primjeljivost; i orjedjiont, dut
; svijest; rase
, a. (— ly, adv.)
ljiv, dudljio, osjetan; nježan;
razdraljei osjećani; dutilni; pe
— faculty, moć osjećanja;
appetite, ‘putena poluda; — plant,
sramežljiva osjetljivica. — soul, čuv-
atvena duša.
Sensitiveness, sen's*t*ynes, n, moć o-
sjećanja; osjetljivost, dutljevost; čuv=
atosnoit.
Sensitize, — ise, sen'sttaje, v. t. uči-
niti ljivim; preparirati (foto-
grafski papir).
Senterial, sens0r"l, a. koji se tiče
senaorija; osjećajni; osjetilni.
Sensorium, sensč'r*m, apie sen'-
Br, m. sensorij, sjedište
organ, koji prima dutilne “take
Sean) rasan clon Yelamome
puten, m
ušivanju; ćutilni,
osjećanje; bol
SEN
Sensualism, sen'šučlizm, m. putenost;
ojos monk, po kojo sv
Bonrualist, sen'šučlist, a. puten Covel,
senaualisma.
rasdludnik ;
Kiba
danost Siemon uživanju.
ise, sen'šušlajs, v. €.
učili , poticali na pute
not; to — oneself, podati se pu-
tenosti
Sensuous, sen'éu's, a. osjetiini, ćutilni;
ljio; puten, — ness, n. éutil-
most; osjetljivost; pulenost.
Sent, sent. imp. ¢ p. p. od to send.
Sentence, sen’t’ns, n. odeuda, osuda,
luka; je moralna
arka, mudra rije; rečenica; —
of death, emrina prenda; to give
(pass, Pronounce) = =
edt prema roa:
= t
sudu, odeuditi.
Sentencer, sen’t*ns™, n. sudac, iari-
oatelj odsude.
Poea senten'šči, a. “ čemu je
— Ir sav’ orudom, rudienom od-
lukom; (+) mudrim
isrekama.
Sententions, senten’s's, a. (— ly,
adv.) moralnih
misli; jezgrovitost, jedrina,
KI seuss, n ah čuo
stvo;
Sentient, dorknk a. osjetljiv, ćutljiv.
Seatiment, sen't*ment, n. osjećanje,
dudonja, odjeća; čuottoo; fina je
ćanje, njašno Čuvatvo; osjetljivost
Sanica: nasdractea Tejon
a, Heme horster kome; man of -
čuvsiven
i) ovan Pen fl} obs
iv.)
pojela.
760
SEN
Sentimentalism, sent*men'&lizm, u.
Sentimentaliss sent*men’tlist, n. su-
fetljiv ome! S
Sentimentality, seattle poe
tjerana osjetljivost, Ewostoenaet.
Sentimentalize, — ise, sent*men't%lajs,
vi. bii suviše osjeljio, čuvetoen,
čuvstvovati.
sep end (eep) ey bat ame
eep) —, biti na
strušiti. —, we Čuvati, strašiti.
Sent, sen'tr', n. straža, sirašar; to
‘on —, biti na straži, stradith ;
- La strašavo, stražarnica,
Sepa sep", stpšl, n. lap, list of
Separabl bI (— bly, sd
me wri + Gur
rab" watts, m. odvojivost,
te, sep"*rčt, v. t. ree
a. prst ge trades težoj rer
, Ve i. rasdijelii se, po ered +8,
razidi so, rastati oe. —, sep*rit, a.
(— ly, adv.) rastavljen, odijeljen ;
odjelit, poseban, osamljen, samotan,
oveban; — maintenance, usdrža-
vanje rastavljena žene.
Separatences, sep*rčtnes, m. odijalje-
nost; 7 osamljenost.
Separation, sep're¥'n, m. dijeljenje,
rasi lava ; ra-
araki rizortašinj, radar (dra.
s tea); a odijeljena
e] m, sep*rtizm, n, separa-
poe odoojsnje, težnja sa odee-
jenjem.
Separatist, Dep'trttist, n, separadet;
Taskobnik; otpadnik, —, 8. oš
ly u
“i mrene sop a boji rasan
hae
Sepa 5 nope rastavljaš.
751
. SEP
Sepoy, si’pdj, m. urođeni indijanski
vojnik u engleskoj službi.
Sept, sept, n. pleme (u Irskoj). Septal,
sep’t'l, a, plemenski.
Septangle, sep'tingl, n. sedmerokut.
Septangular, septin'gjal“", a, sedmero-
kut
‘an.
September, s*ptem’b™, n rujan, sep-
tembar, |
Septenary, sep'i*ntr, a. koji sastoji od
sedam; sedmogodišnji; — number,
broj seda:
Septen pten’*1, a. sedmogodišnji.
Septentrional, s*pten'trončl, a. sje-
sep'ttk, a. što prouzrokuje
jenje, truhljenje.
Septiform, sep'ttii'm, a. sedmerolik,
sedmerostruk.
Septuagenarian, septjuAdž*nč'rn, n.
sedamdesetgodišnjak, komu je se-
damdeset godina.
Septuagenary, septjuddž*nirt, a. se-
damdesetgodišnji.
Septuagesima. septjutdžes*m?,n. treća
nedjelja prije korizme, sedamdeseti
dan prije uskrsa.
Septuagesimal, septju'dzes"*m'l, a.
koji saso od sedamdeset; sedam-
desetgodišnji
Septuagint, sep'tjutdžint, m. grčki
prijevod staroga zavjeta.
Septuple, sepijap), a sedmerostruk.
—. Vv. tp dnevorrat
Sepulchral, Topol a. grobni, po-
grebni. mrivatki; tuiun, dubok, oz-
diljem svečan; — stone, grobni
; — voice, glas iz groba,
sepa, sep"lk*, n. grob, Srobnica,
sepultare, seple", n. pogreb, ukop,
Ip.
Sequacions, stkwe'i's, a. Gy
poslušan,
Sequel,
seanenes ia ne, re
wae tikii a pa jee Ge-
m sa drugim); idući, slijedeći;
SEQ
dovijedan. —, m. aiedenjes uation
ica.
Sequential, s*kwen'ščl, a. (— ly, adv.)
koji slijedi (jedan za drugim).
Sequester, stkwes't™ n. adel,
i, ra-
slovi, udaljiti, ukloniti; zaustaviti,
zaplijeniti, staviti zabranu;
toe onecelt odijeliti ae, ukloniti
se, odreći se.
Seqestered, skwest*d, a. odijeljen,
zabitan, samotan ; zaustavljen, uzap-
ćen, sekvestrovan.
Sequestration, sekw*strč'šn, sikw*-
stre’étn,n odijeljivanje, uklanjanje;
zabit, odijeljenost; acija, sa-
watava, zabrana, pljenidba.
Sequestrator, sek'westrét’, si’kw'str3-
boka zaustavljač, uzapćivač; upra-
Benin si’kw*a, seko, n. cekin.
Seraglio, straljo, srdljo. m. saroj,
; sultanov dvor; harem,
Serai, straži n. konak; harem.
Seraph, ver*f, n° (pl. — s, —
serafin.
Seraphic(al), SraC*k(D), a. serafnski;
ki, nebeski,
Seraphim, sersim. m. pl. serofini.
Seraskier, serski“, n. seraskir, se:
raider (glavni zapovjednik, ratni
—, a. Srbin;
im)
srpski jez
Sere, si’, a. i v. vidi Sear.
Seren e, s sertnčd', n. serenada,
noću pod nječij oris
Dečernja, noćna glasba.
ni
t. pjevači pod nječijim prozorima,
Serene, s*rin’, a. (— ly, adv.) vedar;
bistar, jasan; tih, spokojan, veseo;
svijetao; most —, presvijetao; your
— highness, vata svijetloet;
drop, dyop —, crna mrena.
t. rasvedriti; rasbistriti;
—
h
umiriti.
Sereneness, s*rin"s, n. vedrina.
Serenity, s*ren"t", n. vedrina; bistrina,
jamoća, epokojnost, za:
dovljatvo; (kao nasloe) svijetlost,
SER .
Serf, s0'f, n. nevoljnik; rob; sluga.
— dom, — hood, Serfism, s0"-
firm, Serfage, sovbdž, m. nevolje
ništvo, ropstvo,
Serge, s0'dž, n. erat
Sergeant, skrdž" X
meštar; viši redarstveni povjerenik;
(serjeant at law) pravnik, odvjetnik
prvoga reda (koji dolazi odmah iza
12, rudace Gudnesji kings! | —,
prime —, prot kraljevski savjetnik,
krunski odvjetnik; — surgeon,
lemi ranarnik kraljev; — at arms,
nosilac žesla dolnje ili gornje kuće;
— major, prvi podčastnik; — ship,
čast ili služba stražmestra i t. d.
Serial, sfr*l, a. poređan, u ređu, u
redovima, po redu, rednji, redovan;
periodičan, koji islasi u određeno
vrijeme, u svecima, povremeni. —,
B. pripovijetka, koja islasi u časo-
piru; djelo, koje izlasi u socecima.
Seriate, sirét, v. t. poređati. —,
ret, a poredan, u ređu.
Seriatim, sirč't*m, adv u redu, des.
prekidan; po redu.
Sericeous, s*riš'a, a. s: kao svila.
Sericiculture, ser*s*kol'č"", Sericulture,
ser*kol'e*, n, evilaratoo, svilogojateo.
Series, str'iz, slriz, m. red, niz: vrata;
eaves; tečaj,
Serin, ser*o, Le aad (ptica).
Serio-comic, siretkom"*k, a. polusmije-
šan, poluozbiljan,
Serious, sira, a. (— ly, aov.) ozši-
Yan ; abiljaki ; evetan ; važan; opasan
(0 bol sti); pobožan; I am quite
—, govorim od zbilje, ne šalim #8;
— accident, velika nesreća; — ly
wounded, (eško ranjen.
Seriousness, si'r®snes, n. ozbiljnost,
s sbilja: vošnost propovijed
jermon, so"msn, n. pre.
dika, gotor: ozbiljna opomena; to
preach ( (deliver) a —, propovije-
Sermonize, — ise,
propovijedati ; sastavljati
jedi; opominjati, koriti.
so"mšnajg, v. i,
752
SER
Sermonizer, st™m*najz*, n. propo-
vjednik.
Seron, Serbo’, Serou, stfu’, m, Bala
čuja, koš roca (od 200 - 400 funti.
Serosity, s*rds’*t*, n. vodenasta žitkogt;
eukrvica.
Serotine, sertin, m. vrstu ljilji
šišmiša,
Serous, sT'ršs, a. kao surnikav, kao
ili
charmer, bajai zmija; — charming,
— cucumber, zmi-
sta tikoa; —
(Biljka).
Serpentiform, s*pen't*fi'm, a. zmi-
jolik.
Serpentine, sorptajn, so p'ntin, a.
‘emifact,
zmijelik, jinjt; vijugav,
a tiugast, krivudast, koji se zavija.
=, m. zmijevac (drogi kamen). —,
vijugati se, verugati se,
rpentize, — ise, sd”p*ntajz, v. i.
vijugati se, savijati se.
Serpentry, sbr’p*ntr’, n. zmijinji skot;
zavoj.
oj.
Serpiginona, so stpidž"*n?a, a. lišajšo, do-
lišaja.
Serpign, e**paj’go, n. lišaj (Bolest na
Serpolet, sd" pPlet, n. majčina dušica
(biljka,
Serrate, ser*t, Serrated, ser*t*d, a.
pilast, nasubljen, m.
Serration, s*rč'šn, Serratare, ser*é*,
m. pilasta nasubljenost, narovaše=
nost, ures.
Serried, ser*d, a. stisnut, stegnut,
mi.
činovnik;
sa dludintad;—s'fees,
—shall, soba
napojnice,
SER
Serve, ov, vi. aluditi; dvoriti;
sati; as wind and tide —,
get i plimi, da li budu povoljni
m
16; a8 occasion — 8, zgodnom
prilikom; while {ime
dod alubil; portuštvati,
dosta je.
dooriti; poderđ će, Bid podložan;
čevršivati, činiti službu; podati se;
obožavati; postupati; pomoći, kori-
učiniti,
ti, predati; nositi, donijeti (jela);
to — oneself of, poslušići se čime,
što; to — a person with
je same sauce, in his kind (coin),
vratiti Filo sa ognjilo; to — a person
cognteriy iti kome nezahvalan A
he -- d me very ill, ružno je sa
mnom postupao; it — s him right,
pravo mu je, lo i zaslužuje; you
— d him right, postupali sie +
njime, kao što sasluuje; to — one"
s end ili purpose, služiti čijoj svrsi,
šo nakani, biti kome na koristi
ay turn (purpose), dosta
mi je, dobro je, tako kodu! when
his tura is — d, kad mu se ispune
želje; to — one a bad turn, učiniti
kome nepravdu, uvrijediti koga; to
— one a trick, učiniti kome što
mepovoljno, natruniti kome oko, uči-
mill kome price, to — the time,
vladati se prema vremenu; to —
one’ s time, odsluditi svoje vrijeme;
to — a sentence, odsjediti kaznu;
to—a writ (upon), dostaviti ilš
iš kome sudbeni nalog; to —
an execution, isvršići ovršni nalog;
to — notice (summons) upon anyone
dostanitt sudbeni posiv; to — an
attachement, usaptiti koga šli Mo;
to — out, podijelit, razdijeliti,
udelušići, idlušiti, izdržati, pretrpjeti;
753.
SER
to — one out, isplatiti koga, kasniti
koga, osvetili se kome; to -— ap,
nositi na stol,
Server, sbr'v’, n. slušitelj; dvorilac;
služavnik, podno».
Service, s0"Y*s, n. služba; posluga,
dvorbi lužnost, podložnost; udeo-
ravanje; uslužnost, usluga; korist;
divine’ —) alušba božja, crkvena
3
molitva, pjema; vojnička služba,
vojska $ Kongo pribor,
stolno posuđe;
to rand in) bii u slu
aludité ; to ‘be out of —, ne bili u
slušbij hard —,
trudna aluiba,
težak porao; to do (render) a —,
ušiniti uslugu, ljubav; to do one
—, dlužiti kome; to be of — to,
koristiti, sluti; actual —, aktiona
služba; civil —, civilna, građanska
služba; public —, penne služda;
military —, vojnička služba; naval
(sea) —, pomorska slušba; foreign
—, dua teva semlje (osobito u
kolonijama); — of danger, opasno
pogibeljna služba; to see
—, diti u sate ma vojaci, diti u
pomorskom boju, mnogo pretrpjeti;
— of writ, sudbeno uručenje odluke,
sudbeno čitanje ili ovjerovljeni prepis
sudbenog — of an attach+
ment, uzapćenje; — of execution,
iavršenje osude. —, — tree, osko-
ruta; wild — tree, brekinja; —
berry, oskoruša, brekinja (plod).
Seryiceable sovv'a'b! a, (e bly, adv.)
koristan; upotrebljiv, sposoban; u-
alužan; — ness, n. korist, upotreb-
ljivost; uslušnost.
.Servile, aol. a. (— ly, adv.) ropski;
pokoran; podli, nizak, nedostojan.
— ness; Seevility, strviloto, n. rop
pad podloinost; ropski duh, pu
serving , a0"rng, a. koji suši. —,
ae sien, ‘aba. iy (maid);
walling
Borvitor, | serve, n, sluga.
SER 754
Bervitude, sovetjad, n. ropstvo, eu-
Žanjstvo, ropska zavisnost; služnost,
servitut; penal — , robija.
Besame, ses’*mi, n, oesam, kunčut.
Beagipedalin, seskw’p'de'l*n, a,
dug stopu i po; — words, “orl
Sessile, ses"l, a. sjedeći, bes peteljke.
Session, seš*p, ojeđenje: zasjedanje;
sjednica; aud, dan suda,
sudbena sjednica, sudbeno sasjedanje;
im full av jevnoj sjednici; to bo
il —, to hold >, imati ojednicu,
sasjedati.
Bessional, seš*nči,.a. sjednički
set, v. (imp. i p. p. set) mećnući,
alaviti, postavići; namjestiti; upravi-
ti, okrenuti; urediti, prirediti; na-
praviti; brusiti, oltriti; potordići,
utvrditi; zametnuti, namjestiti (mre-
žu); okovati (u slato), wokvirići,
opiiu, u ploči, uresiši, nakitité;
jit (kokoš); postaviti, dati,
nase (primjer, običaj); odrediti,
ustanovili (vrijeme, cijenu); drašiti,
drškati (at, na); edletjati, saokupits,
dovesti u nepriliku; sadili, posaditi;
udarili (pečat; dati, pustiti, pro-
usročiti, navesti na dio; pristojati
se, pristajati; uzeli na oko, sasje-
dati; ulošiti, namjestiti (iičašeno
udo); naravnati (sat); uglasbići;
to — oneself, nakaniti se, prionuti,
primili se svojeki; to — bricks,
sidatij to — one’s teeth, subima
škrgutati, škripali; a — the table,
namjestiti, postaviti stol; to — on
shore, iskrcati; to. — in order,
uredili; to — one's hand to, nješto
poduzeti prihvatiti se česa, potpi-
sati što; to — a good deal (much
store) by, mnogo držati do, mnogo
cijeniti; to —- at naught, ne uzimati
md za što; to — an end to, svršiti
Ho; to — (a) going, činiti da ide,
pokrenuti. slaviti u tečaj; to —
the bells ringing, zvoniti (u svona);
that — me thinking, to me je
potaklo na rasmišljanje; to — one
about a thing, povjeriti, sađati kome
SET
kukav posao, dati kome što raditi;
to — oneself about a thing, zapo-
Četi što, latiti ae čega; “I did not
know how to — about it, ne znak,
kako da to započnem; to — above,
više cijeniti, voljeti; to — abroach,
počiniti; to — abroad, rasglasiti,
rasnositi; to — afloat, krenuti,
pokrenuti; to — against, staviti
proiiv čega, prema čemu, nadi
nadrikati ma koga; to — one's
mind (face) against, protiviti se;
to — apart, meinath turnali ne
atranu, posebice, sačuvati, odgoditi;
to — aside, metnuti na
epovi prijeći, propustiti,
ukinuti; to — at di ce, prkositi;
to — at ease, (rest) umiriti; to —
at liberty, osloboditi; to — at odds,
at variance, savodili, nadrašitš; to
— away, ukloniti; to — back,
poradi natrag, poNsnuti natrag;
— before, metnuti pred, donijeti,
bine, pred, raslošiti; to — by,
metnufi na strom, ukloniti; to —
store b iti, držati do,
to dovi mana dj, polo
(in writing) ft, pra ene” usta-
noviti; set it oMans to 2 seromnte
upišite no maj rare =
poslati (na kakovo poduseds), po-
iznijeti na vidjelo,
kazati, dokasati,
izdati (kmjigu), narediti, hvaliti,
slaviti, urediti (vojeku); to — for-
ward, pomaknuti naprijed, pospješiti,
pošuriti, nagoni — free,
pustiti (na slobodu), Ke, ‘to
— iu (into), mećnuti u, navesti na,
uvesti to —.in gold, okovati e
alato; to — foot in, stupići u;
— of, odijelii, udaljiti, Bri
upaliti, puniti (vatromel), pohraniti,
metnuti na stranu, istaknuti, učiniti,
da udari u oči, nakititi,_urerili,
obračunati, isravnati; — off, obra-
čunano, saldirano; to—o (upon),
ii
metnuti, pološiti na, oriti, ža
taknuti, upraviti na,
on, uprijeti oči, pana
vidjeti: to — on fire, wpaliti; te
SET
svega srca eje; to — (a dog)
on, nadrškati pea na koga; to —
on foot, pokrenuti; to — s Jabal
on, prilijepiti cedulju; to —
price on, udariti cijenu; he is
wholly — upon pleasures, on misli
samo na zabave; to — open, otvoriti;
to — out, metnuti i ean, dataviti,
ilošiti, odrediti, opredijeliti, poka-
zali, predstaviti, uresiti, tekititi,
istaknuti, izdići, nabrojiti, raslošiti,
narisati, konetruirati, osnačiti, obi-
lješii; to — out time and Place,
odrediti vrijeme i mjesto;
over, meinuti, postaviti nad, pre-
mijeti;'to — to, metnuti na, u,
i ; to — fire to, upaliti; to
— the axe to, sasjet sjekirom;
to — one’s hand to, prikeatiti ae,
započeti, pokrenuli; to — to rights,
urediti; to — to sale, metnuti,
prodaju; to — together,
sastavili, uporediti, nadražiti jedne
na druge; to Up, namjestiti,
iti, podići, nataknuti, istak-
i, usviriti, hvaliti, uvesti,
i, utemeljiti, otvoriti, urediti
(črgovinu, tvornicu); to — oneself
up. oporaviti a; to — upa alaughter,
udariti u smije up for
(public sale), dati na dražbu, nuditi
na: prodaju; to — one up, pridići,
podići koga, ozdraviti koga; to —
Wrong, zavesti, prevarii,
i. zaći, zalasiti; nestati, iičez-
nuli; utaložiti se, leet (na dno);
sgumuli se, skrutnuti se, ugrušati
86; puatiti žile, Micati; uvijati se;
četi roti 4 (posl); teći;
jati; to — to sea,
ići po moru; fot tide — s to the
east, struja teča put istoka; to —
abont, započeli, naumiti, latiti ae;
to — forth, krenuti se, otići, otpu-
tovati; to — forward, krenuti se
na pit putovati dalje, napredova/i:
to —'in, počeli, nastupiti, nastati,
SET
nastaniti s; to — in snowing,
početi oniješli; the weather hi
in for rain, nastalo je kišovito vri-
jeme; to — off, krenuli s6 na put,
otputovati, poći, otići, odjuriti; to
— om (upon), krenuti se, počeli
napasti, navaliti,
i ny pipulovoti, izad, islasiti, po-
nat podett, nakaniti; to —
out in business, otvoriti trgovinu
(posao); to — out on a journey,
krenu’ se na put; to — to, dati
420 na (posao), podati a
work, latiti se posl o — up,
nastaniti se, utemeljili se, graditi
ze (for); to — up for oneself,
okuditi se, učiniti se gospodarom,
radili na svoju ruku; to — up
in busine , otvorili trgovinu (poeao);
to — up for a saint, graditi se
Bet, vet, p. pe asijen
set, p. p. ia. metnut, pos
P Fredo, opredijeljen; od-
lučan, stalan, tordoglav; uredan,
pravilan; promišljen, nuučen (govor);
nj teraslao; — on, pišman
na ato; well —, atasit; thick —,
adepast; sharp —, oštar, revan;
hard —, u neprilici, u atisei, Hoo
progonjen; at — distances, u odre-
denim, odmjerenim udaljenostima;
a — hour, određen sat; a — battle,
-pravilna bitka; a —- resolution,
tvrda odluka; on (of) — purpose
navlaš, hotimice; -- form, formu-
lar, usorak, propie; — price, stal-
na cijena; a man — in his opinion,
čovjek nepokolebljiva osvjedočenja.
Set, set, n. zalazak, sapad; prijerad,
presadnica, sađenica; njeki broj
stoari, koje idu, pripadaju, pristaju
zajedno, skupa, koje čine njeku cja-
linu, kup, skup, množina, sbirka,
vrata, red, društvo, četa, nis; star;
držanje; kroj, pristajanje (odijela);
igra; uložak; tijek; pravac, smjer;
— of booka, zbirka knjiga; — of
china, posuđe od porculana; — of
teeth, (evi) suli; of rooms,
stan (od više soba); — of horses,
SET 756 SET
sprega konja; to play a —, iyratt | Hetty Širić, da buda guste terdo;
jednu igru, Zari tie Zi Pate | odredu, naredi; poramaiko ma!
wind, Pi id vjetra; he miriti, platiti; to — oneself, nasta-
has got intoa došao je u | “niti se, odlučiši ae; to — one’ =
slo Sratioos to make a — al thoughts, sabrati svoje misli; to
navaliti, napasti; to be at a de:
—, sapeti, ne modi dalje. — back,
usmak, oskok; — down, ukor; —
ina početak; — off, opreka, protio-
nakit, ures, suprotni zahtijev,
suprotni račun, izravnanje, korist,
Heta; — out, priprave (sa put),
avečanost, sjaj, islošba, društvo; —
to, borba; — screw, šaraf uđesač;
Bp adanit, po ponašanje.
Seta. si
Sotaccous, Rr a čekinjav, če-
jast.
Seton, ci't*n, m. provlaka, satravijenje
‘kad se ismeđu kože i mesa zavuče
svila, slamka i t. d.)
Settable, set*bl, a. što se može metnu-
ti, pološili.
Settee, seti', n. klupa e naslonom,
počivalo, malo kanape; vrata broda
20 dva jarbola.
Setter, set, n. atavljač; postavljač;
plotar, taracar; slagar; onaj, koji
namješta peći, kotlove i 1, d., kome
ponist; višle, prepeličar; uhoda;
podvodnik; — forth, navijestitelj;
— off, onaj, koji Aili, ietiče; —
— on, Bunitelj, emutljivće, uzrok;
aie
up, pomavljač, sadeinik, usrok,
početnik. .
Setting, set"ng, n. stavljanje, postav
ljanje, polaganje; umetanje, okivanje,
okov (dragoga kamenja); Mo umet-
nuto; kompozicija, — insceniranje;
zapad, ulazak (sunca); pravac,
amjer vjetra, struje; — up in a busi-
ness, otvorenje trgovine; — dog,
prepeličar; — down, grubo otprav-
ljenje, ukor; — in, početak; — off,
odlazak, ures; — pole, čaklja (od
barke); — stick, eadaljka, sadilica.
Settle, set'l, v. t. ustanoviti, utvrditi;
nastaniti, ;. oskrbili; sna-
ddjeti, opremiti; udati; namjestiti;
uredili; umiriti, utažiti, talošiti,
—one # mind on, upravi
ponsioni adit re
pension, ižnja
plaću; to — one’ a estate upon
one, ostaviti, zapimati kome svoj
imelak; to — an account, iplašiit
račun; a — d abode, određeno,
stalno prebivalište; to — a dangh-
ten udati eer; to — the land,
isgušiti kraj # vida, —, na
owaj
alaniti se, naseliti ae; (to
okućiti as, otvoriti posao, utemeljiti
40, useliti se, oženiti 20; biti namje-
Hen; sledi ue; utaložit očistići
ee; razvadrići 26; jenjal
alinuti se, zgrudati se; zgumnuti;
(on) odlučiti ee; sapadati, tonuti;
the wind came about aad — d in
the west, vjelar se okrenuo i duva-
še neprestano od zapada; to — to
something, ostati Ere odlučiti
se za što; to — down into a quiet
country life, naučiš se na miran
ladanjski život.
— 1. stolac, klupa, počivalo; stepen.
Settled, set'ld, a. p. p. i a. određen,
uređen, ustanovljen. stalan, terd,
odlučen, odlučan; miran; osbiljan;
namiren, isplaćen; usidren; stalan
(o vjetru) — ness, n.
stalnost, tvrdoća, mir, ozbiljnost.
Settlement, set'imčnt, n. nastanjenje,
okućenje; naseljivavje; naselje; na-
aeobina; = prebivalište; sređanje;
odredba, ustanova; = opskrbljenje,
utemeljenje, ženidba; umirenje, pora-
vnanje, udovština ; oskrba; sewn
prijences odredba glede nasije
ugovor, pogodba, nagodba,
namirenje, isplata; a — in the
world, oskrba, mjesto, služba; to
make a —, to come to a — porav-
nati se, nagoditi se, ugovoriti;
account of —, zaključni račun.
EEE
757
SET SEV
Kettler, setl", n. naseljenik; onaj Uli odgovornom svih zajedno i sva-
bef nareduje udovčtinu, rentu; on koga
što rješava, odlučna ‘nied. Severalty, sevtritt m, posebnom,
Settling, setimg, n. ustanovljenje, | odjelitost; in —, odjelito, posebios,
;. naseljavanja; ravnanje, | napose; estate in —,
poravnanja obračunavanje, nami osopitina, (vlastiti, osobni imetak).
i;>. |. talog. — day, vršna, odvajanje,
an oblažuna, dan predaje. | Severanes, hyo ad
Seven, sev'n, num. sedam. —, m. | Severe, avi", a. (— ly, -adv.) strog,
5 sedmorica, sedmoro; oštar, ljut, tord, težak;
at sixes and ie su onaj Yan; bes nakita, pracilon jedar,
neredu. — ie na jesgrovit; — accident, velika nes-
Sadom braduljaka; — lešgod boots, | bedro colds ljeta sina, jaka
dječjoj naklada; — wound, teška rana;
rostruk, sedncroe
Seventeen, sev'ntin’, num. sedamnacet.
Seventeenth, sev'ntinth', a. (— ly,
adv.) sedamnaesti. —, D. sedamna-
eatina,
Seventh, sev'nth, a (— ly, adv.)
sedmi — n. sedmina.
Beventieth, sevntth, 4 &, sedamdeseti.
—, n. sedamdesetina.
Seventy, sev'nt*, num, sedamdeset;
in the — ies, u sedamdesetim
godinama.
Bever, sov™, v. t. odijeliti, odlučiti;
; rastre razresati;raslaviti,
raslučiti; dijeliti. —, v. i. odijelitt
40, dijeliti so, lučiti e; raslučivati,
utd (between, među).
Several, sey a. (— ly, adv.)
; različan,
osobiti,
rasan; atic, djelio; (pred m.
u pl. osnačuje broj vedi od a few,
XJ manji od many, mno-
9°) više, njekoliko: — times, više
puta; eacl avaki dio po-
‘sebice; four — jon, Eat četiri rasne
priko each — ship,
. osobito, pojedince, napose;
lotr ‘ond — ly y bound, us jamstvo
pad adv. frogo, okrutno, ljuto,
‘ko, vrlo, grosn
Beret, wre, t . atrogost, šesina,
ljutost, osbiljnost, točnost, stroga
pravilnost.
v. (p. p. sewed i sewn) €
i. šik; to — in, ušitij to — on,
Sewage, sja“ onde oda od proheda,
» “dt, m.
od oluka; gradnja. oluka, odoodnih
ja, ) provaza,
oluk, odvodni "anali; common bat
—, ¥. t mabdjeti olucima,
kanalizovati. — man, čistilac kanala.
Sewerage, sjardš, n. gradnja oluka,
kanala, kanalizacija. '
Sewing, s0"ng, pa fom dijenjes
žvelo; bii vezenje;
ation, Foadi ors - aE
Koja; — wacbine, živa
— needle, vada igla; — “ak,
Roada evila; — table, čivaći stol.
Sewn, son, p. p. od to sew,
Sor, seks, 0. spol, rod; the —, ženski
spol, žene; the fair krami
apol, šene; the sterner —, jaki
,, muškarci.
Seregenarian, seke'dind'r“n, a. šese
dioda — , m. česdesetgodiš-
/ SEZ
Beragenary, sekebdi"n'r’, a. koji se
sastoji od dexdeset, šezdesetni;
Se, otima, s džema, 2. oma
sera sein a. Fes-
deseti; koji se od šezdeset,
Sezangular sekošnvgjake a. (— ly,
) deaterokutan.
serena cckeen™, a. šestogodišnji.
— ly, adv. svake šeste godine.
Sexless, seke’l’s, a. rok
Bextant, seks’ tnt, n ra dio kruga;
askatani inatrumenat.
Sextet, teka atkstet’, n. česteropjev,
šesteroglasje.
ja s kia, ka crkvenjak, svonar,
jar; — beetle, grobar.
Sextonship, seks'tnšip, n. sluiba
crkvenjaka, grobara.
Sextuple, seks'tjupl, a. desterostruk.
Sexual, sek’éu'l, a. (— ly, adv.) spolni.
Sexuality, sekéaAl"ts, n. spolnost,
Sh. skradeno shilling.
Shab, sb, n. šuga.
Shabbiness, | dano, n. dugavos,
vost, rđavština,
Shabby, i iba a. (— ily, adv.) dugav;
treaty izlizan, poderan; rdav,
siabracke id ‘rk, aon, čultan,
pokrivač (konjski),
Shack, šik, v. i. padati (o srelom šitu);
pasti po strništu; presimiti, —, m.
‘Pala po strništu; žirenje (svinja);
ja u šumi.
teslonac od evijella; etakleno svono;
obod (na šeširu); zastor; stupanj,
boji, odlika, mala
podupica u
758
SHA
raslika; alene a — of diže-
rence, nesnaina raslike;
without a o a — of doubt, be ¢
najmanje sumnje; in the — w
i 1, neopašen.. —)
osjeniti, sasjeniti; polamniti, po-
mračiti; sjeni, sutoniti, ates,
pridavati sj
staklenim ranom didi (od ovaa svijetla,
vruđine), saitititi, saklonii; to —
away, sabaluriti, umanjiti, — hat,
der v0 širokim
obodom; — less,
bes sjene.
Shadiness, š&d*nes, n. sjenovitost,
sjena, tmica; fumnjivost,
Shadow, 684’S, n. sjena, enka (3
imicaj slaba sika; izlika; vids
wears, duh; not the — of a
loubt, nit najmanja ow
suncobran; šenski šešir pra rar oli
obodom, —, 1, oven i, sarjemilly
račiti; vatirati, sjenith, suomi)
Verivati, kiti; to tortb, slikos“
no prikuzati, nacrtati, nagovijestiti,
krajnjim — ed, > sagjenien, u
guafoving ax ahd’o°ng, n. sasjenjivanje;
sjenjenje, datiramje. — a. koji sa~
mračuje; grozan.
Shadowless, šd'Ules, a. Bez zajena
Bestjelevan.
Shadowy, š&d'0*, a. sjenovit, taman;
fipitan: g poput sjene, prazan, tašt;
, & (— ily, udv.) sjenovit;
; taman; sumnjiv; sloglasan,
Shaft, daft, n. ručica, držalo, dršak
stablo (od stupa), deblo, panj (od
drveta), batrijica (od pera), Pkopjača
od koplja), (od
osovina;
— hor rudnjak.
Shafted, daPUd, a, na slapovima, sa
Shafting, Ra rd prijenos kreta-
nja; kopanje
SHA
mješto rutavo, Eupavo; m
agrditi.
Sbagged, klg“d, Shaggy, sig’,
čupav, runjav, rutav; hrapav; rubs
dodljikav; loman, kršan, rasdrt;
dikavom.
obrastao
Bhaggedness, iag*dnes, Shagginess,
, m. čupavost, rutavost ; gru-
, grin’ a, , ča
moi = ee rete
“čini, da bude
ipo. — ed, a. od sagrinske
sun 38, m. dah (perzijski),
Shake, isk, v. (imp. shook, pe pe
shaken) t. tresti, drmat, ermal,
stresti, potresti, drmnuti; uzdrmati,
resklimarls aii dovesti u opas-
nost; mahati (sabljom); potresati
(Glam): to to — hands, rukovati s,
poravnali 96; to —
bands with, prubiti, ‘stienuti ruku
kome, oprostili se skime, odreći se
česa; to — hands over a bargain,
pogodili sa, naključiti, ugovorići ka.
kav posao; to — one’s head,
mahati glavom ; to — down, otresti,
atresti; to. — off, stresti, otresti,
skinuti, ukloniti; to — out, istresti;
to — up, usdrmats, potresti, stresti,
ispsovali. —, v, i, tresti ae, kolebati
ae, drhtati; potresati glasom; to —
again, uzdrhtati se; to — down,
pripraviti na brew ruku postelju.
leći u brzo pripravljenu postelju;
to — together (up), dobro se sla
gati, priučiti se na što. —, n. tre-
senje, Pieinja; drhtanje, drhtavica ;
potres; udarac; (the — s) grosnica;
tren, trenutak; fina (u drew);
_ — s, nješto oi vanredno; he
is no great — s, u njemu nema
miša vanredno; in a couple of — s,
za trenuće oka; — of the hands,
rukovanje. — down, slama, stelja,
SHA
na brzu ruku prosirta postelja; —
mY buna.
Shaken, sék'n, p. p. od to shake i
a. potresen. uzdrman; iepucan;
klimavo; not to be —, nepokolebiiia,
Shaker, šik, n. koji ili što trese,
stresa; drhialac (član njeke kveker-
ake nokte).
Shakiness, sé’ktnes, m. klimavost,
nestalnost, nesigurnost, neodlučnost,
Shaking, &k*ng, n. tresenje, trešnja,
drhtanje; udarac.
Shaky, ša'kt, a. (— ily, adv.) koš
ge “trese; nesiguran; što se lako
razbije; liman raskliman, slab;
bolešijiv; m, neposlojan;
iepuean fh ip , bojati se.
Shale, ščl, n. ljuska; "ikriljevac,
Shall, 81, (imp. should) v. aux. I
—, moram, imam; I -— go, ići ću;
we — see, vidit ćemo.
Shalloon, šlan', n. fina raša (vrsta
sukna),
Shallop, ški*p, n. šalupa (vrsta bro-
da na dva jarbola).
Shallow, 81's, a. (— ly, adv.) plitak;
površan;. bu >, m. pličina,
ple mjesto; — s, pl. plitine,
dovi, prudne grede. — brained,
Prwoated’ = witted,
plitkouman’
Benast, nedotupooan.
Shallowness, šalGnes, n. plitkoća,
površnost.
Shalm, ‘tka, m n, svirala, karablje.
Shalt šalt, 2. bios sing. pres, od
Sham, čim, -a. nepravi, lašan. krio,
=, Vb ii. varati, pre
variti, lngoti; pretvarači se, hiniti,
sredili oe; he ts — ming, prateare
ae, samo se gradi; to — illness,
graditi se bolestan; — med into,
prijwarom naveden na (u).
giiamble, šimsb), v. i. nepretmo id,
gegati se vrdati; postati; nepoš-
teno raditi.
"sma — 160 —
Shambles, šambiz, n. pl. mesarnioa,
mamica; klaonica.
Shambling, dim'bisng, a. koji šepolji,
26 goga, ss
m. geganje, aljkav hod.
Shame, ščm, n. sram, stid; srameilji-
vost; t, skromnost; sramota;
for —! — on you! pi, aram te bilo?
to put to —, 'posramiti; 1 take —
to say, sram me je kazati; to cry
— upon, ljutiti se, samjerati —,
v. t. susramiti, posramiti; sramotiti,
osramotiti. —, V, i, sramiti se.
Shamefaced, ščm'f&sd, a. (— ly, adv.)
atidljio; vrlo skroman, ljiv. —
stidljivost,
nema skromnost,
siamchay i, bčm'ful, a (— ly, adv.)
svamotan; nepristojan, — nea, n.
, sramota.
Shameless, ščm/l*s, a. (— ly, adv.)
Beeraman, bezobrazan. — ness, 0,
besramnost, bezobrasno»t
Shamer, 48'm", n onaj ili ono, što
ramoti.
mer, dim", n, lašac, varulica.
Sammy. sam”, Shamoy, Shamois,
im’, 84m’dj, n. drka, lutak (vrsta
kote poput one od divokone).
Shampoo, š*mpt', v. t. tijelo gnjediti,
masirati (osobito poslije kupelj
glavu prati i trljati. — ‘ng, m.
gnječenje tijela, masaža; pranje
glave.
Stiamrock, dam'rdk, u. djetelina; list
djeteline.
Sbandry, dšn'dr' Shandrydan, šn'd-
rdšn, n. vrata starinske kočije,
lakih dvokolica.
Shank, sink, n, gnjat, golijen, krak;
peteljka, struk; driak; vreteno od
sidra; cijev od ključa; grlo u čara-
pe; arti to ride —'s mare,
ići pješi
Sbanked, šankth a. 2 krakovima;
krakat; 2 bolesnom etabljikom.
Sbanny, in". lud.
Sba'n't, Sban't, éant, slošeno od shall.
SHA
Shanty, A dini, as eee kladara,
shoyable? ip a ito se dade
modlić načinići,
iit,
Shape, ščp, v, t. tvoriti, napravili,
načiniti u spriličati, uobličiti; dasš
pravi oblik urediti; stvoriti, izumiti,
predstavili sebi; spravi, ous
rit — d. lijepa rasta. —,
latest —, najnovija
—, useti, dobiti oblik.
Shaped, ščpi, a. načinji, uobličena;
Porno Is, bes obli.
apeless, ščp'lts, a. a
in node, nadoko — do,
Shapeliness, ščp'lšnes, 1. lijepi oblik;
ep, ogodan alae, tram exert;
node,
Shapely, 48p'lt, a. lijepa oblika, lijepa
stasa, usovit, skladan.
Shaper. dad N. onaj, koji tvori,
ik, upriličuje.
fare im n. crijep; ljuska; terdo
kriluo pokrivalo (u kukca). Shard-
ed, šuPd*d, a. e tvrdim pokriljem.
Share, #27, n. dio, dijel, prinoo, prino-
; kvota; nica; dividenda;
uložak; — in a .bank“ stock, Ban=
kovna dionica; a small — of pru-
dence, samo malo pameti; a ship
owned in ten — 8, brod sa deset
dionika ; to beat a — in, učentovati,
doprinositi čemu; to have a — in,
biti dionikom; for my —, što se
i comes to my —,
to pripada meni; — and — alike,
na jednake djelove; original —,
temeljna dionica, preference =
prioritetna dioni t. dijelieé,
podijeliti,
Wi bi dionikom, imati dio,
dijeliti se. — broker,
mešetar dionicama.
Share, 38", 0. lemeš, raonik. — bone,
preponska kost, preponica.
Sharebolder, šč"hčld", n, dioničar,
SHA
Sharer, avr, m. djelitelj; dionik, |
Shark, ak, m. morski pos, kučak;
prošdrijivac, ‘slow muktaš. vara-
lica, tow, lapels 2rd ljevara. —, Vv. i.
Pati; životi mukte ši ivjeti
bate t. (up, out) sgrtati; varanjem
Sharker, ša"k", n. pustolov, varalica,
Sharp, iš'p, a. (> ly adv.) oštar;
bridak; oštrijat, Hijast ; ljut, žestok,
terd; studen; strog; okrutan; jedak;
resak; gpor, gorak; oštrouman,
man: iak lukav, domišljat; vje, sire.
tan; hitar ; naprasit; vatren, naga
brs; pohlepan; točan, jasan, modne.
den; suh; povišen, ne sa
a — hoe,
fit of the gout,
žeoki nastup kostobolje; at
suma, dobar iračunar; — practices
(dodges, tick), pletke, pelljanije,
ul (često nepošteno) poslovanje,
himbenost; — practitioner, lukavac,
rabulist; — work, brs
posao; to ‘make —, naoštriti, poti-
oati; to keep a — eye oD, po
mnjivo, oštro pasiti na; — look-
out, napeta —, adv.
oštro; tošno; brzo; odmah; upravo;
to look —: pomno gasiti, bii na
opresu; look —, pasi, čuvaj se,
16; —, M. oštar, visok glas;
kri, snak povišenja (glasa); Vesvu-
ies drudnjak, ot KOR
jak; onaj, je u
dio upućen; lukavi špekulant; vara-
lica. —, v. ti i. oštriti; glas pove
sići; varati — cornered, obije:
len; — cut, oštro šarmom, jedan jasan,
proidršljio, pišman,
Shooter, strijelac, lovac; — sighted.
761
SHA
oštrovid, bistrovid, oštrouman;
toothed, oftrosub; — visaged, usa-
na, zuha lica; — witted, oštrouman.
Sharpen, šš"pu, v. t. oštriti,
naoštriti; sašiljiti;
to — up, napređi ”
ile.
Sharper, tarp, m, lukova«, proveia-
nae; varalica, lopo:
Sharpich, Sa"pes, a. prilično oltar.
Sharpnes: 'n*8, B. oštroća, oštrina ;
strogost; ljutost; žestina; ina;
pohlepa, pošuda, glad; osjetljivost;
oštroumlje, finoća, lukavost, okretnost.
Shatter, abt, v. t rasbiti, polomiti,
raskrhali, rastreskati potratio,
poremetiti (um). —, v.i. razbiti
raspasti se. —. n. crijep, ulomak,
rbina, treska; to break dh into — 6,
razbiti na komade, raskrhati.
brain, ametenjak; — brained, sme-
, nepašljiv, poremećena uma.
Suattery” 3Bt*r*, a, lomljiv, loman,
kršak; tabav.
Shave, ščv, v. t. atrugali, ostrugaši;
trići, ošišati, brijati, obrijati;
i, okrznuti; mučiti, Wadi;
usimati prevelike kamate, likeariti
to get — d. dati se obrijati,
— a note, kupiti mjenicu us velik
diskont. —, v. i. brijati se. ok 2.
brijanje; struganje; tanki osječak,
tanka kritka; malenkost; to get
(have) a —, dati se brijati; by a
—, za vlas, malo ne; close —,
ostrižen do koše; to have a close
(near) —, jedva jedvice izmaći és
pasnosti.
Shaveling, š8vl*og, n. čovjek ošišane
glave;
Shaven, šč'vn, p. od to shave;
Shaver, 30" brijač; derač, guli-
bole. ihaar, varalica; little (young)
+» šutoklju: rado momče.
Shaving, rng, D etruganje; drija-
nje; — s, . pl. ostrudine, strugotine,
She, ši, pron. (Una zamjenica sa
trede ' šeneko lice) ona; — who,
ona, koja. —, 0. dena, žensko, ona;
i pred imenom čeljadela ili
KE
avelanj. —, vo ti ik
spay aif, a, ato ie sastoji od
Sheat a ail, naj dog, 0, koliba
fovči fareka, ribarska).
hear, ai, v. (imp. sheared i shore,
p. pi sheared i shorn) t. strié;
šišati; kositi; lišiti; varati, —, n.
atrižnja, strišenje.
Shearer, lr, n. 2 i; kosac.
Shearing, ši'rng, u. strigenje; božnja ;
— s, pl. ostrižine; — time, vrijeme
atritenja.
Shearling, ši
otrišena.
Shearman, al" min, n. strigač; suknar,
Shears, ši's, n. (velika) nožice, škare,
Sheath, sith, n. nošnica, kore; korice;
tok; rukavac (u rk (u
Pred pobritie (x ess,
des korica, bes toka, goli —
vin # krilnim
‘pokrivalina.
Sheathe, šidh, v. t meinuti, turiti
— the sword,
sabosti, turiti (nož u prea); enab-
dješ koricama, tokom; pokriti,
sheaves) mop;
vera u
og, m. ovca jednom
SHE
zaodjeti, samotati, sastrii; to — &
ship, (bakrom) postaviti, podšltš
Sheathing, atdhng, n. e luranja (u
rice. u tok); , postasa;
pastačijanja drođa; a postava
Sheave, in M ri kolotura; kriška
kraka). — t. kupiti, veli u
Sheaves, on pl. od Sheaf.
Shebesn, #bio, 1. (neovlašćena) rakš-
‘fed, n. Hope, rufa; koliba;
naslon (mjesto natkriveno); radi-
onica.
Shed, šed, v. t. odbaciti, odorći, eur
pustiti, da podno otpadne,
ju padati; makes — their skins,
kiši ae avlače; fuwls —. their
feathers, ptice se mitare. —, v. i.
linjati as (gubiti dlake), mitariti se,
avlačići fe tre rogove, avrći rogove, rasuti sje-
me. — line,
She'd, sid, skraćeno rete dho had, she
would.
Shedder, 3ed™, n. onaj, koji prolijeva,
bak, te linja, mitari, rats, od.
shedding, šed*ng, m. prolijevanje,
odbacivanje, gubljenje ; krišanje (pu-
ova; tooth, lije (mud).
Sheen, ži, a. (— ly, adv.) sjajan,
lijep. m. joj, ojajnost. -ri
sjati, sjajati,
sužen, sin’, a. evijetao, sjajan,
Sheep, šip, m. Lei
ovdina,
ovce; budala,
; black —,
— farming, ovčerstvo;
Told, oviji tor; — Kook, eoter
tke palica; — leather, ovčja koša;
SHE 763 SHE
— man — inaster, gojilac ovaca; — lim; — lead, olovne ploče; —
market, ovčji. aojam; — range, | lightning, sijavica; — metal, lim.
prostrano pasište sa ovce; — run,
aah palujak; — 8 beard, kosja
Brada; — shank, ovčja noga, što
vrlo tanko, uzao (u užetu, da se
ekrati); — shead ('s head) ovčja
glava, ben, svekan; — shearer,
strigač ovaca; — shearing, strife-
mje ovaca; — shears, ovčje notice
(kare); — skin, ovčina, ovčja koža,
diploma; — sorrel,
tation, ovčarija, ovčji
tick, ovčji krpelji —
walk, ovčji pe
Bhecpisn, tis, (Sheopy, ap). a.
(— ly, adv.) poput ovce; benast,
boje — ness, D. benastoda,
dost.
Bheer, ši", a. (— ly. adv.) čist, sam,
nepomijelan, jednostavan; strm.
okomit; tanak, fin. —, adv. posve,
saevim ; najedanput, odmak. —, V.
i. kolebati se; otići; to — home,
Šuriti se kući; to — off. tornjati se,
otići, odmaknuti se fo lađi); to —
up, primaknuti se. —, m. ošlik,
erte broda (gledajuć sa strane);
položaj usidrenog broda; to break
— kod sidro za sobom; — s, pl.
Pro ait, m. diroki komad platna,
plahta, ponjava; prostrana plosni-
na, ploha; ploča, širok plomat
komad, metalna ploča, lim; arak,
tabak (papira); tiskani arak, novi
ma; pločica, listić; zateg (od jedra);
a — of needles, list igala; a —
of water, površina vode; to come
down in —, padati pljuskom, liti
kuo iz kabla; buok in — 8, neve-
sana knjiga. —, v. t. preobudi
postelju, metnuti plahte, pokriti,
“zamolati pokrivačem. — almanac,
zidni kalendar; — anchor, glavno,
veliko sidro, sidro za nuždu, zadnje
utočište: — brass, lim od tule
mjedi, tanedey — copper, bak-eni
lim; — glass, staklena
plotasto staklo; — iron, željezni
Sheeting, ši't*ng, n. pokrivanje; pla-
ino za pl
Sheik(h), Pisk, “šik, n. deth (arapski
poglavica,
vica),
Shekel, šek"), n. sekel (stari židovski
ules i novac); novci.
Sheld, geld, a, aren
Sheldrake, šeirdršk, Shelduck, šek+
dok, n. morski
Bee GaP sivog) pokoj
ka; pretinac; prud, prudna
greda, greben, pličina; greda, ntije-
na; to lay (put) on the —, met-
nuli na stranu, odbacili, neupotre-
BYavati; to be laid on the —, biti
bolestan, biti bez službe.
Shelfy, del’, a. pun prudova, pun
pličina; kumenit.
Shell, Sel, m. kora; ljuska; mahuna;
vaditina; ljuštura, kućica, školjka;
kora, oklop (kornjača); pokrilje
(kukaca); nješto nalik na ljusku,
do krško; laka barčica; oglodlje,
akele (neizgrađene kuće); obsi
(peći); zidine, ruševina; prosta
mrtvačka škrinja; lira; branik (od
sablje); šuplje tane, bomba, granata;
he ear, uška, una školjka.
dtiti, olupići, kom
_goti ljuske; lumbard
“ma, granatama; to — out plaćati.
Lo i. ljuštiti se. — bit, vrlaća
— button, šuplje pce,
puee od željvine, od sedefa; —
cabinet, zbirka školjaka, putida;
— comb, češalj od željvine; — fire,
lumbardanje granatama; — fish,
korepnjak (rak), školjkaš: — gold,
slikarsko slato; — lime, vapno od
ljuštura; — proof, siguran od
Bomba; — snail, puž s kućicom.
Shellac(k), šel*k, #18k’, n. delak.
Shelled, šeld, ljuskav,.a korom,
# ljušturom; one —, jednoljušturan.
Sbeller, sel, n. Yuitilac, komilac.
Shelly, sel, a. ljuskav, ljušturan;
pun ljuštura.
SHE
Shelter, sel’t*, n. zaštita, obrana,
okrilje, zaklon, utočište; krov, župa;
stan, konak; to take —, trašiti
zaštitu, prek kome pod okrilje;
to take into —, zakriliti koga. —
w. t. ičititi, obraniti, saklonsti, pri-
miti, useli na Konak; sakriti; to
— oneself, rašići zaštitu, zaklon,
pribjeći kome (za pomoć). —, v. i.
trašiti zaštitu; davati pomoć, štititi
Shelterer, del't?r®, n. -sadtitnik, branič.
Bhelterless, .šel't'leg, a. dex obrane;
krova.
Sheltie, Sheliy, šet, n. malen, jak
konji i poni.
Shelve, selv, x. t. metnuli na policu,
u pretinac; metnuti na stranu,
odatvonići, na obrirati sa na ško;
j i. bik
Shel ing, gern, 1 n. postavljanje na
police; odstranjivanje ; police, daske,
obronak, atrmen.
nagnut, strm, kos.
Shelvy, sel ‘v*, a. kos, nagnut, sirm;
plitak; prudovit; kamenit.
Shend. ind (imp. i p. p. shent,
tent) v. t osramotiti, obelčastići;
propasti
shepherd, opa, m. ovčari pastir.
—. ¥. he čuvati; posti. — "s ervok,
pastirski štap; pouch (pur:
se), rusomača ljka); — 's rod
(staff), divlja češljuga; — 's wether-
glass, krika (biljka).
Shepherdess, sep"*des. n. ovdarica,
pastirica.
Shepherdish, sep’
pastirski ; ladanjski.
Sheppy, sep", n. ovčara; ovčji tor,
Sherbet, š0"b*t, n. šerbet.
Sherd, šo'd, n. erijep; ljuska; pokri-
lje (u kukca).
Sherif, Shereef, aif’, n. šerif (poto-
mak Muhumedov); vladar.
Sheriff, šer*f, n, šerif (najvit činov-
nik grofije ili županije, ovršitelj
kaznenih osuda, u j najviši
udao grofie); high —, nadšerij
— "s court, šerifovo sudište; —
-.
a. ovéureki,
764
SHE
journeyman, krvnik; — "
Šerifa sasvana porota;
podčinovnik Žerifa, ovršiteli eudbenih
osuda, oksekutor
Sheritalty. serve, Sheriffdon, bert.
dim, Sherif herbi, šer“fiip, duža
Bheriffwiel ši službeno
okrušje šerifa.
Sherry, šer*, n. deri, vino, iz Keresa,
ko vino; male vinska čaša.
— cobbl pića od šerija, leda,
sladora i limunova.soka.
She's, aiz, he she has, she is.
Show, 40, vidi S]
Sbibboleth, dio slot. B. anak posna-
nja, lozinka.
shield, šild, n. štit; obrana, zaštita;
zaštitnik. —, v. t. kao šti-
tom; štititi, braniti, sačuvati od.
— bearer, štitonoša; — less, a.
bes štita, bez zaštite; —- like, kao
iit, štitne.
Shift, sift, v. t. turuti,, bo
maknuti, odmaknuti;
promijeniti; preliti,
nadi; preobudi; to — the round,
promijeniti stanovište; to — one’
jmartera, preseliti 2; to — the
helm, okrenufš krmilo (a jedne strane
na drugu); to - the stowage,
prelovariti teret; to — about,
sasvim promijeniti, obrnuti; to —
Away, otimuti, maknuti, osloboditi
se; to —- off, odrimuti, otienasi,
odlošiti,
boditi se, maknu jebi te)
kome nap!
ik, a
se, promijenili se; otići, u
okrenuti se; pomoći se, iskoprosti
se, proturati ae; upotrijebiti luka-
vost; preobudi se, presvući se; to
— for oneself, sam se pomoći, sam
za a6 skrbiti; to — about, okrenuti
se, kolebati se; to — away, isma
knuti, pobjeći —, 0. promjena,
iemjena, mijenjanje; eredetoo, način;
lukavatvo, majatorija, varka, limba,
izgovor, laž is mušde; — s, pl
Easurity ta bab to — 3, dood a
nepriliku, u nevolju; to live by
al) Hei oarajuć, lated, promo.
shifter aift™, m. onaj, koji tura,
miče, i; scene —,
kulisa; sprave ili stvoj sa micanje,
premještanje; lukavac, prevejanac,
pletkad.
Bhiftiness, šiftnes, n. promjenjivo,
nestalnost; lukavost, okretnost
Shifting, šifttug, a. (— na ady.)
pomičan, pokretan, promjenljiv;
lukav, himben, preveian, prevrtiji
Teja pijeak vijavac, —, n.
mijenjanje, micanje, premještanje.
Shiftless, bina, a (— ly, adv.) bes
sredstava, bes pomodi, nemoćan;
neokretan, nespretan.
Shifty, sift’, a. promjenljiv, nestalan ;
well, okretan; lukav.
Shikar, š*ka" n. Zov.
še ea š*kari, on. lovac (u Im.
svita, KOI Shellelagh, s*li'l
gr atbabatins rastavi
šil*ng, m. (skrad. s. ai sb.)
ing-(= 19 pence Wi "faq funta
sterlinga); & — ‘s worth, sa
Filing; a — in the pound, 5 po
ato; to take the king's —, uno-
me cat him off with a
je Baštinatva.
Shily-shally, “silane, v. i, oklijevati,
dčinjati adv. neodlučan,
neodeašan
Bhily, daje dy. plate.
Shimm fim’ 2. listanje svjetlu-
KA i, Blistats Kad svjedu-
oanje.
cati se.
SHI
goljentoa ; gnjat;
, goljenica (kost). —, v. i.
Wi pješke, trčati; to — up, penjott
96, popeli se gore.
Sbindy, šin'd*, n. vrsta loplanja;
buka, rogobora, lavma; tučnjava;
naklonost.
Shine, ne, da, s. (im . ps shona)
jebi, vije kao aki iaticali a6;
PE — ‘forth zasvijetiti; to — out,
avijelliti; uspjeti, —, v. &
dini, da što wie oa da ae sjojt;
lasts vedro nse” Teo
; » Uj
sunce; “Sinani; to to take the te -
out, polamniti, ponisiti.
Shiner, šaj'n, 0, onaj ili ono, što se
svijet; zlatan novac.
Shingle, sing’l, u. šindra, dimla. —,
pokriti žindrom žimlom, —
Torta “pokriven šimlom.
Shingle Bing’, a, izupen ijunak,
oblutak ;
Shingles, ‘ing, i im vrata lišaja šli
plamenika po
Shingly, fing’, a s luda, Njen.
amenit.
Shining, infos, (= ly, adv)
sjajan, avijetao, blistav; izvratan,
- , 2 lien Blistanje. — ness,
Shiney, Sh Shiny, din’, m. vrata lop-
lanja; palica kojom se lopta udara,
Shiny, šaj'n*, D. ejajan; vedar.
Ship, sip, n. brod, lađa; a full —.
pore nakrean brod; — of the line,
brod linijaš; — 's husband, upravi-
telj broda, koji zastupa gospodara;
—'s company, vojska, družina od
broda; — "s journal, brodski dnev-
nik; — s of war, ratni brodovi;
to take —, ukreati se. —, v. t.
kros ukrcali; vositi, šiljati. otpre-
mitt brodom; to -- away, (off),
poslati brodom; naimati (mornare);
to — the radder, umetnuti krmilo;
SHI
šipbiskći, šaškol, deopek (brodar-
aki); board, brod; on (a-) —,
na brodu, na brod; — boat, brod:
ska barka; — boy, mornarče,
mali; —_ breaker, ljivač
starih brodova; — broker, brodar-
ski mežear; — builder, graditelj
broda ili brodova; — builder 'e
yard, gradilište za brodove, brodar-
nika; — building, Brodagradnja
— captain, kapetan. bi
carpenter. Brododjelja; — dogo,
vošenje lađom, prijevos, vozarina;
—_ chandler, ie brodarakim
potrebodama; — holder, črođovla-
anik; — load, teret broda; —
master, gospodar, kapetan broda;
— mate, drug na brodu; — money,
brodarina; — shape, a. i adv. na
natin brod, po brodarsku, kako ee
pristoji, u najboljem redu; — side,
strana (bok) od broda; — tiniber,
. za brodove; — yard, brodo-
gradiliRe, škver, brodarnica; —
‘wright, Brodograditelj, brododjelja.
Shipful, šip'fu), n. teret od broda.
Bhiples, dip'l's, a, bes broda, bez
brodova.
Shipment, šip'm*nt, n. kreanje; šilja-
nje; pošiljka; teret od Broda.
Shipper, sip", n. krealac, olpremalac;
bre
r broda.
gifpping, tip"ng, n. kreanje, ukreiva-
nje; olpremanje brodom; brodenje ;
(charges at —) troškovi ukrcanja,
reme; brodarstvo; brodovi; to
take —, ukreati ae. —, a. brodar-
aki, brodski, koji se tiče Broda šli
kreanja — articles, mornarska pra-
vila, najamni u bill, popis
ukrcane robe; — business, —
concerns, pomorski, brodarski m
lovi, brodarstvo; — charges (expen
ses), troškovi broda, krcanja, otpre-
me; — office, poslovnica brodarskog
mešetara, otpremaonica,
Shipwreck, šip'rek, u. brodolom; pro-
past, uništenje; to suffer (make)
—, raabili se, nasukali se, pusiia~
766
SHI
dati; he suffered —, razbio, po-
topio mu se brod, "pottrađco jo is
propao je; to make — of, upro-
pastili, uništili. —, v. t, prouzročiti
upropastiti,
Shipwrecked, šip'rekt, a. brodoloman;
radao.
posti
Shire, šaj“, n. grofija, županija.
Shirk, šok, 4
anja
dom otići; to
Shirker, š0"k*,
nja, koji okoliši.
Shirr, Shir, io M. vrvca ili uzica od
gume —, v. bo stegnati ili nabrati
vrvcama od gut
Sbirt, sort, n. S ošulja (muška); —
of mail, željema košulja; boiled
—, bijela košulja. —, v. t. obući
kome košulju, pokrići, zaodjenuti.
- -bosom, — front, prei, naprenik
od košulje; — button, — sind,
puce od ee — collar, ogrli
kolijer od košulje; — sleeve, ‘uke
od košulje.
Shirting, ‘sorttog, u. platno za košulje,
Shirtless, š0'Vl, a. bez košulje; gol,
Shit, sit, Shite, šajt, v. t. i i. srati;
sbitten, šit'n, p. pe ueran,
gađan.
Shist, dist, n. Zkriljevac.
Shive, šajv, n. kriška (kruža i t.d);
iver, treska, odljuaak, listić; vranj,
tapun; pozder (od lana).
Shiver, siv, n. komadić, odlomak,
odljusak; škriljevao. —, v. ti i
razbili (ae), raskrhati (e), razdrov
biti (ee).
Shiver, are v. i. drhtati, tresti se.
drhlavica.
ng, šiv%ring, a. (-- ly, adv.)
koji dvšća, koji ve breme; — fit,
drhtavica, grosnica. —, n. drhtanje;
drhtavica, drhat.
Shivery, šiv%r, a. trošan, lomljis,
drobljiv; drhtav, dričuć; od četa
se drive.
onaj, koji se ukla-
smo
Shoal, 481. n. množina, mnoštvo, gomi-
rulja, jala. —, wi, ovoja;
trpati se.
Shoal, 851, a. plitak. —, m. glišina,
seka, prud. —, v. i. ivoći plitak;
imali pličine. —, v. t. a ship — s
water, brod dolasi u pliću vodu.
Bhoslines, šUl*nes, n. plitkoda; pli-
shou B0l'wajz, adv. jatomice, na
Shoaly, aw, 8. plitak; prudovit,
pun seka.
Sheek, šok, m. udar, sudar, eras;
udarac; trešnja, potre; navala;
kop; nagla, jaka pobuda, usbude-
nost, usrujanos; erdiba, uvreda;
strah. —, v. t udariti; navaliti;
potresli, uzdrmali; uzbudili; smesti;
oojeljšno sproodii uvrijediti, sablas-
8; pobuditi
mer wh be eed at, biti uzbuđen,
usrujan, uwijeđen, iti 06, eae
Blaenit se. — na sudariti os,
srasiti ae; ti
Shock, adk, n. drama li gomila od
12 do 16 omopova = YN tii
its enopove u kretine.
sho, 43k, m. čupa, kudra; kadrom
— ‘a. kudrav. — dog, kudrav
kudrov; — head. kuštravac; —
ded, čupav, kuširav.
Shocker, čk'", n. ono, što uzbuđuje,
roman grosnog sadržaja.
shocking i šok*ng, s. (— ly, adv.)
uvredljiv, sablašnjio, odvratan, ga-
dan, neugodan; nečuven, grozan,
strašan.
Shod, ščd, Ba, (mp. ip. p. od to shoe)
i obuven.
shodien to tea, pe P. od to shoe.
Shoddy, 884”, n. umjetnavouna, vuna
enih krpa; sukno od umjet-
ne vune; malo vrijedna, patvorena
atvar ili roba; oholica. — a od
umjetne vune; bez vrijednosti, rdav,
loš, patvoren. — mill, tvornica
Shoddyiam, šd"*iam, n. (glupo) na-
dimanje, 'razmetanje.
“167
SHO
Shoe, št, n. postol, cipela, crevlja;
potkova, ploča; okov; — of au
‘anchor, nošište sidra; coklja, paoča-
nica; to be in one o. — 8, bit na
čijem mjestu, u čijoj should
not like to be in Mak —_ s, ne bih
rod biti u njegovoj koši; to die in
one’ — 3, umrijeći nasilnom amrdi,
lead man's — 8, što
koga čije smrti može dopasti,
baština; to shake in one's — #,
drhtati od straha; to pat the —
on the right foot, okriviti pra:
Krtoca; that is quite ‘another pair
of — s, to je pose do drugo. —
v. t. (imp. i p. p. shod) obu#;
pol ; okovati, — , —
boy, čistilac obuće; — blacking,
voštilo, maz za cipele, vika; — brusl
četka sa obuću; — buckle, pređica
na cipeli; — drag, coklja, paoča-
nica; heel, peta u cipele; —
factory, tvornica
— string, obvača, šužnjica;
kopito, kalup (od cipela); — intehet
— strap, opens — leather koša
sa cipele, obu bes obuće,
, naglavak.
sitne, aang, 1, obuvanje; potkiva-
nje; — hammer, potkivački čekić;
horn, obuvač, obuvudi rog,
Shoemal šamaki, * n. postolar,
cipela; — ‘s thread, i
KI postolavska smola, dveka,
Shoemsking, umokćog, 1. pravljenje
portola, 5» Bovica
Shoer, št: Pod esilao; potkivač,
Shog, ščg, n. tresti; potresti; pomak»
nuti. —, mi. klimati; to — off,
otići.
Shone, ščn, imp. ¢ p. p. od to shine.
Shoo, .š, int. ud! —, v. t, poplašiti.
Shook, sak, imp, od to shake
Shook, fuk, n. evežanj duga dli dake
shoot, ant, v. (imp. ¢ p. p. shot) t
metati (atrjelice, puške), bacati, paliti
to
cilja; to — sun, opredijeliti
sunca; to — the moon,
tecliti se iz slana potajno, po noi;
to — a cart, izvrnuti, istovariti
kolica: to — coals, grain, istresti
ugljen, žito iz vreća; to — casks
Gnto the cellar) valjati bačve u
pivnicu; to — money, prešrojići
novce; to — in, utkati; to be —
of, osloboditi se; to — off, odapeti,
pucoli, bii iz
loviti puškom; probiti;
punt, listati; pružiti se, prote-
gmuti se; bosti, Bolja, bockalt; to
— into crystals, kristalisovati; a
thought shot across my mind, palo
mina un, me um; to —
flying. gađati plicu na tu; to —
— over, poi lov; to — over
dogu, lovili e peima; to be out (a-)
— ing, biti u lovu. (lov) loviti; to
go (a-) — ing, poći u lov; to —
ahead, naprijed letjeti, hitjeti, arnuti,
munutl; to — ahead of, presići,
preted; ta — down, zaletjeti se
dolje, survati se, pljuštati; to = Bad
forth, nicati, puštati, pupčiti,
tesati ee; to — out into bravci 28,
rasgranait se, to — out into ears,
Shoot, kut, m. pucanje; hitac; lov;
ladica, iznikao; točilo, plazaica
(gdje 22 što otiskuje nis brdo);
stovarište; slap, pad vode, brzica;
slinavka (šivinaka bolest); potka,
th
dl
Hr
ik
i
i
Shop, ip. n. dućan, prodaonica
radionica; ; zana!, struke
kuća; to be all over the —, htj
poslu. —, v. to ku-
povatii fo go (to be out) (a) shop-
obići, polaziti,
, prodavačica;
kee er, duća: ja, trgoone kramer;
reeping. držanje dućana, tr;
vina na Silos — lifter, "Bie?
dućana, dudanski tat; — like,
kramarski; — man, mali trgovac,
kramar, dućanski sluga; — mark,
dućanski snak (cijenc);, — walker
dućanski nadzornik (u velikin
trgovinama); — window, dudanski
prozor, izlog; — woman, proda-
vačica.
SHO 169
Shopper, 8p", n, pohadad dućana;
kupac.
Shopping, ščp“ng, m. kupovanje;
odanje od dućana do dućana.
Shoppy, ščp“, a. pun dućana; kra-
ki,
imp. od to shear.
. obala, igalo, žal (mor-
; on na kraju, na
kroj; off —, od kraja (vjetar);
standing in —, od mora _ prama |
kraju; — off —, od kraja prama
moru. —, V. t. iskrcati, metnuti
— anchor, sidro od kraja; |
— bird, Bregunica; — battery, |
obalna baterija;'— less, Beskrajni;
— line, obalna crta, primorska
međa; — ward, prama kraju, pra-
ma obali,
Shore, 88, n. potporanj, poduporanj.
—, ¥. t. poduprijeti, podBoči!
Shoreling, Shorling, s&"Itng, n. |
jednom strižna ovca, od skora
ostrišma ovca; koža od ostrižene
ovce.
Shorn, san, p. p. od to shear; —
f, liken.
of, lišen.
Short, šš't, a. (— ly, adv.) kratak;
malen; skraćen; premalen; mala- |
fan, slab, oskudan, manjkav, nedo-
stalan; loš; nedovršen; viaknat;
prhak; krhak, krt, trošan; kratak,
'osoran, otresit, prijeki; čist, nepo-
mjelan (o piću); maleno
čeljade, maljenica; a — ‘stature,
mali rast; — of breath, slabodu-
hast, sipljiv; — of sight, kratkovid;
in a — time, do malo, na skoro;
a — bill, mjenica na kratak rok;
— date, kratak rok; at a — noti-
ce, by a — day, do malo, iza
kratkog roka; — premium, mala,
niska premija; — price, čista cije-
na; — sale, brea prodaja; —
sight, kratkovidost; — allowance,
— commons, slaba hrana; —
breath, sipnja, saduha; a — cut,
prelac; — temper, nestrpljivost-
rasdrošljivost; — weight, premala
težina; little — of, ne daleko od,
sno
malo ne, skoro; it was little — of
a miracle, bilo je malo ne čudo;
nothing — of, ništa osim, sumo;
six miles — of the place, šest
milja udaljew od mjesta; a few
minutes — of twelve, njekoliko
minuta prije dvanae quantity
— of our expectations, količina,
koja nije odgovarala našem oček
vanju; to be —, bili kratak,
u kratko, (with any one) ofpraviti,
otreiti koga, prikratiti koga; there
are three shirts —, fale jot tri
košulje; you are a cup too —,
imate još popiti jednu čašu (šalicu);
to be — of, ne biti ravan, zaosta-
jati, ne imati; I am — of money,
bread, imam malo, nemam, trebam
premaklo mi se novaca, kruha; to
enter —, (kod carine) iskazati pre-
malo ili premalu vrijednost. —. adv.
kratko, u kratko, prekratko, ujedan-
put, iznenada; to break —, prelo-
miti isnenada, ujedanput; to bring
—, skratiti; to come —, to fall,
zaostajati, ne doslajati, promaši
nestajati; to grow —, nestajati
to stop —, ujedanput se zausta-
vili, stati, prestati; to strike —,
promašiti, pogrješiti; to take one
up —, otpravili, otrsili koga; to
turn —, ujedanput se okrenuti, ne
moći naprijed.
—, 0. kratkoca; kratka vijest, kra-
tak amisao, kratak pregled, sadržaj,
naert; skraćeno ime, kratica; što
kratko, nedostatno, nepotpuno ; pre-
mala svota; prodaja bez pokrića;
tko prodaje nješto, što nema; — #,
kratke hlače (do koljena); —- for,
akraćsno, mjesto; in —, u kratko.
— armed, krai breathed,
siplyiv, slobođuhast; — cake, me-
kan kolač; — coated, # kratkom
haljinicom; — dated, za malo
vremena, sa kratak rok; — haired,
Kratke kose; — handed, kratkoruk,
s premalo radnih sila; — horned,
kratkorog; — legged, kratkonog;
— lived, kratkovjek; — napped,
SHO
(pubes: strijela; pueaty (forth)
tjerati, goniti; puš-
cili, ispaliti, odapeti
tati prdne
(atrjelicu); pucati (na što); uatrijeliti,
ubižš (to death); o ogoditi (through)
je projuriti;
iepružiti, širili; izblanjati (uglove);
islučitš; utkati; pretražiti ; istovariti,
istresti; to — a sting, ubosti;
to — a bolt, sasunuli, sakratunati;
iseliti a6 iz stana potajno, po nođi;
to — a cart, izvrnuti, islovariti
kolica: to — coals, grain, istresti
ugljen, Zito is oreća; to — casks
(into the cellat) valjati Bačva u
pivnicu; to — money, prešrojići
novce; to — in, utkati; to be —
of, osloboditi se; to — off, odapeti,
ispaliti; to — ant, isprušiti, iatresti,
isbiti iz puške. —, v. i. atrijeljati;
proti, biti iz puške, pudkarati;
loviti puškom; probiti; prodrijeti;
jeli, juriti, munuti, sunuti; teći,
jati, padati; klicati, nicati, rasti,
puptits, listati; pru
_gnuti se; bosti, Boljeti, dockati; to
— into cryatals, i
thought shot across my mind, palo
mina um, teknu me um; to —
flying. gađati pticu na lgtu; to —
— over, poći u lov; to — over
doga, loviti « psima; to be out (a-)
— ing, biti u lovu, (lov) loviti; to
go (a-) — ing, poći u lov; to —
Snead, naprijed letjeti, hitjeli, srnu
munuti; to — ahead of, pres
dolje, aurvaté se, pljuštati; to
forth, nicati, puštati, pupčiti, pro-
tesati ae; to — out into branches,
razgranali se, to — out into ears,
klasati.
Shoot, sat, m. pucanja; hitac; lov;
mladica, 3 točilo, plazaica
(gdje se šo otiekuje nis brdo);
168
stovarište; slap, pad vode, breica;
slinavka (šivinska bolent); polka,
SHO
poutka; nagli bodac; ea arn a
—, id prečcem,
trijebiti najkraća ili Rajbrša rek
atva; to take a — after, zavoljeti
koga.
Shooter, šut", n. strijelac. strjeljač;
pištolj, revolver ; islovaršvač ugljena ;
koji valja bačve u pivnicu.
Shooting, ši ng, 2 n. pucanje, metanje,
gađanje krijeljanjei loo lov, pravo na
lov, lovište; bodeš, bodac
=) & koji puca, strijela; koji leti,
i A
bod , lovačka či
box, lovačka kućica; — gallery,
(pokrivena) streljana; — ground,
atrelište; — iron, puška, (ol;
— jacket (coat), lovački kaput; —
licence, dozvola sa lov, lovna karta;
— match, natjecanje u atrijeljanju,
u gađanju; — pocket, lovačka
torba; — season, lovno doba;
star, leteća zvijezda, krijesnica.
Shop, ščp. n. dućan, prodaonica;
radionica; ica; sanat, struka;
kuća; to be all over the —, Atjek
u isto vrijema biti posvuda; to shut
ap —, zatvoriti dućan, napustiti
posao, prestati; to talk —, govoriti
© zvaničnom poslu. —, v. t. ku-
povati; to go (to be out) (a) shop
ping, ići kupovati, obići, polaziti,
dućane. — bill, porlovni oglas,
cjenik robe; oard, atol ili
klupa u dućanu, radionici, tezga;
— book, dudaneka knjiga; — boy.
trgovački djetié; — front, due
aki islog; zad prodavačica;
keeper, dućandšija, trgovac, kramar ;
eeping. držanje dućana, trgo-
vina na malo; lifter, ošijač
dućana, dućanski tat; — like,
kramarski; — man, mali trgovac,
kramar, dućanski sluga; — mark,
dućanski znak (cijene); — walker
dućanski nadzornik (u odlikim
trgovinama); — window, dućanski
prozor, islog; — woman, proda-
vačica.
SHO
Shopper, sop, m. pohađać dućana;
gogi ing, ščp“ng, m. kupovanje;
hodanje od dućana do dućana.
Shoppy, ičp", a. pun dućana; kra-
marski.
Shore, si, imp. od to shear.
Shore, sd", u. obala, igalo, žal (mor-
ski); kraj; on —, na kraju, na
vaj; off —, od kraja (vjelar);
standing in —, od mora prama
kraju; — off —, od kraja prama
moru. vet iskrcati, metnuti
— anchor, sidro od kraja;
bird, Bregunica; — battery,
obalna baterija;'— less, beskrajni;
Cline, obalna crta, primorska
međa; — ward, prama kraju, pra-
ma obali.
Shore, šk:
, m. potporanj, poduporanj.
—, ¥. t. poduprijeti, podbočiti.
Shoreling, Shorling, šfrlng, m.
jednom strižna ovca, od ekora
ostrižna ovca; koža od ostrižene
ovce.
Shorn, ša, p. p. od to shear; —
of, lien.
Short, s8t, a. (— ly, adv.) kratak;
malen; skraćen; premalen; mala-
Fan, slab, oskudan, manjkav, nedo-
atatan; loš; nedovršen; vlaknat;
prhak; krhak, kvt, trofan; kratak,
osoran, otresit, prijeki; čist, nepo-
ad (o piću); a — man, npaleno
maljenica; a — stature,
— of breath, slabodu-
ast, sph — of sight, kratkovid;
in a — time, do malo, na skoro;
& — bill, mjenica na kratak rok;
— date, kratak rok; at a — noti-
ce, by a — day, do malo, iza
kratkog roka; — premium, mala,
_ Pee cije
ht, kratkovidoni; — allowance,
— commons, slada hrana;
breath, čipnja, saduho; a — cut,
protec; temper, i
‘vost; — weight, premala
tating; ase dije i of, ne daleko od,
nestrpljivo, -
769
sHO
malo ne, skovo; it was little — of
a miracle, Lilo je malo ne čudo;
nothing — of, ništa osim, sumo:
six miles — of the place, tes
milja udaljex od mjesta; a few
minutes of twelve, njekoliko
mima prije dvanaest; 4 quantity
— of our expectations, količine
koja nije odgovarala našem oč
vanju; to be —, biti kratak,
u kratko, (with any one) otpraviti,
olreiti koga, prikratiti koga; there
are three shirts —, fale j tri
košulje; you are a fo too =>
imate još popiti jednu čašu (šalicu);
to be — of, ne biti ravan, zaosla-
jati, ne imati; I am — of money,
bread, imam malo, nemam, trebam,
premaklo mi se uovaca, kruha; to
enter —, (kod carine) iskazati pre-
malo ili premalu vrijednost. —. adv.
kratko, u kratko, prekratko, ujedan-
put, iznenada; to break --, prelo:
miti imenada, ujedanput; to briny
—, akratiti; to come —, to fal
zaostajati, ne doslajati, promai
nestajati; to grow —, nestajati
to stop —, ujedanput se zausla:
viti, stati, prestati; to strike —,
promašiti, pogrješiti; to take one
up —, otpravili, otrsiti koga; to
turn —, wjedanput se okrenuti, ne
moći naprijed.
—, m. kratkoca; kratka vijest, kra-
tak smisao, kratak pregled, sadržaj,
nacrt; skraćeno ime, kratica; što
Kvatko, nedostatno, nepotpuno ; pre-
mala svota; prodaja bes pokrića;
je nješto, što nema; — #,
pede hlače (do koljeno, for,
skraćano, mjesto; in —, u kratko.
— armed, kratkoruk; — breathed,
siplyiv, sloboduhast; — cake, me-
kan kolač; — coated, + kratkom
haljinicom; dated, za mulo
vremena, za kratak rok; — haired,
Kratke kose; — handed, kratkoruk,
2 premalo radnih sila; — horned,
kratkorog; — legged, kratkonog;
— lived, kratkovjek; — napped,
SHO
a kratkom dlakom; — necked,
keratkovrat; — nosed, kratka nosa;
— numbered, malena broja, kratko
odmjeren; — shipped, nedovoljno
krcan, neukrean; — sighted, krat-
ovid; — sleeved, kratkih rukava;
— spoken, kratak, osoran; — tail-
ed, ‘onep; — tempered, žestok,
nagao; — waisted, kratka tijela;
— winded, slaboduhast; — winged,
kratkih Krila; — witted, krat-
kouman.
Shortcoming, šš'Vkom*ng, n. zane-
marenje, neispunjenje (dužnosti),
,gakalnjenje; nedostatak; pogrješka;
‘glaboda.
Shorten, šartu, v. t. kratiti, pokvatiti,
iti; ukratiti, umaliti, ategnuli,
lišiti; potkresati, podrezatš:
to — sail, zatvoriti njekoliko jedara.
—, V. i. akratiti ae, umaliti se.
Shortener, šatvn"", 1. skradivalac,
umanjtvalae.
Shortening, Af't’n'ng; n. “skraćivanje:
vara sarvhind, D. brzopis,
steno. i — writer, stenograf.
Shortly, aa, adv. do malo, skoro,
naskoro; kratko, u kratko,
Shortness, šartn*a, n. kratkoda; ogra-
nikenost; nedostatnost, nedostatak;
kro; the — of the memo
slabo pamcenje;.— of breath,
sipnja, zaduha.
Shot, st 7, imp, i p. p. od to shoot.
- relijeva (o boji, svili),
"euioweede oje, koja se prelijeva;
— fabric, tkanina, koja se prelijeva.
Shot, st, m. hitac, melanji našoj;
preonjti srno, lane; (small) sačma,
ipril tbijlaci s puškomet, lopomet;
— of rain, pljusak; mladica; račun,
trošak (aa gozbu); to stand — for,
platiti trošak; ata —, na jedan
hita, (like a —) hitro, odmah;
rolling and bounding, — odražen hi-
tac, odskok-hitac; — of distress, snak
opamonti, nesreća; to be off like
, odjurili strelimice; small —,
vatra iz pušaka; cannon
round) —, topovsko tane,
770
SHO
vatra iz topova; crack —, dead
—, strijelac, koji nikad ne promaši
cilja; excellent —. dic
isvralan strijelac, 290
—, izvan dohvata; within, —,
dohvatu (puške, topa); we' Il have
a — at it, pokušat ćemo. —, v. E
nabiti (top i t. d). — bag, —
uch, kesa zu sačmu; — cartric ze.
naboj sa sačnom; — gauge, zrno.
mjer; — gun, (puška) ptičarica;
— hole, rupa, bušotina od puške;
he is — proof, ne moše ga zrno
probi; — range, ‘pultomel,, topo-
Shotted, š6vd, a, nabijen; opterećen
kuglom.
Shotten, “oe, P-.P. od to shoot;
iščašeu, wyanul; koji se je
tio ; izpražnjen ; kizeo, ugrušan.
Should, od ip. od shall; I — like
to gu, rado bih ao; in case he
— come, u slučaju da dođe; so —
it be, tako bi moralo biti.
Shoulder, šoldš", m. rame;
Ho izbočeno, ito str
izbojak (brda); — to
rame, zdrušeni, zajedničkim Slama;
to shrug the , sašimati rame-
nima; fa give the cold — to a
person, ne osvriati se na
presirati koga; to put one as
{othe wheel, napreći svoje sile;
to rub — s, općili, —, v t. metnu-
ti, zamelnuti na rame, uzeti, dignuti
na rame; useti na svoja pleća, na
sebe; (ramenom) gurati, ricati; to
— out, islurači, itimući; to — up,
useli na pleda, poduprijeti, braniti.
— bag, obramnica; — belt,
prekoramica; — blade, opati,
plede; — bone, plećna kost; —
knot, naramnjak, epoleta; — piece,
naplećnik; — shotten, bangav; —
straps, prekoramice.
Shout, daut, v. i. vikati (od verelja’,
klicati, podvikivati; gostiti: to —
at, dovikivati, isprikati koga.
¥. t klicanjem pordraviti, klikovati;
to — out, kliknuti, pokliknuti, —,
SHO
CL
n, vika, Klicanje, klik, poklič;
applause, pahoaina sika ikaj to give
“a great —, glasno viknu
Shouter, au't*', n. vikač, ‘lisalae.
_ Shouting, šawtbng, D. vikanje, klicanje.
~ Shove, Š0v, v. t. furati, turiti, rivati,
rinuli; odrinuti, otimuti; to —
along, turati, oturivati; to — away,
otimuti, oturiti; to — back (back-
ward), odrinuti, porinuti natrag;
to — by, odmaknuti; to — down,
aturiti, porinuti dolje; to — in,
utuvati, turiti, metnuti u; to — off,
odrinuti, otisnuti; to — out, izrivati.
—, ¥. i. furati, rivati; to — along,
turati se naprijed, polagano napre-
dovati; (to — off, od kraja) otisnu-
ti ge. —, m. turanje; guraj, poriv,
udar; pomaknuće; gišanje; — in
the mouth, čašica rakije
Shovel, šovl, n. čepata. —, vt
lopatom raditi, grtaš; gomilati; to
— out, izgrnuti, izbaciti lopatom,
iacrpati (ispolcem); lo — up, za-
grnuti, nagomilati; to — for, tru-
diti se za. — fal, n. (puna) lopata;
— hat, plitak, pusten šešir sa širo-
kim obodom,
Shoveller, šov'l*, n. onaj, koji lopa-
tom radi, grta; patka žličarica.
Shover, soy", m. onaj, koji tura,
riva.
Show, š0, v. t. (imp — ed, PP
shown, — ed) pol pokasleatl;
otkriti; idložili; kazati; obsaniti;
dokazati; raslošiti; tumačiti, protu-
mačiti; iskazati; prednoljać sna-
čiti; pristojati se; to — one’ 8 face,
pokazati se; to — one's heels,
to — fight, pokasati se gotov
i to navesti raslo-
ne
mercy, smilovati se; to
=. — over a place, voditi po; it —s
Ps Detter, bolj bal pristoje;
iu
to — owe, pod
out, voditi, odvesti van, iepratiti;
SHO
to — up, voditi, dovesti gore, ras-
iti, otkriti, raskrinkati, . izvrđt
(emijehu, preziru) —, vw. i, poka-
zali pokazati 26; pojaviti se; čini-
20, pričinjati se; prikasivati se;
Šogeniki gisdati se; to — off,
prikazivati se što ljepše, bolje, hva-
liti ae, iaticati se; to — up, poka-
zati ae, biti nazočan; to — out,
izgledati.
—, m. islaganje, pokazivanje; islož-
bay esr pogled, pojava, prisor
3
dant ophod: slava, ujaj; vid, viđe-
nje; — of hands, dizanje ruku kod
glasovanja; on —, može se vidjeti;
to set to (on) —, čelošišj in open
, jasno, na oči svemu svijetu; in
, prividno, po viđenju, na oš;
for (a) —, prividno, tobože; to
make IT izdat ae hvaliti
to make a fine —, lijepo isgledati;
to make a — of.avger, graditi se
ardit; to make a — of oneself,
činiti se omiješan ; a fairy —,
Bna igra; a dumb —, kralja (lica .
ili tijela, kojom se Mo kaže), pan-
tomima; — of cattle, cattle —,
aaloibe marve toka — il ooženi
popis robe, ple — board, oglas,
plakat; — box, škatulja a islošenom
robom, viriovmar; — card, karta
+ muštricama; — it,
ormar sa isloge; - glass, viriormar,
ogledalo, čarobno ogledalo, ormar
za jeli u — man, islagač, pokasi-
vat neobičnih stvari; — place, mjes-
to islošbe; — room, prostor, soba
sa izložbu, sa uzorke; — up,
krinkanje, jrvrgavonja o smij
window,
Shower, ism, 2 sekstet.
Shower, dau”, n. pljuak, plaka kiša;
tuča; obilje, množina —, Y. i.
dašdjeti, ljevak (kao is kabla),
udarati, padati (0 tuči d £. d.). —
vt alts, politi, obaswti. — bath,
, duš.
Showeriness, šau'*r*nes, n. kišovitost,
kišovito vrijema.
SHO 7
Showerlešs, dan’*les, a. bez kiše.
Showery, šan'"r*, a. kišan, kišovit.
Showily, 88°, adv. sjajno, gisdavo.
Showin £0"nes, n. sjajnost, gizda-
vost, udaranje u oči.
Showing, ŠO"ng, n. pojava; pokasiva-
nje; on his own —, kao Ho sam
kaše.
Shown, ščn, p. p, od to show.
Showy, 50% a. (— ily, adr) sjajan;
gizdav; hvalieav; koji udara u oči.
Shrank, irfink, imp. od to shrink.
Shrapnel, Srlip’s'l, n. drapnel, vrata
tata,
Shred, šred, y. t. (imp. i p. p. shred)
rasrezati, ranrići, ietridi, isreskatš:
izdrpati; odrezali, odsjeći. —, m.
odrezak, ostrižak; krpa, odrpina;
komadić.
Shredding, šred"ng, n. rezanje; odre-
; komadić; —'s, pl. daske za
oplatu,
Shreddy, šred", a. poderan, dronjav.
Shrew, šra, n. (— mouse) rovka;
lajavica, zla dena. —, v. t. prokleti.
Shrewd, šrad, a. lukav; podmukao;
oštrouman; mudar; lju, ujedljio;
opasan, tegotan; 220. — ly, adv.
lukavo, mudro; veoma, jako.
Shrewdness, šrud'n*s, n. lukavost;
podmuklost; oštroumlje.
Shrewis — ly, adv.) lajav,
rk.
, pokarl;
shnesa, šra“šnes, n. lajavost;
avadljiva, opaka ćud,
Shriek, šrik, Ti. it. vrištati, arebath,
‘filtati; zvižda
vrisak; fištanje;
a —, vrimuti.
jemavica,
Shrieker, ško, n. vrištalac,
i bi + što pripada šerifu,
voidduk; to give
— owl, jeja dri-
Shrift, sift, n. ispovijed; oproštenja;
ispovjednička služba; in —, po-
vjerljivo.
Shrike, šrajk, n. svračak.
Shrill, šril, 2. (—, — y, adv.) ošar,
— SHR
jaran, glasam jak, koji jači, skurši
glasu). —, woi.
I
— sounding,
— tongued, —
jake, visoka
Shrillness, šril'n*s, n. ostrina, jasnoća,
jakom (4 Je
Sirilly, aril, a. malko oštar.
Shrimp, šrimp, n. (obični) račić;
patuljak, — er, n. lovac račića.
Sirine,” šrajn, n, kovčeg (ea avetim
), modnica, ćivot; žrtvenik,
oltar; svetište, svelo mjesto. —, w.
t. metnuti, pohraniti u kouče
Shrink, črink, v. (imp. shrank, shrank,
P. P. shrank) i. sgrčiti se, atienutt
20, zbjedi ae, pokupiti se; sušiti se;
nestajali; opadati; povući uz-
madi 26; drhtati, streati se, zgroaii
se, trgnuti fet usdrhtati se; to —
away, nes povući se (from,
od); to — ck, usmaći se, pre:
pasti se, žacnuti se, zgroziti se; to
— from, ustegnuti se, uklanjati se,
uzmaći se, slrašiti a
povući se u se; to
nuti pod; to — up, stegnut ae,
abjegnuti se, nabrati nt
učiniti, da se zbjegne; atienuti, maziti;
umanjiti; (up) sleći (ramenima).
—, m. zgrčenje, stezanje; bora,
mrežotina; drhat, groza, jeza; po-
puštanje, uzmicanje,
Shrinkage, arin’k*dé, m. gréenje,
rezanje, sušenje; umanjivanje, opa-
danje; popuštanje, popust.
Shrinker, srin’k®, m. onaj ili ono, što
ae zgrči, zbjegne, stegne; onaj, koji
driće, koji se zgraža, uzmiče; stra-
živac.
Shrive, sraje, v. (imp. shrived, shrove;
p. p. shriven, shrived) t. i i. ispo-
vijedati (se), odrijekiti; to — one-
self, iaponijedati se
Shrivel, šrivl, v. i. sbjedi se, zgrčiti
se, slimuti se; smežurati se, nabra-
ti ae; uvenut. —, v. t. slegnuti,
alienuti; nabrati, namežurati; sgu-
švati (to — up) uništiti, obori
SHR
Shriven, šriva, p. p. od to shrive.
Sbriver, šraj'v", n. ispovjednik.
Shriving, iraj'v'ng, n. ispovijedanje;
ispot —, 2. iepovjedni, za ispe-
vijedanje.
Shroud, traud, B. odijelo, pokrivalo;
mrtvački plait, pokrov; utočišta,
zaklonište; puto, sartija (uže, Ho
veže vrh jedrila 2a stranom broda).
—, v. t. saodjeli, zamotati; pokriti
(mrtvačkim) pokrovom; gaan
sakriti, zakloniti. —, v.
s, zakloni ae, — less, a. ha
pokrivala, bez (mrtvačkog) pokrova;
im — like, a. poput pokrova (mrtva-
čkoga), mrtvački, turoban.
Shrove, šrov, imp. od to shrive.
Shrove, , šrov, pokladni; — tide,
lade; — Tuesday,
pokladni utorak.
Shrab, šrob, n. grm, žbun, bokor;
čučavo drvo; — 8, grmenje.
—, m. piće od voćnog soka sa slado-
rom i rakijom.
Shrubbery, šrob“r', n. grmenje, buje,
dikara.
Shrabbiness, šrob“*nes, n. dusatost;
obilje grmenja.
Shrabby, šrob*, a. bokorast, grmast;
busat, grmovit, obrastao grmenjem.
Shrubless, šrob'lts, a. bez grmenja,
Shrug, 3rdg, v. i. treati se; sažeti.
aleći ramenima; bacati se tijelom.
—, ¥, t sadimati (ramenima). —,
2. sažimanje ramena; to give a
, aledi ramenima; teatralno, ne-
naravno držanje.
Shrunk, šronk, imp. i p. p. od to
shrink.
Shranken, šrču'kn, p. p. od to shrink;
ay
zgrčen; oskudan.
Shuck, 30k, n. mahuna, ljuska, komi-
na; not to care — a, ništa ne
mariti; not worth — s, što ne
ništa. t. komiti, ljušt
. Shudder, “6, v, i. drhtati, zadrhta-
ti, egroziti se; trnuti; I —, hvata
me jeza. —, D. groza, ježnja, drhat,
trepet.
773
SHU
Shuddering, šod“*r'ng, a (— ly, adv.)
koji driće, koji se sgraša; grozan,
straša:
m.
Shaffle, Sof, v. t. tamo amo bacati,
turati; tresti, giresatts mij jelo (har.
te), pomiješati; pobrkals; im
mašinom ili da se ne opazi maknut,
ukloniti, kamo donijeti; to — away,
odnijeti, maknuti, da se ne opasi;
to — in (into), kriomice menus
protiviti
premelanje, drkanje; miješanje (ka-
rata i t. zbrka, smjesa; ševr-
ikad; onaj, 3
po onaj, dok ca ggavaej
mnong, dino 2, gorge mije
i
Shonner, š0u'"", m, onaj, koji se kloni,
koji 20 čuva.
Shut, sont, vi. okrenuti se, obrnuti
ći; evratiti, odvratiti, obrnuti
na stranu; dovesti na sporedne
tračnice, ranžirati, odvoditi; to —
SHU
on to someone, napriiti komu. —,
m. okretanje; svraćanje; uklanjanje
(na sporedne tračnice), mjesto sa
uklanjanje, sporedne tračnice; od-
vođenje struje. — ing, n. uklanja-
nje; sastavljanje vlakova,
žiranje.
Shunter, šou't", n. onaj, koji okreće,
svraća, doje drugi pravacj pomićač
ih kola),
(imp. i p. p: shut) t
“ zatvoriti, zaprijeti ; (from) deključiti ;
zapriječiti, zabraniti; to — the
door upon any one, zatvoriti kome
pred nosom vrata; to — a knot,
zavezali uzao; to — in, zatvoriti,
opkoliti; to — oft, zatvoriti, za-
držati, (from) isključiti; to — out,
isključiti; to — to, zatvoriti; to
zatvoriti, zagraditi, sazidali,
ti, užutkati. —, v, i. za-
tvoriti se; the door — s hard,
vrata se teško zatvaraju; to —
down, prestati raditi, počivatš; to
— down on, evréiti; to — in,
spustiti se, nastati (nod), vršiti ae“
10 — up, zatvoriti se, prestati. —,
8. zatvoren; mukao; slobodan; to
get —, osloboditi se, oprostiti se.
>, m. zatvorenje, zatvor; svršetak;
otvor; — of a window, kapak. —
down, n. mirovanje, obustava posla;
— off, m. zaključak, zauslava, pre-
preka.
Shutter, sot, 5. satvorad, zapirač;
kapak (od prozora); saklopac; po-
Klopae, vratalca; (pokretni) prozor
čić, — bar, zasunka (na prozoru);
— bolt, sapor.
Shuttle, šo), n. čunak (tkalački);
lađica (u šivaćem stroju); vrsta
okna od jaže. —, v. i. letjeli tamo
amo (kao čunak). — wise, adv.
tamo amo, kao čunak,
Shuttlecock, S0t/Ikdk, n. pernata lop-
ta; igra a pernatom loptom. —, v.
t. bacati tamo amo kao pernatu
loptu.
ma
ran- |
SHY
Shy, dai, a (Wy, ade) plaši
iv, zazorljio (o itd
ljubomoran; zatvoren, Madan; nesi
gram nestalan; he is — of (about)
ing something. on se čuva, da
Hogod uradi; to fight — of, ukla-
njat se komu ili čemu —, v.
plašiti se, biti plašljio; poplašiti so.
a=, v. t. kloniti se; poplašiti.
Shy, šaj, v. t. ši, baciti, hititi;
ti što nasumce, na sreću; ošinuti,
udarili. —, n. bacanje, hitac; uda-
rac; bockanje; pokus; to have
(take)a:— al ošinuti koga, navalitš
nu, pokušali Ho.
Shynees, doša 'n*s, n. plašljivost, ćudlji-
vost; bojažljivost, stidljivost. opres-
nost; sumnjivost.
Shyster, daj’st, n, nadriodojetnik;
., lopov.
Sib, sib, m. rođak. —, a, evoj, srodan.
Sibilance, sib"I*ns, n. pištanje; sični
sifiteat, siblat, a, koji pili. —,
n. pištanje,
idila, proročica.
sib“lajo, a. sibilin-
ski; proročki, taman,
Bic, sik, adv. tako.
Biccate, sik'št, v, t. euditt (biljke).
-Siccatiye, si štiv, a. Ho brzo suši.
Viline, s
Siccity, sik's*t*, n. suhota,
Bice, sajx, n. šest (na kocki);
Sick, sik, a. (— ly, adv.) bolestan;
nemodun, slabs umoran, sit (čega);
željan (čega), žudan; — of fover,
grozničav; — unto (to) death, Bo-
estan na smrt; [ feel
mi je; I am — at (the) stomach,
zgršti mi se, atuduje mi se; I am
— at heart, zlo (mučno) mi je; to
fall —, oboljeti. —. n. the —,
leanici. — bed, dolesnička postelja;
- certificate, svjedotba o bolesti;
— chamber, — room, bolemitka
soba; — club, društvo za potporu
SIC _
u Bolesti; — fand. bolesnitka bla-
gajna; — headache, glavobolja sa
stušivanjem; — leaye, dopust pora-
di doleti; lifter, nosila za boles-
nike; — list, popis bolesnika; —
nujse, bolnigarka; — ward, bol-
nitka, bolesnička soba.
Sicken, sik'n, v. i. bolovati, poboli-
jevati; oboljeti; ginuli, venuti; I —
at, stužuja mi s, gadim se na to,
to me mrzi, —, v. t. zadati bolest;
drašiti na Bijuvanje; ogaditi,
Sickening, sik'n*ng, a. (— ly, ady.)
gadan, stušljiv; omrasit, neprijatan.
Sičkish, siks, a. (— ly, adv.) boled-
Yiv, ljohav; gadan. — ness, n.
dolešljivost; ogavnost,
Bickle, sik“l, n. arp. — feather, krm-
no ili repno pero; — man, žetelac;
— shaped, srpast.
Sickled, sik’ld, a. sa srpom.
Sickliness, šik'l*nes, n, Bolešljivost,
nemoć; nezdravlje,
Sickly, dik’, a, bolešljiv, ljohav, na-
lod; slab; blijed; nezdrav, škodiji
zdravlju; gadan, ogavan; — cous!
tutioned, slaba tijela, slabe grade;
to be —, pobolijevati, — ly, adv.
od sick.
sik'u*s, m, Bolest, nemoć;
oat; (— of the stomac!
stuživanje, muka; slabost ; nezdravo,
loše stanje,
Side, sajd, n. strana; bok; pravac;
obronak, pristranak (brda); kraj;
međa; obala; predjel, okoliš, okruš-
je; stranka; better (far) —, deena
strana, near —, lijeva strana (od
konja); blind ’ (weak) slaba
strana; — by —, jedan uz drugoga,
usporedo; by the — of, uz, pored;
by my —, us mene; on my
od moje strane, ilo se mene tid
on this —, edie, 2 ove strane;
on this — (of) forty, on the right
(better, bright) — of forty, tepod
fmanje od) četrdeset godina; on the
»WTONg — (of) forty, iznad (više od)
četrderet godina; to err on the safe
175
— SID
(right) — Biti odviše oprezan; on
yon —, on the other -, sone
strane, a druge strane; on both —s,
4 obje strane; to be on one's —,
biti ux koga, pristajati uz koga; he
has many — s to him, on je
mnogostran; to put a — on, po-
nosili se, veličati se; he took my
—, pristao je uz mene, zauzeo se
sa mene; to change — s, prijeći
u drugu stranku; to take — 8,
primali uz koju stranku. —,
pobočni, postranični,
aporedan —. v. i, (with) pristaj
uz koga, driati se koga; to —
against one, biti protiv koga, pro-
ait komu. = aisle, pobočni
- altar, pobočni,
arm, bedrinica,
ollar, —
sablja; — beam, kimalo; — blow,
udarac sa strane; — board, pobo-
čni stol, stolnica, stol za posuđe, za
jestiva, pobočna daska, stranica,
duga (od bureta); — carpet, sag
pred kreveto hannel, pokraj-
nji jarak; — dish, uagredno jelo;
— door, vrata sa strane, pobočna
vrata; — glance, pogled iz prijeka,
sa strane; — issue, sporedni prigo-
vor, uzgredna stvar (bez važnosti);
- light, avjello sa strane, luča;
— lever,kimalo; — line, sporedna
loza, usgredan posao; ,
bilješka sa strane; — piercing,
ilo sree cijepa, para; — rall,
pokrajnja tračnica, parapet, naslon;
— room, pokrajna soba; — saddle,
žensko sedlo; — splitter, što nago-
ni na grohot, radi čega 26 puca od
smjeha; — table, pokrajni stol,
noćni stol; — taking, pristajanje
uz koga; track, pokrajna trač-
ica; — view, pogled sa strane;
— wind, vjetar su strane, neizr
sredstvo, neisravan napadaj
hear by a — wind, dozn
neizravnim putom, atrumputicom;
— wing, podočno krilo, kulisa su
atrane.
Sided, saj'd*d, a. sa stranama.
SID
Sideless, sajd'lts, a otvoren aa strane
(o odjeći).
Sideling, sajd'I'ng, a. i adv. sa strane,
rebra; kos. koso.
Sidelong, sajdi
4a strane,
Sider, saj’
atrauke; strančav.
Sidereal sajdirbi, a. zvjezdani; —
zvjezdani dan.
Sidevite saj jPrajt, neiderit, ociljevac.
_ Siderograp hy, sidšrčg'?, n. čeliko-
resačka umjetnost.
Sideways, sajd'wez, Side
, adv. na strani,
sa strane, iaprijeka.
Siding, saj'd*ug, n. uklonište; spore-
dne tračnice. line, sporedna
pruga.
Sidle, saj'dl, v.
barke; pribili se uza što; to — up,
to a person, primicati se komu aa
strane.
Siege, sidz, n. opsjedanje, opsada;
to lay a — to, opsjesti, opsjedati.
— gun, top za opsjedanje.
Sierra, š*er", n. gorski lanac.
Siesta, s*es'l*, m. počinak ili spavanje
oko podne ili po podne.
Sieve, iv, n. sito, rešeto; to pass
through a —, prosijati. —, v. t.
jati vešetati. — frame (hoop),
od reteta; like, sitast,
reletatt, isredetan ; — maker, sitar,
redetar,
Sift, sift, v. t sijati, prosijati, reše-
tati. prorešetati; lučiti, izbirati;
ispitivati, jutra ivati; to — ont,
iskusati. izpipati.
Bifter, sift, La koji ili što sije, režeta;
ač.
ispitivanje, lučenje;
Sigh, saj, v. i. urdahnuti,
čeznuti. —, v. t.
diluć proventi (vrijeme).
uzdah, uadijaj; to fetch a —, —s,
uzdahnuti, uzdisati.
Sigher, sai, n. uzdizač,
i. kretati se, ići pore- |
776
sight, sajt, n. vid; vidik; poyled;
oko, oči; vidokru
uvid; pojava, prik
menitost, stvar
puške); visina Poiede; ‘tar {lovg)
—, dugovidnost; short (near) —
Eratkovidnon; at (on, upon), —
odmak, na vid, na poke at first
—) na prvi pogled; (payable)
at =, mjenica (plata) na dna
pokas; after —, iza pokaza; by —
of land, na pomolku kraja, kopm
to keep in —, paziti, pripazit
to come in pojaviti se, pomoliti
se; to vi nish out of —, iščernuti
is očiju; out of —, out of mind,
kako s oči, tako i s pameti; to rise
to —, pokazati se, ae;
within —, na vidiku, pred očima;
it is within —, to a6 može vidjeti;
to have (get, gain, catch) — of,
opasiti; to lose - of, isgubiti #
vida, s očiju, pregledati; imaginary
—, weara; it was quite a —,
bijaše čudan, neobičan pogled; a
— of people, veliko mnoštvo ljudi;
to take a =, niša:
—, ¥. t. opasiti,
mjeriti visinu svijesd
— hole, očnik, rupica (sa virenje);
— reader, onaj, koji # mjesta čita,
prevada, pjava ili svira; — seeing.
trašenje, posjedivanje, motrenje zna-
menitih mjesta ili stari; — see
omaj, koji rado posjedu,
znamenitosti; — worthy, orijeđan,
da se vidi.
td, a. koji vidi; što ima
shot kratkovid.
Sightless, saji
slijep. — ness, u. sljepoća.
Sightliness, 1. ljepota,
uzoritost.
Sightly, sajtl', a. lijep, viđen, naočit
ugledan; odakle se moše vidjeti,
otvoren,
SIG
Sign, sajp, u. snak, znamen, biljeg,
je; meni cimer,
oči ier as mig. spon i pak
— of ‘sxclaaatien, u uroišnik af
interrogation, upitnik; — of quo-
tation, navodnik; in —, sa
za zalogu; to — signs, davati
namigivati; — manual,
vlastoručan potpis, ručni znak, obi-
lješje. —, v. t. potpisati; označiti;
to — away, potpisom odstupiti.
zu i. potpisati; (to a person)
-datt mak, namignuti; to — an
seal, potpisati i udarili pečat,
upustiti se u što; I — ed off (from
drinking), zavjerio sam se, da ne
du viša piti; to — on. najmiti se
za mornara; to — in nal potpisati
puipuno_ ime. — cimer,
napis na trgovini, Ki na kaši-
putu; — painter, slikar cimera,
mazalog — post, stup :a oglase,
ši
Sis le, saj’n8bl, a. koji se može
isati; što se moše pol
sizes , sign, n. snak; — of distress,
snak opasnosti. — &. (— ly, adv.)
znamenit, mit, vanredan, odličan; a —
defeat, odlučan, polpun poras —,
¥. t. či, davati snakove; snakovima
obsnaniti, dojaviti. — box, kućica
za snakove, mjesto sa dojavu požara ;
— code, prapila sa znakove; —
fire, vatreni znak; — flag, rastava
znakovna (kao snuk); — gun, snak
topom; — light, snakovna svjetlost ;
— man, snakodavac; — post, stup
si rale kao snak, Pla
ignalise, — ize, sig’u'lajz, v.
odlikovati, istaći; to — keno
odlikovati ae; objaviti; pokazati,
Signaller, sig’a"l*", n. snakodavac.
Signally, agate, adv. snaino, van-
redno,
Signatory, sig’n't'r, n. potpisik.
—, % koji potpiše, ugovori; —
powers, ugovorne vlasti.
Signature, sig’n®e*, n. potpis; znak,
Signer, 2aj'0%, u. potpisivač, potpisnik,
177
SIG
Sign sig n. pečat. — ring,’
se len pedatn
ificance, — ancy, s*gnif*k*ns-
%, m. snačenje, smisao; snameni-
tost, važnost; tila, odlučnost.
Sigutioant, eguifkeat, a.(— ly, adv.)
koji snadi; snadajon; određen,
menit, važan; to be —
fication, siga*fskš'io, n. snače-
Biguitcative, sgnifsktir, a. (— ly
ignifcative, (= ly,
adv.) pet znači, nagovještuje;
si Sizavaj, wt oi, znači;
plavijati; pokasati; nasnočiti ;
regents javiti, dojaviti; biti
it does not —, nije ništa,
puše Si aor, sin'je, pod
e Signor, sin, v. gospodin,
SE D. potočić,
Silence" (ns, n. mučanje, dutanje,
muk; tišina; mučaljivost; saborav;
a; in —, mudedi, mudke,
potajno; to keep —, duljoli, mudati ;
to pass over in —, mukom prijeći,
premudati; to put (reduce) to —,
umučkati, ušutka. —! int. mir!
iho!
tiho!
Silent, saj'l*nt, a. (— ly, adv.) wh,
miran, ade mučaljiv; to bo
mučati; koji se ne izgovara (o slovu)
— ly, ‘adv. Miko erate ,
m. mučanje, tišina; mučaljivost.
Silex, saj'l*ks, n. kremen.
Silhouette, silne, a. prof tia
injen po sjeni, aje
a. semlja kremenjaza.
Siliciferous, sil*sif*rs, a. kremenit,
što ima u sebi krona
slici, tie, +.
(ae) u kn
Silicioue, — ceous, eg
kremenast, kremenit,
zenlja kremenjača ; —
ni škriljavac.
kremeni,
earth,
SIL 1778 SIL
Silicle, sil*k), Silicule,
makunica.
Siliculose, -— lous, a*lik'julos, —
Pe, a. mahunast,
Siliqua, sil*kws,
.mahuna.
Siliquose, quoua, sil*kwos, — kwts,
a. mahunav; mahunast.
Silk, silk, 'n. svila; — 8, evilenina,
svilena roda. —, vil
breeder (grower), evilar, gojilac
svilca; — culture, s:
dyer, maatilac, bojudšija svile;
embroidery, avilen vezak; — gown,
svilen plašt (talav); — hat, svileni
šešir, cilindar; — man (mercer,
merchant), svilar, trgovac avil
— reel, mosurić svil
svilen villić; — spinning, predenje
svile; — spinningmill, svilana; —
trade, trgovina svilom; — weaver,
svilar (tkalac); — worm, avilac,
svilena buba.
Silken, sil'kn, a. svilen; kao avila,
mekan, gladak, nježan; odjeven u
svilu.
Silkinesa, sil'k*n
kota, nježnost; ljupkost.
Silky, sil’k*, a. avilen; kao svila;
mekan, nježan.
Sill, sil, 19
Sillabub, sil’*bob, Sillibub, sil*bob,
m. njeko piće od mlijeka, vina ili
jabukovače, sladora, limona i t. d.;
mere —, puka sljeparija.
Silliness, sil*neg, n. prostota, beza-
glupost, budalaština, ludost.
Silly, sil’, a. (— ily, adv.) prost,
bezazlen, glup, sulud, budalast;
to go — poludjeti; — season,
mrtvo doba godišnje. —, n. budala,
luda.
Silo, saj’ld, n. jama sa šito ili krmu.
Silt, silt, n. ide mulj, glib. —, Y.
t. zasuti blatom, glibom, samuljiti.
Silty, sil't®, a. zazut blatom, samuljen;
sasut pijeskom
aja”, sajla", n. som (riba):
sajlt’rp, a turski
vn, a. Fumski; dumovit.
silskjul, n.
Silique, svile, n.
M. avilenost; me- |
Silver, sil'v"s, m, arebro; arebrn novac,
novac; sršbino posuđe; native
saho srebro. —, 8. srebru; bije
ajajan kao srebro. —, v. t. srebriti,
posrebriti, — alloy, srebrna pri-
mjeea; — assay,
probanje srebra; —
srebrnim prugama; — bright, jasa:
ajajan kao srebro; — cloth, srebru:
latak; — coloured, srbrne boje; —
cup, srebrna čaša, šalica; — fir,
omorika; — fish, srebrna ribica;
— foil, srebrn listić; — fulminate,
praskavo rebro; — gilt, poslaćeno
arebro; — glance, srebrni ajajnik;
— gray, sio-kao srebro; — hair,
arebina kosa; — haired. srebroko»;
— hilted, sa srebrnim balčakom;
—_ less, bez srebra, siromašan; —
mine, arebrni rudnik; — mounted,
okovan u srebro; — ore, srebrna
rudača; — pl
arebrnina; — |, obložen sre-
brom; — powder, srebrni prašak,
alikarsko srebro; — side, no,
komad goveđey bula; — i
s kožom sjajnom poput srebra; —
smith, erebrar; — spun, opreden
arebrom; — voice, glas čist, jona
(kao srebro); — white, bij
arebro; — wire, srebrna žica; —
ware, srebrnina.
Silverer, sil’v'r, n. erebrilac.
Silvering, sivog, n, srebrenje.
Silverling, Sling, n. srebrnjak.
Silverly, sil'v"l* a. srebrnast, kao
arebro.
Silvera, sil'v*r, a. srebrn.
Silvery, sil'v'rs, a. arebrni; srebrnast.
Simial, sim"*l, a, majmune!
Simian, cim*n, a, majmuneki. ~, m.
majmun.
Similar, sim", a. (- ly, adv)
sličan, istovrstan. —, m. što sličnog
lika i prilika.
rity, sim*lar*tt, m. o sličnost,
istovrsnost.
Simile, simi, u. poređenje, prispo-
doba, prilika.
Si
SIM
Similitude, s*milstjud, nm eličnost;
poređenja, pripodoša; sika; prt
lika; vjerni
Similize, — ise, setae, v. t. pore-
diti, prinpodobiti
Simitar, simta', m. krica sablja,
krivača.
Simmer, sim’, v. i. polagano kuhati,
vreti, strujati; zujati. — ing, n.
polagano kuhanje, vrenji
Simoniac, emonstk, Simonist, sim*-
List, 1: prodavao i kupac crkvenih
Simopiacal, elm*aaj*k*l, a. koji pro-
daje ili kupuje crkvene stuibe.
Simony, sim“n*, n. simonija, proda-
kupovanje crkvenih služba.
Šmam', n. samum (vruć
pustinjski vjetar).
Simper, sim'p", v. t. emiješiti se
budalasta, usiljeno. —, u. budalasto,
usiljeno amijetenje
Simpering, sim’ pirng n. _ usiljeno
jeni - (— ly, adv.) žoji
a budalosto, ‘aailjeno smiješi.
Simple, sim'pl, a. prost, jednostavan,
jednostruk; jedini; običan ; naravan;
priprost, ‘prostedulan, bezazlen;
. budalast; — body, clement, počelo;
— contract, usmeni ili pismeni
(ali Bez petata) ugovor. —, 0. što
jednostavno; ljekovita Uijka; — 8,
Pl. ljakovito biljke, ludorije, glupost,
—. 1. i. sabirati (ljekovite) biljke.
— hearted, čistosrdačan, prostodu-
dan; — minded, prostodušan, pri.
i mindedness, a
prostodušnost.
Simplenese, sim' implnss, n. jednostav.
nost; prostodušnost.
Simpler, simp'l", m. sabirač biljaka.
Simpleton, sim’plt*a, u. bena, glupak.
Simplicity, s*mplis*t’, n, jednostav.
nost, prostola; naravnost; prosto-
dužnost, čezaslenost; glupost.
Simplification, simpl*Pkčriša, n. činje-
je tavnijim ; jednostručenje.
779
|. Sinapism, sin’
SIM
Simply, adv. jednoslavno,
prosto; jasno; naravno; prosto-
dužno; posve.
Simalacrum, "kim, n. slika;
utvara; prividnost.
Simulate, sim'julčt, v. t. hinići, pre-
tvarali se; izdavali se a2, graditi
10; prividno njeito činiti; oponašaći
, sim'julat, a. hinjen; izmišljen.
Simulation, simjalesn, n. hinjenje,
pretvaranje; licemjerstoo.
Simulator, simjule't*, n, pretvorica,
licemjer.
Simulatory, sim‘jul't'r', a: hinjen,
prividan.
Simultaneous, simaa, sojmčlta'
ns, a (— ly, adv,) istodobni,
koji je u isto vrijeme, — ness,
Simultaneity, sim*it*nimts, n. isto-
dobnost.
Sin, sin, m. grijeh; the seven deadly
— s, sedam smrtnih grijeha; to
commit a —, sagrijediti. ni.
griješiti; sagrijetiti; ogriješiti se.
— born, "bred, u grijehu, od !
grijeha rođen.
“pizm, n. obloga od
Since, sins, adv. odonda, od tada;
long —, wna, davno; some
months —, prije njekoliko mjeseci;
ever —, od uvijek; how long —?
od kada? a short time Aa malo
pre. = i lao,
1 Pen, odonda, od tada.
— nena otkad, bern kako; —
the world began, od početka svijeta;
jer, buduot,
Sincere, s*nei' iskren; pravi,
ialinit, čist _ — KA adv.
iskreno; zaista, posve; yours — ly,
Vaš odani. — ness, Sincerity,
s*nsert', n. takrenoet; tatinitosts
poštenje.
Sincipat, sin's*pčt, n. svod lužanjej
prednji dio
Sing sajn, n. sinus. —, saj'ni, prp
780
* SIN SIN
Sinecure, sašoskju sin*kjar, m wno~ | galerija ma orkvene pjevačai | —
ana služba bes posla; nadarbina | man. pjevači — master, učitelj
bes pjevanja; mistress, učiteljica
Sinew, sin'ju, n. tetiva, euhošila, Hila;
sila, snaga, oslomac. —, v. ts anab-
djeti telivama; krijepiti, čaličiti;
tordo vezati,
inewed, ivna, Sinewy, sin'ju*, a.
sung) pjevati; pojati
pn jati, sujaki; doti se pje.
vati; pjevati (of, 0); to — out,
usviknuti, zavikati; to — out of
tune, krivo, slo pjevati; to —
small, popuni, pokunjiti se; to —
lobro pjevati. —, v. t. pjevati;
ha on opjevati ; to — a child
to sleep, pjevajući uspavati dijete;
to — another song, zapjevati drugu
pjemu, drukčije govoriti i t. d.;
to — sorrow, pjevati žalomu pier
mu, doživjeti Ho žalomo; to —
down, u pjesmi rušiti; to — home,
pjevajuć kući probi to — off,
a mjesta is noi pjevati — out,
pjevajuć isp:
Binge, indi we “pris, oprijiti,
opariti, ošei; to — off,
eri opaliti; oštetiti. — 2
laka rana od vatre, ošeglina, prijo-
tina,
Sivgeing, sin'dž*ng, n prljenje, palje-
mye. —, & koji priji, pali, opari,
Siege, sind, 12, zmaj. koji priji, pali.
Singer, sig“, n. pjevad, pjevačica;
pjemik ; plica pjevica.
Singing. sin’g’ng, a. (— ly, adv.)
koji pjeva; pjevački. —,n. pje u
jesma; sujanje, svišdanje; — in
a e age se ane viju - bird,
ook, pje
- pri dješak od kora; — ‘lub,
ko društvo; — establishment,
Hoorana sa pj.vanje; — gallery,
Bwana; — school, škola ee pje
Single, singl, a. jedini, jedincat;
pojedini, posebni, sam; jednostavan,
prot; neoženjen, bežen, neudat;
iskren, prosodužani; čudan; —
bill, mjenica samica; bookkeeping
by — entry, jednostavno knjigo-
vodstvo; — combat, — fight, deo-
boj; — line, jednostavne tračnice;
— life, bešenatvo, neoženjenost; —
mao, neoženjen čovjek; — state,
», neudatost; to live in —
_- blessednese, biti neoženjen. —
breasted, sa jednim prsima, sa
jednim redom putaca; — flowered,
Jednocyjetan; — handed, jednoruk,
sam, bes pomoći (u radu), samo-
stalan — handed combat, dvoboj;
— hearted, — minded, iskren,
bezazlen, ten; — heartedness,
— mindedness, iskrenost, poštenje,
.prostođužnost; — horse, a. + jednim
konjem, jednopretan; — railed,
2 jednim tračnicama; — seated,
2 jednim ajedalom; -- soled, sa
jednostavnim poplatima.
Bingleness, sing’lnes, 0. jedinost,
pojedinost, nost, jednostavnost;
osobitost;
Singlings, singl*nge, n. .pl. patota
(od rakije).
Singly, ies, adv. pojedince, posam-
ce, napose; samo po sebi; iskreno.
Singsong, ing'sdng, 1. slo, jednolično
pjevanje. —, &. ičan.
Singular, singial™ a. (— ly, adv.)
pojedini, posebni; jednostavan; jedi-
ni; osobit, osebujan; neobičan,
varredan; odličan, izvrstan; čudan;
the — number, jednina; — man,
osebujnjak, čudak. —, n. pojedinom;
jednina; po'e osobita okolnom.
Singularity, singjalart’, 0. pojedi-
posebnost; osobitost, ovebuj
bovi Sudnovatest; vanrednost, +
jetkost.
SIN
Singularly, singjul"l*, adv. pojedince,
epom, samo; u jednini; osobito;
;; čudnovato; na osobiti način.
Sinieal, ‘ink, a. koji se tite sinusa.
Sinister, sin'tst", a, lijevi; koban,
sleerecan; nesrećan, tužan; loš,
rdav; opak. — looking, mrka
Sinistral, sin*str'l, a, (— ly, adv.)
Wert, na lijevoj “erat; naopak
Sinistroas, sin“stros, (— ly, adv.)
lijevi; koban, slosrećan; sao, naopak.
Sink, sink, v. (imp. sank, sunk, p. p.
sunk) i. pasi, padati, propasti;
arušiti se, klonuti; lonuti, potonuti;
ulijegati 26, sleći s6; zapusti; pro-
drijeti, probiti, upiti se; ugnuti aa,
uleknuti se; opadati (0 vodi), jenja-
45, alabili; izmetnuti se, propadati;
propasti, poginuti; to —
pasti, klonuti, onesvjemuti, propasti ;
his spirits —, klone duhom; the
patient is — ing, boleeniku snaga
malakie; it — s in price, tomu
apada cijena; to — in years, star-
jeti; to — into the head, upasti
(o očima). —, v, t. spustiti, potopiti;
ponišiti, ponisiti; uložiti, izgubiti
(novac); oboriti; umanjiti; pobiti,
apustiti (cijenu); spuštati (glas);
atrovaliti (in); svladati, upropastiti;
sakriti, rota, napustili; kopati,
iskopati, izdu; to — a debt,
daplatiti dug; No — ones differen”
gon. poravnati se, dokončati svađu;
— ditches, kopati jarke; to —
2 capital, kupiti kapitalom sazi-
votnu rentu. —, m. jarak, oluk,
kanal za nečistoću, prohod; pro-
vaša; kaljuža, kal, blato; uleknina;
common —, kanal za nečistoću,
prohod; — hole, jama za nečistoću.
Sinker, sin'k"', u. kopač, rudar; utez,
olovo.
Sinking, sin'k*ng, n. padanje, propa:
danje kginjamju, ton, tonudo, ulja.
gonje, uleknuđe. — fund, odušna
zaklada (za isplaćivanje duga); —
781
SIN
“in, ulijeganje, uleknude; — pit
jama sa nečistoću. :
Sinless, sina, a (— ly, a .) bee
grielan, — ness, n.
Sinner, sin, n. grješnik, orješnica ;
zločinac.
Sinologist, snd!*dtist, n. poznavalac
kineskoga jezika.
Sinology, s*nčl"%dš', n. nauka kines-
jezika.
soi, sin’pl, m. jospie; selena
sinter, sint, ni riga; sedra.
Sinuate, sin'jušt, v. t. savijati krivu
dasto, verugoslo, —, sin'jušt, a.
(radia, 840) ierugon, serugant,
Sinuation, sinjuč'š*a; n. krivuđanje,
iskrioudanost,
Sinuosity, sinjuds't’, n. izkrivudanost;
isbojina,uvalina ; eijugotina, krivina.
Sinuoas, sin’ju’s, a. (— ly, adv.)
iskrivudan, vijugast, savojit, tala-
aast; kriv.
Sinus, saj'n's, n, draga, morska uvala,
zaliv; krivina; šupljina, rupa;
sinus,
Sip, sip, v. t.d i arknuti, srkati,
arkutati, pijuckati; pit, —, m
sie i gulljoj, cvoka.
vi. šapat prokapljivati;
rijatt (vla
ait saj'f%n, one teglica, nateg, na-
teyača; (— bottle), sifon (boca za
sodavodu).
Sipper, sip", m. onaj, koji arkuta,
pijucka,
a arte sip"t, n. nješto umočeno (os0-
; komadić, zalogaj.
1. i, arkati, pijuckati.
) m. (u nagovoru) gospodine!
(u ni Dear’ Sir, Sir, štovani gos-
sir? kako? molim, što
red imenom baro-
nela ili viteza: Sir Walter; Scott,
u nagovoru samo pri enim
imenom: Sir Walter.
Sirdar, eds, n. poglavica plamena
(u Ist. Judi zapovjednik egipat-
sko vojske.
SIR
kralju
ili
veličanstco! gospodaru! otac.
praotac; grand —, djed. —, v. t.
roditi, proizvesti,
Siren, sajta, n.
koja sačarava, zavodi; zavodnica;
sirena (fizikalna sprava).
sirenski, čaroban.
Sirenical, ‘sajren"k'l, a. (— ly, adv.)
čajem
Sire, sajt, m! (govoreći
caru)
sirena; ženskinja,
bubrešnjak.
Sirocco,
Sirrah, sir'a, sora, n. do nagovor
ili uzvik) ej! momče!
irap, sir’p, n. sirup, sladorača
Sisal, sis‘l, n. — grass (hemp)
vlakno od agave.
Siserary, sia%r%r*, n, žestina, jakost,
udarac, navala; with a —, žestoko,
jako, iznenada.
in, sis'ktn, n. zelenčica (ptica),
is, v. i. pištati.
Sister, sis'l, m. sestra; posestrima;
— of Mercy. (Charity), milosrdna
sertra; — in-law, snaha, saova,
avast, šogorica. —, a. sestrinski;
posestrinski; Bere.
Sisterhood, sis'&"hud, n. sestrinatvo ;
sestra.
Sisterless, sis'l"les, a. bes sestre.
Bisterly, nis'il*, a. sestrinski.
sit, v. (imp. ¢ p. p. sat i sate)
sjediti: sjednuti, sjeti; ležati na
jajima; ležati; ostati, boraviti, na-
lasiti 2e; puhati stanovitim pravcem
(o vjetru); stanovati, biti; stajati
(o odjeći i t. a); imati sjednice,
biti sakupljen, sasjedati; biti članom
sabora; to — still, mirno sjediti,.
mirovati; where — s the wind?
odakle puše vjetar; this coat — s
too close, ovgj je kaput pretijesan;
to — drinking, provesti vrijeme u
piću; to — for a place, zastupati
u saboru koje mjesto; to — at a
great rent, plaćati veliku stanarinu;
to — at table, iti sa
SIT
— down, sjesti, posaditi se, uasta-
niti se, mirovati; to — for a cer-
tificate, podorći se ispitu; to —
for one's picture, dati se slikati;
to — in judgment, diti sudac,
to — on, sjediti na, stajati,
Prista jati, suditi, vijećati, istrašivati,
umovati, pritiskati, tištati; to —
out, ostati do kraja ne raditi, ne
ajediti (na plesu); to —
dog biti do kraja; to — up,
napraviti se, ostati na nogama,
provesti noć, probdjeti; to — upon
a committe: čla
to — ‘oats istrajati, biti do
to — a person out, ostati dulje
vremena nego li drugij to -- ont
a dance, sjediti za vrijeme jednog
plesa; to — out a piece, biti kod
jedne glume do kraja. —, n. sjede-
mje; način, kako odijelo stoji, kroj
a — down supper, večera, pri kojoj
se ua atolom sjedi. tE
tordo sjedi, leši, nepomičan;
n. sadno (rana od sedla).
Bite, ait, n. položaj; mjesto, kraj,
(za što) zgodno umjesto,
Hite.
Bitten, sit'n, sastario p. p. od to-sit.
Bitter, sit”, m. sjedilac; ptica, koja
leki ma jajima; kvočka. -- up,
kamilac, onaj, koji kasno liježe,
koji noću bdi.
Sitting, sit*ng, a. (— ‘ly, adv.) koji
jedi jeđenje.
u jednoj jednih, bes prekida. —
place, mjesto, prikladno sa sjede-
nje, sjednik, sjedište; . — room,
soba sa stanovanja, obiteljska soba,
snjesto za sjedtenje.
Sitnate, sitjušt, Bitaatod, sigue,
ey nalasi, koji leši
o“
I am, u mojen
solom,
jesti; to — by, sjediti us, kod; to |* položaju, na mojem mjestu.
SIT
Situation, sitjueé'n, m. položaj; sta-
nje; mjesto; okolnosti, prilike; preo-
kret u radnji, trenutak uzbuđenja
(u drami); služba, mjesto.
Six, siks, num, i m. dest; destica
(karla); šestina, šestevo, šeštorica ;
— and —; šest šilinga i šest pena;
at — es and sevens, u najvećem
meredu, zabuni -— angled,
destokutan; — chambered, desto-
cjevanj — cornered, šestougulun;
— foot, šest stopa širok, visok;
— footer, čovjek dest stopa visok;
— petalled, sa čest latica; —
shooter, revolver od šest cijevi; —
sided, destostrani; — stringed, od
dest žica,
Sixfold, siks'f0ld, a. desteroatruk,
šesterogub.
Sisepence, siks'p*ns, m. novac od
šest pena.
BSixpeony, siks'p*n*, a, vrijedan čest
pena, od šest pena, malovrijedan,
jeftin, — worth, što Feat pena,
Sirscore, siks’sk¥", a dn, dest puta
dvadeset, 10 komada.
Sixteen, sike’tin, num. in, čemnaest;
žemaes'ero.
Sixteenth, "stiath', nam. a. (—
— 1, šemaestina,
ly, adv. često.
Sixtieth, siks’t*th, nom. a (— ly,
adv.) čezdeseti. —, n Sexdesetina.
Sixty, sike't*, num. ion. šezdeset;
šezdesete,
bl, a. prilično velik;
Sizar, aju, n. štipendistu (na sve-
učilištu),
28:2, D. (određena) mjera, tešina,
(udesan) oblik, Jormat,
optegi (primjerena) duljina, širina,
debljina, mnošina; kalibar (kugle
topa); kakvoća, stanje; dio, udio,
obroli, Perea; mjerilo; broj (ru
kavica i t.d); stepen; life —,
naraveka odrediti,
oases, —mt
ustanoviti (mjeru, težinu, cijenu);
dati čemu prava mjeru, pravu veli-
Si
783.
SIG
inu ; odmjerili, udesiti ‘kako treba;
baždaviti; wlesiti pravu težinu (nov-
ini ocijenili, poredati,
prebrati: povećati; ts — up, uzeti
mjeru za ito, stvoriti sebi sud o
čemu, ocijeniti.
Sige. sajz, m. (rijetko, slabo) kelje,
tutkalo, klija, akvob; vapnena mlje-
čina. —, y. t. namazati rijetkim
keljem, grundirati; namasati vapne-
nom mlječinom, prob kel
planirati (papir); klijati šešir);
skrobiti. '
Sized, asjzd, a. od stanovite veličine,
mjere; odmjeren, izmjeren; and as
my love is —, i kolika bila moja
ljubav; common —. obične veličine;
middle —, srednje veličine.
akeljen ; izglađen.
mes, n. čjepčivost,
aj'ztng, 0. određivanje veli-
čine, opsega; prebiranje.
—, n. keljenje; skrobljenje; kelje,
akrob.
Sizy, saj'2*, a, ljepčiv, ljepak.
Sizz, siz, Sizzle, siz'l, v. i. pištati,
curéati; vreti, kipjeti.
Skain, sišu, n. vitlić, svrtak, povjes-
Brate, kra n. rađa glatka (riba)
Skate, skčt, n. sklizaljka; roller
sklizaljka na kotačić. —, v.
aklisati se (na ledu).
Skater, sk@t™, n. sklisalac.
Skating, skčttng, n. eklizanja. —
rink, umjetno sklisalište, sklizalište
sa sklisaljka na kotačiće.
Skean, skin, n. kratak moš, bodeš,
i
g nož.
Skeiaddle, stand, y. i, podjed,
uteđi. —, n. bijeg, dješanje,
Skee, ski, n. enjeina cipela.
na skit, m. ispolac.
okomica, 5 nacrt; rebra
ea fn the closet (cup-
SKE
board, hoose), pbiijeka tajna.
& suh, mršav, kao kostur; u nacr=
tu. — bill, neispunjena bjelica: (za
mjenica it. d); — Key; otpirač;
—_ sme, neitratiena omova; -
, nacrt propovjedi.
Skelly, kal, v. i. čkiljiti.
Skelp, skelp, v. t. i i. udariti, pljes-
nuti; 'pokujeti, odjuriti, —, m.
udarac,
Skep, skep, n. kol; košnica.
Skerry, sker*, n. morski greben.
Sketch, skeć, n. nacrt, nacrtahy aktoa
cert, obris; osnova; račun od pri-
like, proračun; crlica. —, v. te
nacrtati, nacrikati, načiniti nacrt.
— book, knjiga sa crtanje, za
skice, sa crtice.
Sketcher, skeč“, n. crtač di slikar
skica.
Sketchihesa, skeč*nes, m. površnost,
kao u skice, u crtice.
Sketchy, skeč“, a. površan, poput
skice, kao crtica; nedovršen.
Skew, kos, naheren,
nakriva;
metnuti nakrivo, savrnuti, izopačiti,
Skewer, skja’*, n. ražnjić, priješnjak,
šipčica, kojom se meso pričori
"kad se peče, ili kojom 20 klana
šivinče razapne. —, Y. t. pričoratiti
šipčicama, razapuli, nataći na rai-
“skid, n. saslonjač (komad drva
ili što drugo, što štiti bok broda
kod kreanja); cokla, paočanica;
fant stertinga. 1 ¥. t. paočiti,
upaočiti, saustavi 1 Ve i. omš-
cati se, puziti. — chain, lanac sa
kočenje točka; — pan, + shoe,
cokla.
Skied, skajd, p. a. previsoko obješen.
Skies, skajz, pl. od sky.
Skiff, ski
t. voziti, prevesti u čamcu,
Skilful, skilful, a. (— ly, adv)
vjest, izvježban, iskusan; to be —
at, biti čemu vješt, znati što dobro.
784
SKI
| Skilfulnesa, skil'falness, n. vještina»
iskusnost. .
Skill, skil, n. vještina, okretnost,
gr
grčki; to have no — in,
mati to bič ju ženi nevjett. —,
sited,” ia ču vjek; okretan;
šekusan; koji sna, razumije.
Fra oti j, &. nevješt, neiskusan.
"ot, 'n, čerpinja ; lončić.
Skilligolee, skilg'li, n. rijetka, zobena
stilts. kile, n. pl. Hroke, grube,
kratke Mače.
Skim, skim, v. t. (to — off) plaviti,
splaviti (mlijeko), skidati (skorup).
snimati pjenu, opjeniti; lako se
dotaći, dodirnuti,
pregledati, površno proći.
promadi, proklisnuti; proletj
juriti. —, a. gjena; pjenjenje. —
milk, mlijeko, s kojega je skorup
to bez vrijednosti.
Skimmer, skim", n. koji pjeni, koji
skida skorup; pjenjača.
Skimming, skimng, a (— ly, adv.
koji se lako doitie, koji promiče,
ljenje, skidanje skorupa;
skinuta pjena.
Skimp, ski mp, v. i. tordovati, Hedy štedjeti.
—, m. t nedovoljno * enabdjeti,
oskudno odmjeriti, štedljšvo podijeliti.
Skimping, skim'p*ng, a. (— ly, adv.)
štedi
simpy: skim'pt, a. oskudam, mršav.
Skin, skin, n. kota; Krsno;
kožurica; ljupinu, ljuska, kora,
komina; mijeh, mješina (ea vino
it d.); pergamenat; (dressed —)
učinjena, uatrojena koša ; | shouldn't
like to be in his —, ne želim Bit
na njegovom mjestu; be is nothing
but — and bones, i kosti,
jedva mu koša kosti drži; he came
off with a whole —, dobro je pro-
žao, ostao je čitav; to save one 'a
SKI
—, iznijeti glavu. —, v. t. der
goda kožu, oguliti, oderati; pok:
kožom, kožicom; to — a flint, gi
ti i grabiti, tordovati, eutait’ Mo
nemoguće; to — the lamb, dobiti
ave oklade. —, V. i. navući se,
pokriti se kožom ; zarasti, zamladiti
46 (o rani). — clad, odjeven u koše;
— cont, košuh; — deep, koji nije
dubok, spoljažnji, površan; — dres-
ser, krznar; — flint, tvrdica, škr-
tac; — like, kao koša; — tight,
vrlo tijesan,
Skinfal, skin'ful, n. puna mješina;
pun trbuh.
‘Skink, skink, n. ribokož (vrsta guštera).
—,m t. di, natočiti. —, m. pide,
što se natoči.
Skinless, skin'l*s, a. Bez kože, vrlo
tanke
kože; se
Skinned, skind, a. zacijeljen; thick
—, debele kože; — over, pokriven
kožom, sarastao (0 rani).
Skinner, skin™, 0. živoder; krznar.
Skinniness, skin"*nes, u. mršavost.
Skinving, skin“ng, n. deranje; samla-
a diše ;trgovina kožama.
>, &. kao koša; mršav,
suh; škrt, tord.
Skip, skip, v. i. skočiti, skakati;
akakutati; preskočiti, preskakati;
to — about, skakati po, opaka:
kivati; to — over, preskočiti, izos:
taviti. —, m. skok; preskakanjej
aluga (na sveučilištu); by — 8,
skokom; to give a —, skoknuti.
— frog, poskok, skakutanje (dječja
ig jack, svesnalica, naduti
jak, kliinjak (kornjaš).
Skipper, skip, m. skakač, plesač;
pjevak, lj (crv u siru); kliše
mak (kornjaš),
ae brodar, gospodar, kapetan
Bkipping, skiprng, a. (260)
Pi” akakude’ preskače; ae
raspuiten, oorkent nestalan. — 0,
skakanje; preskakivanje; — rope,
konopac za preskakivanje.
785.
SKI
2. čarka, čarkanje,
, Se is čarkati se, počar=
Skirmish, sko"m*s,
okra.’ >
skimisher,
čarkadšija.
Skirt, sko't, n. sku (od kaputa),
krilo (žensko); sukuja; rub, obrub;
kraj, međa; at o 8, uslopoe
za kim; obit (u šivotinja); the — &
of a town, skranji krajevi grada.
=, m t. € i. odrubiti; opkoliti;
omeđašili; međašiti, graničiti; na-
laziti se duš čega; to — along the
frontiers, biti, živjeti, nalaziti aé
na granici (koje zemlje).
Skirted, skovttd, a, obrubljen; s kri-
skovmtšš, m. čarkaž,
lom, sa akutom; long —, s dugim
skutovima.
Skirting, sko“teng, m. obrub, rub;
latak za auknje; —, — board,
letvica oko poda.
‘Skit, skit, n_ ruga, poruga; bockanje,
eadirkivonjej pogrdan spis; lako-
umna dje
ke a. (— ly, adv.)
Skittish,
plailjic, zasorljiv, ćudljiv; jogunast;
lakouman, nestalan; hirovit, čudan;
nagao, napriit.
Skittishnese, skit*šnes, n. plašljivost,
dudljivost; lakoumnost; nepostoja-
nost; hirovitost; naglost.
Skittle, skitl, n. čunj;
igra na čunje, kuglanj
at — s, kuglati
ground, kuglana; — pin, čunj.
Skive, sk skajv, cijepati, ocijepiti (košu
kraju).
Skiver, skaj’v", m. nod za cijepanje
koše; vrata kože.
Skue, skj kin , D. veliki galeb grabeiljivi.
Skulk, skolk, v. i. uzmaći se, ukrasti
se, oddunjati se; sakriti ae; vrebati
u zasjedi; to — after, dunjati se
sa. —, n. čopor, rulja (lisica); —,
Skulker, skol’k*, n. koji se ukrade,
‘oddunja, sakrije; vrebač, zasje
Skull, skdl, vidi Scull.
Skull, skol, n. lubanja; glava. —
cap, kapica; šilak (biljka); —
cracked, lud.
8, susie
to play
alley, —
SKU
Skunk, skonk, n. amerikanski tvor,
emrduh; prostak,
Skurry, skor“, vidi Scurry.
Sky, skaj, n. nebo; nebeski svod;
vrijeme, klima, podneblje: under
the open —, god vedrim nebom;
the vaulted —, nebeski svod; up
to the skies, do neba; m clear —,
vedro nebo. -—, Vv. t, bacili u vis;
dići u srak; objesiti visoko (sliku).
— blue, plav kao nebo; — colour,
nebeska modrina, nebesko plavil
— coloured, plav kao nebo;
farmer, \varalica; — high, do neba
visok; — lark, ševa; to — lark,
zbijati šale, 'oragoliti; —_ less,
oblačan, taman; — light, svjetlo
ozgora, vidjelica (na krovu broda);
— lodging, (soba) potkrovnica;
loft, tavanice, soba pod krovom;
il, — skraper, šljemno jedro;
— wards, put
Skyey, skaj’, a. nebeski, kao nebo;
zračan.
sayin, Skaj“š, a. visok do neba, do
pra ain, ni. ploča; marble —,
mramorna ploča; —- of a table,
ploča od stola, trpema daska;
mouumental —, nadgrobna ploča;
miljeki kamen; okrajak daska, das-
ka ili daščka za oplatu; stol
sklopnjak
ka Blato, kaljuga. —; 0, slusao,
nan, grit
Blabber, ‘hilo, % i dt. aliniti;
baliti; izbaliti, sasliniti; proliti, —,
m. sline, bale.
Slabberer, slab*r’*, n. balavac; br-
bljavac.
Slabberitg, slab*rng, a. balav, šiinav.
Slabbery, slab’, a. mokar, Blatan,
giitinen, slšb"nes, n, prljavost;
glibavost; prianjavos, ljepljivost.
slab slab", a. ljepčio, prianjav,
mokur, blatan, glibav; prljav.
Black, slik, a. (— ly, adv.) labav,
nenategnut, nesbijen; mlitav, mlakav,
tab, mek, blag; nemaran, trom,
786
SLA
nj Jagan, spor; mrtav, bez šivota,
bes pola; to grow —, popustiti;
ind alim, tanak i vitak; —
water, tiha voda; — water navi-
gation, plevidba po rijekema ¢
kanalima. — n. ‘tint ugljen, pra-
čina od ugljena; kraj od konopa;
labavost, mlitavost ; popuiianje. =
adv. lako, lagano, djelomice, nedo-
voljno; to — bake, ne ispeći sasvim.
Slack, slškn, v. i, popustiti, olaba-
viti, omlitavitt; mrviti se; oklijevaći ;
malakeati, gubiti mags brzinu;
slabo prolasiti (o robi) vt
popustiti; smetnuti,
njiti, oslabili, ublašiti: olakšati;
zanemariti; — your hand! popusti?”
gusti! — your gib! jezik za zubo!
to — one's pace, ići poleganije;
to — a motion, umanjiti gibanje,
osujetiti prijedlog; to — a leg,
apolaknuti se; to — lime Pa
vapno; to — one 's speed,
titi u brzini, u radu; to — Poker.
tion, ne naj s više; to —
one 's hand, ne biti više tako rad-
Yio, na biti vite tako darešljio.
Slackness, slšk'n*s, n, labavost; mli-
tavost, mlohavost; slabost; sporost;
business, slaba trgovina.
Slade, slad, n. dolac.
Sieg, slig, n. ćroska, Haknja; ‘lava;
mlitavac, kukavica.
Slaggy, sliig’*, a. troskav.
Slain, slan, p. p. od to slay.
Blake, slk, v. t. gasi, zagasiti (kroš,
Fed); utuliti; utašići, umiriti, ubla-
šiti, umanjiti; izdovoljiti. —, v. i,
ugasiti se; jenjati; omlita-
viti: — less, a. neugasio.
tromo i nečisto.
SLA 4
Slander, slin’d", n. kleveta, potvora,
opadanje; sramola. —, v. t. ki
tati, opadati, poteoriti; osramotiti.
Slavderer, slan'dšr"", n. klevetnik.
Slanderous, slin’d*r's, a. (— ly, adv.)
Klevetan, Klevetnički; sramolan. —
ness, ogovaranje, klevetanje.
Slang, sling, imp. od to sling.
Slang. sling, n. posebni jezik opova;
govor poslovički, kozarski, nerasu-
mljiv; govor pojedinih zvanja ¢
zanata; govor proste svjeline, običan,
neusiljen govor svakidainjega života,
izrazi i rečenice lakova govora. —,
w. i, it. govoriti poslovički, nera-
zumljivo, govorom proste svjetine;
psovati, opsovati.
Slangey, Slangy, slin'g*, a (— ily,
adv.) poslovički, prostopučki; prost,
surov (u govoru).
Slank, imp. od to slink,
Slant, slant, a. kos, izpriječen, nakriv,
nagnut, strm, —, n. kosina, strmen;
poruga; zgodna prilika. rae i
naginjati se, spuštati se, kos,
is Hoe naheriti se, nakriviti se;
odijeliti se. —, vt. nagnuti, na-
heriti, nakršviti, okrenuti na stranu,
— ly — wise, ady. krivo, koso,
nahero, strmo.
Slanting, slšn't'ng, a. kos, kriv,
nakriv.
Slap, slap, n. udarac, pljeak; — in
the face, ćuška, zaušnica. —, v. t.
ph jemuti pljeskati. —, adv. i inter}.
jes, pljeskac, strelimice, iznenada,
= si on inte ljoska: lje
-— bang, interj. ic, pljes,
plieskac; adv. žestoko, bučno, od-
mah, + gotovim novcem; n. (— ban;
shop) gostionica, gdje se odma.
— dash, interj. pljue, plies; adv.
Brso, naglo, žurno, nemarno, povr.
noi a: Šetok, Mon, površan, bes
okolilanja, krasan, kićen
sini th, ee eri rm
lash, slšš, v. t. rag] H
rasresati; sjeći, 7 iat 7 femal
v. i, mlaliti, tući oko sebe; pro-
87 SLA
devati, prodrijeti; hoaliti #0, lagati.
—, u. raslriž, raspor, prores; res,
vezotina; zasjek; rana; brasgotina;
udarac,
Slashed, slišt, a. rqeporen, prorezan,
otvoren.
Slasher, sla#“, n. porilac, rešač;
oštro oružje; silni Bojao bojnik,
pemićalac, ; > hvastavac;
nemiljeni kritičar; pogrdni spis.
Slashing, sliš*ng, p. a. koji para,
reše, diječe; oštar; neumolan, zato-
ran, otrovan; žestok, kvepak.
Slat, slit, n, tanki, plomatt kamičak,
škrilja od brusilovoa; tanka letvica,
prečanica; udarao. —, v. t. di.
udarati; baciti, porušiti.
Slatch, slič, m ogodan dio konopa,
kratkotrajan moai branko
trajno lijepo wena
Slate, slčt, v. t <detudi, dslijematiz
strogo ukoriti, isprovati,
Slate, slčt, n. škriljavac, Brusilovao;
krovovac, pločenac; pisada pločica,
ema tablica; —, 8, pl, Hi
under the same —, pod istim
krovom; there. is a — loose in his
roof, nema četvrte
ina; — coloured,
ljavac; — penell,
pit, —
— roof, krov
vač kun, Babura ;
sk
Slating, sigt'ng, m. pokrivanje krova
drusilovcem; krov od brusilovca;
prekoravanja, oštra kritika.
Slatter, slut’, v. i. diti haljkav,
prljav, nemaran, nepaš-
ljiv, rasi
Slattern, siki, n. lode, žensko tro-
mo i netiste, drolja. —, a, lodav,
neuredan. —, 1. t. (to — away)
potratiti.
SLA 2 788 SLA
Slatternly, slat“nl*, a. ¢ adv. halj- | Slavophile, sliv"tajl, m. prijatelj
kav, neuredan. Slavena.
Slaty, slot’, a. škriljav, čkriljast. Slaw, slš, n. kupusna salata.
Slaughter, slit", n. klanje, ubijanje,
morenje; pokolj, okrčaj; prodavanje
u bescjenje. —y v. te klati, zakladi,
poklat, pobiti pomorii, — house,
laonica; memnica.
rima sl'tršt, m, mesar; ubo-
ubilac, krvnik.
Slaughterou sl&t'rds, a. (— ly,
adu) whajni, kroniški, krvcu, krao:
Pre Slave, slav, slay, n. Slaven, —,
. a, slavenski.
Slave, elév, n. rob; robinja; woman
(female) > robinja. —, a, ropski,
i. robovati, ruditi kao rod,
— born, rođen kao rob,
roba; — catcher, lovac robova;
— catching, lov na
dealer, trgovac robljem; — driver,
nadsiratelj robova, ljudomora, ljudo:
der; —-holder, — owners vlasnik,
gospodar robova; — hunter, lovac
robova; — law, zakon o robovima;
— like, ropski; — market, —
mart, trg od roblja; — merchant,
trgovac rošljem; — ship, ropski
* _ brod; — trade, trgovina robljem.
Slaver, alč'vš", n. ropski brod; trgovac
robljem.
Slaver, s slav“, v. i. baliti se, aliniti,
—, ¥. to sabaliti, osliniti, —, nm.
alina, bale.
Slaverer, slvr, n. balavac; ulisica.
Slavering, sliv, . o.
Slavery, s18'v%r*, n. ropetvo ; robovanje.
Slavey, sle'v’, Nuškin;
by a. (— ly, adv.)
Blarihnen, ali ine, m. ropstoos
ropi
Slavism, slivy*zm, n. slavenatvo,
jesična osobitost slavenska, slaven-
sko miljenje.
Slavonic, sl*ySn’*k, (Slavonian, sl*-
vo'n**n, Slavon, krio) a. elaven-
, De slavenski jezik,
Slay, slé, v. (imp. slew, p. p. slain)
t. ubiti, smaknuti, pogubiti; uproe
uništiti.
pastiti, :
Slayer, sla“, n. ubilac, ubica, ubojica.
Sleave, sliv, 0. vitlić, svrtak; klupko;
što samrieno. LA t. uredité
fevilu); raadijeliti u villiée; ma-
motati.
Sleaziness, sli’ztnes, n. tankost tka-
nja, tkanine,
Sleazy, sli'zt, a. slab, lak, loš (o
tkanju, tkanihi).
Sled, sled, n. wlakala; saonice. —,
v. t. voziti na vlakalima, na saoni-
came i, vozili se na sa-
Bledding. iledeng, m. vošenje na ea-
onicama; saonik,
Sledge, sledž, 0. saoni, saonice;
vlakala; (— hammer) veliki kovač-
ki čekić, kovački malj.
Sleek, slik, a. (— ly, adv.) gladak,
ravan, mek; okretan, lukav; vješt,
ma hitro, he pi KA
t gladiti, isgladiti; glatko očešljati.
— haired, glatke kose; — headed,
glatke glave, + glatko učeđljanom
kosom.
spali, spavat
mirovati; Dr —_
imati tord san; to go to
wali, saspati; to — in a i whole
Mim, spavati mirno, bačrišno; ho
ve endl e
= ia
Preepavati;
6 Prsa pre-
Tl — on it, promislić
do tutra; to — like a top,
tordo povi radje
sanan; — pospan; —
walker, noćnik, mjesečnjak; —
SLE
189
SLE
walking, Kođenje po noći, mjeseš-
“mjaštvo.
Slee er, slip a. spavač; spavaća
la (na željeznici).
— 2 "poprečna prečaga,
prog, prašina Zola na deljesnict,
LA sli'p*nes, m, sanijivost,
Bleeping, ei ptog, p. a. spavaću;
— partner, tihi drug (u tg). —
ba vanje; počivanje. — accom-
lation, uredaj za spavanje;
train with — accommodation, vlak
#3 spavatin kolima; — car,
carriage, spavaća kola; — cham-
ber, — root, spavaća soba, spava-
onica; — draught, — potion,
napitak za vanje; — place,
ložnica; — sickness, mrtvilo,
Sleepless, slip'lss, + bn ly, adv.)
ran, nesanan; budan ; nemiran.
— nes: roviana
Sleepy, sli'p’, a. (— ily, adv.) sanijiv,
dremovan, ; trom; štouspava.
- head, drijem jemalo, porpanac; —
s headed, dremovan.
leet, slit, m. selika, sugradica, su-
anj = i, padati solika,
su igradica, ji
Sleety, slit, a an ima ili nosi soliku,
sugradicu, susnježicu; — weather,
močarno vrijeme aa solikom, sa
munješicom.
Sleeve, sliv, m. rukav; trak ili šeput
oko rukava; to kreep up a person
*s -- 8, wlagivati se komu; to
hang upon one's —, savijeti od
koga; to hang (pin) on the — of,
učiniti zavisnim od; to have in
one’s —, imati pripravno, gotovo;
to laugh’ in one’s —, smijali ee u
sebi, potajno band, suvratak,
taclija, manšeta; -- button, puce
od rukava, od manšete; — link,
dvostruko puce od manšete.
Sleeved, slivd, rukavima.
Sleeveless, sliv bes rukava.
Sleigh, slč, n. saoni, saonice. —, v.
i. sanjkati ae, voziti se na sa-
onicama. .
Sleigling, slo'ng, n. sanjkanje; voš-
na saonicama;
Sleight, slajt, n. lukavitina, hitrina,
majstori — of hand, opsjenar-
ska ina, čaratanija.
Slender, Siena, a. tanak, vitak, enh,
malen; slab,’ nesnatan; oskudan,
nedostaten jednostavan, mršav (0
rani).
soda, slen’dnes, n. ćankost,
vitkost, mršavost; slabost; nesnat-
nost;
oat.
Slopt, slept, imp. i p. p. od to sleep.
Slew sla, imp. od to slay.
Slice, maj'a, n. kriška, rešanj, nares-
nica; odresak; lopatica, moseljka;
(fis) —) riblji nod. —, ¥. t. rezati
s. tanke režnja, na kriške; rasre-
; odrezati.
sie ‘slik, a. i adv. vidi Sleek.
slid, slid, simp. ip. p. od to slide,
Slide o Be p. od to slide. .
ae y. (imp. slid, p. p. shd
4 slidden) i. omicati se, klizati se,
kliziti; pusit; (— on skates) skli-
sati 26 na ledu; (down, up) okliz-
nuti 26, oklizati se; dospjeti, zapasti
(into, u); lagano teći, utjecati; lako
‘a da se ne oposi, jedva se dodirki-
vajuć površine) proći (ou, upon,
po), prijeći (over, preko); opadati,
omicati ge; to — away, to —
along, otklisati se; otpuziti, fi
cati se, odšunjatš se, amignuli,
prolaziti; to let —, pustiti, da ide
favojim tokom); to — down by a
Tope, spustiti se, spuziti se po u:
to — swiftly on. lako, površno Po
čega dodirnuti. —, v, t. pustiti, da
klisi, da pusi, da utječe; umetnuti,
turiti u (in). —, n. tociljajka, smu-
ealjka, klisalište; plasuica, točilo
(ea drva); klizanje, tociljanje, puže-
put,
pomak Bojevar potiskivad, sasunka,
zasun; pomicaljka; pomično sta-
kalce sa čarobnu svjetiljku. — rail,
pomična tračnica; — rule, ras-
tegljivo mjerilo, rastegljivo računalo;
SLI
— valve, zasovni ventil; — way,
slaze, plas (u stroju); — window,
evlačan prozor.
Slider, slajd", n. klizač, pusilac;
potiskivač, pomioate , pomicaljka.
Siiding, sley‘d’ng, a, koji pusi, koji
a ; pomičan; sasovan,
Žan; gladak, skizak, klizao; nesi
guran, neportojan. —, u. sklisanje,
gušenje; ; poertaj, spotaknude, pogrje-
— door, . iz (zarovna)
eas — panel, izvlačan prozor;
— pencil, rastegljiva olovka; —
rail, pomična tračnica; — rule,
rastegljivo mjerilo; — scale, pomid-
na ljestvica (nadnice, cijene it. d.);
— > valve, žasovni ventil, (of a
790
SLI
savitlati; dobaciti; njihati, ranjihati;
obaviti 1, privezati konopom,
objesiti o konop, o remen; vući;
(up) dići; to — over one's shoul-
der, useli o rame, sametnuli na
rame; to — abuse, provali. —,
MG prelio; eek korakom,
trčati im skokom, - uzagrepce;
+ useknuti se prstima. —, 0, prada;
zavoj (za ranu); remen; kitas,
udarac; veliki skok; konop sa disa-
nje bureta. — stone, kamen od
; ~* trot, Oe las
Slinger u
Blind. sia
ink, v. Gimp. “gant, slank;
q Suljati se; to. — in, učunjati 26;
slunk) i. čuljati se, donja
sluice) sapor, zapornica, H — away (aside, by, off) odu
Slight, | slaže a (— ly. adv.) malen,
tan, slab, tanak, vi
Th, rđač; presiran; nemaran; poor
Jan; glup. —, D. presiranje, nema:
renje, neuvažavanje, sapuštanje; to
6 — of, presirai. —, v. t.
prezirati, ne mari, ne uvašavaći,
zapustiti; to — over, olako, koje-
kako postupati, previdjeti, površno
Slighter, la a n. presirač.
A een laj't*ng, n. presiranic. —
a. prosiran. — =), presirom,
Li ghtnese, slajt'n*s, u. Brko nez.
premlad, nedozreo.
Slink, slink, a. oirok i awh, mršav;
nevaljao.
sh, alip; v. i. pusiti, Misitl, omieatt
i ae; txmaknuti ae,
omaknati 26, dmignuti, ukrasti 26;
spotaknuli a6, posrnuti, pogriješi,
Jaliti; sareći te; islanuti se,
Zati se; to let —, puatiti, Sout;
to — slong, sklisnuti se, pusiti;
se,
ti; to — by,
natnost, tankoća, lakoća; presira- dmigns:
nje; nemarnost; rt; the —. mm prolasiti (o vremenu); to —
of a round, 0! iors impression, im, izmaknuti ee, oteti 26 čemu,
laka rana, slab oprostiti se čega, iščemuti, “Tilenutl
Slily, slaj't, adv. feos, 26 od, zaći; to — in, into, pusnući
Slim, slim, a. tanak, vilek, euhonjon, ©, woudl oe j to — out, smaknu
slab, — ness, n. tankost, slabost. 46, ispusati; to — dver, prijeći.
Slime, slajm, m. elus; ine, bale; | —, v. te činiti di pustili, da pusi,
Blato, glib, kal. —, v. t. oslusiti,
osliniti; očistiti od slusa,
Sliminess, sl (monos, D. sluzavost;
kaljavost,
Slimy, slaj'mo, a. wane, balav; dla-
tan, , glibav.
Sliness, Slao ani, a lukove
log, sling, v. ap. p. slong)
E bari ie ‘oral, Mut; vitlali,
da se omile, da se ismakne; povući
(zamun), sasunutl; potajno turiti,
utisnuti, uklopiti (u ruku); lepuatii;
propustiti; otrgnuti, o
riti; to — one's breath, steels
to — in, uturiti, utisnuti, umetnuti;
— off, otresti, i, brzo pru,
tious to — on, obudi; to
_ out, isturiti, nehotiod . tenstité,
SLI
davući; to — over, prijeći, nedotaći
se, ne spomenuti, —, D. pušenje,
Rlišenje, spoticanje, posrtaj; ulek-
nina, uleknude, odron; griješka,
pogrješka; prestupak; Imignuce,
bijeg; tračić, ostrižak, komadić;
(— of paper) cedulja, ceduljica;
dodatak; grančica, mladica, polož-
nica; potomak; mladić, djevojčica;
kosina (za krcanje); dugi. uski red
gedala u crkvi; ogrlač; suknja,
dječja haljinica; to make a —,
popusnuti, pogriješili; to make a
—_ Pret the tongue, zaredi se; —
of memory, pogrješka pamćen
— of the pen, pisarska pogrješka;
it wasa — of the pen, pogrijeko
sam u pisanju; to get a —, bili
odbijen; he gave me the = -
me na King utekao
board, daska, koja se dat
bolt, zasun, zasunka; cover,
naviaka sa pokućstvo; — knot,
Slipper eT r ča,
lipper, slip". m. papuča, pačmaga;
oprinjak, dječja pregačica; pao-
ica, coklja. —- bath, duguljasta
Banjica. — wort, papučica (biljka).
Slipperiness, "rnes, a. klizavost,
popuzljivos! ina; nepostojanost,
nepousdanos!, nesigurnost.
Slippery, slip“, a. (— ily, adv.)
klizak, klizav, popusijie; opasan;
promjenljiv; nesiguran, nepostojan,
‘nepousdan,
Slipping, slip*ng, n. pušenje, klisanje;
(of the ground) survanje semlje.
Slipshod, slipičd, a "a iskrioljenim
cipelama, u papučama; nemaran,
neuredan,
Slipslop, slip'elšp, m. vodeno, loše
piće; nesklapan govor, naklopanje:
nepristala riječ, krivi teraz,
u dodan, Bijuta, nestla-
at Prge imp ip. “ od to slip,
Sli ima v. (imp. @ p. p. slit
t. rasporili, parati; prore-
oat — open, rasporiti; aje
pali; rezati uzduž; zavezati; zade-
791
SLI
rati. —, 1. cjepina, cjepotina, raspor,
rasporak, pukotina: uresak; otvor,
ng mill, »ezaonica deja
nih motai
Slither, slid y. i. klizati se.
Blitter’ ait, b. ojepa.
Sliver, sliv", vy. t. cijepati, rezali
uzduž; razrezati; otrgnuti, očeknuti
—, vi, cijepati se, —, 0. freska,
odrezak, otrgnuti komadić; grančica:
Sloam, slom, n. glina između slojeva
ugljena i pijeska.
Sloat, slot, 0. sasunka, kradun, pri
jevornica,
Slob, slob, n. Blato, Bara.
Slobber globe s i atti e, bai
se; sA rt tj
oliti. oe dine, bate:
Slobbery, slibt, a.” sinao, balao;
Blatan, mokar, vlažan.
Sloe,. sld, m (— berry) trnjina,
kukinja; (— tree) crni trn. —
black, tamno modar.
Slog, slog, v. i. udarati (nemilice).
—, 1 tučnjava.
Slogan, slo'gšn. n. (škotska) bojna
vika,
Sloom, slam, u. drijem, drijemanje,
Sloop, slap, n. šalupa, pram, vrsta
oveće barke.
Slop,.slbp, n. lokva, mlaka; prolivena
tekućina; prija, maća; — 8, pl.
pomije, spirine; nevaljalo, slubo
dolemička juha. —, v. t
proliti, razliti, politi; požudno piti,
lokati. — basin, sdjela sa pomije,
sa ispiranje; — jar, poruda sa
pomije.
Slop. sldp, n. — s. pl. jeftina, ku-
povna odjeća; mornarska oprema
(odjeća, postljina)s oj = slob
ing, je) gotovo odjelo; — made,
gotov, brso načinjen, slo izraden;
> room, soba za mornarsku opremu;
— shop, trgovina jefline odjeća;
— seller, trgewas jeftinom, gotovom.
odjećom; — work, odjeća,
obuća, gotovo pokuéstoo, povr
loša radnja; — worker, Pani
jeftine robe.
SLO
Blope, slop, u. kosi pravac; krivina,
kosina; nagib, etrmen, | obronak,
pristranak, —, a. kos; strm. —,
v. t. nakriviti; nagnuti, spustiti;
koso izrezati; zaobliti. — , v. i. Med
kriv, kos, strm; nagibati ee; sp
tati us; (to — off) pobjeći. Seped.
slopt, a. Oe nagnut, strm.
Slopeness, slop'n*s, n. strmenitost;
-atrmen,
Slopewise, slap'wajz, adv koso, strmo.
Slopiog, slo'png. a. (- ly, adv.)
iv; strm.
izrezak (na cdjeći).
Sloppiness, sldp’nes n.
kaljavost.
Stopry, slop’, a. (— ily, adv.) mo-
kar, blatan, kaljav; neuredan, ne-
maran.
Slopy, sl0'p", a. kos, strm.
Slosh, s188, n. Bijusgavica, drčkavica ;
anjeianica; mokrina.
Slot, sičt, m. pregaga, priječnica,
prijevornica; sare, ures, utor;
pukotina; trag jelenji.
—, ¥. t. dupsti; trašiti trag, ići
tragom sa. — hound, sljednik (pas).
Sloth, sloth, m. lijenost; tromost;
¢, ljenivac (životinja).
sot a sléth’fal, a. (— ly, adv.)
lijen; trom, tipav, nemaran.
ness, n. lijenost.
Slouch, slauč, n. tromo, nespretno,
nezyrapuo éeljade; blezga, budala;
sposlica ; geganje, tromi hod, tromo
haljkavo držanje; otoboljenost; po
kunjenost. —, v. i. vis
se; lunjati s
nespretno hodi
objesiti, spustiti da visi; pokunjiti;
oklopiti (obod u šešira) — hat,
delir 2 oklopljenim obodom.
Slouching, slau'čtng, a. koji visi;
klempav; nespreton, trom; haljkav.
Slouchy, slau'č*, a. (— ily, adv.)
klempav, haljkav; trom, netgrapan.
Slough, slau, n. kaljuga,
Tokva, bara. Sloughy, sla
barovit, blatovit,
mokrina,
SLO
Slough, slof, n. svlak, smijina košu-
lja; (vvlačena) koža ; krasta, grinta,
= . svladiti se; ljuštiti se;
krlataki “ye. Sloughy, slof, a
krastav; poput wvlaka.
Sloyen, slov'n, n. obrijuga, drolja.
Slovenliness, slov'ni*nes, n. nečistoća,
prijavost; neurednost, nemarnost.
Slovenly, slov’nl’, a. (i adv.) prijav,
nečist; haljkav, neuredan.
Slow, slo, a. (— ly, adv.) spor,
polagan; tih; nemaran, lijen, bes:
poslen; oprezan; trom, nesprelan;
mlitav; tupoglav; mrtav, dosadan;
kasan, zakasnio; — coach, spor,
tipav, dosadan čovjek; your watch
is five minutes —, sat ti zaostaje
za pet časaka. —, adv. polagano.
—, moto usporiti, zaustavljati,
zategnuti. —, v. i. polagano ići.
gaited, polagano koračajuć;
match, fitilj, mića; — witted, koji
teško sonda, tupoglav; — worm,
sljepi
Slowish, 8185, a. (— ly, adv.) malko
«pov, trom.
Slowness, s10'n*s, n. sporost; tromost;
lijenost, nemarnost; opreznost ; tupo-
glavost; zakašnjenje, zaostajanje.
Slubber, slob’, v. t. oblatiti, okaljati i
pešnjati rdavo, površno raditi
Sludge, slodž, n. Blato, kal, nečist.
Sludgy, slodž*, n. Blatan, glibav.
Slue, sla, v. t. i i, okrenuti (ee),
okretati (se). —, n. okret.
Slug, slog. n. puž balavi; trom čovjek,
ljenivac, oklijevalo; nepravilna,
kugla, komad olova ili drugog
metala (za naboj). —, Y. i. lijeniti
se; oklijevati. — a-bed, spavač,
pospanac. — snail, puš balavi.
Sluggard, slog’*rd, n. ljenivac, ljeni-
vica, besposličar, sanjar, —, a. (—
ly, adv.) lijen, trom, spor (u poslu),
tranje
Sluggish, slog’s, a. (— ly, adv)
«por, polagan, lijen, trom; budalast;
neploda: ness, n. aporost, tro-
most, lijenost.
SLU
Sluice, sls, n. ustava, brana; otvor
ili vrata od ustave; voda ito is
ustave istjete; to have a —, kupati
ae. —, ¥. t. doii otvoriti ustavu,
pustiti da teče, poplaviti, natapati.
— board, naper, satvor od ustave;
— door (gate), vrata od ustave.
Sluicy, sls, a. ito lije potocima kao
is kabla; — rain, pljusak,
Slum, slom, n. dlana, sabitna ulica
na zlu ean, zakutan
radi frat gnijerdo sumnji
posjedivati takove predjele.
Slumber, slom“b*, n. drijem, san,
drijemež. —, v. i. drijemali; za-
drijemati; epavati, počivati.
Siumberer, lom brk n. drijemalac,
al'm’brng, a: (— ly,
adv.) koji drijema, dremljiv. —,
m. drijemanje.
Slumberless slom'b'rles, a. besanan.
Blumborous, slom’b'rda, a. (— ly,
adv.) koji uapavljuje; a
jie oft uapavljuje; pospan,
Slump, “alomp, v. i, pasi, propasti
(u blato, snijeg); ne poći sa rukom,
ae weit. =, m pad, padanje;
Blato,
Slung, log imp. i p. p. od
— shot, od kamena
tala na remenu kao orušje.
Slonk, slonk, imp. i p. p. od to
slink.
Slor, slo', v ot. oblatiti, uprljati;
klevetati, oklevetati; (over) prijeći
preko tera; zabašuriti; vezati gla-
20v6; (riječi i rečenice) u govoru
stezati, nejasno izgovarati. —, n.
ljaga, eramota; ukor, prikor;
(glasova); to put a — upon
any one, priditi kome što, ocrniti,
oklevetuti.
Slush, loš, o. Blato, židak kal,
Bijuzgavica; mas, mast (sa mazanje).
Slashy" 8105" a. blatan; mokar.
Slot, slob LE drolja, nevisto, zamazano
0,
793
. SLU .
Slattery, slot", n. prijavost, nečis-
toda.
i. h, slots, a, (— ly, adv.)
samasan, haljkav; nečist.
si. slaj, a (— ly, slily, adv.) dukav,
podmukao, ran; a
— blade, lija; tajni; on (upon,
by) the —. kradom, kriomice, po-
tajno. — bota, lukavac.
Slyness, slaj'n*a, n. lukavstvo, lukav
ština, himba.
Smack, smik, n, ukus, tek, sadaj,
saudavanje; nješto, malo, porno
znanje. —, Vv. i. imati davat
po, zadavati, saudarati na ito.
—, v. ot. udarati (da se čuje),
pljeskati, Buen emoknuti, cvoknu-
bi to — a whip, biškarati
karati bičem; 10. — one’s lips,
cvokati usnama. mijeskati —, m.
udarac (koji se čuje), pljesak; (gla-
san) poljubac, cmok, cmokanje; &
on the face, pljuska, zaušnica.
brodić, lađica (sa jednim
jedrilom).
Smacker, smak", La emokač; cmok,
glasni poljubac; udarac.
Smacking, omškong, a. šetot, oštar,
ik,
Small, aml, a mali, malen; tanak,
vitak, uzak; slab, lak; fin, nježan,
visok (o glasu); sitan, sićušan;
neznatan, prost; a — matter
(thing), malenkost; — price (rate),
jeftinoda, mala cijena; at a — rate,
jeftino, cijene; . — coin (money),
— herbs, povrće;
— nuts, lješnjaci;
the — hours, satovi poslije ponoći;
— nle (beer), slobo pivo; — wine,
lako vino; — minority, nematna
manjina; on a — scale, u maloj
mjeri: in a — way, # malom glav-
micom. --, adv. strašljivo,
tiho; tankim om; to do —,
imati slab uspjeh; to look —, dići
u neprilici, sramiti se. —, n. nješ-
to maleno, malo; uzak, tanak dio
koje stvari; — of the back. kriša.
— arins, sitno oružje; — clothes,
. SMA
Mače; — coal, sitan ugljen; —
eyed, siinook; — try, djeaj —
grained, sitan, sitnosrn; — hand,
obično pismo; — sword, Hijatt
mat; — talk, rasgover koje o čemu,
naklopanies = tooth(ed) comb,
ti češalj.
Suallts smiths. omalen.
Smallness, smdl'n*s, 0. malešnosi,
malina, sitnost; nematnost ; tankoda;
slabost; nježnost.
Smallpox, smAl'pčks, n. kozice, bo-
je.
Suit, emalt, n. caklina, smalta.
Smaragdine, sm*rig'd'n, a. kao sma-
amaragdove boje.
Smart, smart, a. (— ly, adv.) bolan,
koji
doli, pele; oštar, ljut, jedak; |
jak, žestok, krepok; živahan, ie,
veseo, svješ; hilar, okrelan, vješt,
prepredeni žićen, lijep, po
modi
oštrina, ljutim, rodna! žalost,
jed, muka; duhovit čovjek, čovjek
svijeta; kleoš, gisdelin; you
shall al the ur it, gorko ćeš
to osjetiti, ljuto ćeš sa kajati. šal
v. 4. boljeti; peć; osjećati Bol,
za bol, otkupnina, raskupnina,
pišnanluk; — ticket, nemoćnička
svjedotba; — weed, dvornjak (bil).
iri, martu, v. t. nakićili, ure-
Smatiish, smarts, a. prilično oštar,
m; maton,
Smartness, sma't'n*s, n. oštrina, šes-
tima, ljutina; bolnost; šivahnost,
sejeion, okretnost; finoća, kićenost,
goa suki, Lt rasbiti, raslupati,
rastući, skrhati, smrviti, emlaviti;
uništiti; baciti, treenuti; (to — up)
zgnječiti. —, v. i. razbiti se; pras-
se
194
SMA
—, razbiti se, prenuli na komade;
gone (to) —, all to —, ropao,
Smasher, smaš#', n. razbijač; tsda-
vat krivih novaca; krivi novac;
Ho veliko, neobično, oštro, ito po-
razuje, uništava.
Smashing, sm&s*ng, a. porasan,
oštar; živ, raspušten.
Smatter, smat*, v. t. i i. naklapati,
govoriti bez snanja, površno;
malo znati. —, 0. Smt ring,
smit"rng, n. površno snanje. —,
a. površe
Smatterer, smAt’'r**, n. onaj, koji
Ho slabo, površno sna, o čemu
površno govori; nadriknjiga, nedouk.
Smear, smi‘, n. mazati, namazati;
uprljati, oblatiti, okaljuti. —, n.
mast; mada, musga, prija, pjega;
jat ; omirizali; njušiti, nanjušići;
to — out, nanjuditi, naplati, éenadt;
to — abont, njuškatij to — of,
saudarati na, zadavati čime.
n. miris, vonj; njuh; sadak.
feast, nepozvani gost; — less, bez
miria
Sueller, emel, m. onaj, koji miriše,
nju, koji njuška, priša nos.
Smelling, smel*ng, n. mirisanje;
njušenje; miris, — bottle, mirima
botica;.— salts, mirisave soli; —
water; mirisava voda.
Smelt, melt, imp. i p. p od to
smel)
Smelt (riba);
Smelt, smelt, % pH i, topiti, rasto-
46, iti se.
Beit ome smelić, ‘
“amelt, m. anjetac
n. topilac, rasta
talionice.
Buneltery. smelt'r, n. topionica,
talionica.
Smelting, wmel'ting, n. topljenje,
talje furnace, peć sa jaltenges
ljenje; —
_ anode (works), topionica, tali-
seri, smorl*n, n. čikov (riba).
SME
Bmew, smja, n. bijeli, mali ronac
oral (vrsta patke).
Smile, smajl, v. i. emijediti se, smješ
kati ne; (on, upon) nusnijehnuti se,
nasmijehioat 40; cemijevali se (na
koga); to — on, apon, Biti povo-
Yan, sklon; to — up. okolo se
smijeliti, nasmifediti. .
osmijehom israsiti; to
osmijehom udaljiti - , v. smijebe-
nje, zemljak, iene, pogled; na-
Honest, milost; gutljaj, napitak.
ra omajkng, a. (— ly,- adv’)
if se smiješi; prijazan, povoljan,
Bmireh, amb‘, v. t. uprljati; oerniti.
Smirk, smo'k, 1. i. omiješiti se, smje.
dkati ae, nasmjehivali se (ljubesno,
zaljubljeno, welljeno); kikolati se.
=, ne ljubesno usiljeno amiješenje,
slatki. osmijeh.
science smote him, rada ga savjest.
Smiter, sajt, m. onaj, koji udara,
bije, potuče, porasi.
Smith, smith, n. kovač; — 's shop,
kovačnica.
Smithers, smidh*'z, Smithereens,
smidhsrios, m. pl
crijepi,
treske; to knock to —, razbiti na
komade; to tear to —, rasirgati.
Šmithery, emidh*r, n. kovačnica;
kovački
sanat.
Smithy, smidh’*, n. kovačnica, viganj.
Smitten, smit'u, p. p. od to smite;
1, obuset, poražen, saljubljen;
— with love, smrtno zaljubljen;
Turi ammnement, sečuđn; —
nacy, mjesačujak.
tock, amok, n.- košulja (ženska);
—! Vt obući u košulja
“ pag a ae — faced, šenska, nježna
795
>
sMO
lica, blijed; — frock, radnički,
težački košuljac, bl 8,
Bez košulje; — loyalty, odanost
ženskima.
Smoke, smčk, n. dim; para, magla;
pušenje; to bave a
bor, innjača. (u parnom atroju)s
— cloud, oblak od dima; — con-
suming apparatus, — consumer,
dim troši, uništava;
dry, osušiti (u dimu): —
ipo, cijev od dimnjaka; -- room,
soba za sušenje mesa; — stained,
cernjen dimom, čađav.
Smokeless, smok'l*s, a, (— ly, adv.)
bes dima; — powder, prah, koji
ne dimi.
Smoker, sno'k"", 0. pušač; — zušilac
mesa
Smokiness, smo'k'nes, n. zađimljenost;
svojstvo onoga, što se dimi, puši.
Smoking, smo'k'ng, 0, pušenje; do
you mind —? je li sam pušenje
neugodno? —, a. koji puši, dimi.
— cap, kućna kopica; — car, —
carriage, kola za pušače com-
partment, odjel za pudače; — fire,
dimije, mj, krije; lila hot,
vreo, ; — pipe, lula; —
room, soba sa pušenje
Smoky, smo'k*, a. (— ily, adv.) kojé
dint ofl se pu; dimljiv; sa-
smo mst, m. losos u drugoj
Bisoothe emadb, a. (— ly, adv)
gladak; ravani_ bgladim, nla,
Šlaštenj postrižen (o euknu); bez
dlake; koži leko gato tle; maby
; ube
tetas Smilja? dadak to take
, isgladiti, poravniti. —, adv.
pora:
, ram. —, 2.
SMO 796 SMU
=> ‘away, izgladili, ukloniti; to —
down, lađi. udlažiti; to —
poravnili. bore, a. dn. e
= posve ostrižen, obrijan, poko-
; — tongued, laskav, sladuk,.
Phe smo'dhn, v. t. ugladiti.
Smoother, smu’db™, r. gladilac; las-
kavac; laštilo. * ’
Smoothing, smi'db*ng, n. glađenje.
— iron, tigla, utija.
fmootines smfidh’n's, n. glatkost,
; Blagost, mekoća, nježnost;
Prijeznost; ljupkost,
Smote, smot, imp. od to smite.
Smother, ambdh, n. gust dim (koji
guli), soguian «rak. i vt E
pušiti se; tinja!
Smothery, amodh' %p, a. zadimljen,
dimljio,
Smoulder, sold“, v, i. pušiti se,
dimiti; tinjati. —, n. dim — ing.
a. koji dimi, koji
Smudge,.smodž, v. t. dimom pocrniti;
uprljati, oblatiti. —, n. mrlja, lja-
ga; mazarija; gust, ern dim.
Smudgy, smodž*, *, a. dimom poernjen;
m Natan; dimljiv, sagušan.
dy) ubav,
kicoš; bubalo. —, v. t pm
Smuggle. smog! v. t. ii. kriomda-
riti, krijumčari; to — in, ukri-
oméariti, kriomice unijeti; to —
out of the way, kriomice ukloniti.
Smuggler, smogl“, m. krioméer,
‘jum
Smuggling smogtag, 2. kriom-
Sangeet, smog'u*s, n. ubavost, kiće-
sant "smo, a Pada; mečistoća; — 8,
DR pahuljice čađe; pjega,
be ried: smijat, glavnica (2
a
Huy). Sy, i. očađiti, uprljati.
(o šitu).
Smatch, smo, v. t, ocrniti, uprljati.
x De orma pjega, mada, musga,
Smuttiness, smot*nes, n. nečistoća,
prljavo; Besraman, gnusan govor.
Smutty, emot’, a, (— ily, adv)
wprijan, čađav, > dimljiv
Snack, snšk, n. salogaj, čalabrčak,
mali ručak; dijel; to go — s,
dijeliti (se) na jednake dijelove. —,
vt, dijeliti; provati, koriti, drašiti.
—mi “mati dijd, učestvovati,
sudje
Snaffie, snif, m. wediea. —, v. t
metnuti. usdicu, sausdati; voditi na
uadici; obuzdati; uhvatiti, — bit,
male žvale, žvale od usdice.
Snag, snig, n. čvor na drvetu, ors;
panj; Busatak, lek otrnjaki — 4, drea
u rijeci (c za brodarenje);
opasnost; ‘Penjadak (od zuba). —,
v. t okresati vrže, grane; naići
na zapreku; udariti lađom o kakav
panj. — tooth, sub, koji strši,
ijadak.
Snagged, sandg"d, a. čvorav, vržnovit.
Snaggy, oe a. čvorav; pun pa«
njeva (o rijeci); — stick, kijača,
ćula.
Snail, snčl, n. puž; the edible —,
put vrtni; — ‘s gallop (pace,
post, trot), pušev korak, spor hod,
sporo voženje — clover, — trefoil,
dunjica, ljekarica (biljka); — bor
med , savojit, na savojke; — like,
kao puž; — paced, spor (kao puž),
SMA
puševa hoda; — shell, puševlju
“kućica, low, epor kao puž.
(kao smija). —, V. t. viti, isvijati,
isvući — bite, smijinji ujed; —
head, kockavica (biljka); — like,
smijolik, poput smije;
— root,
jak (biljka).
Bath, sn8'k*S, a, smijolik, smijast.
Snaky, s08'k*, a. zmijinji; zmijolik;
kao smija, lukav, podmukao.
Snap, snip, v. t. Alepitt, Kapiti
sagristi, ugristi; hvatati, ičepati,
sgrabiti, uhvatiti; osjeći se, okoriti
a6 na koga; klocati, šklocati, škloc-
nuti; lupati, lupati, Iupkati; pu-
sati, odapeti; zvrcati;
salupnutl; rasbiti, probiti; rarpre-
muti; to — away, šćapiti, oteti; to
—_ off otrgnuti, odgristi; to — up,
Alapiti, pojesti; to — one ap
(short), okoriti se na koga; to —
one’s fingers at a person, svrenuii
koga, narugati ss komu; to — in
'piecee, rasbiši; to — in two,
prelomiti, — t) .Mlapiti,
Kapiti, zgrabiti; & persou)
okositi se, odjeći se; (asunder)
ss on, pecprenatt a.) Be
jcanje; grisenje, ugris;
Čalabrčak, selogaj; lomljenja; puca-
nje; prasak, tresak; svrčka; mu
promjena vremena; lov;
spona sponka (na pero) ; pil
7 odlučnost i
Pere 1 don't care a— for *%
197
SNA
rakije vade); — lock, brava na
poskok (pero); — shooter, bret
atrijelac; — shooting, brso pucanje,
trenutno fotografiranje; — shot,
s trenutna (moment) ct nami
napper, snip, n, onaj, koji
Scappish, so ‘nap s. (— ly, a
rere, - eek, a i agen
naprasitoet,
Suapt, suapt, imp. i p. p. od to
snap.
Snare, snč", D. zamka, oma. —, v°
t. saplesti u zamke, uhvatiti.
Suarer, sn&t", m. onaj, koji zameće
zavodnik.
6,
Snari, sna"l, v. t. zamrsiti, pomrsiti,
sauslati; zoplesti. —, v. i, xamreitt
se, sauzlati ae. —, m. samršivanje;
zamršoj, zaplet, samrsak; zamka;
pa
Snarl, we, M i. režati, zarešati,
; gunđati, mrmlje
—, 2. pian ie, gunđanje. jeti
Snarler, sni, snarl™, on. pas, koji reši,
ujeda; gunđalo,
Snateh, smač, v. i. šćapiši, Hepat,
th, agrabiti;
oduzeti, oteti; to — ont of,
o; to — up, lopit, pogra-
grabiti, hvataći se,
1B. hvatanje, je,
grabae; mah, tir; tren,
komadić, ulomak;
aichingly, mač mmačtogi adv. grabed;
gosti, Heri a ne eachows, pret
asin neprovino
Baćin. io pasat
, snik, v gmisati;
sunfati se, fulati se; tušići, pols,
u "Hole)y kranti; to come sn g
SNE
Pruumati se; tv — along (aboot).
smucati se; - off (away),
odtunjatt ae. —y 0. pveavac;, hav
mjalo; podlac; tat, s tušlac (u Škoti. |
Sneaker, soik™, n. puzavac; Funjalo;
podmuklica; žaša (za pint)
Sneaking, so¥krag, a (— yy, adv.)
koji pusi; ropski: podli, pod
pola; ja
dunjalo, podiac, iirtavac. — ness,
2. je; ; ty
puseniei ropska + podlosi
Sneaky,
i,
Sneer, soit, v. J.
préiti nos; rugati se, podrugivatt
465
kivati. —, m. podrugljivo, manje
cerenje; podrugljiv pogled;
at.
sni’k*,
a. pusedi; ropski;
0.
anit podrmijeh, poruga; Pete |
Bueerer. amir“, m. podemjevač, pod-
rugivač; podrugljivac.
Sneerfal, stra a. podrugljiv.
Sneeringly, snirtngl",adv. podrugljivo,
a podruglji
ljivim podemjehom, # po-
rugom.
Sneeze, sniz, v, i. kihati; kihnuti; to
— at, presirali. —, n. kihanje,
kihavica; burmut, — wort, kuku-
rijek (biliko).
Sneezing, sviztog, n. kihanje. —
powder, prašak za kihanje; burmut.
Buell, snel, a. bra; oštar.
Snick, snik, vy. t. rezati, odrezali,
uresati, rovašiti; loptu jedva jedvice
odbiti (u Trikala), —, 1. zares, ures,
znak; čeor. — and snee, boj
noževima.
Bnicker, suik’*, v. i, emijati s6 go-
‘sine, u sobi, k se, ceriti os,
795
podmijevali se; bockati, zadir- |
o SSI
| Snigger, snig™, 1. i. zmijati se u sebi,
cenit se, 9m. oeremje
+ Sniggle, tnigl, v. i. loviti wgore;
uhvatiti.
i Svip, snip, v. t, i i. stridi, strickati,
rezati (škarama); to — off, ostri
| odrezati —, u. atrišenje, rex,
nje (škarama); strisa, "odrezak,
dustrižak, komadić.
račun. —, V. i. loviti Hiuke.
mene spip™, a. Peak bad krojač.
— snapper, m. dena; čevječuljak.
, D- ustrizak; komadić.
*hg, 2. strisa, wstrizak,
=, pl. striziće, ustrišci.
a. kao Hjuka.
| Snipy, si
Saipt, snipt, imp. # p. p. od to snip.
Snivel, sniv'l, n. Zmrkalj; bale. —,
v. i. biti Imrkav; imati hunjavicu;
Inrkati; jecati, derati-se, plokati;
pretvarati se.
Sniveller, sniv'l“, n. Zmrkavac; plač-
lšvac; licemjer.
Snivelling, smiving, Snivelly, sniv,
a. imrkav; plačljiv.
Boob, mučb, 2 dječka, postolarski
je otmene,
Snobbish, spčb"š, a. (— ly, adv)
riki; healteav, rasmetljio; uobra-
Snod, doči, Snood, wna, 2, upletnjak;
ervee će čla —, ve to uplaši
suooded sada, 8. 2 uplotnjakom u
SsNO
Snoop, snap, v. 1. njuškati,
naz, v. i. drijem
—, 0. drijem, sanak;
to take
Snore, snš", v. t. Arkati, suhrkati;
to — out, prehrkati. —, n. hrka,
hrkanje.
Snorer, "ano ee,
Snort, snitt,
. Arkač,
prohotom se smijati,
—. v. t. dašđuć izreći. —, n. dah-
tanje, brektanje. — er, 0. onaj,
koji dašće, brekće.
Snot, sndt, n. smrkalj; Inrkavac;
usekač. —, v. t. useknuti.
Snotter, sndt™, v. i. dahtati; njud-
koti; plakati, jecati.
Snotty, snčt", a. smrkav; prost,
prljav.
Saout, sniut, n. njuška, rilo, eurla,
gubica; no»; nos, nosac, kraj (ka-
keve cijevi). —, v. t. mabdjeti no-
som, noscem.
Snouted, snau'td, a. » njuškom, s
rilom, # noscem.
Snouty, snauw't*, a. kao rilo; rilast;
dugonos.
Snow, snč, n. mijegi — 8 pl. veliki,
mnogi snijeg, anješana spast. —,
v. d.d t. oniješitij it — e, smiješi,
“ide, pada enijeg; be la — ed up,
zameo ga sijey. — ball, snježna
gruda; to play at — balls, grudati
se; — ball-tree, bekovina ; — berry,
makovnica; — bird, — fin
planinska zeba; — blast, mećava,
pomet; — blind, enijegom zasli-
jepljen; — bound, zamelen snije-
gom; — break, fap nd otop mi-
jega; — broth, ica, smješana
voda; — patina dijeli ostrugaš
(ptica); — capped, pokriven snije-
— drift, smel, samet; —
Sop, vieibaba; — fall, padanje
anijega, mnješana spast; — field,
enješnik, mnješno polje; — flake,
(od snijega); — flood,
, povodanj walijed topljenja mijega;
- Fk nd sjeverna guska; — less,
dea mijega; — like, kao snijeg;
199 5
i porpa- |
dahtati, brektati; |
sNO
— limit, — line, sjeina meda;
lane, prtina; —, plough, ralica;
jeraper, ralica pred lokomotivom;
— shoe, krplja; — slid slip,
usov; — storm, vijavica; — tri
trag u snijegu, prtina; — water,
anješanicaj — while, Bijel kao
mijeg.
Snow, snd, n. vrsta Broda sa dva
jarbola.
Suowiness, snč"*nes, n, sježnost; bje-
lođa; čistoća.
Snovi: no, #. kao snijeg.
Snown, snon, p. p. od to snow.
Snowy, snd" a. (— ily, adv.) anje-
dan; bijel kao snijeg; tat.
Snub, snob, v. t. okaštriš; utupiti;
saustavili; osjeći at, okositi se na
koga; ukoriti; otpraviti, odbiti koga;
presirali, odnemariti; to — down,
pokorili, —, n. okaštvena_ grana;
Čvor; zalubast nos; sauatavljenje;
prepreka; ukor, prijekor; to
a —, oštro ukoriti. — nose, satu-
bast, plosnat nos; — nosed, satu-
basta nosa.
Snubbish, sndb"4, a. naprasit, pršljis.
Snubby, snob", a, ćup, satubast.
Snuff, sndf, v. i. dahtati, brektatt;
(at) njuditi, mirisatš; i at) podru-
givati sa čemu, samjerati; he — s
it it, to ga erdi; šmrkali burmut,
udisati, uvlačiti kros noe}
što; to take —, dmrkati burmut;
a pinch of —, imrk durmula, —
bor, burmutica; — coloured, šuto-
smeđ; — maker, burmudiija;
mill, tvorhica durmuta; — taker,
dmrkad burmula.
Souff, anv, s v. t ouseknuši (rvijeću);
to — out, ugasili, udunući, unit
56 (nadu). —, 0. odresak iegorjela
stijenja, isgorak, gar.
SNU
Sola soot, m. žmrkač; uoekač;
— 8, usckel, Hipaljka, —
Peat (dish, pan, stand, tray), «pre-
mica sa gar.
Snnffiness, snof"nes, n. saudaranje
uprljanos burmulom;
Sanffing, sndfo koji omrčej
ini o a
koji dašie; slojem. 4
Socio, sotho mut, pila
dahlati
koji
ovjeljiv,
Snug, bg, a has an tae adv.) odijeljen,
odjelit; sahranjen; sakriven,
jem redu;
prittao, lijem, ubav; tih, miran;
0; to keep —, sakrivati, tojiti;
to lie —, ležali u toplome,
zamotan, u zasjedi —, v
Lo prie oo Priznati udobno,
mirta, u toplome lela
Snuggery,. sndg*r’, n. malen, th,
ugodan prostor; topla, prijcina
udoban stan.
souggishe sni , * prilično udoban.
Snoggle. svog, i. priviti se; le-
; S dobro io pokriti, sa-
wetatt
Snugness, sndgiate, n, akrovitost;
nosti čerstoća; ubavost. 9
Bo, ad, adv. take; ovako onako; so
priltin noj srs nao:
0; — or —,
= and —, tako ¢ tako; —
forth, tako dol dalje; Thy to tao oh
salle’ to? let it bo it
i
) njelto;
ludost; — Mader gold, roma
ie — much the more, im više;
— much the better (worse), tw
ou, — you di sam vam
mee. », dakako (da Seite); I do —
love him, ja ga toliko ljubim;
early as Monday, ved u ponetieiak;
be so kind as to send me, budite
dobri, te mi pošaljile; even
— long as I live,
soon as, čim;
much as, koliko i; — many men,
— many minds, koliko ljudi, toliko
dudi; — far as I- was able, koliko
—, conj. tako, dakle,
ako; — then, sate,
as, dok, ako, samo ako;
e work is done, is it?
‘iP the Sunt
tare who si jad la that they swim,
oni ne mare iko tone, samo da
oni plicaju; — help me gud! tako
mi Bog pomogao!
prob, modri (at, yi nik
in'
26, kiositi 0; nakvasiti 94; —
wet, skros mokar; neumjereno pi
nje; usisana tekudina,
Soaker, e0'k*, n. kvasilac; pljusak;
pijanac. a >
Vv.
Soaking, s0%*ng, a (— |;
Ho moči, kiseli, što Ka
močenje ; pijančenja; they
samim eu prokinli, okros
get a
se skvasil
Soaky, sč/ . vlašan, mokar,
Soap, sop, D. sapun; cake (cube) of
—, komad sapuna; laskonje. —,
v. t. sopunati, mati, nasapu-
niti; laskati. — ashes, sopunarski
pepeo; — bali. kugla od sapuna;
— boiler, sapunar; — boiling, prav-
Yenje sapuna; — bubble, mjehur
od sapuna; — earth, valjarska
zemlja; — house, sapunarija; -
Jess, bez sapuna, neopran; — maker,
sopunar; — plaster, sapunov obliš;
— stone, masnik; —- suds, sapu-
mjača; — wort, sapunika; — works,
sapunarija, tvornica sapuna.
Boapy, 83 pe a sopunast; sapunjav ;
Soar, oft, ra ve i. vinuk se (u o
sinu), olti 26, vijali se; usvinuti se,
usletjeti; dići se, dizašš se, uedignuti
ae; to — above, vili ss, jeb
nad; to — too high, odviše se us-
nije. —, D, visoki let, wslet, polet.
Soaring, s0'rog, a. (— ly, adv.) koji
visoko leti; uznošljiv; usvišen; nadut.
Bob, sdb, v. i. jecati, stenjati. —, v, t.
(out) jecajud izreći, Theat >.
jecanje, stenjanje.
Bobeit, sobi"t, conj. oko, samo ako,
Sober, s0’b™, a. (— ly, adv.) trijesan;
umjeren; bestrastan; pamelan, ras-
Berit, opresan, osbiljan, miran; je
dnostavan, čedan, pristojan; — uwu-
derstanding, zdrava pamet. —, v. t.
SOB
otrijesnili; (to — down) ušlašiti,
umiriti —, v. i. otrijesniči ve; umi-
riti se. — minded, &. trijesan, umje-
trijemom,
suited, jo
razboritost,
2 Baa cbt, ‘bray
“8, m. trijesnost; umjerenost; ras-
deri mirnođa; ozbiljnost; prie
stojnosi
Soe, ca b. sudbenot; oslabodens od
rabote ili drugih tereta; pravo mije-
venja.
8 , sOk"dž, n. eeljačko leno, se-
Tees činšeni posjedi re Mia free
>, slobodan posjed sem
dišnjim dankom ili inion "vila
posjed semljišta + rabotom
čk'man, a
Socager, tt adkd2™, Socm:
posjednik
danak ili
Sociability, s0šbil"*t, n, "družeonost.
Bociable, 20'8%b), 60'é*bl, a. (— bly,
adv) druševan, drutben; društven;
— game, društvena igra; neusiljen,
prijatan. —, 0. ereta otvorene ko-
čije sa dva usduš namještena vje
dala; trokolice sa dvije osobe; dru.
štoeni sastanak. — ness, 0, dru-
ževnost.
Bogisl, 80'55] a. (— ly, adv.) društven;
van; — democracy, socijalna
Ekran il, prostituci;
—_ tessaa do saobraća H
ove, ljubov Blišnjega; — philo-
sophy, nacionalna ekonomija;
stock, društvena glavnica; — aeience,
nauka ili snanost o društvu.
Socialise, — ize, s0’é*lajz, v. t. uči-
niti Ho društvenim, druževnim, e0-
jaliatički
lizm, m. socijalizam.
st, M. socijalista.
me soššlis'tbk, a. (— ally,
socijalistički,
soi soštal*t*, n. društvenost,
družčvni
Sociatarian, stsajtte ra, a. društveni,
soc
Society, e*sajt*, n. družio; otmeno
drut zajednica, družba, sadruge;
ij, općenje
Becelogic(ly sOs"15de"k("}, a. 90-
i.
Sociology, s0sdl*di*, m. sociologija,
Bock, stk, no niske cipela (starih g
si D. ni sta) u
maca komedija); komedija; kratka
žaropa, — leas, a. Ko darape.
— 2. ertalo (u luga),
Bockdologer, sdkdai"ds", m. dio od-
lučno, što koju stvar dovrši, odlučan
udarac.
Socket, edk’t, n. cijev (u avijetnjaka);
cjevčica; zakov (u koplja); ušice
(u bajuneta); udubina; očna duplja;
zubna jamica; sglobna čašica.
Socle, sdk’, n.
Sod, sdd, imp. i p. p. od to seethe.
Bod, edd, n busen; tratina; beneath
toda; soda- voda; car-
, natrijev karbonat;
— ash, kalcinovana (Zexena) soda;
— salt, natronova sol; — soap,
matronov sapun; — water, soda:
; — works, tvornica sode.
Pdal"*t*, n, dratinatvo, brat-
stvo.
Sodden, sčd'n, p. p, (od to seethe)
ia. kuhan Fen; promočen;
nabuhuo; gnjecav (hljeb),
Sodden, sčd'n, v. t raskvasiti; na-
sititi, —, v. i raskvasiti se; sku-
hati se.
Boddeness, edd?n's, n. raskvašenost;
gnjecavost.
Soddy, 05d", a. busenit,
Sodomite, sčd*majt, n, sodomita.
Sodomy, sčd"m*, n. sodomija.
Soever, sčev'“, adv. makar, ma kako;
how great —, ma kako velik bio,
bio velik kako mu drago; who —,
ma iko bio; what —, ma što bilo;
how —, bilo, kako mu drago.
š
802
S0F
Sofa, s05, n, sofa, divan; — bed
(stead), spavaći divan; — cushion,
jastuk od divana.
Sofft, s8Pt, n. doljna ploha (luka,
svoda); stropnik, uklad ili oblošai
na stropu; — s, pl. pokretni ko-
madi stropa (u kazališju).
Soft, sdft, a. (— ly, adv.) mek, me-
kan; blag; vlašan (o vremenu); mio,
ba prijatan; lagan; ee
spor, udoban; pogodan,
jazan; nješan, osjetljiv; zaljubljen;
slob; slabouman; — words, slatke,
medene riječi; — upon some one,
saljubljen; — er sex, slabiji (ženski)
apol; — place, slaba stranu; to
have a — place in one’s head, čiti
sulud; to go —, maknuti; —
goods, pamučna, vunena roba. —,
n. slabina, slabobočina; luda, be
—, inte
lako! — bodied, meka tijela (me-
bodi
kušac); — brained, Benast, dudalast;
— eyed, milook, blagog
— grass, medurika; — handed,
mekanih, nj fone slabih ruku, slabi
— heade uma, glup;
hearted, meka srca, milosrdan, tab;
— horn, glupak ; — leaved, glatk
lia; — roe, mliječao; — roel,
meka srca; — sawder, n. laskanj
wider, v, t. laskati, brbljati; 3
ko sapun, laskanje; to
a
og uma.
soften, sdf'n, V. t. umekšati; udlašiti,
utažiti; umiriti; poljepša! raba-
Zuriti (pogrješke); oslabi
i zasladiti, učiniti ugodnim ; ras
ed into tears, do suza
ganut. —, Vi umeknuti; ublašiti
se, utošili se.
Softener, sdfn*, n. onaj ili ono, što
ublažuje, utažuje, umekia; Blažilo;
ublaženje,
Softening, s0f'n'ng, u. mekšanje, umek-
šanje.
fl, a. mek, mekahan;
nježan; slab; benost.
SOF '
Softness, sdft’a%s, n. mekota, mežšina ;
Blagost; nješnost; mekuštvo; slabost.
Softy, sft’, n. dudola, Bena.
Soggy, aby a. raskvošen, moter;
be i barovit.
Boho, #čb0', int, ej! hej! (lovački
b).
Boil, sdjl, m. zemlju; semijtite; oraća
zemlja, njiva; de, ti; ont native
naša domovina; to till the —,
zemlju —, v. t pokriti zam-
ljem ili busenjem; tor — eattle,
hraniti stoku travom, toviti; to —
a horse, pročisti konja hraneći
ga travom
scl, sdjl, v. t. ubrljati, uprljati, sa-
masali, okaljati; đubriti, gnojiti; —
ed goods, stara, pokvarena roba;
— ed doves, bludnice. —, mrlja,
prijas Yaga; blato; gmoj; brijaga,
koljuža; to take —, pili (o svje.
radi) pribjedi, utedi se. — pipe,
cijev od
Soiling. divan, 1. hranjenje travom;
zelenu krma.
Soilure, s0j1", u. nečist; grijanje;
okaljanje
Bones swore’, 0. večernja zabava,
soje so'd28"n, s*dž0"n', v. i, ostati,
joraviti, baviti se. —, n. Boreeljenje;
boraviite.
Bojourner, sG'dž0'n", stdžo"n", on.
onaj, koji gdje (neko vrijeme) do.
ravi; gost, putnik; he was a — of
France, boravio je njeko vrijeme u
Francuskoj.
Sojournment, 80°d5"m*nt, n. Borav-
Sol, sčl, n. sunce; slato (u alkemiji);
sol, G (u glasbi); sol, su (novac).
Bola, sola’, interj. he! hej?
Solace, sčl“a, n. uljeha; umirenje; to
derive om, tješiti ee čime. —,
utješiti; utješavati,
iti. —, tješiti se;
razveseliti se.
Bolacement, sél*sment, m. tješenje;.
utjeha.
808
80L
Soland, s51rad, Solan-goose, s01*ae
bijela dluna (ptica).
Solar, go, &. sunčani; — day, sun-
čani dan ‘now eclipse,
sunca; — flowers, ovijeće, koje
game stanovi ‘sche dala Ceara
4 salvara; — — ray
nančana srake; — E contend
year, sunčana
fotografije
—ise, «čirajs, v. t. dii
na sunce; pokvariti (se), po-
tamnjett utjecajem eunčunog svjetla.
Sold, sold, im; iz P_ od to sell.
Solder, sdd*, i=, edl'd™, v. t.
apojiti, pro jita,
—, m pripoj, sp g)
tordi j: soft —, brzi pripoj.
Solderer, solder, m. spajad; sprava
spajanje.
Soldering. s6'"d'rng, m, spajanje. —
iron, spajalo; — pipe, duvaljka.
Soldier, sof dz, n. soldat, vojnik;
ratnik, dojki (private ‘comton}
prosti vojnik; to go for a
u vojnike; to come the old — ver
a person. varati koga.
vojnik, slušiti kao vojnik; to go
ing, ići u vojnike. — ant, vojnik
(u mravi); — * "beetle, amedi šostar
(kukac); — crab, rak samac; —
fashion, adv. vojnički.
Soldiering, sold ‘ring, 0 vojništvo;
vojničko sva
Soldiorliko". s8V'alajk, Soldier
sold, a. foldateki.””
Soldiersbip, sovai"tip, m. oojništoo;
vojniška služba, vojnički kivot; ratni -
soldier, eva,
Bole, sči, a. sam, jedni
neoženjen, neudat; — h
— owner, jedini. leone (tračni
— trade, monopol. — ly, adv.
samo, jedino
m. taban, lat; ot
plat, don; dolina che, dno; plata
s0L
(u točka); — of a plough. taban
& pluga; — of the jer, doljna
oplata krmila.
jesiku; prijeka i desumlje.
Solecist, sbi"sist, m. omaj, koji hei
slažen, ačlosts"tk (1), a. (— ally,
select ise Sinan, v. i. griješiti
o Lee jevika; «i pogrješke,
goda Ki a .
Solemn, who, a i iro:
tan; sjojen; dostojanstoen, ozbiljan ;
vjerovan ;
Solemness, s5i*mnes, Solemnity, s*-
svečana os-
jeno, m. svečanost;
biljnost; dostojanstvo; ukočenost.
Solemnization, sčišmnajzč'in, n. svet-
Bolemnize, ise, solsmnaja, v. t, avet-
kovati, slaviki; učiniti Tivijnim,
evečanim, + poštovanjem.
Solemnizer, sčl*mnajz", n. onaj, koji
oveikuje, svečar.
Bolen, s8l*n, n. Zljanka (školjkaš);
golonese. stila A
Solfa, sčifa, n. ljestvica (
mela” i. pjevati ljestvicu (imenujući
note)
Solicit, sist, v. t.
di, drab, nadiašiir mame
pozivati, moliti, prositi, vruće moliti;
salijetati, uznemirivati, dosađivati;
Hea, iii; eagowarai, sansinett
Solicitant, sslizsšnt, n. molidej.
i 2.
Solicitation, venta a
i moljenj, je; sa-
molba; zavođenje. *
Solicitor, oni, a ‘n. molitelj; sago-
wornik; odvjetnik (kod nilih ew-
dila); — general, pre
kuralor (4 jetnik).
Solicitons, glista, a. (— fy, adv)
b sabrinut; tobe —
rišan, ekrban,
ak:
SOL
about, Briexti se, starati se, ditt
= brigi za što; to be — for, tešiti
za čim. — ness, n. brišljivost. aa-
brinutost.
Solicitude s*lis*tjad, n. sabrinulost,
atl to feel —, byt zabrinut,
Soli ET (— ly. adv.) erst,
li, « re Wy. adv)
šitke)
Belldurity dčldBeot", n. solidarnost,
jar of interests, zajednički
interesi.
Solidification, slid*f*kčišn, n. gus
očvrsnuće, oterdnuće.
godi Dash m Co eterdioa,
učvršćvati;
= mi
otordnuti, očeranuti; syusnuti se.
Solidity, sšlid“t*, Bolidnosa, sčlćdneg,
D. tvrdoda, čerstoća, krutost; jedrina;
tetinitost ; temelji
tost; vrijednost; pousdanost;-
Bolid rt prere na ši
lan; — ge
lous, — gjul*s, a. pi srama
ina joe, stiles 5.
‘ag, amin aston,
mok ri m. rasgonor a
eine le, stl n. jednokopitnjak,
ire, sdlte”, n. ie
Podi A Kaseta
i ree ae mente
SOL
Solitariness, 351‘ sčrottenog, 2, samoća,
Solitary, wir, 4 (— ily, adv.)
sam, osamlje , irom
ust; zapušten; pojedini, 4
edini, rijedak; — confinement,
‘tamotan sateor. —, D. pustinjak.
Solitude, sčr*tjad, n. somata, osama,
zabit; ts pustoš.
Solmization, sdlm’:e'#n, n. pjesanje
ljestvica iagovarajuć do, re, mi,
Jaitd.
Bolo, 50"), a. i m. selo; sam, jedan
atin, a slat seveostoj
stia"h,
Solubility, sčljubi!*t, n. rastopljivost,
rastvorivost; rasvješivost.
Soluble, ščljubl, a. raetopljiv; ras-
"rješiv; to be —, dati se rastopiti,
razriješiti — ness, n. rastopljivost.
Solute, sja, a. rastopljtv; slobodan,
Beletions ajeta, a. rasrjeHioanje
. vanj
re rjekdba;
rastapanje,
Bolutive, sčljutiv, a. ško čisti, otvara
(tijelo). —. moo čisilo, lijek sa
čišćenje.
Solvable, skrb, a razrješiv; tuma-
5 koji moše se Komi — bail,
dobro, sigurno
Solvability, dl vobilete,
Bost; sposobnost plaćanja.
Solve, edlv, v. t. rijediti, rasriješiti,
Solvency, sdtvfns’, m. mogućnost,
oposobtast plaćanja
Solvent, sort, a. što topi, rasapa;
moguéan ili sposoban plati; što
dostaje za pokriće dugova. —, m.
aredetoo, koje topi, rastapa.
Solver, sčl'v“", D. razrješivač.
Bo Bt*k(}), a. fjelesni,
logy, som*tol*dž*, 0, nauka
0 čovječjem tijelu; nauka o Yelerima,
wo
Somebody, ir
BOM
Sombre, sdm’b*, Sombrous, som'bršs,
a (— ly, adv) taman, mračan;
sumoran, ajetan, nujan.
Sombreness, sčm'b"nes, n. mrak,
(nuda; sumornost, seta, nujnosi,
Some, som, ad pron. mjes njekaki»
: njašto
njekoliko; oko, jedan, od priltkes
and wipe, kruka i vina;
ima soli
he has — wit, ima duha,
u glavi; at — other time, dru
drugom kojom zgodom; (at) — time
or other, makar kad, mjekt
‘ad, kad
mu drago; in — way or other,
ie ao, few, njekoliko; — one,
njetko; — one else,
Trag iko; “there are — people,
ima ljudi; —
to — extent, donjekle,
ponješto, mjekako; — ‘more, još
nješto, još njekoliko;
dajte mi (ih) njekoliko, nješto;
seventy piles off, oko (oko njeko,
jedno) 70 mil
sm bh, a
njetko, njeko; ugledna, vašna osoba;
to make oneself —, graditi se
vašnim, rasmelati se.
Somehow, sdm‘hau, adv. njekako;
na koji god natin; kako mu drago.
— or other, ovako ili onako.
Somersault, > som'Wašlt, Somerset,
som'*"set, n, premet, kovitlac, pre-
kobacivanje; to cast (cut) a —,
skočiti u kovillac, premetnuli se,
prekobaciti se.
Something, som'thing, pron. i n.
Hlogod; malo; što prilično,
drugo;
, ovo ili ono, makar što,
Ho mu drago; — new, nješto novo ;
— to see, njeito, što je vrijedno
vidjeti; — of importauce, nješto
važno; that looks — of a moun-
tain, to je već prilično brdo; worded
— Sike't! is, nako od prišika gla
(u budućnosti). —,
ji.
Sometimes, som'tajmr, ady. kad kad,
kad i kad, kad god,
Somewhat, som'hwčt, a. mješto; što
jed
“god
momenilo. —, adv. vješto, malo,
simcway, som'wč, adv. njekako;
ovako ili onako.
Somemhen, som‘hwen, adv. ikad,
Somewhere, som'hw&, adv. negdje,
odje, gdjegod; — else, drugdje;
(— 8) od prilike.
Somewhither, som’hwidh™, adv. kud-
da.
njeku:
Somaambulism, somolm’bjolism, n.
mjesedarstoo;
Sommambulist, somokmbjulist, m.
mjesečar, mjesečnjak.
Somnambulistic, sdimnAmbjulis'tsk, a.
Somuial, oman yar 96 tiče ma
Uli sanjanja.
Somniferous, sdmnif*r’s, Somnific,
somnif*k, a. Ho upavljuje.
Sompiloquence, sdanil*kwens, m,
govorenje u snu.
Somnipathy, somnip*th*, n. magne-
tičan san.
Somnolence, —
ens
ency, sdm’n*lens, —
; sanljivost, pospa-
mrtvilo,
Somnolent, sdm‘o*lent, a. (— ly, adv.)
sanijiv, pospan; u mrtoil
Son, son, n. sin; potomuk;
mother's —.
every
svatko; — of Mars,
Neptun (of the deep),
— of Aesculapius, lije-
čnik; — of toil, radnike
Sonata, sčni/iš, n. son
Song, sčng, 0. pjesma;
malenkost; driuking
heroic —, junačka pjeam
pjesmica ; for a mere —, vrlo cijene,
jaran, spjev;
SON
u bescjenja, skoro šadava. — bird
prica pjevica; — book, pjermarica ;
— less, še pjesma ji me pjeva;
— thrash, drozd cikelj.
Songster, sčng'st“, n.. pjevač; ptica
pjevica.
sani stress, 8D; . . pjevačica.
Boniferoua. E Sa
Son-in-law, 0n-in-Ik a ee
Sonless, s0n'1*s, a. bes sina.
Sonnet, sčn"t, n. sonst, seonjalica;
pjesmica. —, v. i. pja soneta,
— writer, Sonneteer, sčn*ti", m.
pjevač soneta; stihotvorac.
Sontie, Sonny, sn", n. sinčić.
Sonorific, sda*rifk, a. zvučan.
Sonorous, stnorća, a. (— ly, adv)
oglas:
Sonship, s0n'šip, m. sinatvo, sinovi
soon stn, adv. skoro, naskoro; Bree;
rano; rado; — after, malo sati
how —? kada? as — čim,
kako, netom; as — as possible, as
Za a bee pe mi
može; — got, — došlo,
tako protlo; I would da — remain
as go, rad bih ostati, kao ito bih
rad i otići; sooner, e ve rane
I would sooner,
sooner the better, ža per tin?
bolje; no sooner netom, tek, samo
(ihan, kad); sooner or later, prij
ili kaenije; sooner said than done,
lakše je je reći nego li učiniti; soonest,
najprije, najbrše; st the soonest,
što prija, ito skori
Soot, sut, ont, n. Yad, čađa, gar. —
nagariti; asi
ada =, adv. “aie
za cijelo. —, n. istina; for —, in
—, u istinu, saieta, doista, jamačno.
Soothe, stdh, v. t. (up), laskati, mulo-
; dlažiti, ubložiti, utažiti, umi-
sadovoljiti,
800
Soother, st rane a. Tasbalazi Blatilac ;
sredstvo ili sa
Soothing, sa vding, a a, Taskanje; Bla-
.—, % (—ly, aie} bet nese
oe E u. 1 proči
Soothsayer, sath’sa®, m. galar,
Soothsaying, sath'sč*ng, n. gatanje.
Sootiness, a toes, n, čađavost.
Sooty, en’t’, a. (— ily, adv.) čađav,
čađast, garav; ern, taman;
in
Sop, sdp. n. umočen, raskvaien salo-
gaj, umočen komadić; komadić sa
temirenje (ito se da pru it a),
napojnica (kao mito); to give
(throw) a — to, darom mitom
smiriti, zadovoljiti. —,
umakali; — ped Gough, moka?
skoz 4 skros, do kote.
Sophism. orm u i am varav
saključak, mudroli
Bopbist, sbfst, a o ofisla; nadri-
mud:
Sophiscer, ašP*4", Soph, sdf, m.
» sofista; djak druga ili treće godine
8. u Canbrkdgeu).
Bophistie(l), sietki 1), a. (— ally,
adv.) sofističan, varljiv.
šo) bizona te, v. t. izvra-
Sophistication, sMfist’ke’é'n, n, lažno
mudrovanja, krivo, varljivo isvode-
nies kvarenje, aore što
varenoj varanje; pokvarenost.
‘Sophisticater, ea" kat™, n. kvaritij,
tvorac.
Bophistry, sčf*str*, n. sofistsrija,
varljivo mudrovanja.
Sophomore, so thme, n, djak druge
godine (u. Am.).
Bopite, so'pajt, v. t. ugpovasi, umiriti,
Bopor, sop, n dubok sa ni printa
por ue, sopra (= ly, adv.
što uspavljuje: — draught, napitak,
koji uspavijuje; — medicine, lijek
sa uspavanje.
— oT
80P
Soporific, sop'rifik, &. što uzpavljuje;
opojan. m. liek za uspavonje.
Soporous,
toil, što uspavljuje.
Sopping, sdp"g, Soppy, sdp’, a
Soprano, sipr opre
prano, s*prš'no, 0.
Sorb, sib, Ka (— apple-tree i —
godilo) oskoruša,
bet, sd"b*t, n. čerbet.
Sorosa. shat, n. čarobnik, vještac,
Sorceress, efstres, m. Serebaioa,
vještica.
Sore, abstr, m. čarobija, čarolija,
Sordes, si" diz, n. talog,
Sordid, abraded, ly, adv.) prljav,
nešlsi, gausan; gadan, proti, podao;
dkrt,to fellow, škrtac, tordica.
Sordidness, skrd*dnes, n. prijavom,
gnusoba; prostota, podlost; škrtost.
Sordin din, n. tušilo, sordina.
beh as — eyes, Bote
ears, uhobolja; — head, glavobolja;
— throat, grlobolja; a — place
(point), ranjavo mjesto, škakljiva
atvar; there is the — point, u
tom grmu sec leli; a — sabject
neugodan predmet, —, — ly, adv.
Bolno, osjetljivo, jako, teško, duboko
vrlo; — ly wounded, tedko ranjen;
fall — ly against my will, sasvim
preko moje volje. —, 0. rana; čir,
priit;
e
Soreness, sd"n*s, m. ranjavost; bol:
gefeivout;s — of the head, glavo-
soba, sd"g*m, Sorgo, sigs, m,
oy
sone s&"n™, n, neposvani gost,
Sororal, s'r0'r’l, &. sestrinski.
Sorrel, sdr*l, n. kiselica; cecelj (bilj-
ka); ‘salt, ceceljna (oksalna)
aol. —, a. rid, ridast, crvenkast;
- ki Te D. rida, croen-
ta boja; riđo, rid konj.
sorrineaa. sčrtnos, 2. šalomo, bijedno
stanje; nevolja.
808
Sorrowful, sčr'oful, a. (— ly, adv.)
falostan, tušan; bijedan, nevoljan.
— ness, 0. žalost, tuga; bijeda,
ja.
Sorrowless, sčr'čless, a. česbrišan,
Som vale a ka iy, adr) žalostan,
fe 1 am _ for it, žao mi
je; Lam — for you, žav (milo)
imi vas je, žalim vas; Tam — to
tay, Hao md je, io moram kazati,
žalost moran kasati; a
— excuse, prazan, izgovor;
to make a — appearance, kukav-
no, žalomo izgledati; to he in a
- > plight, biti u šalostnom ap id
u nevolji; — fellow, podli
vica.
Bort, afte, N. vrela, struka, sorta;
kakvoća; način; what — 'ot man
is he? kakav je on čovjek? these
— of people, opaki ljušti a all —s
of people, ljudi od svake ruke;
this — of thing, takvo što; and
all that — of thing, # tako dalje;
of great (good) —, otmjen, ugledan;
men of — and suit, olmjeni, ugled-
ni ljudi; after a —, in a —, in
some —, ovako ili onako, u njeku
ruku, njekako; in such > ovako;
in like —, jednako, na i. natin}
in what — "kako? in kari
kojim načinom; to be out of — ue
Bili zlovoljan, žalostan; to put out
of —, oslovoljiti, sbuniti,
—, v. t rasrediti, rasvratati; pre-
brati (out) izabrati, izbirati, oda-
dratij sasjaviti, loli; primjeriti,
woi. vesati 20,
sd oe crit, to, sa); biti vezan,
spojen (with, 2a); slagati se; pri-
atojati se, prilikovati.
BOR
Borkablg, UL 2 de se dede
i, prebrati, izbrati; pre-
Sortie abr, sdtti,n. daj. provala.
Sortiledge, sired kad
Sorting, ara ni Nal anja >
m perika odlučivanje
, hr, a. što odgovara vrsti;
ais toh be jednak budala; pijanac.
—, m toči. podudaliti; saluditi;
se.
tS, a. budalast, Benast;
pijan; propio se.
Sottishness, sbt*ines, 0. glupost;
janstvo.
Sou, sl, ne su (franeuski novčić).
Sough, sdf, sau, n. hujanje,
šum, čuštanj “
Gore a u, Kk:
so, sf, m. * podsemni prokop,
rohod.
Bagh sit, imp. i p. p. od to
Soul, ‘al n. duša; duh; cut, naklo-
nost, čuvetvo; srce, srčanost; jesgra,
bitnost; vođa, glava; All Soula'
day, dužni dan; by my —!-upon
my —, duše mil with all my —,
sa im srcem, ia sve dude; magna-
nimity of —, veledudnost; every
—, vako; a dull —, bm
čovjek, budala; a poor —,
jadnik; he is the — of ono,
pravi je poštenjak. — bell, samrino
svono; — cheering, — comfating
koji dušu rasveeljuje, tek; —
felt, što se u duši, iz sva duše
osjeća; — hardened, oterdnuo,
uporan; — refreshing, — reviving,
koji sree krijepi, oštoljuje; —
S0U
serie, ald, a. e dušom,
duše, srca,
slošenicama); large = velikodu.
dan; narrow. —, (jesnogru
Boulless, sot bidet a. bes Ie bes
‘plalijiv, podao.
foun, bei a. neporrobin, Noda ly, adv, edrav,.|
čitav;
kvar deo be
(Gan); zdrav, lj ti, pošten, jak
(uđarac), srdačan (poljubac); me-
Pretest pravi, pametan, dobar;
+ valjan, vrijedan;
sakondt; stalan, nepokolebljiv; provo-
vjeran — and hearty, sdrav čitav;
po safe, živ i zdrav; — as a
fron ), sdrav kao trijak
(kao riba);-in — condition, in a —
state, u došru stanju; — currency,
dobar, valjan novac; in — earnest,
sasvim ozbiljno; — of understanding,
zdrava razuma, pametan; not
needrav, pokvar pokvaren, truo (o drvu),
pogrješan. — adv. zdravo, ljudski,
pošteno; terdo. — headed, zdrava
rasuma; — hearted, nepokvaren.
—, 1. glas; Mi rok, sve svek; sveka, topot.
Margo, oid na ford to o the
arge, na jeriš; to — the
retreat, truditi na Pte
—, ¥. Lii. mjeriti dubinu, grusiti,
gruzilom iatrašivasi; istraživati son-
dom; istrašivati i ispitivati, ispi-
povati. —, 0. sonda, pipaljka.
—, Bs tijeeno, teenae morski; ribiji
mjehur; sipa.
Sorndsblo| sama, a čemu sc
izmjeriti; dokučljio.
Soundboard, sannd’bird, D. glasnjata,
Pio = a daska.
under, saun‘d™, n. sprava jere-
dubina kucalo,
i; »
— 509
sou
Sounding, sanu'd*ng, a. svučan; fan; Blago
A
board, glamjata. -," Prairie
dubine, grutenjé; — 2, dubine,
se dadu iamjeriši, do kojih olovo
dođe; duboko sidritte; to be in
4 dlisu kraja, gdje ve moše
grusiti; to be out of — s, olovom
Pred togeton—s,
olovo, grao;
line, usica od
Soundless, ana Te a, besden, čemu
se ne može izmjeriti dubina; besgla-
desvučan.
vjernost.
Bore ha m. juha, čorba; govođa
— 7, bitehens pučka buka;
velika žlica, palj
— plats,
stock, gusto ju
tareen, sdjela sa juhu; — ticket,
karla za pučku kuhinju.
Sour, san", a (— ly, adv.) kiseos
kaštar, ljut, por, oštar,
olužan, močvaran,
zemlji); nam: nostra,
mučan, ty a — as
verjuice, ljut kao pa — breath,
smrdljiv dak ; — cabbage,
kiselo zelja; to make —, kisaliti,
sakiseliti; to grow —, kimuti. —,
a, kiedina. —, v. t. kireliti, saki-
sli ogoršiti, omrasiti; ozlojediti,
rasljutići. —, v. i. kisnući, uskimuti,
uoctiti se, usvištati (vino); mrgoditi
se, arditi se. — crout, kiselo selje;
— faced, namrgoden. — sweet
kiselo sladak, nakiseo.
Source, s&s, sd"s, n. isvor, vrelo,
orulak; . poreklo, uzrok;
Sourdine, st'din', m. tudilo.
Souring, sau'rng, n. kiseljenje; ono»
što kiseli,
SLI
Bourish, sau'rš, a. nakiseo.
Bourness, sau"o*s, n. Heelina ; ljutina;
Souse, sans,
slano meso (osobito svinjeće). —, Y.
& volit posli, metali u olamru;
i jor atropoštati se;
—, adv, pljus,
ljoskac; ienebuha, sa čas.
sattrén’, a. podzemni
South, sauth, “a jug; jug, južni oje-
dv.) jušan. —,
fan; — easterly, &
waeician i 0; — eastern,
a jugoistofen; — most, a, najjužniji;
— sea, jušno more, tiki ocean;
ward, adw. jušno, k jugu, prema
7 a. južan; 0. jug, južni kra-
Gavi; wards adv. južno, k jugu;
— west, a. jugosapadan, adv. ju-
gozapadno, m. jugozapad, jugosa-
padnjak (vjetar); — wester, jugo-
sapadnjak (vjetar), mornarski šešir
(nepromočan, 2a straga lirokim obo-
dom); — westeriy, a i adv. jugoza-
. jugozapadno; — western,
spadan.
Bou er, sau'dht", m. jug, jušni vjetar.
Southerly, sode, a. 4 adv. južan,
južno. od juga, k jugu.
Southern, ‘bd a. južan; prema
(k) jugu; od juga; — winds, južni
jetro!
vjetrovi.
Southerner, sddh*'n”, n. jušnjak, sta-
novnik juga.
Southernize, aodh""najz, v, t.
ii. učiniti južnim, postati juinim
Southing, sav'dh*og, sau’th'ng, u. ju-
dnd pravac; kretanje k jugu: kul-
minacija mjereca, prelas meridijana;
raslika dirine, što ju brod prema
jugu preplovi.
810
SLI
a »Odh'ro, a. južni, — n. juže
njak, (sa Engles.
Soavenir, stv*tnir', D. uzpomena.
Sovereign, s0v*r*n, sov'r*n, sdv'rta,
a. najviši, najveći, vrhovni; samo-
nezavisan (oladar); isvrslan,
siguran (lijek); — prince, nezavisan
vladar, suveren. —, n. nezavisan,
samostalan vladalac, smodršac, mo~
narh; suveren, punta Herlinga u
slatu (engleski slatan novac). — ly,
adv. u najvećem stepenu; osobito,
vanredno; veoma; neograničeno.
ima n. najviša wr
ma vlast, neograniženost, nesa-
vimost; suvereniteta; isvranost.
Sow, 30, ntii (imp. sowed, p. Pe
sowed, sown) sijati, posijat, rasi“
prasina: nepra-
ted i Fisk ary komo meine net
meited iron, željeza;
to take (have) the wrong — by
the ear, prevariti se, ne pogodi
ne naići na pravoga; to have the
ske by the ear, pogoditi. — back-
sa hrptom po poput svinj
- a nnn
avinjsće koše;
jica (biljka).
Sowans, Sowens, #0"nz, u. vreta so-
bens kaše.
6
Sower, 35%, n. sljač ; sijaći stroj, ras-
glazivač; sok
thistle, sinja kri-
Sowing,
usjeo. — machine, and kroj,
Sown, sčn. p. p, od to sow,
Soy, 20}, n. umaka od soje; soja (er
sta graha),
Spa, spa, spi, n. mineralno vrelo;
kupalište.
Space, sp&s, nu. prostor; (the — bet-
Pyeen) medjuprostor; prostranost,
dirina, rasmak; vrijeme, rajanje;
čas, časak. — v. t. razdijeliti, odi
jeliti. less, a bes prostora,
Spacing, spč'e*ng, n. prostor, širina,
medjuprostor,
SPA
Spacious, speé's, a. (— ly. adv.) pro-
stran; Hrok, opseian; a thing that
spreads — ly, stear, koju sausima
mnogo mjesta,
Spaciousness, spš'išaness, 0. pro-
stranost, širina, opseg.
Spade, sp n. lopata, motika;
selena (karta).
fi okopavati. — bone,
farm, semi; koje
(-s
(eomlje i td; — husbandry, te:
šenje lopetoms — labour, žopanj,
Sade oš “oad, m. uškopljenik; trogo-
spade, "pails, & kestenast, cr-
veno-emeđ; sa klipom, kao klip.
Spake, spšk, imp. od to speak.
Spall, sp&l, v. t. oh a rastući,
okleaati. —, n. ska komadić;
odlomak,
Spalpeen, spšl'pio, n. prostak, podlac,
Spalt, spilt; v. t. & i, cijepati (09).
_. :, loman; lakouman; be-
sraman.
Span, spo, imp. od to spin.
Span, phn, v. to napeti, nategnuti,
obapetl, obuhvatiti; svesti,
oko (u mosta); opseg: ore
mena; saprega; a — of oxen, jaram
volova; a — of horses, dva (sajedno
upregnuta) konja; long —, veliki
pedalj (od palea do prsta
9 engl. Pesa) ‘hort oo mali
reali 'palea do kašorata Ten-
ady. sasvim,
— new,
Spancel, par n. sapon, pulo. —,
ov. t. sapel tt (kong) noge.
Spandrel, 9 spAn’dr*), n. trouglasti sid
modu iukovima ili iaa nalučja. —:
wall, sid na lukovima.i
811
SPA.
Spangle, s) dn sgh 2. . šljoka, ttreike,
varak, —, 1. t var-
kom uresiti, Hikosatl; učiniti, da ee
Blista: —, v. i, blistath se. — ma-
By čl
mi ed, spšu'gld, a. varkom nakiden;
s; — heavens (skies), svjes-
Hier
Spangler, spšng'i*, n. kitilac varkom,
šljokama:
a. sjajan, blistav,
a, svj
Spangly, spšo'gl",
Maki, ten
pinji,
lagi
Spaniel,
laska:
olijediti kao pov. — liko, a.
8; datos španjolski;
jpanish, ini, a. Fpanje
a a cae ae
le,
ba a kula rake; — chalk,
krojatka kreda; — coin, laskave
riješi; — fly, prištilac, babak; —
hemp, afritko kovilje; — Teather,
ijan (koža); — juice,
_ licorice, # normi ukori
— pepper, paprika; — red, ru-
manica; — shoes, cipele od kordo-
vana, uff, Zpanjolski burmut ;
Zhi, Bjelilo (sa lice); — woman,
Španjolka. —, u. španjole
Spank, opluk, v. i. brso podovi
i, kasati, voziti se, juriti. —,
MA Hee pljemnuti, pljamuti, udariti
dlanom. —, m. udarac dlanom,
pljesak.
Spanker, spln’k™, m. Brzac, trčalao,
kasač; što vanredno, veliko; krupna.
daš; dugonja; sadnjača (jedro). —'
boom, pomagača sadnjače.
Spanking, spša'ktag, a. koji brso ko-
vate, de 8 rasni, hitar; ljudski,
Palića. čorst, velik; nakiden,
pljeskanje; batina.
Spanless, spkn'l*s, a. besmjeran.
—) mh
Spanner, sp m. mapinjač, na-
“tegač;.
ud, davijač, “
SPA
Spar, spa’, n. greda, rog, rošnik (od
'krova); oblie (arco >, vt sae
tvorili, zasunuti. D
—, n. limik, spat (mineral); Der-
byshire —, fluorit, jedovac; bitter
—, magnesit; calcareous —, dvrata,
vapnenjak; heavy —, ponderoas —,
Barit, težac; Iceland —, dvozračnjak,
udavati ostrugama (0
; postaviti se u položaj sa
pemitanje; udarati, mahati pesni-
cama (kao izasivujuć); pegničati a6;
svađati se, inatiti se. = n. položaj,
spremnost za. za boj;
prividan, carl’ ‘dara; "veantbanjer
svađa, inat.
Sparable, spšr*bl, n. klinac.
Spare, sp&', v. t štedjeli, prištedjeti,
zašledjeli; ostaviti, imati jošte, imati
suviše; štedljivo upotrebljavati; dati,
dopuniti: lišiti ne, ne imati, biti
des; biti blag, strpliio spram koga;
to --, a ausite, jošte; have
you any tickets to: —? imate li
Još ulasnica? I have some to —,
imam ih još (njekoliko); I have
none to —, nemam više ni jedno;
enough and to —, dosta, izobila;
can you — mea “copy? mošete li
mi ustupiti jedan primjerak? I can-
uot — him, trebam ga, ne mogu
ili des njega; if God — me oF
life), ako me Bog pošivi; to bé —
diti, ostati živ, u životu —, v. i.
Hedjeti, biti štedljiv, Hedljivo Hojett;
uzdržali se od. ne htjeti {tesa iof.):
biti blag, strpljiv; to — for nothing,
ze štedjeti.
—.(— ly, adv.) štedljiv, oskudan»
poredan, siromašan, slab; suh, mršav;
suvišan, zališan, prekobrajani koji
je iče du, za nevolju;
chor, sidro
suvišan, gostinski krevet;
prilteda, novci, što pretiču; — ri
meso od rebra; — room, gostinska
soba; — time, slobodno vrijeme,
dokolica.
812
SPA
Spey spel’, adv. Xedljivo, oskudno,
sans, spč"nta, n, mrša, mršavost,
Sparer, spé’r™, n. štediša.
jparge, prdi, vt. poškropiti.
Sparhawk, spšrhšk, 0. kobac, ptičar.
Sparing, sper'ng, a. (— ly, adv.)
‘Hedijiv; oskudan, «lab, mwšav; ne-
znatan; rijedak, malo; opremom;
strpljiv; to be — of one’s words,
malo to be — in doing
any thing, bits nemeran, Hladan u
njem poslu. —, n. štednja.
sperageces, spor'ngnes, n. štednja,
štedlji Koraj rijetkost; si-
5 ji dijamanti;
električna iskra; — of
fire, iskra ognjena; little —, iskrica;
— s of wit, duhovite dosjetke; he
has a — in his throat, uvijek je
žedan; not a —, niži sere, ni traga.
—, M. i. dekriti se, bacati iskre.
—, m. veeljak; htališa; ar
madžija; kicoš; ljubovnik. —, v.
ljubakati, udvoravati.
spark, epavk’s, a. (— ly, adv.)
živahan fen, kicoški. —
živahnost; pretja-
ness, D. veselj
rani nakit.
Sparkle, sak n. dekra; iskrenje;
Blistanje; sjaj. —, v. i dskriti se,
bacati iskre; Slina, shots, svijetliti;
pjeni a za bacati, ispu
ti iz sebe (iskre); sijevati.
Sparkler, 8) ark I, aie kojemu
dijamant; hitra (kukac).
Sparkless, spa'k'I's, a. Bes iskara; što
ne bace iskre.
Sparkling, sek ag. a a ly, adv.)
koji se en ri, kojt Baca iskre;
koji se p;
spare, Pee, n. posničalac; pre-
pir
Sranow, sp&r6, n. vrabac; the com-
mon (house) vrabac pokućar;
hen —, orabica; — bill, oropg
kljun, klinac, brukvica; — grass
SPA“
šparoga; — hawk, kobac ptitar;
— like, kao vrabac; — riouth,
sjalo; — mouthed, razvaljenih usta.
Spurry, spa'r*, a. kao limik, durstan;
— fluor sorte.
Sparse, spats, a. (— ly, adv.) rijedak,
Sparsim o. “adv. rijetko, ra-
sijano, gdješto, kojegdje.
Span, | ‘pm, m. grt; “gréevite na-
Sparmodic(&t), spaemčd"k(i), a. tz
ally, a adv) prževitj a gree
Sphmology, spšzmčiodi*, n. nauk o“
grčevimu.
Spat, spat, imp. # p. p. od to spit,
Spat, spat, n. mrijest od ostriga; mlade
odirigei ljaga. ja; plies, pljesak;
kavga, =v. tee i, mr
jesttiti se; Perna! prepirati se.
Spats, spše, n. pl. kratke gamaše.
Spate, spčt, n. povođanj, poplava, -
Spathe, spčth, n. ful (vjenčiću sličan
list, kojim je opkoljen cvat). Spa-
thal, spe'th'l, cu tulu, sa tulom.
Spathic, spath’k, a, lisničan+ — iron
(ore), ociljevac, siderit,
Spat form, spith’*fatm, a. kao limnik,
nigast.
Spati 1, spč'sći, a. prostoran.
“ spat’, v. t. & i. prekati,
, orcali; čikljuti; poprskati,
ljali; owamotiti, — dashes, n.
ph gama dokoljenice,
pattle, spštl, n. lopatica, mazaljka
~ (lončarska),
Spatula, spat'julš, n. lopatica; patka
(iličarka).
Spatulate, spat'julšt, a. lopatast.
Spavin, spav'n, n. mrtva kost (na
konjskoj nosi), dkripac, Spavined,
sphrvnd, & koji ima mrtvu kost,
ipav, bangav (konj).
Spawl, spšl, 2. pljuvačka. —, v. i.
pljuvati.
818
SPA.
(-Spawu, span, v. i. mrijestiti se, bite
ae; (trom) proi, izlazi
omesti, pustiti iz sebe (mrij
izleći, izvesti; roditi; — ed herring,
aed bez ikre. —, 1. prija, tera; ikra;
mlad, skot, leglo; izdanak; končići
od gljiva.
Spawner, spš'n", n. ikraš.
Spawning, spneng, <b. mriještenje;
— s, pl. riblja mlad; — time,
vrijeme mriješćenja.
Spay, Spč,_v, t. čkopi jaloviti ženku.
Speak, spik, v. i. (imp. spoke,
spake; p. ken) govoriti, be-
sp
i alor itt (to, with, komu; s kim;
out, .0); besjediti, govoriti (go-
izreći,
iskazati, izjaviti; nagovoriti, d
(ship, brod); nagovarati; javili, ob-
javili; pokazivati, odavati; to —
small, govoriti tankim, nježnim gla-
som; to — thick, govoriti teško,
nejamo; to — low, govoriti tiho;
to some one fair, govoriti komu
prijazno,ljubezno; to — about some-
thing, govoriti o čemu; to — at
some one, navaliti na koga vijčima,
kazati komu istinu; to — by the
book, govoriti učeno, kao iz knjige;
to — for some one, moliti za koga,
sagovayati ga, braniti ga; to —
for something, moliti, zahtijevati,
naručiti Mo; it — s for itself, tome
ne treba preporuke; to — in favour
of, govoriti za, u prilog, braniti;
to — of something. govoriti o čemu,
spomenuti ito; nothing to — of,
niity važno. ne vrijedi, da se o toma
goods; not to — of, da ne spo-
denen, a kamo, a kamo li; to —
on j(upon); govoriti o; to — on
(adv.), govoriti dalje, nastuviti dalje;
to — out, izreći, glasno (jasno) go-
ri kazati; to — to,
komu, s» kim, nagovoriti,
pozdraviti koga; to — up, govoriti
otvoreno, odvažno, besobsirce, otržito;
— up! kali iskreno, otvoreno! to
with; govoriti, rasgovarati es
e kim; to — a language, govoriti
SPE
kojim jesikom; to — bad grammar,
govoriti pos grješno, nepravilno; 10
the word, izreći riječ, kazati što
otvoreno, iskreno; to — peace, (to.
8. 0.) miriti koga, odisati, odavati
mir; that — s his innocence, to
dokazuje njegovu nedužnost; that
\— s volumes, time se vrlo mnogo
kaže, to znači vilo mnogo; to — com-
fort to a person, tješiti koga.
Bpeakable, spi'k*bl, a. što se .može
reći, kazati.
Speaker,. spi'k", n. govornik, besjed-
nik; the Speaker, predsjednik (engl.
parlamenta).
Speaking, spi'ktng, u govorenje, govor,
—, a. koji govori; israzit; govoran;
— below the mark, — vithin
bounds, arem, najmanje; — on
the outside, najviše; — acquain-
tance, površno posnanstvo; 1 um
on — terms with him, poznajem
ge površno, toliko, da govorim
# njim; We are not on — terms,
ne govorimo jedan a drugim. — ma-
chine, govorni stroj (automat); —
piece, komad za deklamacijuj —
* pipe, — tube, govorna cijev; —
trumpet, govorna trublja, dozivalo.
Spear, spit, m. koplje; (little, short)
disa, d dili; ostve; kopljanik; vlat,
head, vrh od koplja;
— man, kopljanik; — mint, ka-
loper, zelena metvica; — shaped,
kopljast; — shaft, kopljača. ko-
pljište.
Rpec, spek, n, špekulacija.
Special, spešl, a. (— lv, adv.) po-
seban; osobiti; maročit; odličan,
vrstan; izvanredan; specijalan;
osnačuje koju vrstu, koji voripade:
kojoj vrsti; namijenjen osobitoj svrsi;
a -- ides, pojam vrate; — bail,
10 jamstvo;
slučaj, izuzetak; — contract, ugovor
€ prčalom, ugovor 2a potanko na.
veđenim uvjetima; — power (of
814
— case, osobiti:
SPE
attorney), posebna punomoć;
train, posebni vlak. =, 1. osoča ae
stvar, namijenjena osobitoj svrsi;
grobilom; posebni. vlak; in —, oso-
sito.
Special a spedlist, m. specijaliaty
o. posebnost)
ovobiti slučaj, oeobita okot:
0, omiljela struka; spe
Speciahzation, speštiszavštn, m. per
Specialit
osobilosi
tauko nabrajanje: razlikovanje po
osobitim obilježjima. razvitak po-
sebnih organa.
Specialize, —ise,-apešslaja: v. t. na-
vesti ; čiti
likovati * po. osobitim “ol
razvijali posebne organe
Specially, Pacing adv. osobito; por
sebno, napose; u osobitu svrhu;
naročito
Specialty,- speš“*lt*, n. osobitost; os0-
bilo svojstvo; specijaliteta; sadužnica
# prčalom, teprava 2 petatom
Specie, spišt, spiel. m pjenesi, how
vani novci; gotov novac; in —, u
golovu, u.slatu, u srebru; consigu«
ment in —, novčana pošiljka.
Species, spi'siz,-n. vrata; rod, aorta,
struka; the human —, ljudski rod;
predstava; slika, prilika.
Specific, sp*sif*k, a, (— ally, adv.)
poseban, osobiti; specifičan;
točan, naročit; razmjeran. —, (>
remedy) osobiti lijek (koji ima oro«
bitu ljekovitu mod).
Specification, spearlke'i'n, 2, potanje,
pobliže označivanje, nabrajanje; po-
pis poimence ili po komađu; opis
patenata; without the — oh ine
imenujuć.
Specify, spes"faj, v. t. omnaditi pe
bliže, poimehce; imenovati poimence,
komad po komad.
Specimen, spes"™meny m. primjerak,
uzorak, ogle
Specions, spi'šća, a, (— ly, adv) koji
jem sasljepljuje, samo
na oči dobar, lijep, istinit; prividan,
apoljašnim sj
SPE
tabošnjić lažan; površan, plitak;
Bpeciousness, speš“*snes, n. prividnost;
ini, spoljni isgled, rljivi
—, M. al
Bpeckle, perl 2 n. - pedica,
piknjica; pjegavost, arene —
v. t. pedicama, pješicama išarati,
Bpeckled, spek'ld, p. p. i a. pjegav,
pjegast, pedičav, Jaren; žilav (0 dr-
‘vetu); — bird, Jaren, sumnjiv čovjek.
— ness, n. pjegavost, larenost,
Speckless, spak'its, a. bes ljage, bes
prijekora.
Specks, speks, pl. očali, naočari,
Specky, spek", a. pjegav, maćav.
Spectable, spek't*bl, a. vidljiv.
Spectacle, spek'ikl, n. prizor; po-
gled vidik, pozovjej- gluma; — &,
(pair of — 8) očali, naoča:
wh fat — case, korice od očal
— snake, naočarka (smija); — mi
ker, naočalar.
Spectacled, spek'Ukld, a, + naočarima,
Spectacular, sp*ktak’jul®, a. prizorni;
giumaki, glumački; koji se tiče po-
gleda, pozi
Spectator, spkta’t*, n. glalalac, mo-
trilac. — ship. služba ili posao mo-
trioca; motrenje, pogled.
Bpeetatorial, spexttor!), a. gleda-
Bost — ix, optktertres, — ske,
2.
ledalica.
Spectral, apek’tr'l, a. (— ly, adv.)
sablastan, popul utvare; spektralan;
* — appearances, priviđenja, utvare;
— analysis, spektralna analiza; ,
— colours, boje duge.
Spectre, spek't“, n. utvara, sadlast,
Bpectrology, spktrdi*di, n. spek-
“tralna analiza; nauk o ulvarama,
815
SPE
“Spectroskope, spek'trčskop, n. aprasa
za motrenje spektra.
Spectrum, spek’tr'm, n. spektar; 50-
lar —, sunčani spektar; (ocular —)
varka očiju.
Specular, spek'jul*, a, kao srealo;
što pripada zrcalu; što se stakli,
ito odbija kao sroalo; glass,
prozirni kamen, Marijino staklo,
Speculate, spek'julat, v. i, razmišljati,
mudrovati, mosgati (on, upon, 0);
računati, gelanjati se (on, upon,
na); ij
Speculation, sjebat, m. razna
tranje; rasmišljanje, mosganje; teo-
rija; ip
Speculative, tiv, a. (— ly,
adv.) spekulativan ; teoretičan ;. kojt
rasmatra, razmišlja, mozga; podu-
zetan..— ness, n. naklonost k ras-
matranju; teoretičnost; podusetnest.
Speculator, spekjulč't", n. rasmatrad,
mislilac; teoretičar; špekulant, -
Speculum, spek’ 'julom, n. (pl. specala)
ledalo, zrcalo; — oculi, očno sr-
calo; — ori calo za usta; po
vršina vode, žive; stražara
Sped, sped. imp. i p. p. od to speed.
Speech, spič, m. govor, govorenje, moć
‘govorenja;: riječi,“ izraz; besjeda;
dogovor, rasgovor; to make a —,
govoriti, besjediti; part of —, čest
govora, vrsta riječi; to be slow of
—, govoriti lagano. — day, svečani
zaključak školske godine; — rea-
ding, čitanje riječi sa usnica gluho-
nijemih; — maker, sastavljač go-
vora, ike,
Bpeechifer, spi'é'faj®, m. govornik,
jivac.
sjedi y, spitč*taj, v. i, (često i rado)
govoriti.
Speechless, spič'l*s, a. (— ly, ndv.)
bes govora, nijem; — with terror,
od atraha; — song, pjesma
onije
bes riječi.
Speechlessness, spié’Itsnes, n. njemota,
Speed, spid, y. i. (imp. spe
sped) žuriti se, hitjeli, brea
srećan, uspješan, napredovati, uspjeti,
SPE
ići od ruke; biti, nalaziti se; to —
well (ill), proći dobro (slo). —, v. t.
pospješili, ubrziti; sporiti, nasporiti,
fit otpraviti; svršiti; ukloniti.
—,n. brzina; hitnja, preša;
hod, gibanje (stroja): 2
sporenje; uspjeh; goo
uspjelo! sretno! with
hitro,
brie, u skok, usagrepce; to go full
ići # najvećom brzinom; to make
» žuriti-se, hiljeti. — fal,.a. brs,
uspješan; — less, spor, nesretan.
Speediness, spi'denes, n. Aitnja, preda;
brzina.
Speedwell, spid'wel, n. čestoslavica
(biljka).
skori; pospješan, uapje-
dan, sretan.
Speisa, spajs, n. tut, zvonovina.
Spell, spel, v. t. (imp. i p. p. spelt
pelled) ericati, eredi; čitati; (to
out, over) protumačiti, dokučiti,
iti sricali; pravo
pisati; how does it —? kako ee to
piše? what does it —, kako se to
izgovara. —, m. basma, bajatka,
čarovna riječ, čar; to set (cast,
lay) a — on, očarati, opčiniti: to
break a —, raščinii čar, razočarati.
—, v. t temijeniti (mornare, rad.
nike, strat). maf izmjena; red;
momčad, koja drugu izmjenjuje;
dobrovoljna pomoć rusjedima; od-
ređeno radno orijeme; odmor; kratko
vrijeme, čas; to give a person a —,
koga ismijeniti, komu u poslu po-
moći; fresh —, novi radnici; —
and —, ku — s, na izmjence,jeđan
Pit
try a fresh —, pokušat
jot jedanput; to take — and >;
temjenjivaii so; for — njeko vrijeme
we have had a long — of fine
weather, lijepo je oa, za a dugo
potrajalo; a — of: rain, tak
pljusak,
816
urno; (at, with) fall —, to |
a (— ily, adu.) hitar,“
3 at 4 —, neprestano;
SPE
— land, vilenska semlja; — work,
čarolija :
Spellbind, spelbajnd, y. t. očarati;
satraviti.
Spellbound, spel’baund, a. očaran, kao
okamenje!
Speller, spel, n. sricalac; čitalac,
piealac; he is a bad —, ne zna
Spelling) apel"0g, a. aricanj
pelling, spel*pg, n. ericanjo; pra-
opis. — book, bukvar; — charm,
dama, bajačka, čarobna riječ.
"Spelt, spelt, imp. # p. p. od to spell.
Spelt. spelt. n. pir (strpno Fito),
Spelter, spel’t®. n. (nečista) tutya.
cink: — solder, epajka od tute
mjedi.
Spencer, spen'st*, n. spenser (kratak
kaput bes, sosa struk bez suknje);
sošno jedro (gis)
Spend, spend, A t (imp. ić p. p.
spent) trošiti, potrošiti; (on, upon)
upotrijebiti, ulošiti;, provesti (vrijeme),
tratiti, potratiti, poharčiti; izgubiti
žrtvovali; iserpati; to — up, po-
trošiti, potratiti; to — the eve-
ning, provesti večer; to — one's
fortune, ravuti evoj imetak
one's breath, riti uzalu vje.
fo — one's blood, proliti svoju
10 — a mast, izgubiti jo
Garbol); to -— and be spent, ér-
ivovali novce i sve svoje sile; to —
oneself (one's strength), mučiti se,
kinjiti e, —, v. i, troditi, biti ra-
sipan; trošiti se; biti iadašan.
Spender, spen'd™. n. trošilac; ravipnik.
Spending, . spen'd*ng, n. ćrošenje; po-
Spendtbrift, spend'thrift, n. raripnik.
—, a. rusipan.
Spent, spent, imp. i p. p od to
spend; potrošen; iatrošen, iserpen,
umoran, smalaksao.
Sperm, spo'm, n. sjeme; ikra, mrijent;
“vorpanj, spermacet. — oil, var
vanjsko ulje; — whale, ulješura.
Spermaceti, spo'misi'taj, n. vorva:
spermacet, — candle, . svijeća
vorvanja (epermaset).
SPE
Spermary, spo"m'r*, n. sjemena šli
Spermatic, sprmat"k, 8. sjement ; koji
daje sjeme; pli
Spermophile, spo"m'ts, D. tekunica.
Spew, spju, v. t. ći. bljuvati, (out)
iabljuvati, izbaciti, pobljuvati (ae).
Spewer, spa, n. dlju
Sphacelate, sfis"lat, o. i 4 t. dobiti,
zadati mrlinu (hladni vučac).
Sphacelus, sfis*l's, n. mrtina,
ladni
vu
Spheral, fiat, olrugeoj odao;
nebesi
sphere afi, ne wt osta nebeska, ze-
maljska kugla; nebesko tijelo; nebo;
jelokrug, područje, opseg, do-
malaj; krug, opseg misli,-nanja;
that is out of his —, to prelazi
njegov djelokrug. toga on ne može
hs
shvatiti.
Spheric(al), sfe:
Kl), a. (— -ally, |.
adv.) okrugao; kružni; — form,
okruglina; — trigonometry, ve
rična trigonometrija; TE
dominance, utjecajem
Sphericity, sfriet*. n. seat;
okruglina.
Spherics, sfer*ks, n. pl. nauk o po-
s vini ec iets
pheroid, sfi'rdjd, n. pakugla, sferoji
Spheroidal, sfroj'dti, a. (— ly, adv.)
fevojidizan, kuglast,
Spherometer, sf*trm'*w",, m. kuglo-
mjer.
Spherule, sfer‘jul, sfer'ul, a. kuglica.
Sphery, 8. okrugao; aferski,
zvjezdani,
Sphincter, sfink’t®, m. zatvorača (mi-
dica).
Sphinz, sfinks, m. gfnga;
čovjek; Miljak (lepir).
Spica, spaj‘k®, n. klas. Spicate, spaj’-
Kot, a. Klasat; klasast,
Spice, spajs, n. mirodija; sadin; njeki
okna, tek, zadah od nječena; zera,
malo, nješto; it has a — of, ima
okus od mnječea, sadaje nječim;
— s, pl! mirodije, mirodijarska
roba. — Y. t. začiniti. — apple,
zagonetan
817
Spicer, spaj's#, n. sačinjalac; miro-
jar.
Spicery, spay's'r', n. mirodije; sprema.
sa mirodije; trgodina mirodijam~
začin,
oštrina (mirisa, teka),
ik, m. despik, trma (lavan-
ca (ptica). — and-span,
Spicose spaj1 "kos, Spicous, spaj’k’s, a.
'y, spajkds"t*, a. klasatost,
apik'jal, a. dodljikav; ši
spike, spiktjulčt, v. t. sašiljiti. —,
spik'julat, a. šiljast; bodljikav.
Spicule, spik'jal, n. iglica; bodljika,
osje.
Spicy, spaj's*, a. (-- ily, adv.) pun
mirodija; mirisae, aromatičan; jaka
mirisa, oštra okusa, pikantan; fin,
kićen.
Spider, epaj'd", n. pauk; tronog; šer=
'pinja. — catcher, zidarica ( (piteals
— crab, morski pauk; — lil
pauk; — shankend, paučjih nogu,
tankonog; — web (— 's web), pa-
pai — whelk, volak debelobod-
splat! apie tm. pipa. slavina.
Spik spajk, m. klin, klinac, čavao;
klip; ti pl. ose;
ljeznim šljeima ; zadiljiti;
guh (up), saglaviti top. — head,
dug čavao; dug šiljak; — Uke, š-
ljast; — nail, klin, čavao,
Spiked, spajk a. dodljikav, pun Hi-
Yaka; šljast; klasat; — fence (pa-
tog), ograda sa željeznim diljeima.
Spikelet, spajkl*t, n. klasid, vlatak,
Bpikenard, spajk’na’d, spaj jeni, a
depik; (spike-oil) ulje od
despika, od narda.
SPI
spa'k*, a, piljast; sa šiljcima,
ij
Bpile, spall n. šiljak, klin, čep; vranj,
i — hole, vranj (rupa).
pi hv. £. proliti, prosuti
vipat; to — a sail, vraćati
dra na inpran zbaci
(ol , woi. prijeći,
Dproliti se, isteći. —,u.pad s konja;
prevaljenje kola; pripaljač, fidibus;
— bor (case, holder), kutija za f-
dibuse.
Spillage, spil*dž, m. gubitak prosi-
ponjem, prolivanjem.
Spiller, spil*, n. proljevač, posipač.
in, spil*kin, n. žtapić, klinac;
—) njeka igra (u kojoj se poje-
dine igračke iz hrpe vuku, a da se
druge ne poremete, u kojoj se klinci
u dasku sabadaju).
Spilt, spiti imp. i p. p. od to spill
— milk, proliveno mlijeko, njeitor
što se neda popraviti,
Spilth, spilth, n. prolivanje, nješto
proliveno.
Spin, spin (imp.
spun), v. t.
aukali; iz
ljiti, otegnuti;
to — butter, protiskivati kroz sito
maslac, da u nitima izlazi; to —.
hay, sukati sijeno (u užeta za lakle
prenošenje); 10 — a fair thread,
dobro napredovati, uspjeti; to— a
(long) yarn, pripovijedati dugu pri
povijes!, dugo i široko; ing
out, govorljiv; to — a top, ertjeti
dork; to — a waltz, plesati valcer;
to — out (novce) štedljivo upotreb-
ljavati, da dulje traju. — v. i.
preati; (to — round) vrtjeti se; (to
— along) frčati, juriti; my head
— s round, vrti mi se u glavi. —,
m. brzo _ vrćenje; hićenje, breanje;
brza vožnja.
Spinach, Spinage, s
spun,
di, n. špinat,
Spraal, oe paira'l, a. Arplenténi; — co-
Juma, hrptenica: — consamption,
818
SPI
sušica hrptenjače; — cord, — mar-
row, hrplenjača, kičmena moždina.
Spindle, spinal, n. vreteno; loza (u
tijeska); če : osovi ue (u uri);
stabljika; — ‘of stairs, stubnica.
=. moi, rasti u visinu, u stabljiku,
legged (shanked), tankonog;
— legs (shanks), duge, tanke noge,
suki dugonja; 6, kao vreleno,
vrelenast, — shaped, vretenast; —
shell, volak (puž); — side, ženska
loza, rod po mlijeku; — tree, kuri-
kovina, mašljika.
Spine, spajn, n. trn, bodljika; čelina
(u jele); hrptenica, kičma; golij
grdina (gorska).
Spined, spajnd, a. s Arplenicom; hrp-
bodljikav.
Spinel, spin"l, n. spine! (dragulj,
vrsta korunda).
Spinescent, spajnes"nt. a. kao trn;
bodljikast,
Spinet, spin't, n. spinel, starinski
glasovir.
Spi iferous,
U
nif*rs, a. trnjan, bed
Spi na "pink, n zeba,
Spinner, spin", m. prelac, prelja;
atroj za predenje. — s, pl. Spin-
neret, spin'ret, n. preljna brada-
vica (u pauka).
Spinnery, spin'*r*, n. predionica.
Spinney, Spinvy, spin", m. šikare,
Spinning, spin’ng, n. predenje; pre-
divo, preda; — frame (machine),
atroj za predenje; — jenny, stroj
za fino predenje; — mill, predio
nica; — wheel, Kolovrat; — wo-
man, prelja.
Spinose, spajnds’, Spinous, spaj'n?a,
a. bodljikav, trnjan, tinov; težak,
zamršen.
Spinosity, spajnds"i", n. šodljikavost;
što skakl zamršeno; teškoća.
Spinster, apin’st*, n. neudata ženska,
djevojka; usidelica; — aunt, new
data teta.
Spinule, spin'jul, n, srnid, dedljičioa.
SrI
Spiny, spaja M. bodijikav, trhjan, |
tek
aria Chalk, spk, Ae neđuč |
fen fu kuktća); oduški; mora,
go peed rl, a. (— ly, adv.), zavo+
it, wwojil; — line, zavojnica; —
glairčase, sliče na zavojicu +, m.
pivo, zavojica, savoj ; zavojito |
pero (u wri), — ness, Spirality,
spajruit*, n. zavojitost.
Bpiro, spay, n. čilj, što šiljasto, pira-
mida, ćunj; šiljak, vrh tornja, to-
Panty vrh, vršuk; vlat, stabljika;
gavoiiea, zavoj. —, Vv. i, dizati se
dijnato "via; zasiljivati ve; klicati;
oj, dšikati, rasti u vi
site, Spaj'l, a. dijast, saodilj
čenja.
Spirit, Spir*t, n, duh, duža; ćud, na-
rav, značaj, čuvetoo, naki
tum, dar; duhovites!; genij, veleun
duh, više biće; utvara, sablaet; smi
20; bitnost, 00, jesgra, znači
fost; duševna snaga, hrabrost, #
čanott; vatra, šivahnost; — a, ras-
podešenja, volja; (.— of wine) šesta;
oko piće, rakija; (ardeutj — s,
pl. žemoka pića; good (evil) —,
dobar 1220) duh; dark —, — of
evil, zloduh, vrag; the (Holy) Spi-
rit; Duh sveti; — of the age, duh-
vremena; to be in — s, bili dobre
volje, veseo: in low (bad) — s, ža-
fostan, u'ovoljan; in high (good) —
veseo, dobre volje; to give — 8, |
to put into — s, osokoliti, ohrab-
riti koga; to recover oue's — s,
o have a |
ponosne ćudi; perta- |
mirima. voda (kolonjeka) ;
— of tarpentine, terpentinsko ulje.
nestali. — broken, sjetun, nujan;
— gauge, mjera za šestu, alkoholo-
melar; — lamp, lampa sa spi
— licence, dopuštenje prodaje že
$19
SPI
atokih pića; — like, kao duh; —
knocking, — rapping, kucanje du-
hova, stilova; — room, sprema za
žestoka pića (u brodu); — stirring,
koji sokoli, ošioljava (duh)? — store,
'd, a. (ly, adv.) dv,
živahan; duhovit; vatren, srčan,
hrabar; smion; žen
Spiritedness, spir“tdnes, n. #Hvah-
nost; duhovitost; srčanost, smionost.
Spiritful, spir*uful, a. (— ly, adv.)
živahan, duhovit, vatren.
Spin g, spir*ting, nu. čaranje, ča.
Spi itism, spirttizm, n. spiritizam
(vjerovanje u pojavljivanje duhova.)
Spiritist, spir*tist, n. spiritista (Roj
vjeruje, da ve duhovi pojavljuju),
Spiritless, spir*tles, a. (— ly, adv.)
bez duha. bez živnta,. mrtav; plaš-
ljio, maleđušan. — ness, n. mrtvilo,
malodušnost, (duševna) mlohavost,
Spiritual. spir*tjušl, a. (— ly, adv.)
duševan, duhovan; — life, duševni
život;. the lords — and temporal,
duhovna ¢ avjetorna lu;
court, duhovni atol (eudište); — di-
rector (guide), sakoi savjetnik,
— minded, a.
Spiritealism, špi
duhovnost
lista, idealista; spiritista.
Spirituality, spirttjaal“t", n, duhov-
nost, duhovna narav, duhovno bi-
stoo; duhovne stvari, duhovni čin;
— ies, pl. dohoci duhovnika.
Spiritaalize, — ise, spir*tiu'lajz, v.
. dati duhovni značaj, učin
ti, da ishlapi,
poritjaća, a. (— ly, adv.)
pljiv, fin; žestok, što
je kao žesta, ito ima u sebi alko-
Zola; duhovit, šivaha: liquors,
žestoka pića. — ness, Spirituosity,
spirttjačs“t, n. žestina, množine
SPI
alkohola (ito je ima u kojem piću);
duhovnost; duhovitost; živahnost,
Spirometer, pod, D. sprava za
mferenje dil
Byirt, spot, vi. i E. dtrcati; otrgnuti
se; iznenada se napregnuti, napeti.
—, 2. (iznenadno) štreanje, mlaz;
trzanje, trzaj; nagla provala; is-
nenadni napor, kratko, vanredno
naprezanje; nenadano rastenje ili
padanje tečaja (novčanih).
Spirtle, spo"tl, v. ¢ i i. štrcati.
Spiry, spaj'r*, a. oštrljat, šiljas!, kao
piramida; savojil, na zavoj.
Spit, suit, n. ražanj; gvozdena lopata;
— of land, filo, rat. —, v. t, na-
taći (na ražanj).
Spit, spit (imp. ¢ p. p. spit ili spat)
pljuvati, pljunuti; (out, up) bacati,
izbaciti. —, v. i. pljuvati; štreuti,
sipiti (0 sitnoj kiši); kvrčali (kao
mačka). —, n. pljuvačka ; pljuvanje:
štreanje, sipljenje; the very — of
his father, puki otac. — box, plju-
vaonicaj — rack, — rest, podyla-
hvak za ražanj. konj.
Spitchcock, spiččkčk, n. pečeni ugor.
—, s. to ugera rasporili i peći.
Spite, 5 m hnenavin, mržnja, zloba;
zlovoljnost, ardiba; prkos; tohave
8 — against any one, to bear
one a —, biti kivan, nazuban na
koga; — of, in — of, us prkor
pored; in — of you, uz prkos cama;
in — of me, protiv moje volje. —
¥. te srditi se na što; srditi. vrije-
dati, mučiti; — d at, srdit, ljutit
na,
Spiteful, spajt‘ful, a. zloban, pakostan,
podmukao, neprijateljski, gnjevan.
— ness, 1. zloba, pakort, neprija“
teljatvo, svdiba, gnjev.
i pit'faj', 0. napržica, prilji-
ac.
Spitter, spit™, m. onaj, koji native;
onaj, ke
Spitting,
blood,
pljuje.
spit*ng, 0. pljuvanje; — of
Bacanje krvi. — basin (box),
+ pliuvačka,
820
SPI
Spittoon, sp*tan', n. pljuvaonica.
Splash, splas, v. t.d i. prakati; pe-
prskati, poštrapali ; pljeskati. plju-
Stat. —, n. voda. blato, što štrea,
čime se ito pepreko, poltrapa; maća,
mrlja, — ! interj. pljuskac!
Splasher, plac ©. žtrealac; sprava,
što iliti od štrapanja, zaklon us
umivaonik, poklop nad kotačima;
Splashy, splaš", a. ‘skan, poštra-
ban; blatan, mokar
Splatter, spl, v. t 6 i. pijuakati,
brčkati. — dash, buka, žagor, larma;
— faced, široka, plosnata lios.
Splay, splč, v. t. ukositi, unutra ras
; iččašiti —, s raširen; iskrie-
ljen, izbočen. — fost, kriva ;
— footed, sadljonog, krivonog; i
mouth. nakricijena wate; — mouth-
ed, krivoust.
Spleen. splin, n. slesena; bolest le.
‘rene ; hipokondrija, sumornoat,
zlovoljnost, hir, mušice, mušiča
arditoat; gnjev, zloba; to bear Gare
tako) a — against some one, či
kivan na koga; to vent one’
iskaliti srca na kome. '—, moto le
diti alezene; srđiti a6 na im
ed, bes slezene.“ wre
Spleenful splint,
gao, m
(ly, adv.) na-
; razdrašlji
moran.
Spleenish, spli'n*š, 2, rasdrašljio, slo-
jan.
Spleenwort, splin'wo't, m. slesenica
(biljka).
Spleeny, spli'n’, a. Mipokondričan,
sjetan; hirovil, mudičav, slovoljan,
ardit; priljiv, nagao; tvrdoglav.
Splenalgy, splentldš*, b, bot u slezeni.
Splendent, splentdšnt, a. & ly, adv.)
sjajan; krasan; koji udara u oči.
Splendid, sple'd'd, a. (— ly, adv.)
ajajan; divan, prekrasan, drago-
cjen; veličanstven ; izvrstan. — ness,
2. sjajno«t, krasota,
Splendour, .splen’d®, n. svjetlost, sjaj,
Wistenje; sjajnost, krasota, divota.
SPL
Geten ulovljen , prše
Boi Move splenetics, ma lijek od
pi*naj'tts, u. upala slezene.
oles, V. t. splesti, sastaviti
užeta); umetnu!
iti 86. —, m. spletanje
Geje ticle), sastavljanja; uglob-
— grafting, cijep-
. E “Sept
ai ra e,
Splint, inlay oa treska, iver; klin;
ica, udlaga (u ranara); ploča
(od oklopa); israst kosti iza goli-
jena u konju. — armout, oklop ea
pomičnim prenim pločama ; — bone,
5 = coal, čkriljav, treskav
ugljen.
Splinter, splin’t®, n. ćrun, treska, šver ;
daščica; — 8, pl. frtekte, kršotine;
- bo prettica od kosti. —,
v. a. cijepati, kala, rascijepatt;
metnuti u daščice, u wal e ikoni.
—, mi. oijepatićne; , jar
mak, ždrepčanik (u kola); = - "udao,
golijen; — proof, siguran od bomba,
od kriotina granata.
Bplintery, splin’t'r’, s. treskav, “ ive-
spin, split,.v. (imp. ¢ p. p. split) t
cijepati, rascijepiti, raskoliti; iecije-
poli; rasparati; rastrgati; rasbiti,
raslupati, skršiti; rasdijeliti, rasta-
vili, ruzdrušik; to — up, rastvo-
riti; to — hairs (straws), cjepidla-
. čiti; to — a cause, činiti poteškoće,
prigovora mijelati Ine stvard
parnicu. —, V. i. cijepati se, kr-
id fe joni pro Tassa
06; puknuti, pranuli, 2;
dijeliti se, rozdrušiti 16, rastaviti se;
meslagati ee; svaditi se; (on, upon)
Srila, liri odati;
to — upon
; opeklina, pukotina, pro
821
Splenetic(al), x), apnea a slesenskis |
SPL
lom; prioni razdor; i nesloga sj +
rene, brza čošnja; at
> tro, Ho dia ma orat na noes
raskorak; —, a. rascljepljan, ras
poren. — new, nov novcat; — ting,
kolut sa ključ; — - ticket, ishorna
codulja sa od više stra-
Splitter, split™, n. ofepad; ojepalo,
er, split, m. ; ;
Piaf eases, isvrtač pravey rasi
dvajač.
Splitting,
Kika cije,
hetisde, iota good
u — pace, weagrepen,
Splore, apls", n. “buka; baby vane je.
Splotch, , Spiš 2. musga, maća, mrlje
jplurge, splodž, m. graja, gungwla,
Babee! demontiracia” Loaliave tar
laganje. —, Vv. larmati, u oči
udarati, rasmetati ee.
Splargy, splo"di*, a. koji buči, u oči
udara, rasmeće.
koji se hvali,
Splutter, splot”, v. i. vroati, Heljati,
štrcati; ne-
blebetati.
lay žari (out,
al — vt. (out
forth) ioturit, naglo izusti, bijus-
muti. —, 0, vrenje, Hljanje. Hr-
canje;
buka, larma; nagli govor.
Splatierer, 1. ong, Koji Brae, naglo
Spoil, sp8jl, n. plijen; graded, pljačka:
dobitak) stševina; jatvo, pu
stolenje, uništenje. —, V. L. opija.
niti, porebiti, oteti; poharati; opu-
stošiti, upropastiti; uništiti; pokva-
riti; rasmasiti (dijeta); osujetiti,
—, v. i. plijeniti, robii; kvariti ee.
pokvariti ae, propasti. — paper,
‘masalo, drijalo; — sport, svrsigra,
prmica.
Spoiler, spoji“, n, razbojnik, haralac,
otimač; pustoinik; kvarilac; a — of
shildron, onoj, koji jeca kvari,
poilt, opčjli, im od to spo
Spoke, Miko imp. Ge Be) od
Č
Spoke, spčk, n. aly apica, palac
(na točku); pri pretanioa,
alica (u ljemava); paočanisa (čim
SPO
.
ae i točak); to put a — in
one's wheel, stati kome na put,
osujetiti čije osnove. — bone, cije-
pae (kost).
Spoken, spo'kn. p.
Spokesman, spok
zagovornik.
Spoliate, spo’
jeniti, porobi
Spoliation, spoe'š'n, n. plijenjenje,
pljačkanje.
Bpoliator, spo“l*at*", n. pljačkaš, pli-
jenilac.
Spoliatory. epolt’r', a. razbojnički,
pljačkačkig koji upropašćuja, uni-
štuje.
Spondaic, sp'ndč"k, a. spondejeki.
Spondee, spčn'di, n. spondej.
Sponge, spčndž, n. spužva, spuga;
čistilica (te 1); odvarak (na
potkovi); prifljunica, čankoliz; na-
bujalo, uskislo tijesto; to throw up
the —, priznati se pobijedenim, oka-
niti se čega, napustiti što. — v. t.
spužvom brisati, otirati, močiti; (out,
off) otrts, obrisati, izbrisati; odrijett,
oglobiti koga: to be — d, Biti po-
bijeden. —, v. t. piti, upijati kao
apužoa; prilljunili se, muktariti,
živjeti mukte, na tuđi račun. -
cake, vrsta buhava kolača ; — fišh-
\er, spužvar, spugar; — less, bez
* spužve.
Spongelet, spondt'i*t, n, spužvica.
Spongeons, spon'džča, a, spužvast.
Spozger, spon'd2"", n. onaj, koj
tvedljuje spužvu, koji spužvom čisti;
. od to speak,
Pn, mn. govornik;
t, v. t pljačkati, opli-
čankolis, muktadžija; spužvar, ku-
pilac spužava.
Spongiform, spon'džištm, a. kao
spužva. šupljikav.
ss, spon'di*nes, 1, Jupljika-
Bpovging, spon'dž'ng, n. brisanje;
odiranje. — bath, polukupelj, duš;
— house, negdašnji privremeni za-
tvor za dušnike
Spongiose, spon'di*os,
Spongious,
spon'džis, a, spužvast,
822
8PO
Spongy, spon'di*, a. spužvast, spue
‘gaat; iupljtkast ; buhav; koji se nam
pije kao spniva; vlaian, mokar,
kišovit; pijan.
spon’
m. zaručnički; vje-
; vjenčani.
Sponsion, ‘span ‘én, m. jameteo, ode.
danje, tjera, riječ (zadana).
| Sponsor, spčn'st“, n. jemac; kum'(kr=
šteni); to stand —, jamčiti (for,
20), kumovali.
Sponsorial, sptnew'rl, a. žumovski;
dio se liče jamstva.
Spontaneity, "apdnttafot, 3, dobre-
voljnost. svojevoljnost, svoja voljas
nastojanje, razvijanje samo po sebi;
spontanost,
Spontaneous, sbont&n*s, a. (ly, adv.)
dobrovoljan, svojevoljan; slobodan;
neholičanj sam od sebe, koji na-
staje bam po sebi; koji radi po ule-
atitom, nagomu ili po naravskom za-
konuj; naravski; samonikao, samo-
rastao. — ness, vidi Spontaneity.
Spoof, spat, n. prijevara. >
Spook, spik, n. sadlast, utvara, avet.
— mi. etrašiti, obilasiti (0 duho-
vima).
Spool, spol, m. mosur. cijev, cijevka,
mosurić, —, V. t. motati, sukati na
mosur,
Spooler. spa’, n, motač, sukač,
Spooling, Mpwing,
wheel, čekrk,, ‘ab ) aukalo.
Spoom, sptm, v. i. breo jedriti, le-
tjeli,
Spoon, spin, n, šlica, kašika; to be
past the, —, odrasti, ne biti: više
dijete; to be born with a silver —,
in his mouth, biti rođen w bogat-
stvu, za bogatstvo; mješajica; bu-
dala; zaljubljena budala, zaljublje-
nik; it's a case of — s with them,
they are — 6, smrtno su aaljubjevi
jedan u drugoga, —, w, t, (up) šli
com vaditi, zalagati, > m
t. biti zaljubljen (on, u).
dličarka (čaplja, patka); — bik
žličasti evrdao; — diet, hran
uhom; — drift, pjena, što ju vjetar
SPO
a“mora nosi; — hand, dema ruka;
—: meat, juhata, čorbasta hrana,
hatica (osobito za djecu); — like,
— shaped, šličast; — tray, žlič-
nik; — wort, šličnica ?biljka).
Spoontul, spto'ful, o. puna šlica
(česa), malo; by — 8, na šlica.
Spoony, Spooney, spt’n’, a. budalast,
5 ‘benast; saljubijen.
poor, spa’, m.
SPoradietal, sprrai ok),
adv.) rastrkan, rasije
poj
usamljon (slučaj. Bolesti) nezarazan
(o bolesti).
tori
Sport, spi't, u. igra, zabava, žala,
veselje; zabava na polju, ljelema
'vješba pod vedrim nebom; & utr-
kivanje, hrvanje, pemničanje, plioa-
nje, veslanje, jedrenje, eve vrati lop-
tanja, * svakojake tjeleme borbe i
oklade glede (indoor —
ave vrste kućni
tanje i t. d.; sađirkicanje, ruganje ;
for — 8 sake, za zabavu; iv —, u
Juli, od šale; to muke —, igrati
. se, daliti se, zobavljati se; to mrke
— With, sbijati šalu, sprdnju a kime,
rugati se komu; to be in —, ša
id ae; to give —, zabavljati, ve-
; to spoil a person's —, pas
reka čiju dažu, čije račune. —,
V. t. zabavljati, veselitij to — over
self, zažavljuti ee; kladi oj
pokasivati, gizdati se, dičiti ne; is
lagati; nositi, imati; to — one’r
ivory, pokazivati zube, kesiti se. —,
v. il zabavljati sc, veseliti se, igrati
ae, šaliti se; igrati razne lares ići
u lov; izvći se, izmetnu
Sporter, spore, n. igrač; “raljivac;
ljubitelj kakovog porta
Sportal ape! fa,
bra a a hance late
Sporting, tr ng, .&. koji na igra;
igrački, igraći; lovački; koji pri
a. (> yarn
igara, šah, kar- |
823
SPO
pada kojem sportu. koji s: tiče
sporta; koji ljubi sport; — charace
ter, — man, ljubitelj sporta, lova,
utrka it. d., hrvač. — ly; adv, u
šali, od šale. — nigra bavljenje
eportom; lov, utrkivanje, hrvanje
it. d. — dog, lovački pas, gun,
lovačka puška; — paper, lovačke,
sportske novine; — quarters, lo-
vište; — watch, ura, koja kazuje
sekunde.
Sportive, spš"t*y, a, (ly, adv.) veseo,
daljio, sabavan; dean; odam
sportu. — ness, D, dala, ja-
ljivost, sabavnost; obijest.
Sportless, spd'tl*s, a. nevesed, šalo-
slan.
Sporteinan, spš'c'niša, n, lovac, ribar,
pličar € td. od zabave; ljubitelj
sporta; kladilac, optladnik; igrač.
— like, a. (— likely, adv.) kao
ljubitelj sporta; lovački, popu! lovca.
— ship, n. lov, lovstvo; vještina u
lovu, jahanju it. d,
Sportswoinan, spšre'wamčn, u. ljubi=
teljica sporta (jahanja, lova i t.d.)
Sposh, spdš, n. umekuwo snijeg; bljus
gavica, kačkavica.
Spot, spčt, m. mrija, maća; pjega;
ljaga, mana ; +; biljeg, snake,
da ludojeo ftobea, mjenes (af
ground) komad semlje, njiva;
mjesto, mali prostor, njeflo malenoz
komadić, atom; in — 8, kojeydje,
gdjeto; on the —, na mjestu,
s mjesta, odmah; — of grass, trav-
ujak, livada; — of flower, lijeka
evijeća; — in the sun, solar.—,
smačana pjega. — v, t. mrljati, pro
Ye uprijati; pedičati, Ja~
rati, išarali pjegama, išarata poput
šila u drvu, mramoriti; okaljati,
osramotili; žigosalš; podguliti, sa~
— cash, gotovina, |
Pinal u. gotovini.
SPO
Spotless, spdt/lts, a. (— ly, adv.) ber
‘made, bes ljage; neoskrunjen, čist,
bes pi , — Ness, N. čistića, ne-
oskurnjenom, beaprikornost. »
Bpotted, spdt'ed, a. maćav, mjestičav,
Pjegav; podičav, piknjast; šaren;
čist; policiji poznat, sumnjiv. —
— nese, n. maćavost; sramota
Spotter, spdt™, u, onaj, koji mrlja,
* pediča, fara; skornilac; tajni po-
Žieist; kontrolor (na ulščnim željes.
nicama).
Spottiness, spčt*nes, n. maćavost,
jegavost; pedičavost; kaljavost; ne:
lota.
Spotty, spdt*, u. maćav; pjegav, pe-
dičav, šaren; okaljan, oskvrnjen.
Spousal, spau'zl, a, nevjestački, mla-
i, svadbeni, ženidbeni; —,
(— 8, PL) svadba, ženidba.
Bpouse, spauz, n. muž, žena, suprug,
supruga. — v. t. oženiti, udati, —
less, a. neoženjen, neudat.
Spout, spaut, v. i. dtreati, vrcati, šik-
ljati, brizgati (from, ont of iz); to
— out, istjecati, izlasiti; to — up,
šiktati, izvirati (out of, iz); besje-
diti (javno). — v. t. štrcati, ištreati;
dabaciti; bljuznuti; besjediti, dekla-
smovati; založiti, sastaviti. —,
oluk, žlijeb, izljevna cijev; grlo,
dić (u cijevi, u suda), nosac, sisak
(u kakva euda); mlaz; pljusak,
provala oblaka; ošmrk, (vođena)
pijavica; salagaonica. — less, a.
bes grlića, bes nosca.
‘Bpouter, Spau’.", m. štrcalac; izvor
(petroleja); javni govornik, bučni
glumac; kit, kitolovac,
Sponting-club, spaw't*ng-klob, n. dru-
štvo za nje, debatiranje,
glumljenje.
sprig, n, potporanj.
say spt Y. t. dičačiti, uganuti.
uče
Yt
‘Bpreng, spring. imp. od to spring.-
Sprat, sprit, n. sleđica (riba).
B24.
SPR
Sprawl, spril, v. i. koprcati se, pra-
éokati ae, treati se; pusati, gami-
aati; previjati re; prušati se, ispru-
2, razapeti se; izvalizi ae, le-
žati; to — ing, valjati se; pe
tezati ae, raširili ae nepravilno. —
m. kopreanje, trzanje, ležanje, eae
ljanje, pružanje.
Spray, sprč, n. grančica, ogranak,
mladica; ogranci; granje. — wood,
prude, roide, lomača. —, n. pjena
(s mora), omaja; sipljenje. —, v. t
di. štrcati, ropriati (ae).
Spread, spred, v. t. diriti, raširit
alerali, razai rie procirijetts io
prušiti rasprudité; ras
atraniti; (to — abroad) rasturiti,
raznositi (glas), razglaskti; (to —
over), pokriti; objaviti; to — but.
ter, namazati kruh maslom (putrom)f
to — the table, to — the cloth,
postaviti, prostri stol; to — a net,
namjestiti, zametnuti mrežu, to —
ils (canvas), otvoriti, razapeti je-
dra; to — with gold, poslatiti. —,
v. i. diriti se, raširiti se; prušiti
se, pružati se; protegnuti se, rasteg-
muti se, rastezati se; traniti
se; razglusiti se (abroad). —, n.
šivenje, raširivanje; prostiranje; #a-
stezanje; pruživost; prostor, opseg,
objam, površina ; pokrivač, stolnjak;
(namješten) stol, gosba, jela; (trgo-
vački) posao na vrijeme (rok, ler-
min). ak pei a. raširen; pro-
stran, Hrok; putrom namasan (kruh).
— beam, vratilo (na rasboju); —
eagle, 0. ovao a raskriljenim kri-
lima, posao na rok, a. nadut, hoa-
lirav, preuzetan.
Spreader, pred’, D. širitelj; razgla-
Šivač; masaljka.
Spreading, spred on &. raširen, otve+
ren, —,
Spreckled, ka a. pje daren.
Spree, spri, n. Jala, duri
bučna sabava; pijanka, pijenenjaj
Ba the =? bape ralašan; ta
e on the liti sabo
se, daliti se, pijančiti. —, eon
SPR
er se; (to — it) pith, pijanči
Sprig, tpg, n. mladica, grana, gran-
:; potomak; nakit nalik
ribet kinin
grane; pi ima. — cry-
atal, vedrac. or
Sprigged, sprigd, p. a.
granjen; granjem
Spriggy, sprig’, a. ‘pun “grančica;
+ granat.
Spright, sprajt, n. vidi Sprite.
Bprightlines, sprajtl*nes, n. šivost;
s verelost, srčanoal.
jprightly, sprajtl“, a. živahan; veseo;
odar, arden “
Spring, spring, v. (imp. sprang ¢
sprang, P. P. sprang} i. Koro]
čiti; al + juriti; poletjeti,
odie (o ptici); dići se; dunuti
jetru); naskočiti (at, on, upon,
ay popucati, pući, raspuknuti se,
rasbili se, raskinuli se; odskočiti;
dzvrći se, izmetnuti se (o drvu); iz-
virati, dolasiti, proizlasiti, niknuti,
losis vući, rađati se (from, iz od),
pojaviti se, pomoliti se, nastati, poče
avitati; to — after some one, skakati
za kim; to — at, naskočili, napasti;
to — back, skočiti natrag, odsko-
čiti; to — forth, dskočiti, izrasti,
isniknuti; to — forwards, skočiti
naprijed, odskočiti, jurnuti; to —
from (out of of) izvirati, dolaziti,
i; to — in (into), skočiti
“u, rained u; to — into existence,
najedanput postati, nastati; o —
Off, odskotiti, skočiti sa; to — on
(upon), skočiti na, nastočiti, na-
pasti; to — ont, iskočiti, izaći, nik-
muti, iz; to — over, preskočiti, pri-
jed; to — through, ‘obit kroz,
probiti; to — up, skočiti, suknuti
m vis, isnići, israsti, nastati, didi
ee; to — to light, izići na vidjelo.
—-¥. t. činiti, du što skoči ili skače;
dići, krenuti (svijer), pokrenuti, či-
wnat roe
825
SPR
niti, da se kreće; činiti, da što
brso nastane, isnijeti na
svijet, na’ vidjelo; činiti, da se ras
leti, raspršati, razbiti; (a mine) sa-
paliti (lagum); to — a mine spon
a person, isnenaditi koga; to —
arch, avesti obluk (svod); to — vj
Tight zapaliti svijeću, isnenada po-
to — a leak, napući, otvo-
ri soda (o brodu); to — the loof,
okrenuti brod k vjetru; to — &
project, isnijeti na vidjelo kakvu
omovu; to — a trap, saklopiti stu-
picu; to — a well, kopati bunar.
—;". skakanje f skok; odskok; od-
skočna sila, elastičnost, opružnost;
napor, naprezanje; pero, poskok;
pokretalo, pobuda, povod; puklina,
ukotina ;
nopa; šuma: mladica; to give a
—, skočiti; to take a —, satrčati
ze; to set every — in motion, to
set all — s agoing, sve pokrenuti,
ava sredstva (ave sile) upotrijebiti.
— arbour, vretence (u uri); — ba-
lance, prušna vaga (na pero); —
arley, jari ‘am; — bed, strus
njaža na pera; — beetle, klinjak
(kukac); — board, daska skočnica,
za skakanje; — boc, — bok, sajga
skatatica; — carriage, kola na pe-
rima; — corn, jero žito; — day,
proljetni dan; — grown, a. koji u
proljeću narasle; — gun. samo-
Jatrjel; — head, izvor; — like, pro-
ljetni; — matress, strunjača na
pera; — rje, jara raž; — scales,
vaga na pero; — soup, proljetna
juha, juha e povrćem; — steel,
ocal sa pera; — tail, skokun (ku-
kae); — tidé, velika plima, veliki
povodanj, proljeće. — time, pro-
ljeće; — van, odlika kola na pera;
— water, isvorvoda; — wheat,
jara ploda, ka, omža
ringe, sprindž, m. samka, omča,
u araglo, =. toi whvodls..6
Šamku; samještati samku.
SPR
‘Bringer sprin‘g®, m skakaš; kajkač;
u svoda.
airings _ "aprin’g-nes, 0. prukivost ;
uprušnost, elastičnost ; obilje izvora.
$piingin; sprini ‘erg, m. skakanje;
rastanje, tetiva obluka;
— stone, oporanj — water, irvor-
Springlet, sprin'gl*t, n. wreoce, potočić,
Springy, sprin'g*, a. pro, uprušan,
elastičan; obilan izvorima.
Sprinkle, sprlo’kl, v. t. ¢ i. akropiti,
dtrapali, štrcati; sipati; poškropiti ;
ti; vipiti; to — money, pro
ati novce. — n. škropljenje; sip-
ica, kišica; dkvopi
šprinkl", m. čkropi
primje, njeito prividno, površno
a — ofizaim, porosica, — brush,
kvasilica.
Sprint, sprint, n. brzo, kratko utrki
vanje.
Sprit, sprit, n. spriječ, soha (za jedva):
čunac; — prijecka; — sail
yard, prešnica.
Sprite, obrašt M. duh; malik, mali-
čac; sablast,
Sprout, spraut, v. i. nići, nicati; kli-
to — forth, iznići; to
— up, dikati, usraati. — n. mla-
dica; klica; — s, pl. prokolice.
Spruce, sprig, a. (— ly, ady.)
lijep, pristao, retary fino nakiden
(
Spruse, spriis, m. omorika; Norway
—, jela; —>besr pivo od omorik
Spruceness, sprus'n*s, 2. čistoća, pri-
stalost, nakićeno:
Sprue, spro, n gnoj u ustima (kod
njekojih bolesti); ljevalište (kod li-
jevanja metala); troska.
Sprung, sprong, imp. # p. p. od to
spring. —, & pi
Sprunt, sprout, D. isniknuti, isklijati;
điknuti.
Spry, spraj, a brz, hitar; čil.
maj
SPR
Bpad, spod, m. jek, kratak nod, bo-
i nož za pier, baal; nješto
Spume, spjum, n. pjena. — v.i pje
niti se.
Spumescence, spjames"ns, n. pjenu-
ženje.
Spumescent, spjumes“nt, a. pjenast;
koji se pjeni.
Spumous, spjdm’s, Spumy, spja'm“,
‘A. pjenast; sapjenuden,
Sp! » pon, im imp. H Lada p. od to spin.
— prodan na ispitu;
gold. slami konac. zlatna Seas
— silk, predena svila, svilena preda.
&. tapreden, uduljen u dugo.
Spun! tpoake n. trulo drva, što se
lako upali; trud, guba, néega; fitilj,
mića; ži kra; vatra, živahnost,
arčanost. —, V. i. upaliti se; to —
out, izići na vidjelo.
Spunkie, spčn' n. malena vatra;
iskva; vatren čovje
Spunky, spon'k*, a. živahan, vatren;
srčan.
Spur, sp5', n. ostruga, mamuza; bod-
ljika, tm; ostan, nagon, podraži-
vanje, poticaj; povod; nješto, Ito se
istide, što eri (vrh, rt, kljun); po-
strani korijen, korijen; povijarac,
isbojak gorski); žedenjak; ipo
tporatn; glavnica (u to
ae (give, pat, set) — * to, to
strike with the — s, dosti momu-
zom, bacnuti, dosti, mamuzati, drziti,
nagoniti; to win on's — 8, éidi na
glas, steći slavu; upon the — of
a particular occasion, povodom koje
osobite prilike; upon the —, hitro,
brzo, skokom; to be upon the —,
vrlo se žuriti, hitjeti; on (upon) the
— of the moment, naprečac, u
hitnji, ne promišljajuć (mnogo). =
s. tL melnuti ostruge; bosti ostrus
gama, mamusati, brsiti; (to — on)
Ragéniti, poticati, pospješi
i. obosti konja, brzo jahati, ubrzati
naprijed
to — on, pohitjtei, juriti
ostrugom,
ubod od ostruge; — gall, v. t. rae
— gall, n. rana, zadata
BPU 827
mili ostrugom ; — less, bes ostruga;
— rowel, žork (od ostruge); — way,
put za jahače; — wheel, palčeno,
čeono kolo.
Spurge, spordž, n. (wort), mlječika
(Biljka) laurel, vada selena
Byariows spjn™s, a, (— ly, adv.)
nekon, noeknakij “lašan, kriv,
meprdv; podmetnut.
Spuriousnese, spja'ranes, n. nesako-
nitost ; .lainost,
Spurn, spo'n, v. t. nogama turiti, ga- -
ruši | nogom gurnuti, otisnuti, obje.
prezirati, presirno po-
iša — %. i. ritati se; prezirati,
prkositi (at, against). — n. udarac
nogom; preziranje, uvreda.
Bpurred, spo'd, m s ostrugama.
Bpurrer, spor", 1. mamusač, podba-
Byatier, spor, n. mamuzar, ostru-
gar.
Spurry, spor, a. koljenika (biljka).
Spurt, spit, ov. to dtrcati, idreati.
—, vi. ujedanput. ee napregnuti,
nap eG sve. sile, zatrčati se. —. 1.
dtrcanje, mlaz; trenutni napor, že-
atoka zatvkn; navala.
Spurtio, spartl, v. t. i i. štrcati.
Sputation, spjutššn, n. pljuvanje.
Bputier, spat’, v. t. ¢ i. streal
‘eat, prekati, Hkljati; prekajuc
baled goomilt; (out) brzo isturi
(riječi), nnglo izreći; to — one's &
gall, iliti anon dud. — D, dtreanj
preanje, prakunia, baljenje; klok
mata, Sputteror, n. onaj
No wren, preku.
jto— out
i, positš a
Moda, whodntke — glasu, daleko.
zor, durbin; — hole, siraljka.
Squab, skwčb, a. debeo i inst, ade-
past, memat; mekan, ito se
sQU .
mlada, goluéava ptica, mladi golub;
jastuk, dušek; nizak, obložen stolac;
vrata divana. — pie, mema, golu-
binja pastela. —, V. i. ljumnuti,
dubnuti. —, adv. i int. Yoskacl
pljus! puć!
Squabbish, skwobrs, a. debeo i pre
tin, zdepasi
Squabble: s] Skmibi, v. i, mvađati se,
pravdati se, riječati se; tući se, ču-
pati se. —, 0B, svađa, prepirka,
kavga ; boj, tučnjava,
Squabbler, skwčbl", n. prepirad,
dšija. nasrtuč.
saa ny. skwdb'*, a. sdepast, mesnat,
naduven,
Sunacco. skwik’s, n. ćubastu čaplja,
Squad, skwdd, n. vod, dio čete; dru-
too, gomila. — v. t. rasdijeliti u
vodove.
Squadron, skwšd'ršn, n. četa, konja-
mička četa; eskadra, brodovlje,
Kanali, skwči*d, a. (— iy adv.)
jav, samazan, nei
garde skwčl*dnes, n. nešintoća,
prijavost, gnusdda.
Squall
skwol, n. vikar, jok udarae
a, veful; black —, vihar s ob-
lačinom; white —, 'vihar uz vedro
nebo; — 8, pl. refuli, žestoka pre-
pirka; to look out for — s, bits
na opresn, pripraviti ac na oluju.
—, 1. i. bjemiti (o oluji
on kriko, vika, vapaj. —, ¥. i.
kriknuči, vikati.
»Squaller, skwol"", n. vikalo, vikač.
Squally, skwdi*, n. buran, vjetrovit;
izložen udarcima vjetra ; žestok, ne-
miron; to look — , tražiti kavgu.
Squalor, skwil', u. nečistoća, ne-
snaga.
Squam, skwom, n. detir od povošte-
nog platna.
Bguamose,škwč'nos,Squaruoua,skw'&-
ms, a. ljuskav, koji ima ljuska;
ljuskant,
Squandor, skwčn'd", v. t. (away)
potratiti,
jedva idleglo, golušav, goluždrav,
zdepast čovjek;
—, m. Mromas, ;
—, ¥. ie rastjecati; bun
8Qu
Squanderer,skwda'd'r, u rasionik,
raspikuća.
Square, skyč", n. kvadrat, četvorina;
četverokut, četverokutna ploča, če.
toerokutan komad platna i t.d,
stolnjak; polje (na dasci od šaha);
okno (u prozoru); četa, četa u četoo-
rini; kuće, sagrađene u četvortni
oko trga; (četverokutan) trg (ponaj-
vile # nasadama u aredini); kuto-
miér, uglenica, škvadra, đunija;
red, skladnost, razmjer; in the —,
u četoorini; to bring into —, uče-
učiniti Ho čelverokutnim ;
tvoriti,
how go the — s? kako igra (daha)?
kako je? kako idu stvari? .the —
of a, @ kvadrat, a na kvadra
to brin
toa—, kvadrtrali, dići
at; all — ve u redu;
—, po tkoadsiy pravokutan,
točan; on the —, pravokutan, prav,
pošten, u redu; to be on:the —
with, družiti ee, općiti e kime kao
aa sebi ravnim; to act on the —,
živjeti, radili pošteno, kuko valja;
to play on the —, igrati pošteno;
“out of —, što nije pravokutno, što
¢ krivo, ito nije uredu; that will
reak no — s, ništa za to, ostajemo
4 svim tim dobri prijatelji
—, a (— ly, a adv) četverožutan,
u detverokutu, na četiri ugla; koa:
dratičan, koadratan, četvorni; pra +
vokutan, u pravom kutu (to, 2a);
pravocrian, prav; primjeren, pri-
kladan, nrema (to), pravi, zgodan;
pošten, čestit; svršen, izravna!, sa“:
ključen (račun);, širot, pledat, sde-
past, jak; obilan, izdašan; j
polpun; to make —, to leave
‘poravnati, urediti, isplatiti (račun);
the — man in the — hole, pravi
jck na pravom mjestu; — dea-
ling, poštenje, pošteno postupan“
— dice, prave kocke; — banc
sugaoni okov; — foot, četvorna stopa;
— measure, četvorna mjera; —
mile, četvorna milja; — number,
kvadratan, pošetvoren broj; — root,
drugi korijen; — browa, visoko, di.
a
8Qu
roko čelo; a. man of a — frame,
zadrigao, jak, snažan čovjsk.
—, ¥. & učiniti to četvsrokutno,
četverouglašto, stesati čefverouglasto,
učetvoriti;. poređati u četverokut;
četvoriti, kvadrireti, didi na kvadrat;
mjeriti kutomjerom, sglenteo~; do-
vesti u pravi kut; mjeriti; izmje.
riti, uroditi, udesiti; primjeriti, pri-
lagoditi ; (up) poravnali, namiriti (ra-
čun); mitom dobiti, potkupiti; to —
timber, otesati drvo; to — the circle,
kvadrirati kružnicu, poduzeti što ne-
moguće; to — vne's elbows, raširiti
lakte, aktima zadobiti mjesta; to —
one's shoulders, kočiti se, nako-
kotiti se; to — the yards, okrenuti
Križe nakrat; to — oneself to, pri-
lagoditi so, podati se; to — other
men. by one's rnle, i druge po
sebi. —, ¥. i. pristajati, slagati se,
podudarati se (with, sa); ton well,
uspjeti, ići za rukom; (to — up)
ispraviti se, namjestiti se kco bo-
rac, pesničalac.
— built, građen četverouglasto,
pravocrtno, zdepast, plećat, zadri-
gao; — cap. Cetverouglasta kapa;
— dance, kadrilja; — deali
pošten, koji pošteno radi; — fa
četverouglasta lica; — framed work,
sastavljen okvir, pretinci, kanati;
— rigged, e krišnim jedrima redi
lijepo en, 7 — sail,
križno jedro, tetoerokutno jedro ;
— set, zadrigao, snašan; — shonl-
dered, pledat; — sterned, e ploma-
tom krmom; — tood, sa širokim
rom (o cipeli), pedantan, na sta-
rind ‘toes, pedant, čangrizalo.
Squereness, skwé"n's, n. četosrokut-
most; déloornost; čelvorina; mjera
prosjeka; upravnoal; čestitost; ple-
datost, jakost.
Square, akwe'r™, n. onaj, koji čini
ito Eetverokutno, pravokutno, koji če-
. tvori, kvadrira, koji uređuje, namiruje
Squaring, skwč'r*ug, n. četvoren; c bea
driranje; — of the circle,
ranje kruinice, nemoguće Pa
8Qu
juarish, skwgrtš, a. skoro četvero-
Bana, skwčš, v.. t sgnječiti, smo-
, M. Ho se lako moči, ko
seko, nesrele mahune; nesreo plod;
gelobrido, zeleno momče; lemon —,
sok od limuna sa sodavodom; Yor
kac, pljurkac, rudar (mekih Geleea);
to go =, eam, raspući s.
=) De
“Banat, skwšt, v. i. dudat, čečati; pasti;
naseliti a6 (ne imajuć prava). —,
v. t. pljoštimice bacili, oborili; to
oneself, čučnuti. dćućuriši se,
, 8. koji čuči, čučnuo, šćućurio
a6; spljošten, plosnat; — and short,
Squaw, skvi
Squeak, skwik, v. i. skičati, cičaši,
‘pillati; škripati; prisnati (odstraha),
—, 1. skičanje, cika; vika;
dkripanje; to give a —, skiknuti,
he ba hi 2 (narrow) — (for
fe)
‘Squeaker, ini n. kričalo, vikalo;
skičati, cičati,
anja pi
m. dkčalo, krifalo;
al
jucaler, wi!
Sam ae
Baneamiši skwi'm', a. I, adv.)
lako atuši, sgriti; gadljiv;
nježan, fin, osjeljiv; Epes, plašio,
presjerano eavjestan, točan.
Squeamishness, skwi'm*šnes, n. ga-
pr greje; godi gadljioos, pretjerana
sar ska vt oka stiski-
čiti, omečiti; uimjelanati oči vie
i; to — some one's
čik; zagrišij
_ hand, jako -atienutt ruku; to “—
_
u. žena (u Indijanaca)“
SQU +
oneself, furati se, gurati 26;
in (into), utiskieati; to
to—
turati se, prokapati, id
pritisak, gnječenje, ometina;
the hat ikone ruku, ruko-
saved wie ee: 2 onaj ili zd ito
ti, jedi, izažima ; gnječilo, tijesak.
Squeesing, skwit'ng, 1. tekonje, A.
štanje, potanje gmječenje; omečina;
izažme,
Squelch, skweld, skwelš, n, deki
ije, U
oe, SPE le maš
equi s skwiby a * Beat toala bii #
zadirkivanje,
rugivanje; poruga; "pogrdno gjesna,
po ‘pls, “mi
vreati se; sadirkivati, podruživati se.
Squid, skwid, n. liganj (kao meka);
squied, skeift, Squify, skwits, &.
quite fe wi uiffy, skwif*,
dornut, pripit, nakićen
Sqaill, skwil,*n. moreki tuk.
Squint, skwiot, a rasrok, škljav;
ad kriv; koji poprijeko gleda, sume
njiv, savidan; sloban. — n. dide
lenje, nahdljivanje; pogle
jeko; tkiljavac. a akiljits,
razroko, pi diti;
izpod oka, tajno naginjali Gaards,
k čemu), smjerati (at, na); imaš
ili uzeti kosi pravac, —, v. & B-
vii Nedj, Prerada" (oi). -—
eyed, a. rasrok, Ikiljav; sovidijte.
Squinter, skinite, m kljova; obo
Squire, skwaj*, ,
mče; plemić manji ija
; plemić manji M
Enipht (ots ant nae
Ten ert pao metas pe
iti, udvoravats,
met, skwaj'rtdš, n, seosko plem-
“avo. *
Squireareh, skwaj'ra"k, n. seoeki plemić
squ
Squirearchy, skwaj'ra'k*, n. seosko
‘plematvo, vlada, stranka seoskog
plematva.
uireen, skwajrin’, Squirelet, skwaj'-
et, Squireling, skwaj*ling, n.
mali vlastelin, nesnetanseoeki plemić.
ike, skwaj*lajk, a, Squirely,
a. i adv. kao štitonoša;
kao seoski plemić, poput vlastelina; '
viteški.
Squirm, skwo'm, v. i. previjati: se,
sijugoni ee; (to — up) pusati, pe-
njaši
Squirrel, ‘skwirtl, skwOr"l, u, vjeve-
riea; — skins, krsno od ojevsrice,
vjeveričina.
Squirt, skwort, v. t. di. štrcati, ištre
cati, poštrapati; klistirati. —, m.
Btroaljka; kli mlaz voda. štr
anje; protoč, lijavica; liječnik; ki-
eo. — er, m. štrcalac; — ing, a
kukavni;. — ing cucumber, dirca-
nica (Biljka); — ish, a. kicoški.
8. 'R. S. skrad, Societatis Regiae So-
cius, član kraljevskog društva,
8. 5, E. skrać. south-southeast.
8. 8. W. skrać. south-southwest.
Bt, ot. skrad. saint, street,
Stab, stab, v. t. i i, bosi, ubosti,
probosti; prosukati, smrino ranili,
ubiti bodežom; saklaši; raniti;
oklevetati; to — some one -to the
heart, prekositi koma FA to —
at, samahnuti, udariti fem. —,
n. bod, ubod, udarac bodelom; runa
od uhoda, ubodina; rana; pod-
» kleveta. —
Blatter peti m. onaj, koji deda,
ubilac, kronik is potaje; pro-
acts vrsta Hila,
Btabilify, st*bilfaj, v. t utvrdi,
ustaliti,
subi seit, ne sena, po
sent irresotes i olidnovt, sper
Stable, se ne bh bly, adv.) ford,
čari, s
talan, poviajan, trojašan:
stanovan.
880
STA
j yard, obor.
Stableness, ‘eos: 1B. stalnom; ne
pomitnost, čureloća.
Stabliug, stéb'l'ng, n. metanje u štalu,
drianje u ši
Staccato, st'kit’o, a. i adv. isprekidan.
Stack, st&k, n. plast, stog Volina da)
hrpa, piramida (pušaka);
a — of chimneys, red dimmjaka;
—_s nd, temelj od soga, — yard,
dvorište za s . t. plastiti,
uplastiti, sadjesti u slog; naslagati,
nakladati, nagomilati; to — arms,
metnuti puške u piramidu.
Stacking, stak“ng, un. plaštenje, sa
dijevonje, — band, konop oko stoga;
— stage, odar od stoga.
Stacte, stškti, n. ulje od mirhe.
Staddle, stid), m. ostošje Mošina ;
odar; kolac, kolje; mladikovina, —,
v. t. ostaviti mladikovinu; plastiti
(aijena),
Staff, staf (pl. staves, stčvz i staffs)
Hap, polica, toljaga, kolac; dušica,
duga; potpora; kopljača, katariite
(u zastave); štap, palica (kao znak
vlasti); moć, vlast, pravo; stošer,
Hop, generalni Hop; osoblje, činov-
ništvo, uredništvo; — of command,
sapovjednička palica; & crosier —,
bishop's —, Biskupski ep. štaka;
imental —, pukovnijski sep;
officers of the —, štopski časnici;
atth, kitica; pet crta_od nota; to
let the — go out of one's hand,
pustiti ovoju vlast, odustati od sve
jega prava. — map, karta glavnoga
dopa; — officer, Hopeki čamik;
— sergeant, stožerni narednik; —
surgeon, Hopeki, pukovnijski !iječ.
nik; — wood, drvo sa duge, duga.
Stag, stig, n. jelen; royal —, dva-
; Warrant —, dese-
STA
je (kukac); — dance, mušku-
Paški ples; — ‘dinner, objed go-
spode (bes gospoja); — horn, jelenji
reg; — party, arty, muško društvo.
Stage, stčdi, n. odar, skele, usvišeno
mjesto; pozornica; kasalište; po-
sorike; pristanište, iskrcalište; star
nica, poštanska postaja, počivalište,
konak; udaljenost od jedna postaje
do druge; etapa; poštanska kola;
slepen, stupanj, stadij, stanje (bo-
laki ) doba živoj pina
vode; lyric —, to be on
the —, glumi ‘Bid glumac; to
bring upon ths —, predstavljati,
dsnijli na pozornicu, na ariji Ms
zamelnuti riječ; to enter the —,
stupiti na posorni
to go off oe vi : J
mala um: to have a clear
= - slobodno polje, ne imati
ronda Vy, te. šsnijeti na po-
a = Bb (eo =
pulovatt Hanskin kolima. — box,
eine hee carpenter, ka-
rališni Potonje sijeva coach (car-
e), podtan: deletansa;
ae onchiman (driver), "poštanski
881
STA
Ntagger, stig’, v. i. teturati, posr~
tali, libati; Kolebati se, dooumiti,
sumnjati oklijevati, šacati se, uču-
buniti, emutiti, imonaditi, umemiriti.
— Bh sab nama kolebanje, olja.
Granta, ord fu koma’ posada)
vica, orteš (u konja
sejanje (u ovaca), sabuna, ne-
klimav, Sina Mio
lučan.
=) klanjao
Stngiag, stvdiog, m. skole, kove
ing, si g, 0 ;
uprova poštanskih kol, i
. Stagnancy. stig’a'ns*, n. stajanje, ne-
Ve; mrtvilo, zastoj,
stageant, stig’n'nt, a. (= ly, adv)
koji ne otječe, stoji; zastoji, ualojan;
mlitav, miran.
Stagnate, st&g'nčt, _v. i. stajali, za-
slajiti, ne leti; sapinjati; miro-
vali; biti mlitav.
Stagnation, st’gne in, m. stajanje,
mmiooanje ne otjecanja; mrtoilo, mli-
si stade,
i Ea port, rng
au, stéd,.imp. ¢ p. p. od to stay.
=) & (— ly, adv.) miran, trijezan,
? diče, stad'n's, n, minoća, os-
ljnost.
Stain, stčn, n. ade mie
STA
Staining, ste’‘ntug, m. kaljanje; far-
danje, bajadisanje; — of (on) glase,
slikanje na staklu
Stainless, stču'lts, a. (— ly, adv.)
neokaljun, čist; bes prijekora, ne-
zazovan, prav. — ness, m. neoka-
ljanost; besprijekornost.
Stair, sta", n. stepenica, stupanj, ska-
lin; stube; — s, a flight (pair) of
, stube, skale, kat; to live up
two flights of — s, atanovati u dru“
gom katu; down — s, niza stube,
dolje; up — 8, uza stube, gore;
below — a, dolje, u kuhinji, kod
služinčadi. — ca pet, sag od stuba;
— ,lvot, najdoljni skalin; — head,
najgornji skalin; — landing,
čivalo, odjeljak od stuba; — rail,
prislon, naslon; — rod, pridržaljka
na stubama.
Staircase, stč"kčs, n. stubište, stube;
servants’ —, back —, stražnje ste-
penice (za služinčad).
Btaith, stčth, n. pristanište, krcalište.
Stake, sték, m. kolac, stup; muče-
nički kolac; lomača; mali nakovanj;
uložak (u igri); rizik, opasnost;
to perish at the —, umrijeti mu-
čeničkom smrću; to go to it like
a bear to the —, ići kamo (na što)
nerado, preko srea; at —, u opa-
anosti; & map of —, imućan čovjek;
to put one's to the hands of
another, komu sve svoje;
to have at —, imati uloženo u igri,
moći_ izgubiti, imati izloženo ppas-
nosti; he has a — in the conntry;
vrlo ga se tiče, vrlo ga zanima do-
brobit mije to lay at —, to put
to opamosti, staviti na
ke dvi; So ie (be) at —, biti u
0-9865 (da se moše izgubiti); to
aweep the — 8, sve dobiti, sve uzeti.
—, ¥. t. privezati za kolac; kol-
cem probosti, nabiti na kolac; kol-
čiti, pokolčiti; koljem ograditi; ulo-
Hitt u igru; islošiti opasnosi, staviti
_ na kocku; odvašiti se na što; salo-
Hits; to
832
— out, obiljekiti koljem, po“ |
STA
koléiti. — holder, čuvar uložaka ;
— net, velika“ brećasta mreža,
Stalactical, stlAkt*kl,. a. sigast, kao
siga. |
Stalactite, stAl*ktajt, n.
siga (na stropu pećine).
Stalagmite, stal*gmajt, u.
tiga (na dnu pećine).
Stale, stel, a. (— ly,
terd, bajatan (kre:
stalaktik,
grow —, ostarjeti,
make stale, istrošiti, pol
— jest (joke), stara dosjetka.
n. alo staro, mlakavo; pokva-
; predmet poruge, smijeha;
duduica; atruk; držalo; sređstvo.
—, Tv. tlači što stim, mlaka-
vim; istrošiti, pohabati.
Stale, stčl, v. i. mokriti (o konju, go-
vedu). —, D. mokraća (konjska itd.),
Stalemate, stel'mčt, n. pat (u šahu).
Staleness, stčl'nes, n. mlakavost, sta-
rost, istrošenost, dstarjelost.
Stalk, stalk, n. stabljika, struk, batvo,
vlat; badrijica (od peru); držak;
kamiš; — = eyed, s očima na dršcima
rišumati se dee zvjerci), tra-
ponosito hoditi, kočiti se, ke-
i, depiri
oh sti kng.
koji se šuma, koji se depiri.
žumanje; traganje, lov, Jumanji
o: plot, iza kojega s¢ iko
rkrovidtie; — horse, konj,
ća va te te lovac sakriva, izgovor,
a, plašt, maska.
sully, M et, a ford kao atabljibe;
poput batoa, poput vladi“ visoka
nađikao.
Stall, std, nm. štala, staja; odjeljak
u štali; Fatra, stojnica, prodavnica;
STA
butcher's —, mesnica; sjedalo u
koru, kanonitka stolica; sjedalo u
parketu (u kasuliitu), —, v. t, met
muti, zatvoriti u štalu; krmiti, toviti;
uvesti (konja, kola u Blato); — off,
otimuli od sebe, izbjegavati. —, v. i.
ugreznuti (u Bato); biti, ležati u
Hali; to — “together, šivjeti za-
jedno u štali, slagati oe. feed,
¥. t. hranili u štali; — feeding,
hranjenje u dtali; — keeper, tre
govac, "koji prodaje u šatri, knjišar,
; = money, datraite.”
Btallage, stAl*dž, D, pravo imati Salve; .
Tatraite, mjerlovina; štalarina.
Stallion, staln, n. pastuh, a;
Stallzman, stilri'a,h. pona, drug
Biva “silt, Stalworth, sthl’-
with, a. (— ly, adv.) jak, snašan;
artan, odvažan; voljan; postojan,
pouzdan,
gdivartnća, sthl'w*tnes, n. čvraloća,
jakost, mage; erčanosl; ojanost.
Stamen, sté’m'n, n. prašnik (u cvi-
jelu); stamina, pl. tordi dijelovi tijela
(kosti), životne sile, glavna snaga,
glavna polpora, ustrajnost. Stamen-
ed, &. # prašnicima.
Btaninate, stim“nčt, v. t. dati koma
snagu, ustrajnost. —, a. koji ima
prainike.
Stamineova, st*mins, Staminiferous,
etdinnif'rts, a, Koji ee adatoji od
prainika, koji tna prašnike, koji
pripada prafnicima; lower,
muški cvijet,
Stammel, stim"l, a. jamo crven. -—,
> jamo ervena boja; vrsta crvena
Stammer, stim”, v. t. di. tepati,
mueali, sapletač jerikom, —, 1. le:
nje, mucanje.
merer, siiin*r”, n. jecalo, mucav
si
čovjek, tepavac.
Stamp, stimp, Y. i, tabali, to-
hd opreka grušiti,
obilječiti diljegom,
i, toptati;
stupals (metale);
udariti biljeg; ulisnuti zmuk, vsna-
čiti, obiljerti; Liljegovati, metnuti
833
STA
biljege, marke; baidariti, kajartti;
kovati (novce i t. d.); tiskati, Ham-
| paté (latak); to — on the mind
(memory), usaditi u sros (u pamet);
to — out,
sati, iskori-
collector, sablrač maraka, prijamedk
biljega; — fatter, redori =
(fee, tax), bil Ws
bjegovni _ ‘office, 2 biljegovni
gianped, sa P. p. ¢ A. sgruhan,
satroen; iljegovan.
Stampede, at*mpid’, n ma diet i_dijeg;
strava; usrujanost, ori
lješati u atravi. —, w. nearer
slap et ’p™, n. tabalae, nabijač;
Bilegovatacs tutak; stupa; žig, pe
stampings ttim'p'ng, vt - fabanjes
Biljedenje; biljegovanje; šigovanje;
kovanje, kov. — mill, stupa, rudar-
stupa; — press, petaini tijesak.
sine sthns, 2. položaj, mjesto, gra-
stench, ‘sting, v, t zawaviti, ustavitt
(kre); umiriti, utuliti. —, ¥. i. so+
wala: presets leći. —, a. (— dy,
adv.) nepromočon, suh; dobar, dvrat,
jek, jedar, udrav, valjon; stalan,
Fae ljiv, pousden
Staocher, slan'š“, D. onaj ili one,
Ho zaustavlja ; sredstvo, koje uslavlje
kre
potporanj:
prosornik; motka od rešetke.
stupi
STA 834
Stanchless, stané‘l's, a. što se ne da.
; nezasitan.
Stanchness, stind’n's, n. čvrstoća, ja-
kost, jedrinu, zdravlje; postojanost,
nepokolebljivost.
Stand, stand, v. (imp. i ie: Pe id
s, mirovati;
hk kuje ći
Sij Ht ugros, epee
fe, utorđeno je; o ev amared at,
čudili se Pad .— commited,
obvezan, dušan; to — corrected, -
prisnati svoj grijeh; to — first, biti
pre, doći prvi; to — fair (for),
dobrim, pravim putem, imati
izgleda, nade; to — fast, biti mi-
ran, tvrd, postojan; to — father,
sastupati oca; to — firm, biti ne-
pomifan, stalan; to — godfather,
kumovali; to — high, diti na glasu;
to — well with some one, alagaši
se a kime; to — tati
jući, zijati; to — laughing,
+e; the sentence mast —
čenica mora ovako glasiti; he
six feet high, ‘on je šest stopa visok ;
the case — & thus, the matters
— thus, etvar se ima ovako; to
— about, stajat riaokolo, okruditt,
opkoliti; to — utora stajati vani,
Boraviti u daljini; to — against,
opirati sa, odolijeva, protiviti se,
sutati protiv, stajati naprema;
— aloof, kloniti se; to —
tati na stranu, ukloniti 26; to
at, stajati, biti .kod, pri, samjarati;
— at attention! posor/ — at ease!
odmor! to — at a stay, sustati,
zapeti, dvoumili; to — a1
maknut, odstupiti,
(dugo) isčatati, udaljiti se; to —
odstupiti, držati se straga;
STA
= before, stajats pred, postaviti
, protiviti se kome, to —
Between, biti među, amelati, po-
aredovali; to — by, biti kod, pri,
biti prisutan, “pomagati kome, pre
stajali us koga, branili koga,
dali se u, računati na, pozivati se
na, upirali se u, oslati kod, držati
a6 čega, pripraviti ae, biti pripravan,
gotov, bit u prikrajku, neopašen;
— bj! na ee u kraj! to —
down, stupiti dolje
postaviti se uaprijed, pojaviti se;
: to — forward, virili, strditt, isticati
; to — from, adalitt « ae, odjedriti;
fo — in, stajati u, biti u,
koštati, pristupiti, učestvovati; it
stood me in four dollars, io me je
stajalo 4 dolara; to — in ach bi
vati, zbivati se; — in awe of,
Sojett rao stali aj “Yo — in de
fence, braniti ee; to — in doubt,
dooumiti, sumnjati; to — in fora
harbour, jedri “ luku; to — in
nadati se; to — in tne
stead of, bili, vri-
iii
za
riti us obalu temo amo, kele-
se; to — on (upon), omisati
ee oolanjati ve odati se dodati da,
utvarati sobi, nastojati o, pre
oem none ines te — pe
na opremi; to —
0" defence, odvašno se bra-
STA
niti; to —-on end, nakostriješiti
ae; to —‘on one’s hind legs, pre-
peti se na stražnje noge; to’ —"on
record, biti sabiljedeon, "zapisan u
povjati; to — onward, ići naprijed,
napredovati; to — out, viriti, str-
diti, isticati se, držati se, ustrajati,
ostati, ne odustati, imati na dugu,
odstupiti, klonili ae; — out of my
sight! idi mi ispred očiju! to —
out against s, a., izdržati, odoljeti,
viti, natati protiv; to — out
for 8. t., držati do, ostati pri čemu,
ne popustiti; to — out to dance,
pristupiti k plesu; to — out to sea,
držali se pučine, plovili u pučinu;
to — out upon, ostati pri čemu,
ne odustati, ne popustiti; to — over,
ostati neraspravljen, neriješen, ne-
plaćen, na računu to — to, ostati,
ustrajati, držati se koga ili čega,
jamčiti, pomoći, podnositi, odoljeti,
pobijedi::: to — to the guns, biti
spreman za pucanje. ostati vjeran
zastavi to — to the loss, jamčiti
bitak (štetu); to — to the
, jedriti put sjevera; to — to
the 808, jedriti u pučinu; to — to
. one’ '» opinion (resolution), ostati
svojega mnijenja (pri avojaj
odluci); it — s to reason, pametno
je poe je; it does not — be sense,
nerasborito ji to
trial, dod pred sud, to to one's
word, održati riješi to — together,
i
Majati zajedno, sakupiti se, ela
to — under, Biti pod, is.
podnositi; to. — up, stajati
pravo dupke, ustati, uspraviti se,
naješiti “se, ustati (against protiv,
for, za), stati gore ili više; to —
up about, stadt s govoriti za, sahlije-
vati; to — up to (with), ustati
roti, ra ogledati se # kim, ukva-
u košlac; to — up with,
srialapik (k plesu), biti komu ručni
djever; to — upon (on), stajati na,
ostati pri čemu, dršati se čaga, omni.
vati se na, zavisjeti od, utvarati si,
ticati se čega; to — upon one's
885.
STA
own bottom (lega), Biti svoj go-
r, biti nezavisan; I have not
a foot to — upon, ne mogu od
umora stajati; be has not-a leg
to — upon, nema već islike, is
; to — with, diti zajedno,
je zajedno, slagati 26 2a, od-
govaroti čemu, biti prema čemu,
pristati us koga.
—, ¥. t. iatrajati, izdržati, pod-
nositi, trpjeti; biti dorastao; odo-
ljeti; podvrći se, pretrpjeti; zado-
čemu; biti koristan, vašan za
koga, pripadati, pristojati se komu;
to — one’s ground, držati se, odr-
ati se; to — the siege, isdriat
opsadu; to — all demands, zado-
voljiti svim zahtjevima; to — the
lose, uzeti na aebe, nosili, imati
štetu, gubitak; to — all hasads,
ave pokušati, slavili ve na kocku;
he cannot — i, on to ne može pod-
nositi, trpjeti; to — the proot (tost),
izdržati probu, iskudanje, održati
46; to — treat, platiti sav dek
(pijanke, gozbe); to — trial, biti
preslušan, održati a; to — word,
držati riječ; to — down, položiti,
meinuti dolje; to — out, izdržati
do kraja, torditi do kraja; to —
one off, kloniti ss koga; to — up,
postaviti to upravo, dupke.
Stand, stand, n. stajanje; atajalište,
stanovitte; mjento; prestanak, sa-
atanak, zastoj, odmor, prekid; pon,
neprilika, neodlučnost, nevolj
Jak, najviši stepeni stajališta, po-
staja sa kola; dat, gledala la Bee
sornica, govornica; stalak, nogače,
podnožje; konsola; stolčić
(zidni, sogledalom); dišonšk ; *alnica
sa nole; čatra, prodaonica; mla-
dica, mlado drvo; bačva, bura;
garnitura; potpun nakit, potpuno
odjele, potpuna oprema; — of
puška s bajonetom; — of
piteh, 21, do 8 engl. centa smole;
to jump at a —, skočiti » mjesta;
to make a —, “stati, ustaviti se,
ustati, boriti se (for, za), dršati boo,
STA
protiviti se (against); to take one's
—, uzeti stanovište, postavili se,
upirati se (upon, 0); to put any ope
to a —, doveti koga u nepriliku,
u škripao, smesti koga; to be at a
—, sapeti, stati, biti u neprilici,
akanjicati se, ne znati što raditi,
biti bez posla, biti u nevolji, biti na
ertku; to be at a perfect —, porve
mirovati; to come to a —, dostidt
svoj vršak, mirovati; to keep at a
,, ostati u istom stanju, pološa
Standard, stan’d®d, n. alijeg, zastava;
usor-mjera, usor-ulega,
Kea mjera; čistoća (srebra),
tešina ili sadržina čistoga srebra;
novčano mjerilo, vrjednota; torda
valuta; normalna cijena; pravilo,
ugled, obrazac, uaor, mjerilo, norma;
stupanj; stub, stup; avijetnjak ; ljevča
(na kočiji); drvo Coromljeno), vodka
f coin, novčani
ilo; — of value,
regulator vrijednosti; above the —,
predobar; below the —, male vri-
jednosti, slabe sadržine, lak (nouac);
— of beauty, usor ljepote; — of
Mle, provi i način života;
ing to & —, svesti na pravila,
odar po pravilu, dovedi na njeki
upanj, koji vrijedi kao pravilo ili
— ani — of pronunciation, is-
govor, koji vrijedi sa uzor ili ugled.
—, & normalan, pravilan, uzoran,
propisan, koji sluši za ugled, usor;
klasičan; koji stoji uspravno, ravan;
koji je sam, bez potpora (o drvetu),
visok; — clock, Ina ura;
— dictionary, usoran, klasičan rjet-
nik; — measure, normalna mjera;
— time, normalno Vrijeme; — works,
djelo; — writer, uzoran
pitao, klasik.
Standard bearer, stao dstdbart, n. lje
gonoša, barjaklar, zastavnik.
Standardise, — ize, st&n'd""dajz, v. t.
mormirati, postaviti ili priznati kao
mormu, pravilo ili uzor.
Btandee, tty ‘di, m. atajalište, gleda+
lao u stajalištu.
836
STA
Standby, stind'baj, n. pomoćnik, pra-
tilac,
Stander, stan'dše, n. onaj, boji tj stoji,
ostaje. — by, gledalac; —
oranj (biljka); — up,
Stand-fast, stand'fast, n. uporište,
Standing, . stšn'd*og, a. koji
ostaje, stalan, tvrd, tra;
prestan; određen, utvrđen; običan;
— bowl, stolovata čađa (s nokicom);
— colour, trajna, prava boja;
dish, obično jelo; — corn, žito u
"klasu; — water, voda stajučica,
najviša (najniža) voda (za plime +
osjeke); — army, stajaća vojska;
— artillery, tordavno topništvo,
rigging, tordo oputo (broda); a —
bed, nepomičan krevet; — order,
određena naredba; -— orders, po
slovnik“ (parlamenta); — wages,
alalna plaća; — out, saostao, ne-
iplaćen. —, n. stajanje, dubljenje,
nspravon pološaj; trajanje, osta-
janje; mjesto, položaj; stojnica, ša-
ba, predaonica; stanovište; staleš,
čast; dobar ‘glas; — in contempt,
neposluh spram suda; there is nd
— here, ovdje se ne moše ostati;
an affair of some standin, ag , prilično
stara nivar; of Hong (old) = (ol ates
mnogolje od dugo v
Goonies tu ar fronti io is of a
youre —, naše prijateljstvo traje
ved deset godina; we are of the
same —, isto amo ved vrijema ovdje,
istoga smo čina, istih emo godina
službe; man of good (high) —,
vjek ugledan, u visoku
— ground, tvrdo stanovište, stalno
načelo; — place, stanovište, mjesto,
stajaliite, počivalište; — room, sta-
jalište, gostionica ber sjedala.
Standish, stAn'd*š, n. pisaća sprava.
Stand-off, st&nd’f, n, ustezanje, uatru-
Baoan protivljenja. >, a
Standpipe,stand'paip, n. zapojna cijev
(u parostroju); hidrant.
Standpoint, stand'pčjnt, n. stanovište,
gledište.
STA
Standstill, stind’stil, n. prestanak,
mirovanje; to be ata —, mirovati,
diji neprilici; to come to a —,
stati, prestati,
Stand" -up, sišndop a a. koji sloji, sto-
ježi uspravan, visok; uredan, pra“
sing: ‘sting, imp. od to ating. —,
motka.
Stank, stank, imp. od to stiuk.
Stannary, st&n’r*, a, cinen, kositeran.
—, 1. rudnik od kositra.
Stannic, stšo"k, a. cinen, kositeran.
Stanza, stin'z5, n. stanca, kitica, strofa.
Staple, stčpl, m. klanfa, akoba; —
for a bolt, skoba, dip; — for a
lock, dočekač. —, n. stovariit
skladište, tržište; glavni proizvod,
glavna trgovačka roba kojega mjesta;
glavna stear, glavni predmet, sa-
držaj; tvar, sirovina; dice, vlasi
(od vune, pamuka, stovarni,
glavni; — commodities, — goods,
glavni proizvodi! stovarna roba,
roba, šo se lako ne pokvari; —
house, skladište; — town, glavno
slovarište, glavno trgovačko mjesto;
— trade, stovarna trgovina.
Btar, sta", 'n, zvijezda, svjerdica; aud- |
dina; glasovita ličnost; sjajna po-
Biser; prea glumica
zvijezda poima
vemirska maglica;
krijemica; blazing
ijezda:
dicom; proizvesti zojezdastu sliku;
zadati ranu poput zvijezde. —
ujati kao zvijezda; (to — it) sjajati
se, odlikovali se; gostovati; to —
it over, adasjati koga. — anis,
badijan; —- apple, zlutolist (biljka);
— blasting, pogubni utjecaj zvijezda;
— bright, zojezdovit; — chamber,
njekadainje tajno kazneno sudište
u Wesminsteru; — craft, svjezdo-
slovlje, gatanje u svijesde; — cros-
sed, su progonjen, nesretan;
887.
. Starched, start, a.
STA
— fish, morska svijesda; — flower,
— of Bethlehem, buljavka, ptičje
mlijeko (biljka); — fort, zvjezdasti
opkop; — gazer, svjexdar, zvjesdo-
slov, astrolog; — less, bes zvijezda;
— light, zvjezdana svjellot slaba
svjetlost, &. zvjezdovit, like
edast, kao zvijezda, sjajan; — is,
rasvijelljen zvijexdama,
spangled, osut zvijezdama, pod
— spangled banner, zvje-
zdani stijeg (Ujedinjenih Država);
— stone, zvjezdasti safir.
Starblind,- sta"blajnd, a. poluslijep,
alabovid.
Starboard, sta"bdtd, n. dema strana
broda (gledajuć od krmila).
Starch, staré, n, skrob, dtirka; uko-
čenost. —, 8. okoreo; ukočen; usiljene
—._¥. t. skrobiti, štivkati. — blue,
plava štirka; — flour, štirka.
(— ly,
oskrobljen, štirkan; ukočen; usiljen.
— ness, n. ukočenost.
Starchness, starč'n*s, n. ukočenost.
Starchy, sta"č*, a. od skroba, što ima
skroba, poput skroba; ukočen wale,
Stare, ste, v. i pi iti,
kole
Ys piljiti, uprije
dečiti oči u (na) što, čuditi se čemu;
to — in the face, gledati ukočenim
očima, udarali u to — up,
atriiti. —, v. t. piljenjem, upiranjem
očiju što proizvesti; to — one down
(out of countenance), piljenjem koga
smesti, zabunitl, —, n. piljenje, bu-
ljenje, ukočen, začuđen pogled; to
give on a —, uprijeti u koga
mjeriti koga očima.
Starer, star, m. onaj, koji pilji, ču-
deći se gleda.
Staring. stč'rog, m. piljenje, čuđenje,
(ly, adv.) koji pilji, začuđen;
i koji u oči udara, odoiše
že jan (o boji)
Stark, a
ne
spokoleblji
silan; potpun, čist; — Jost, prava
luda; — nonsense, puko dezumlje.
SŠ.
STA
—, adv. posse, samim, potpuno;
— blind, pome slijep; — naked,
got kao od moje rođen.
štarken, sti"kn, v. t. ukrutiti; pri-
tegnuti (konop).
Starkness, sta’k’n's, m. krutost, uko-
čenost,
Starlet, start, n. zvjezdica.
Starling, staring, m. čvorak, čvrljak
(ptica); ledolom.
Btarred, sta'd, x:
sxjecdovit; sajesdicom osnačenj i
rodni pod novelom srijedom.
Starriness, sta'rnes, n. zvjezdovitost.
Starry, stir’, a. zvjezdovit; zvjerdan;
avjezdast.
Burt, stitt, v. i. skočiti, poskoči
odjuriti; prenuli s6, trgnuti ee, tr
zali ae, predali, plašiti se, prepasti
se (at, od, pred); ispričavati se,
izgovarati ae; istrčali, početi trčati,
počeli utrku; otići, odlaziti, odje-
driti, krenuti 26, otimnuti se, otpu-
tovati; počeli, počinjati; pojavili se;
čiti (o čavlu it. dy; never —
Boj se! to — after, pohitjeti za tin’
to — against, stupiti kao protu-
kandidat, stati “na suprot; — aside,
krenuti na stranu, skočiti na stranu,
plašiti se (0 konju); to — aw:
krenuti se, otići, odjuriti; tor —b
trgnuti se, skočiti matrag, odsl
usmaknuti; to — for, trašiti ia,
i@ za čim; to — in the world,
sani u svijet, nost, započeti
so ae, javni) život;
te fen došpjeti, sapasti u, ba-
cili se na; to — off, otići, krenuti
na put, odstupiti, sastraniti; to —
on a journey, krenući na put, ot-
putovati; to — out, krenuti se,
otputovati, iznenada se pojavili, pe-
činjati se; to — to one's feet, sko-
iti na nogs; to — up, trgnuti ee,
skočiti, nakostriješiti se, (trom sleep)
prenuli ss (oda sma), iznenada se
pojavili, nastati.
krenuti, pognati, potje-
rali, pojuriti; poplašiti, prestrahtt;
838
a, caut zvijezdama, |
uamaknut, popustit popudati isko-
v. t. iznenada -
STA
uznemiriti; utemeljiti, osnovati, po -
četi, podignuti; izazvati, zametnuti ;
pomoći, pripomoći; iznijeti (na vi-
djelo), iznaći, otkriti; potaknuti;
rasklimati, popustiti, rasdriješiti;
ifčažili, uganuti; dati znak za utrlu;
otpustiti, otpravili, poslati; ispustiti,
iatočiti, iliti; isprawniti (bačve);
pokrenuti oj, početi raditi na
stroju; nusaditi (ort); lo — a bu-
siness, pokrem rapočeti 1)0880,
trgovinu; to —
meljili novine; to
podići prigovor, pri
an opportunity, prušiti riikag to
-— a question, slavili pitanje, za-
pilati; to — the trath, iznijeti
iatinu na vidjelo; to — the anchor,
dignuti sidro; to — a cask, otvoriti
aden; to — a price, učiniti prow
ponudu, ponuditi (kod družbe); to
— a candidate, postaviti kandidata.
—, 1. iznenadno micanje, kretanje,
skok, udar, poriv; presanje, trzanje,
predanje; iznekadni nastup, dola-
zak: dosjetka; satrka, početak trke;
odluzak, polazak; početak; događaj,
koji izazove uzrujanost, buka, larma,
gungula; prednost; by (iu) — s,
na mahove, na skokove, na hirove,
kad mu so prohtije;. to give a —
of joy, skočiti od veselja; to give
&.—, gurnuti, prestraši; to awake
with a —, iznenada “se trgnuti od
ma; from the —, od početka; to
make a new — (in life); započeti
nov život; to get the — of one,
preteći, prestići koga; to have the
Starter, starta, “cei, tok popio
ter, start, n. ji 28 presa,
koji se koleba; višle (pas); davalae
kova; pitalac, prigovaralac; začetnik.
Starting, starttng, a. koji “ —
krene, prene,
plašljiv. konji [kon cating ae "s
gd na
>. Jee promadey kors
početak; = - Krka mjesto odlaske,
STA . 889 STA
otkle trka — point, | t —) živjeti ,
koro | a ues See
_ signal, ana ito lie in —, lešaši ma. mrtvučkva
Startish, slaviti, a. leša. Gudljio.
Bartle, start, v. i. promi se, uže-
saknuti
te, prestraliti sa, usdrhtati,.
rept (at (at, od). —, v. t poplašiti,
Malis” (neugodno) i isnenaditi.
salim, stati*ng, a. (— ly, adv)
atrakan; koji u srce dira, usnemi-
ruje; tenenadan.
Startlish, start}, a. plašljiv, virašljio.
Starvation, starvertta, n. gladovanje
g od gladi, amrt od
Starve, atary, V. i. umirati od gladi,
od sime; opati to — with cold,
amranući 26; to — with hunger, |,
“wmrijeti od ‘gaat ~ —, m. ti moriti,
umorići glađu ili simom; (to — out),
umoriti glađu, prisiliti 3 osla:
dali Tam — 4, umirem of gladi;
— oneself, gladovali, slopatiti..
, starving, ik, gla-
Barra Ve, gledi glac
Statable, steel, a. nuvadie, teraziv,
jan, et*t&rp, a, (— ly. adv.)
“stalan, siguran.
sate stšt, m. stanje, položaj, okol-
moeti, prilike; narav, kakvoća; sta-
kv koi
U it ojaj,
glada, avečanost; iret
—,% PL otaleši, redovi, vijeće, senat |
See he ned pelt |
ras ja, |
sarojanast; (chair of —), stolica |
di prijestol s nebom; canopy of —,
nebo, baldakin; — of affairs, stanji
stvari; the — of a commercial
“house, novéane ‘(imoune)
koje trgovačke kuće; — of logo,
opeadno stanje; in a — of nature,
u naravekom stanju, gol; marries
—, brak; horse of —, jedek, pa-
radni Ree to keep xh dj
“e opedinaj to live in aad
—, m. t odrediti; uglaviti, usta
nowti; ‘axatl, iskazali, raslobitis
izjaviti; spomenuti; saopćiti, javiti;
to — an account, :urediti račun;
to — a rule; postaviti pravilo.
affair, državna stvar; — ball,
oak pakta Pai
vijeće; — craft, ie
orator, 2 Griavuni vjerovnik; id
criminal, politički, državni sločinao;
— less, bes ejaja; — paper, dršaoni
papini drama isproba izprava; papine
piri, dfekti; — Zala;
džema polite; — prison, državni
sateor; — room, dršavna sobe,
sjamna soba, kajita ili soba na brodu,
spavaći pre u spavaćem oa-
gonu; — trial, politička parnica.
Stated, sta't'd, a. određen, ustanovljen,
stalan, pravilan; a8 —, kao što je
spomenulo.
Btatelinesa, staritnes, n. uglednost,
dostojanatvo; sjajnom, gla-
in ; otmeno, ponosne
Stately, št8tl*, a. (—, adv.) ugledan,
uzvišen; sjajan, gizdav, krasan; do»
stojanatven, otmen, ponosan.
Statement, stavintat a. m. raslaganje,.
pripovijedanje, kasivanje; izvještaj,
iskaz; stanje stvari; stanje imovine;
proračun; popis; račun, zaklj
račun; stanje tečaja (na burei); opis,
očitovanje, iskas svjedoka; tordenjes
according to —, as per —, prema
očitovanju, po iskazu; — of account,
isvadak is računa; — of duties,
searinski Krmi - Ki market, tr
žišno isviješće; — of stanje
skladišta, robe; — of prices,
cjenik; — of specie, cedulja nov-
čanog te ija; to band —, isvijentisi
BTA
840
STA
Btater, rts, m. hasival; iskasioač Statatable, stštjutbi, a. (My.
say) po pravilima,
pL vatlte nial s rovnttski
Station, stein, 2 n. mjesto, pološaj,.
elanovište; atalsš, red, čin, reali
rovak, odmor; stanica, px i.
mor; ja,
ota: kolodvor; A humble —, skro-
jj; to know the’ —
ind, snati, otkle vjetar pale
Bavi wt jeatit
wnt Sut tie
redaratoena , postaja, kolodvorek
ter,
pole (staff), m;
sours a ‘tteWonrenee, n. ata-
Janje, nenapredovanje.
Stationary, stanje, n, koji stoji,
koji ne napreduje, Koji ostaje stalan, .
SP noprodosess to bo "elas
ne to , stalno
doravili.
SBtationer, sta“, n. trgovac p.-
pirom, trgovac pisaćim priborom;
novina; flying (running,
ižar-pokućar; — s°
Stationery ara, n:.pisadi pribor,
pleode sprave; fan
aes fone bh prdi to dr
stata, acta (lad.
Statisti data, a. na
Btatnary, statjušr?, a. kiparski, kipni,
kipar; kipovi;
tatju, staču, n.
atu, stitieds s
adio nijanse, a. (— ly,-ady.)
kao kip; plastičan;
Statuette, stštjuet, n. malen kip,
kipić:
Stature,” statju!; stid, m, elas, use
suti, atts, 1. stanji, položaj: -
=i Goran) B
Himitations, koko o sastarjeloett;
— sal
lam, (= bool bea sik zbirka en mele Fone ujna
tlaka,
mile, engleska ni mija (1609 pod
Praveie, — ‘about?
tara);
Statutory, state
po pravilima, propisan, zakonit;
— declaration, očitovanja na pe-
‘Som riješ mjesto prisege; — law,
,positiono, napisano pravo,
gama, sting vidi Stanch.
Blave, -stčr,-n, duga, dušica; kitica.
€ probiti, rasbiti (bure), ođa:
“dniti, izbiti dno; pričlekom učorotiti,
pre motkama -gurati;..to — in,
rasbiti, provaliti; to — off, odbre-
iL od staff i atara.
e Gimp, KA p: stajod
Stares,-stšva,
Stay, stš, v
i staid) ostati, tad) H
slanju. istrajat; isdršali,
ostati pri čemu, ne popustiti; čeka
(for, na); oklijevati; sapinjati; to
— away, izostati, ne doći,
for 8. 0. čekati koga,
usdršati
STA
jetiti; to — o1 if; upirati se,
pars a6; to — the stomach,
utuliti šapuniti vruću šelju;
de zh objedu; to,
— the band, fens to = to”
— one's hand, saistavit; to
proceedings, obustaviti sudbeni po.
stupak; to — a cominission, m ne
završiti nal
og.
t—, n. ostanak, boravlje:
janje, prestanak, sa;
i opreznost;
janje; " postojanost; polpora; podu“.
i, oklijevati; make no, ee
oklijevajte! to keep at a —, držati
pod uzdom; to stand ata pet
—, a: leto (debelo čelo, što ide
‘od sljemena: jedrila k rilu broda);
to heave in — s, krelati brod po
jetru; to miss — :
—, ¥. t. učvratiti jedrilo letom
—'a ship, okrenuti brod u vjetar,
prama vjetru, — at-home, koji
uvijek kod kuće čuči; — band, dje-
tinja kapica; — lace, orpca, usica;
— maker, atesničar; — sail, letno
jedro; — sail —, letka letnog jedra.
sere ata, n. podupirač; potpora;
onaj, koji ostaje, koji istraje; —
at-home, onaj. koji je uvijek kod
kuđe, kudeoni čovjek. .
Staying, sta'ag, a. ustrajan;.— po“
wer, ustrajnost.
Stead, sted, n. mjesto; korist; in his
mina m mjestu, mjesto njega;
in — of, mjesto; to be in in good =
bili na uhar, dobro doći;
to be of uo —,to serve in no —,
‘ne Bitd nb od koje koristi, ne služiti
ni čemu; this "mill stand you in
good — fo de'vam biti od velike ko-
Bicndiast, sted'fast, a. (— ly, adv.)
Zoret. stalan, postojan; nepotoleblji
nepomičan.
Steadfastness, sted'f'stnes. ne čer-
toda, ‘poetojanost
841
STE
Steadier, sted, n. onaj, koji učere
je; potpora.
Blend ints stedaes,n, čvrstoća, stal-
rt, postojanosi
Steady, sted’, a. a ily, adv.) Soret,
nepomižan ; siguran; pravilan ; stan
lan, postojan; koji se na mijenja;
ustrajan, vjeran svojim dužnostima ;
pousdan, —, v. t. utvrditi, osigu-
rati; poduprijeti; učinit postojanim;
opametiti. —, V. i, utvrditi se, udor-
stiti se; jednako se gibati. — go-
ing, a. pravilan, postojan, solidan;
miran.
Steak, stšk, n. režanj mesa (sa ped);
— fork, vilica sa meso; — pan,
provulja sa pečenje bifatska,
Steal, stil, v. (imp. stole, p. p. sto-
len) t. krasti, ukrasti; islukavldd
kome što, dočepati se čega ; kradimios
ili polajno što izvesti ili postići;
to oneself, krasti se kamo, šu-
mjati se; to — a glance (look) at
8 pi kradomice -ili kriomice koga
pogledati; to — a march, krišom
marširati; to — away (off), ukrasti,
odvratiti (duh); to — oneself away,
ukrasti se, otići krilom. —, v. 1,
krasti, biti kradljw; krasti se, Fu
mjati se, krilom idi; to — ahead;
lagano odmicati; to — along, krš-
Yom se naprijed kretati; to — away.
to — off, ukrasti ae, odlunjati s,
kradimios se udaljiti; to — behind
8. p., dunjati se sa kim; to — in
apon (on, upon), prikrasti ss do
koga, potajno navaliti na koga; to
— into, ušunjati ae; to — out of,
ukrasti se is, krišom oi LA
Stealor, we n. tat,
Stealing. stila, krade, koji
se krade, potajni; ; adv. kra-
dom, kradimice, «krilom, potajno.
—, 0. krađa, tadbina; — 8, pL
ukrađene stvari.
Stealth, stelth, n. krađa; potaja, toj-
nost, taina lukavitina; by —, is
polaje, krilom, kriomice, neopašen.
Stealthiness, stelth*nes, n, ‘potaja,
tajnost.
- STE
Ithy,: stePth*, a. juts | kola; — whi sviš-
Pa tt S| age — ein pana
aie gor ae
obučen u oklop od Žika; colour”
ed, ocalne boje; — engraver, nado~
resa; — engraving,
rom; — engine, parostroj,
cursion, izlet purobrodom; — ferry,
parna skela; — force, parna ella;
ping pl , manometar, tlakomjer sa
— governor, parni regulator;
= ee hammer, parni malj; — hea
pločena; — pina sastiine ko
od made, onin ;
od poskok;
ccalna robe; > wire, oraina Bice
= Wotks, twernica nada, nadiones,
samokov za
Steeling, "ada, ¢ ni nadenje.
Steely, stil’, a. sadn, čeličam ; ford,
terdokoran; kao nade,
+ senda vie stil'jd, n. kantar,
— power, parna sila; = press, - stip, 7, adv.) strm,
parni tisak; — pressure, parni tlak; kredi rena vrletan; osoran;
— propeller, parno surdlo, paro- ogroman, prekomjeran; nevjerojatan,
brod na svrdlo; — pump, parna —, 2. strmac, strmen, vrlet.
sivaijkai - roller, parni valjak; | Steep, stip, v. t umočiti, umaka
— ship, parobrod; — tag, tegleđ is Koasiti, kiseliti
i — valve, parni zalistak, m napojiti (with
ventil; — ves ;— vo“ | čime); utopiti; — ed in iniquij,
yage, put ; — Waggon, ugresnuo u sloću; — ed in o ml
ing vat, ateeper, kada #5 molenje.
Steeple, sti’pl, 'n. toranj, svonik. —
chase, mira pa preprebeme; — high,
visok kao toranj; — wise, kao to-
Belt, -eti'pla, ZA ukrašen tornjem
ili tornjevista; kao toranj, tornjast.
Btezpnees, odi *stip'n*s, nm. etrmenitost,
Pri Mn 2. sdzm, orletan.
Bteer, stir, n. jenaa
Steer, sti, v. kormaniti;
upravljali; ni >ri
krati plow ploviti jedri; krenuti, poći;
krmići (0 brodu); — as
f, sretno proći, šabjedi, izbjegavati;
to off, svrati, poraditi.
Steerable, sv, bolt oe dade
krmila. |
Stocroman, stivuča, 2, kriiar, br
Bteore, stiv, v. i. bittenaklonjen, koe
(9 čuneu broda). —, v. . stlenuti,
sitorditl (tovar na
Stellar, stel™, Stellary, "stade, a
svjesdast, kao ; svjeaddn;
št liste, stel*t, Stellated, stelsted, a.
š 00. | el s
(— ly, adv.) svjesdast;
Btelliferona, st')if$r*s, a: pun svijesda,
Stelliform, stel*fk'm, a. svjesdast.
.Stellular, ‘stat, a. ukrašen svje
sdicoma; kao zvjezdica,
Stem, stem, D. stablo, deblo; stability,
Badrijica,
remontoar.
Stemless, stem'l*s,: a: bez. stabljike,
poteljke. .
Stench, stenš, m. sadah, tonj,smrad;
jaki miris. — pipe, odvodna cije»
(od zahoda); — trap, vodeni zatvor,
zalistak (za plinove).
Stencil, .ston’s'l, n. šadlona, patrona,
čabulena (sa risanje,
slikanje). —, v. t Jašlonom slikati,
Bterographic(nl), aten"grif*k(‘l), #.
stenografski, -
Stenography, st*ndg’r'f, n. stenogra-
Bila, braopia. | .
4 sten’t™, 'n. čovjek griat, jaka
Btentorian, stento’r“n, a. vrlo glasan;
— voice, silan glas; — lunge, oris
jaka pluća,
Step, Ve 1. Gimp. & stept)
A ee ke (imp. BP
Vay mipredooey to — ie ard
elt stept in years, prevalic, od-
makao u godinama; to —. acrossg
STE
prijedi; to — after a. p.
Koga; to — apart, koraknuti, stupiti
na stranu; to — aside, stupiti na
utronu, ukloniti se, sastraniti; to
— back, koraknuti, stupiti, ići na-
trag; — backward, koratat natrag,
nazadovati; to — down, sid;
forth, izaći, atupili naprvo, poja-
viti se; to — forward, koračali na-
prijed, napredovati; to — in, stu.
pili, ići u, posjetiti na kratko vrijema,
ući; to — into, ući, doći do, do-
diti; to — off, koraknuti, sići, sko-
čiti sa; to — on, stupiti na; to —
cont, izići, sići (e kola),. odstupiti,
ostaviti svoje mjeslo, umrijeti, ko-
prekorači; to — short,
račati; to — ups koračiti gore, post
gore, popeti se; to -- (up) to a. p.
iti ka kome. —, v. t. kora-
Čajuć proći; korakom mjeriti, izmje
iti; to — (one’s) foot, stupiti ato-
pom metal, pobiti (jarbol).
. korak;, stupaj, hod, stopa;
peti poop, spen, skalin, (of a
ler) preča, at a door)
prag; stupanj, grad; flight of — s,
stube; the — 8, kameni skalini, ka-
‘mene stubs; šubica jedrila; — of
a capstan, Zabica vitla; — by —,
korak po korak, mogu pred nogu,
Polako; it is but a —, samo E
jedan korak: it is a good
‘Hino je daleko; to make (aid a
—, koraknuti, poći kuda, učini
Hogod; to make a false —, posr-
muti; to keep —, držati korak; he
walks (treads) in your — 8, on
stupa vašim stopama; to take the
necessary —_ 2 pripraviti, “učiniti,
narediti, št potrebito.
Beepbrother, M slaprbroah™, m. polus.
ptepebila, step'čajld, n. pastoče;
stepchildren, pl. pastorčad.
\itepdaughter, ‘step'd&t™, n. pastorka.
jeapfather, step'fadh", n. očuh.
Htepmother, step’mddh™, u. maćeha.
— ly, a. mađehinski.
844. -
STE
4
Steppe, step, 1. stepa, pusta, pustara. :
Stepper, step", n. koračalac, tréalaey
hodac; konj; (regular) utar, okre-
tan čovjek; — 8, pl. noge.
Stepping, step*ng, n_koraganje, stu-
panje. — mill mlin, koji ee gaše-
njen rede; — stone, skakala (ka
Pen, na koji oa skače prelased plitea
sod sredstvo, učilo, stepen k čemu
atep'aist“, n. polusestra.
'p's0n, m. pastorak.
Stept, stept, imp. i p. p. od to step.
Stepwise, step'wajz, adv. korakom,
‘ak po koraku
Btereography, sterrOg'r'P, n. slereo-
grafija, crtanje tjelesa na ravnini.
Stereometer, ster'm"t", n. stares-
eon «prava sa mjerenje specifična.
Stereometrio(al ster*met’rk(‘l), a.
stereometri
Stereometry storm", n. stereo~
metrija, nauk o mjertnju tjelesa.
Stereoskop, stor“skop, n. stereoskop.
Stereoscopic, stertskip"k, a. stereo-
skopičan.
Stereotype, ster*tajp, stirtap, m.
aloreolip, livena pismena ploča; prin-
ted in (on —), stereotij Zod
reotpia, tckani
ima, tiskanje pločom. —, &. nw
tipan; ret edition,
tipno izdanje; napromjenltio, koji koji
a6 jednako ponavlja. —, v. t. ate-
reotipirati, livati pismene ploča, &-
skati pločom. — plate, stereotipna
ploča; — printing sercotipan frak,
Stereotyped, ster“tajpd, a. stereo
Sterile, ster“l, ater’ jl, a. neplodan,
neradan; jaloe; wsaludan; pust,
rasom pllak (0 glavi št. a; —
year, sla godina.
Sterility, st*rilt, n. plodno ne
rodnost;. praznina, mršavost.
BTE
Bieriliso, — izo, stervlajs, tuči
ra seplodnin; jalovići, wništići
Prco stovl*t, n. kečiga (riba).
Merling, orig, m. derling (njeg-
(— ly, adv.) strog,
awe, ’ nepo-
flo; coohan, iprkosan, strašan;
zi n; bord, neprijazan, okru-
nepčslan; — necoasity,
očima nušda; a — , nee
Sten,
roi 2. krma, krmeno, sadnji
bre} broda; krmiloj to sit at the
— (00), diti na krmilu, upravljati.
natraške
roda); — browed, mrka ,
namrgođen ; — chaser, na
— fast, krmeno Trmeno čelo; post, pnd
vina Broda; — sheets, sjedala u
Čemcu; — .ward(s), a. ¢ adv. put
iene prema krmi; — way, kođenje
okrnm seprted; _ Wheeler, pa-
zoi storno), weet es tide prane
Bterameet, stUa'most, a. najstražnji,
Mernness, st0"n*s, n, strogost; osbilj-
ik popisi krda *
Bternum, m. prena kost.
Bterintation, stonjutarš*n, n. kihanje,
kihavica. Steruntatory, st*nja't*t'r,
a; koji draši na kihanje.
Stertor, sto"t*, n. hrkanje, kropljenje.
Btertorone, sto”tr's, a. (— ly, adv.)
hrče, hropi.
ra e, steth"*skop, minskog
Bterv, ston, a.
sdjeki:
ŠTE
Steredore, atlvdlt, p. agar tovara
Sten stja, podušeno,
Soijnimo tetany tenfanje; ae
kuha u sud sciopiionss
— ed meat, upirjanjeno meso; —
ed, prunes, podulene Hjive.—,v.L
pirjaniti se, tenfati es; bubati (0
aku).
Steward, award, tied, a serps nade
vitelj Heeia, nadkonobar (na nates
konobar,
stewart, Heri n. dvorkinja
na brodu) ; upraviteljica,
Stewardship, stj0"'dilp,” n. dube
šivešara; nadsor.
Stibial, stil a antimonski, surmen.
Stibium, stib*m, antimonij, suma,
rastok,
ee skim 1. atihome-
ja, mjerenje atihova, računanje
rukopisa brojenjem
ralake, 2 resdjcljene koje knjige po
Broju redal
Stick, stik, ne batina, palica, štap;
ache prut; motka, šipka; trklja;
ica, komad drva; štaka; ma-
(dušnjarsko); (poor —, odd —)
nespretan, čudan čovjek;
small — s, pruće; — of ing
war, šipka pečalnog voska; roun
—, dljarski Hap; (composing —)
slagarski;
vrstak ; — of rosemary,
struk rušmarina; a, — of timber,
komad građe; 2 — of
846
STI STI
Stick, stik, v. t. (imp. p. stuck) — at-nothing, a. koji se ničesa ne
bosti, préboati, nai M ndaknuti; žeti, bezobziran; — in-the-mud,
klati, zaklati; pribosti, pridjesti,
prišiti, prikopčati, pritorditi (in, 1
on, upon, na); prilijepiti; prevariti
to — with ard, žpikati, našpikati, |
sasrikati slaninom; to — eyes on
(upon), uprijeti oči u štoj to — a |
Bail to the wall, zabiti čavao u zid;
— a piu there! upamii/ pazi! to
— pins upon one's sleeves, ropski
se udvoravati, ulizivati kome; to —
on, natadi, nadjenuti, prilijepiti;
to — out, isplaziti, pomoliti; to —
Up, uzvrnuti, pridjesti, prilijepiti,
pribiti (na opće snanje); to — one-
self up, nakokotiti se, razmetati se;
stuck up, uznošljiv, ohol. —, ¥. i.
dili zaboden, priboden; uglibiti se;
sapeti, zavjes sadjet se prilije-
pili se, prionuti; biti zabunjen, u
neprilici; (to — at) oklijevati, ska-
njivati se, zamjerali; to — in the
mire, ugreznuti u Blato, zaglibiti se,
biti u ikripcu; if it — s there,
ako to smeta, ako tu zapinje; it
stuck in my throat, zasjelo mi je,
sopolo mi ja u grlu; to — at, za-
mjerati; he — 8 at nothing, on se
me ustručava od ničea, on se ne
doji ničesa; he — s between hope
and fear, sad se boji, sad se nada;
to — by, ostati vjeran, ne ostaviti,
ostali u čijoj pameti, ostati kod;
to — fast, zapeli; to — indoors,
ostati, čučati kod kuće; to — on
(upon), prilijepiti se, prionw
— out, viriti, stršiti, kloniti se
čega, ne Mjeti, ne popuitati; to —
to, prionuli, prianjati, držati se,
Biti, ostati vjeran, ostali, istrajati
kod; to — to some one, koga ne-
prestano slijediti, održati kome vjeru;
to — to one's guns, ne prevrnuti
vjerom; to — to one’s work, ne-
umorno raditi; to — together, dr-
dati se skupa; to — up, sjati
uspravo, visoko, atriiti u vis; to —
up for some one, pristati uz koga,
Braniti koga. —, n. ubod, udarac.
Sticker, ake, n, bodad; koljič; nješto,
na što se-tetko dade odgovoriti;
griljepljivač; > prianjač, pristaša;
roba, koja se teško prodaje, stara
roba
Stickinesa,
prianjavost
Sticking, stik'*ng, m. Bodenje; pri
anjanje; otlievanje; zapinjanje,
vez, čivo; meso oko sa~
koljka, loši ko mesa. — place,
mjedo na guslama, gdje se ee
nateiu; screw your courage to the
— place, napni, nategni svoju ar;
čanost, što više možeš. — plaster,*
spojni obliz, mel
Stickle, stik’l, v. i. pristati, pršonati
(for, 24); uporno braniti Mo, va-
treno boriti #8 za Ho, revnovali sa
bed pristajati uz obje stranke, ko-
stik'nes, n. ljepljivost,
Sticklebsck, tikibšk, n. koljulka
iba).
(ri
Stickler, stik'l“, n. pristaša, čranitelj,
revnitelj; posrednik, miritelj; Rope
odole do čega drži, točno na šo
pedant.
Sticky, tik, a.-ljepljio, priljepljte,
prianjav.
Stiff, stif, a (— ly, adv,) krut, uke-
en, okoreo, tvrd; nategnut; jak,
čvrst, postojan; strog; tordokoran,
uporan; usiljen, drven,
7 leiak, sao; sick ( visok: (o cijeni):
my legs are —,
ukotile ig mnie noge; a reči
grog, čaša jakoga groga; a — breeze
(gale), jaki vjetar; to grow —,
ukočiti se. — hearted, tvrđa, oke-
rela srca; — necked, terdokorany
tvrdoglav.
Stiffen, stif'n, v. t. krutiti; činiti da
bude što tvrdo, ukočeno, okorele;
to — with starch, škrobići, štirkati;
he — ed his neck, usjogihio 4.
— s
gtr
skorsti 20; poskočiti (0 cijeni); of
čati(0 vjetru): — er, n. onaj, koji
+ kruti, čini, da bude što tvrdo.
ing, m. krućenje, Ikrobljenje; štirka, |
Stiffish, stif*š, a. prilično krut, tvrd;
a — sum, prilična svota.
Stiffness, stifn*a, n. krutost; uko-
enoal; usiljenost, drvenost; jakost,
airogent, tvrdoća + tvrdoglavost, upor»
Stife, staf, v. t. gušiti, muti, udu-
čiti “ugasili, taložiti, tušiti, utušiti
Vs 1. zagariti se, ugušili se.
|, m. iver, koljeni zglob u
konja; njeka bolest u koljenom zglobu,
i stajling, a. zagušijiv, sa
grma, n. šo; ljaga, sra-
Hak; crvena pjega
na koši ika (na ću ope
ina Pika: stn
ristove,
Stigmatic(al), st'gmat*k('i), a. ži-
goran, sa žigom; a ošiljkom; sa
Stigmatize, — ise, stig’m'tajz, v. t.
igovati,
Stile, stajl, 1. prijelas preko ograde,
plota, nogosticp.
Stiletto, stlet’s, n. štilet, mali bodež. |
Stil, stil, a. miran, tih, vidas
koji se ne čuje, koji muči; blag,
i koji se na pjeni (o vinu);
je —1 hold —! mir! šuti! — wa-
ters run deep. tiha voda brijeg roni.
—, m. mir; tišina. —, v. t, utišati,
umiriti, udutkati, umutkati. — birth,
mrigo porod; — born, mrtvorođen;
—_ iter dini život, slika neživih
sii, ti “adv. vasda, uvijek. sve-
udiljno, # mirom; još, još uvijek,
još sada, do sada; — more, još
više — conj. ali, ipak, opet zato,
pored svega toga.
Still, stil, n. sprava za dislilovanje,
mbik; kazan, rakijnski koluo;
(— house) pecara. —, v. t. ši.
prečišćavati (leparivanjem), disti-
STI
ati, po rakiju pui da kaplje,
gtiler stilo miritelj ; pecar.
Suite, stilsfafm, a, kdo kap, kas
sine, ating, 9. gištovanje pe
čenje (rakije); podl duradi,
Stilion, stilo, m. podvala (pod baz
vom).
sia, atil'n’s, n.-mir, ino; mug
čanje, muk; mučaljivos,
Billy, ails a4 adr, miran; mimo,
Stilt, prodat m. Hula, hoduljc
naduoen, + to
omy 0B — 8, if na talon
KF itd) vivak, vlastetica (ptica)!
rd t. postaviti na. itule, (u:
sredstvima) wadići, po
seta“ stiltd, a. na Ktulama; nar
dut, usiljen, hvastav. .— pegs, n,
nadutost, hvastavost,
Stimulant,’ stim’julat, a. koji drači,
ašilo, sredetog
iona,
Stimulate, stim'julčt, v, t drašiti,
podrašval; poticati, krabriti, 10:
kiti
Stimalation, stimjnle'*n, n. draženje;
mje, sokoljenje; draž,
ginuli, stim'jul“
potiče, nogom. — 1 ono, šo draši
podrašuje, potiče, drašilo, drašenje,
sifiats, stim‘julat™, n. podradivad,
Stimalus, “stim jalos, n, sredstvo sa
drašenj
nuti; raniti, uvrijediti; pedi, boljett;
that — s me to the heart (to the
quick), to mi eros para, to ma do
into rage, rasdrašii da ntl
into rage, m A
stung with remorse, me gri
njom savjesti. —, n. šalac, žaoka;
ubod, ujed; oštrina, jetkost; — of
conscience, grišnja savjesti
STI
Stinger, stiv'g“", o. onaj Wi ono što
bode, rani; žalac; oštra primjedba;
ito znamenito; studeno
Stivginess, stin'dž*nes, u.
skupost, škrtarenje.
Stinging, stieng, a (- Ia adv)
Bodijiv; oštar, ljut,
kama, — nettle, kopriva. —
canje, žacanje;
Stingless, stin
Btingy, stin« dia i
tord, Bir
(< stink, im op, Tataok é stank p.
p. stunk) zaudarati (of,
it— s ia their nostrils, co
tvrdoća,
wn bo.
Stinkard, stink**d, n smrduh, teor;
naletica, prostak.
Stinker, stin’k”, n. smrdijivac.
Stinking, sing, pa (- ly, adv)
anrdl)
Stint, stint, v. t ograniči, stegnuti;
smjeniti; ukratiti; umaliti; škrta-
riti; zapriječiti; zaustavlti. vt
prestati; tordovati, atienutt ee; za-
Peli (u govoru). —, n. ograničenje;
međa, mjera; određena količina;
zadani posao.
Stinted, eti'd, p. p. ća. (— ly,
adv.) ograničen, stegnut; u ;
tin’t, m. koji ičuje,
ukraćuje, zaustavlja. “orem
Stipe > pj: D. stručak (gljive); stablo
rath,
spe ataj’p'nd, 0. plaća. —, v. t.
Stipendiary, stajpen’d“r*, a. plaćen;
najmljen; plaćenički. —, 0. pla-
att
pple, stip, v. t. pedičati, praviti
točkice; točkicama criati, uresivati,
Btipulate, etip'julet, v. ti i. ueta-
roviti, uglavili, ugovoriti; pogoditi
“e.
848
STI
| Stipalation, stipjula'štn, n. pogodba,
aanonaa obećanje, ugovor; uslov,
Stipalator. iprjulčt*r, m. ugovornik.
Stipule, stip'jul, n. zalistak,
Stir, sto, v. t. pokretati, miješati,
poticati. čačkati, tresti; micati, gi-
bei; (to — on) pokrenuti, potak-
urbuditi; draziti, razdrašiti ;
| probudi; my blood was — red,
kro mi je uravrela; to — about,
promijelati, procatkati, premetati;
to + from (out of), probuditi od;
— no man!
there is no wind — ring, nema
vjetra ni ćuha; may I never —f
da se nitko ne gane?
tako mi života; to be — ring. biti
ustao, biti na nogama, bdjeti; there
is no money — ring, nema novaca
u ljudi; anything — ring? ima iš
kakvih novosti? there is no news
— ting, me čuje se nikakvih no-
to .— about, micati se, vr“
poljiti se, trčkarati. obilaziti; te’
— abroad (out), izići, izlaziti, tu-
marati, kretati se, micati se. —, B.
micanje, gibanje, komešanje; vreva,
buka; strka, naloga; buna; živak-
nost, rijei rani to make
| @ great —, ići viku, graju. —
about, zobena kaša.
Stirk, sto", n. junac, junica.
Stirless, st0"l's, a. nepomičan.
Stirpicaltnre, storp'k'l'e, n. gojenje
budilee,
podbadač; okretan čovjek;
mjelaljka, mješajica ; early —, ra-
noranilac.
Stirring, stor"ng, a. što pobudse,
ošivljava, usrujava,
živahan, okretan. radljto; nemiran,
STI 849
STO
n. gibanje, krelanje;
pod jarivanje;
uzrujanost: pobuna; — pole (rod,
stick), mješaljka, grnalo.
Stirrup, stir*p, stm. p, stremen; with
a foot in the —, na rastanku;
high xpi in the — s, bogat, sretan,
— cup, čaša rastanku; — foot,
lijeva noga; — iron, stremen; —
leather (strap), stremenka, sirmenica,
Stitch, stig, n. šuvalj, saiglaj, eabodak,
"šav; očica (i pletivi), karičica Ke
kačkanju); bodac (dol) in
side, _probadi, protisci
Tooped (chain) —, vertžen,
—, pokvstica, Sav usta
bosti; priboatt; liti, prošiti, je
baidati, sašiti, vesti; Drasdičati; to
— a book, sačili, droširati knjigu;
to — up, sašiti, skrpiti. — book,
brošiva, sveski, neukoričena knjiga.
Stitcher stić, m. Javac, krpilac,
; vezilja.
sika, stiče, m. čivenje; krped.
Stitching, stič*ng, m. šivanje, pro-
vezenje. — needle, igla
prošivaljka, igla vesilica; — silk,
Fvada avila, svila za vezenje; —
thread, prošivaći konac.
Btithy, stidh", stith’, u. nakovanj;
kovačnica. —, v. t. kovati na na-
kovnju.
Btive, staju, w. t tuditi, pirjaniti.
Btjrer, staj'vš“, m. stari kolandeski
novčić; filir; eitnica.
Stoat, stat, 0. serdav, hermelin,
Btock, stdk, n. stadlo, stabljika ; sta-
Bar, deblo, hrsk; panj, hreb; klada;
, drvni dio mi sprava,
kundak (u puška); stub;
podmelak; potpora, potporanj; loza,
porijeklo, koljeno; količina, množina,
saliha; blago; predmet posornosti,
cilj poruge; marva, stoka; imovina,
glavno, Gameljna) glavnica, gotovina,
f državna glavnica; zaj-
basin * lavnioa; — 4, pl. dionice,
državni popiri, državne zadušnice;
— s, pl. vlaka broda, dilje, podvale
pod kožumbom broda (u brodarnici);
klade (za noge kao kazna);
ik; ljudičina (biljka)
goveda juha; wild —, ,
divlje drvo; — of an anchor, fe
u sidra; a ship on the — 8, Brod
na diljama; he comes from a good
—, od dobra je roda; — of books,
zaliha knjiga; — (of goods) on
hand, — in trade, zaliha u robi;
_žea ima, u skladištu; to
—, popisati robu, sastaviti
popis imovine; — in bank, ban-
kovna glavnica; — in trade, trgo-
vačka glavnica; to be in —, imati
novaca, glavnice; to take in a —,
to lay in a —, napuniti skldins
robom, oskrbiti se robom, —,
gotov, pripravan, u zalihi, u vila.
dištu; stalan; običajan; — piece
(play), igrokas, koji se često igra,
repertoarni komad; — story (i),
vara, obično pripovijest
uvijek pripovijeda). —, Y. t. obriši
amabdjeti marvom (ribom), opremitt;
kupili, nakupiti, zgrnuti, pohraniti,
priltedjeti; smiješati (karte); kun-
dačiti, okundačiti (pušku); metnuth
u klade (za kaznu); zarijati Gra
to — up, iskorijeniti; to —
inhabitants, napušiti. eona
glavnični račun; — nture, špe-
kulacija a akcijama, # državnim pa-
pirima; — adventurer, špekulant
2 državnim papirima; — blind,
poe slijepi — book; skladišnik,
penis robe + — breedét, stočar; —
roker, melelar + državnim popi-
rima, s mjenicama; — buckle, kopča
od ovratnika; — dove, golub du-
pljaši — exchange, bursa
ih popira; — fair, marvinski
pa — farm, imanje sa stočar-
stvom; — farmer, sločar; — far-
ming, stočarstvo;
— feeder, geiitelh
mare, tieter on fb, | ra
vm bling na bursi; —
slove. 5 Mana (Biljka); —
u rascjep —
older, Rar, posjednik driav-
nih popra, glavničar; — horse,
STO 852 STO
tooth, ispuniti (župalj)
neighbour's light, za-
graditi eu
ad
gleda; — thief! držite Jata! to —
the supplies, uskratiti porez; tu
- proceedings, obustavili sudbeni
ayment, prestati
the blood, ustaviti
kro; to — supper, ostali na ve-
čeri; to — from something, odvra- |
titi od čega, ne dati što činiti; to
— Up, zalisnuti, zatvorili. —, v. i.
alati, zaustaviti se, stajati; prestati;
ostali, zadržati se, boraviti, nasta-
niti se; ne plaćati; to — short,
atati, prestati; to — abed, ostati
u krevetu, to — away (from) izo-
stati, ne dolaziti; to — for, čekati
skoga ili što; to — for diuner, ostati
ma objedu. '
—, u. punjenje, ispunjivanje; zati
akivanje; stajanje, mirovanje, poči-
vale, stanka, odmor; prekid, pretrg,
zapreka, prepreka, zatvorenje, sa-
krčenje; zaustava; prestanak, konac;
zapor, zapirač; razgodak, znak in-~
terpunktacije; full —, točka; za-
listak, epkalo (na glazbalu); registar
(u orgulja), hvataljka (na guslama);
iajni redarstvenik; to be on the
—, mirovati, atejali; to make a-
; to give
at) a —, obusfaviti, svršiti; to
bring someone to a dead —, u-
Čutkati koga; to make a full —,
metnuti točku, dugo ostati, zategnuti ;
— ehain, lanac za kočenje kola;
— cock, pipa, čepić; — gap, što
zatiskuje, što ispunjava prasninu,
Ho je za nevolju, privremeno, pomoć
u nuždi; — less, neprestan; —
valve, zaporni zalistak; — watch,
ura sa zapinjačem.
Btoppage, stop"dž, n. zatiskivanje,
začepljenje; zatvor, zaustava, obu-
stava, zapreka, prekid: stajanje, mi-
rovanje; sapinjanje; zastoj; odu-
zimanje, odbitak (od lade — of
payment, obuelava plaćanja; — ot
trade, zastoj u trgovini.
Stopper, stčp"", n zatiskivač; čep,
zapušač; zatvor, zapreka; zapinjač
(u uri); zavor (na parovozuji za-
pirač, zaporka (sa užeta). —, v. te
začepiti; zaprijeti, metnuli zaporku,
Stopping, stdp’ng, m. zatiskivanje
začepljivanje; ispunjavanje (zubi,
plomba; zaustavljanje; obustava pla-
anja. — place, postaja train,
vlak, koji na svakoj postaji stane.
Stopple, stdp'l, m. čep, zapušač, vranj;
zalistak (na piskalu od orgulja)
cork —, pluten čep; ground-in —,
ubrušen čep; to close with a —,
to —, začepiti,
Stopt, stdpt, imp. ¢ p. p. od to stop.
Storage, sto'r*dž, n. smještanje u skla-
diše; drianje, ležanje u skladištu;
priatojba za skladište, magazinovina.
Storar, stotke, n slorake (njeka mi-
_risava smola). :
Store, sto, std", m. zaliha, množina,
gomila; zaliha robe; obilje; živeš,
hrana; spremište, skladište, i
magazin; dućan, prodavnica ;
pl. ratna oprema, ratne potrebe, po-
trebo broda,.živež na brodu; in —,
čega ima, u skladištu; to have in
—, imati; commissary of the — s,
živežar; to. be (laid up) in — for,
diti za koga spremljeno, čekati koga;
to lay (set) -— by a thing. držati
ito orlo važnim, vrijednim. —, a
u dućanu kupljen ; gotov; — clothes.
gotova odijela. o
— Ye te kupiti, sgrtati, {premat
metnuli u skladište, u žitnicu, smje-
stiti, pohraniti u skladištu; mapu
niti, snabdjeti; oskrbiti ži
obogatiti; to —- up, nakupi
ka Bogat čime. —, v. i, bi
ladišta,
a zavjera na svitak, rulo.
— book, popis robe (u skladištu);
— house, spremište, skladište, ma-
gazin, riznica, orušnica; — keel on
čuvar, nadzornik skladišta, d:
džija, trgovac; — room, sprema,
komora (za razne zalihe); — ship
brod, koji nosi šiveš ili municiju!
STO
Storer, sto’, n. kupilac, gomilač;
nadzornik skladišta.
Storey, sl0'r, vidi Story.
Storied, sto'r'd, a. povijestan, gla-
aovit, pripovijedan; slavljen; ukra-
den povijemim slikama.
(u aloženicama) . . . katan;
four —, četverokatan.
Storing, sto'r'ng, n. držanje, ležanje
u skladištu. — expenses, 5 froneoni
skladišta; -- place,
Stork, stk, n. roda. — soi, iglica,
žeravac (biljke).
Storm, sti'm, n. oluja, bura, nepo-
goda, nevrijeme; buka, vreva, larma,
graja; uzbuđenje, uzbunu; žestina;
juriš; — of wind, vikar; — of rain,
pljusak a vjetrom; it blows a —,
dura goni, vihar bjesni; to take by
—, ogvojiti na juriš. —, v. t. bje
aniti, buditi; it — s, oluja bjemi,
Kiki's jakim vjetrom. — beat, —
beaten, olujom bijen, mladen, obras-
dičan; — cloud, gromonosan oblak;
— ful, buran; — less, Bez oluja;
— petiel, burna slogodnica (ptico);
— presaging, koji navješćuje ol:
— proof, komu ne škodi oluji
sail, jedro za oluju; — signal,
znuk oluje; — tossed, olajom bacan
amo tamo; — wind, vihar, bura. ,
Btorminess, stim*nes, B. burno vri-
eal
— ily, adv.) bu-
ran; uzburkon; it, noprasit,
Story, st0'r*, sti'r’, m. povijest;
povijetka, pripovijest, priča, gatka,
jka; radnja (dmame it, d.); iz-
mišljotina; nursery —, priča sa
djecu; false —, lads to tell stories,
lagali; the + ‘goes, the — has it,
pripovijeda se, gotori se; } that's
‘another —, to je što drugo. — book;
kviiga gatalica, teller, pripo-
"pričalo, laiac; — tellio,
pripovijedanje, laganje. —, v. t.d
pripovijedati
kat, pod, sprat; first —,
u Bagi) prvi kat, (u Am) pri:
888 __
STO
zemlje. —, v. t. podijeliti u katove;
ti u slojeve,
Stot, stdt, n. junac.
Stound, stannd,
te. —, 0. Bol,
Stour, stau'
i. boljeti; Eudisé
čuđenje. == ji
on. buka, metedy
Borba, Boj.
Stout, staut, a. (— ly, adv.) jak,
snažan; trenat, krupan; debeo ; Zorst,
jedar; krepak, izdašan; valjan;
hrabar, smjelan, odvažan, srtan, >
postojan; twrdokoran, uporan; —
arguments, vašni razl
jaki porter (vrata piva). — hearted,
srčan, hrabar; turdokoran ; — heart-
srčanost, hrabrost.
stau'lš, a. podebeo.
staut'n'e, m. jakost;" 2ur~
stoća; krupnoca, debljina; krepkost;
arčanost, hrabrost; tvrdokornost,upor-
nost.
Stove, stv, imp. i p. p. od to stave.
Stove, stdv, n. peć (ponajviše želja
zna); štednjak, sprava za kuhanje;
žeravnica; grijalica, ugrijana soba;
suinica; postava (za biljke). —, v.t.
grijati, ugrijati; metn
fevijeće). — grate, pećni roštilj; —
maker, — manufacturer, pećar,
tvorničar pedi; — pipe, pećna cijev,
cilindar (detir); — plant, biljka is
postave,
Stow, sts, v.
na“ brodu);
zgodno mjesto, turili, spremili, pe-
hraniti; ukloniti, sakrili; to — the
hold, poslagati tovar u trijem od
broda; to — away, ukloniti.
—, ¥. t. prestali, obustaviti.
Stowage, st0'*d2, D. slaganje, trpanj
slagarina; pohrana; prostor
priljag; složena roba, spremljena
stvari.
Stowaway, st5*wé, u. putnik, koji se
somber u Brod, da ne plati vo-
Stover, sto, m. slagač, slagar (ua
Brodu). eg
Strabism, strčb*zm, n. rasrokost.
slagati; složiti (tovar
strpati; metnuti na
STR
Btradule, strBd’l, v. i. raskrediti noge, !
raščepiti se, raskoračili wt
jahali na čemu, opkoračiti što; to
— out, raskrečiti (noge), —, n. ras-
krečivanje nogu, jahanje, opkora- |
Čavanje, udaljenosi raskrečenih nogu
jedne od druge; — legged, strad- |
dling, krivonog, raskorak; — legs,
straddlings, # raskrečenim nogama,
jašući.
Straggle, stiag'l, v. i. tumarati, lu-
tali; udaljiti se ; zalutali, sastraniti;
ići rastrkani, posames; reuredno
rasti, Bujati.
Straggler, strig’l*, n. tumaralo; skit
nica, škitač; potragljivac, onaj, k
zaostaje; što osamljeno; iz
Straggling, strig'l*ng, a. (— ly, adv.)
koji luta, tumaša; rastrkan; koji
lek ; razolačen.
at, a. (— ly, adv.) ravan,
prav; pravi, pošten, iskren; izra-
van, nepowedan; potpun; besurje-
tan; bez obzira, bez okolišenja;
uredan, uređen; dist, nepatvore:
to make (put) things —, urediti,
izravnati što. —, adv. rdvno, upravo,
na pravac, pravce ; otvoreno, iskreno;
odmah, naprečac, # mjestu; — away,
ravno, Bez okolišenja; — on, ravno,
upravo; — cut, na pravce, pratce.
— edge, raviilo, linija. ined,
ravnocrtan.
Straightaway, atte, adv. ravno,
pravce, bes okolišen,
Straighten, strč'tn, Ka ispraviti,
uravniti, nategnuti, učiniti, da bude
ravno, upravo; urediti; to — one's
face, uozbiljiti ae; to — oneself,
dapraviti ag, propeli se.
arm ala etrét’n™, n. ispravljač;
Btraightforward, strétiatw''d, a. ra-
vno, pravce, na’ pravac (naprijed).
—, a. ravan, prav, izravan; iskren,
pošlen, prostodušan. hess, n.
ravan pravac; pravost; iskrenost,
poštenje, prostođušnost.
Straightness, strčt'n*s, n. ravnom;
napetost; iskrenost.
854
|
STR
Straightway, stršt'wč, adv. ravno,
naprečac, odmah.
Strain, strčn, v. t. nafegnuti, napcti,
tij igčašiti
uganuti,
Prolimntis Cija procijediti, pro-
cjeđivati; siliti, goniti; nagoniti, na-
valiti; pretjerivati, pregoniti, odviše
nate-ati, izvrtati, davati pri iljen
smisao; to — every nerve, napreći
ave sile, svu an one’s
eyes, napinjati oči; to
naprezati se, pregoniti mj
kovašiti nalog; to — vue's voice,
podići, napreguuti gl
napinjati ae, naprezati se, mučiti
ae; moriti se; davili se; prokapoti,
procuriti, curiti; to — alter, težiti,
gramziti za; to — at, truditi ay
nastojati; to — up, trudom se uzdićij
you — too far, vi pretjerujete. — n.
naprezanje, napor, pritisak; ugon,
dičašenje, osleda; prisiljeno tuma-
čenje, izvrtanje; sila, napetost, na:
teg; promjena oblika; ra:
naklonost, polet (mašte); način;
glas, akord, pjesma, napjev; stil;
crta značaja; trag, primjesa; to.bo
upon the high —, gevoiti ohelo,
visoko nasiti glavu; lofty —, ofmen
način, oholost, nadutost.
—, n. porijeklo, howe “pa-
sina; osobina, pri spojstvo;
Strained,
nategnut; prisiljen, nenaravan.
Strainer, strč'n"", n. onaj, koji napinje,
koji (se) napreže; cjedilo, cjediljka,
lijevak a cjedilom.
Straining, strč'n*ng, u. naprezanje,
napor; cijeđenje; — s, pl. ocjedine.
— bag, cjedilo, kezica sa cijeđenje.
Strait, strčt, a. (— ly, adv.) ćijesan,
uzak; nalegnul, napet; prav; krut;
strog, točan; težak;
ljiv, škrt. —, n. tijesno; tjesnac,
klanac; — 8, pl. tjesnac morski,
vrata morska, vratlo, konao; pre-
vlaka; tjeskoba, škripac, neprilika;.
STR
to be in great
škripcu, u ljutoj tjeskobi, naći se
u nevolji; to drive to — s, dotje-
rati u tijesno. — handed, turd, škrt;
— hearted, tema srca, sićušan;
— jacket, — waistcoat, utega (za
umobolne); — laced, utegnut, sle-
gut, ukočen, usiljen, (jeenegrud,
strog, čist, točan.
tri tn, v. t. usiti, sušivati;
pritijernuti, stegnuti, ogra-
ničiti; dovesti u nepriliku, u nevolju ;
to be — od for money, biti u nov-
čanoj ilici. -
Straitness, strét’n*a, D. ljesnoća; ogra+
ičenost ; strogost, točnost, sićušnost;
škvipao, neprilika, tjeskoba, nevolja,
oskudica; poteškoća; — of mind,
kratkoumnost,
Strake, strék, p. popelo (štice po boku
de); Hna (na točku); kolotečina,
Stramiiecte atr’min’’s, a. slamen;
žut kao slama.
Strand, strind, n, odala (morska), žal,
igalo. —, w. t. goniti, baciti na
obalu; nasukali, nasaditi (lađu). —,
nasjesti, nasukati se, nasadi
— ed goods (property), na
obalu bačene stvari, roba što ju more
na obalu iznese.
Strand, striind, n. atruka (užeta);
pramen (kose); žica, nil; & rope
of four — s, četverostruko uže, —,
¥. te sukati, wwukivati (uže); ras
sukati, rasukivati..
Strange! strands, a (— ly, adv.)
stran, tuđ, nov, neposnat; neobičan,
žedan, isvanredan; nevjedt, neis-
kusan; hladan, rasnodušan; — to
say, čudno. —-Iooklug, čudnovata
izgleda.
Strangeness, strčudi'nts, n. novost,
čudnovaloat, neobičnost; hladnoća,
Stranger, stran'di", n. stranac, tu.
dinac, inosemac; nesnanac; gost,
putnik; novajlija; onaj, koji ne sna;
onaj, ne učestvuje, kojega ee.
ne tiče; — s" room, gostinska soba;
to make a — of any one, smatrati
koga kao svojega, kao svoje; you
855
, biti u velškom, |
STE
are quite a — here, ovdje si posve
tuđ, rijetko kad. dolaziš amo; he
is a — to this business, on ne zna
taj posao, on se ne razumije u taj
posao; he isa — to me, ja gane
o Pome
Strangle, strin’gl, v.
žagušiti; ugu atomi
to —'a bill, zakonski prijedlog od
biti, ne primiti kod prvog čitanja.
—, ni gunturać (bolest konjska).
Strangler strang’l*, n. gušilac; ugu-
divač.
+. daviti,
Strangulate, stran'gjulčt, v. t. zada-
viti, sagušiti; stisnuti, prištinuti
(0 crijevu, o kili).
Strangury, stršn'gjurt, m. teško mo-
krenje, sitnocur.
Strap, strip, m. remen, kaiš; goneći
remen (u makine); (razor —) bri-
jadi remen; naramenica, epoleta;
veza, sapinjad (ito veže grede); je-
zičac (u lista), —, v. t. šibati kai-
dem; remenom spuliti, pritvrditi,
vezati; navući (britvu brijaću) na
kaišu; vješati.
Strappado, str*pč'dG, n. vrsta vješala,
na koja bi kašnjenika užetom dizali,
te ga naglo sa svom silom na zemlju
spuštali.
Strapper, strip", .n. onaj; koji ima
posla » renienjem; opremač (konja);
veliko, krupno, tranato čeljade; mu-
škara.
Strapping, strip’ng. u. čilanje re-
menom; vezunje remenom; — s, pl.
remenje. —, a. mašan, krupan, tr:
mat.
Strata, strč'i%, pl. od stratum.
Stratagem, strat%džem, n. ratno lua
kavstvo, ratna osnova; lukavština,
mudrolija.
Strategic(al, strčtedž"k(Ć)), a. atra-
r&to*džist, u. strateg, vješt
Strategy, trite, n. trategija, ratna.
vještina ; lukavština.
| Strath, strath, n. široka dolina.
STR
Stratification, sirina, a, sla
u elojeve, naslage
ući, strštofaj, a. Mlogati tw alo-
jeve), naslagati ; stratified, naslagan,
na tavane, slojevit.
Stratum, str the, D.- alej,: tavan
Straw, stra, n. slamka slama; šo
vjek;-to be (lie) in the —, ležati
mia, stelji, ležati, u babinama; lady
in the —, porodilja; chopped —,
sjetka; I would not — for
it, ne bih dao: ni prebijene pare
za to; I care not a —, ne marim
mi malo sa to; to pick — s, raditi
suvišan posao; to split — s, cjepi-
dlačiti; his eyes draw — s, san ga
lomi, sanan je. —, a. slamen, ala-
mnat. —, v. t. slamom snabdjeti,
vezali, oplesti; slamom napuniti;
to — a bed, napuniti slamnicu.
— bail, jamstvo prevarljivo, bez
vrijednosti; — band, atronica; —
bed, slamnjača, slamnica: — built,
načinjen od slame, slamen; — co-
Jour, slamna boja; — coloured,
slamnast, slamne boje; — cutter
(chopper), sjecalac, . sjegalica;
goods, roba od slame; — hat, sla-
mnati delir; — mat, — matting,
hasura, slamnjak, siamni prostirač;
— mattress, slamnjača; - paper,
papir: od slame; — plait, pletivo
‘od slame; — roofed, sa slamnim
krovom; — rope, stronica; — stuf-
fed, napunjen slamom; — thatched,
pokriven slamom; — wisp, homut
slame, slamna gužva;. — worm,
vođeni moljac.
Strawberry, "strkbie, m, jagoda; —
leaf, list od jagode; — leaves, nakit
na kruni vojvodskoj, vojvodska čast;
— plant, jagodujak.
Strawy, strš*, a. ‘amen, od slame;
kao slama.
Stray, .strč, v. i. zaći a puta, zalutati,
sabasati; lutati; krivudati, vijugak
ae; sastraniti, odstupiti (from, od).
—, “a. zabludio, zalutao, sabasao, |
856
STR
slučajan, tuđi. —, n. onaj, koji luta,
zaluta; zalutalo živiuče; skitač;
steer izgubljena, bez gospodara; lu-
staje, strčd, p. p. ia. zalutao, koji
Btrayer, stra", n. onaj, koji lula;
1. pruga, strijeka, paja;
nješto, malo, tragi a —
of fortune, malko sreće. —, v. t.
pravili pruge, prugama išarati;
parnuli, parakati; crtkati, nacrt-
kati, —, ¥. i. (to — it), brzo otr-
čati, pobjeći,
Streaked, iit, Streaky, stri’k*, a.
prugast, prutast; prorašćen (0 sla-
nini); zabunjen, smeten; razdr
Stream, strim, n. tok, tijek; rijek
potok, potočić; struja; množina,
mountain —, gorsko vrelo; trib
tay —, pritoka; down —,
lu; Up —, uz vođu; to row a-
gainst the —, ploviti protiv stru;
the — of bis life, we njegova
vola. —, v. i. strujati, teći; ist
cati; letjeti; vijati se; — ing eyes,
razviti (zastavu);
(plutac u more); ispirati (rudu).
— anchor, riječno sidro, sidro za
potegi — cable, viranjak; — less,
a. bez
Streamer, atm, m. zastava, bar-
jak, zastavica; vrpca, pero, što se
ijori; zraka svjetla; — 8, pl. struje
svjetla, sjeverna sora.
Streamlet,: strim'I, n. potočić,
Streamy, stri’m’, n. koji struji; kao
rijeka; rijekama, potocima.
Street, strit, n, ulica, sokak; put;
in the —, na ulici; on the —
u javnosti, posve javno; to be on
the — 8, iraditi, lužiš kruh na
ulici. — arab, — boy, uličar, kla-
tei; — car, kola ulične željeznice;
— door, kudna vrata; — lamp,
ulična svjetiljka; — orderly, po-
STR
metač ulica; — porter, služnii
— railws,, ulična željeznica; —
roller, ulični valj; — sweeper, po-
melač, pometalo ulica; —
spram ulice,
Strength, strength, n. jakost, snaga,
sila; moć; tordoća, čeratoća ; jedrin
krepčina; sposobnost; sadržina; ži-
vost; bojna sila, čete; krepost, va-
ljanost; with main —, tjelesnom
smagom; to gather —, oporaviti
on (upon) the — of, po, nalije
Strenghten, streng’thn, v. t. krijepi
okrijepiti, dati jakost; utordit
potkrijepiti, potorditi. —, v, i.
čati, ojačati, okrijepiti se.
Strengthener, streng'th'nš“, n. onaj
ili ono, što krijepi; okrepa, sred-
stoo za krijepljenje.
Strengthless, streng’l’s, a. nemoćan,
slab, mlohav.
Strenaous, stre a. (— ly, adv.)
radin, marljiv, revan, gorljiv, ne-
umoran; valjan; srčan, hrabar,
smion; žestok. — ness, Strevuity, |
+ radinost; revnost, gor=
most, hrabrost, smionost;
Jes J
važnost; krjepkost ; naglasak; bitno,
glavno; under the — of
stacces, silom odnošaja; — of
weather, nej je
through f
i — of poverty, a siro-
to lay — Upon važnost
čemu dati, što osobito istaknuti, na-
glasiti. —, v. t. tlačiti. pritiskati;
naglasiti.
Stretch, streč, v. t. protegnuti, ote-
gnuti, rastegnuti, pružiti, ispružiti;
raširiti; nategnuti; prekantariti,
pretjerati, prekoračiti (kredit); to
— forth, pružiti (ruku), ivpručiti,
rastegnuti; to — out one's wings,
raskriliti krila; to — a boot over
a last, nabiti čismu na kalup; to
— a point, vrlo se naprezati, pre-
857
ward, |
STR
ljerivati, pregoniti mjeru; to — the
protegnu
se; protezati
se, dosezati (to, do); pretjeriva:
lagali; jedriti na sva jedra; m
presati se; trčati; to — out, da
leko zahvaćati (veslajuć), trčati sko-
kom. —, m. pružanje, protezanje,
rastezanje; naprezanje; napetost;
daljina, prostor, opseg; komad puta;
kret, teg (u jedrenju); napor. na=
tega; nužda, nevolja; teška neiz
ujesnost; at (upon, on) a —, we-
Idanput, u jedan mah; ona —, u
slučaju potrebe; five hours at a —,
pet sati uzastopce; to keep on the —,
držati u velikoj neizvjesnosti, na-
petosti; to put upon (to) the
pretjerivati, mučiti, na muke stav-
Gati; to put to the utmost
do kraja iscrpsti (strpljivost), tjerati
mak na konac.
Stretcher, streé”", n, raslezač, sprava
za raztezanje, raspinjač; nosila;
taborska postelja; kalup (za obuću,
rebro (u kišobrana); uzdužni kamen;
laž. — bearer, nosilac bolesnika.
Strew, stra, stro, v. t. (imp. strewed,
p. p. strewed, strewn) sipati, ra-
sipati; posipati, pokriti; to — a-
bout, rasasipat
Strewing, stra*ng, strong, u. si-
panje; (— 8) “ono, što se sipa, čime
se posipa.
Strewn, strun, stron, p. p. od to
strew.
Stria, straj*, 1. pruga, crta, brazda;
mamica
Striate, strajt, v. t. žlijebiti, bras-
diti, brazdigati, —, straj’*t, a.
prugast, prutast, brazdičav, ižli-
jebljen.
Strick, strik, u. povješmo (lana).
Stricken, strik'n, p. p. i a. udaren,
pogođen; ranjen, Paleetan, okužen;
a — hour, cio, debeo sati — to
stone, okamenjen; well — in years
(in age), vrlo star.
Strickle, strlkl, n. raz.
STR 858
STR
Strict, strikt, a. (— ly, adv.) djesan;
čerst, tord, napet; strog;
oštar; naročit, određen; to Keep 8
—_ wrateh over, oštro pasiti
=a lv. strogo, točno; iskljudivo;
raža speaking, = M4 taken, pravo
strictness, K+ ken , m. točnost, stro-
4; narotitost;
fo proceed
pat; in —,
Strictare,_ si
anje;
pack
Strid, strid, tee Pp. p. od to stride.
Stridden, strid’n, p. p. od to stride.
Stride, strajd, v. ay; (imp. strode, p. 2
idden) o kopačati; raskoračić
ig 1 raskorak. —,
čiti, opkoračiti, jahati,
svečan korak; tot take
likim korakom. — linga, a
Striding, atraj'drng, a. podao ras
koračen, u rasi
Seiden, stray'a, a Tkripa, škripanje,
stridulses, . strid’jal’a, a. koji ili što
dkripi, priti, pišti.
Strife, strajf, a Borba; protivljenje;
protivnost, oprjeka; svađa, kavga;
natjecanja nastojanje, tešnja; to be
svađati se, nal hse; —
for “Tite. we, za to took
biljke); šlj
Strigose, stajat, t, ruled.
Strike, strajk, (imps aback”
strajk, v, t (i ck, p. p.
struck, stricken) bia, tud, adie,
lijemati, šibati, kasniti; pogoditi;
udariti o Ho, naifi; kovati (aovce);
ukresati (vatru); razati (razom);
stiti (jedro, sastavu); učinili,
sklopit, ugovoriti, zaključiti; uda-
rati (u bubanj), započeli (igru, pje-
amu); izbijati (o satu); probosti;
utisnutl; isnenaditi, pasti kome u
oči, ganuti, dirnuti, spopasti, na-
anit (with), dovesti u čudo; pe-
mii (vrha); udariti kuda; nai;
; to — an attitude, držati
a nenaravno, ;to—a
balance, isravnaći, namiriti, zaHju-
čiti račun, načiniti dilancu, pre
računati gosljedak; to — a bargain,
pasariti; to — a blow, udariti,
zadali udarac; withont striking
a blow, bes prolivavja krvi; to —
a battle, pobiti se; to — a com-
mittee, isabrati odbor; to — a camp,
tabor; to —a
načeli ; to — a colour, obo-
ii, namazati bojom; to — colours,
epustiti zastavu, predati se; to —
bande, dati, prušiti ruke, jamči;
— the harp, udarali u harfu;
= = gold, naići na slato; to — oil,
naći orelo kamena ulja, naći, po-
goditi što treba, učiniti dobar porezi
to — a light, zapaliti svijeću, ži-
giou; to — a match, zapaliti ši-
gicu; to — the Bottom, awed dne
{grusitom), udariti o dno; to —
sande, narukati se, nasjesti; to —
root, ukorijeniti se, primili se; to
— tents, rasvrći datore; to — work,
Do te tal pret et
u prestrašii
a thought — s me, dolazi mi na
um; it — e my fancy, to mi se
mili, dopada, lebdi mi pred očima
(kao posnato); it — s me (that),
čini mi 26 (hao da); it — s the
udara u oči; to — blind,
Fs i; to — dead, ubiti, iene-
učiniti silan utteak; to —
against, udarali time o, u; Pa >
asunder, rasbiti; to — away, od-
biti, izbrisati; to — down, oboriti,
opustiti; to — from, Brieati iz (t=
stine) ; to — home, pogodili u pravo
mjesto, satjerati u tijemo; to —
in (into), sabiti, satući u; to —
into melancholy, učiniti sjetnim,
ožalostiti; to — into the hasard,
metnuti na kocku; to — off, bri-
sati, odbiti, ukinuti, odsjeći; to —
out, isbrizati, prekrižiti (to napi-
STR
sano), iskresati (iskre), proizvesti,
izmisliti, imag, nacrlati (ommowu),
ši oat de refs = Ba:
Freund. Sorit na smijer to
ground, to— up,
Sr ol ot) sh
to = u le oe
i; to — up one's hes 8,
metnuti kome nogu; to — up an
sequaintance s bi upoznali se a ki-
me; to mii sa, za-
dali; to — vie ain ismay, zadatt
jada, tuge; to — with dread, pre-
straliti koga; strack with, ime-
nađen, sbesatnat
—, vi. udarali, biti; pogoditi;
uništiti, razoriti; boriti se, tuđi se;
nasukati ss, nasjesti; spustiti sa-
stavu, jedra; ići, udariti kuda, pro-
lasiti, 20; obustaviti fed,
prestati raditi; isbijati (o satima);
ukorijeniti se; to.— against, uda-
kkk ‘46, protivili se; to —
al ritt na, navaliti na, gear
— for, bacité udicu sa
Sas udes; to — for higher mages,
Sastavi rad (štrajkovati) za veće
nadnice; to — home (to the fee-
lings), dirnuti u erce, duboko ga-
muči; to — in, banuti, Arupiti u,
to — in with, ravnati se po, sla-
gali 16 10, pristati us, prilagodiši
#6; to — into, jurnuči u, ujedanput
doći, dospjeti do, duboko prodrijett
u, okrenuti se, krenuti, uda: ,
voditi, utjecati (0 cesti); tone — into
a conversation, umiješaći se u ras-
govor; to — off, okrenuti. se, odi-
Jeliti se, oti; to — on, udarati,
"padati, djelovati wa što; to — out,
zamahnult (plivajuć), plivati, isko-
čiti, sasirants, o odletjeti, odjuriti,
protelasiti, rasviti se; to — out for
oneself, krši sebi put; to short —
of something, promaši to —
thiough, probit, pro-
svijeliti, projekat, ko — to, pre-
. STR
dati se neprijatelju, pološiti oryšje,
apuatitt djelovati na, baciti
26 na (0 ; to — to the heart,
komuti so srca, dirai u sree;
to — up, sadubnjaći, zasvirati, sa-
; to — upon, udariti o, doći do.
Strikes trait, B. ras; šima mjera
a)g rasanje; udaranje;
jona arija; štrajk, obustavarada;
opa (pekarski) ; mjer (slojeva) ; —-
a of iy, osvit; to boon a —, štraj-
obustaviti rad; — of
Whee ‘ama; to sell by the —, pre-
davali rasom.
Steer, strap 1, Bojac, Bojnik; surov
adnik, koji obustavi radnju,
Pedi tucalo, grušilo.
Striking, stray beng, a (— Jy, adv)
ji pada u oči, koji isna“
raduje ‘a čini velik utisak; Ho
pušta korijenje; dobro pogođen (o
slici); & — resemblance, veoma ve
lika sličnost. —, m. udaranje. —
clock, ura bijačica; — work, bilo (u
uri).
Strikingnes, straj’k*ngnes, Zudnovatort,
neobičnost,
String, string, n. orpca, trak; ustear
dretoa; remen, opula; bid; tetiva:
Hila; vlakanca, nit; rebro (u lista);
vilica; struna, žica ; tsliva (sa luk):
grotulja; nis, red, lanac; jato, stado
— of horses,
pearls, nis bisera; he has all. the
world in a —, sve mu ide po volji;
to make a — of, nanizali. —, v.
(imp. iš p. p. strung) t. vrpcama,
sricama #4. d. snabdjeli, vezati ; na-
mjestiti, napeti tetivu; pomelati, sa-
tegnuti žice; udesiti "(dtee) ; jačati,
okrijepiti; napeti, napregnuli ; nisati,
manizati; očistiti od vlakanaca; to
— up, objesiti. —, v. i. vući o,
lijepili ae (0 tekućini). — band, ou
dački orkestar; — board, dostublje;
— instrument, glasbalo na strune;
— piece, usđušni podvalak, wa-
dužna podloga, dostublje; — reel,
— roller, klupko dretve.
STR.
Btrioged, stringd, a. sa žicama,
strunama
; svezan, pritorđen (uzicom *
i t.d): — instrument, glasalo na
strune, atrunilo; — quartet, gudački
kvartet.
Btringency, strin’dé*ns*, n.
oštrina; obrezivost; pritieak ; slaba
Stringent, strin'džčnt, a. (— ly, adv.)
stegnut, vezan; krepak; obveziv;
strog, oštar.
Stringer, strin'g*, n. tetivar; onaj,
ji meće strune, žice; nizalac; uz
dužni podvalak, uzdužna
Stringines, strivg“nes, m. avout, li-
ravost.
Btringles, string’l’s, a, bez žica.
Stringy, string*, a. žilav, likav, elaknat;
čeoni ljepi
ip,
i stript) mužditi;
ljuštiti, guliti, oljuštiti, čistiti od Silja
fduhansko lišće); avući, zagaliti; li-
diti; odrijeti, oplijeniti, orobiti; otur-
pijati, olimati; raspremiti (brod);
to — naked, svući do gole kože;
to — the skin from a beast, to —
a beast of his skin, oderati živinče;
to — the bark, oguliti koru; to —
a tree of its bark, oguliti drvo; to
— oneself, avući se, lišiti se; to —
2 cow, pomusti kravu; to — feathe
iskupati perje; to
skinuti, odrijeti, oplijeniti. —, w i,
avući sc; oljušliti se, oguliti se; po-
pustili (o šarofu); trčati kod utrke.
— leaf, duhan bes žilj
—, M. pruga, striza; kriška; — 6,
bik od kode, kazna; rušenje ograda,
pustošenje.
Stripe, strajp, n. pruga, strijeka, striza,
duguljast komad; masnica, modrica;
udarac (tibom, remenom); vrsta,
Jela; način; — s, platno na plave i
bijele pruge. —, v. t, praviti pruge,
načiniti šo prutastim.
Striped, strajpt, p. 2. prugast, pru-
tast,
Stripling, striping, n. mladić. mo-
mak; zeleno momče; mlad.
off, oljuktiti,.
__ 800
* Stripper, si
skida,
strogost, “|
4
STK
m. onaj ili ono, što
soldi, guli,
Stripping, strip“ng. n. oljuština, olju-
pina; zadnje mlijeko; zadnje što se
je.
Još dobij
trip
olači
stoja
naprezali se (for, after, za); pro-
tiviti se, opirati 26, biti se, boriti se
(against, protiv, for, za, with, ea):
matjecati se, takmačići se (with, sa);
to — for the mastery, boriti se za
Prvenstvo; to — against the stream,
plivati protiv struje. .
Striven, strivn, p. p. od to strive.
Striver, straj'v“, n. revnitelj, borac,
natjecalac.
Striving, straj'vng, m. nastojanje,
težnja. — ly, adv. revno nastojeé;
Bored še, maljecajuć se, sa svom
snagom.
Stroam, strom, v. i. ekitati se," Tu-
tati.
Strode, strod, imp. od to stride,
Stroke, strdk, imp. # p, p. od to
strike.
Stroke, strok, n. udar, udarac, mek,
zamašaj; mah, udarao vesla
mah rukama (plivača); glas, uda-
vac zvona; polez pera, kisa; sa-;
mah gudalom, gud; navale; nastep;
kap; sila; at & -—, jednim udo.cem,
jednim mahom; I have not done a
— of work, nisam ae posla ni do-
takao; an excellent — of businćss,
izvrštan posao; —— 'of_ genius *3¢-
-nijalna misao, ienijalno djelo; —
of the blood,’ udar bila; —“of
fate, udarac sudbine, sla sreda; —
of death, smrtni udarac; —: of
grace, snrfni udarac iz milosrđa;
— of the sun, sunčarica; it is
upon the of nine, «prav je de-
izbija devet sali; to give a
finishing — to a thing, dotjerivati
ito, doljerati što kraju; to be a —
above a person, nadvišivati (sa je-
dan stupanj) koga; he has a great
STR
—1 on moše mnogo. — oat, prvi
veslač,
Stroker, stroke, n. gladilac.
Strokesman, strdke’m&n, n, prednjak
(u veslanju), prvi veslač.
Stroll, strčl, v. i. ići, putovati koje-
kuda, tumarati, potueati se, klata-
rići se, skitati se; — ing company,
putujuće društvo. —, n. tumaranje,
lolanje; šetanje, šetnja; to take a
—, to go for a —, prošetati se, še-
tati se.
Stroller, stro'iš“, n. skitalac, polepuh, |
protuha; putujući glumac.
Strong, strong, a. (— ly, adv.) jak,
snažan, krjepak; moćan, silan; je-
dar: odlučan, žestok, silovit, živa-
han, revanj mi čurat, tvrd;
jasan
(o doji); — arm, — vana, vila;
by the — hand, silom, | nasiljem;
eath, dah rušna vonja
Camrdljio); a: — box, kovčeg sa
novee; — faith, tvrđa vjera; a —
gale, jak vjetar; & — house, so-
lidna trgovačka kuća; a — me-
wmory, dobro pamćenje; a — pull,
veliki napor; a — pulse, jako,
krjepko bilo; reason, dobar,
važan 7 — room, soba, si-
gurna od pošara, od tatova, bla-
gajnica; a — wall, sid ognjak, va-
trodran; — water, rakija; — wa-
ters, žestoka piću; an army’ ten
thousand, —, vojska od deset ti-
suća ljudi; to be — in the purse,
im mogo novaca; to be — in
horses, imati mnogo konja; to use
guage, prosto, krupno se is-
raziti, provali, — ady. vrlo; to go
(come) it —, pregoniti mjeru (u
oladanju, u govoru), pretjerivati, la-
i. — armed,” jakih ruku; —
aeked, jakih leđa; — bodied,
jak; — boned, jakih
ited, jakih pemnica;
a
kostiju; —
861
STR
— handed, jak, # mnogom momčadi;
— headed, oštrouman; — kni
tvrdo avesan; — limbed, jakih u-
dova; — lunged, jakih pluća; —
minded, snažna daha, torda zna-
čaja, neženski; — nerwed, jakih ši-
— set, trenat, sdepast; —
smelling, jaka mirisa; — voiced,
grlat; — willed, jake, odlučne volje;
ged, enainih krila.
Stronghold, strčng'hold, n. terđava.
Strongish, strn’g’s, a. prilično jak.
Strook, strak, imp. od to strike.
Strop, strčp, a. brijadi remen; drop,
grijak (od konopa). —,-v. t. na-
vući (britou).
Strophe, str0'fi, n. kitica, strofa.
Strophic(al), stršf*k(), a. atrofičan.
Stroud, straud, Strouding, strau'd*ng,
m. debeli latak za pokrivače.
Strove, strav, imp, od to strive.
Strow, stro, vidi Strew.
Struck, strok, imp. ¢ p.- p. od to
strike; to be —, čili dirnut, usy
buden, smuden, ubeseknut,
Stracken, strok'n, p. p, od to strike.
Structaral, strok’é*rl, a. (— ly, adv.)
koji se tide nularnjey sastava, u-
stroja, organičan.
Structure, strok'č“, n. gradnja; gra-
Čevino, sgrada: sastav, ustroj.
Struggle, strog, v, i. truditi se, ki-
mjili se, naprezati se, nastojati; o-
pirati ej. boriti ae, biti se; (against,
protiv, for, za) to — out of avy
‘one's clutches, silom se kome oteti;
to — with death, Borili se sa
amrću; to .— hard, ubijati ae po-
alom, napreći sve svoje sila. —, 0.
nastojanje, naprezanje, napor; opi-
ranje, borenje, borba; — for life
(existence) borba za život.
Struggler, strogi“, n, Borac.
Strum, strom, v. i. brenkati, drnj-
kati, udarati u.
Stroma, stra’m’, n, guša, guka, skro:
fula.
Siramons, stra'm?s, a. gušav; skrofu-
STR
Strempst, strom’. s. kursa, Wad *
Uudnički: nestalan.
mic. —, 2
Strang, strong, imp. ip. p. od to
stnag; highly —, uzbuđen, uzra- *
Strat, stršt, v. i. depiriti se, gizdati
rot*og, n. šepirenje, ki-
cobenje, hoastanje; — beam, —
piece, raspinjaća (greda), pajanta.
gijebnia strike, Stychnio’c),strik'~ H
sis, B. srihnin.
stib, m. hrek, klada, panj;
sari konjak klinac; kontrolni list
s čekovnoj knjizi. t to — |
op) tert, krčili; 10 — one's foot, !
wert |
konjski klinac,
Stabbed, sišbd, a. kusast; zdepast;
Stable, stob1, m, strnjika. — field, |
strnište; — goose, guska strnjačica.
- itt —_ 7 your whids! duli! jezik
siabtor, obe, a (— ly, adv.)
sergio, uporan, tordokoran, jo-
s; stalan, čvrst, po-
jama ustri odličan; tvrd, krut.
rio, odviše tvrdo sidrište;
Staborenesn, toh stobnes,
ine činjenica.
= vost, upornost; krutost.
m. tordogla-
Btubby, sU0b", 1. kratak i debeo, po-
nizak a krut, depart; pun panjeva.
Stucco, st0k'0, u. meljta od sadre,
Hluk; štukatura, rad od štuka. —,
v. t. oštukom raditi, načiniti od
štuka, sa štukom snabdjeti. — orna-
ments, nakiti od štuka.
Stuck, st0k, imp. i p p. od to stick;
pe ae bes sredntava, bez novaca;
to be —, zapeli, biti u škripcu. —
up, 8. ohol, uznošljiv; — up nose,
nos prćasl, uzvrnut,
Stud, s!0d, n. stup, polustub, direk,
ugaoni slub; čavlić, klinac (a ve-
likom glavicom kao nakit), puce;
puce od košulje (koje se vadi), —,
|
862 _
j Study, st
maratan, djen.
Stadier, sted“, n, naučenjak, istrc-
šivač, poznavač.
Stadio, stja’d°, n. umjetnička radio
nica.
Studious, stja’d“s, a. koji «či, pro-
učava, koji se naukom, zna
nodima; marljiv, revan, redijle:
pomnj koji oko čega na-
stoji, na Ho misli, šeljan; koji voz.
mišlja, promatra; promišljem; wc -
učan; to be —, treiti 2, truditi se;
to live a — life, marljivo učiti,
biti radijio. — ly, adv, revno,
ljivo; promišljeno; hotimice, navln:.
Btudiousness, stjadstanes, n. Gubas
k nauci, marljivo učenje; revnos’,
mariji pomnjivost; pašljicost.
n. učenje, proučavanje,
promišljanje; istraživanje; nastoja-
nje; revnost, trud, marljivost; vri
jeme za ; nauke, struka,
nost; soba za učenje, čilaomi
crlež, crtica; obrazac za crtanje;
makes it his —, on teži, nastoji,
trudi ae; his whole — is mischict,
STU
on sve o slu smisli; ina —, zami-
Bjen. —,.v. j. učiti 20, bavith ee ma-
ukom, snanošću; misliti, rasmilljats,
umoveti; leit, nastojati, treiti a6,
truditi dani to — up, dubati (za is-
pit); to — for the law (bar), uči
mi kami for the church (mi. i
ni J bogosloviju. —> iA
učiti, izučavati; naučići, 7 datrašivaši,
opažati; pa ord rasmi-
Hjats; to
nabubati, temeljito nai a
some ove, Bey nastojati o
gledati komu ugoditi.
Bint, st, u, tor materija; gradivo;
predmet, glavno u stvari, seen
(household —) poi
rijesi otra trice; aa —, sta.
ludorije, Benetanje;
ater, reba (doctor's —) lijek; go-
. tov novac; latak, tkanina, vunena
tkanina; (small —) tanki konopi
(na brodu); mast, mas (za masa-
nje jarbola dtd); meljla od sa-
dre, štuk; all — and nonsense, iri-
ei kučina, udorij —, evi-
lena tkanina; woollen —, suknište,
od. vune; cut —, daske;
short —, kratke trenice. —, a. od
vunene tkanine; — goods, eunena
10ba; — gova, ounena haljina. —,
iti, nabiti, nagnje:
-v
i, nabili 20, salupati 29, oo
Želudac. — bottomed, s mekim aje-
dalom.
Stuffer, st*f*", n. napunjač, ispunjač ;
nadjevač; stroj sa punjenje, sprava
za nadijevanje.
Staffiness, stof*nes, 'n. sagušljivost,
'of'eng, m. punjenje, na-
pein D čim se napunja, na-
loše (struna:š.t d); nadjev, —
box, sapušač (u parostroju).
868
— out, isnad; to — up, |
STU
Bay, at stat a gust (ora (srak), guši
km > slovoljan.
saatibeation stolttke's*n, 0. salu-
sca stol’ttiaj, v. t. zaluditi, po-
daliti; smatrati sa. ludu; pro-
glasiti udomi to = to — oneself, pro-
tusloviti sebi, tsord ss ruglu.
Stam, stom, n. nadovrelo vino, tira,
mast. —, V. t. činiti, da (vino) na-
novo usavri; sačinići (vino); sum-
porati (bačve).
Stumble, stom'bl, v. i. Poor a)
spolaknuli #6, poernuti;
(ad) uetružavati se, oadlanniti Mirni
upon, into) nabasatl, nagasisi, elu-
čajno naići, —, v. t. acini, da da
iko posrne, da se apotakne; sabu-
niti, smesti; sablasniti, —, 0. Ka
Heanje, posrtanje; spotaknude,
sinction, stom’bl™, m. posrtad; onaj,
koji se spotakne.
Stumbling, soma. m n. spoticanje,
a ude; pogrješka, i, pre
stone, kamen smiutnje; za; a.
Stamp, stomp, nu. hrek, pi
kočanj; krnjade ak, Heedinas [Bion
kočić, štapić (u cricket igri); bri-
salo (xa risanje); — 8, noge; to
bond one’s — s, krenuti se, drzati;
ict (prvobitno koji panj); to
Egej the —, stupiti kao kandidat;
to go on.the —, putovati u poli.
tičke svrhe, agitirali; to be on the
—, agitirati, govoriti narodu; up a
—,on the —, sabunjen, u škripcu,
na čudu; —, ¥. t. salupiti, odsjeći,
jea virova, vazvrtiti; (to —
Cut) čičupati, korijeni; iakrči
brisali (brteatem kod risanja); iza!
svati; to the — conntry, putovali agi-
irajuć, dried izborne govore; sa-
niti, dovesti u nepriliku; pogo-
diti štapić wicket-a, pobijediti pro-
tivnika (u cricket igri); pobijediti,
platiti go-
. i. capati, lopotati;
(to — away) otići, pobjeći; kandi-
864
STU STU
dirati, govoriti izborne govore; to — | Stupely, stja'prfaj, v. t. koma
up, plati. — bedstead, kr krecet sa meecfenttis zbuniti, u čude,
niskim nožicama; — foot, kvrgasta, ; _ wprepastiti, zepan; i
čotasla, sakata noga (stopalo); — | Stupendous. ‘iter fart a. (ly adv.)
footed, sa kergastons nogom; — ora. éxdnovat, čudesan, golem. —, ness,
tor, izborni ik, pučki govor- | m. čudnovatost,
; — speech, izborni govor (3 e Stupid. stjt’p’d, a. (— ly adv.) ča-
sta, bez priprave); — tail, dalast, glup, lat. —, D. budala,
— 'tailed, kusast.
, zdepast; čvrst, krut.
—, m. gotov novac.
Stan, ston, v. t. sagluditi; omamiti,
omesti, sabuniti. —,n. zaglušena bu-
ka, udarac, koji zabuni, omami.
Mung; stong, imp. i p. p. od to
stin;
Meaok” stook, imp. # p. p. od to
si
Stanner, ston’, m. omaj ili ono,
mmele, omami; udarac; što
veliko, vanredno, neobično; to put
the — s on some one, njekoga iz-
nenaditi, zabuniti.
Stunning, ston“og, a (- Wy, adv.)
jt je, oma: je, sabunjuje; |
veličanstven; čudnovat.
Btant, stont, v, t. prijediti, zaustaviti
u rastenju; činili, da što zakršljavi,
zakuflja; to be stunted (in growth),
sakriljaviti, zakušljati. —, n.
žljav rast; akršljanje; što zakr-
žljato, kraljavo.
Biante, stoned, Pp. P: i a zakržljav,
ržljav. — ness, n. kriljavoel.
stare’ up, m. evilac, (za rane);
parenje; topao leg —
Titi, metati topl
sas
Btupefacient, apt at, a Mo.
mami, onesvijesti; što emuti.
Stapefaction, stjap*fak'š*n,
oviji i
sai upropašćenje.
Stupefactive, stjupsfk'tv, a. što o-
mamljuje, onesvijesti,
Stupefier, fai", m. onoj ili ono,
ito omamljuje. overvijenti.
i
Ho
kre
— ness, Stupidity, stjupidtt, m.
rt.
post, ixpoglavost.
Stuprate, stjt’prét, v. t. silovati.
Stupration, stjuprč'š*n, Stapram, stja-
pršm, B. silovanje.
Btardiness, stord’nes, m: jakost, ja-
čina, mašnost; ; čvrstoća,
postojanost, srčanost; upornost, tor
dokornost.
Stordy, stord*, n. jak, mažan; terd,
st, postojan;
— beggar,
—,n metily
uporan,
te slam, i smion;
stargenn, si AN n. (common —)
jesetra; (great —) moruna; caviar
Statter, Yet di. mucati, sa-
pletati jezikom, tepati, —, n. mu-
canje, tepanje.
Stutterer, stot*r™, n. jecalo, mucavac.
Stuttering, stotr'ng, n. mucanje. ==,
a. mucav, jecar.
Sty, staj, n. OL ties) svinjac, kotae.
—, v. t. melnuli u svinjac; sateo-
viti.
Bty, Stye, staj, n. jačmen, jačmičak
(na oku).
Styginn, stidi“, a. podronni, pe-
mi.
gole stajl, 0. pisaljka; gujba, igla
(bakroresca); pipaljka, badal
lo (oon
ugladenost; ime, naslov; način ra-
8TY
čunanja vremena; postupak; —of a
court of justice, sudbent postupak;
to live in (fine) —, živjeti gos-
podeki; in good —, wkusan; by
the name or --, pod imenom ili
firmom. —, v, t nasvali, imenovati.
Siplet staji 2, mala pisaljka; ma:
sili, iat, 8 ittjkast, iglast.
Stylish, staj'š, a. © ly, ade ly, adi r) prona
i ‘Wi, non fa mor gry
Stylist, si see tate ns n ‘list odd "
sufi, stave, Galina)
nauk “o
Styptic, tipi k, a. dto steže, što us
Suability, sjušbil*t, n. fušivost, optu-
živost.
Suable, sj0*bl. a. ćušiv, optušiv, utušiv.
Suant, sjtšnt, a. (— ly, adv.) ravan,
gladak; miran.
Suasible, swesbl, a. koji so loko
dade nogovoriti.
Suasion, swé'i'n, n, nagovor, nago-
varanje,
Buave, swčy, a. (— ly, ady.) ugodan,
mio.
- Boa fy, aware n: milina, blagost,
PE os s0b, “akradmno) mjesto aubaltern,
t, subordinate, substitute.
Subscid, sobls"d, a. nakiseo, kiselast;
sutectlon, ‘sbAK'Hn, n. podjarmljenja,
soladanja.
Subacute, "pobeijat, 8. ne posve žestok,
Subagency, s*ba'dičns*, n. podoprav-
gent, s*b8a¥at, n. podopramik,
pokrajina, namje-
Bub ibab, sin'bs, m.
gebahdar, sjeda, n. namjesnil
(pokrašina Tt. u lat, Indiji); par
Babel aig, oa
ui ine, jo, a
Bred dipames nal gošnošju Zion
a
“Subcontract,
SUB
Subaltern;“ srati, 8. podtinjen,
niši či: hž=A =
Subalternate, sob'ito"nšt, a. (— ly,
ad) noiemjenični; koji slijede usa<
3 podređen.
sobi alterna pon wbalt*nv ita, a a
Inoga sa drugim, tem
ode chenie.
Sul anic sabiti, Subaqueous,
s
vodom, : Šivi,
Subarctic, ‘teres a učarktiški, ba
koji malo da ne pripada studenom
jasu, nalik na studeni pojas.
Subas' tral Obs'tri, a ‘pod setjeadama,
eal , BbAk’s "i'r, 4. podpasušni.
Sabcelestial, sobssles'tstl, a. koji je
jaki.
ebom, semalji
sae absen'tr'l, 8. koji je pod
erdliitem, malo ne u
Subcommissioner, sdbk'mis"n*, 0,
sdeoaities iobkomiti,n. pododbor,
Subconstellation, tabkonat een, a
kdn'trški, n. nusu
govor (drugi, prvomu podređeni
ugovor).
Subcostal, s*bkds't'l, a. koji je pod
rebrima.
Subcataneots, sdbkjutens, a. pot
gutdescon, sobdrkn, n. podđakon.
Subdean, sdbdin’, n.
Subdelegate, s*bdelgat, v. | t. odrediti
imenovai
aga čijim na
ropskom —, ebdel“gšt,
Ti. potpunovlasnik.
Subdititions, aobd*tišta, a. zodmomut.,
we
ier
Bubdivide, sobd*vajd',
svladanje.
Subduce, "baja, Subduct, s*bdokt’,
V, t oduzeli; odbiti.
56
SUB
Srbduction, s’bidk's’n, n. oduzimanje,
ijanje.
Babdue, s*bdja’ ve t. poder:
jarmili; svladati, pobijedit
dati, ugusiti, (strasti,; uk
riti, ublazi
(korov); slomiti; obraditi, "popraviti
(zemlju;; to — one’s flesh, kiniti,
mučiti svoje tij
Subduer. ain “m. pohjeditelj: kro-
titac,
Subduple, »obdja'pl, 2. — ratio, omjer
kao 1:2.
Subedit, :"bed“t, v. t uređivati,
raditi kao podurednik,
Subeditur, tm, podurednik
Suberose, sin’b’rds, Suberous, sja
b’ris, a. kao pluto, plntas!.
Subfuse, s"btosk, a. smeđ.
Subgovernor, s*bgov''n', m, podna-
mjemik.
Subhastation, sibh%stč':*n, n. (javna,
sudbena) dražba.
Subjacent, s'bd2é's’nt. a. ito leši ipod,
Ho se nalazi niže, .
Subject, s"b'dž*kt, a, podložan, pod-
ergnut, podređen; obvezan, du-
fan; zavisan; izvrgnut, izložen;
odan, sklon; — to my order, na
moje raspolaganje; to be — to anger,
inko se rasrditi. —, m. podanik,
prdicinik; predmet, sadržaj; osoba ;
dear; porod, urok; subjekat, pod“
met; on the — of, u obziru, u po-
gledu; št is her perpetual“—, ona
neprestano a temu govori. — matter,
glavni predmet, jezgra, sadržaj.
Subject, ~hdteki, v. t. poderdi, pode
izh prikazati.
Subjection. ~haiek'sen, B. podloženje;
podjarmljenje; podergavanje; pod:
ložnost, pokornost, zavisnost; to
bring into —, podući; in —,
podvrgnut, podložan.
Subjective, s*bdick'ttv, a.(— ly, adv.)
subjektivan. — ness, Subjectivity,
sčhdžćktivćte, n. subjektivnost.
Subjectless, sob'dž*ktle, a. bec po-
*danika,
866
Subjoin,
dati, pril
Subiugate, sob'džžgšt, v. t. podjar-
miti, podvrći, osvojili, savladati.
Subjugation, sities, n. podjarm-
ljenje, px
Subjugator, sab dig, m. podjar:
milelj, osvojitelj
Subjunction, odano, n. prilo-
ženje, tak;
Subjunctive, sbdičaktev, a. /— ly,
adv.) dodat, vezan; konjuktivan —
m. konjaktiv.
Subking, stb’king, n. potkralj.
Sublation, sčble'sn, 0. oduzimanje,
ukidanje.
| Sublease, s*bli podsakup.
Sublet, sblet’, v. t. dati x podsakup,
! w podnajam.
Sublevation. sMbbvčš'n, m. dizanje
usta
Sotlibrana, vablajbre'roa, B. pot-
knjižničar.
Sublieutenant, sdbleften*nt, n. pot-
nik,
sablimtie, s*blaj‘s m*bl, a. Ho se dade
aublimovati.
Sublimate 10 sobrl*mčt, v. t. sublimovati,
preklapljivati; usvisiti, oplemeniti.
—, sobrlsmet, a. eublimovan; pro-
čišćen. —, sublimat; — of mereury,
t žive.
Sublimation, sobi*me'š*n, n. eublima-
rehlapljivanje ;uzvišenje, ople-
nenjivanje; što najuzvišenije.
Sublime, s*blaju’, a.-(— ly, adv.)
visok, usvišen, ‘eli, divan; odu-
devijen (with). —, n Ho usvišeno;
uzvišen slog; uzvišenost; ideal; —
nes: uzvišenost.
Sublimity, slim"i n, usvišenom;
| Sublinestion, stblins&šn, n. poter-
+ tanje (riječi)
s*bli
Sublitoral, 1, a. koji je miki
od obale ot I
Soblunar(y) s*bljarn's(), a. koji
mjesecom, zemaljski.
Submarine, s*bm'rin’ a. podmorski
—1m, morska biljka, morska životinja.
SUB
Submerge, s*bmordi“, Submerse, s
omors', v. t. zagnjuriti, potopiti ;
plavili; utopiti. —, v.
ulonuti.
Submergence, «*bmo"džšus
sion, s*pmorš*n, no ronjenje; za.
gnjurivanje; potonuće ; poplava, po-
vodanj.
odanost; pokornost; po-
: (to an award) poderga-
vanje obraničkom sudu.
Submissive. s*bmis'*v, a. (— ly. adv.
podložan, pokoran. odan; ponizan.
ness, m. podložnost, pokornov,
odanost; poniznost |
Submit, s“biit', v. t. podložiti; to —
oneself, podvrći se, podati ne, po-
koriti se, (under) poniziti se; dati,
; predati, podastrijeti,
predložiti. —, v. |. predati se, pod
loži se; pokorit se, podati se, po-
stiti
subm ultiple, sšbmolt'pl, a.
\ puta sadrian u drugom k
Subobsenre, subebskja",
ady.) nješto taman.
Suboccipital, sibšksip“
tiljni. :
Subocular, sćbčkijul"", a podočni.
Subofficer, sibšl*eš, n. podčinovnik.
Suborder, sibard®, n podrazred.
on sčbdvdsnčt, v. t. podre-
fi; postepeno poređati.
oji je više
u broju.
a(- ly,
a. podza-
n. podčinjenik.
Subordination s“brd*nč'35n, n. pod-
ređenost; podložnost, zavisnost; po-
kornos!, zap!; postepenost.
Suborn, s*bdrn', v t. podmititi; za-
vesti; nagovorili, navesti (na neza-
Konitosti. na krivo avjedočanatvoj;
učiniti ito nedopuštenim, tajnim na-
činom,
Bubornation, sob’ne’ésn, n. podmidi-
vanje; zavođenje; nagovaranje; na-
vođenje na krivo avjedočanstvo,
Suborner, s*ba"nš', n.
zavodnik; poticalac na krivo avje-
dočanatvo.
podređen, za+ |
podmićivač: |
867
SUD
Subpoena, sčbpi'n', m. poziv k sudu
(pod prijetnjom kasne).
Subpolar, sObpo'lš", a: koji je ped
polom, blizu pola.
Subprincipal, sobprin'stp*l, u. pod-
ravnatelj.
Subprior, sobpraj, n. potprijor.
Subreuder, oGbrider, o. podčilač, pod-
lektor.
Subrector, sobrrekt“, n. podrektor.
sn, Hi Prisvajanje
prijevavo
Subsalt, sob alt,
kojoj je baze).
Subrerbable, stbskraj.bibi, a. to se
može potpisati.
Subscribe, s*bskraj i;
(notpisom) odrediti, potvrditi, pri
znati: odobriti; naručiti, kupiti;
uprsati (koju svotu); risk d
poyibelj preuzela. —, v. i potpisa
se; potpisom se obvezati; pretplatiti
se; to — to something, pristati na
ito, priznati što.
Subscriber, sbskraj'b““, n. potpisanik;
pretplatnik ; prinomnik; upienik (koje
svote),
Subscription, s*bskrip’s*n, n. potpi- +
sivanje; polpu; preplala; upisi-
vonje (dimica i 4. d.): nabiranje
(novaca u dobrotvorne svrhe); upi:
sana sonta; dar, prinos; porpi
nica
Subsection, sibsek’stn, n. podrasdio,
pododajek,
| Se STR aides “am do
— ens*, n. slijeđenje: kasniji do-
lazak, događaj, nastup.
Subsequeut, sob'sekwent, a, potonji,
idući, iji
period, iza fog vremena, kami
— clause, dodala odredba, dome-
tak; this article is — to the treaty
of, ovaj članak (uwjelak, od
redba) je noviji od ugovora od; —
endorse, sljednjak (na mjenici); to
make a — payment, nadoplatiti.
— ly, adv. za lim, na to, kasnija,
po tom, dakle; dolje niže.
gia 858
Strict, strikt, a. (— ly, adv.) tijevan;
čvrst, tord, napet; točan, strog;
oštar; naročit, određen; to keep a
—_ yratch over, oštro ‘pasitt na što.
xh WV. strogo, točno; isključivo;
KA speaking, —
Btticiness, creat, weave m. n. točnost, stro-
fits olivines naročiti; mapelot;
proceed with —, strogo postu“
ti; in —, strogo
Btrictare, strik’é, n. striktura, bolno
pest nies oštra kritika, kritična
sian arid imp.é p. ae od to atride,
Stridden, str’, p, p
svelan korak; to. take —'s, iš ve
iki korakom = lings, adv. u
Biden, straj'dat, a. (— ly, adv.)
koji il Ho diripi, i, preša s
<a straj Eg, ve ps
raskorak,
etidor, stra} a", m. škripa, škripanje,
cičanje.
Stridalou iat jul’, a. koji iti što
škripi, ciči, pršti, pišti.
Strife, strajf, 0. Borba; protoljanja;
ionost, oprjeka, auga;
‘atic, nastojanje, težnja; toba
svađati se, naljecali se; —
for Ute borba sa Hoot
Surge stray, m. čekinja, ruta (u
šljepčić.
signe’ stray ‘gds, a, čekinjast, rutev.
Strike, strajk, v. t. (imp. aru, daa
struck, stricken) biti,
lijemati, Hbati, kazniti; ogo
udariti o što, naići; kovati (noves);
ukresati (vatru); razati (razom);
pustiti (jedro, sastavu); učiniti,
sklopiti, ugovoriti, zaključiti; uda-
rali (u bubanj), započeli (igru, pje-
amu); iabijati (o satu); probosti;
utisnuti; iznenaditi, posti komu u
oči, ganuti, dirnuti, spopasti, na-
STR
Peni (with), dovesti u čudo; po-
2G (avrhu); udariti kuda; naiđ;
gladiti; to — an attitude, držati
20 nenaravno, afektirano; to — a
balance, isravnaći, namiriti, saklju-
čiti račun, načiniti bilancu, pro-
računati posljedak; to —- a bargain,
pasariti; to — a blow, udari,
zadati udarac; without striking
a blow, bes prolivanja krvi; to —
a battle, pobiti se; to — a com-
izabrali odbor; to — a camp,
uti tabor; to — a cask,
m; to — a colour, obo-
a ndmazati bojom; to — colours,
apustiti zastavu, predati se; to —
hands, dati, prušiti ruke, jamčiti;
to — the harp, udarati u harfu;
to — gold, naići na slato; to — oil,
naći vrelo kamena ulja, naći, po-
diti što treba, učiniti dobar posao;
ba light, zapaliti evijedu, ši-
gieu; to — a match, zapalili ši-
gai to — the bottom, doseći dno
(gruzilom), udariti o dno; to — the
sands, oak se, nasjesti; to —
root, tjeniti a6, primiti se; to
— tents, rasorći Jatore; to — work,
obustaviti rad; to. — terror into,
zadati komu strah, prestratiti koga;
a thought — s me, dolazi mi na
um; it — s my fancy, to mi se
mili, dopada, lebdi mi pred očima
(kao pomnato); it — s me (that),
čini mi se (kao da); it — s the
eyes, ra u oči; to — blind,
oslijepiti; to — dead, ubiti, izne-
lili, učiniti silan utisak; to —
against, udarati čime 0, u; to —
asunder, rasbiti; to — away, od-
biti, izbrisati; to — down, oboriti,
spustiti; to — from, brisati iz (i=
ating) to — home, pogodili u pravo
to, saljerati u tijemo; to —
in (into), sabiti, zatući u; to —
into melancholy, učiniti sjetnim,
ožalostiti; to — into the hasard,
metnuti na kocku; to — off, bri-
aati, odbili, ukinuti, odsjedi; to —
out, écBrieati, prekrikits (to nepi= -
STR
sano), iskresat (iekre), protwestt,
temisliti, iznaći, nacrtati (ornovy),
tebiti (vata do kraja); to — ‘rag
ti; to — to the
ond, na semlju; to — up,
Edariti (u bubahj i €. d.), sapočel,
i, sasvirati, n isne-
7 o — up one's heels, pod.
Satni kome nogu; to — Up an
acquaintance with, wpomalt s «
mo; to — with, 4 sa, sa-
; to — with dismay, zada
— with dread, pre-
dt? strack with, ime-
uništiti, razoriti; boriti se, tuđi se;
nasukati 90, nasjenti; apustiši sa-
stavu, jedra; ići, udariti kuda, pro-
lasili, 26; obustaviti rad,
prestati raditi; isbijati (o satima);
ukorijeniti ae; to.— against, uda-
riti o, braniti se, protiviti #e; to —
at, udariti na, navaliti na, pogoditi;
to — for, baciti udicu sa čim, gle-
dati uloviti; to — for higher wages,
obustaviti rad (štrajkovati) za veće
nadnice; to — home (to the fee-
Tings), dirnut u oro, duboko gor
muti; to — in, bonuti, hrupiti u,
deri natrag (6 Bolesti), peat
ju), prigovoriti, početi; to
« for, nastojati, tru se zaj
to — in with, ravnati se po, sla~
gatt 2¢ 2a, pristati us, prilagoditi
46; to — into, jurnuti u, ujedanput
doći, dospjeti do, duboko prodrijeti
u, okrenuti se, krenuti, udariti kuda,
voditi, utjecati (o cesti); to — into
& conversation, umiješati se u raz-
govor; to — off, okrenuli so, odi-
jelith se, oti; to — on, udarali,
padati, djelovali na što; to — out,
zamahnuti (plivajuć), plivati, isko-
čiti, zastraniti, odletjeti, odjursti,
proielosili, rasviti se; to — out for
oneself, krčiti sebi put; to short -
of nE, trap! to —
though, (prod ti probit, pro-
elliti, prodjevnuti to — to, pre-
ma.
. STR
dati sa naprije, polo sruše
ee na (0 i); to — to ‘the heart,
komnuti so area, dirati u eros;
to — ap, sadubnjati, zasvirali, sa-
|; to — upon, udariti o, doći do.
Strike, strajk, n. raz; Hina ina
(obično 2 dušela); rasanje; udaranje,
napjev, arija; štrajk, obustava:
(pekarski) ; smjer (slojeva); —-
of day, osvit; to teon a —, štraj-
begat cbutel rads fa
ru 7 to 8 the —,
davali rasom. 4 sme
Striker, straj’k",n, Bojac, bojnik; surov
jek; radnik, koji obustavi radnju,
part tucalo, grušilo.
Striking, straj’k'ng, a. (— ly, adv)
žudnovah, koji pada u ott, koji ima“
naduje, koji čini velik utisak; što
puila korijenje; dobro pogođen (o
lici); a — resemblance, veoma ve-
lika sličnost. —, m. udaranje.
clock, ura bijačica; — work, bilo tu
uri).
Strikingnes, straj'ktngnes,čudnovatost,
neobičnost.
String, string, m. orpea, trak; usicas
drelva; remen, opula; Bid; tetivas
žila; vlakance, nit; rebro (u lista);
vitica; atruna, Sica; tetiva (a dudi
grotulja; niz, red, lanac; jato, stado;
—of horses, povorka konja; — of
pearls, nis Bisera; he has all-the
world in a —, eve mu ide po
to make a — of, nanisati. —, v.
(imp. |# p. p. strung) t. vrpcama,
usicama € 4, d. enabdjeti, vezati ; na-
mjestiti, napeti tetivu; ‘pometati, za-
tegnuti ices Kod (žice); jačati,
okrijepiti uli; nisati,
nanisoti; kemi o jakanact to
up, objeriti. “—, v. i.
Wjepitd 16 (0 tekućini). — bank
ški orkestar; — board, dostublje;
— piece, usdušni podvalak, us-
dušna podloga, dostublje; — reel
— roller, klupko dretve. *
STR e
Stringed, stringd, a. sa žicama, sa
atrunama ; svezan, pritorđen (uzicom
td; — instrument, glazbalo na
strune, strunilo; — quartet, gudački
kvartet,
Btringency, strin’dé*ns*, n.
trina ;, obvezivost; pri
ik; slaba
ly, adv.)
Stringent, strin'dščnt, a.
ategauly vezans k
strog, ošla:
Stringer, strings, n. tetivar; onaj,
koji meće strune, šice; nizalac; us-
dužni podvalak, uzdužna
Stringines, strin’g*nes, n. Hlavost, li-
kavost.
Stringles, string’l*s, a, bez šica.
Stringy,string*, 8.šitav,likav, laknat;
ieaat; ljepljiv.
Strip, strip, v. t. (imp. i p. p. stripped
i stript) skinuti, svladiti. mušditi;
ljuštiti, guliti, oljuštiti, čistiti od Hija
(duhansko lišće); a
diti; odrijeti, oplijeniti,
pijati, olimati; vaspremiti (brod);
to — naked, soudi do gole kože;
to — the skin from a beast, to —
a beast of his skin, oderati živinče;
to — the bark, oguliti koru; to —
a tree of its bark, oguliti drvo; to
— oneself, svući se, lišiti ae; to —
a cow, pomusti kravu; to — feathers,
iskupati pe
skinuti, odrijeti, oplijeniti. —, v i.
avući se; oljuštiti se, oguliti #6; po-
pustili (o darofu); trčati kod utrke.
— leaf, duhan bez šilja.
—, 0, pruga, striza; kritka; — 6,
bičod kože, kazna; rušenje ograda,
pustošenje.
Stripe, strajn, n. pruga, strijeka, striza,
duguljast komad; masnica, modrica;
udarac (šibom, remenom); or sta,
Jela; način; — 8, platno
ije ge. —, V. t, praviti pruge,
načinili Mo prulastim.
Striped, strajpt, p. a. prugast, pru-
tas
Stripling, striping, n. mladić, mo-
mak; zeleno mumče; mlad.
860
strogost, '
obvesiv; |
to — off, oljuštiti,.
STR
Stripper, strip", m. onaj ili ono, što
akida, avlači, guli,
Stripping, strip“ng. n. oljuština, olju-
pina; sadnje mlijeko; zadnje do se
još dobije.
Stript, stript, imp. ¢ p. p. od to strip.
Strive, strajv, i
striven) teši
naprezati se (for, after, za); pro-
tiviti se, opirati ao, biti se, boriti se
(against, protiv, for, za, with, ea):
pobjeoaći 26, takmačiti se (with, sa);
— for the mastery, borili se za
the stream,
pombe; to — agaii
plivati protiv struje.
Striven, striv’n, p. p. od to strive.
Striver, strajre™, nm. revnitelj, borac,
natje
Striving, kraj! v'Dg, 1. nastojanje,
težnja. — ly, adv. revno nastojeć;
bores its maljmajut sa, sa. room
i sio ‘strom, vi. ekitati se, Tu-
Strode, atrod, imp. od to stride,
Stroke, strok, imp. ¢ p, p. od to
strike.
Stroke, strdk, n. udar, udarac, mah,
zamašaj; mah, udarao vesla; 'ras-
mah rukama (plivača); glas, uda-
rac zvona; polez gera, kista; sa<
mah gudalom, gud; navale; nastup;
kap; sila; at a -—, jednim uda.cem,
jednim makom; I have not done a
— of work, nisam as posla ini do-
takao; an excellent — of business,
izvrstan posao; < of geni
jalna misao, ženijulno djelo;
of the blood, ' udar bila; — “of
fate, udarac sudbine, sla sreća;
of death, omrini udarac; —" of
grace, smrtni udarac iz miloerda;
— of the san, sundarica; it is
upon the — of nine, uprav je de
vet sati, izbija dedet sat; to give a
finishing — to a thing, dotjerivati
što, dotjerati što kraju; to be a —
above a person, nadvišivati (za je-
dan stupanj) koga; he has a great
861
STR _ STR
—, on može gwnogo. — handed, jak, # mnogom momčadi;
prvo wsalo. — headed, “oštrouman; — knit,
—, ¥. t. gladiti tordo svezan; — limbed, jakih u-
ublaššvati; laskati; mus dova; — lunged, jakih pluća; —
Stroker, etrd’k, n. gladilac. minded, snažna daha, torda sna-
Strokesman, stroks'man, n, prednjak:
(u veslanju), prvi veslad.
Stroll, stro, v. i. ići, putovati koje-
kuda, tumarati, potueati se, klata-
riti se, skitali se; — ing company,
putujuće društvo. —, n. tumaranje,
dolanje; šetanje, šetnja; to take a
—, to go for a —, prošetati se, še-
tati se.
Stroller, stro‘l*, n. skitalac, potepuh, |
protuha; putujući glumac.
Strong, strong, a. (— ly, adv.) jak,
snažan, krjepak; moćan, silan; je:
dar: odlučan, žestok, silovit, živa-
han, revan ; mnogobrojan; čvrst, tvrd;
siguran; težak (o jelu);
oštra okusa, mirisa; Hv, jasan
(o boji); — arm, — hand, sila;
by the — hand, silom, nasiljem;
a — breath, dah rušna vonja
(amrdijio); a: — bor, kovčeg za
novce, faith, tvrđa vjera; a —
gale, jak vjelar; a — house, so-
lidna trgovačka kuća; a — me-
smory, dobro pamćenje; a — pull,
veliki napor; a — pulse, jako,
krjepko bilo; 8 — reason, dobar,
važan razlog; a — room, soba, si-
gurna od pošara, od tatova, bla-
gajnica; a — wall, sid ognjak, va-
t
robran; — water, rakija; — wa- |
ters, žestoka pića; an army ten
thousand, —, vojska od deset ti-
suća ljudi; to be — in the purse,
imali mnogo. novaca; to be — in
horses, imati mnogo konja; to use
— language, prosto, ipno ae iz-
i 3 iv. vrlo; to go
(come) it —, pregoniti mjeru (u
vladanju, u govoru), pretjerivati, la-
qk — armed, jakih ruku;
acked, jakih leđa; — bodied,
snažna tijela, jak; — boned, jakih
kostiju; — ‘fisted, jakih pesnica;
Šaja, nešenski; — uerved, jakih ši-
vaca; —. set, trsnat, zdepast; —
smelling, jaka mirisa; — voiced,
grlut; — willed, jake, odlučne volje;
— winged, snažnih krila.
Stronghold, stronghold, n. terđava.
Strongish, stršn'g*š, a. prilično jak.
Strook, struk, imp. od to strike.
Strop, stršp, a. Brijaći remen; štrop,
grljak (od konopa). —, v. t. na-
vući (britou).
Strophe, stro’fi, n. kiticu, strofa.
Strophic(al), strčf*k(l), a, atrofičan.
Stroud, straud, Strouding, strau’d'ng,
D. debeli latak za pokrivače.
Strove, strov, imp, od to strive.
Strow, strč, vidi Strew.
Struck, “strčk, imp. € p.- p. od to
strike; to be —, dili dirnut, usy
buden, emuden, ubezeknut,
Strucken, strok'n, p. p, od to strike.
Structural, strok’ér'l, a. (— ly, adv.)
koji se tite nutarnjeg sastava, u-
stroja, organican,
Structure, strok'č*", n. gradnja; gra-
devina, zgrada: sastav, ustroj.
Struggle, strog’l, |. fruditi
mjili se, naprezati je, nastojati
pirati se; boriti sr, biti se; (against,
protiv, for, za) to — out of avy’
one's clutches, silom se kome oteti;
to — with death, boriti se sa
amrcu; to.— hard, ubijati se po-
slom, napredi ave svoje sile. —, n.
nastojanje, naprezanje, napor; opi-
ranje, borenje, borba; — for life
(existence) čorba za život.
Struggler, strog'iš, n, borac.
Strom, strom, v. i. brenkali, drnj-
kati, udarati u.
Stroma, stro’m*, n, guša, guka, skro-
le
o-
scfersous, stro’m's, a. gušav; skrofu-
losan. . .
STR
Strampet, strom'p*t, n. kurva, blud-
nica, —, a. Bludnički; nestalan.
Strang, stroug, imp. ip. p. od to
wines highly —, uzbuđen, uzru-
Strat, strdt, v. i. depiriti se, gizdati
očiti se —, N. depirenje, koko-
ćenje; potporanj.
Strutter, strot, n. onaj, koji se še-
piri, kicošti; hvastalac.
Strutting, strot*ng, n. šepirenje, ki-
cošenje, hvastanje; — beam, —
piece raspinjača (greda), pajanta.
itrychnia, strik'n**, stychnin(e), strik’-
nin, m. etrihnin.
Stub, stob, n. fret, klada, panj;
stari konjski ; kontrolni list
u čekovnoj knjizi. <, v. t (to —
0 — one’s foot,
— nail, stari
a. kusast; zdepast;
, strnjika. — field,
—_ goose, ka atrnje
ZV o your whids! dud? jenik
za sube!
Stubborn, stob"n, a. (— ly, adv.)
tvrdoglav, uporan, tvrdokoran, jo-
gunast, svojeglav; stalan, čvrat, po-
stojan, ustrajan, odlučan; tord, krut.
= eps. odviše tvrdo sidrište;
itna činjenica.
skoro stob"**nes, n. turdogla-
~.voal, upornost; krutost.
Stubby, stb", m. kratak i debeo, po-
nizak a krut, zdepast; pun panjeva.
Stucco, stok'0, u. meljta od sadre,
štuk; štukatura, rad od štuka. —,
v. t. dtukom radili,
štuka, sa štukom snabdji
menta, nakiti od štuka.
Stuck, stok, imp. ¢ p p. od to stick;
yp. @.- bez eredstava, bez novaca;
to be —, zapeli, biti u škripcu. —
up, a. ohol, uznošljiv; — up nose,
nos préasl, uzvrnut.
Stud, stod, n. stup, polustuš, direk,
ugaoni stub; čavlić, klinac (2 ve-
likom glavicom kao nakit), puce;
puce od košulje (koje se vadi). —,
862 -
STU
1
v. t. čavlićina uresiti, okovati; iska:
titi, posuti; studded, uresen, osu
čavlićima, pucima, biserom # t. d.
— work, čalme.
—, m. hergela, šdrebarnica; mado
konjušnica; pastuh. — book,
rodovnik, knjiga o poreklu (konja,
pool — farm, ergela; — horse,
g ding.ani, stod“ngsčl, n. podočno
jedro.
Studeni, stjćdšni, m. učenik, dak;
aludatelj aveudiliini; učenjak, na-
učenjak, istrazivad, onaj, koji se
znanstveno (of) čime bavi; hard
(close) —, revan, marljiv učenik,
izučavatelj; a medical —. medici-
nar; — of law, pravnik; — of
nature, prirodoslovac. — life, đački
život. — ship, daštoo; stipendij (za
đaka).
Studied, stod"d, a. učen, izučen, vješt,
. načit
iskusan (in, u); naučen,
promišljen; hotimični navlašni; ne-
naravan, ui
Studier, sod g 2 naučenjak, istra-
živač, poznavač.
Studio, stja’d’s, D. umjetnička radio-
nica.
Studious, stjad“s, a, koji uči, pro-
učava, koji se bavi naukom, zna-
nostima; marljio, revan, redijle;
pomnjiv, pažljiv; koji oko čega na-
stoji, na što misli, željan; koji +az-
mišlja, promatra; promišljen; ne-
učan; to be —, treiti ee,- truditi
"oto live a — life, marljivo učiti,
i ly, adv, revno, mar
; promišljeno ; hotimice, navlaš.
gridiodinon, tyard-snes, a. ljubav
k nauci, marljivo učenje
marljivost, pomnjivost; pe
Study, st%d"* n. učenje, proučavanje;
promišljanje; istraživanje; nastoja-
nje; revnost, trud, marljivost; o
jeme za nauku; nauke, struka, zna-
; soba sa učenje, čitaonica:
crtica; obrazac za crtanje; he
makes it his —, on tei, nastoji,
trudi se; his whole — is mischief,
pid; m. toe for 1 the
iw (ar uči
— for the church (mi-
if — ve te
proučavati, opašati; misuti, rasmi-
šljašš;.to ken isnać; to — up,
nabubati, temeljito naučiti; to —
SOME ODE, nastojati o čijoj koristi,
gledati komu ugoditi.
Staff, stf, n. tear, materiji too;
o u 'atoari, a;
dvama o ) pokuđdstvo, pode,
Pein corns, trice; old —, sta-
i jeo; ludorije, Benelanjej
Moar, roba; (doctor's -—) lijek; go.
tov novac; latak, tkanina, vunena
tkanina; (small —) tanki konopi
(na. brodu); mast, mas (sa masa-
nje jarbola d t. d); meljta od sa-
dre, štuk; all — and nonsense, tri-
ei kučina, ludorije; silk pod
lena tkanina; woollen —
tkanina od. vune; cut
short —, kratke trenice.
vunene tkanine; —- goods, sunena
10ba; — gown, ounena ene kolina. —
=, ¥. t. napuniti, nabiti, nagnje-
ati, natrpali; satkati, satimući;
pretrpati; obilno snabdjeti; nadjeti;
kljukati (gusku); jastučiti, nalošiti
ispuniti; to —
into, ugnjestij to — ~ out, ispuniti;
to cai EA
se, dalupati 16, 26, protrpati
Pm - yottomed, 8 mekim 2je-
dalom.
Staffer, st*f"", n. napunjač, ispunjač ;
nadjevač; stroj sa punjenje, sprava
sa nadijevanje.
Beatie stof*nes, 'n. sagušljivost,
Sting, stofeng, n. punjenje,_na-
punyanies ono, se napunja, na-
lade (struna:i.t. d); nadjev. —
x, zapušač (u parostroju),
STU.
Stuffy, stot”, st
katy, o pot (orok nea,
glut, slovoljan.
saatibeation stoleteke's's, ni sale
stici “stal'tiaj, v. t. saluditi, po-
budaliti; smatrati sa. ludu; pro-
glasiti ludom; to — oneself, pro-
tusloviti sebi, izorđi se ruglu.
Stam, stom, n. nadovrelo vino, šira,
mast. —, ¥. t. činil, da (vino) na-
novo usavri; sačinii (vino); sum-
porati (batve),
Stumble, stom'bl, v. i. (against, at)
apolaknuli 36, posrnuti; pogriješiti;
(at) ustručavati a6, sablasniti se; (on,
upon; into) mabasati, nagasiti, elu-
čajno naići, —, vet tin, de da
iko posrne, da se apotakne; zabu:
iti, omesti; soblasniti. —, 0. spo.
ticanje, posrtanje; ; po
grješka.
stumbler, atdm’bl™, m. posrtad; onaj,
koji se
Stumbling, stom'bl*ng, n. spoticanje,
ude; pogrješka. block,
— stone, kamen imistnje; & zapreka.
Stamp, stomp, u. hrek, panj; čapur;
kočanj; krujadak, Trina“ kusatak;
kočić, Mapić (u cricket igri); bri-
salo (sa risanje); — 8, noge; to
bestir one’s — s, krenuti ee, brsati;
govornici. (prvobitno koji panj); to
take tle —, stupiti kao kandidat;
to go on. the —, putovati u poli:
tičke svrhe, agitirati; to be on the
—, agitirati, govoriti narodu; up a
—,on the —, sabunjen, u škripcu,
na čudu: —, ¥. t. satupiti, odsjeći,
pokratiti, okresati, rusvrtiti; (to —
out) ičupati, iskorijeniti; iskrčiti;
brisati (bržeačem kod sisanja); iza-
svati; to the — country, putovati agi-
gira, dried isborne govore; sa-
mii, dovesti u nepriliku; pogo-
dili štapić wicket-a, pobijediti pro-
tionika (u cricket igri); pobijediti,
upropastiti; to — up, platiti go-
lovinom. —, Y. i. capati, topotati;
(to — away) otići, podje4; kandi-
STU
dirati, govoriti izborne govore; to —
up, platiti. — bedstead, krevet sa
niskim nožicama; — foot, kvrgasta,
čotasla, sakata noga (stopalo); —
footed, sa kergastom nogom; — ora-
tor, izborni govornik, pučki govor-
; — speech, izborni govor (s mj
ata, bes priprave); — tail, kusonja;
— 'tailed, kusast.
Stumper, stom'p“", n. onaj, koji capa,
tromo, teško ide; hvastalac ; Ho ču
dno, nevjerojatno; laž.
Stampy, stom'p*, a. pun panjeva; ma-
len a debeo, zdepast; čvrst, krut.
—, M. gotov novac.
Stun, ston, v. t. zaglušiti; omamiti,
emeti, sabunili, —, n. zaglušena bu-
ka, udarac, koji zabuni, omami.
Stung; stong, imp. i p. p. od to
ating.
Stuok,
stin!
Stanner, ston", n. onaj ili ono, što
‘mele, omami; žestoki udarac; što
ko, vanredno, neobično; to put
on some one, njekoga iz-
ti, zabuniti. .
Stanning, ston"og, a. (— ly, adv.)
koji zaglušuje, omas abunjuj
veličanstven; čudno:
Stant, stont, v. t. priječili, zaustaviti
u rastenju; činili, da što zakršljavi,
Zakuslja; to be stunted (in growth),
sakriljaviti, zakušljati, —, n. kr:
žljav rast; zakršljanje; Mo sakr-
Hjato, kršlja
Bian start |, P- p: i & zakržljav,
— ness, n. kržljavost.
va m. svilac, (za rane);
parenje; topao oblog. —, v. t, pa-
riti, metati tople obi
stonk, imp. # p. p. od to
Stupefacient, stjapfeš at, 8. Ho o--
sačuđenje, zabuna, upropašćenje.
Stupefactive, stjaprfaits, Bio o-
mamljuje, onesvijesti.
Stupefier, faj*", m. onaj ili ono,
što omamlji oemijesti.
STU
jivpelnj, vt. omamitty o-
zbuniti, dovesti'u čudo,
uprepas i, zaluditi.
Stupendous, *stjapen'd’s, a. (ly adv.)
čudnovat, čudesan, golem. —, ness,
n. čudnovatost,
Stupid, stja'p*d, a. (— ly adv.) bu-
dalast, glup, tupoglav. —, n. budala,
_ peat pest Stupidity, iMjupidee, a
ai “vid ar ean pele
ify, a
gri stjapt, I omamljenost, ne-
osjetljivom, mrtvilo, ukočenost; u-
prep — of the limba, obu-
mrlost udova; — of the mind, glu-
post, tupoglavost.
Stuprate, stja'pršt, v. t. silovati.
Stopration, stjupr@’é*n, Stupram, stja-
pišm, n. silovanje.
Stardiness, atondenes, a: jakost, ja-
čina, maimoet; tvrdoća; čvrstoća,
poriojanost, srčanost; upornost, tor
dokornost.
Sturdy, sto"d*, m. jak, snažan; tord;
uporan, tvrđdokoran ; čvrst, postojan;
prkosan; srčan, smion; — beggar,
bezobrazan prosjak. —, m. metilj
(bolest ovčja).
Sturgeon, sir dia, n. (common —)
jesetra; (great —) moruna; caviar
Stutter, stot, v. t. di. mucati, sa-
pletati jezikom, tepali, —, n, mu-
cauje, tepanje.
Stutterer, stotr’', n. jecalo, mucavac.
Stuttering, stot” tring, n. mucanje, “<
a. mucav, jecari
Sty, staj, n. (pl. eties) svinjac, kotac,
v. t. melnuti u svinjac; zatvo-
+
S, ue, staj, m. jačmen, jačmičak
sika. "ila "hn, a. podzemni, pa-
Style, stnil, m. pi ika; guiba, igla
(bakroresca); pipaljka, badalo (son
da); šiljak; stup; kazaljka na sun-
čanoj uri; crat (evjetnog pestića);
atil, slog; (finiy način; otmenost,
ugladenosl; ime, naslov; način ra-
STY 865
čunanja vremena; postupak; mt
court of justice, koe?
to live 2 (fine)
in goo
the name or — , pod imenom
firmom. —, v. t nasvati, širi
Stylet, sta) stay Bs 2, mala pisaljka; ma-
sonda
— ness,
Stylist. aja 2 wae vještak “"
slogu.
Stylistic, stajlistsk, a (— ally, adv,
hh id pet ren dr
Styptic, spe, a. Ho stele, Ho use
nability, sjufbil*to, n. fuživost, optu-
8 athe, jebi. a. tutto, X,
jm nays,
; miran.
Suasible, swestbl, #. koji se lako
dade m X
Suasion, sw&in, n. nagovor, nago-
varanje.
Buave, swčv, a. (— ly, ady.) ugodan,
Bag. mio.
Soa cy, swat n: milina, blagost,
PE ne s0b, (rade mjesto nbaltern,
subject, subordinate, substitute.
Sabacid, sobbed, & Mabie kieelast;
uje
Saba
settee, takia, m. amen
Subacute, sObrkjat, a. ne posve
Subagency, e*bedi'ns’, n. Kovani
ništvo.
a®be'di*nt, n. podopravnik,
Bites sob m, m. pokrajina, namje.
Subshdar, aja’! baa a vi dt
et, Indiji)
(pokrajina s i; um
Sabalpine, sobštpajn, a.
| (pod Aipama, na podnošju io
SUB
Subaltern, sobari“n, a. podtinjen,
niši —, 0. podređeni,
niši
Seba, tobian, a. (— ly
ady.) jeniind ; koji slijeda wsa~
Babeltenton, «balava, n. ali
je jednoga sa drugim, izmjena:
Subaguatic, skb'kwii"*k, Subaquevus,
winter, a Men 3 pod
No pod sodom šivi, nastoje.
goa, sobwk’t*k, a. sera
koji melo de da na pripada studenom
alk na studeni poje
dii sobke'trL, g. 10 et ma,
Subarill
a baker, a. podparušni, |
Subcelestial, sobstles'tl, a. koji ja
odana sbeontri, a ni je pod
srdliiitem, malo ne u središtu.
Subcommi sobkčmiššni, LN
sAonunitice obksmiviu, -podedbors
Subconstellation, PobkOnat' vin, n.
ioner,
“Subcontract, sčbkčn'trškt, n. nusu
podređeni
sjen). 9
Subcostal, stbkčs'tčl, a. koji je pod
rebrima.
Subcutaneous, sdbkjutans, a. pot
košni.
Bubdeacon, sobdčkn, m, podtakon.
Subdean, sobdin', n.
Subdelegate, Wbdelgat,v., t € odradi
koga čijim namjemnikom, imeno:
goipunovamikom —, rbdelagt,
Subd: balon nabiti, podmornu
jubdititions, sd! a ka
Subdivide, sobarvaid’, wet
dijeliti, dalje ili opet dijeliti.
opet ae dijeliti.
t ision, sobavvit', n. podrasdi-
Eh
Scbdual, jodie, n. podjarmljenje,
Subduce, "baja, Subduct, s*bdokt’,
oduzeti; odbiti,
vt
35
proomu
y.
SUB
Snbduction, s"bJOk'sn, n. oduzimanje,
ijanje.
Subduć, bajar ve t. podvrć
jarmiti; svladati, pobijedit
dati, ugušiti, (strasti); u
riti, ublažiti,
(korov),
(zemlji
pod-
savla-
iti, Noni
iskorijeniti
; obradili, popra
43 to — "one’s flesh, kiniti,
mučiti svoje tijelo.
Subduer, s"bdju“", n. pobjeditelj: kro-
tilac.
Subduple,
kao
bdju'pl, a. — ratio, omjer
Subedit, s*bed"t, v, t ii.
raditi kao podurednik,
Subeditor, s*bed"t®, p, podured
Suberose, sjt’b’rds, Suberous, sja’-
bčros, a. kao pluto, plntas!.
Subfuse, s“blusk, a. smeđ.
Subgovernor, s*bgovšnč", u. podna-
mjemik,
Subhastation, sibh*st&“5šn, n. (javna,
sudbena) dražba.
Subjacent, s“bdža's*nt. a. ao leši ispod,
Ho se nalazi niže. .
Subject, s"b'dž'kt, a. podložan, pod-
svrgnut, podređen; obvezan, du-
fan; zavisan; izvrgnut, izložen;
odan, sklon; — to my order, na
moje raspolaganje; to be — to anger,
iako se rasrditi. —, m. podanik,
podicénik; predmet, sadržaj; osoba;
Šar; povod, erok; subjekat, pod
met; on the — of, u obeiru, u po-
gledu; it is her perpetual —, ona
neprertano a tomu govort. — matter,
glavni predmet. jezgra, sadržaj.
Subject, s*hdzekt’, v. t. podvrći, pod-
loži ; prikazati.
Subjection, «thdžek'š*n, n. podloženje;
podjarmljenje; podergavanje; pod-
ložnost, pokornost, zavisnost; to
bring into —, poderdi; in —,
podergnut, podložan.
Subjective, stbdžek'tv, a.(— ly, adv.)
subjektivan. — ness, Subjectivity,
schdatktiv"'t*, n, aubjektionost.
Subject sdb'džsktles, a. bez po-
‘danika.
uređivati,
_866
SUB
Subjoin, s*bdžčjn" vs
dati, priložiti.
Subiugate, Mode v. t. podjar-
mili, podvrći Kok role
Subjugation, s*bd2°ge'sn, n. podjarm-
ljenje, podloženje. 5
Subjugator, sob/datgat*, n. podjar-
mitelj, oavojitelj
Subjunction, Sbdžonktn, n. prilo-
ženje, dodatak; veza.
Subjunctive, stbdtonk't'y, a. (—ly,
ady.) dodat, vezan ; konjuktivan. —,
n. konjuktiv.
Subking, sob'king, n. potkralj.
Sublation, sčblč'ššn, 0. odusimanje,
ukidanje.
Sublease, s*blis', n. podsakup.
Sublet, Set, ¥. t. dati u podsakup,
t. pridati, do.
podnaj
Sublevation. "brača, n. dizanje,
izdizanje; ustanak.
Sublibrarian, sdblajbréroa, n. pot-
ižničar,
saten, sobleften'*nt, n. pot-
ručnik.
Sul ima, {bla} vm°bl, a. što se dade
sublim
Sublimate, “sob met, ¥. t. eublimovati,
prehlapljivati; uzvisiti, oplemeniti.
—, sobi*met, a. eublimovan; pro-
čišćen. —, eublimat; — of mercury,
anblimat žive.
Sublimation, sobl*ma'š*n, n. eublima-
cija, prehlapljivanje ; uvišenje, ople-
menjivanje; što najuraifenje
Sublime, s*blajm’, a.~(— ly, adv.)
visok, usvišen, velik, divan; odu-
ševljen (with). —, m. što uzvišeno;
uzvišen slog; usvišenost; ideal ;.—
ness, 1. uzvišenost,
Sublimity, s*blimts,
m, uzvilenost;
Sublitoral, oui, a. koji je niši
sebtonar) sbljan'r('), a. koji je
pod mjesecom, zemaljski.
Submarine, s*bm'rin’ a. podmorski.
10, morska biljka, morska šivotšnja.
SUB
Submerge, «*bmord#', Submerse, s*b-
amors', v. t. zagnjuriti, potopiti ;
plavili; utopiti. —, v. > zaroniti,
stonuti.
Submergence, sčbmo"di*us, Submer-
sion, S*pmo"s*n, m ronjenje;
gmjurivanje; potonuće ; poplava, po-
vodanj.
Submission. s*bmit, n, pokoravanje,
podavanje, odanost; pokornost; po-
miznost: (to an award) podvrga-
vanje obraničkom sudu.
Submissive. s*bmis*v, a. (— ly. adv.)
podložan, pokoran. odan; ponizan.
— ness, m. podložnost, pokornost,
odanost; poniznost
Submit, sćbmit', v, t. podložiti; to —
oneself, podvrći se, podati se, po-
koriti se, (under) poniziti se; dati,
predati, podastrijeti,
. predati se, pod
ložiti se; ‘pokor ‘iti we, podati se, po-
yustilé
Submultiple, s*bmal't*pl,
* puta sadrian u drugom k
Subobscure, sobsbskja", a
ady.) nješto taman.
Suboccipital, sib*ksip
tiljni.
Subocular, sćbčkijulš', a poda
Subofficer, sćbčt“eš', n, podčinovnik,
Suborder, sibards", n podrazred.
Subordinate, stbd"dtnst, v. t. podre-
diti; podlošiti; postepeno poredali.
'stbardtnet, a. podređen, za-
visan; n. podčinjenik.
Subordination, s*bird'né’sén, m. pod-
ređenost; podložnost, zavisnost; po-
Kornost, zapl; postepenost.
Suborn, s*barn’, v t. podmititi; za-
vesti; nagovoriti, navesti (ma neza-
komtosli. na Krivo avjedočanstvoj;
učiniti ito nedopuštenim, tajnim na-
činom.
Bubornation, sob*nes'n, m. podmidi«
nie} zavođenje; nagovaranje; »a~
vođenje na krico evjedočanatvo.
Suborner, s*birn®, n. podmićivač;
zavodnik; poticalac na krivo avje- |
dočanstvo.
867.
SUL
sobpi'n’, m. poziv & sudu
(pod prijetujom kazne).
Subpolar, s0bpo1", a” koji je pod
polom, blizu pola
Suvprincipal, sobprin’etp'l, o. pod-
Subprior, sdbpraj™, n. pe
Subreader, vlna! o podčitač, "pod.
Icktov.
Subrector, sdb’rekt®, n. podrektor.
Subreption, s*brep'š*n, n. prisvajanje
prijevarom, zatajivanjem.
Subsalt, sobusšlt, n. bazijeka so! (u
kojoj je odviše base)
Subscribable, s*bskraj'b"bl, a. što se
može potpitati.
Subscribe. s*bskrajb’, v. t. potpisati;
(notpisom) odrediti, potvrdi
znali: odobriti,
upnsati (koju svotu)
pogibelj preuzela. notpi
se; potpisom se obvezati; pretplati
ae; to — to something, pristati na
što, priznali što.
Subscriber, sb:
pretplatnik ; prinosnik ; upisnik (koje
avote).
Subscription, s*bskrip’s*n, n. por
sivanje; potpu; pretplata; m
vanje (dionica i 1, d.); sabiranje
(novaca u dobrotvorne svrhe); upi-
sana mota; dar, prinos; potpie-
nica
Subsection, sibsek'sšn, n. podrazdio,
pododsjek.
Subseqnenee, — ency.
— ens’, n. slijeđenje;
lazak, događaj, nastup.
Subsequeut, sob'sekwent, a. potonji,
idući, slijedeći, kasniji; — to that
period, iza tog vremena, kasn
— clause, dodala odredba, dome-
tak; this article is — to the treaty
of. ovaj ak (uvjetak, od
redba) je noviji od ugovora od; —
endorse, sljednjak (na mjenici); to
make a — payment, nadoplatiti.
— ly, adv. za lim, na to, kasnija,
po tom, dakle; dolje niže.
sdb’s*kwens,
kasniji do-
pomagati, kori
oneself, slušiti se čim.
Subservience, — ency, stbač"v“"ns,
im m. probitačnost, hasnovitost,
korist; podložnost; uslušnost; in —
to, iz " udvornosti.
Subservient, atbso”v"nt, a. (— ly,
adv.) koristan, hasnovit, probitučan;
uslužan, udvoran;
upotrebiti
pasti (na dnoy,
se; spuštati se,
slasiti; splasnuti (otok); utalošiti
se, utišati, jenjati; the streams —
from their banka, voda opada.
Subsidence, stbsaj'd?ns, sdb’s*d'ns, n.
padanje, slijeganje, ulijeganie ; ulek:
polna 4las; popuštanje,
Perl otha, a — ily, adv.)
pripomoćni. pomoćni; — troops,
žele; — stream. pritoka.
—, m. pomođnik, pomagač; pomoć,
polpora; subsid pl. pomoćne
— ise, sob
jagati novcem; podupirati
s0b's*d*, 0. novčana pomić,
"ot
"TE (on, upon,
a (in). vt
Subsistence, stbuls't'os, n bide, op-
slanak; bistoo; život, izdržavanje,
hrana; to have » biti, opstojatt ;
to gain one's —, proturati se, pro-
Babee sw aBl g. senlja stravica
(dolje pod onom zemljom, koja se
odosgo vadi). — plough, duboki
plug; — ploughing, — ing, duboto
oranje.
Subspecies, s0bspi'šiz, v. podersta.
868
SUB
Substance, sob‘et*ns, n. bistvo, sudan
stoo; bide, stvar; sbiljay toar ;
rovina (u trgovini); bitnost,
sadržaj, što je najbolje u jema,
imutak, imovina; in —
persons of —, jadni
a, Bez bistoay bee
Substantial, stave
zbilja postoji, Yelemi, tvarni; pravi,
istiniti; jak, gust, čvrst (o tkanini);
hraniv, krepak; imućan, mogućan:
solidan, koji može plaćati. — ly,
adv. zaista, u istinu; u glavnom.
Substautiality, sčbstšo
bitnost; što je bitno, naj:
tjelesnost, tvarnost; iati-
nitost; jakost, čvrstoća; hranivost ;
imućnost,
Substantiate, sŠbstan's*št, v. t. ostva-
rili; utorditi; dokazati; potvrditi,
posvjedočiti.
Substaotiation, s'batani*&: ‘8*n, 1. owva-
je jorda, ovjerenje.
Obstšntaj"v*l, a. (— ly,
adv.) imeni
Substantive, sob'attntiv, a, koji ma-
metnuti; zamičeniti, —, 0. samjen
zamjena; naknadno ‘sredetvo, mu-
Substitution, substetja’é'n, n zamje-
njivanje; podmetanje
stacljenje prvasljednika
Substitutional, ‘sen!
se tiče zamjene; koji zamjenju
Substitutive, sobrst*tjutiv. a
soban, prikladan za samjenu, za
zamjenika; koji zamjenjuje.
Substratum, fbstetin, D. temelj,
podloga; sudatrat, dublji sloj.
Substraction, s*bstrok’é'n, Sul 1c
ture, s*bstrok’e, n. j; pod
gradnj iđe.
Subsume, sajam: v. t. eubeumirati,
zajedno obuhvatati (osobito pod op
éenitim, kao posljedak).
— Subtract, stbirškt,
SUB
Subtenant, s*bten"ut, n. podzakupnik.
Subtend, sobtend', v. t. protezati se
pods nasuprot.
Sabterfuge, sob tfjadž, n. izgovor,
islika.
Sabterranean, sobt*rč'n**n, Subterra-
neons, sobt rans, Subterrene, s0b-
t'rln’, a. podzemni.
Subtile, sab’t*l, sot”l, a. (— ly, adv.)
fin, tanak, sitan, rijedak; nježan;
oštar; gladak; oftroumon; prepre-
den, lukav — ness, n. finoća; tan-
čina; nježnost; oštrina; preprede-
nost.
Bubtility, s*btil*ts, Subtilty, sob'telts,
n. finodu; oštrina, oštroumlje; cjepi-
dlačenje,
Subtilization, Subtilisation, s0bt*l*za'-
#n, n. proređivanje, utančivanje;
ishlapljivanje; cjepidlačenje, mudro-
vanje,
Subtilize, — ise, sob’t*lajz, v. t. di
prorediti. utančiti, usitniti; fino
mudrovati; mudrovati, ejepidlačiti.
—r, m. ejepidlaka.
Subtle, sotl, a. (subtly, ady.) fn,
tanak, nježan; oftrcuman; domi-
šljat, prepreden, lukav; nevaljao,
podmukao, prijevaran; okretan, vješt,
umješan; — witted, lukav, oštro-
uman, — ness, Subtlety, sovlt, nt
finoda, tančina, oštrina ; oštrowmlje,
domišljatost; lukavost, prepredenostt,
podmuklost; pretvaranje; okretnost.
prijevara.
sobtord, s. koji graniči
s vrućim pojasom.
t. oduzeti; od-
biti, odbijati (from, od)
Bubtracter, sébtrak't®, - :n. oduzimaš,
odbijač.
Subtraction, sPbtrik’s'n, n. odusi-
manje; odbijanje, odbidba; uskrata.
Subtraetive, stbtrik’t'y, a. koji ode
bija; negativan.
Subtrahen, sob'tr'hend, p. odbitnik.
Subtreasuty, atbtrež"r 3, podbla-
gajnica.
Subtutor, sob'tjat™, n. podučitelj.
869
SUC
Suburb, sob’o'b. n. predgrađe; oko.
lina; međa.
Saburban, stivo'btn, a. predgradni,
koji as nalazi u predgrađu, koji
predgra-
pripada predgrađu. —, 0.
danin.
Sabvariety, sob n. pododlika.
Subvene, poduprijeti,
ripomoći, priskoditi.
Subvention, s*bren’é'n, n. pripomoć,
polpo
Subventitious, sobv'ntiss, a. pripe-
moćni, pomoćni.
Subversion, s*bvo"štn, n. prevracanje;
srušiti, razoriti; pokvariti, za-
Sobre, Porote, m. prevratniki
, kvari
subvenibes overt
arušiti.
Subway, sob'wé, m. podzemni put ili
hodnik; prorov.
Subworker, s'bwark"", n. podradnik,
8d’, m. cukrom začinjeno
pl. slatkiš.
slavnom, soka*dš'n*%s, a. na-
mjemi, koji je mjesto koga drugoga;
idući.
Succedaneum, sdks*dé’n*m, -n. za-
mjena, naknadno sredatvo, surogat.
Suecedent, s*ksi’d®at, a. (— ly, adv.)
t. slijediti, slje-
=, v. i. alijedite
(to, za, in, u); naslijediti se; us;
pieti, ići za rukom, dobro prodi;
he — s in everything, sve mu ide
za rukom; nothing — s with him,
ništa mu ne ide za rukom; to —
to a person (an e
njekoga_(imanje):
Succeeder, i'd, m. nasljednik ;
baštinik.
Succentor, s*ksen'l*, n. basista; pot
pojac,
SUC
Success, stkses’, n. uspjeh; posljedak,
posljedicu; sreća: it was a —, pošlo
je za rukom, uspjelo je; he was a
—, eve mu je pošlo za rukom, bio
je eretan; to meet with a bad —,
bite lole sreće; with —, uspjeino;
— of arms, military —, bojna,
ratna
Succesefal, stkses'ful, a. (— ly, adv)
sapjelom, avećan. — ness, 0. uspjeh,
sreća.
Succession, skses*n, no slijeđenje,
aljedovanje; nis, red; naalijeđenje,
nasljedstvo, naslijeđe, pravo na-
sljedntva; nasljednici, baštinici; na-
aljedna loza; and so in tuko
redom; in.due —, provim redom;
by order of —, po redu, jedan za
drugim: law of —, zakon o nasljed-
stvu; Tight of —, nasljedno pravo;
war of —, rat za nosljedstvo; —
duty, porez od nasljedstva.
Suecessional, s®kses"n'l, a. avo ide
iva po redu, rednji:
aljedni — ly, adv. po redu.
Successive, sŠkses'*v, a. što ide ili
biva redom, jeluo za*drugim, «za-
slope; neprekidni, on thre: —
aights, tri moći uzastopee. — ly,
adv. redom, jedno za drugim, uza-
stopee.
Successlesu, stkeer'tes, a. (ly. adv.)
fan.
wkaes™, n
nasljednik;
bašti
Suceinct, s*ksinkt’, a. suoraćen, kra-
ta:
jen, jedar — ly, ade. ¥ mulo
ukratko, — ness,» kratkoća,
Succinic, s*ksin*k, a. janterov, —
acid, jantarova kiselina.
Succory, sok'r*, n. vodopija, cikoriju
tbiljka).
Buccose, s0k'08, a. sočan
o SOkiths, ni
kukuruza
Succour, Suecor, sok"
pripomoći, biti od pomoći, prisko
jestvina od
870
SUC
pomoćna vojska; pomagač; — s. pl.
pomoćne čete. — less, a. bez pomoći.
Suecourer, sok", n. pomoćnik, po-
magaé,
Succulence, — ney, sok'julens, —
ens*, ",
Succulent, sok jujent, a.(— ly, adv.)
sočan.
Succumb, skom", v. i. klonuti.
moći; podleći (to, čemu)
Succassion. s*koš*n, n. stresanje, tre-
Anja, potres (živčani).
Such, soč, a. ili pron. takav, taki
ovakov. onakov; tako, — and
ujeki, njetko, ova) i onaj; — a one
takav, taj i taj, — a one as you,
tuki kao što ste ot; Mr. — a one
njeki gospodin, gospodin taj 1 tay:
no — thing, mo — matter, mista
takovo, nipošto; — things are. tako
Ho biva; — 1s bile, taki je živut,
tako je ma ovom svijetu; — are our
friends, takvi su naš prijatelji; —
ts the case, tako je; — being the
case, buduć da je tako; at — a
time. u takvo vrijeme; at — a place,
na takeom mjestu, — as are
poor, ont, koji su siromašni; — us
tule, oni, koji oladaju; — like,
ovakav, takav; — was her virtue,
tako veliku bijaše njezina krepost;
— terrible weather, take grozno
vrijeme.
Suck, sdk, v. t. sisati; usisati; isuahi,
iscrpsti: (to — some une's brains)
ispipati, i ispitivati kogu;
to - 8. one's substance (very mar-
row, blood) njekoga sasvim iaueati,
izmusti, oglobiti, to — in, usati,
prevariti ; to — out, ivisati, iscrpsti;
to usisati, popiti, upiti. —,
v. i. sisati; to — up to sume one,
umiljavati ve, ulagivati se kome. —,
m. sisanje ; prišljunica, muktozder
rakija; to give — (to a baby), do
jiti, nadojiti (dijete). — au, m. pre-
vara.
Sucker, sok, n. giralaci> napriče;
mladi kit; ustavica triba); golijen
“suc
on zisaljke, pee sisaljke iz
nak ; isjelica $ globar (ovobito kan-
J, —, Vv. t. očistiti od izda:
qaka, — fish, ustovica. .
picking, sok"ng, p. a. koji visa; orko
mlad, još u povojima, koji jedva
je; animal, sisavac; —
ag, krpica (sa sisanje); — bottle,
bočica za sisanje,
pie do ae golubić, bi
priće; — dove, nedušan ić, bu-
dala; — fish, ustavica lamb,
jagnje odojče; —
pros); “— pump,
_ — tube, cijev od .
Buckle, sdk'l, v, t. dojiti, nadojiti.
Suckling, sok'l*ng, n. naprite; mladi,
mladunte, (koje još sisa); vrsta dje-
teline. —, 8. koji “sisa, pripreni;
mlad.
Sueky, s0k'*, a. pijan. .
Suction, sok'š*n, n. sisanje; upijanjš;
pide, ra pipe, — tube —
cijev od sisaljki; — pump, sialjka.-
Suctorial, sokto'rći, a. prikladan za
sizanje; sinaći. .
Sudation, sjudč'sdn, n. znojenje, znoj.
Sudatory, sja’d’t're, a. znojan; Ho
prouzreči smojenje. —,'m. znoja-
‘nica, snojna kupelj.
Sudden, edd’, n. (— ly, adv.) izne-
nadan, nenadan; naprasit, prijek,-
nagao; — shuwer, pljusak, — adv.
i n. nenadani događaj,
on a —, vpon a —,
, tmenada, iznebula,
(all)
wedanput.
Suddenness, séd’nnes, n. nenadanost,
napramost, naglost.
Sandor, sja’d™, n. znoj
sjudtrit
's, 2. što prou-
fk, ai n. lo Gera
znoji
Suds, sddz, n. punjata; in the
—, u neprilici, u škripcu; to leave
ein the —, ostaviti na cjedilu.
Sue, sja, v. t. moliti, prositi, iskati;
tušili, “ optužiti, pozvati pred sud
(upon poradi) ; tužbom tražiti, utušiti,
871
| ‘guiferable, sofri,
SUE.
“(to — at: law); (to — out).kod
suda isposlovati, ishoditi, ==, ¥. i,
moliti, zaiskuti; to -+ to someone,
for something, moliti koga za He,
juer, sja"; n. lj +
tt, mojoj; bubrežni loj; ealae
Suety, sja’t’, a. lojan, tust,
Suffer, sdf, v. t, trnjeli, pretrpjeti,
enoniti, podnositi; dopuštali, ne kra
iti, dozvoliti; to — change, prot
mijeniti se; to — a loss, imati
bitak, to — punishment,: trgji
kazan ; that is not to be '— ed, ta
te ne može mositi; why did you —
him to enter? zašto ste ga pustil
unutra? he suffered himself to he
insulted, on s4 je dao opsovati; she
must not be — ed to talk, ne
“amiije joj’ se dopustiti, da govori. =,
i. brpjeti, politi, štelovati; pre-
trpjeti kazan, poginuti, biti obješen;
‘to = for, trpjeli za što, platiti čime:
a; (— ably, adv.) ,
moše podnositig
podnosan, što se
ito se moše dopustiti; dopušten.
Sufferance,. s0f'r'ns, v. trpljenje,
patnja, bol, nevolja; podnošenje
strpljenje, uatrpljenje, sbrpljivosti
snoaljivost, popuslijivost; on
samo trpljen; to remain in + a
biti plaćena (mjenica); carinska
“olakšica.
Sufferer,_.80f%r5", n: patnik; onaj, koji,
trpi, koji pretrpi; ona), koji gubs;,
onaj, koji dopušta; na smrt odeu-
den, 1 am a ‘by it, tijem (pri
tome) ja gubim, kod toga ja trpim.
Suffering, s0f*rng; . irpljenje; pod-
nošenje; dopuštenje, im
of Christ, muke Hristove. — p. %
koji trpi.
Buffice, sfaje’, v. i. diti dosta, do-
voljno, dostati, sadostajati, dotedi,
, t. zadovoljiti; to — oneself
with, zadovoljiti ee sa. .
Sufficiency, s*fié’ne*, 2. dovoljnost,
dostatnost; primjerenost; dovoljna
ili primjerena količina, kakvodo, #0-
SUF
:sobnost, vještina, sila ;.dostaina sred-
siva sa Ei uobraženost,
taština; (— in law) pravna valja:
nost; to have a — of, imati dosta
Sutđciont, s*8e*nt,. a. & Ko ady)
dovoljan; dostatan, je dosta;
sposoban, kadar, jaram)
to be —, dostajatt ; to be — for. biši
aposoban, valja sa Mo; —in law,
Pro regija 1688, valjani
fae. dosta, dovoljno; prili
na fix, obroka 1. dometak, odalak;
domečesti slog. —, s'ike', v. t. do-
metnući.
Suffizion, stfik'i*n, n. dometanje,
Buffo softket, v. to gušili, ugu-
Wit te te — dii gušiti se od;
—, mi. gušiti ee, zagušići se.
Suffocation, -s0f*ke's'n, m. gušenje,
dušenje.
Baffocative, s0Pkč'i*, a. zagušljiv,
saguian.-
Susan, sere n pode
pomoćni,
gurne, tris, n. glas (okera);
pravo
universe! —, tL ropdonito izborno pravo;
female —, izborno pravo žena; odo.
brenje, pristajanje; općenita. moli-
tva (u crkvi), zagovor.
Sufcagist, s0frdiist, m. izbornik;
female .—, onaj, koji je sa izborno
odričem wra'tkos, — cous, k's,
a, busat, bokorit.
Suffumigate, s*fja’m'get, v. t, kaditi,
Safumigntion, sMfjamgeita, 0, ka.
Suffase, Krka Ka as “politi,
d with tears, md rani
eyes —
Sufuion, stijvičn, n. raslijevanje
" ijevanje,
polijevanje; 1; plivanje u;
rumenilo.
Sug, s0g, n. vodena duha; njeki orvić
sa meku). .
872
SUG
Sugar, dug, n. slador, oskar, šećer
ani ptt t rokeri
dor od jokes bos
Šiito (repe);: grape —,
Site a a (0 un M
diice za slador; —
sladorom; — works; varionica sla.
dora,
, trgovina
Sugared, šug"“d, p. p. i a; salederen,
zaslađen; mio, draiestan,
laskav.
Sugariness, ingtrnes, n. slatkoća,
Sogariog Perini D, slađenje, šeđa-
renje; slador sa sladsnje; varenje,
pravljenje sladora.
Sugarless, éug*les n. bes sladora.
er’, a. dederni, cukorni;
od sladora; kao slador; lakom.
Suggest, stdžest, s'gdžest, w..t. ši.
bonton pobudi (misao), navesti,
taknuti, prišapnuti,
pecssralerd Zaredlošti; ‘pokasivati,
SUG
spada, nagovješćivati; utjecati
ma koga); zavesti.
season s®dies’t*, m. onaj, koji
: nadahne, pobudi, nagovori, potakne.
Suggestible, s*džes'tbl, a onaj ili
ono, Ho se dade nadahnuti, pobu-
diti, nagovoriti.
Suggestion, sPdž sato, n. nadahnji-
sanje, pobuđivanje; pobuda, nago-
vor, poticaj, mig savjet; sugestija,
duševni uplio (na djelovanje i od-
luke druge osobe), hipnotisiranjem
nadahnuta, pobuđenja misao; pri-
java, koja se osniva samo na sumnji;
tajna vijest,
8 stivo, sčdžes't*v, a. (— ly, adv.)
to nagovješćuje, navodi, potiće, po-
buduje; ito je puno sadržaja, puno
jan; što se tiče suge-
i it is — of. io pobuđuje, na-
vodi, daje povoda, daje slutiti. —
x n. ono, šte poti ono, što
puno misli, puno sadržaja.
Biiofdal, sjutstjith a. samoubilački,
+ samokronic
Suicide, ‘sajd, n. samoubojica;
samoubojstvo.
Suit, sjat, n. pratnja (počasna), pra-
fioci; nis, red, skup (stoari, što
idu najedno); garnitura; odijelo;
orsta; boja (u kartanju); molba;
prosidba; parnica, postupak; svje-
doci; slušba; — and service, duš.
nost vasalska (vojna i sudbena);
— of armour, oklop; — clothes,
odijelo; — of black, — of mourn-
ing, ermo odijelo, ernina; — of
ings, svi zavjesi sobe; — at
law, parnica; to bring a — against,
podići parnicu protiv koga, parbiti
+f a kime; to fol
(u kartanju), slijedi
tako; to be out of
služiti više koga, zavaditi se s kime.
—1V. t. prilagoditi, udesiti, pri-
mijeniti, uraditi, odmjeriti (to, with,
čemu, po, prema); pristajati, prili:
kovati, stajati, dolikovati; oskrbiti,
snabdjeti (čim prikladnim); zado-
voljiti; srediti, razvrstati, prebrati;
878
SUI
— Ang the action to the word,
kako rede, tako i učini; that will
— moe, to mi pristaje, to mi se pri-
stoji, to mi se dopada; it — s his
purpose, to odgovara njegoroj na-
mjeri, to je kako on hoće, kako on
želi; to — oneself, odabrati sebi naj-
jati; pristojati se, it
very well with dim vrlo. mu se
pristoji, vrlo mu dobro stoji,
Suitable, sja'bl, a. (— bly, aie
priličan, primjeren, shodan, agoda
Prikladan, doličan.
Suitableness, sja't"blnes, n. primje-
renost, shodnost, . prikladnost, do-
ličnost.
Suite, swit, n. pratnja,
nastavak; — o'
mještaj.
Suited, sjeta, pe Pi & primjeren,
sgodan, priličan; oskrbljn (with,
čim); prebran; zadovoljan (with,
aa).
Button, ajv't, on. molitelj; prosae ;
tranka (u parnici
gdltros, s ja'trts, m. molitelji
Nujee, su'dži, n. (u Ist. Ind; naj.
Jinije plenično brašno.
Sulcate, sil’k*t, Suleated, sbl'kted,
a brasdat, ištiječijen
Sulk. solk, v. i. pućiti se, napućiti se,
with a person) sr-
, m. slovoljnost;
to be ina
, diti sle volje,
ration’ ; red,
farnitvre, ma-
Sulkiness, sčl'k*nes, n. slovoljnost.
Sulky, ečlkt, a. (— ily, adv.) mrzo
ooljast, lovoljan, oporit; tordoglav;
kosan. —, m. jednoprešne doo-
Žoliee s jednim gedalom; — cul-
tivator, — harrow, brana sa aje-
dalom. i
Sullen, sćl'n, sil’‘n, a. (— ly, adv.)
mesovoljast, slovoljan ; turoban, nu-
jan; sumoran; sloban, podmukao,
SUL
opak; neprijatan, neugodan; pr-
kosau, terdokoran; sloalutan; —
planet, nesretna svijezda. —, — 8,
m. zlovoljnost. — browed, mrka
pogleda.
Sullennesa, sči*nes, n. zlovoljnost ;
tordaglavost; sloba.
Sully, aul”, v. t. uprljati, zamasati;
pomračiti. —,
. okaljati se. —, m.
narlja, prlja; ljaga.
Sulphate, sil fit, n. sulfat, samporno-
kisela sol; — of iron, šeljezov
suljut, zelena galica; — of copper,
modra bakrena galica; — of
zine, bijela tutijine galica; —_
of maguesia, gorka sol; — of aoda,
sodium = matrijev mufat, glau-
berora ši
Solpličte), + I'd, m. uifd, sumpo-
rov spoj. — silver, sumporno srebro,
sredrov sulfid; — of bydrogen,
sumporovodik.
Sulphite, alt naumporno Keele ol
Sulphur, 7, Bol! n. sumpor; flowers
, sumporni ovijet; native —,
prirodni sumpor; raw —, prosti
sumpor. —, & sumporne boje. —,
v. t. sumporiti, nasumporiti. — pit,
sumporni rudnik.
Sulphurate, sšlfj'rit, a. sumporan ;
pomiješan sa sumporom; sumporna
uA Sret, v. t. sumporiti;
u sumporom:
Sulpburation, silfjčri'š'n, n. sumpo-
renje.
Sulphureoua, silfju'r’s, a. (— ly,
adv.) sumporan; sumporast, kao
sumpor; sumporovit; žut kao sum-
por; — Spring, sumporno vrelo;
water. sumporna voda. — ness,
1. sumpornost, sumporovitost.
Sulphuret, siil’fj’ret, n. sumporni spoj;
sumporni metal.
Sulphuret/t)ed, silfjsrettd, a. osum-
poren: spojen sa sumporom; —
iu\drogen, sumporovodik.
Sulphuric, silfja'rk, a. sumporni; —
acid, sumporna kuelina; — ether. |
sumporni etar,
874
SUL
Sulpburisation, silfjurtzé's*n, n. sum-
porenje; vulkanisovanje.
“Sulphurize, — ise, edlfjurajz, v. t.
sumporiti, vulkanizovati,
Sulphurous, sčlijuris, a. sumporon,
sumporast; acid, eumporasta ki-
selina; sagušljiv, sparan.
Sulphury, sil'f'r, a. sumporan; šut
kao ruupore
Sultan, sšl'tčn, m. sultan.
Sultana, silta’n’, silte’n’, m. sulte-
nija.
Sultanry, sol't%nrt, n. carstvo sulta-
noro.
Sultanship, ail't‘naip, p. sultansteo.
Sultriness, svl'tr'nes, n. sparina, sa-
para, cmara.
Sultry,’ sil'tr’, a. (— ily, adv.) apa-
ran, saparan.
Sum, sim, svota, iznos;
zbroj;
skup, sadršaj; isvadak, kratak pri-
jegled; najviši stepen, ‘orhunac, sa-
‘orsensico; primjer, (računski, sa-
datak, račun; gross (round) —
okrugla svota; — of money, svota
nocea; — total, ukupna svota, isnos ;
in —,u kratko; to do (make, work).
& —, računati, izračunati
primjer; be is good at —
dobro računati; a — in di
zbrojiti, sračunati; računati, isra-
(to — up) nabrojiti, obu-
u kratko islošiti, (glasni
sadržaj) ponoviti; to — up all,
riječju, jednom riječju, u kratko. -
Sumer, Sumach, 9)0’m*k, ša'mšk, n.
Kumlosa, sim'l's, a. desbrojan, ma-
brojen; neizmjeran.
Sammarily, sime, adv. u žratko,
"rea, u. žratkost.
Summarize, ise, sém“rajs, v. t.
u kratko reći.
Summary, ačm*r, a. (— ily, adv.)
kratak, sbijen; prijek, sumarni; —
sketch, — statement, kratak pri-
Jegled. —, n. kratak sadršaj, isea-
SUM 875
dak, glaoni sadršaj, kratak prije
di sae , prij
Sommati m, Omen, m. sdrajanje;
Summer, sim, n. sbrajač; računar.
Summer, sim“, n. ljeto; St. Luke’
—, St, Martin's, dašino ljeto
wet as tram, tetive (greda);
si sirem Is
podstijen, pode
Summerly, aa Summery, s§m’-
or, a. ljetni.
Summeraanlt, sim silt, n. promet.
Summing, sim“ng, n. sdrajanje, ra-
čemamje; — Up, sčrojanje, kratko
ponovljenje.
Summit, sim", a. vrh, vršak, or-
sas ade teed
te ljesmice).
Sammon, sim“n. v. t, svati, sasi
up one’s osožoliti se.
Summoner, bre n. powivad; suđ-
beni pandur.
Pi
.adm“*nz, n. posiv; opo-
sto serve a — on @ person,
fo gend a person a —-, pozvati koga
pred sud. —, v. t
Binp sćmp, Sumph; sčmf, Teški
‘pad; pljusak; močvara, Wate; jema
th Šaški; tešak * 1: budela,
Sumpter, smipyt*
tovarni konj.
Bumptaary, sbm(p)tjušn?, a "it se
(- horse)
ear,
edt
SUM
— lav lole» zakon
plamevjačas — bars, pjege ( (na
licu); — aborts ‘oprhnuo, opaljen,
emagniio od sunca; — burst, (ne-
sunčana sraka; -. dial, i
sunčana ura; -- dried, sušen na
suncu; — poslaćen od oi
— glass, Se, staklo, lija želj
jaj,
na žega, maglasli avy
oko sunca; — god, bog sunca; —
heat, sunčana vrućina; — lose,
deg suncd, genast; — proof, što
sunčana svjetlost ne može probiti
moti m. i. sunčana zraka.
SUN
fooler, ae. t. lučiti, služiti,
Weliti; raatrgati, rasbiti, 4
Pon o sča'daun, n. sunčani sahod.
Sundries, sćn'dfe, u. pl. rasni pred.
“meti, rasnovrana roba; cost of —,
rasličiti troškovi; dealer in —,
Sundry, sćn'dr, a (> ily, adv.)
rasan, rasnovrstan, rasličit; svako-
jek; all and —, «vi skupa. — man,
irgovae ovakovrinom mješovitom ro.
Sunfish, ain’fs, n. mjesečara, bucanj,
gorostasni morski pas.
Sunflower, ojoinu“ o. sumcobret
šut
P.
Sunken, sin'kn, p. p. od to sink; a
weknut, udubljen; niži od obične
površine;upao; opao; obrđao, mršav;
— rock, greben pod vodom.
Sunlight, sin'lajt, n. sunčana svjetlost.
Sunlighted, sin'lajt*d, Sunlit, sin'l*t,
8. obasjan, rasvijetljen od sunca.
Sunlike, sin'lajk, a. žao sunce, nalik
ma sunce.
Bunn, sin, n. dengalsko konoplje.
Šuopiuosa, sin"nes, 0. sunčanost;
sjajnost.
Sunuite, sin'ajt, m. sunit (moslim,
koji se uz koran drši i sune ili
predaje),
Sunny, evn, a. sunčan, svijetao, sja-
jan kao sunce; suncem obanjat, šu-
pan; prijatan; — beams, sunčane
zrake; — locks, zlatna kosa; the
— side of a thing. svijetla, ljepša,
dolja strana koje stvari; he is on
the — side of forty, nema još 40
godina.
Sunnyside, sin“tsajd. n. strana suncem
obasjana, župan pološaj; dubra
strana
Sunrise, rajz, Sunrising, sin'rajz-
‘ng, n. sunčani rođaj, ishod, ogra-
nak; at —, rano u jutru, kad se
svane; ist
unset, sin'set, Sunsetting, siin’set-
876
SUN
‘Rg, p. sunčani zahod, zapad; voter;
-- aky, vecernje nebo.
Sunshade, sin'šćd, n. suncdbran.
Sunshine, adn'šajn, n. sunce; veselja,
obilje; to be in the —, diti
saky, sin'šajn*, a. sunčan, svi-
jetao kao sunce; sjajan; vedar -
veseo,
Sun-up, sin'ip, 0. ishod sanca.
Sunward, sin'w'd, adv. i a prema
suncu,
Sunwise, adn’wajz, adv praocem pri-
vidnog kretanja sunca; pravcem
kretanja kasaljke na uri
Sup, sup, v. t srkati, piti, gutati ;
šlicom jesti; pogostiti vederom. --,
v. i. vederati; to — out, večerati
vani (ne kod kuće); to — with
Pluto, umrijeti. —, n. gutlja; to
take a —, srknuti.
Supawa. s'pdu', n. kukuruma kaša.
en ajap, Super, aja'p™, n. pomoćni
superio
erable, s] p'rbi, a. savladiv, po-
Supersbound, ajup*r’baund’, v. i. pre-
Gecati; (with) obilovati čime, imati
Česa na pretek.
Superabunda: *bin‘déns, n.
pretek, izobilje,
Superabundant, ” siotebon dat a
(— ly, adv) prekomjeran, preobilan,
Superadd, sjuprrid., v. t. još dodati.
raddi iš*n, n. (dalje)
(dalji) do-
Superangelic, sjup'rindielk, a. nad
anđeoski
Superanouate, ajapčrinjućt, v. t sa-
roicu (dugim Sivotom) istrošiti, uči-
adi starosti od-
i. Superannuated,
zastario, islučio, umirovljen; — sol-
dier, invalid, nemoćni vojnik; —
list, popis invalida: — spinster,
usideliea.
SUP
Superannuation, gop trinjuys'n, n.
jelost; narposobnost
sa sludbu; umirovljenje; mirovina
—_ allowance (money) mnioinaht
grinos; fond, mirovi:
saperstion, ejaptr#tn, 0, presladanis
Superb, sjupš"b", a. (— ly, adv.) po-
nosit, ohol; divan, krasan. — ness,
B. divota, krasota.
Supercargo, sup*kavgo, n. nadsirač
ja, krcanja.
nogo ajap*silj's, a. (— ly,
ad.) ohol, kičeljiv, nadut, drzak. —
ness, n. oholost, nadutost, drskost.
Supereminence, — ency, sjap'rem"-
nens, — ens’, n. prednost, prven-
stvo.
Snpereminent, sjap*rem"*nent, &. (—
, BUY.) koji se osobito «ističe, koji
dateko nadvisuje; isvrstan, odličan.
Bupererogation, sjip*rer’ge’s'n, n.
prelašenje mjere. dušnosti, djelo ili
trud preko dušnosti.
preko Pro rsbobat Sa
mjeran, jan,
Superexalt,.sjup'rtgadlt, v. t. usvi-
siti nada sve.
Bopersroskonoe, 6jup*rek'etlene, n.
sipzorodini, šjap"rek's'lent, a. pre-
poeni sjapPkčn'd“te,n.pre-
Suporte ae, a (— ly, adv.)
površan; plitak; — measure, mjera
šine. — ness, n a
a sjaprdšdlist no po-
Soperdelaliy, Njap"fEki*t, m. po-
orinost, plitkost; površan čovjek.
soja «jap“ff8is, n. površina;
sužena sjuprfajn,“ ‘a. vanredno fin,
— ness, n. vanredna fi-
sk sy sapraave’, m m, pretek, “u
operas, sftp sports, a we: ly,"
877 :
SUP
adv. da suvišan, salilan; nepoirekaa.
m. suvišnost;
‘Superhuman, gjap**hja’ ‘mtn, a. (— ly,
adv.) nadčovječji.
Saperimpone, sip'rmpor’, v. t. polo-
vrh čega.
Supe neum beni sjaptrnkom'bint, a
ito leši, što je nad čim, orh časa,
Boperindico sjap*rndjas', v. t. još
dometnuti, kao što nowo
uvesti, pi
roisvasti.
sopran sjup*rtntend“, v. t. nade
nadgledati, nastojati, uprav-
nn sjaptrenten’ dina, -
oncy, Pe, m. nadsiranje, nadsor.
Superintendent, sprain Pat, a
Superior, sjaplre, a. gornji; viši;
bolji, odličniji, jači, i
vrstan; usvišn (to, nad); a
being, biće više dršenja: a a ain
ponomo, otmeno :—
ductions, odlične ia of —
merit,’ orf saslušan;
Bolja vrst; ‘you are — ok in
learning, učenošću ga nadvisujete,
—, 0. viši, stariji po časti, po po-
lošaju; starješina, ; ma
stojnik, nastojniea; their — 6, wit
how vi poglavari, oni, koji th nad.
Superiority, sjupirtčr“t*, n. pretešnost,
nadmnašnost; premisa; prevlast;
air of —, ponosno, otmeno dršanje.
Superlative, joporiiiive a a ly,
inredan; odličan ;
adv.) najviši; va
nenatkriljiv; — degree ‘eet com-
Pao) nojevi (porenjej
za kuri u majvećoj mjeri; preko
opeke iopet: a nad
Beperanodano, nap aocdša, nad.
Supernal, sjupš"nsl, a: (— ly, adv.)
ernji, viši; nadsemaljski; nebeski,
Siernataral, apr aber, a ork
nardvan. i
SUN
Sepetnataraliam, sjtpise'rilism, 2.
orkunardonost; vjera u objavljenji
, sjapPrnja'mtrie,
en is) pre a
rotoaski ‘
“Toe a aint pos, v. t. metnuti
drugo, orh drugoga,
in, sjup*ptnišća, m. stao:
janje jednoga na drugoj lešanje
jednoga nad drugim.
Superpraise, sjup“prča', v. t. odviše
supersaturate, sjapaštjurčt, v.
Superseribe, sjup' ajb’, v. t nat.
pisati; napisati natpia, adresu, adre-
sirati.
Superecription, sjtp"skrip’é’p, n. nat-
Supotsede, sjtp*sid’,
v. t oduseti
krepost, valjanost ; ukinuti, dokinuti; |
obustaviti, sapriječiti; odgodili; uklo-
istisnuti.
Supersedeas, sjup*si'd"s, n. nalog,
da se obustavi postupak, olustava,
Supersensible, sjtp*sen’s*bl, Super-
sengual, sjdp'sen'du'l, a. nadéutan,
nedokucto.
Supersensitive, sjip"sen’s*tiv, a. od-
jetjiv.
Supersession, jap ses"
svrgnuće, otpust; odgoda.
Superstition, jap stis" *n, n. prasno-
ajerje, svjenjerje ; pi
Suporstitlona, sjap
adv.) prasnovjeran; pretjerano to-
dan. — ness, 0. sujevjerstvo.
Superstratum, ejOp™stré’t*'m, n. gornji
sloj.
Superatructare. sjupstrčkč", on.
gornja gradnja, nadgradnja.
Supervene, sjap*vin’, v. i. joč pri
doći; unići isnenada, banuti; isne-
naditi.
Supervention, sjaptven'štn, n. pri-
dolasak ; isnenađenje.
Supervisal, anp*'vaj’z‘l, n. nadsiranje.
svrgnuti: (sa slušbe), otpustiti ; |
878
SUM
Supervisors, ajtp*vaj‘s'r*, a. nadsorni.
“Supination, sjap'nč'š*n, n. pregibanje
natraške; ležanje na leđima.
Supine, sjupajn', a. koji leši na le-
prušen nausnak,
dima, naslonjen
natraške: lijen, nemaran; besbrišan.
desposiža. — ly, adv. naleđaške.
nauznak.
Supineness, sjupajn“a, n. ležanje mu
leđima; nematnost, lijenost, ber-
brižnos!, besposlenost.
Supper, sip. a, veer; the Lords
rič partake of the
Loj -, ira “e. — vt
dati vederu (komu): — board, —
table, atol za večeru; — less, bes
vedere; — time, vrijeme večere.
Sopplant, splant, v. ft datimnući
ga ; oboriti; prevariti.
Supplantation; sopintšišn, m. ieti
akivanje.
Sapplantar, stplan'tt, n. onaj, žoji
koga istina.
Supple, sip'l, a. citak, gibak, prutak;
blag, popustijiv, hoćak, poslušan;
umiljat, laskav, pokoran. —, v. t,
uči Ho vitko, gipko; skloniti.
akuditi, pokori v. i. postati
gibak, hoćak; uvijai se. — jack,
vitka. palica.
Supplement, sčp'l*ment,,n. dodatak,
lometak; dopunjak; prilog (novi-
nama); doplatak; dopunbeni ku.
—, v. & dopuniti.
Supplemental. sopl'menl, Supple.
mentary, sipl*men't'r*, a.-koji do-
punjuje; dometnut kao dopunjak
ili prilog; naknadni; dopunbeni.
Nuppleness, ačp'ln's, n. gipkost, vit-
Kot ; Blagost,. vom
Sappletory, siip't
sdp'lstiv) ispunšeni, open
knadni. —, 0. dopunjak.
SUP
Sopplianee, ačpl“ns, n. poniena
molba. —,. splaj“na, m. wališanje,
udovoljenje; pomoć;
liant, sip'lnt, Snpplicant sčp"-
nt, a (— ly, dy.) koji ponisno
moli, prosi; ponisan. —, n. molitelj,
«prosilelj.
Supplicate, ačplkat, v. t
moliti, prositi, sašivati, saklinjati,
—, vi molit. Supplicatingly,
ponieno moleći, prosedi.
Supplication,. .sdpl*ke’s'n, n. ponizna
_ molba; saklinjanje; molbeniea.
Bapplicators, soplrićiše, a. žoji po-
nizno moli; onion; _molbeni.
Supplier, olay, dopunjivač;
ok bbinads dobavljač, nažavljač.
Sapply, s*plaj’, v. t. dopuniti, na-
iti; doskočiti; doplatiti, nado-
platiti; naknadno unijeti (u knjige)
nadomiještati, zastupati,
'vati; anabdjeti, oskrbit ;
nabaviti, dobaviti, dati, dozvoliti;
«skrbiti, nabaeljati sa koga ili ito;.
= 1 jak, naknada, ispu-
njenja, pomoć; doplata, doplatak ;
prinos, pripomoć, potpora; —- ies,
fana pomoć, novčana sredstva,
Ho se imaju dosvoliti, proračun;
iea of men, pomoćne dete; dovoz
(rane), ‘dobava, nabavka; — ics,
hrana, zivež, ratna saliha; — of
water, oskrba vodom; ponuda;
d.—, trašenje i nudenje;
sat otpomagati
P Priškočit: ids
i, izvest
sastupati; sačuvati;
nositi, platiti
(troškove); pratiti (u glasbi); pod-
nositi; to — oneself, izdržavati se,
datrajati
dršati as; (ulogu) dobro
) ¥. 4. živjeti (on 0), —
podupiranje, potpora; potporanj,
podupiraé, skale, stalak, podstavak;
pomoć, zaštita, isdršavanje, isdr.
879
Šanje, hrana, potrepštine; sredstva;
point of —, uporište; in —, sa
SUP
dokas, za potkrepu; to be the
of, podršavati što.
Supportable, etpart?bl, a, (— bly,
Lv.) koji se može poduprijeti, trpjeti;
braniti, podršati; podnosljiv, sno-
sljiv; oprostio; isvedio; priličan.
Supporter, &pš"t", n. podupirad,
j; pomagač, bra-
lac; pristaša;
štitonoša (na grbu); podves (ea
ranu); — s, nosioci, karijatide,
Supporting, s*pirtng, a. koji podu
pire koji sludi kao potpora; pot--
Siprordom, sčpartits, a. bes potpore,
bes pomoći.
Su] poeable. 8°p0'z°bl, a (— bly, adv.)
to se moze pretpostaviti, vjerojatan,
Supposal, a®po’z"l, n. pretpostavka ;
mišljenje, mnijen;
Suppose, a'pdz’, v. t. i i. pretposta.
viti, predmnijevati, useli; držati,
mitlili, pomišljati. alutiti, nagađati ;
lot — the earth to be the
centre, uzmimo, da je zemlja sre-
dište; — ing it to be trne, uzebi
fo sa pravu istinu; it is to be — d,
može se, mora se pretpostaviti, uzeti;
ke is oo od (io be) dead, drže,
misle da je mrtav; they are — to
be, misli se, da su; — it were so, '
recimo, uzmimo, da je to tako; —
he comes, — he should come, u
slučaju da dođe, ako bi došao; I
—, po svoj prilici, vjerojatno, je li?
Supposed. s*pčzd', p. p. ia (— ly,
1.) pretpostavivši, uzevši; njero-
jatan, prividan, tobošnji; — peace,
mir na oko.
Supposer, e*pč'z"", n. onaj, koji pret-
postavlja, predmnijeva, mnije, sluti,
Supposition, ačp"ziš“n, m. pretpo-
stavka; slutnja, mnijenje, hipoteza.
Suppositonal 1, a. (— ly,
Iv.) što se osniva na pretpostavci,
predmnijevan, naslućen, hipoteti¢an.
Supposititions, sšpčz*tišća, a. (— ly,
\v.) podmetnut, izmišljen, krivotro-
ren, krio. —
—, Ness, n. lašnost, krivost.
SUN
turaliam; sjapriščćriim;
ora sonaramnoti tia u obese
Supernumerary, sinpeajeim a
prekobrojen. —. m.
‘eeoba.ili stvar; prekodrojan vojnik,
činovnik; statist.
Superpose, gjapepoz, v. to meinuti
Jedno jedno na drugo, vrh drugoga,
spao ejap*p"zišćn, n. stav;
jamja
jednoga na drugo; ležanje
jednoga nad drugim.
Supšrpraise, ejtp"préa’, v. t. odvile
waliti.
Nuperssturate, sjap*sitjurst, v.
pititi.
‘ekrajb’, v. ¢. nat-
napisati natpis, adresu, adre-
Superecription, ejup*"skrip'š*p, n. nat-
pis, adresa.
Supersede, sjap"rst
krepost, valjanos
obustaviti, sapriječiti; odgoditi; ukle
niti, svrgnuti: (sa službe), otpustiti ;
istisnuti.
Supersedeas, sjup*ei'd"s, n. nalog,
da se obustavi postupak, olustava. |
Supersensible, sjup""sen's'bl, Super-
sensual, sjap*'sen'šušl, a. nadéutan,
medokučto.
Supersonsitive, sjap“"sen'sttiv, a. od-
s više oj 505% a;
jupersession, sjap™ses"*n, n. ukinuće;
sorgnuća, otpust; odgoda.
Superstition, sjap“etiš“n, n. prasno-
vjerje, svjevjorja ; i pretjerana točnost,
Superstitions, ejap“'stiš“a, a. (— ly,
adv.) prasnovjeran; pretjerano to-
Zan. — ness, 0. sujevjerstvo.
Superstratum, sjip"stré’t*m, n. gornji
sloj.
Superstructure. sjup"strčk'č", n.
gornja gradnja, nadgradnja.
Supervene, ajapsrvin, vw m. i još pre
doći; unići isnenada, banuči; iene.
naditi.
Supervention, sjapven’é'n, a. pri-
dolasak ; iznenađenje.
Supervisal, stpt"vaj'z"), n. nadsiranje.
878
SUM
Supervise, sj! jn’, Vv. € nadgle-
pi japi ral , jady]
‘Supervision, japi, n. nadgle-
danje, nadsor,
Superviger, ajtip''vaj'z", in. nadsornik;
nastojn
Supervisory, ejap"vaj's'r*, a. nadsorni.
“Supination, sjap*nč'štn, n. pragibanje
Pie naa na leđima.
Supine, sjupajn’, a koji leši ma le
dima, , naslonjen
matraške: lijen, nemaran; besbrišan.
despostin. — ly, adv. naleđaške.
Supinenes sjupsjn’s, n. Zežanje mu
ledima; nematnost, lijenost, ber-
brižnost, besposlenost.
‘Supper, 2. večera; the Lord's
—i pričest; to partake of the
Lord's —, titi se. —, vt
dati večeru (komu): — board, —
table, atol za vederuy — less, bes
rečere; — time, vrijema večera.
Supplant, sčplant,, v. istienuti
koga; oboriti; prevariti,
Supplantation; ‘séplate's'n, m. isti.
skivanje.
Sapplantar, eplan't", n. onaj, koji
koga istima.
Supple, sip'l, a. eitaž, gibak, prutak;
blag, popustijiv. hodak, poslušan;
umiljat, laska, pokoran. vt
učiniti što vitko, gi;
skučiti, pokori
gibak, hoćak; uvi
vitka palica.
Supplement, ečp'l*ment,, n. dodatak,
dometak; dopunjak; prilog (novi:
nama); doplatak; dopunšeni kut.
—, v. t dopuniti.
Supplomentalr sčplimen'ti, Sapple-
mentary, sipl*men'tir?, a.-koji do-
punjuje; dometnut kao dopunjak
ili prilog; naknadni;
Nuppleness, sip'ln’s, n. Pokos wit.
Kot ; Blagost, pop nam poslušni
Bappletary si sipier (Šuppletve,
h na
knadni, — ber Pn doe dopunjak.
SUP
Supplianee, sčpl“na, n. poniena
"Rothe - opine m. walidanje,
Suppliant, s lena 8 Su ik BOp“-
ore MC ije ade) tot pontine
—,n. molitelj,
lkat, v. t. ponieno
sazivati, saklinjati.
i, moliti. Supplicatingly,
. ponisno sedi.
Supplication, spiel, . ponizna
o molba; saklinjanje; molbenica.
She nl, pTeer, a, doji po-
isan; moll
fi, odopunjivač;
Popes, nabavljač.
Sup; mye ck v. t. dopuniti, nac
doskočiti; doplatiti, nado-
"vati; snaddjeti, oskrbifi; pomoći
nabaviti, dobaviti, dati, dozvoliti;
«skrbiti, nabavljati sa koga ili što;.
— "m dopunjak, naknada, ispu-
mjenja, pomoć; doplata, doplatak;
prinos, pripomoć, potpora;
movčand pomoć, nowčana eredetea,
Što se imaju dosvoliti, proračun;
— iea of men, pomoćne čete; dovos
(rane), dobava, nabavka; — ies,
, sived, ratna saliha; — of
water, ostrša vodom; ponuda;
demand and. —, trašenje i nuđenje;
zamjenik (u slušbi i t. d.).
Suppor s’pitt, v. t poduprijeti
nositi; podupirati, podrs
ora potpomagati; “pomoći, pripo-
moći, priskočiti ; izdržavati, hrunii
oskrbiti; izvesti; tvrditi, braniti,
sastupali; sačuvati; nositi, platiti
(trotkove) ; pratiti (u glasbi); pod-
to — oneself, iedržavati se,
ti, dršati ss; (ulogu) dobro
—, md. šivjeti (on 0), —,
n. podupiranje, potpora; potporanj,
podupirad, skele, stalak, podstavak;
pomoć, zaštita, isdršavanje, isdr-
Šanje, hrana, potrepštine; eredstoa;
point of —, uporište; in —, sa
879
SUP
dokas, za potkrepu; to be the
of, podršavati što.
Supportable, spartbl, a. (— bly,
lv.) koji se moše poduprijeti, trpji
braniti, podržati; podnoslji
sljiv; oprostio; isvedio; priličan.
Supporter, s'pš"t"', n. podupirad,
:poipora, potporanj; pomagač, bra-
nitelj ; saštitnik ; tješilac; pristaša;
Htitonola (na grbu); podves (sa
ranu); — a, nosioci, karijatide,
Supporting, s"pa"t*ng, a. žoji podu:
pire, koji služi kao potpora; pot--
‘porni.
Snpportlose, ‘part ls, a. des potpore,
bes pomo:
Supposable, s%p8'z"bl, a (— bly, adv.)
to se moše pretpostaviti, vjerojatan,
Supposal, s*po'ztl, n. pretpostavka ;
mišljenji je
Suppose, poz“, v. t. i i. pretposta-
viti, predmnijevati, uesti; držati,
misliti, pomišljati, alutiti, nagađati ;
t us — the earth to be the
centre, uemimo, da je zemlja sre-
dište; — ing it to be trne, uzevši
fo sa pravu istinu; it is to be — d,
može se, mora se pretpostaviti, uz
he is — ed (to be) dead, drže,
imisle da je mrtav; they are — to
be, misli se, da su; — it were so, ©
recimo, uzmimo, da je to tako; —
he comes, — he shonld come, u
slučaju da dođe, ako bi došao; I
+» po svoj prilici, vjerojatno, ?
Supp posed. efpozd’, p. p. ia (> Is,
Iv.) pretpostavivši, uzevši; ujero-
jatan, prividan, tobožnji; — peace,
mir na oko,
Supposer, €'p0'z", n. onaj, koji pret-
postavlja, predmnijeva, mnije, sluti,
Supposition, sip’zis*n, n. pretpo-
stavka; slutnja, mnijenje, hipotesa,
Suppositional, eip'sisn'l, a. (— ly,
1.) što se osniva na pretpostanci,
predmnijevan, naslućen, hipotetičan.
Suppos jous, s*pdz*tis“"s, a, (— ly,
podmetnut, izmišljen, krivotro-
ren, krio. —, nese, n.lašnost,krivost,
SUP
Sappositive, s'pdx"tiv, a. predmi
jevan, hipotetičan; — ly, adv. pre
postavivši, uzevši. —, m. riječ, koja
‘omaduje pretpostavljanje.
Suppository, stpdz“ir', m. .čepić sa
pospjelenje otrova .
& Zotladit iy
Su] res",
Gledat Ha lučiti, Vuualošii; us
— a word, isostaviti
sakriti, premučati.
Suppression, s*preš*n, n. potlacenje,
savladanje; udulenje, utalošenje;
zaustavljanje; obustava, sabrana,
sapljena; sabi ukinuće;
satajivanje; izostavlja:
Suppressive, sšpres*v, a. koji ili što
tlači, utaloši, obustavlja, sabošuruje.
Suppressor, s*pres'", n. tladitelj, sa-
dašurivač, »atajivač.
Suppurate, sčp'jurčt, v. i. gnojiti se,
pjura'ššn, n. gnojenje ;
guprerativa sdp'jurštiv, a. što usroči
raj >, m. sredstoo sa gno-
sipa finer, adv. gore, više ; ut —,
sopanenfie, sjapr*min'dčn, a. nad-
gupraakara gjopr'ndé*r'l, a. orhu-
Supremacy, gjtprem”s*, n. vrhovna
vlast; prvenstvo; of —, pri
sega, kojom se kraljeva
vrhovna vlast u.crkvi.
Supreme, sjuprim', a. orkovni, naj:
viši; najveći, skrajnji; majodličniji,
nojužvišeniji; the — Being, naj-
vile biće, Bog, the — court, or
hooni ‘sud:
— command, or
880
SUR
imati orhoomu slate — ness, m.
najviši stupanj,
Sural, sja'rl, a. We pripada listu (u
noge), lis
Surbase, sb"bča, n. vijenac, rub pod-
nožja (postamenta).
Surcharge, s“ča'dž', v. t pretovariti,
prekreati, preopteretiti; precijeniti,
udariti previsoku cijenu, odviše
tražiti; odviše ugrijati (paru). —,
a pretovarivanje, preopterećenja;
odviše veliki teret; suvišak; ma-
metak, povišena poštarina (kao ba-
san); precjenjivanje, previsoka cijena.
ingle, si"singl, s"singl, n. ko-
pe aye ee potprug (na samara);
Surcost, a6" kot, gornji kaput;
jnički kaput, dobedrica,
'd, a. šracionalan; neopre-
- number, ira-
djelji:
cionalan broj. —
veličina; Besvučan "gaglamnit..
Bure sa’, a. (— ly adv.) sigurans
‘pousdan ; stalan; beedoaiben:
iznjestan; uvjeren; vjeran;
dajte sigurno da to sinko; be —
not to do it, nemojte nipošto to
uraditi; as — as I live! tako mi
šivota! to be
saista, des sumi
happen, sigurno će a8 to dogodići;
I am sure I don’t
, saista, onamo.
pd Se ood jaki nogu, na’ Čoratim
nogama, stalan, pousdan.
Surely, šav, adv. jamačno, doista,
saista, sigurno, sa cijelo, pousdano.
SUR
Bureness, št"n*a, n. sigurnost; pous-
no e, dao
, SOE, n. sigurnost; isnjemost,
atest, ; dokaz, svjedočanstvo ;jam-
stoo, jamac; talae; kreni bum; to
» diti jamac, jamčiti, diti
dobar sa što; of a oo, sasvim sis
gurno. —, v. t jamčiti sa koga. —
ship, jamčenje, jamstvo.
. Burf, sč'f, n. mlalanje, mlat, udaranje
valova, bučni uemak valova. —
boat, žađa epasilica, lađa dobra sa
valovije. — man, vješt vodilac kros
valovlje.
Surface, si"f%a, n. površina, povrije;
plohe, plotting; spoljašnost; to bring
the —, vaditi (rudu), senijett
2 vidjelo; it lies on the --, ode
vidnoje. —,&. isvanjiy apoljašnji;po-
erdan; neiskren. ravniti;ravno
točiti (na točilu). — deep, off
ostaje na i; — survey,
somljomjerstvo.
Surfeit, sd"ft, no. Prepunjenje (Ze-
Inca), prejedanje eft igadenje,
odvratnost; to
Burfy, ad" f, a. što miata, što se pjeni
(o valovima).
Surge, sč'dž, v. i. i utaiati, dizati se
t
(0 valovima); tala
=> m. salibs val,
a eles valovi, uskolebano more.
— fu, sakolešan, valovan. — less,
des valova, tih
881
SUR
onica liječnika; kućna ljekarna li-
ječnika.
Surgical, so"džićl, a. (— ly, adv.)
ranarsti, kirurgički. *
Surging, sč"dž*ng, a. talasanje, mla-
tanje.
Surgy, si" dz*, a. koji miata, koji se
diše visoko, bijesan (0 valovima);
uskoleban; buran.
Surliness, si”lnes, n. slovoljnost,
orilo promo,
n. dubrešnji
Surly, ed, a (> ily, vie) ston
voljan, mrvovojan, oporit, osorljiv;
ada,
Surmoant, obmane, v. t. nadvisiti,
dui,
nadvilioati, nadilasiti; nadoladati,
svladati.
Surmountable, ormaun'tl, a. nad-
visio; 9
Surmounter, shmann't, m. nadei~
šivač; pobjednik.
Surmullet, g""mčl'*t, n. srilja, barbun,
goirodovetic (ribe), mi
jurname, so"nčm, n. presime;
djevak. —, t. nadjenuti pridjevak;
nazvati d pa
i.
Kam s*pas”bl, a. što se moše
sree nadmaši _
jarpassing, a*'pas"ng, a. (— ly, adv.y
odličan, izvanredan, meobičam. —
nese, m. odličnost, neobičnost.
Suplice, u
Surplus, sč"pl*s, n. ošaž, suviše),
ostatak; prid, dodatak, privaga:
čista ostavština (odbio dugove, sa
pise i td), in —, suviše, još
2 tome.
56
SUR
Surplusage, si"pl
višak; ostatak; preobilje, izodilno
dodatak; nebitna, urgredna okol-
nost, što suvišno.
Surprieal, e*praj’z'l, u. iznenadenj
Surprise, s*prajz’, 1. imenad
nenadani napadaj, ii
vala ; sadudenje; udivljenja; strah,
prepast; to be in a —, čuditi se.
—, v. t. iznenaditi; nenadno snaći,
zateći; iznenada navaliti, napasti;
dovesti u čudo, sačuditi se demu;
sabuniti smesti; to bo — d, eadu-
diti se (at, čemu).
Supriser, spraj’z", n. onaj, koj
nenađi, imenada navali, dovede u
čudo.
Surprising, spraj’zng, a (— ly,
\v.) što iznenađuje, iznenadan, ču-
dan, čudnovat. —-ness, n. čudno-
vatost.
Surrebut, sćrtbit', v. i. peti put od“
govoriti tušitelju.. — tor, D. kvin-
tuplika; poi pdgovor (tušenika).
Surrejoin, ižčja', v. i. tripliko-
vati, treći ont odgovoriti,
Surrejoinder, sčrtdžčjn'd", n. triplika.
Surrender, s*ren'd"", v. t. predati, is
ručiti; ustupiti, prepustiti; napu-
stiti, ostaviti, odreći se; ti the
breath, iedahnuti, umri
oneself, predati se, podati s
viti se nesposobnim za plaćanje,
načiniti bankrot, ustupiti svoj ime-
tak vjerovnicima. —, v. i. predati
1. —, 2 sja; predavanje,
isručivanje, izručenje; atu, ustu-
panic napuštanje; no —! mi se
predajemo!
Surrendersr, stren'dčrt", m. pređavač,
ustupalac,
Surreptitious, sćrptiš*s, a. (— ly,
adv.) potajno, kriomice, lukavitinom,
prijavarom stečen, dobiven, učinjen;
izmamljen; tajni, poland pod-
metnut, lašan, patvoren, kriv; pa-
tiskan; — edition, patisak.
Surrogate, sir*git, n. namjesnik;
sastupnik; (u Am.) ostavinski sudae;
surogat,
882 7
SUR
v. t. opkoliti, opa-
oploviti, —, m.
Surround, s*raund',
sati; okrušavati
lov na bivola.
Surrounding, s*raun'd'ng, a. okolni,
okolišni; — country, okoliea. —,
pl
opkoljenje ; okoliš; |
akolina.
Surtax, sovtika, n. prirez.
Surveillance, s*v2'l’ns, n. nadsor.
Survey, eve, v. 6. pri
ogledati,
nadzirati
riti, nacrtati. —,
pogled; razglede
gledanje; procjena;
račina (semlje),
nacrt, plan; opis (kod o:
sgrada); carinsko područje; to take
(make) a —, pregledati, rasgleđati,
ismj
Survejing, s*ve"ng, n. razgledanje,
pregledanje; mjerenje, crtanje ; mje-
račina, zemljomjerstvo. — chain,
(mjerački) lanac,
Surveyor, sve", n. nadziratelj, nad.
sornik; upravitelj imanja; — of
the customs, carinski nadsorniš;
—of buildings, građevni nadeornih;
of land) mjerač, senijoniors
+ —'s chain, (mjerački) lanac,
neral, glavni nadsornik. — Koa
služba nadaornika, mjerača.
Survival, eč"vaj'l, n. prešiolj
onaj, koji preživi, ono, što preši
ostatak starih običaja i 4, d.
Survive, s*"vajv', v. t. preživjeti, nad-
žinjeti, —, v. i. ostati, još šivjeti;
preostati; — ing debts, preostali
dugovi.
Survivor (— er), s*vaj’v*, n. onaj,
koji prešivi, koji ostane isa koga
(čije smrti); — 8, pl. ostatak. —
ship, prežiobjenje: čekanje, očeki-
vanje
Soecep bil sept bile, a prim
SUS
Busceptive, s*sep’t*r,
(of) nješto prima.
Suspect, sspekt', v. t. sumnjati na
koga, 0 čemu, dvojiti, ne vjerovati;
bajati se; nagađati, mia
a. kojega a0
i sumnjati, =, sumnjiv. —, n.
sumnja; sumnjivac.
Suspected, sšspek't'd, a, (— ly, adr.)
sumnjiv. — ness, n. sumnji
Suspecter, sčspek't"", n. sumnjivac,
Suspend, s'spend', v. t. objesiti; eje-
dati, (by, 0, na); učiniti savisnim
(on, upon, 0, od); obustaviti, pre-
; odgoditi; zaustaviti, pri-
ostaviti neriješeno, nesi-
privremeno riješiti slusbe,
suspendirati; privremeno ukinuti;
io bo — od, visjeti ; to stand —
a oklijevati; to — payment,
stati plaćati; -- ed animation,
samrlost, obumrlost. —, v. i. pre-
stati (raditi, plaćati); stanorati.
‘Suspender, sčapen'd"", n. onaj, koji
weša, obustavlja, sastavlja; ono,
(a pair of) — s, vora-
Suspense, s*apens’, n. odgoda; obu-
slava; napetost; nesigurnost, ne-
vanje, sumnja; xa-
nerastopljen; to be
ran, neodlučan,
oklijevati; to’ rest (remain) in —,
ostati nesiguran, neodluden, ne-
riješen; to keep in —, dršati u
“ isojesnosti, ostaviti neodlučeno,
i čekati, ne prihvatiti mjenisu)
Suspensibil ity, sfapena*bil"t", n. spo-
sobnost višenja, lebđenja.
Suspensible, s'spen'stbl, a. što može
visjeti, lebdi
Snspension, s*epen'š*n, m. vješanje;
sđanje, odgoda; obustava; pre-
janje, oklijevanje ; neodlučni
privremeni odpust, privremeno rije-
Šenje službe; — of arms, primi
— of Paka obustava plaćanju;
pain, popuštanje boli; to
incur —, biti privremeno otpušten,
riješen službe. — bridge, riseći
883
sts
most, lančanik; — railway, viseća
željemica.
Suspensive, s*spen's*y, a. (— ly, adv.)
neodlučan, nesiguran ; koji odgađa,
zaustavlja.
Buspensor, s'spen'st, m. potpasad,
utega.
Suspensory, s*spen's'r*, a. što suši
za vješanje, što se tiče vješanju, vi
šenja; što odgađa, pryedi. —, m.
potpasad, utega.
Suspicion, s*spiš“n, n. sumnja, dvojba;
sumnjiva okolnost; vrlo malo, slijed;
to have a —, sumnjati; under —,
sumnjiv.
Suspicious, stspiš*a, a, (— ly, adv.)
nu demu ili o čem je sumnja,
koji rado sumnja, nepoojer!
ness, n, sumnjizost, nepovjerljivost.
Sustai cu’, vt. dréati, podu-
i uzdržati, is.
raniti, oskrbiti ;
dokazati; tor
izdržati, podnositi,
pomoći, pripomo
diti, brani
pretrpji
Sustainable, soste'nčbl, a, sto se moši
držati, održati, uadršati ; podnosi
Sustainer, s°sté’n*, n. na+
silac; podupirač; potpora; iadršunad,
hranitelj.
Sustainment. sstcn'msnt,
piranje, izd,:avanja, pod
potpora.
Sustenanee, siis't*n'ns. u.
oskrba ; hrana ; žive
Sustentation, sist*nté's*n, n. potpora;
zadu
enje,
izdržavanja,
Susurrant, sjusir'ut, a. koji šapće,
suji.
Susurration, sjus*ré’s*n, n. šaptanje,
šapat.
Sutile, sja't*l, a. šiven, vezen.
Sutler, sit'1", m. vojni šivešar, mare
getan.
Sutor, sja"!
Sutorial, sj |, a. postolarski.
Suttee, s*tl', n. udovica, koja se dade
a mrtvim ‘Wel m svojega ‘musa sa-
žeći; sadisanje udovica.
ostolar.
SUT
Battle, sčt1, a. lak; — weight, čista
tela dare).
Buture, 602, n. šivanje, zašivanje ;
9j0’s*r'n, n.
o
, sja'zčrnte, 1. suzerenstvo,
oo poroda spodstvo.
Bean swčb, n. umeta, omelo, otarak;
sornaraka metla; dolesnička spuš-
vica (za čišćenje usta); bitanga. —;
y. t. brisati, trti, čistiti, mesti,
Bwabber, swdb™, n. otirač, brisač;
pometač broda.
Swack-up, swik‘ép, n. gruda laš,
Swad, swid, n. gomila, množina
(ljudi); komad.
Swaddle, swčd'), n. pelena, poroj. —
|. suseren, vr-
grading awhd'l'ng, m. povijanje;
(— |) povoji, pelene, povitak. —
do povoj; "clothes pelene.
Swag, swiig, v. i. teško visjeti; ko-
lebati se; belly — s, trbuh mu
visi, kuljav je. —, n. višenje; kole-
danje; avešanj; pokradene sivari;
dio od tadbine, plijen. — belly,
trbušina; — bellied, trbuša!,
man, — smao, talski pomoćnik, tr-
govac svakovrsnom, jeftinom robom ;
— shop, dućan sa svakovrsnom,
jefiinom robom.
Swagger, swig, v. i. šepiriti se,
gizdati se, rasmetati 'se, hvaliti se,
veličati ae. to — a person into,
hvalisanjem, veličanjem navesti koga
na što. --, n. šepirenje, hval
kratka palica engl. vojnika. —, a.
gizdav.
Swaggerer, owig“r", n. Avališa, hva-
lilae, hvastavac.
Swaggering; awig"r'ng, n. hoalisanje,
veličanje, laganje. —, 4. 4
adv.) rasmetijiv, hvalisav.
Brain, swén, m. momak, seljanče;
stir; ljudovnik.
grale, swćl, n. dolina.
Swallow, swal', Y. t, gutati, gueati,
884
SWA
wn, guenuti, progu-
ps uzeti sa sa istinu; to — up, Pro-
jutaté, proždrijeti. —, n. gutanje;
gullies grlo, šdrijelo; ponor; pro
šdrljivost; pošuda. — up, veliki,
putni kovče
Swallow, swd] ‘3, m. lastavica; one —
does not make a'spring, jedna lasta“
vica ne čini proljeća. — tail, la-
ovi rep, ito nalik na lastavičii
, lastin rep (lepir); — tailed,
ia antag rep.
Swam, swim, imp. i p. p. od to svim.
Swamp, swimp, n. bare, močvara,
piltalina. -
i, nadvladati, upropastiti;
uvaliti koga u veliko zlo, u be-
akrajne neprilike; to get — ed,
napuniti se vodom, potonuti, —
fever, malarija, gromnica od
rivanja baruština; land; pita.
lina, darovita semlja. — ing, a
ogroman, golem.
Swampy, swčm'p*, a. barovit, glibovit,
močvaran.
Swan, svčn, n, ladud; black —, aieito
vrlo rijetko, bijela vrana. I —, ku-
nem ae. — egg. njeka jesenska
kruška; — uke kao labud; —' a-
down, labudov pahulj, njeki dodati,
vuneni latak ; — shot, krupna sačna
(ee lov na labudej; — skin, ladu-
Budina, labudova koža; — song,
labudova pjesma, posljednja pjesma;
— upping, hoatduje labudova.
Swang, swing, imp. od to swing.
Swannery, swinr’, n. labudnjak, ri-
bnjak sa labude.
Swap, swčp, v. t. udariti, ćušnuši;
mijenjati, djeniti, trampiii; pro-
dati to get — ped, biti otpušten,
—, 1. mijenjanje, samjena, trampa,
trgovina; I had a — with him,
mijenjao sam š njime. —, adv. d
int. pljus, dus.
swa _
Bward, sid, n. dusen, dusenica, tra-
tina. —, v. t. pobusati. — cutter,
sprava sa resanje, za vađenje bu-
sena.
Swardy, sh"d*, a. dusenit.
Sware, swč', imp. od to swear.
Swarf, swd'f,_n. gvosđena prašina,
šeljesni opiljei. .
ing time, rojidba, vrijeme rojenja.
‘Swart, ewi't, a. crnjkast; smeđ; crno-
mamjast; mrk; — complexioned,
ernomanjast.
Swarthiness, swš"ti*nes, n. crnoda;
mrka, smeđa boja.
Swarthy, swith’, a (— ily, adv.)
mrk, mrkolast, crnjkast, črnoma-
njast.
Swash, swči, v. i. pliudtati, plje-
i; sveketati, čagrtati, grohotati
hvalisati se, hvastati se, is
davati se za junaka. —, n. plju-
tanje, šum (valova); struja. —
buekler, Avastalac, nebojša.
Swasher, sw5a"", n. valida.
Swashy, swšš*, a. mek, nagnjio (o
4); voden, sočan.
Swath, swčth, n. otkos (koliko se na
jedan put otkosi); pelena.
Swathe, swčdh'n. povoj. —, v. t po-
i; zaviti; ograničiti.
Swathing, sw&dh'ng, n. povijanje;
povoji, povitak. — band, povoj.
v8, v. i. nagibati se, prete.
udjati se, njihati se, kolebati
se; utjecati, moći; vladati, voditi.
—, v. t mahati (čime); njihati
voditi, utjecati, upravljati, vladati,
gospodariti; to — the sceptre, vla-
dati; to — up the yards, dignuti
krite (na brodu). —, 0. mahanje,
mah; sila; prekret: pretega, pre-
vaga; pretešnost, nadmoćnost; utje-
caj; snaga, moć; vlada; to bear
the —, eladati. — ed, a. (— in
the back) Arom, bangav.
885
SWE
klapiti, curiti (o svijeći). —,
amuditi, osmuditi
Swear, swč", v. i. ip. swore, aware,
p. Pe sworn) Aleti se, zaklinjati se,
prisesati se~(by, čime, on, upon,
na što); priseći se, pod prisegom
nakleti se za što, na što (to);
vati, (at, što); to — false,
krivo se kleti; to — by a person,
kleti se za koga, kim, komu slijepo -
vjerovati; to — against, urotiti se
protiv koga; to — by all that is
good (sacred), kleti ae semijom i
nebom; just enough to — by, vrlo
(prokleto) malo; to -- to some
one, kleti se kome (za što), zadati
kome vjeru, prisegom posvjedočiti
čiju istovjetnost. —, v. t. kleti se
za što, na što; prisegom potvrditi,
je zakleti, sapriseći, za-
to — an oath, zakleti
to some one to
secrecy, obvezati koga prisegom, da
, šuti; to — treason against one,
isdajnički se urotili protiv koga;
to — peace against a person, op-
tušiti koga pred mirovnim sucem
radi nasilja ili radi grošnje; to
— off, zakletvom se odreći.
Bo onaj, koji (16)
saklinje, koji kune,
Sweat, swet, n. znoj, pot; enajenje;
snojnica, znojna kupelj; trud, sejak
posao;allina —,savusnoju, iL —,
u znoju, šurno; to get into a —.
uznojiti se: to put (throw) into a
—, oenojiti; - 4 vjedte\ konja;
by (in) the — of one's brow (face),
sa znojem lica svojega. —, V. i.
(imp. i p. p. aweated i sweat) sno-
jiti se, politi se; mučiti ae, kinjiti
ae. —, v. t (to — out) inojit
istjerati, tjerati snojem, na znoj
osnojiti, potiti, činiti da se poti
globiti, guliti, davati male nadnice;
to — down, znojenjem učiniti lažlim.
— cloth, ubrus, ubrusac; — duct,
enojovod; — gland, šlijezda znoj
nica.
SWE
886
SWE
Bweated, swet'*d, a. načinjen za ku-
lamu plaću: deran, israbljivan sa
kukavnu plaću.
Sweater, swet’*, n. onaj, koji se znoji,
koji čini, da ve drugi snoji; sredstvo
sa znojenje; majstor globar, krvo-
pija (mali majstor ili potpodu-
setnik, koji čini raditi sa fabri-
kante us najkukavniju plaću),
Sweatiness, swet’‘nes, m, snojavost,
snojnost.
Sweating, swet*ng, n. znojenje. —,
: znoji, koji čini wno-
oj
Jiti; mojni.
angjanica,
parna kupelj; — house, parna
kupelj (kuća); — room, soda sa
enojanica, sirnica; —
jenje,
sicknest, gromica s jakim snoje-
njem; — system, globarski, kroo-
pijski sustav (israbljivanje radnika
s najkukavnijom plaćom).
m
, Swot, & snojan,: znojav;
avid, a. švedski.
Sweep, svip, v. 6. (imp. i p. p-ewept),
mesti, pom dodirkivati,
gladed dirati, gladiti; raaati (0 to-
porima); okrenuti; pregledati, pre.
vući, povladiti za
pokupiti (novac); oteti, pograi
to — the chords, udarati u dice;
to — tho tish, loviti ribe privlakom ;
to -- along, depireć ss za sobom
povlačiti; to — in, grtati, pokupiti;
to — off, pomesti, oteti, odweći;
to — onward, dalje (naprijed) ba-
citi; to — out, iam omi
mesti; (to — along) brao prole(jeti,
projuriti, hitro projesditi, munuti ;
Šepiriti ae, hokot
pružati se; to — from the sight,
brzo umaknuti is. očiju; to — by,
projuriti mimo; to — for an anchor,
loviti, tražiti sidro; to — down,
juriti dolje, dojurati do; to — on,
Juriti naprijed, —, n. metenje, po-
metanje, izmetanje, smeće; otimanje,
grabljenje; mah, mahanje, vitlanje;
okret, zaroj, pravac; put; luk, kri-
ue
vulja; jurenje mimo časa; let, lataj,
polet, opseg, polje, prostori dokoats
puštomet; brsi pregled (
sorom); +1 skut; pratnja, pristoče i ;
red, nis; dugo veslo; đeram, ručica
(na dunaru); uništenje; dim jačan
pometad; — 8 of a windmill, dri
vjetrenjače; to give a . , pomesi
to make a — ot, oteti, ugrabiti;
to mako a clean — of, sasvim oči-
atiti, posve ukloniti, (of all the
officers of government) ofpustiti
(sve vladine činovnike); to take up
at one —, uzeti jednim mahom ;
with a — of his hand, odmaknuvši
rukom; to take a —, savijati se.
-— gates, oslika dvokrilna vrata;
— net mreža islesavica, privlak,
mreša sa — stake, grtanje,
uzimanje elog “Wolke (4 igre),
dobivalac cijeloga uloška kod utrke ;
to make a — stake with, pose
očistiti, ukloniti; — stakes, utr-
kivanje, kod kojega se nagrada sa-
stoji od uložaka, nagrada kod utrke,
koja se sastoji od ulošaka.
Sweeper, swi'p"', n. pometad; dimnja-
čar; ugljenar; stroj sa metenja.
Sweeping, swi'p'ng, n. metenje, g coe
metanje; saodljenje, izdubak ;
pl. smet, smeće. —, a, (— ly, wav}
bat breo mimo juri, projuri, koji
, sanosi, dere, koji mnogo obu-
Roada, daleko dosede, opacian, te
meljit, općenit, potpun, besurjetun;
sta — reduction, us anainc oba-
Yenje cijene. — ly, adv. duture,
ovjekom, jedno na drugo. — day,
dan pometanja, čišćenja; — mar
chine, stroj za metenje ulica.
Sweepy, swi'p', a. bra, hilar; isbocon,
nabreknut; vijugast, valovit.
Swoet, svit, a. (— ly, adv.) sladak;
slastan, tečan; lakom; svjež, fritak,
zdrav, nepokoaren; čist, bistar (srak);
ši ljubak, mio, Blag; lijep, fin,
mirim
ljubesan; ugodan, prijelomi laskav;
— flowers, mirisavo
‘mouth, sladokusač; to ‘Tare a
tooth, ljubiti poslastice; — herbs,
SWE
mirisavo povrće; — violet, miomi-
risna ljubica; seventeen, milo
sedamnastgodišnje djevojče; —
craft, krasan brod. divna žena; to
be — upon, udvoravati, biti za-
ljubljen u. —. adv. sat, milo,
ugodno; to smell —
sati; to taste —, s
=, n. što slatko: slast; dragost,
milota; ugodnost; drago, ljubemnica,
snilosnic 8, slatkiš, poslastice,
— apple,
alatka, mirisava jabuki
iv jastučik; —
rika; — bread, pri
— briar, -- brier. ipak, divlja
ruža; — faced, mila lica; — flag,
iđirot (biljka); — natured, blag,
mio, umiljat; — oil, maslinovo
ulje; — pea, sastrica, grahorica;
— potato, datata; — rush, idirot;
— savoured, slastan, ukusan; —
scented, — smelling, miomirisan ;
— souled, mio, blag; — sounding,
milozvučan; — spoken, laskar, k
se ulaguje; — stuff, slastice; —
tempered, dobrocudan, prijazan;
— toned, milosvućan; — tooth,
— toothed, sladokus,
lakom; — voiced. miloglasan; —
water, - orsta slatkog g:
water-man, riječni ladar;
Kam, divlji klinčić;
vs i — wort,
sire začin (u pivarstcu).
Sweeten, svitu, Y. t. slađi
w
— wood, i
slatka
riti; zabašu uijepiati
ti;
Sweetener, awit'n®, m. onaj, koji
sladi,zaslađuje,ublašuje,sabašuruje.
Sweetheart, switha't, n. ljubovnik,
ljubovnica, dragi, draga.
Sweeting, svi't'ng, n. ivanjača (ja-
bukaj.
5, a. sladan, slađahan.
ladahnost.
Sweotmeat, svitmit, n. slatkiš, posta-
stien; slatko, u šećeru ukuhano voće.
887
slatkokran, ,
SWE
Sweet.ess, svit'n*s, n. slatkoda, sla
dost; slast; miom svješost
ljupkost, dragost, milina, blagon
prijazan
Sivety, awi'ts, n. ljubovnik, ljubovnica
sweeties, pl. slatkiš, poslastice,
Swell, swel, v. i, (imp. swelled, p.
swelled, swollen) oteći, 7»
bujati, ‘nabyjati; nabreknuti, na
buhnuti; naduti se, napeti se
nabubriti: narasti, povećati se (to,
into, do); širiti nadimati se
jedočiti se; stršiti, pomaljati se,
rasmetati se, šepiriti u
anger, svisnuti od jada: to — with
pride, naduti se. >, ¥.
da što oteče, nadrekne, aber
puhati: povećati, umno-
e — ed with
vanity, biti vrlo tašt; he — ed
their nomber, pridrusio se i njima,
—, m. bujanje, otjecanje, rastenje;
burkanje, bibavica, tulasanje (mora);
otok, oteklina, wi
ispon, izbredak ; izbočina; rastenje,
jačanje (glasa); gizdelin, kicoš,
Jidfirić; kaćiperka ;znamenita ličnost;
there is a —, more je nstolebano,
dižu se valovi; to do the —, gra-
diti se finim gospodinom. —, a.
Jin, elegantan, ofinen ; vesco ;odličan;
‘to be in — street, pripadati otme-
nom avijetu, živjeti gospodski. —
mob, fina prostota, lijepo odjeveni
dupeši; — mob's man, varalica.
Swelling, swel*ng. n. otjecanje, buja-
nje, madimanje; otok, micina; spon
ones
in the čio,
dunja. —, a. koji se nadima; nad:
— on the sight, koji se sve jasnije
heart, ojađeno, šalomo
opaliti, oprijiti. — trudan,
posao. — ing, a. sparan.
Sweltry, swel’tr’, a, sparan:
888
SWE SWI
Swept, swept, imp. i p. p. od to | ne pripadati 4 (finom), druttety
sweep. ne mati,
‘Swerve, 'swd'y, v. Swimmer, swim”, n.. plivač, plies
odekočii
i, odmadi om
otkloniti
pi day
zalutati; lutati; obolifasts ismaći
46, uklonili se.
Swift, swift, a. (— ly, adv.) brs;
hitar; napresit; okretans” i
p ng nagao; — of: foot
footed). | braonog; — to mischief,
naslobra, —, adv. brao. —, D. vita,
mnotowitoy čopa,argić (orsta lastavice).
ndod, brzoruk,
ving brzokrili.
Swiftuess, swift'n's, n. brzina, hitrina,-
naglost.
Bwig, awig, v. t. i. magi piti; pošu
dno sisati; dobro -gutnuti, popiti
na dušak; pijančiti. —,
jak gutljaj.
Swill; sil, ¥. t. pili mnogo, guli
lokati a — down, pro-
prati dolje. —, +, i oplakat,
pomije; loše piće.
sviller, evil? y. pijanac, pijghica.
Swilling, swilng, n. ispiranje, spla-
kanje; lokanje; — 8, pl. pomije,
apla
Swim, swim, v. i. (imp. swam i
sium, p. p. swum) pli i;
ploviti; lako teći, kliziti,
biti poplavljen; pretiec
obilju, obilovati; bia pun
aretan; vrtjeti se; my head —
vrti mi se mozak; to. — for, teši
zu čim. —, ¥. t. preplivati; dim
«la pliva, ploviti. —, n. plivanje
klišenje, lebdenje; plovilo, riblji
Injehur; posao; umjesto, zgodno su
'ridanje, za plivanje; to have (take)
2 plivati, zaplivati; a geod —,
"množina riba, dobra lovina; to be
in a good —, biti sretan; to “be
in the same biti u istom poslu;
upućen, znati,
diti sukrivac, brojiti se u; to be
vut_of_the —, ne brojiti se u,
u
diti
žustar;: — |
“a, dobar, ,
dica; ptica plivačica; ‘romati otoši
(na konjskom bedru).
Swimmin, Aria, 1. plivanje; —
of the head, vrtoglavica, samavica.
,P: ba doji pliva; plivaći; koji
lako leče, gladak, lak, bos sapreka;
— "eyes, susne, muine oči; — head,
grjeglavica. :— ly,
po šelji, sretno. ——
grila plivaći poj
—. Match, nage
al bape. kupa
je, swin'dl,'v. t, varati, preva-
riti, iluditi (out of, sa). —, m.
varanje; prijevara.
Swindler, swin'dl"', n. varalica.
Syine, swajn, n. prasac, svinja. —
bread, jelenaljioa; — herd, svinji
boginja,
Swinery, swaj
gojenje seine, čopor, krd svinja.
Swing, swing,- i. (imp. swung,
swang, p. p- Twang) djuljeti se,
njihati se, - gegati se," sibati us,
lelijati sc) (to — round) vrtjeti sa
okretati se; okretati ns oko. sidra;
Brzo koračati, pohitjeti; visjeti; biti
obješen (for, poradi); to — open,
se (o pratima). —,
ljuljati, njihati, “sibati;
hitati, bacal tamo; to — a
ship, okretati brod oko sidra
— about, omakivati,
Yeti; to — to, zalupi
>, n. njihanje, lji
mah, razmah; ljuljaji
udar, poriv, nagon; hod, tok, mah.
polje; nagon, naklonost, volja; to
have a =, ljuljati se,
thing a —, potaknu
što; to be in full —,
velike, biti u jeku: to otal =,
pustiti što, ne dirati; let them take
their —, neka rađe, šive, kako im
svI
volja; to have one’s full moći
raditi po volji, (of) naušiti sa -česa
(do sita). — ‘var, šdrepčanik (na
kolima); — boat, ruske ljuljajka ;
— bridge, okretni most; — door,
— glass,
— gate, okretna vrata;
okretno ogledalo; — lamp, viseća
svietiljka; — tree, ždrepčanik; —
wheel, samašnjak (kotač).
Swinge, swindž, v. t. dičerati, šibati;
isbatinati islupati; kasni!
hati, — buckler, Avališa,
Swingeing, swin'dž*ng, a. (— ly. adv.)
veoma velik, silan, golem, važan.
Swinger, swin'dž“, n. Bičevalac; što
ogromno, golemno; vanredna tas,
Swinger, swin'g", n. njihalac, ma.
halac.
Swinging. swin'gtng, n. njihanje, du
danje, —, a. koji se ljuja, nji
vmašan.
prie swingl m. šibak, cijep
mlati); mahaljka, mačka,
Ge. —, m t erti, trliti (lan).
— tree, šdrepčanik,
Swinish, swaj'n*$, a. (-
svinjski, — ness. n. je
Swink, swink,
86. —, m. kinjenji
Swipe, swajp, v. i. i t jako udariti,
tući; nagloj brao pop
jep (na mlatu
Bwirl, svo'l mi. vrijeti s
vrtlog. —, v. te vrtjeti, sanijeti. —,
m. vir, vrtlog:
Bwish, swiš, v. t. mahati (čim); tući,
datinati. —, Y. i. dubtati, pljuskati.
rina roje ,
rut šiba; bič; ugi.
‘ality Vidina Pokretna tračnica,
akretač (u telegrafji); pipa
reguliranje plina. —, v. t. čib
bičevati, Hjemati; skrenuti; mahati;
randirati (olgk). — back, plasaica ;
8389
Swi
— board, daska sa shretanjo; —
man, — ‘tender,
Swivel, swiv'l, n, okretaljka, ortuly
sponja verige; mali okretni. tog (na
Brodu). —, ¥. t. (i i.) okretati (sa)
oko petice, oko klinca, oko valjka.
ridge, okretni mest, doll,
iva lutka; — eye, škiljavo obo,
Šiljeni ;— oyod, škiljao; — book,
okretna kuka. .
Swizzle, eviz'l, v. t. pijančiti, lokati,
—, 1. šestoko pidé; smjesa piva.
Swob, svčb, vidi Swab,
Swollen, Swoln, swoln, p. p. od to
swoll, oteden, nadut.
Swoon, swan, v. i, (to — away)
onesvjesnuti, posli u nosvijest,
D. nesvijest, nesvjestica; to. go of
in a —, onesnjesnuti. -
Swooning, swa'n*ng, a. (— ly, adv.)
onesviješćen, obesnanjen. —, h. ona-
sviješćenje, nesnjestica.
Swoop, swip,. v. i. saletjeti, pasti,
Jurnuti, sagnali se, oboriti ee (on,
upon, na). b t. sagnati se na
Hoga, agrabi (pandšama); da
up, šćapiti, ščepati; to — do
to — in, repati bo vase
—, m. slijetanje, eagon,
navala; at a —, jednim makom,
u jedan mah.
' Swop, sw&p, vidi Swap.
ord, sdrd, s0'd, m. mač; sabfay
to draw the — = ” potegnuti, tryna
mad; at the point of the —, max
čem, silom; to put to tha —,
udariti, okrenuti pod mad;
>, sablja; small. —, šiljati Ko
floret; — ‘and buokler, maš i
(nasrtača). —, v. t. udariti, “a
posjeći mačem, sabljom. — arm,
dema ruka;
— bayonet bajuneta
mačonoša:
0, oštrice, gvošđe od sablje;
— cane (stick), štap sa bodešem;
— cut, udarae mačem, rana od
sable; -- cutler, madar, sadljar;
— dance, ples sa mačem; — exer-
tise, mačevanje; — fight, borda
swo 590
mačevima, mačevanje; — fish, sa-
ere (riba) Pintle, pripaseé,
pojas od sablje, grase, poruniha;
band, desna ruka; — handle,
ig
_ js, por
lose, des mača; — Mg dd
maš, sabljast; — play, mačevanji
layer, peti madevalac;
point, “re od made; — shaped,
ee moža. sadljast.
Swordsman, sš'dz'mšn, n. mačevalac;
borac. — ship, n.
Swore, swš';:imp. od to swear.
Sworn, swi'n, p. p. od to sweat i
a oskar, seoriagmts = brother,
Zasto TI bo -, ar fa bese
prised
Swot, swčt, n. matematika; mate-
matitar bubalo, —, mi. čubai
sa dapit.
Swan, svčni, imp, ¢ p. p. od to
swim.
Swang, swing, imp. i p. p. od to
ile Pp
Byberi sib’trajt, n. siberit, mebu-
sya ae, iak
Byce, pršti
Sycoe, sajel’, a. jin, čist. —, n. fino
srebro.
Syeophaney, sik-fins*,n, potkasivanje,
Sycopl 4 afi, TL potkasivač,
ajica;
propast, sik eik*fin'VK(1) a potke-
sivatki, isdajnički; podao.
Syenite, jt, n. sijenit (kamen).
Pec ko bir, m. ya a
četnica.
vn, slib“k(), a (— ly.
Byllabicate, stlib"kčt, v. t. dijeliti
na slovke; srioati.
/ otter
swo
Syllable, sil*bl, n. slog, slooka.
dijeliti na slooke,
slovkama,
bid, a. koji se. sastoji
od slovaka; four —, četveroslovčan,
četverosložan.
grilbob, silan, ii Silba.
Syllabu a. pL — i, zak
ili isvadak, pregledi
?
od pape zabranjenih nona i fee
naučna osnova, progra:
Syllogism, sil*džizm, m. * silogisam,
iključak.
satire
Hylvestral, s'lves'teil, a. ćusaski; divlji.
Symbol, sim’b'l, m. simbol; smak,
smamen; apostolical —, vjerovanje
apoštolsko.
Symboliofal), s*mbél*k(‘l), a. (— 19,
adv.) simbotisons to be — of,
jati, prikasivati što simbe-
language, govor gosor snacima..
Bymbelice, smbil*ke, n. pl i a.
riabolika; ‘nauk o simbolima; naub
vjerovanjima.
Symboliam, ‘sim’b'lizm, 0. simboliso-
vanje; prikasivanje simbolima ; sim.
Bolika.
Bymbolization, simbći'č'ščn, n. sie-
dolisovanje; simboličko prikasivanje,
predstavljanje, snačenje.
Symbolize, — ise, sim’b'lajz, v. &
simbolisovati; simbolički prikasivati,
prodstavljati
Symmetrio(al), stmetr*k("l), a (— ly,
ady.) simetričan; rusmjeran; skla-
dan, — ness, n. simetričnost.
Simmetrize, — ise, sim“*trajs, v. t
učiniti Sto simetrički; dovesti u
sklad, isravnati.
SYN
Symmetry, sim’*tr*, n. simetr;
rasmjerje; sklad; podudaranje (oth
jelova.)
Byapathaticial), simp*thot*k("l) a.
simpatetičan, što se omiva_ na
simpatiji, na međusobnom utjecanju;
jedne misli; jednakih čuvstva; su-
éutan; simpatičan; prijatan; skla-
dan; — ink, simpatetična tinta
(koja pocrni, kad se ugrije).
n. simpatični šivčani sustav; sim-
potični šivac,
Sympathize, — ise, sim’ ‘p*thajz, v.
i simpatinovati sudutjeti, jednako
biti srodna ćudi, slagati
an — non
sim'ptht, n. simpatija;
srodnost ćudi; naklonost; sućut;
sašaljenje,milovrda, učešća; slaganje;
grmphonie, s*mfon'*k, a, simfoničan;
jednako glasi.
fympbionions s*mfo'n**a, a. simfoni-
; skladan.
srmphanie sim'f*nist, n. skladatelj
simfonij
. sympbony, sim‘f'n’, m. sklad, sime
Bympbysie, sim'f*sig, n. nepokretni
spoj kostiju; srastanje.
Symposion, stmpo'z*n, —, um,—‘m,
Tn. gosda,
Symptom, sim’t:n, n. simptom; mak
bolesti; mak; primi robije
Symptom ia simtmstei(i), a,
(— gilly, Iv.) simptomatičan ; Li
znakove, pripada snakovima,
koji se ima smatrati kao znak;
— disease, Bolest, koja proislasi
is druge bolesti; slučajan.
Bynaeresig, s'ni'r’sis, n. sašimanje
doajuh vokala ili stezanje dviju
s slovaka u =
yynagogue, iB, M. sinagoga,
Synarchy, sink*, n. sajednička vlada.
Bynehronal, sin‘kr'n'l, a. istodobni,
—, 0. istovremeni dogođaj.
Synchronical, stnkrčn"k*), a. istodobni,
istovremeni.
‘891
SYN
Synchronism, sin’kr'nizm, n. isto-
dobnost; zinšvonistična tabli
veka — ‘eer sin’ insane ri
dogoditi se u iste vrijeme,
Plesa se u sremenu. —, Vv. t.
učiniti, da se što u oremenu slaše.
Synchronous, sin'knds, a. (— ly,
adv.) istodobni,
rkrčno, m. istodobnost,
k*pet, v. t. isostaviti
slovo ili slog u sredini riječi; sin
kopirati. —, v. i. pasti u nesvijest.
Syncopation, sink’pes'n, m. sinbo-
piranje.
Syndicate, sin'd'kit, sindikas ;
služba ili čast sindika; udruga.
—, sin'dsket, v. t. eloditi u udrugw;
jem što inves
Byneclocke, k’d’k*, n. sinekdohe
(figura, u kojoj ss usima dio mjesto
cijeloga ili obratno).
Synergy, tinal, sudjelovonje
Synod. sin’*d, n. sinoda; crkveni sabor;
Synodal, sind), a. sinodski. —, n.
sinodski saključah.
Synodic(al), e*nbd*k(*l), a.
sinodičan; — month, si
mjesec (orijeme od jadne mjesečno
mijene do njesinog povratka, od
mladja do mladja).
Synonym(e), sin'nim, n. riječ skoro
istog značenje
Synonymic(al), sintnim"k(i), Syno-
nymous, s*nčnomče, a. sličnog,
jednakog značenja.
Synonymy, s*nčn'*m*, n. slično, jeđ-
nak je.
SIN >
Synoptic, s*ndp'tk, a. sinoptičan,
pregledan; the — 8, evanđelja av.
‘Mate, Marka i Luke.
Synovia, e'nd'v™, n. aglobni
Syntactic(al), stntik’t*k(*l),
taktičan.
Syntax, sin'tiika, n. sintažsa,skladnji
Syntectic(al), s*ntek't*k("l), a. aki.
čni; sušičav.
Syntans, s*ntek'ata, m. suha bolest,
a sin-
Synthesis, sin'thtsis, n. sintesa;
stavljanje, spajanje.
Synthosize, >, ise, sin'th*eajz, v.
jati.
Syphilis, siflis, m. _sittie, sramna
bolest.
oi siflit“k, a. (— ally, adv.)
ča
fn, vidi Siphon.
Sree sirčik, a. s
Syringa, s*rin'gč, n. oven; (white
—) pustoril;.
Syringe, sir*ndž, n. dtrealica. —, vw.
t.d i. štreati, uštrcati, ištrcati,
Syrinx, sir*nks, n. pastirska svirala.
Syrt, sč't, Syrtis, sč"ts, n. šivi
pijesak, prud.
Syrap, sir*p, D. sirup. —, ¥. t. osla.
diti sirupom. Syrupy, 'airp", a
kao sirup.
System, sis'tt*m, n. sistem; sust
on —, sustavan; — of pulley
koloturnik; — of railways, šeljes-
nička mreža. — leas, bes sustava,
nesustapan.
Systematic(al), sist*mat*k('l), n. siste-
matičan ; sustavan; po znanstvenim
načelima uređen.
Systomatize, — ise, ststem“tajz, v.
znanstveno ured: dovesti u
jaki
Systole, n
skra 6 alovke.
Systyle, m. stupovlje s malim
razmakom; po sa stupovima,
koji stoje blisu jedan do drugoga.
892
SIN
Syzygy, siž*d2*, n. sisigij
zemlje
pološaj
sunca, je i mjeseca ili kojeg
planeta u ravnoj crti.
r
T, ti, m. slovo ¢; to a Ty na
točno, isrsno; to be marked with
a T, biti šigosan kao tat; T ban-
dago, zavoj u obliku T; Ti ripa
cijev u obliku T; T- shaped, bao
T, u obliku slova T; T- square,
ertarsko ravnalo; t, kratica mjesto
ton; 't, mjesto it.
Tab, tab, n. remen, opula, orvca;
resa u kape.
Tabard, tib""d, n. dobedrica, kratki
kaput, što se nosi preko oklopa;
glasnički kaput.
Tabaret, ‘ae, m. prugasta, svila
Tabbinot, tab tib'uet,n: polusvileni latak
e.
n. moar, iatak, koji se
cat, tigrasta, šarena
blebetuša. —,
prelijeva, blista. —, vw.
učiniti, da se prelijeva, moarirati.
— back velvet, glatki baršun; —
liko, koji se prelijeva, moariran,
Tabetaction, tib*fik'š*n, n. sušica.
Tabellary, tiblr, a. tablični, tabe-
Tabernacle, tab*nikl, n, šator; sveto
hranište; ukrašen izdubak (u sidu);
dogomolja. —, Y. i. rdsapett šator;
Tebornacular, tib*nakjal*, šuplji
‘abernacu! "ni , 8
kast, mrotkas!; — work, reže
Tabes, t8'biz, n. suhotica kje,
sušica mošdine; sudica,
Tabetio, bet*k, a koji doluje od
ini
x)
Table, tebi, n. plo
igraći stol; bilja:
8, dilješnica
škaknica; popis; skrišalj
TAB
jadan; — of stone, kamena
wines Lond’ iy” sal
, y
# supper —,
+ dera; — of contenta, popis lade.
šaja, kasalo; — of interest, ža-
maina tablica; — of rates, cjenik,
tarifa, cjenik carine; at —, sa
stolom; the —, sakriven,
pijan; to spread the —, prostrijeti,
Ta opaki stol; to, give some one
s i komu badava Aranu;
cep a opal —, dobro jesti,
dobro se hraniti; fo koop an open
—. svakoga častiti; to keep the
— s, dršati banku u igri; to torn
‘the — s, dati čemu drugi pravac,
drugi smjer, činiti, da so sreća.
okrene, promairati što s druge stra-
ne, okrenuti batinu, (upon some
one) čije dokase upotrebiti protic
njega samoga; the — s are turned,
sreća se okrenula. —, Y. t. popisati;
pološitinastol; platiti;othriti (kartu).
—, i imats Aronu, jesti. — bed,
sat 4 posteljom; eer, stolno,
ivo; — board, daska od
or — cloth, stoljak; — cover,
rakno ; — diamond, plosno isdrušeni
dijamant; _ fork, stolna vilića;
—_ glass, staklo u pločama (sa
— knife, stolni nož; —
Višoravnja. visoki raonjak;
— leaf, daska od stola, koja se
umeće; — linen, stolno rublje; --
money, gosbovina (sa više časnike);
— moving, kretanje stola; — plate,
stolna srebrnina, tonjir sa juhu;
— rapping, kucanje stola; — rent,
gosbovina sa biskupe; — salt, stolna
sol; — service, stolni ukras: —
spoon, šlica; talk, razgovor sa
stolom, us jelo; — talker, stolni
govornik; — top, ploča od stola;
— tarning, krstanje stola; — ware,
stolno posuđe: — wine, stolno vino,
Teblonn,’ ble”, m slika! kup, grupa;
tub It, m. ploča, pločica, ta-
boa; memorial —, spomen-ploča;
— ©. bilješni
893
TAB
Tabling, t&bl*ng,n. Josteclianjestolay
stolno rublje;
Taboo, tba’, a. prekida
svećenička
zabrana, prokletstvo (u
Polinesji); to pot (set) under —
to —, sabraniti, prokleti; this
subject is
smije
Sabor, Tabour, teb", n. bubnjtd,
tamburin Bubnji
=>
jz, Oh 0 ovome se mo
m. dušnjić; sto
ličica bez naslona; Čerđaf, okvir sa
vezenje,
Tabret, tib'r't, n. dušnjić.
Tabular, tibjul“, a. plodast, čkriljav;
tabelarni, jablični, u skrišaljci.
Tabulate, tabjulčt, v. t ošlošiti plo~
ama; učiniti pločastim; ravno is.
brusiti (dragulje); svesti w tables
geboleica, cibjale ity, svodenje
ion, tibji , m. “
tablibe; tabelarno prikasivanje.
Taco, tiče", interj. dust?
Tache, tič, 2 lit
Tachometer, Smt", Im, sprava sa
Pe boda Phige'?,
‘achy gtupby, 2. drsopis,
Tacit, tist, a (— ly, adv.) sib;
mukao, mučeći; mučke, ćutke, mua
čanjem,
Tecitor, tis"*to'n, (— ly. adv.) mu-
čaljiv.
Taciturnity, tila*to"n*t, n. mučaljivost,
Tack, tik, n. žlinac, klinčić, brukviea;
kvačica; usda (konop, kojim se po-
teže doljni kraj jedra); doljni kraj
jedra; kret, teg (broda); put, pra=
ae, frag, s postupa dodatak; to be
, ići dobro, diti na
poked pes to be on the wrong
—, biti na krivom putu, salutati;
to get on a new —, naći novo
rodit, isumjeti novu osnovu. —,
vt. prikopčati, priljepiti, pritore
diti pribiti (čaolićima); (to) pri
dljučiti, vesati; to — on, pridjeti,
i; to — together,
‘sakiti, spojiti. —, v. i. (about) ožre-
nuti se, okretati se, burdišati (bro-
TAC -
dom), promijeniti pravae, udari
deupios putem: ito drugo iti druk-
Tacket, tik“, n.
Tackiness, tak'nes, n. Yepdivost, pri-
raikogo t tik*ng, n. lijepljenje. —,
end, dretoa,
Tackle, tik, n. kolotur, Hubs; vitao;
linčić, brukvica.
Sonata, kamo
Tacky, tik’, a. Yep
priljeplj
Tact, tikt, n. takt; nježan i siguran
postupak, fu način, čustvo sklad-
pun takta, fin.
Tactic, tik’tk, a. taktičan.
taktika. — 8, pl. taktika, ratna
- om
vieltina; postupanja
po stalnoj
rusko, til'eičl. a. (— ly, adv.)
ian.
godien tktišćn, n. taktičar.
Tactile, ‘til, a. opipni; osjetan,
— sense, opip.
Tactility, **ktil’"t*, n. opipnost, ću-
ti
Taetion, ti
opip.
Tactless, tikti*a, a, bes takta; bes-
taktan, nepristojan. — nesadin.
‘Sa, n. pipanje, ticanje;
begtaktnost.
Taetual, tik’éu’l, a. opipni.
Tad, tid, n. dječak. +
‘Tadpole, tid'pol, n. punoglavac, mr-
moljak.
Taedium, m. gađenje; —
vitae, vaj ti, dotada divota
TAE
Ta'en. tčn, po taken.
Taenia, ta yD. pojas (na stupu);
trakavica,
Taffeta, tif*t", Taffety, tiP*t, n. ta-
wit vrsta svile.
‘afferel, tif*rel; Taffrail, tafrél, n.
ki: dio plosnate krme.
Tally, taf, m. grubi, šuti šećer; ne-
spretno laskanje.
Tag, tig, n. šiljak, okovica od opute,
naperak od usice; privjesak; kraj,
okrajak; krpa, dronjak ; skut, op-
fav; etikela; prigjedena codulja,
znak na prtijagu; rep; dodatak;
završna riječ, krajnja riječ; prosta
stjetina, prostaci; = dodirkivanje
(vrsta igre). —, v. t. metnuti (na.
usicu) > naperak, > okovicu, oko-
vati; odrušiti, opi
vesti u svesu (with sa, together,
zajedno); (on, (3 to) _privjait, do:
dati. —, v. i. (after) trčati uvijek
za kim, držati g koga; dodirkivati
— end, kraj, ae
krpe, dronjeij — rag o bobtal
prosta svjetina; — wool, duga vuna
(mladih ovaca).
Tagged, tigd, a. sa šiljkom, sa na-
perkom; — point šiljak, naperak
od opute.
Tagger, tig“, n. pridijevač; šiljak,
naperak; — of women, ženar.
Tagging, tig"ng,n. pridijevaje; okova,
okovica,
Tail, ‘tél, n. rep; trtica; zadnjica;
doljni, sadnji kroj; sve, što je
lik na rep; skut; maličje, pismo
(novca); maca, resa ; perčin ;stranka,
pristaše; — of a hammer, driak
u čekića; + of a plough, ručica
od pluga; — of a rope, kraj ušeta ;
‘of a storm, konac oluje; with
hi between his legs, pomišten,
pokunjen: to —, otići, po-
bjeći; to die top and —, ležati jedan
us drugoga; with the — of the
eye, & , krilom (pogledati
—,'¥. to dodati rep; to —
nanisati; to — in, pritvrdi
jednim krajem u sid; to
nesposobnim. — , Y. i. protesati
u njekom redu, nizu; slijediti kao
ropi biti s jadnim krajem priterden
ito - xeastopee
Se kini to — away, to — off,
sagstati, šmignuti.
‘Fail, tél, n. ogranideno pravo po-
sjeda; ograničenje u nasljedatvu.
— day, medugrede; — carrier,
skutonoša, ulisica; — coat, frak;
— end, rep, j, konac; — lamp,
strašnja svjetiljka; — less, bes
repa, bes skutova; — piece, varka,
stražnji, krajnji komad; — race,
otoka, jaia; — ward, put repa,
Tallage, tela, n. daća, pores,
|, téld, a. repast, s repom; long
—, dugorep.
‘Taifing, tčl'ng, n. usidani komad ka.
mena; — 8, pl otpaci, otrebine,
pijeva.
Tailor, tal", n. krojač; woman —,
krojačica; woman's —, šenski kro-
- —, vodi ti krojačiti, kro-
. — bird, švalja (ptica); —
načinjen od krojača, po
mjeri.
Tailoresa, tč'*rts, n. krojačica.
Tailoring, te'lšrtng, n. krojačenj
krojačija.
Tain, tén, m. stanijol (za ogledala).
Taint, tent, n. mrlja, pjega; ljaga;
sramota; trag, biljega, ukus, miris;
zaraza, okušenje, naslijeđena, po-
rodična bolest; kuga; sacodenje;
propadanje sator, propast; boja;
—, propa t
kvariti, pokvari
odlatiti, uprijati, okaljati;
rmiti; savesti: —, v. i. pokvd-
ti se. — free, neok: neobatjan, Gat.
Taintloss, tent/l’s, a." bes ljage, neo-
kaljan, nepokearen, čist.
Taintare, tčn'č", n. okaljanje, oku-
mje.
Takablo, te'ktbl, a. prihvatan.
Take, tčk, v. (imp. took, p. p. taken)
ueeti; oduseh, preuzeti, prihvatiti,
kro-
nositi, odnesti, do-
voditi, odvesti, dovesti; jesti,
Pp tu igri), pretući,
(kartu) ; kontati uhvatiti,
iti, loviti, uloviti; stići, do-
uk (in a ke, u
ai preslikati;
uzimati,
loštati zahtijevati,
sanijsti, dopasti se, omil
nase.dobih, (bolest);
učiniti (kome što), op
iti, škoditi, oštetiti; trpjeti, pretr-
pjeti; dopustiti; ic udariti
(kuda) ; utedi, pri
kriti se; preskočiti, shvatiti, razu-
mjeti, pojmiti; smatrati, dršati (for,
sa); to — an’ frst of 8. t, ise
ivati nješto; to take adieu, opro-
ito — advantage oft ć, upo:
što; to vice, pri is
savjet, svjetovati se (with, sa); to
— an affront, progutati uvredu;
to — aim, nišanitii, ciljati
air, odahnuti, isadi na arak, izaći
na svjetlo; to — an airing (the
air), izaći na srak, prošetati se
izvesti se; to — alarm. prestraši
se, usnemiriti se, nanjušiti; to
a backseat, morati se sadovolj
lošim mjestom, podredjenim polo.
žajem; to — a bet, prihvatiti
okladu; to - some one a blow
(a box on the ear) toga udarit
i: to — breath, odahnuti,
disati; to — a breath, odahnuti,
iti se, promisliti ac; to — a
bush, poletjeti u grm, preskočiti
grm; to — the cake, dobiti nagradu,
pobijediti; to — care, truditi se,
chair, predjadovati;
chance, usuditi se, odvaši
to — one's choice, izabrat
to — comfort,
se; to — cori-
TAK 896
passion, emilovati se; to — con-
cern, (about) nastojati, (a) | sani
mati se, učestvovati, u
to — council, primiti savjet,
savjetovati se; to — & course,
udariti kojim zem friend
of, iomjoriti što; to — a disease,
oboljeti od koje bolesti, okušiti se;
to — a drive, isoesti se; to —
dust, oprašiti se; to — the earth,
zavući ac u semlju; to — one's
ease, rasusuriti so, udiniti se udo-
bno; Sodom effect, djelovati; to
— en m, sadlasniti 96, prigo-
o = a Taney to, Radin
čemu, omiljeti, saljubiti so u; it
pada,
to — the field, ići na vojsku; to
— fire, upaliti ss; to — flight,
jedi; to — food, nahraniti se;
— (a) glory in, uodrašavasi
sedi Sto, odviše se čime dix to
* — heart, pin to
hedge, preskočiti plot; heed,
čuvati se; to — heed to, pasiti
me tes to — a hint, rasumjeti
mig; to — ahit, udariti; to — hold
of, sgrabiti, dršati; to — horse,
uajakati konja; to —a house,
majmiti kuću, ići u koju kuću; to
— the initiative, sapočeti; to —
Interest in, učestvovati, sanimati
Prints ‘aber to Med
itt oe — a journey,
; to — the lead, voditi;
—a japi Cresa to — leave,
(of) oprostiti se; to
TAK
— a likeness, elikasi sliku; to —
likenesses, portretirati: to — a
look at, pogledati što; to — mercy
dobe (ootee)" of gori, opens
note (no! o as:
i i) — anost,
otići, stati u slušbu kome; to —
shame, eramiti s6; to — shelter,
TAK 807
sakrili se sa drvo; ‘to — a tom,
prošetati ae, okrenuti se,
se, što ara kad ma koga red
dođe; to. — spoticati-sa
na, sumnjati o; to — vengeance,
osvetiti se, bo, koke!
prošetati se; — av
kojim putem; to — ak, tee
wi
niti se. .To — aback, ismenadi6,
smesti; to — ako voditi oko, po,
obuhvatiti; to — again, opet“
useti natrag; to — -along with,
povesti“ sa’ sobom, upamsiti; ta-—:
amias, samjeriti; to — aside, fe
vesti na stranu; to —
rastaviti; to — away, oduset, od.
zesti, pospremiti (stol); to — back,
eles 4 useli, natrag dovesti; to —
e hand, usefi za ruku, po-
moći; to — by surprise, isaenaditi ;
to down, 4kinuti, snimiti, eru-
ponisiti (koga), progutati, na-
to — for, dršati sa, smia-
izvoditi, oteti, adbiti
opkoliti, ograditi, obuhvatiti, pri
miti (noves i 1. d.), povesti (stolu),
mjeriti (pogledom) Pe suiti, (odjeću)
držati (novine), proipi h erate “
ošeniti; to-— vil
mazriage, 3 — ine
part, samjeriti; to in vain, slo-
rabiti; to — into; primiti. a; to
— into confidence, povjeriti
‘uvaditi, ‘ sortati na; to — off,
weeti, oduzeti, svući, , snimsti, ki
nuti, oslabiti, umanjiti, odvesti,
ubloniti, odvratiti (from, od); ku-
piti, beki oponašati; pokus a
person ‘opsovai a; to —
oneself of, otići; to, pang OD, masti,
primiti na sebe, masti (u službu);
to — on oneself, usuditi as; to
out, vadi iovući, izabrati, i,
vesti; sa sodom povesti, pribavi,
uzeti (patent); to — Poso of, isva-
diti, useti, oteti; to — over, pre
pieces, rastaviti .u. komade, točno
iatrašiti up, dići, prihvatiti
ponijeti, -
(pores it. Krui pisi
otiti, riva rors (for, om)
posti, h sauzeti (prostor),
pase petro
refuge
ma, winged Fa home, sačloniši or
— up: with, baviti se, sanimati
bi čime; to — upon oneself, useći
na sebe, prouseti, baviti se Gm, pri-
" to — well, dobro po-
goditi (u slici); to — with, masi,
povesti. aa
—, vodo useti, uzimati; ići kojim
pravcem, poći kamo; smjerati komo;
dršati 16 ds, uhvatiti
sade,
sabavljati se
fo bis ‘longs, delat mu se Bacilo
na pluda;.to —: to one's heels,
57
TAK
pobjeći; to — to the road, postati
razbojnik; to — ta drinking, po-
dati se pijansteu; how does he —
to his wife? sako
jom ženom
sa, zadov
držati sa,
# čim zadoroljan,
omiljeti kome, zaroljeti koga.
n. prijepara; obmena; varulica. —
off, m. oponašanje, poražava:
rugaliea; karikatura.
Taken, toku, p. p. od to take; to be
ill, oboljeti; to be — lame,
ohronuti; — in, natrag kupljen (kod
drašbe), pretaren; — up, zauzet;
obuset, zabavljen, ushićen; — with,
obuzet, ushićen.
Taker, t&k", n. uzimalac; kupac;
prihontaé (oklade); pobjednik, osva-
ja in, faktor, (u tvornici)
radnik, koji kod kuće radi;,varalica.
Taking, tčk'ng, a. (— ly, adv.) žoji
uzima, zanosi, privlači, obuzima;
dražestan; zarazan, priljepi
škodljiv. —, n. usimanje, primanje,
prihcatanje, lovljenje; ulovljenje ; za-
nuseće, osvojenje; neprilika; nemir,
uarujanost, srdžba. 8, pl. pi
mici, prihodi. — in, m. varanja
— oil, oduzimanje, uklanjanje, ubi:
janje, umorstvo; — up, usajimanje,
zajam. Takingness, tč k*ngness, n.
privlačnost, drašesnost,
Tal, te, a. priciadan, drašestan,
Tale, ilk, a, milo earthly —,
gorčika. gorka semija ; indurated =
milovkin ‘ierifjanac. Talcite, tal’sajt,
m. talki
Taleky, tal’kt, Taleose, til’kds, a. što
ima u sebi milorke; kao milovka,
Tale, tél, n. pripovijest, priča: gatka ;
ies! ; isvještaj; glas; izmišljotina;
droj, umošina ; brajenje, račun iznos,
srota; to tell izvijestiti, br-
bljati, pripovijedati lati ; to tell
ont of school, izdršijati tajm
— of a tub, djetinja priču; thereby |
hangs a —, o tome bi se dalo
TAL
mnogo pripovijedati; to keep a
just — of, coditi o čemu točan ra-
un; by —, po broju, na komade
— bearer, dolagiva:, donosac laši,
prokasivaé, stokućanin, — bearing.
&, lažljiv, klevetan; n. dolagivanje,
prokasivanje, klavelanje, kleveta. —
ful, pun pripovijesti, — teller, pi
povjedač; dolagivač. — wise, poput
pripovijetke ili priče.
Talent, til*nt, n. talent; "dar, daro-
vitost, sposobnost; darovit čovjek.
— less, bes dara, nenadaren.
Talented, til*ntd, a. darorit, spo-
soban.
Tales, tél, n. pl. samjenici u poroti,
— man, samjenik (u kojoj poroti).
Talion, til’*n, n. odmazda, osceta.
Taliped, tul*ped, a. sa skupljenim
ran čotav.
spis, čini.
Talk? tik, i govoriti;
rasgovarati se; brbljat
random, govoriti koješta, u bespuće,
naklapati; to — at a person, sa-
letjeti koga govorom, smjerati na
koga, bockati; to — away, nepre-
stano goveriti; to — big, Avaliti
se, lagati; to —- of, govoriti, pri-
povijedati o čemu; — ing of, što
sa tides to — to, govoriti komu,
s kim, koga opomenuti, blago uko-
riti; to — to the purpose, govori!
u zgodno vrijeme; to — to the
point rise govoriti, kako trehu,
to -
govoriti što, o čemu; brbljati; ge
vored, brdljajuć provesti; to
German, govoriti njemački; to —
rasumljivim jesikom ; 19
to — turkey, bene/ati, luputa ko.
ješta; to — (common) sense, g.
roriti pametno; to — shop (busines:
govoriti o poslu, o trgovini, o x
natu; to — away, ispriposijedati;
TAL 899 TAL
to — away the time, govoroin, ras-
govorom vrijeme provesti; to —
down, govorom, vikom ubutkati,
otjerati; to — a person out, koga
to — out, to
(ave, što se ima kazali);
person out of, odvratiti koga od
ega, govorom koga čega I to
— over, govoriti, pripovijeda!
čemu, pretresti, razlošiti što, nag
roriti koga, pridobiti koga govoro:
to — a person up, nagovoriti koga
(to, na).
—, m. govor, razgovor; brbljanje;
glas; predmet govora, rasgovora;
dogovor; to have a — with, go-
voriti, rasyovarati se s ki 1
—, brbljanje, maklapanji
made a common —, o njemu svi
govore; full of — govorijio.
Talkative, ti'kttiv, a. (— ly, adv.)
razgovoran, govorljiv. — noss, m.
razgovornost, govorljivast.
Talkeo-talkee, ti'kota'ko,n. nerazumljiv
govor; brbljanje,
Talker, ti'k"", n. govornik; govorljivac;
brbljavac; hvastavac.
Talking, tA'ktng, a. koji govori;
vorljiv. —, n. govorenje; brbljanj
— iron, puška.
‘Talks, tik", a. govorljiv, rasgovoran.
Tall, til, a. velik, visok, vil
izvrstan; vanredan, golem; we had
a — time of it, lijepo nam je
onda bilo,
Tallage, dilo, a. danak, porez.
tals, a. povelik, povisok.
til'n*g, n. veličina, visina;
re, tanak, visok stas,
— candle, lojanioa ; — chandler,
snjećar; — face, blijedo lice;
tared, bljedolik; — keech, komad |
ja; — Boa), lojani sapun. i
Tallower, tiko“, n:
koje se lako
Tallowish, tite
sivinde,
|
a. lojast, ‘20 loj. |
Tallowy, tiil’0*, a. lajan, lojav, mastan ;
— complezion, šlijeda baa žica.
m. roval, rabol; sares;
ošračun; svešanj, kup, par-
Yay" dio, koji odgovara
dijelu, ‘polutina, 1.ja odgovara
goj polutini (kao što pile kvočki u
radoša), premac, slike i prilika;
knjiga rađuna (u kuponi 1 live
—, Živjeti u nezakonitom bradu. —,
. t, uresati, resali u revel rova-
prebrojiti; prilagoditi, udesiti. —,
v. t.-slagat? se, odgovarati; imati
Banku (u kartanju). — man, onaj,
koji po rovašu računa, trgovac, koji
prodaje us obročnu otplatu; —
shop, dućan, u kojem se prodaje us
obročnu otplatu; — tio, rovaš;
— odo, trgovina s obročnim pla-
s
mage: til"ho, inter)
haj, halo, lovački kli
četveroprešnih kola.
Talma, am mn. kraiki ogrtač (za
gospoje gospodu
in. ho, oho,
, poklič; vrata
talmid (knjiga.
zakona dovi Židova).
Talon, kin, m. čapak, čaporak,
dia; šljebna etvica, laloka. (u grad.)
Talus, te'lše, n. skočna kost, skočnica;
rma strana (bedema), nagib.
Tamablo, t&m*bl, n. ukrotiv, pripi-
— ness, Tamability, tim-
ukrotivost.
‘Tamarind, tim“rind, n. tamarindovact
tamarinda.
Tamarisk, timerisk, m, metjika.
u ezenja
Šivanje. —, v: 6. vesti na đerđeju.
— framo, derde/;
vesen na derđeju.
Tamburer, tiim’b'r*, n. vesilja.
Tambourine, timb'rin’, n. dubnjić
s praporcima, tamburin.
Tame, tem, a. (— ly, adv.) pitom,
pripitomljen; oplemenjen; krotak,
miran, porodljiv, posluša i
mlitav, mlakav; slab; pla
— work, ves,
TAM
duha; neznatan,
običan. --,-v. t.
drotiti, uro.
Tameable, tamibi, vidi Tamable.
Tameless, tém'l's, a. neukrotio, divlji,
— ness, m. neukrotivost, neukro-
ćenost,
Tameness, tčm'n*s, n. pitomost, pito-
mina; krotkost; ponisnost; slaboća;
plašljivost; neslanost.
Tamer, té'm", n. krotilac, krotitelj.
Tamin(e), tim'n, Tamin; nm.
stamin (laka vunena tkanina poput
platna).
Temkin, tim'ktn, vidi Tampion.
Tam-o'-shanter, tam“šint", n velika
plitka vunena kapa
Tamp, timp, v. t. začepiti; nabiti.
Tamper, timp", y. i. (with) dav
se čim, padati se u što, miješati se,
plestj #6 u što (nepozvan. tajno);
biti upleten (with, potajno se
dogovarati, epletkariti; kvariti ; pot-
kupiti, utjecati ; savesti.
Tamperer, tim’p'r, n. onaj, koji se
"pada u Ho; pletkaš, mutlji ae.
Tempion, tim'p'tu, n, čep,
klin, klinac; dova ienik (u sally.
Tampon, mE čep od svilca
(aa rans), —, ¥. ts začepiti.
; smagnuti, og
stroj, trijeslo; žuto-
agasita Loja kuže (od
sunca opaljene). — bark, trija:
ball ak — cake, 9
— bath, irjeslište, wiegittes
— house, strojbarnica; — leather,
koša, koja'se-pere; — mill, stupa
2a trijeslo; — pit, varnica, stro-
jište; — ride, trijeslom posuto ji
koe — shoes, šutosmeđe cipel
sicgjbarnice, kožarnica.
mad tin'dčm, adv, usduž, po du-
ljini, jedan iva’ drugoga; to drive
—, voziti se a konjima, koji su
upregnuti jedan iza drugoga. —,
m. hola, u koja su konji upregnuti |
900
TAL
jadan tea drugogć; bicikl aa dva
jedan za drugim.
Tang, ting, n. gušter, gi u nota
Wit oruđa kojeg. medio korama ili u
dršalu; oštar ukus ili miris po
čemu, zauđaranje na ito: haluga
{morsko bilje); oštar souk, ja
glas. —, V. t. činiti, da Sto sveći
utjecati zvukom; to — bees, kle-
panjem dovabiti pčele, kad ae roje,
Tangeney, tin'džnet, n. dodir, do-
tieanje.
Tangent, tiin’di*nt, a, dodirni. —, m.
tangenta, dudirniea; to fly (go) at
a —, naglo se od česa odvratiti,
— compass, tangentna
Tangential, tndžen'š"l, a. dodirni;
tangentni, tanyencijaini.
Tangibility, tindz'bil*, n. dodiriji-
vost, opipljivost.
Tangible, tin'džebl, a. & bly, adv.)
dodirljiv, opipljiv; dohvatan; oče-
vidan, — ness, n. opipljivost
Tangle, tintgl, n. haluga, morska
resina.
—, m. saplet, samriaj, samrsak,
čvor. —, Y. t. saplesti, zamrsiti, po-
rarsiti; zaludi =, vi. pomrsiti
se, zamrsiti a
Tangled, tin’gld, p. a. samrien, za
pleten.
Tangy, tin’g*, a. sto ima oštar tek
po, što zaudara na,
Tanist, tin’st, n. starješina, gospodar
iz roda izabrani nasljednik
starješine.
4 M. Čatrnja, bunar, vodo-
drž, jezerce; ocliki sud (za vodu na
brodovima, za ulje i t. d.); olažna,
hladna soba.
Tankard, tin’k’d, u.
vrč # poklopcem.
Tanling, tin'l'ng, m. onaj. koga je
sunce osmagnulo, opalilo.
Tannage, tin"dž, n. strojenje, strojba
(kože); stroj, trijeslo.
Tanned, tind, p. a. strojen; tvjeslene ~
Boje; omognit opaljen.
kréag, kanta,
TAN
Tanner, tin®,“n. strojbar, košar.
Tannery, tiia*r*, n. strojbarnica, ko-
šarnica.
Tannin, tin"n, n. tanin, trjeslovino.
Tansy, tin’s', n. vratić (Biljka).
Tantalization, tiotl*zč'š*n, n. mu-
čenje, kinjenje; muka.
lize, ise, tin'lajz, v. t.
mučiti, činiti koga, da čeme, gins
Tantamonit, tšn'maunt, a. jednake,
iste erijed) make
Tantara, tin
svuh trublja.
Tantivy, tativ’, adv. uzagrepes, brso;
“to ride —, jahati w skok. —, 2. bra.
=, m. brat skok.
Tantrum, tršm, 0, slovoljnost,
ardšba; to be in one's — e, biti
*slovoljan.
Tap, tip, ni Zaki udarac; kuckanje ;
a, te
rT tipnuti, pipnuti, dirnuti, lako
udariti, “kucati, kucnuti (a
meimuti nove poplate; sakrpiti
Tap, tip, n. čep, vranj; slavina, pipa;
mačito Bure; pića; krčma, mjesto,
gdje #0 toči piće; svrdao; on —,
nade.
—, % t. nadeti (bačvu),
metnuti ma. Pipe. - drop
ooedine (ia. de outs,
| krčma; — room, nba, gdje se toči,
— root, glavna žila, šila ar“
“Bp, m. uski trag, končena pan-
Nijika, wrvea; striza, pruga (bilo
koje, Čkanine); orpea sa mjerenje;
rakija; pruga papira“ (na brzo
javu). — lace, končena čipka; —
Iloe,-mjerački konopac; — measure,
voštanica, voštana
rovlak, duga, visoka svi-
jea; Ho Je suolljato, saottrijate
safiljenott; rudarski svdao. —,
Fofa, ssolirjat, protamjen ta:
901
TAP
i zašiljen, saattjat
se; umanjivati se; to — off”
(away) pomalo se uman; odi gu
iti; malo po malo nestajati, pre-
stajati. —, v. t. rasvijetliti volta-
nicama; (to — off) zašilji
tanji
Tapering, t&'p*r*pg, p. a. (— ly, adv.)
zaoliljast, zaoštrljat, koniči
Taperness, té’p* neu, n. sašiljemost.
Taperwise, doprvak adv. čiljasto.
thp’*atr®, ae tapeta,
i tag; vezeni — mt
(id) tapetama pokri, sagovima
ukrasiti. — carpet, zidni sag;
maker, tapetar, ćilimar ; — "needle,
tapetarska igla; — weaver, — worker,
dilimar.
Tapeworm, t&pwo'm, n. trakavica.
Tapioca, t&p*0'k", n. tapioka (brašno
is korijenja. kasave).
Tapir, t&'p", n. tapir.
Tapis, tips, tč'p*s, n. sag, sloinjak;
to bring on (upon) the —, iznijeti,
predložiti na pretresanje; to be
Po the —, biti predmelom raz-
Tapper, tip, m. onaj, koji kuća ;
djelao.
Tappet, “tip''t, m. dizalica (u paro-
atroja).
Tapping, tšp"ng, n. kucanje; nači-
njanje, točen;
Tapster, tap’ m. fačac, točajlija,
konobar, koji loči,
Tar, 18", n. katram, pak ‘na; mornar;
lineral —, zemljana smola. —, ¥.
t. katramiti, pakliti, opakliti, ma-
mazati katramom; to — out, kas-
itty to — with the ‘brush,
jedan kalup udarit; — red
with the same hrush, isle vrate,
jednaki. board, okatranjena
ljepenka (sa krovove); — boiler,
katranar; — brash, četka za ka-
tam: © — U katransko ulje;
marca, ‘artdidl, int. andara
mandare, bud mud, —, 0. benetanj;
lad,
TAR
Tarantella, tar'ntel”, n. taranteja
(ples).
Tarantala, tršn'tjal; n. tanrantula
(pauk).
mahntalated, trbo’tjuleted, a, uboden
od tarantule; epopadnut od pleine
Tarboosh, ta’baé’, n.
Tardigrade, ta"d:
—y 0. fipavac, Yen
‘tardiness, tard*nes. n. sporost, tro-
so lijenost; sakašnjenje; oklije-
tardy tard’, a. (— FA aie) lagan,
spor, trom, lijen; zakamio.
Tare, te, a get Mee kukolj.
Tare, t&,; n. dara, odbitak od vage,
teša onoga, u čemu je roba. — Y.
t. odbiti daru, tražili čistu tešu.
‘Tare, tč', stari imp od tear.
Target, tavgtt, n, vrsta štita; cilj,
nišan, biljeg. — practice, gađanje,
pycanie u n@an; — shaped, šti-
Tarif, tie, a. tarifa, cjenik;
rinski ojenik, carina, —, v. t. odre-
diti cijenu; ustanoviti cjenik sa
nješto; udariti carinu.
Tarlatav, tarlt'n, m. čariatan (rijetki
nny A
‘arn, tin, m. 0 jeseres; bara,
močva! muk
ra.
Tarnish, t&"n'š, v. € uprijati, oblačiti,
i, n. spora hoda.
ivao.
okaljati ; pomutiti, oduzeli sjaj, boju,
polamnin; 'pomračiti. —, v. t. ie
gubiti sjaj, boju, postati mutno. si
niga podij —, 2
gubljenje sjaja, mrlja, ljaga,
‘Tarpaulin, ti'pš'l'n, i odojina, oke ee
tranjena jedretina (ua pokrivanje
lukanja i t.d. na brodu); mornaraki
šešir; mornar. ti
ron, tai ča, a farkanj Biljka).
red, tad, n okatrenjen; od ka-
trama, od smole; — Tak,“ smola
Baklja.
Tartier, tar", n. oklijevač.
Tarry, tr, n. katra: katranast,
‘pokatranjen; mornarski; — sailor,
902
+ mornar,
TAR
Tarry, thr’, v. t. oklijevati, satesaši;
onisli, subaviti os, sodršati 29; to
— for, čekali. —, v. t. čekati, oče-
kivati,
Tarrying, thr*ing, 0. oklijevanje; za-
1, u. satabanićni. —~
m. satabanica, samto-
Tart, tB't. n. ćorfa, pašteta od voća,
Tart, tita. Za ly, adv.) ljut, kiseo,
bo ene iti ujedljiv; slo-
man tart'n, n * varton (škotska ta-
rena vunena tkanima); ogriad od
tartana. — cloak, naki pl plait od
tartana.
Tartar, iri m. podzemni svijet, pa-
kao; tatarin, divljak, napriica; to
catch a namjeriti se na jačega,
naići na slo,
—, 2, sriješ, triješ, birea; cream ot
urifled —, čisti srijel; ‘émetio
Tartarean, tito", 0. podsemni, pa-
kleni; tatarski.
Tartaric, tat, a
i a srjeini,
_ Tartarize, — ise, tavišrajz, v. t. na-
sititi srijedom, čiatiti ariješom.
Tartarization, tart?r*č'iča, n, čišćenje
arijelom; tvorenje sriješa.
Tartarous, ta”t*ros, a. Mjesenakh, divlji,
okrutan; erjeini, kao ariješ:
Tartaras, ta't'ros, n. tartar, podzemni
Tarik, 18", a nakisoo, naljut.
Tartlet, tA*t*t, n. tortica; kolačić.
Tartnasa, ta't'n'a, n. oštrina, ljučina ;
oštroća y slovoljnost.
Tartrate, ’ tartrat, a srješno kisela sol.
Task, task, ni radnja, posao,
trud, teret; to get any one a —,
zadati kome sadatak, posao; to take
to —, povući koga na račun, uko-
riti koga. —, ¥, t. zadati, nalošiti
kakav posao; dali posla, poda
vati, napregnuti (čija sila,
— book, zadaćnica; — ‘naar,
poslodavac, madsornik posla, na-
908
.TAS TAS
rednik; — work, zadani posao, | Ta-ta, th ts, inter .B
nije, ‘po do porodi po komndu. Tatter, tht", n. dronjak, cunja;
faaker, tas’k™, n. sadavač“ porla ; tbe a hd En
bers (kosač, mlatac).
Taste), tis, n. kita (na fern, na bar-
jaku), pesa rojla; saloga (evilena
vrpta
kukurušna. —, v. t uresili kilama,
Tastable, t8atPbl, a. što moše okusiti;
Što ima njeki kua_iči-ukue, tešan.
Taste, test, v. t. okusiti, kušati; ku-
nuts Gelo); pijučnuti, srknuti; ije
zalogaje; osjećati, oxje
odutjeti; uživati; htjeti, Begenisati:
dopadali se. —, v. i. kušati (of,
čega, od čega); imati kus, ukue,
(of, od, po); davati po čemu,
zadavati čime, udarati na; it — 6
bitter (omeet, gorko falatko)
čijem ukusu, po
čijoj volji; to got into the — of,
dobiti edlju sa, na; to be out of
=, itt bes ukuod; in my —, ge
mojem ukumu, po mojoj volji; to
take a slight — of, malo kušati,
okusiti; to give a —-of, dati ku-
dati, okasiti, dati rijeki pojam. >
Tasted, ta'st"d, a. što ima rjeki juni
well di en, ukusan,-slastan; ill
nealastan.
nadi“ text tu, a (— ly, adv.)
ukusan; tetan, m. — ness, D.
ukusnost ; tečnost,
Tasteless, (čete, a. neukusan; ne-
tečćn, dljutav. — nese, n. u
stnost,
Taster, t88t, n. žužalac,
Tasty, te'st’, a (— ily, adv.) whuron
telan, slastan; fina ukusa? po
‘Tat, tht, m. to give tit for —, i
milo sa drago, vratiti duo za
motu; tata, ‘ako,
kao snak u knjist); brada |
ana rian In, u. odre
raters, šut ‘ated, at Pp. A odrpan,
Tattle, tai, ve i. i to brblj jati,
Kopel deveta. —, m. "desloge,
Tattler, tat, v. drdijavao, | ebetate
Tattling, t&tl*ng, a. brbljav,
Tattoo, du, n. mirosov, Padaj
"a pode to ea te ge
nestrpljivo pratima jati.=— , vw.
i. bubniats, trubiti mirosov.
—, Bom kodi. detovirati, šarati
košu jem. —, m. “tetoviranje,
Taught, tht, 4 pi pe od to teach.
Taught, tht, wt HU
Taunt, <7 re odrušiti
pru
radnik , thn’tng, m. piggies eee
dirkivenje. —, " Ciyad) pod
ue
Tauriform, ti’rfa'm, a. kao bik,
Taurine, t&rin, a. a. goveđi, Bidii; bikov.
Taurus, th'r's, n. bik (sviječđa).
Taut, tht, a. zategnut, nategnut, na-
pet; oštar, strog, revnostan u slušti;
uredan, nakićen; aud trim,
urešen što ljepše, u najboljem ruku.
“Toutness, t&t'n's, m. zategnutost, na-
- | nitilgica) tAUIBAE*kED, a (—
ally, adr.) čime se jedno te isto kaše,
Tautology, tštol*dg*, n. tautologija,
zališno ponavljanje iste misli deu“
riječima.
gina
Tavern, "awn, n. krčma, goationiea,
— bill, krčmarski račun; — keeper,
krčmar, gostioničar.
TAW
Taw, th, vb strojitt na bijelo; —
‘ad leather, Bijelo ustrojena kdšu,
irha. —, 0. špekula, krugljica ; igra
na žpekule; bič; dvigar.
Tawadriness, (Xdrtnes. n. šarovitost,
blistavost, blistavilo; nevrijednost.
Tawdry, tide’, a ily, adv.)
Blistuo, Faren, gizdav, (bez ukusa)
makićen, laina sjaja; jeflin, bez
vrijednosti. — coloured, pretjerano |
žaren,
ac bijelih koža.
Tawery harija, irharstvo,
jenje "bi ih koža.
Tawniness, tA'u*nes, n. trjealena boja;
danak; pristojba; carina; teret;
ukor; to lay & — on, udariti po-
rez na; to a — on some one,
komu dosađivati, biti na -teret; a
— on same one's patience, isku-
šenje čije atrpljivorti. —, Bi t.
udariti porez; oporezovati ; odredi
pristojbu; opteretiti, naprtiti; zm
kupiti, napregnuti; koriti, prekoriti ;
to — one's energies, napreći sve
avoje sile; to — some one with,
obijediti, o čim; I am
not to be — ed with it, to mi se
ne moše predbaciti. — collector, —
gatherer, poreznik; — free, slo-
bodan od porera, od carine; —
payer, plaćalac poreza.
Taxable, tšk'stbl, a. (— ably, adv.)
pod porezom, na ito se može ili
mora udariti, plaćati pore:; pod-
vrguui carini; — costs, zakoniti
sudbeni troškovi. — ness (Tax:
bility, takstbil*t*), n. podložnost
carini,
Taxation, t aio, 0. procjenjivanje,
procjena; udaranje poreza; pore:
određenje troškova; ukor; objed.
kleveta,
‘Tarer, thk’e", m. provjenitelj; onaj,
koji udara, određuje pores; korilac.
TAX
it, ic do*msst, 8. punilac
rarilermy, tak's*do'm?, n. vještina de-
ranja i punjenja životinja.
Taxing, master, išk's*ng-mast", i, či-
movnik, koji određuje andbene tro-
dkove.
Taxonomy, t'ksčn“m*, n. nauka o
klasifikaciji (bi-
životinja). —
m. čaj; lej; ušina, večera.
chest, čajni kovčeg; — cup, ‘tiny
šalica, čojni — cupful,
puna šalica (česa); — dealer, tr-
govac čajem ; — drinker, čajopija; —
drinking, čajanka, večernje dru:
— gown, kućno odijelo, lako odijel
za čajanku; — garden, čajni pe-
rivoj (zabavilte) ; — grower, sadilac
čaja; — kettle, samovar; — mer-
chant, 6
a
service, — set, — things,
— shrub, — tree,
čajepac; — spoon, šličica za čaj;
— spoonful, žličica (česa); — table
atol za čaj; — tray, pednos sa če)
— wn, lonac za vruću vodu (za
čaj
Teach, tig, v. t. é i. (imp. ip. p.
taught) učiti, poučavati, obučavati;
naučiti
naučiti pameti.
Teachable, tebi, a. (
Teacher, ti
female
ili služba
Teaching, tie
vanja; nauka, obuku. —
teljska struka.
line, uči-
TEA
Teaohy, tT'č*, a, čkolnički.
Teak, tik, n. drvo tik, indijeki hrast;
tikovina.
Tea), th, n. keke, eršulja (vrsta divlje
patke)
Team, tim, n. leglo; jato; saprega,
apvega (konja), jaram (volova); skup
ljudi u istom poslu, društvo, partij
(igrača, velača i t. dj; — of
workmen, četa radnika; jak, valjan
čovjek. —, v. t. zapredi, upreći. —
boat, lađa, što ju konji vuku;
railway, konjeka željeznica? (u ci-
glanama); — wise, a. skupa za-
pregnut; — work, peljski rad te-
glećom marvom.
Tear, KE. n. suza; kap poput suse;
1a, žalost; — of blood,
tja — of glass, staklena
koplja; dewy — s, rome kapljice;
in — s, plačuć; to burst into
proplakati, udariti u plat;
shed —, livati, roniti suze; to be
“all in — s, to be drowned in —s,
livatš grozne “suze, politi se su-
sama. —, Vv. i. suziti — drop,
susa; — falling, roneći suse;
filled, susan, pun suza; — shaped,
kao suza; — stained, uprljan suzama.
Tear, ta", v, t. (imp. tore, p. p, torn)
trsati, natezati, vući, drpati, trgatt,
kidati; rastrgati, raskidati, raski-
rasdrijeti, izdrapati, raskoma-
i; izmrcvariti; či
pati, iičupati; odadrijeli, istrgnuti;
ranili; to — one’s hair, iskupsti,
dičupati sebi komu; to — a cat,
; to — along, vući, odoud;
inder, rasirgatt, silom ra-
svaditi; (0 — away, otr-
i thin silom rastaviti (from
— from. istrgnuti, otki-
Lt Off, otrgnuti; to
dičupati; to —
trgati; to opal (oon)
rastrgatij to — up, ranu
inirgati, rasderali, raskinuti. —, ¥.
i. trgati se, kidali se, raskinuti
Jamo se darati; breati, hitjet,
905
TEA
čiti, juriti; Vjesti, to — a
odjurii; to — in Guta), jurnutt g
—, 2 dera, isder, prodar;
*— and wear, trošenja, habanje (po-
radom); jurenje, breanje; at fall
—, # najvećom brainom, uzagrepce.
— up, n. dobar posao.
Toarer, , m. raskidad; bijesan,
čovjak. .
Pearfal, tifal,-a. (— ly, adv.) susan,
pun masa.
Tearing, tč'rtng, a Ho trga, razdire;
Ho se lako kida, kidljiv; nemiran.
dijesan, bučan; raspušten; tegolan,
mučan (o poslu), Jak, šestok; adv,
vrlo, vele, žestoko.
“Pearless, t1"*3, a. des suza; bešćutan.
Peary, tits, a. susan.
Tease, tiz, v. t. grebenati, gargati,
grepati, čeRijati (vunu, eukno); ku-
draviti (aukno); titrati s6 a kim, za.
luđivati, peckati, drašiti koga, pod
rugivati se komu; kinjiti, mučiti
koga. —, n. grebenanje; mučenje ;
muka ; mučitelj.
Tone), ti ffl, n. Geil, češljuga (biljka);
—,v. t čeljati,
feuleno).
muka.
Teat, tit, n. bradavica na sisi; sisa.
Teated, ti't'd, a. sa _bradavicama;
sa sisama; poput bradavice (od
sise).
Teaty, ti't*, a: drađavičica (od
Teaze, Teazlo, vidi Tease, Teasei.
Tochinesa, teč'*nes,. m. ćudljicos!,
slovoljnost,
Technic, tekhn'k, n tehnika, vještina,
umještvo. — 8, pl. nauk
nostima, o obrtima, nači
“ tisinostina tehni
nasiofe, —, Tectia!
fever, a. (— ally, adv.) tehnički,
obrtni, niski, stručni, — shool,
a škola.
režnja it, a, n. ito fo je
tehničko, Ho pripada kojoj
tnoatt iri kojem obrtu; tahnička
osobitost; stručni ili snastveni isvas;
a).
TEC
— ies, pl. teknicke osobitosti,
Jormalitete, stručno nazivlje.
'Technicalnesa, tok’n*kines,” n. teh-
nidka osobitost, osobitost koje umje-
dnosti ili kojeg obrta; stručnost. “
Technological, tekn*lodz"k'l, a. (—
ly, adv.) telnologigan, obrtni; —
institutes, obrine škole.
Technologist, tekndldiist. m. tehno-
log, vještak u obrti
Technology, teknči"% \. tehnologija,
nauk o obrlima, o umjetnostima;
nauk o stručnom nazivlju.
Techy, teč“, a. (— ily, adv.) mrao-
roUjast, usovan, elovoljan, čudan..
Tectoni tektčn"ks, n. tektonika,
graditeljstvo.
Ted, ted, v. t. prevraćati, premetati,
razastirati (sijeno 1 1, d., da se
suši).
Tedder, ted’, m. premetač (čovjek
ili sprava, što sijeno premeće),
Tedious, ti'd"s, a. (— ly, ady.)
dasadan; dugočasan; rasvladen,
iran; tegotan, mučan; spor.
Tediousness, trdtsnes, m. dosadi
dugočasnost; tegotnost; opširno:
Tedium, tid®m, n. dosada; odor
tnost; tegotno at.
Tee. ti, n. cil biljega (u igrama).
Teel, tl, n. bijeli sezam.
Teom, thu, ¥. i. aatrudnjeti, bih
bred; rađati, koti
proizvoditi ; napupiti
pun; orvjeti; he — s with politics,
glava mu puna politike. —, v. t
pro‘svoditi; livati; to — out, izliti.
Tooming, ti'm'ng, a. nosed; “plodan;
prepun, preslo
Teen, tin, n. bol, nevolja, skrb.
Teens, tins, n. ot. brojevi i godine
od 13 do 19; she is just entered
into her —, upravo je nasi ila
anna godinu; she is sti
—,još joj nije dvadeset godina;
Ks is out of her —, navršila 19
Teeny, ti'n*, a. majutan.
Teeth, tith; pi a tooth.
906
TRE
Teeth, tidb, v. i. dobivati sube. —,
moto metnuti čemu zube, zupce,
nazubiti.
Teething, ti'dhtng, n. dobivanje zubi,
zubnja.
Testotal, ttt, a, koji se bezuvjetno
uzdršava od opojnih pića; koji se
tiče posvemašnjeg uzdržavanja od
opojnih pića; posvemašnji; — ly,
adv. posse, saama.
Teatotal(l)er, tito'tl", n onaj, koj
ne pije nikakva opojna pića, koji
pripada društvu umjerenosti.
Teetotalism, ti'totlizm, n.
uzdržavanje od opojnih pića.
Teetotum, tita't'm, u. kocka sa_slo-
zima, što se vrti kao dork (igračka).
—, Ve i. brzo se zrijeti.
Tegmen, teg'men, u. pokrivalo.
Tecular, tegjul", a. kao cigla; od
opeka. :
Tegument, tegjument, n. pokrivalo;
koša, košica; pokrilje (u kukaca),
Tehec, tibi', int. ha ha ha! —
kikotanje, podrugljivi smijeh.
kikotati se, podrugljivo se
strogo
moi.
smijati,
Teil, til,,u. (— tree) lipa.
Telegram, tel*grim, n. brzojavka,
telegram.
Telograph, teltgrif m. Braajan, tele
haa t. draojaviti. —
er, reojavljac.
Tel rnc, “kl, a. (—
teltgri
adv.) šrzojavni; — despateh,
intelligence, — message, brso-
javka, telegram, braojavna vijest.
Telegraphist, ttleg’r'fist, n. telegra-
fista, telegrafiatica,
Telegraphy, ee! rf, ns telegrafijia,
Yan)
meleobeye te Welslais, n. teleologija
(awe © svrsi i shodnosti na ovom
alepbone, tel*fon, n. telefon. —,
¥. ti i, telefonirati.
Telophonic, tel*fon*k, a. (— ally,
adv.) telefonski, .
Telephonist, t*lef*nist, tel’*fnist, n.
telefonista, telefonistica,
TEL
Telephony, tet
tel*f*n*, n, tele-
Telescope, pa skog, 2. teleskop, dal
t (1 i.) urinuti (m
jedno u drugo (kao dalekozor). —
table, stol izolačnjak.
Tolescopic(al), tel*sk&p"*k("l), a. tele-
skopski, dalekovidan.
Tell, tel, v. (imp.) i p. p. told) t.
kasati, kasivati, povijedati, pripo-
vijedati; javiti, objaviti, obzna:
raalikovati, razaznati, ras:
ang told, kašu mi, čujem ;
me, ne govori, ne isgo-
that goes without —
vara) s;
ing, to se razumije samo po seb
to — the reasons, navesti rasloge;
— ber of your love, otkri jaj svoj
ljubav: — "hin of bie fanita, upo-
zori ga ma wjegors pogrješka; to
one's mind plainly, jasno i
odrešito se izjavits ili wrasiti;
can —, ja znam: I cannot —, me
znam o tome ništa; | cannot —
bow to deny bim a , ne znam
kaho bik mu uzkratila poljubac;
to — fortunes, gatati, proricati;
to the ete.
će to pripovijedati, odati
stories, pričati, lagati; — us the
way, pokaži nam pul; to — a
riddle, riješiti zagonetku; to — by
the ear, poznati po sluhu;
one's beads, moliti krunicu: to —
again, kazati opet, ponoviti; to —
abroad, iznijeti, izbrbljat
— out, prebrojiti, isludit
brani to — over, prebrojiti,
jiti, sragunati, —, v.
govoriti, pripa jedati ;
djelovati; vrijedi
je hitac pogodio
of a p, njekoga izdati, prij
—, 0. vijest, glas; hvala, laskanje.
Tellable, tel’*bl, a. što se dade kazati,
pripovijedati.
Teller, tel, n. pripovjedač; brojač;
brojilac glasova [U parlamentu);
907
TEL
blagajnicki pomoćnik (u bankuma);
Jaks, teški udarac (u boksanju).
Tolling, tel’*ng, n. kasivanje, pripovi-
jedanje, brojenje. —, a. ly,
adv.) Raji er najam, važan,
imenit, nješan ; ji
Telltale, tol tel, LE laba stoku-
éunin; prokazivač; izdajica; poka.
sivad; ime sa rasne uprave, koje
pokazi bilieie,
mike
Teliuri tlak, bljak, a. semalje
ski; telurski.
Tellarium, €1(j)a'rm, n. telur
Tolpher, tel’f", n. električna sidena
deljemica; sprava za elektricno
prenošenje tereta. Tolpherage, tel'-
f*r*d2, m električno prenošenje tereta.
Temerity, t*mer“t', n. drskost, amje-
lost; nepromišljenost.
Temper, tem'p", v. t.
#orimjariti. prilagoditi
. i. ublažiti se, umeknui
slagati se; porodi
ina; kakvoća,
oblik, narav, ustroj,adravlje, gruda;
kov, vrata; temperamenat, ćud;
raspoloženje; snačaj ; ravnodušnost,
rasdrašljivost, strastrenos!, žestina:
tvrdoća (željesa i 4. d.); equal
(even) —, ravnodušnost; in a good
—, dobre volje; in a bad —, zio-
voljan; of good —, dodroćud, veseo;
out of —, slovoljan; to get out
of to lose one's —, rasrditi se,
iti se, doslogrditi kome; to
keep one's —, ostati miran; to be
ina —, bi ardits to get into a
, rasrdit
Temperament, tem'priment, n. tem-
perament, cud; kakvoća, ustroj,
stanje.
Temperance, tem'p'rna, n. umjere-
nost, uzdršljivost,. — drink, pic
alkohola; — hotel, gostionica, u
TEM”
kojoj se ne pijujaka pića; — uoci“
oty, društvo umjerenosti.
Temperate, tem'p*ret, a. (— ly, adv.)
umjeren; usdršljiv; miran. — ness,
m. umjerenost; mitnoća.
Temperature, tem'p*rtju", tem'pr'č“,
jeratura; toplina; vrijeme.
Tempered, ‘am ony, LE ly, ade)
— dobre cofje; il
= wayne even —, ravnodušan,
Tempest, tom'p'st, n. Bura, oluja;
usrujanost; buna, —, v. i. bjesniti..
— tossed, olujom tamo amo bacgn.
Tem pestaous, tempore, tempos'-
i 8, a. buran ; bijesan, čestok. —
“ness, m. burnost; žestina.
Templar, tém’pl*, n. templar; praš.
nik (u Londonu); Order of good.
="s, njeko društvo nalik na elo-
bodne“sidare.
Temple, tem'pl, n. tempao, hram;
> fe. slijepo oko.
Templet, tom’pl't, arse zed.
loga ; saguma, tesanja,
Temporal, tem’ “eae a (— ly, adv)
oremen, privremen ; zemaljski; axje-
Temporality. ‘omptale, n ito je
vremeno; — ios, pl svjetovna do-
bra,
Tomporarinesa, o. boo ‘pitenes. n. pri-
vremenost, prolaznost.
Temporary, tem'p'r'r', a (— ils,
adv) privremen, prolazan.
Tomporisation, tomp'rtzč'š*n, n. ote-
sanje, oklijevanja.
Temporise, — ize, tem'p"raj, v. i.
otezati, oklijevati, čekati (ugodno.
opens .avnati se prema okolno-
(with,
Temporiser, pa n. onaj,
koji se ravna prema okolnostima;
prevriljivac, dvoličnjak,
Tempt, temt, v. t. kušati, pokuše
napastovati; savodit, mamiti; 1
sti sm, prilagodi oy
908
TEM
felt — ed to tell liim, male da
mu na kasah.
Tomptable, tem’t’bl, a. koji se moše
i dade zavesti.
tation, temtčićn, n.. napast,
enja; zavođenje.
Tempter ¢ tom’t™, n. napamiž, savo-
rant ing, tem't'ng,,a. (-- ly, adv.)
koji draši, zavodi; samaman, éaro+
van. — ness, n. samamnost.
Temptress, tem’tr’s, mn. savodnica,
‘napasnica,
Temse, tems, n. sito. — bread, Eruh
od najfinijeg brašna.
Ten, ten, a num. dese; — times,
deset puta; nine in —, devet od
deset; — in the hundred, deset pe
sto, lihvar. —, n. deset; desetica
(karta).
Tenable, ten’*bl, a. što se moše odr.
dati, — ness, n. odršljivost.
Tenacious, t'nč'š'a, a. (— ly, adv.)
koji se tvrdo čega drži, koji ne
opušta; prionut, privržen, postojan,
stalan, iordokoram, # oran, tvrd,
dob, an (0 paméeniu);
ljepljiv, ote moles škrt.
ness, Tenacity, t'niis'*t*, n. postoja-
nost, stalnost;
žilavost; upornost,
ljepljivost.
Tenancy, ten“na*, n. privremeni pow
djed, sakupni, sakupljeni powed;
sakup, najam; vrsta posjeda; tra-
janje sakupa, najma; — at will,
hae por sli majam, koji se po volji
tomes, a m. sakupnik; stanari
for (at) life, došivoćni
at wil, sakupnik,
do po volji othasati
— farmer, (seljak) sskupnik; —
Tonantable, ten"nt'bl, a. što se moše
dati ili usoti pod sakup, šo s
moše imosmiti, gdje se mode eta-
novati, <
TEN
Tonantlese, ten“ntles, a. koji mi
sakupljen, iznajmljen, be: stanara,
prasan (stan).
Touantry, ten“ntr*, n. zakupnici
(ukupno).
Tench, tend, m sk (riba).
Tend, tend, v. jeva, ciljati
i
jegovati; okrenuti oko sidra (brod),
ione ten'd*ns, n. dvorenje;
prala, pratioei
Tendency, ten'dšna*, n. pracue, smjer;
tešnja, naginjanje, sklonost: svrha;
namjera.
Tender. ten'd*", a. (— ly, adv.) mek,
še mlad,
djel
jubavi to bo — to, dini atom,
blag prema; lobi — of, brinuti
to
conscienced, syeine
footed, mekih, wjeinih nogu
hearted, mek, blag, milverdan; —
heartedness, 1) |, milosrdnost;
— mouthed, mekoust.
: nje, ponudaj, ponuda ; ponu-
dena stvar; legal —, sakonito sred.
stoo za plaćanje; to make a —,
—, m. mjegovalae, pasitelj, posluši-
vać; tandar, barkaču, mala lađa
pratilica. brod za zalihu: (šeljes-
mička) kola 2a ugljen, vođu i 1. d,
Tonderee, tend'ri, n. omaj, koiemu je
rasmaženo dijete;
prvi rojovi (u divljači).
909
-Tenner, ten’, n deseta:
TEN
Tenderloin, ten'd"lbju, n. pečenica,
šujeđak, bušenica, mee» govede blisu
buta.
makota ; osjetljivost; blagost; bri:
vost; pomnju; opresmost.
Tendinous, ten'd“nča, a. šilav, šilast.
Tendon, ten'd*n,
, tendrt,
—, a. što se vije, penje (o biljci).
— led, a. s viticama.
Ten brife, tavi a. koji samra-
potamnjuji
Tenebrosity, Yen'broe” , D
mrak.
Tenebrous, toa*béis. 2. taman, mra-
tmisa,
an.
Tenement, ten'"ment, n. zakupljeno
zemljište, zakup; porjed; slan; kuća
pol najmom ili kirijem; frank
(free) —, slobodan posjed; — house.
kuća 2a mnogo stanova, najmljena
kuća.
Tenemental, ten*men'tl. Tenemen-
tary, ten*men't%r*, a, što se moše
sakupiti, najmiti; zakupu
Tenet, ten"t, n. načelo, pracilo, nauk.
Tonfold, ten'fold, a. drseterostruk,
(Lanku.
ig
court, igralište 2a loptunj
mreža za loptanje; —
maška za loptanje.
Tonon, tenn, u. kliu. čep (u tesara).
—, ¥. t. umetnoti (kim), zučepiti,
tvrdo vezati.
Tenor, ten, n. sad
bistvo, narav, kakvoća
racket,
svim sudara; even
ličnost; upper visoki
couuter —, duboki tenor;
drač, vijola; — player, gu-
rača.
Tonpenny, ten'pou*, a. vrijedan deset
pena. 7
TEN 910 TEN
Tenpin ton’pin, u. čunj. — alley, | nosti, metali na muke. — grout
. kuglana. mjesto za sušenje sukna; —
šKens6!.tena, n; vrijeme (u gramatici). | rasapinjač, kuka sa rasapinjanje.
-—, a (— ly, adv) nategnut, napet,
_ ang M nateg oe i.
Ten: 8, 1. wapetost.
(Tenability, ‘eaeuitee, n. rasteglji-
tost.
Tensible, ten's'bl, a. rastegljiv.
Tonsile, ten'sti, jl, obi
! napetosti; rasteglji
tonsil", n. rastopi
Tonsiga, ‘ton'sta, B. napinjanje, na-
tezanje; sateg; napon; prušnost;
napetost ridges viseći most na
luk; — roller, sapinjača.
Tensity, ten's't?
Tensive, te
nateže.
‘Tousor, ten’s™, n. pružač (mišica).
Tent, tent, n. Zator, čador; fitilj od
svilca (za rane); tinto vino (crno
španjolsko); to pitch a —, raspeti
šator; to strike the — s, diguuti
šatore, krenuti pokriti
čulorima; nasta: ji
šivati, sondirati, metnuti fitilj (u
ranu). —, v. i. raspeti šator;
stanovati, biti pod šatorom. — bed,
! šator s nebom; — cloth, čadorsko
‘ platno; — like, kao šator; — pin,
"klin od šator pole, motka
i — rope, konop
Tentacle, ten’t'k, n ticale, pipalo.
Tentacular, tentik'jul", a. koji je
\ poput ticala; koji pripada ticalu.
Tentaculated, tentakcjalstd, a tica
lima.
‘Tentative, ten'tstiv, a. (— ly, adv.)
koji kuta, pokusni. —, a. pokus.
Tented, ten'i*d, a. pokriven, snabdje-
ven šatorima.
'Tenter, teu'i“, m. rasapinjač; okvir
za razapinjanje, sprava za eudenje
osmina; (— book) kuka za roza-
| ninja ije; to be on the — s, diti
u neprilici, na čudu, biti kao na
čeravi, na iglama; to keep on the
La 8, držati u dvojbi, u neizojes-
—, ¥. t. razapeti (rukama, u okvir).
Tenth, feat a. deseti, —, n. desetina.
+ deveto.
mencifalious ‘tenjufols, a. tankih
listova.
Tennity, t*ajat*, 0. tankoća, tančina;
nježnost, finoće
Tonuona, ten'ju*a, a. tanak, nježan,
3 malen. — ves, 1. tankoda.
Tenure, ten’j®, n. vrsta posjeda; uvjet
posjeda ili lena; len
janje posjeda; služba
‘sakupni porjed; — at will, zakup»
posjed, koji se može po volji otka-
sati; — of office, vrijeme alušbovenji
Tepee, tpl, di
ha (— ly, ddv,) mak.
. Tepidity, tpidt’, m.
Tepor, ani tip", m, mlačina.
Teratology, terćtol*ož*, n. nauk o
izrodima, o čudovištima.
Terceutenary, ti'sen’t*u'r',
ljetan. —, n. tr atogodišnjica.
Tereet, to" n. triola (u glazbi);
tercina (u pjesništvu).
binth, ter*binth, n.
terpentinovo drvo; oil
pentinovo ulje.
Terebinthine, ercbinrthea, a. terpen-
tinov; kao
Terebrate, ter*brčt,
tristo
murdljika,
of —, tere
t. provrtjeti.
Terebration, ter*bré's’n, n. vrćenje,
provrtanje.
Teredine, ter*din, Teredo, t*ri'd6, n.
brodotoč, Sadanj.
Terete, ttriv’, A. obao. kao valj
Tergal, org, a. leđni, hrplen
Tergiversate, to
lišiti, ševrdati, izgovarati se.
Tergiversation, t0'di*v"ea's*u, m.
i ševrđanje; prevriljivost.
izgovo:
Term, tom, n. međa; terma, stup
1 mead; rok, određeno vrijeme, vri-
TER .
jeme; vrijeme zasjedanja, vrijeme
suda; vrijeme nauka (između praz-
nika), vrijeme predavanja;
sečui rok (sa stanarinu);
Goditujirok(za promjenu alutinzadi);
uvjet; ustanova, odredba; sahljev;
odnotaj; član (u matematici); izras,
riječ; — 2, pl. uvjeti, cijena, na-
grada, školarina, stanje; for a
certain —, 2a njeko vrijeme; —
of life, vrijeme života; for — of
life, došivotno; — of office, vrijeme
aludbe; — of (for) payment, ‘plateini
rok; technical —, — of art, tehnički,
atrukovni izraz; in general — s,
općenito (govoveći), uopće; in plain
— 8, prosto, otvoreno (govoreći);
— s of articles, naukovanje, vrijeme
nauka; — s of partnership, dru-
Ziveni ugovor; — s of freight,
vozni uvjeli; on reasonable (mode-
rate) — 8, za umjerenu cijenu; — 6,
inelusive, zajedno sa poslužbom;
avjetlom; on friendly — 8, u prija-
teljetou ; to be on good — s, dobro
40 paziti, lijepo živjeti (with, e kim);
to be on even — s with, biti
kime jednak, imati jednaka prava;
to make — 8, poravnati se; to
come to poravnati se, pogo:
diti se, složiti se; to bring to —
podorći koga, prisiliti koga, da
prihvati uvjete,
Termagancy, to"m' gins’, n. napra-
sitoel; ljivoat.
Termagant, to"mtgšnt, n. svadljivica,
>, a. svadljiv, čandrljiv;
naprasit, šestok
Terminable, to”m*n®bl, a. ato se dade
ograničiti, odrediti; — annuity,
anuitela na određeno vrijeme. —
nese, n. ograničivost.
Terminal, t0"m*n"l, a, koji čini među;
anišni; vršni; konačni —, D.
; kraj.
Terminate, to"m*nčt, v. t. ograničiti,
; odrediti; svršiti, dokončati;
i. —, vodi osvršiti se, pre-
911
TER
Termination, to'm*nč'&*n, m. ogra-
ničivanje; međa; kraj, konac; sor-
šetak; dočetak,
Terminative, to"m*nstiv, a. (— ly,
adv.) bah ogranituje, određuj
takljutiv; određen.
Terminator, to"m*nčt", n. onaj ii
ono, što ograničuje, svršuje.
Terminer, t6"m‘n™, n. odredba, od-
luka.
Terminology, to'm*nol*di*, n. nauka
o stručnim darozima; stručni izrazi.
Terminus, to"m*nos, n. međa; kamen
međaš; konačna postaja, glavna
mn. termit, dijeli
post
Termite,
mrav.
Termless,
neopisan.
tormajt,
torm'l*s,
a. neograničen;
Tern, to'n, n. čigra (ptica).
Tem ao, 8. trostruk, —, 0. terno
Ternary, torn'r’, a. trostruk; trojni;
što ‘se sastoji od tri elementa;
— number, droj tri.
Terne, t0'n, m. (— plate) tamno-bijelš
lim.
Terra, tera, n. zemlja; — alba,
glina za lule; — cotta, pečena
glina; — firma, kopno.
Terrace, ter*s, n. terasa, saravanak ;
zatavanak; ravan krov; doksat,
shod; red kuća, ulica (na zatavanku).
—, v. t. načinili kao terasu ili kao
terase.
Terrapin, ter*pin, n. kornjača.
‘Terraqueous, trčkws, a. Koji se
sastoji od kopna i vode; — globe,
zemaljska kugla.
Terreen, trn, n. jučnik, zdjela za
julu.
Terrene, t*rin’, n. zemaljski; zemljan.
Terrestrial, t*res‘tr*l, a. Me ly, adv.)
zemaljski; kopneni; — animal,
sukozemna šieotinja. —, m. alae
novnik semaljski; onaj, koji živi na
kopnu; — 8, pl. suhosemne šivo-
tinja — ly, kir. po zemaljeku;
u zemlji, na kopnu.
~ rer 912
Terrible, ter*bl, a. (— bly, adv.)
strašan, strakovit, užasan; grosun,
‘Terribleness, ter*bines, u. strahota,
strahovitost.
Terrier, ter’, n. (pas) jazavčar.
‘Terrific, trif*k, a (— ally, adv)
strašan, strahovit
Terrify, tersfaj, v. U. straši
atrašiti; to — into, strahom šo.
niti koga na što.
enous, t*ridt’*n’s, a. rođen od
zemlje: nastao u zenstii.
Terre, t'rin', n. zdjela
rial, ter'ta’r**l, a. (— ly, adv.
teritorijalni, predjelni, koji se tiče
jednoga predjela ili kotara; ee |
mlji
Territory. tert m. predjel; te
tori) (0 «| redjel, koji još nema
Ub aan}
ter", no strah,
to strike
presteatiti kaya, zadati komu strah;
king of —, smrt. — smitten, —
stricken, — struck, netrašen, kojeg
je obuzeo strah i trepet
trepet, strava,
ize, ter*rajz, v, t
vladati zastrakivanjem
Terrorista ter*rizm, no terorizam,
zastrašivanje, vladanje sastrašiva
sijem.
Terrorist. ter*rist, n.. terorist; onoj.
koji zastrađuje, koji da. zastra-
divanjem.
Terrorless, teres, a. Les strahu ;
bezuzlen.
Terry. ter", n. tkanina -poput bar-
una; —
Terse, to's,
i
Tereeneas, (0's'n*s, o. glatkost, ugla-
đenont, kratkoća, jasnoća, jedrina.
tian, tin, a, koji se: povraća
reći dan.
— fever, —, ny trećača (groznica).
Tertiary, it", a. tercijaran; koji
pripdda trećem redu. trećem periodu.
TER
at, sot raditi po treći
ili orati po treći put
I", a. kockast
Tertiate, 10"
_Teasellate, tes“ičt, v. t. učiniti koc-
kasto ; obložiti cetverouglustim plo-
čicama ili kockama
Tessellated, tes"latd, a. kockast;
obložen četvereuglastim pločama. —
work, musiono djelo.
Tesselation, testičtš*n, u. odlaganje
pločuma ; mosaik, musivno djelo.
Tessera, teg'*rš, n. četvercuglasti ka-
menčić, kockica (xu mozaik).
Test, test, no lonéi¢ za probanje ili
čišćenje metala ; peć ili topionica za
čišćenje metalu, kapela, posuda sa
probauje ili čišcenje srebra ili zlata ;
proba, ogled, kušanje, analiza, raži
njanje; ispitivanje, iskudanje; pokus;
sud; reagencija, kužalo;
te kuša zlato); vjerska
proba, teat-} (protiv njekih
nauka katoličkih); torda kora its
ljuštura (mekušaca); crucial —,
velika, teška kušnja ; to put (bring)
to the iskušavati koga; to
stand the —,opstati, izdržati kužnju,
prokušan; to take the —, po-
lošiti test-prisegu (da se ne vjeruje
u njeke nauke katoličke). —, v.
probali, kušati, iskuđat,
činiti (stato šli srebro “i
_ potvrditi. —, v. i. učiniti oporuku,
oporuditi, — ed a. p. prokulan,
oproban, pročiičen. — act, testakta,
sakon, kojim se test-prisega propi:
— boiler, kotao za čišćenje
— glase, stakleno» za re-
agencije; — paper, lakmus papir;
— tube, cijev ili staklo sa pro-
Banje, za reagencije.
Testable, ter't'bl, a do se moše di
testes, a. o tordčm ko-
lju šturom ; zi animals, lju-
Testaccon:
TES
Testament, tes'iment, n. oporuka,
testamenat ; ugovor, savjet; old —,
stari savje!; New —, novi savjet.
‘Testamentary, test'mon'#r?, a. (— ily,
adv.) oporučan.
Testamur, testém”, n. syjedodiba o
pološenom ispitu.
Testate, to'stit, a. koji je učinio opo-
ruku, s oporukom; to die —, umri-
jeti ostaviv opuruku, s oporukom.
'Testator, test&'t", n. oporučitelj.
TTostatrix, tostčtr'ka, n. oporučitelji
Tester, tes't"',"n.' iskudarac, ispita.
rad; daldakin, nebo (nad posteljom
it, d.); novac. .
Testicle, tes't*kl, n. mudd.
Testification, test*Pkč'š*n, n. snjedo-
čenje; svjedočanstvo.
Tostifier, tes't*faj",
Testify, tes’t*faj, v. i. snjedočiti. —,
v. & posvjedočiti.
Testimonial, testmon"l, a. koji ili
što svjedoči, posrjedočava ; — letter,
pismeno svjedočansteo, vjerođajnica.
=, m. svjedodšba; počasni dar.
‘Testimonialize, testtmo'n*lajz, v. t.
dati komu počastni dar.
Testimony, ‘tes’t*m*ne, n svjedo-
čanatvo, svjedodžba; iskaz evjedoka;
jedoci? o bear —, svje-
iti; to call in —,
in — whereof,
u poterdu lomu.
Testiness, tes'ttnes, n. čudnovalost,
tordoglavost, slovoljnost,
Testing, tes't'ng, u. probanje, isku-
Favanje, i»pitavanje,
Testudinal, t*stja'd*nčl, a. od kornjače,
kornjačin.
Testudinated, t*stjo’d*nated, a. eveden
tkao kornjača). .
Testudo, testja'do, m. kornjača.
Testy,tes't", a. (— ily, adv.) čudnovat,
terdoglav, zlovoljan, mrzovoljast.
Tetanus, tet’*nds, n. utrnulost, cha-
mrloat.
Tetchy, teč“, vidi Techy.
Tete-d-tote, tat%tat, adv. u četiri
oka, na samo.
918
TET
ether, tedh'“, m. eapon, spona"
putilo (čim se sapinju noga blagu,
kad pose); područje, polje (u kojem
se može ko kretati). —, ¥. t. eapeti,
aputiti,
Tetrachord, tet'rškA'd, n. tetrakord,
glazbilo od četiri žice.
Tetrad, tet'r*d, h. Broj četiri.
Tetradactyl, tetršdšk'UL a. četvero“
prat.
Tetragon, tet'ršgon, n. detwerokut:
Tetragonal, tt ŠI, a. četverokutan.
Tetrahedral, tetrhFdr'l, a. tetraedri-
čan, cete Fan.
Tetrahedron, tetr°hi’dr'n, n. tetraedar,
Tetrapod, tet'ršpčd. a, četveronog.
—, D. četveronošac.
Tetrapteron, t'trap'i'r'n, 'a. detvero-
krili. —, n. četverokrilac,
Tetrasyllabic(al), tetrča"lib"k(?l), a
čel Nložni.
toeroslošni.
tetršsil*bl, n. četvero-
Tetter, tet, n. lišaj, svjerinac; osip;
kraste. — v. t. prenijeti ma koga
rosopas
(biljka).
Teutonic, tjutšn"k, a. teutonski, ger-.
manaki, njemački. —, 1. germanski
jesik.
lišaj ili svjerinac. — wort,
— ize, tjuinajz, v. t.
gevmanisirati, ponijemčiti.
Tew, tju, v. t. nabijati (lan); to --
the mortar, miješati meljtu.
Tewel, tja“, n. cijev na mijehu, na
duhulu.
Text, tekst, n. teket; izvornik, izvorne.
riječi kojega pisca; ono, o čemu je
napisan (umač; mjesto ili navod iz
av. pisma; ono, što se tiska; vrsta
pisma (liskanoga). — book,
ikolaka knjiga, zbirka rečenica ili
navoda iz sv. pisma; id,
veliko kurentno pi
Textile, teke't*l, teki
ito’ se može tkati, presti; tkalački;
— factory, predionica; — industry,
thanje, tkalačka industrija; — fabric,
tkanina. —, m, tkanina.
58
TEX
Tertusl, teks'tju'l, teke'tu'l, a. (
ly, adv.) Ho ae nalazi u teka
itp je prema tekita, Ho ae tiče
Textvalist, teks'tjučlis't, m. onaj, koji
dobro razumije tekst, koji ac strogo
drži tekata (osobito sv. piema).
Tertnary, teko'tjui*, a. što se tiče
teketaj — sense, smisao teksta
m. onaj, koji razumije tekst, koji se
strogo drži tekata; teket bez opazaka.
Texture, teks'č*", n tkanje, tkanina;
ustroj, sastav, kokvoća; gustoća
(papira); (cellular —) taničje.
Thallus. thal’s, n. steljka lišaja.
‘Than, dh&n, conj. nego, nego što, od;
wisdom is better — strength, bolja
je mudrost od jakosti; more —,
više nego.
Thane, thén, n. dostojanatvenik i
posjedniksemalja u anglosasko doba,
baron.
Thank, think, v. t. zahvaliti, zakva-
ljivati, blagodariti komu; to — for,
moliti ito; — Gud! hvala Bogu!
1 — you, zahvaljujem vam (kad
Zlo hoću); — you! hpala! (kad
Ho neću); no, 1 — you! ne, hvala!
Twill — you (ili samo — you)
for the bread, molim vae kruha
(za stolom}; Vil — you to shut
the door, molim, zatvorite vrata.
—, D. (ponajviše — s, pl.) hvala,
zahvaljivonje, blagodarenjes — 3,
Sir! hvala, gospodine! no, i
ne, zahvaljujem! many — s! lijepa,
velika vam hvala! — s be to God!
hvala Bogu! to give — 8, iti,
moliti se poslije jela, zahvali
to return — 8 for, cahtali
— offering, žrtva zahvalna.
Thankful, iol ful, a. (—
zakoulan, karan; i am
gone, Bogu hvala, što je otišao.
Thankfulness, thauk'fulnes, n. za.
hvalnost, harnost.
Thankless, think’l*s, n. nezahvalan:
ness, n. nesakvalnost.
Thanksgiver, thinks’giv®,
koji zahvaljuje, koji blagođari.
914
THA
Thanskgiving, thšukstgivtag, n. 2a-
hvaljivanje, blugodarenje, molitva
zahvalna. a
Thaukworthy, thiuk’wo'dh*, a. Ara-
lan, pohvalan, zaslužan.
That, dbit, pron, demonstr. pl.
those) onaj, ona, ono; — is, to
jest; what book is —? kakva je
to knjiga? what is — to me? što
se to mene tide? what of —? što
zu to? — 's off, Sir, to ne ide (ne
spada) amo; — way, (ovim) onim
putem, ovako; — 's the way, take
valja, ovako, onako, tim;
what it is, tako ja, to je ono; at
— time, u ono vrijeme; 1 can zay
— much, toliko mogu
jong, tako dugo; = book which,
ona knjigu, koja; those who, oni,
koji; there are those who, ima
i, koji, --, pron, rel. koji, koja,
koje; the best ing — ever ruled,
najbolji kralj, koji je ikada vladao;
all — I know of it, eve ato o tome
who — has ever seen
, koji je ikada to vidio;
yur husband — is to be, vaš
i euprug; his lady, Mise
Mango — was, va gospoja,
rođena Mango; Mra. Soott — was,
gospoja udova Scott; the man —
I spoke of, čovjek, o kojemu sam
—, conj. da; ito, jer; only —,
samo ilo, samo da; to the end
—, in order —, da; now —, sada
kad; seeing —, Uudud da; in
—, zato jer (Ho); so —, in so
much —, tako da; — I am aware,
koliko dane
Thatch, thi, n. krovina,slama, rogoza,
traka (kojom ss krov pokriva); krov
od slame; krovinjara, koliba; a
roof of —, krov od rovinj cottage
of —, krdvinjara, —, 1. t. pokriti
kvovi: slamom,
Thatcher, data m. pokrivač krovova
slamom, rogozo1
Thatching, thang, m. pokrivanje
krova slamom; krovina, slama sa
THA
ee — ing knife, moš sa resanje
i
Tamumatolgy, tham*t8l"dé, n.nauka
o
Thanmatorgic/al), — himttarda*k(!),
a. čudotvoran.
Thaumaturgist, thi'mttordi*st m.
čudotvorac.
Thaumaturgy, thi'mstordže. n. tvo-
renje
‘Thaw, tha v. i. topiti se, kraviti se,
kopnjeti; odmrznuti se, ugrijati se;
it — s, kravi se, topi ee; — ing
weather, jugovina, —, v. t. topi,
rabtopiti, umekiati, ganu
topljenje kravljena: jugovina; sliver
, pol
Thaw), thi, u a. koji (se) topi.
The, (pred vokalom, chi, pred kona.
dh*, naglašeno dhi) odredani arti-
kul; — man, čovjek, :— woman,
žena, — child, dijete, — men, ljudi;
that 's just — thing, to je baš
ono, tako valja; now we come to
— point, ead dolasimo k onome,
alo je “glavno: Bible is — book,
Vidiija je knjiga mad knjigama;
he is — Mr. Taylor, on je onaj
posnati goep. Taylor. —, ad
to, čim, tim; 80 ‘much
tim Bolje; — more, tim više; so
much — more, toliko više; — less,
tim manje; — er, — better,
čim grije, tim bolji
merrier, čim više, tim dolje.
Theatre, thie, n. kasališis; poser
nica; posorište; mica; —
of war, ratište. — goer, ‘porjedalac
kazališta; — ‘going, porjećanja
Theatric, — ical, th*atr*k, — *k’l,
a. (— ly, adv.) kazališni, ‘pororiind;
teatralan; giadav; nenaravan, umye-
tan; — 8, pl. kasaliine potrepitine,
aprave, kasalifne predstave, kasa-
Wine vijesti.
Theban, thi’b'a, a. tebanski.
Thee, neg, di (4 (dati tee. od thon) (ei
tebe; ol
wt to
—'and ‘tien, ~ tikatt koga.
915
THE
Theft, theft, v. krađa, tadbina,
Thom, th tear, a. kao tej, kao
Theine, tbiin, m. tejin, čajevina.
Their, dhč", pron. 8. lica pl. (pred
imenicom) njilov, njihova, njihovo;
— book, njihova knjiga.
Theirs, dhe's, pron. 8, lea pl. (kao
predikat) njihov. njihova, njihovo;
this book is —, ova je knjiga
njihova; this is —,
krah thi'izm, telsan, vjerovanje
miei inat, m. omaj, koji vjeruja
u Boga. (
Theitiea, their, a. titan,
Them, ahem (dat i acc, od they)
njima, njih; all of —, evi oni.
Theme, thim, n. tema, predmet, glavna
misao; zadatak;
, itsel
sani sede; oni sant; they dit it
cin ta pasi they
—, oni au ae ; they
thalk of —, onš govore o sebi;
they keep it to —, oni drže to za
do; things in — innocent, stvari
sobi nedušne.
Then, ao ahen, adv. onda, tada; satin, °
na to; drugda; I, — a child, ja,
onda još dijete; now and —, sada
onda, katkad, kad i k every
now and —, svaki dus; since —,
od. onda; till —, do tada, do eada;.
the — king, tadanji kralj; on —!
samo naprijed; by —, u to vrijeme ;
there and —, e mjesta, odmah
zatim; what shall I do —? što ću
dakle raditi? he breathes, — he
lives, on diše, dakle šivi.
‘Thence, dhens, adv, (from —) odande,
odanle; odatle, tates dakle, safo;
from —, 6d onoga, od toga vremana.
Taoneeforh, KOA adv. od
od tada.
iončeforvard, ier nary ady.
odonda, u napredak, u buduće.
*
THE
Theocracy, thtčk'ra*, m. tevtracija
(ol redanje | a odlu kralja u
ime Be
Theocratie(
, thiškršt*ki), a (—
teokratizan,
hall
Theologian, thi
lov.
- ical, amaen, -
— ally, ‘adv,) Bogoslovni.
gy, the8l*ate, m. seologija,
agosloplje.
Theorem, thi*rem, n. teorem, poučak.
Theorematic, thi*tmat"k, a. koji
ipada teoremu, koji je izražen
tooremom. 7
Theoretic, — ical, thi'retk, —*k"I,
a. (— ally, adv.) teoretitki, spe:
kulalivan.
Theoretics, thi*ret"ka, n. teoretika,
dio koje snanosti.
Theorise, — ize, thi*rajz, v. i. pra-
viti ili postavljati teorije, epekulirati,
umovati,
Theorist, thi*rist, u. teoretičar,
Theory, thi*r*. n, teorija, nauka.
Theosophist, th*Se"fist, n. teoso/.
Phemsopy th*de"f, n. čeosofija (sna-
božjih tajna, dobiveno nepo-
Prednim općenjem a Bogom i ¢
dusima).
visi
Therapentic, | — ical, thertgit
‘adv.) lerape
sidan, bof pripada nauku o lije-
koji
jean, thertpintks, Therapy.
ther tp o liječenju.
There, dhe, cae ondje, onamo; tu,
tamo; u tom; — he o. eto ga; I
shall go —, onamo; -- and
back, onamo i natrag; — I bold
with them, u tome se držim s njima;
it, — are, je, ima;
is wit, — is ‘anderstanding, gdje
je (ima) duha, je (ima) i pameti;
916
where — |
THE
— 's money in it, ću es da ito
zaglušiti;j —. is no 9 knowing. how,
ne moše ée znati, kako; + — is no
saying, ne da se kara; — is no
trusting in him, ne moše mu ee
vjerovati; here and —, gdjeko,
kojegdje; down —, ondje dolje;
in —, u tome, unutra; out
ondje vani; up —, ondje gore; be
quiol, je a deat! smin a," moj
slatane!
Theresbout(s), Prapedt rina 1), adr. tu
negdje; tu od prilike; od prilike
toliko; ten pounds or —, nemje
oko (od priliko) deset funti.
Treat dheratt®,
; prema tome; salo.
Theveanong aheruing adv. između
toga,
Thereat, dhérit’, adv. na to, u to,
pritom; tamo, onamo, ondje;
isa toga; radi toga.
Thereby, dhč'baj, adv. cm, e tim;
otuda, iz toga; kroz to; pri tom;
izu, od prilike.
Therefore. dh&"iš", adv. i conj. sato,
radi toga, a dakle, tako.
Therefrom, dhé'irdm’, adv. otuda, iz
toga, a.
‘Therein, ‘anes, adv. u tom.
Thereof, dhérdf, adv. od toga.
Thereon, dhčrčn', adv. na to, na tom,
Thereot, dhčrant', adv. is toga.
Thereto, dheta’, ‘adv. & tome, još
mueretofore, dhavfar, adv. prije,
prije toga.
Thereunder, dhéron’d*, adv. pod
tim.
Thereunto, dh@r'nta’, adv. k tomu,
us to.
Thereupon, dhépin’, adv. na to;
satim, iza tage. odmah zatim; zato,
radi toga, #
herewith; dhe"widh’, av. e tim; od-
mak salim, skor
‘Therewithal, dhewidhal’, adv. osim
toga; » tim; u isto doba.
THE
Theriac, thik, m. turjaka, uatuk..
i, Theriacal, tlorajtkč, fa. koj
služi kao ustuk; ljekovit,
Thermae, tho"mi, n. pl, toplice.
Thermal, thosmil, a. to)
tiče topline, termalan;
(spas, waters) toplice,
Thermic,tho"m*k, a. toplinski, termski.
Thermo-current, tho"mškorat, 1.
termoelektritna struja.
'Thermo-electricity tho'm*ii*ktrie*t*,
n. termoelektriciteta, toplinom pro-
izvedena elektriciteta.
‘Thermometer, th*mdm’*t™, n. termo-
metar, toplomjer.
‘Thermometric, — ical. thotm'met’r*,
—k', a (— ally, adv.) termo-
metarski.
‘Thermometrograph, tho'm*metrtgršf,
n. termometar, koji sam bilježi.
Thermoscope, tho"m’skop, n. i no:
skop, toplomjer.
Thermostat, Abarat, n. ter
regulator.
čara amas, n riznica; dlago
jezično,
These, niša roni od this) prov. ovi,
ove, 01
Thesis, ‘thi ‘sta, m. (pl. theses, thi'siz)
teza, stavak.
Thespian, thes’ Pe a
dramatičan: —,
Thenrgic(al), icra a. čuđo-
tvoran,
Theurgy, thidi*, n. čudotvorenje
pomoću duhova; dozivanje duhova.
Thew, thjo, n. milica; — &, pl.
mišice, tetive, tjelema snaga. —
less, a. elab.
kiki odi Thewy, tja“,
»mostat,
a sregičanu
a. žilav,
mere ans, .pron. (pl. od he, she, it)
oni, one, ona; (mjesto those) oni;
- pk ont koji; — say, (ljudi)
e, govori 26; they 'd,
jee’ they had, they
they'll mjesto they will; they're
mjesto they are; they've mjesto
they have.
917
THI
Thick, thik, a. (— ly, adv.) debeo;
krut; gust; mutan; težak, yak, grabi
tupoglav, budalast, nesgrapan; me-
jasan, drei "i ska nabojit,
pun; sprij prijateljak prisni;
ten inches —, debeo deset palaca;
and, guitara, četa; as —
ail, gust kao tuča;, — and
threefold, triput toliki, u velikoj
množini; — of hearing, slaboga
sluha, nagluh; — of sight, slabovid ;
— of speech, spora jezika; —
tea, čaj # mesom; to lay it on —,
preljerivati, hvaliti preko mjere;
they are together, oni su dobri
, adv, debelo; gueto;
nejasno, nerasgovijetno;
poto
some one,
debljina; guatina, najdebiji, | nai naj.
gušći, nojteši dio tesa;
sredina; to go throngh — “od
thin ne žacati se od 6 di M
t. zgutiti; sguenuti, — bodied,
k ; — coated, debele kote,
debele kore; — coming, gust, što
dolast gomilama, jatomice; — eyed,
slaba vida; — grown, gusto na-
rastao, gusto srastao; — head,
glavonja, glupak; — headed, glavat,
tupoglavj — leaved, debela lida,
lisnat; — legged, debelih nogu; —
lipped, uma; — necked, debela,
krupna vrata; — nosed, nosat;
— planted, gustozasađen; — ribbed,
debelih rebara; — rinded, debele
kove; — set, gusto sasađen, obilat,
zdepast, ponizak a krut; — shelled,
debele ljuske; — sighted, slabovid,
kratkovid; skin, debelokozac;
— skinned, debele koše, debela kove;
— skull, glavonja, tupoglavac; —
skolled, glavat, tup, glup; —
hae gusto porijan; — witted,
tup,
Thicken, S čika. vy. t. učiniti što, da
bude debelo, deblje, gušće; saguatiti,
zbiti; umnošiti, udvostručići; potkri-
jepiti; samutii, pomračiti. —, v. i.
THI
muti
rasti, nagrnni tamnjeti.
Thicket, thik"t. n. guštara, česta.
Thickish, thik’*s, a. podebeo,
Thickness, thik'n*e, o debljina; gi
tina, čestina; čeratoća;
nejaenoda; slabost (elu
‘Thief, thif, m. tat, kradljiva
lupeš; razbojnik; ill (fo
vrag. like, kao tat, tatski; —
proof, siguran od tatova, od provale,
Tri igre, this
Thievery, this
se;
Thieves, thivz, pl. od “tht
Thievish, thi'v’s, &, Rradijiv; tatski,
lopo: potajni. — ly, ady.
kradimice, krilom, potajno. — nest,
B. krad/j eae,
Mpbadres signo. —
Thiller, th *n
Thimble, thin bi,
sak
ina;
varali; — rigger, čaratan,
Thin, thin, a. (— ly,
lak; slab; jin, mješan
mršav; malen, sita:
kukavan; oskudan; oredak; —
board, tanka daska; — drink, lako,
slabo piće; — diet, ogodna, slaba
hrana, suhotinja; & — pretext,
alab, prazan isgovor; a — house,
Prasna kuća, prazno kazalište; 2
— field, rijetko zusijano polje; &
— crop, loša žetva, rdava ljetna;
a — audience, malo sludalaca;
the — end of the wedge. prof
početak, prvi korak: to grow (get)
—, otančati, istančati.
— adv. tanko, slabo, rijetko, nee
znat
. THI
moi. (to — ont, to — away)
sandal; mršani, emrdeei, opasti;
- tinea tanke
Usies — spun, tanko pre-
den; — visaged, ewk u lien.
Thine, dhajo, Pron. feoj, Ivoja, tvoje;
— is this house, this house is —,
s; mine and —,
eno, što je moje i ono, što ja tvoje.
Thing, thing, m. steer; biće, vor,
lice; pjesma, pripovijest; posao;
— 6 pl. stari, Ponovi. haljine,
sprave, poruđe; pokućstvo; — 8
personal, pokretna imovina; — s
real, Kk:
sega; an ga
Brna —, okolica; mae -*%
malenkosti; no great — 8, ništa
snamenita; I have a — for you,
imam njelto osobito sa vas; to make
a really good —, učinili zaista
r posao, dobiti dobitak;
to do the pradent —, učiniti
lja
that is quite the —, thays just
the —, fo je pravo, tako valja, to
fe ono; that's just the —
fo je upravo ono, ato trebate; that
is not the —, tako ne Bi imalo
biti, to se ne pristoji; 1 am not
ite the —, mije mi saeoim dobro;
{ia ‘the morning), odmak
rat
THI
rano u jutru; it's the (same) old
— over again, uvijek
Thingum, thing*m, dingum bob,
tbing“mbčb, n. taj i taj, ta i ta,
to i to.
Thingy, thin'g“,
jalan, materi) ‘idan.
Think, think, w. (imp. i p. p. tought)
iti, razmišljati, pro-
suditi, rasuditi, preaudi-
; izvoditi, zaključivati; mniti,
čijeniti; wom ma nakan bit
holjeti; 0 pomislimo;
should — rr nipotio; to — twice,
prije se dobro promisli:
not —, nisam mogao sebi protu-
mačiti; I should — not indeed,
samo mi još to treba, čuvat ću se
već toga; I should — so, dakako;
to — with oneself, mi
sebi; to — about, misi i
Hjati o demu; to — fora. t. mi-
aliti, utvarati sebi, umišljati sebi;
to — of, misliti na što, o čemu,
razmišljati, premišljati se, domisliti
se; to — light of, ne cijeniti, pre-
sirati; to — much (highly, well)
ije i, poštovati; to —
zlo mni-
jenje o; to — on, upon, misliti na,
0, razmišljati o, oponiinjati se desa.
=) V. t. misliti što, na što, o demu;
cijeniti, dršati; nakan diti, hotjeti;
rasmišljati, premišljati; to — away,
ramišljajuć provesti, misleći otje-
rati; to'— out, do kraja m
domisliti i se, dovinuti
dobro
man, ds ga za bogata čonjeka;
to — nothing of, ne mariti, pre-
zirati; to — proper, dréati sa
zgodno. —, impers. činiti se; me
ti thinks, 2 čini mi ae.
stvarni, materi-
išljenje, promišljanje.
Thinkable, thiničil, a. što se moše
misliti, pomislit
Thinker, thin'k*", n. mislilac.
Thinking, thin'kng, n. mišljenje; ras-
mišljanje ; suđenje; mi mnijenje;
to my —, po mom mišljnju. —,
919
THI
a. koji misli, uma; — ly, adv.
misleći, umno, promišljeno; I am
pad of Jone way of —, nisam too-
a mnij
Thinly, thin’, adv, od thin;
peopled, slabo naseljen; — sketched,
ertan na brau ruku.
Thinner, thin”, n. onaj, koji tanji,
otančava, umanjuje.
Thinness, thin"s, n. tankoda, tan-
dina; malešnost, nježnost ; mršavost ;
rijetkost; oskudnost, pličina.
Thinning, thin“ng, n. tanjenje; rije-
đenje (šume).
Thinnish, thins, a. potanak. ,
Third, thi'd, e. treći; — power, treća
potencija; — party, — person,
treća oscba, treći; — time, reći
put. —, m. treći; trećina; terca (u
glazbi); (— of exchange). treća mje-
nica, — class, treće klase; — rate,
treće vrsta.
Thirdly, tho"d'19, adv. rreće.
Thirdsman, tho'dz'min, n. posrednik;
izabran, nepristran sudac.
Thirl, ths, v. t. bušiti, probušiti.
Thirst, th'st,_n. seca; šudnja, po-
hlepa, pošude edge,
žudnja sa smanjem; to quench one’s
—, gasiti, ugasiti žeđu. —, wi.
(6) žeđati
Thirster, th m, onaj, koji 36d,
tines, n. šeđa.
‘Thi tines,
Thirsty, thi"st", a. žeđan, pohlepan;
sušan, suh (0 zemlji).
Thirteen, thi"tin', num. i. n. frinaest.
Thirteenth, tho"tnth, a. trinaesti;
— ly, adv. trinaesto. —, n. tri-
naestina.
Thirtieth, thartth, a. friđeseti; —
—ly, adv. frideseto. —, n. tride-
setina.
Thirty, thi"t* num. + n, triđeset, —
fold, a. tridesetorostruki.
This, dhis, pron. (ph these) ovaj,
ovo, taj, ta, to; današnji; — or
ovo iti ono; like —, ovako,
na ovaj način; — morning, jutros,
— day, danas; at — day, još da-
nas, još sada; — evening, večeras:
THE
— day week, danas nedjelju dana;
I have known him these three
yours, poznam ga već tri godine;
peel, toliko; only — once,
seamo ovaj put; before —, ere —,
prije, prid toga; —
od njekog eremena,
tim načinom, međutim,
—- time, međutim, u to, sada;
far, dotle; — way, amo, ovuda;
— way, na ovaj način; you must
leave —, moraš otići odavle; bet-
ween — and that, u fo vrijeme,
dotle: When you receive —, kad
primite ovo pismo; will — lead
ine to, hoću li doći ovim putem do;
from — to B., odavle do B.
Thistle, this", n. čkalj, češlja, češljika;
— down, mašak od, čestjike; —
finch, češljugar,
Thistly, tbisl', a. pun čkalja, pun
drače; kao tka, bodljikav.
Thither, dhidh™, adv. osamo, sari
hither and —, tayo amo. — w:
adv. onamo.
Tho, Tho’, dho, conj. skraćeno though.
Thole, thol, n. palae (ea veslo). —
ve i. ist. trpjeti.
Thong, thing, n. remen, kaiš; bid. —,
v. t. remenjem ričorstit
Thoracic, thčris*k, a.
‘Thorax, tho'r’l
Thora, thim, a
trnje, poteškoće, neprili
ba in the” Hea, ‘ea oku;
plant a — if ‘one’s side, koga
sr obno sori :
gloy; —: apple,
jak)
Thornbaok, tha'n'bik, n. :rađa, ra.
dšina dračava. (riba).
Thornless, tha'a'l’s, a. bez trnja:
Thorny, than’, a. trnjan, dračav,
bodbikast; mučan, tešak.
‘Thorough, thér’o, a. pun, potpun, ts-
. malih posvemašnji ; pravi; odi:
jar, strog; — work, savrien
-. conviction, tuboko uvje
bon
920
THO
renje: —, — ly, adv. skros, sasvim"
posce, sgolja, potpuno.
— bass, generaléas; — brace, re-
men od kočije; — cut, progiek,
Prokop; — going, & potpun, ts-
meljit, savršen, postojan, dosljedan,
oštar; — |, welt u svakom
hodu (o konju), potpun, gotov, sa-
vršen; — sped, potpun, savršen.
Thoroughbred, thčr*bred, a. disto-
krvan, čiste pasmine; vafren; dobro
odgojen, valjan, obrazovan; iskusan ;
temeljit; savršen.
Thorougfaro, thčr“fe", n. prolaz; pro-
lazak; veliki “drum, glavna cesta;
no —! there is no — here! zabra-
njuje se ovuđa voziti!
Thoroughness, thér'nes, n. potpunost ;
temeljitost,
Thorp, thi'p, m. selo,
Those, dhoz, pron. (pl. od that) oni,
one, ona; — are your books, ovo
au, vaše knjige,
Thou, dhau, pron. ti —, v. t. tikati
koga.
Thou'dst, skraćeno thou hadst, thou
wouldst:
Though, dho, conj. premda, ako i, i
ako, akoprem, , ma (da,
kraju rečenice) doduše, sa svim lim,
ipak, u ostalom; a8 —, kao da; —
it be so, ako dje tako — I say
it,'@ da se ne hvali
kind-hearted fellow —, al je ipak
bio dob, iting.
Thought, th&t, imp. i p. p. od to
Thought, that, n. m
pojam; domisao;
šljanje, promišlj
mjera; strah, briga
maličak; merry — s, vesele dosjetke;
a — longer, za dlaku, malko dulji;
m (upon) second — s, promislivši
ae dobro, bolje; that — came into
my head, dodoh na tu misao;
things above earthly. —, stvari, do
kojil i um ne dopis: obit shouldy
— 8, na to bismo mbralé
he bas no — 6 of, on na.
namisao, na-
nješto, malko,
misliti;
THO
to ni ne misli; I willspeak my — 6
to you, hoću, da vam košem svoje
ijenje; to entertain ill — 6 of,
slo misliti o kome; to take — for,
brinuti se sa što; upon a —, with
a —, bra kao misao; ! didn't give
it —,-nije mi bilo +
meti; suddenly the —
ujedanput mi pade na um; he has
other — s, on ima druge namjere.
— asd en, pun: misli, reading,
čitanje, pogađanje misli; — trane-
fre prenošenje misli,
Thooghtful, thštfol, a. (
tren, pašljio; brišlji
Thoughifulness, Takers, a du-
Boko razmišljanje; cami
saonost; smotrenost; brižlji u
Thoughtless, th&t'*s, a, (— Py, adv.)
bez misli; bezmislen; besbrizan, ne-
maran: nermotren; lakouman ;
Thoughtlessness, th&t‘l*snes, n- be
mislenost; besbrišnost; nesmotrenost;
glupost, .
Thoughteick, that’sik,a. sjetan, nujan.
Thou'lt, dhault, skrać. thon wilt.
Thou'rt, dhau't, skrad, thou art.
Thousand, thau'zad, num, a. i n.
tisuća, hiljada; mnogo, velika muo-
Hina ; (a) — times, tisuću puta; a
— years, tisuća godina; — and one,
neirkazana mnošina, suvišan; one
in (of) a —, jedan ismeđu hiljade,
izuzetak, rijetkost; a woman in a
—, rijeka, meobična žena, kakvih
je malo nai; — 8 of soldiers, (na)
hiljade vojnika; like a — of brick,
silan, vrlo težak, vrlo žestok.
Thonsandfold, thaw'zndfold, a. hi
ljadostru
rant, thau'z"ndth, a. hiljadan,
hiljadit, tisućan. —, m. titudina,
Thraldom, thrdi'dm, n. ropstvo; ne-
voljništvo.
Phrall, tbral, n. rob, nevoljnik.
Thrap, thršp, v. t. tući (prutom, re-
menom).
Thrapple, thrap', n. grkljan (u ši-
votinje). —, Y. t. uhvatiti za grkljan.
921
TRA
Thrash, thršš, v. t. mlatiti; islupali;
to — out, ismlaliti, prorešelati. —,
v. i, mlatiti; truditi se, mučiti se.
Thrasher, thris*, n. mlatac; mlatilo,
stroj za mlaćenje.
Thraskiing, thratng, mn. mlaćenje; ~
batine. — floor, gumno; — machine,
— mill, mlatilo, stroj za mlaćenje,
sprava sa vršenje.
Thraw, thr ot. ovrijeli, izvrnuti,
wer ie Bis! Tordedion
ithe >.
D, žestoka bol; smrtan strah; bolovi;
in the dead —, na umoru.
| Thread, thred. n. konac; nit, žica;
; dretoa; vlakno, končić ; (of
& screw) zavoj (u šarafa); tok (po-
toka); svesa (u ). air — 3,
svila, bablje ljeto; a bottom of —,
klupko konca; the vital —, the —
of life, nit života ; three — La tro-
atruki konac life bangs by
» život mu dlaci; 1 hadn't
a dry — on me, bija mokar kao
moča, kao motionica; to lose the
— of one's discourse, sapeti u ras-
govoru; to take up the — of a
tale, nastaviti pripovijetku. —, v. t.
udjeli, uvrasiti (konac u iglu); ni-
zati (biser) 5 provući se, proći; to
— one’s way through, proturiti se.
— lace, kontane~tipke; — like,
kao konac; -- glove, kančana ru-
kuvica; — needle, provlak, pro-
vlačenje (ispod ruku u kolu); —
paper, mosurić od popira, mršav
čovjek: — shaped, končast, žičast;
— tape, končana vrpca.
Threadbare, thre be, & izlizan, wha-
ban, otrcan, iznočen, atar. — ness,
m. ielizanost, otrcanost,
Threaded, thred"d, a. e koncem; sa
za
miveater, thred™, n udijevač; udije-
valo ;
‘Throadiness, thréd’*nes, n. kondatost,
vlaknatost.
Thready, thred’*, a. končast, šičast
končal, vlaknat.
THR
.Threap, thrip, v. i uporno tur
tebdenje,
Threat, thret, m. prijetnja, groinja;
empty —, gola prijetnja. --, v. t. |
di. prijetiti.
Threaten, thretn, v. i. i t. prijetiti
(ae), grositi xe (any one with. kome
čim); zaprijetiti.
‘'Threatener, thret'n*, n, prijetilac.
Treatening, thret‘nng, a. ly, adv.)
koji se groti; čime se pi —
groženje.,
Three, tif, num a. don. tri; tr
ica; trica, trojka; rule of
trojno pravilo; by — (8), po tri,
ojica; the (the
— acted, u tri čina; —
ljudske
prpiri,
‘aged, kome ili čemu je
debi; — cleft, rastrojen; — colour-
cd, trobojuni cornered, tr
u,last, trošiljat; — decker, brod
sa tri palube. sa tri reda topova;
, po trajica jedan za dru-
gim; — fingered, Groprat; —- flo-
wered, trocvjetax; — fold, trostruk,
trostruko; — foot, tronog, dug tri
slope; — footed, tronog, sa tri
woge; — forked, trokrak, trozub;
— hcadru, troglav; — hooped, sa
tri obruča; —- inched, od tri palca,
malen; — leafed. -— leased, trolist;
— legged, tronsg; — lobed, trokrp
— man, za trojicu, so trojica iz-
vode ili mogu izvesti; — master,
sa tri jarbol
postotni pupiri; — petalled, trolist;
— pile, fin, debeo baršun; — piled,
od barduna, osobito fin, otmen;
ply, Gostruk; — pointed, trosifja
— prong(ed}, trokrat, trorog; —
quarter, od tri četvrtine; — ‘score, |
šezdeset; — sided, trostran, trobrid;
— square, trobrid (o turpiji);
storied, frokatan; — stringed, tr
žičan, — suited, sa tri odijela, |
siromašan; — tailed, sa tri repa;
— toed, sa tri nokta; -- valved,
traklopan
922
i 26. —, 1. uporno |
— percents, tro- |
THR
! Threepence, thri'p5os, n, noeac od tri
pensa; — half-peanf, ti pensa
d pol.
Threepenny, thripent, a
vrijedan tri pensa
jušan, prost —, v
Dvi pen)
znatan, ma-
nozac ed td
pensa.
Threnody, thren’®is, u. tužaljka (pj,
"ma,
i Thresh, Thresher, .cidi Thrash;
| Thrasher.
| Threshold, threš'čld, thres“*td, n. prag;
ulaz; to be on the — of, biti u
potithu éesa; to cross (pass) the
—, prijeći, prekoračiti prag; 10
lay one’s sins at another person's
—, avalili svoje grijehe na drugoga:
Threw, thro, imp. ed to throw.
Thrice, thrajs, adv. triput; više pula;
vrlo.
Thrift, thrift, m. štedljivost. štednja
dobro - gospodavsteo; uspjeh, na-
predak; korist; poljski karanfilj. —
bor, štednic:
Thriftiness, thrift*nes, u. štedljivost,
čuvarnost; berićet, napredak, sreda.
Thriftless, thrifvl*a, a (— ly, adi
rasipan; bezuspješan, neplodan.
ness, n. rasipnost.
thrift’, a. Hedljiv, čuvaran,
uapješan; sretan.
|, vet vrtjeti, bušiti, pro-
; prodrijeti, probiti, raniti;
Šiniti, da koga hvala jesn, da iko
će, da se tko sgrozi; obuecti,
spopasti, potresti (0 groi jadutt, d.
— ed with joy, drićuć od miline.
—, ¥. i. prodirati; drhtati, tres
se, zgroziti se; petresti, potresati
—, 1. grosa, jeza; drhat,
uzrujanost; duboki osjedaj;
rezanje glasom; oMar
Theil ing, thrilng, a. (— ly, adv.)
koji prodire, potresa, obuzima, dire,
uzruje.
Thrive, thrajy, 'v. (imp throve i thri-
ved, p. p. thriven i thrived) i. peal
napredovati, ići za rukom,
vati, probicati, bogatiti oe, bili erode
|
THR __ 923 THR
Thriveless, thrajv! aaleljeti; mučiti; thronged with,
desuepjetan. dupkom pun %ea. — a. dupkom
riven, thriv'n, p. p. od to thrive.
river, thraj'v", m. onaj, koji uspi-
ke "napreduje; dobrosrećnik; šte-
lita.
Thrivingnes: thraj’ ‘vngDes, n. uspjeh, >
napredak, sreća; imućnost.
Toro, Thro thro,” head. through,
roat, thrčt, n. ždrijelo, gri orton:
ovat; Hjebié; ulas (u dolinu) proda
tunel; I have a one's = bolt me
i
— pipe, dušnik; TX velo, vraina
tila,
Throated, thro'd, a. koji ima ždrijelo,
grlo.
Throaty, thro't, a. grleni; « velikim
grkljanom; proždrljiv.
Throb, thrdb, v. i, kucati, udarati,
lupati (o arcu it. d). —, m. oku
canje, otkucaj, udar, Alapat; bilo.
— Jess, a, žin već ne kuca.
Throbbing, thrdb’*og,.n. kucanje, uđa-
ranje.
Throe, thro, n. (teški, ljuti) bol; — e,
pl. bolovi, trudovi,
rođaju); (last) — s, smrtni bolovi,
amrina muka. —, v. i, imat bolove,
truditi se, poradali se; biti u emrinoj
muci. —, ¥. t. 2 dali velike bolje;
to — ferth, roditi,
Throne, thrčn, n. prijestol, prijestolje;
stolica; to ascend (mout) the —,
atupiti na prijestol; to occupy the
—, vladati. —, y. £ postavili na
prijeatol. —, v. i, sjedit na prije-
Nols, sladati. — room, prijestolna
dvorana,
Throng, throng, 0. wala,”
g, g, naloga, navala,
(ljudi); mnošoo, mnošina,
gomila. —, ¥. i. kupiti se, gomilati
ae, turati se, naledi; to — upon, -
navaljivaći, —, v. t. tiskati, tnrgiš;
hipi (pri po-,
pon; u velikone poslu — ly, adv.
gomilama; marljivo; u poslu.
Troia thršil, no drosd, drord >
meti, ihrčti, on. grlo grkljan,
dušnik, jednjak. —, v. t daviti,
gušiti, zadaviti. —, v. i. gušiti se;
teško dihati.
Through, thro, praep. kroz, gree; po;
od, iz; to pass — the town, prodi,
provesti so kroz grad; — the whole
year, cijelu godinu; to go (get) —
a business, izvršili, svršiti. kakav
posao; to get (go)
predoljeti bolest, ozdraviti ;
senses, Žros osjetila, osjetilima
the books, kroz knjige, čitanjem;
— the fe od straha; — malice,
iz slobe;— ihe weakness, od umora,
od slabode, —, adv, skroz; easvim ;
do kroja; to be —, bili gotov, svr-
diti; to read —, pročitati; to pierce
—, probosti; to carry —, isvršiti,
avršiti ; November was half —, pola
novembra bijaše la, —, ne (of
an-auger) držalo (od svrdla); (—'
stone, — binder) (kamen) priječnjak,
otkos; what a — he cuts! kakav
je to kicoš! — car, — carriage,
šeljesnička kola, koja prolase, pro«
jean enn ~— coach, beatova
ja se.pulem na saustavljafu;
— going, a. posvemašnji, krepak,
živ; — going, n.ošigr ukor; =
line, izravna čuje: pruga; —_
passenger, Patni , koji“
prekida; = koa israma
trafile, provosna irgovina; —
train, izravni lak; — may, prelaee
illness,
the
artes
Throughout; hrde Baje i Prip
(ave, cijeloj, a je jA: na
drugi; — the keg lu
zemlju, po svoj semlji; — the work
‘po cijelom ovijetu; — the g
«| Zreko cijele godine. +, . sav. wren
posve, svuda.
Throve, throv, imp. od lo thrive,
THR
Throw, thre, v. dm, threw p. p.
thrown.) t baciti, bacati, .hititi;
metati, metnuti; turiti; nagnati; \si-
pati, lijevati: oboriti, odbaciti, aba-
citi; pobijediti; ogrnuti (kabanicu);
avlačit (kožu); izbaciti; okotiti; gra:
diti (most, nasip); wukati, presli,
prepredati (evita); oBličiti (lonce);
, dočili, strugati; to — a shoe, izgu-
biti potkovu; to — about, bacati
oko sebe, tamo amo, to — the
handle. after. the blade, izgubiti i
ono malo, što kome preostane; to
be — n against some one, sastatise
slučajno s kime; to — aside, baciti,~
metnuti na stranu, ukloniti; to —
at, bacati o što, u što, to — a-thing
at a person, prigovoriti kome što;
to — away, baciti, odbaciti, sabaciti,,
tratiti ;
odbiti;
back, Šaciti natrag,
to — by, Bacili na stranu,
zabaciti; to — down, oboriti, sru- |
šiti, orušiti, poniziti; to from,
bacili sa sebe, od ssbe, oljerati; to
— in, ubacili, dometnuti, dodati,
uračunati, umetnuti; I threw in my
lot with him, združio, složio sam
a6 s njime; to — into, ubaciti, utu-
riti; to — oneself into, bacité ae u
Ho, na što, dati se na što; to —
into the bargain, dodati, pridati
kod kupnje; to — off, odbačiti, od-.
skiniti, svrći, avlačiti,
ati, zabaciti, napustili,
odreći se; ts — on, bacih na, na-
tovari; to — oneself on (upon)
bacili se na, uzdati se u, osloniti se
na; to — oneself upon one’s fa-
Your, preporučiti se kome; to —
open, otvoriti, rasklopiti; to — out,
izbacili, bacati, puštati, ispustiti iz
sebe, isplaziti (jezik). otjerati, oda-
meti odbaci, me e primit (prijedlog);
natkriliti, i: i, izreći; to — out
cries, vikati, Treat to — ont a
hint, natuknuti ; to be — n out,
biti prestignut (kod utrke), izgubiti
trag, izgubiti ae; to — out of gear,
saustaviti; to — over, izbaciti, na-
pustili, ostaviti; to — together,
924
THR
strpati, zbrkati, združiti, složiti, apo-
jiti, vršiti štonabrzuruku;to — up,
uzbacili, uemefnuti baciti u via,
dići, sagraditi (barik
izbijucati, čin
jama), napustiti, oataviti
the window, didi, otvoriti prozor
(koji se diže i spušta); to — up
the cards, Baciti karte, napustiti
igus = yourself upon God, nedaj
—, V.i. dacati se; koc-
Kaiae; to — abont for, trašiti ; to —
at, baciti (udicu), zametnuti kome
(mrežu); to — back, pokazivati
atavizam, uvrći se u čemu ui svoje
pretke; to — up, dljuvati.
—,n. hit, hitac; bacanje
domet (dokle se može dobuciti
jemak (alojeva); kotur, šajba (lon-
čarska). — off, n, nopuštanje lo-
vačkih pasa; početak lova.
Thrower, thro%', n. Baca:
lončar. — down, razarač;
onaj, koji tjera, van baca.
Throwing, throng, n. bacanje; hitac.
— clay, lončarska zemlja, glina;
— engine (table wheel), lončarski
kotur,
Thiown, thrčn, p. p. od to throw, —
silk, predena, mulinirana svila; —
singles, svilen konac.
Throwster, ihro'st", m. prelac evile;
kockar (igrač).
Thrum, throm, n. ureznici (u tkanju
krujevi od osnove), krajac, ivica (od
platna, sukna), kraj, rub; rojta,
rena, kita; — 8, gruba pređa; pra-
dnik (u biljke), —, v. t. načiniti što
od uremika od ivica, od resa; pot-
kititi, podresiti (resama, rojtama).
Thrum, throm, v. i. zveckati, alo u-
darati u tamburu i t. d., lupati na
klaviru; pratima bubnjati.
togrilac,
out,
* Thrummy, throm”, a. kao ivica, čupav.
Thru-h, thro, n. drozd, drozak; afte,
prištići u uatimu, ustobolja (u djece);
njeka konjska Bolest (noga i kopita).
Thrust, throst
goniti, nagonili, na-
tjerivati; bosti, probosti; to — one-
THE
self against the wall, atienuti se o
sid; to — aside, rinu na
strane rd te x away from, dole
g — down, ues (a
starjii;.to — forth, pari brit
isbaditi, isnijeti
daprušiti, isplasiti, š
(na svijet), prušii; to — in, ući-
sui, urinući, utjerati, sabiti, uda-
ri u; to — into, ućisnuti, utur-
Kati, baciti u; to — oneself in,
into, trpali se u; ulisnuli se, nari-
26, nametnuti ic; rai off,
preter odrinuti; to — on, turati,
goniti naprijed, nagoniti, uzvratiti,
fedignutis (obod od šešira); to —
out,.isturafi, datimuti, isbaciti, otje-
rab, udaljiti, ity to — through,
Ipčotimuti, to — to the
Wall, potinuli nea 0 — together,
atienuti, strpati; to: thing upon
.& pćrson, nametnuti kome do, sla-
"gatš kome što.
“wdaradt (at, u);
ci) navala, nasrtaj;’ pritieak.
Thruster; thr0x'U", n. onoj, koji tura,
* Hlska bode.
žuriti;
—, 1. tutnjava, tulanj; teški, mukli
udarac.
Thug, thog, p. krvnik iz potaje,
Themb, thom, n. palac; —'s breadth,
Kirina palca, koliko je palac širok ;
all his fingers are — €, vrlo ji
nespretan ; to hold ‘under one's —
imati pod roojom vlasti, vladati kime;
by role of —, od prilike, na treću,
nasumce. —, v, t, nespretno prihva-
titi što, nespretno“ rukovati čima;
čestom povabom ' umrljati, dstrti; to
— over, odigrati, odguditi. — band,
palac široka vrpca, palac debelo uže;
— lock, brava s liskalom; — latch,
kvaka s tiskalom; — mark, palčev
otisak; — screw, vijuk, sa. palce
(mučilo); — stall, palčenjak, košnaći
naprinjak.
925°
- Thunder, thon'd&, ngromi brijesak;
THR
Thambed, | thombd,.a, Pee, © Othe:
od pated ;- čija Teter
mony, thomp, v. te:
udarati. lupati, fi
gati. —, n. udatac,
—, int.’ Yoakae.5 st :
Thumper, thom’p™, m. onaj ili ono,
Ho udara, lupa; Ho vanredno, čude
novalo; gruba
Thumping, hn p'ag, ata strerkom
(pad, udarac); golem, grdan, strašan,
grmljavina ; oluja, of can
grukanje topova. jeti;
gruhati, tutujiti; (to dare) g grm-
ljavinom ili grmeć proglaeiti; to -
koga prokletstoom; to
omomi ili kuo grom
earer, gromovnik; vated gro-
mom udaren, uništen ard gro-
movna munja, gromovna strijela ;
a—bolt has fallen, grom je udario;
— clap,.grom, trijesak; —. cloud,
gromonosan oblak, less, bez .
groma, bez grmljavine; — peal, grom,
trijesak, grmljavina; — roll, grm-
ljavina; — shower, pljusak s grm-
ljavinom; — sky, burno nebo; —
storm, oluja sgrmljavinom;— struck,
u 'kojegu je strijela udarila, kao
gromom ošinut.
Thunderer, thon’d'r*, n. gromovnik:
Thundering, thon’d*r'ng, a. (— ly,
adv.) koji grmi; ‘gromenity ‘gromovni
gromoran, gorosasan, golem. —, U..
grmljavina.
Thunderous, thin’d'r's, ‘ly,
aay) koji grmi, treska, tutnji, gro-
smundery, show ates, a, «kao -gromy
Thurible, there, n. kadionica.
Tharifor, thjatrtf*",. n.- nosilac -kadios
Thuriferous, thjarif"rts, a, koji pros
izvodi ili nosi ćamjan.
Thurification, - thjar'(*ke's'n, in.’ kas.
.djenje tamjanom:.
. THU '
Tharify, thja'rsfa j, v. t. ii. kadići.
Thoraday, howe, n. | čelorlaki
unds —, Holy — Spasovo, Spasov
dan; Maundy —, Remission —,
Sheer —, veliki četvrtak.
‘Thue, dhds, adv. tako, ovako; — it
is, tako je; — much, toliko.
Thus, thds, n. tamjan,
Thwack, thwšk, v. t udarati, tući,
isbiti, islijemati. —, n.
Thwackiug, thwšk"*ng,
rae.
Foret, kre-
, ne batine,
jsko, poprijeka; naopako; suprot,
— ly, adv.) prijeki, popre-
koa; naopak; protivan, — u.
prepona, prepreka ; protivljenje; klu-
pica.u čamcu; — of, usprke
>, v. t. ukretiti; osujetiti, rasbiti,
pokoariti; stati na put, ometati,
protivili se. —, v. i, ići, proći una-
krut, poprijeko, koso; protiviti se,
kositi #8,
Thwarter, thwi't®, m. onaj, koji
osujeti, smeta, kvari; njeka ovčja
bolest.
Thwarting, tnw&t'ng, n. prepreka,
protivljenje. —, a. (— ly, adv)
štetan, protivan, koji smeta. >
Thwartness, thwi't'n*s, n, protionost;
neprilika.
Thwartships, thwitštps, adv.
prijeko, preko broda.
fihaj, pron, poss. 2 lica sing.
po-
m. majčina dutica, po-
ac (Bilika). = -
ymy, taj'm“, a. pun majčine du:
dice, obrastao majčinom dudicom ; “
koji mirike majčinom đušicom.
Thyreus, ih0"sts, n. Bako štap (ob-
vijen bršljanom i vinovim’ lišćem).
Thyself, dhajself, pron. (ponajviše
iza thou) ti, ti sam; (iza povratnih
glagola) sebe, sebi,
Tiar, taj", Tiara, laje, taja", m,
papinska kruna. — ed, a. tiarom
Ere aii
ibia, tib"“, n. golijen.
‘Tibial, tibet, a, goljenični
926
TIC
Tic, tik, n. grčevilo trzanje, — dou-
loureux, — d8l"ra’, grč w licu, šio-
čana bol u licu. '
‘Tick, tik, n. krpelj, krpuša (ovčja,
pasja). — bean, bod.
— (for beds), navlaka (za jastik
itd) '
n. zajam; upon —,
v. i. i ti uzeli, kupiti na po-
usajmići (u koga).
=, ¥. ie i ti kuckati (o uri); klju-
cati, kljuvati; kucanjem kasivati (o
uri); pedičati točkom, crticom ozua-
čiti; to — off, označiti kao rije-
šeno, riješiti, odbrojiti, očitati. —,
n..kuckanje; točka; pedica; znak.
Ticked, tikt, p. p. i a. podičav
Ticker, tik", n. kuckalo;
Ticket, tik"t, n. cedulje
tilasnica; karta (vozna); 3
; znak na robi; iskaznica;
(pay —) plateina doznaka; listina
kandidata, izborna cedulja; izborni
program; službeni kandidat; that's
the —, to je prava roda, tako je,
to je ono pravo; first class —.
karla prve klase; circalar tourist
—; karta sa gulovanje uokolo, sa
oblazak; single —, prosta karta
(samo za onamo); return —,
karta sa povratak; to vote the
straight —, glasovati za sve po-
stavljene kandidate (jedne stranke);
to vote the mixed —, glasmati
samo sa njekoje; — for soyp, marka
za juhu (što se daje siromasima);
— of leave, privremena olpusnica ;
— of-leave man, privremeno otpu-
Heni kažnjenik.
— (to — up), ošilješiti snakom,
stiketom (rodi); snabdjeti kartom,
— clerk, — collector, podirač ka-
rata, wlasnica; — day, dan obra-
čuna (na bursi); — holder, elasnik
karte; — night, predstava u čiju
korist; — office, ured sa isdavanje
karata, mjesto, gdje se izdaju karte;
— porter, ovlašteni slušnik.
Ticking, tik“ng, n. trojmik (orsta
platna); kuckanje (uro).
ček;
TIC
Tiska, tik/l, v. t. škakljati,
draši dati, la:
Gan
; biti Hhakyjie. —,
n. škakljanje.
Tickler, til", n. sakljad; onaj ili
ono, Ho laska, draši; ono, što sa-
daje nepriliku; škaMljivo pitanje,
zagonetka; bilježnica; mala bočica
sa rakiju, gudljaj rakije.
misting, ti Ing, m. čkakijanje. —,
ugađa, laska; resak,
Sine o aes,
Ticklish, tik", a, kdo, aan) ee
kijiv, tugaljiv; lab 7 _neportajan
prevrtljiv; težak; nješi
Ticklishness, tik'l*šnes, m. . dkašlji ivos4;
neposlojanost; nepousdanosi; nješ-
nost. >
Tick-tack, tik'tšk, n. kuckanje (tire);
. in a —, u jedan tren.
Tid, tid, a. nježan, fin.
Tidal, taj'dl, n. koji se tiče plima i
osjeke; koji pripada ili je podergnut
plimi i osjeci; koji je kao plima i
ogjek rijeka, u koju do-
pire plima i ogjeka; — train, vlak,
io 46 ravna po plimi; — wave,
lime, velika plima.
mine ote m. poslastica.
Tide, tajd, n. plima i oyeka; struja,
tok; promjena; vrijeme od 12 sati,
radnja (u rudara); (u složenim
riječima) vrijeme; high —, plima,
velika plima; low —, osjeka, pli-
mica; the — ebbs, more opada,
osijeea; the — flows, more buja;
the — is in (up) plima je; the
is ont — down,osjekaje ; to take the
— at the flood, uhvatiti (dobro
otrijebiti) sgodu.
drajom, 2 plimom; imati plimu i
osjeku; strujati; to — away, po-
puštati; to — back, plovi jatrag
s plimom; to — down a river,
ploviti s oajekom niz rijeku; to —
up a river, ploviti s plimom us
to — on, istrajati, napre-
dovati; — what —, dogodilo se,
što mu drago. —, v. t. tjerati pli-
mom, strujom; izvesti (što); to --
—, v. i id sa |
TIC
over, svladati, pretrajati.
= rs: tučka. pristojbar — gi
vrata na ustavi (sa plimu i vvjeku
— gauge, — meter, plimomjer;
— harbour, Iuka s plimom i osje-
kom; — hour, lučko vrijeme;
mill, mlin, koji plima ger
man, — waiter, carinski činovnik,
doji nadeire iskrcivanjs broda;
tables, tabliea sa plimu i ogeku;
— water, voda, u kojoj se opaša
plima i osjeka; — wave, val od
plime; -- way, dio ili tok rijeko,
ili kanala, u kojem ae osjeća plima
i ovjeka.
Tidiness, taj'd'nes, m. čistoća, pri.
stalost,
Tiding, taj tog, prona pl. —e)
vijest, novo: — a, radosni
glasi.
Tidy, taj'd', a. (— ily, adv.) uredan,
čit, Voda, pristao, ubav, lije
—,'n. pokrivač sa
i i. urediti, spremiti, udin
dude što čisto, lijepo. .
Tie, taj, vt. vezati, svezati, iti,
apojiti; sputiti, zaustaviti
podvezati (šilu);
Biti e kim jednak (u igri); to —a
knot, savezati usao; to -— down,
iti,
to — in, privezati, save-
aati; to — on, privesati (to, za);
to > to, vezati sa; to — together,
svezati; to — up, privezati, save-
is tied up, njesin
imetak joj je osiguran; tied up,
ee
veza, svesa; uzao, šeput,
modija; ovratnik; neodlučena igra;
jednakost u broju predanih glasova.
— beam, drven sapon, vešnjak;
bolt, (šoljemni) ves, sapinjač; —
wig, privezana vlasulja.
Tier, taj, n. vezač; jednak u igri.
Tier, ti, n. red, vrsta, tavan, nis;
TIE ~
red sjedala (u kasalittu);
od orgulja.
Tierco, ti's, u. trećina, treći dio;
bačva (za rižu, slador, slano meso
it a), teška 336 funti; bure od
42 galona; tere (u glasbi, mače-
vanju it. d.
Tid, tif, n. gutlje ; préenje,
sednja, slovoljnost; inat, .
—, a. srdit, slovoljan. —, v.
réiti se, erditi se. —, v. t. ki
to — oneself, nakititi se.
Tiffany, tif*n*, n. koprena, veo.
Tiffin, tif*n, n. doručak.
Tiffeh, tif*s, a. koj
ert ore snak odobravanja.
— eat, pardal, jaguar; -— spotted,
pjegav kao tigar, tigrast.
Tigerish, taj'gr'š, a. kao tigar,
Tight, tajt, a (— ly, adv.) dorst,
neprobojan, koji ne propušta (srak,
vođu); čvrsto građen, jak; tvrd;
tijesan, uzak; tvrdo stegnut, na-
tegnut, zategnut, napet; krut, ukočen,
strog; štedljiv, točan; oskudan;
lijep, uhav; sutrusan, piji
as — Wax, muči kao
kao olovom zaliven; — coat,
kaput; nješto vrlo
što jedva pristaje, što zlo stoj
serouging, ueeze, nevolja,
atiska; ina — place, u škripcu,
u neprilici;
livan; money is —, malo je novaca.
— 38, pl. tijesne hlače, pletene gaće
(triko). -- fisted, čvrste pesnice,
stisnute šake, škrt, terd; -- laced,
čvrsto pritegnut, stegnut, tjesnogrud,
ejepidlački.
Tigliten, taj'tn, v. t. nategnuti, na:
peti, pritegnuti, utegnuti, stisnuti,
stijeaniti, susiti. —, v. 1. stegnuti
se, stimuti se, susiti se.
Tightener, tajt'n*, n. onaj ili ono,
Što nateže, uteše, stele; ervca ili
uzica utesaljka; dobar, velik obrok.
Tightness, tajtn's, m. čvrstoća; tje.
red cijezi |
— rope dancer, pe- |
928
TIG
snuća, uskoća; napetost; oskudnost;
Skrtost; točnost.
i
j Tixress, taj'xrts, u. tigrica.
ine, taj'grin, taj’grajn, a. tigrove
je; poput tigra.
Tigrish, taj'grtš, a. popu! tigre:
» krtoločau; kvalisac, vaze
kim. pseto: bezjak, bukean.
Tile. tajl, m. erijep, cila, opeka;
glinena cijev; poklopac na loučiću
za taljenje; vilindar (šešir); he haw
a — loose, nema ćetrrte duske u
lari. —, ¥. t. pokriti crijepom. —
burner, cig/ar, opekar clay,
zemlja za opeku; — colour, cigleva
Boja; — earth, zemlja za cigle; —
field, ciglana; — kilu, peć
ciglana; — maker, ciglar
krov od epa; — works,
Tiled, tajld, a. pokriven
kao erijep; we are —. sami smo,
nema nepozvanih (x loši slobodnih
widara). .
Tiler, tajl", n. ciglar, opekar;
krivač (krovova) crijepom; vratar
(u slobolnik zidara).
Tilers, tajl*rtn ciglana.
Tiling, taj'l'ng, n. pokrivanje crijepom,
krov od crijepa; crijepi.
Till; til, prp. do; from morning —
night, od jutra do noći; — now,
do sada; — due, do dospjetka, dek
dospije —, conj. dok; wait — I
come, čekaj, dok dođem.
Till. til, v. t. tešiti (zemlju), raditi,
obrađivati, orati.
Till, til, n. jijoka, škrabija, ladica (u
stola!; dućanska dlagajnica.
Till, til, n. smjesa od ilovače i pijeska ;
torda glinasta zemlja
Tillable, till, a. što se može tešiti,
orati; oraći
Tillage. til*d,
tarstoo. — ground, —
e. oranje, lešenje; ra-
land, oraća
zemlja.
Tiller, til", n. orač; ratar.
Tiller, tilo". držak, drialo; srra-
čine (u krmila), — chain, verige kr-
mila; — rope, uzica krmila,
TIL
Tiller, til, izdanak; obilježeno
nie It, n. šator, dador, platno nad
kolima, nad čamcem., —, v. t. nat-
kriti, pokriti platnom. — boat. nat-
kriven čamac.
Tilt, til! i. ljuljati se; nagnuti se, |
naviti se; svalifi se; to — over.
prevaliti se, premetnuti se, tat) |
osti, udarati kopljem; (agnivst)
navaliti, nasrnuti; lomiti koplje;
e u viteškim igrama) igrati vi-
se. —, veo ti nage
to — over, pre-
to — up, fumbati
na brid, sječimico;
vrnuti,
(dure),
postavit
okomiti (koplje); komnuti, udariti |
udarati,
u. na.
okomice; navaliti kopljem;
kovati velikim čekićem.
ginjanje; naklanost, nagib
kopljem); (— ply
lonijenje
kopljeta, turnir, viteška igra, halka; |
to run at — a, lomiti koplja; tr-
kati halku; to run fall — against,
nasrnuti žestoko na; at full —,
svom žestinom, u najvećem trku,
usagrepce. — hammer, malj otraguš;
— yard, medan, trkalište.
Tilter, tE" m. nagibač; podvalak
(pod buretom) ; halkad; borilac. *
Tilth, tiRh, n. teženje zemlje; ratar:
stvo; in good —, dobro obrađen;
not in —, neobraden
filting, tiltng, n. nagi pre
ertanje ; lomljenje kopljeta: tiltings,
_ pl. ostaci, talog (u buretu
Timbal, tim’b'!, n. talambas.
Timber, tim’b', n. drvo, drven
građa, lijes; deblo, stablo; drolje,
građa (u opće); komad grade,
gradljika, greda; rebro (u broda);
pretty piece of —, krasan brod;
Šuma; drvena ograda (za preska-
kivanje kod utrke). —, a. drven
od dreeta. —, v. t. graditi, djeljati.
— bridge, drven moat; — frame,
atma; -— merchant, dva, trgovac
droljem; — partition, drcen pretin,
pregrada; — ship, luta drvarica;
udarac.
929
TIM .
— toe, drvena noga; trade,
trgovina drvljem, drvarstvo; — tree,
drvo (4 rištodno) se građu; — work,
tesari jski posao, drvena
Safina: —_ das roof, rogovlje
od krova, lija na kući
tesarnica, gradilište,
Yanik,
| Timbered, tim'bč"d, a. građen od droa;
osumbien, odrastao šumom ; bis brain
is ill —, nema čelorte daske w
glavi.
Timbering, tim'b'ring, n.
(rudnika): drvena građa.
itabrel, tim'br*l, n. bubnjic, tamburin.
ime, tajm, m. orieme; doba, das;
# Pravo vrijeme, sgodan das;
pl) sadašnje vrijeme, vijek,
brt the —, sadašnjost; takt, (glas
Bena) mjera, udar, korak (vojnički);
put, krat; apparent —, (vraeo)
sunćano vrijeme; the — past, pre-
sent and to come, proštost, sa-
dašnjost i dudućnost; in the day
—, danju, obdan; — of day, doba
dana, poadrav (2a dotično doba dana);
at that — of day, u ono doda; at
this — of day, današnji dan; to
bid a person the — of day, po-
sdraviti koga; to know the — of
day, diti budan, znati što dobro;
by lenght of —, + vremenom; at
my — of life, u moje doda; — out
of memory (mind), od pamtivijeka;
close —, Zovostaja; in due -, in
proper —, na vrijeme, u pravo
vrijeme; to come — enough, doći
na vrijeme, uopiti; fall —, high
—, skrajnje vrijeme;
sa vremena, u pravo vrije
all in good —, sve u svoje vrijema;
hard — s, sla vremena; in thi
mean —, međutim, 'u tom; a long
-- since (ago, past) odano, is-
davna ; she is near her —, naskoro
će roditi; what > 7 žada! u koje
what — is it? what is
how goes ‘the —? koje sw
ure? koliko je shti? tell (give)
me the —, kažite mi, koje je doba:
sa
potporje
TIM
‘od jednom, u jedanput;
at another —, at some other —,
at other — 8, drugi put, drugda;
every —, svaki put, svagda; many
a=, many — s, katkad, više puta,
često; three — a three are nine,
triput pri je.devet; qi =, J
korak! slow -—, lagani korak; in
—, u taktu, korakom; to beat the
—, udarati takt; to keep: the —,
dršati takt, držati korak; -- about,
naismjence; after (behind) one’s —,
prekasno; to be after (behind) one’s
—, sakasniti, zaostati; to go (run)
against —, trčati s najvećom br-
sinom; at — 8, kadšto; at all — s,
u svako vrijema, uvijek; at any -—;
kadgod, svagda; at no —, nikad;
at some — or other, ikad ; at that
—, at the —,.u ono vrijema, onda;
at thi u ovo vrijeme, sada;
at what — soever, kadgod,. kad
mu dragoj before one's , una-
prijed, prerano; by —.8, za ore-
‘mena, naismjenos; by: that —, u to
vrijeme, dotle, međutim, čim, kad;
for —, sa vrijeme; for a —, njeko
“vrijeme; for the —, za ovaj das;
for the — being, sa. sada, sada;
from.—to —, od vremena do ore-
‘mena; from: this .— forth, odsad,
jodsele; in’ >, po: vremenu, s vre-
menom, u pravo. vrijeme; in no —,
"ni u hoje erijeme, u najkraće -vri-
jeme, odmah; out of —;.u ne-
‘orijeme, odavna, insan takta; to be
out of ane's —, io, islužio;
I am here to —, “ero me na rok,
u u određeno vrijeme; once ‘upon: a
—, jednom, njekad; the — is up,
rok je prošao, vrijeme je isteklo ;
when
Buduće; when — was, njekad, prij
‘tis more than —, skrajnje je eri:
jeme; to keep —, dršati se odre-
9 vremena, diti točan,
ići (o uri); to lose —, gud
Jeme, zaostati, sporo iti (o ur)
am pressed for —, hit
nemam vremena; to serve one’
990.
shal! be, u napredak, u
TIM
islušiti (avcje vrijeme), isučiti; Lam
having a very (real) good (fine) —,
živim prekrasno, vrlo mijedobro;they
went on a —, otišlisu na zabavu.
—, m ot. odmjeriti, podijeliti po
vremenu; urediti prema oremenu,
udesiti prema okolnostima; pogodi
učiniti, poduzeti. što_u pravo ori-
jeme; uderiti, naravnati (uru); dati,
udarati takt, po taktu pratiti; to
> off, odgoditi; to - a business
well, isadrati zgodno rrijeme sa
koji posao; well — dj u pravo, u
sgodno vrijema, agodan; ill — d, u
nevrijeme, nezgodan. —, v. i (with)
slagati ae (aa). —_alarm, ura bu-
dilica, budionik; = -ball, vremena
lopta (koja spojim padom namna-
čuje vrijeme); - bargain, posae na
vrijeme, kupnja na poček; ,
vozni iad book, radna knit
(a6 Biljedenie radnog vremena), vo
red (knjiga); — detector, konfrčina
ura; — freight, brzovomi teret;
glass, pješčana ura;..— honoured,
staroslaran; — keeper, kronometer,
udarač takia, vremeni kontrolor (#.
tvornicama it: d,); — piece, bro-”
nomelar, ura; — proof, siguran
proliv utjecaja vremena; —' pleaser,
— server, prevrtljivac, dvoličnjak;
urehase, župnja na poček, na
vrijeme; — sanctioned, vremenom
(obitajom) . posvećen: serving,
6 ravna po okolnostima, pre-
— stained, od starosti za-
, rđav; — stricken, starošću
. Toten — table,. tabla plime #
osjeke, rasredba sati (u školi), vozni
red; — taking, čemu treba: mnogo
vremena, spor;. — wasting, čime se
trati mnogo vremena ;— work, posao
plaćen sa vrijeme; — worn,” ore
menom _istrošen, ostario, isvjetrio.
Timeless, ‘T's, 8. (> ly, sav) oj boji
je u nevrijeme; beskonačan, vječan.
Timeliness, tajm*neg, n. - pravo-
dobnost; pravo, sgodno vrijema.
Timely, taj ai adv. fravodoban;
u pravo-vrijeme; agodan; rani.
, Timidity. ttmide
cost ; stidljivost.
Timing, taj'm'ng, m. radnja u pravo
srijeme: udešavanje po rrememu.
Timist, taj'mtet, n. onus, koji dri
takt.
Timorous, tim“ris, a. (— Is, adv.)
strašljin, boj Opreznu. > mesa,
n. Bojašljivost.
Timoue, Timeous, taj'm*e, a. (— ly, |
adv.) pravodoban, koji je u prare
m. cin, kositer, kalaj; po-
cinjen željezni lim, bijeli lin; ci-
neno posudje, limeno pesme; li.
mena, cinena kanta; limena kutija
novae, —, a. cinen, kositeran; li
men, od lima. —, v. t. kalajisati,
cinili; odlošiti staniolom: metati u
kutije (konserve). — ashes, kosi-
teram pepeo; — box, -- canister,
— ease. limena kutij
cineni opiljci;
— foil, cinen li
staniol, posrealina ; +
— mine. cineni, ke.
dšija, kositrar; — ore, kositerna
ruda, cinovac; — plate, kositerna
ploča, bijeli lim; to — plate, v. t.
kalajivati, ciniti; — pot, tava za
ein, limen lonac; — putty, kosi-
toran
ol; — sheet, ploča
.od bijelog lima; — solder, cinena
spojka; — stone. kositerna ruda;
— ware, cinena, limena roba,
"Minchel, tin'č*l, n. Aajka.
Tinct, tinkt, n. Boja; tinžtura.
Tinctorial, tinktd‘r“l, a. Bojni, što
46 tide doje, farbe; što luči za bo-
jenja.
‘Tincture, tink’é", n. Boja; osjena;
isgled, vid; šo površno, malko
primjesa; tinktura, —, v. t. dojiti,
o aati dome aki isgled.
Tinder, ti
ae trad, guba,
eran
2 Rox, palionica,
— moulder, kala. *
emeni oksid); 7
TIN
što se lako upali; — like, "Findery,
tintdtrt a, kao palilo, upaljiv,
+ Tine, tajn, m. zubac (u grabalja itd),
parošac (u vila i t. d.).
Tinea, tinta. m. krasta (na glari).
Tined, tajnd, a. sa zupcima, « pa-
rošcima.
Ting, ting, n.
socktanje, zvonjenje,
sock. ~
Tinge, tind2, ¥. t. bojiti, obojiti; osje-
niti, šatirate; dati čemu ka izgled,
mjeku primjesu, da zaudara, da
opominje mi što. —, n. boja; izgled,
id. osjena; zadaj, okus od nje:
3 mesto, malko.
Tingle, tin'gl, v.
svrbjeti, bridjeti
rektati, zvečati,
bosti, bo-
je; arrdljenje,
fling, ting'ispi
m. kotlokrp; klanjar,
Pos pacuha: krpeš, priliarij
prifjas. i pešnjati,
petljati; to — up, skrpiti, spréiti,
Tinkerly. tin'k"l", a. i adv. kao kotlo-
krp; kao šeprtiju, poduka
Tinkle, tin'kl. v. i:
žooniti; zujati (u ušima) <. mt
činiti, da ito zveći. —, n. zvečanje,
zveckanje.
Tinkler, tink
m. unaj ili ono, što
zvonce; kotlokrp.
"min, n. enar, kaža,d:
imar.
klanjar,
-Tinned, tind, n. kalajisan, porinjen;
— fruit, konserne od roéa: — meat,
meso u kutijama; — provisione,
konserne u kutijama.
Tinner, tin’, n. kalajdžija; limar.
Tinny, tin’, a. to ima cina, bogat
cinom; kao cin; što zaudava na
limenu kutiju.
Tinsel," tin'e'l,
a. dik, varak, telej;
tkanina ;
srebrom,
blistavilo, lašan ures, laian
a. blistav, sjajan; pri-
t
aay
vidan, lašan, površan. —, v.
TIN
uresili varkum, titreikama, blista-
vilom, šikosati, pošikati.
Tinsmith, ith, n. limar.
Tint, tint, u. boja; lako odojenje;
tupnost boja; ton. - , v.
jiti; osjeniti, čatirati; — ed
paper, lako (žućkasto i t. 4.) obo-
jeni papir.
Tiny, taj'n*, a. malen, majušan, sitan.
Tip, tip, n. vrh, rt, kraj; zakov (na
štapu); rogalj (od skuta, marama
mit, prašnica (u biljke).
— of the ear, priuhak, jagodica
od uha; from — to toe, vd pete
do glave; to have a thing at the
— of one's fingers, suati što vrlo
dobro, sasvim točno. t. met-
nuti na što baki vrh, sašiljiti, oko-
vati ork.
Tip, tip, v. t. tipati, dirnuti,
ticati; prevrnuti, prevaliti;
citi (riječ), natuknuti, namignuti;
dati napojnicu, mali dar: to —
the wink, namignuti na koga; to
— some one's hand, potkupiti
to — down, oboriti; to — off, istje-
i, iskapiti (na jedan dulaž),
i to — over (up), prevaliti
nagnuti se, naginjati se;
to'— over (up: prevaliti se, pre-
ornuti se, umrijeti. —, u. slab uda-
rac;.odbo (kod kuglanja); mig,
napojnica, mali dar
sprava sa prevrtanje, prašnjenji
stovarište. cart, kolica, tadk
što se prevrću; — cat, — cheese,
\ drvce na oba kraja zašiljeno, igra
tim drocem; — tilted, uzornut, za-
tubast (nos).
Tipper, tip, n. sprava sa prevrianje;
onaj, koji prevrće (kola); onaj, koj:
da napojnicu, koji potkupi, koji
namigne, nagovijes
Tippet, tip't, n. kolijer, ogrtač od
krsnu, polerina, tkaniea.
Tipping, tip“ng, m. napojnica; pro-
nasipanje zemlje.
‘I, v. t.d i, piti, pijančii
— d, pijani. —) 1. pi
932
. TIP
Tipper tip, n. pilac, pijanac; re»,
ping, Sp siping m. pijančenje. —
jažnica.
Tipsify, ‘pets v. t. opojiti, opjaniti,
Tipsiness, tip's'nes, n. gijanost, sm
trusnosi
lica ; pandur.
Tipster, tip’st™, n. odavješćivač. +
Tipsy, tip’
jan; opojni, it —, opiti sa
— ‘cake, vinom natopljeni kolač,
vinski pudi
Tiptoe, vrh od nošnog prsta,
on —, na prstima, vrlo
radoznao, napet; to stand (be)
(on) —, stajati na prstima, bik
oeoma radosnao, pašijiv; to be‘on
the — of expectation, očekivasi
s najvećom napetošću. —, a. i adv,
na prstima, radoznao, » napregnu+
tom pašljivošću: dl
raakalašnosi
pratvna; cupkati.
Tiptop, tip'tčp. u. najveći stepen, šta
najveće, najbolje. najizoranije. —
a. i adv. isprstan, divan, vanredi
ani u najvećem stepenu; tippesti
toppest, prekra»no, najizorsnije.
Tirade, t'rčd', u. tirađa, poduši g
(u drami), bujica pustih
prama deklamacija.
Tire, taj“
nja, obruč (oka
metnuti, udariti
,omot
šinu na kolo,
“sa
sn, nakit (ua glavi) ;odijelo;
War, ratna oprema. —. v. t
i, opremiti,
>, umoriti se, utruđidi
ac, sustati, dosaditi, dogrdjeti;
of (witi) it, to mi dosađuje. —, 7
t. utrnditi, umoriti ; dodijati, dosas
i; to — out, posve utruditi,
) Pe Deda. umoran, tru
dan, malakeno; I am — out with
it, o mi je već dosadilo; to get
umoriti se; I got (grow) — of,
(with) it, to mi dodija, dosađuje.
Tm
Tiredness, taj“tdnes. m. umor, sue
stalost, malaksalost; dosada.
Tireless, taj*les, a, & ly, adv.)
neumoran; bez ši ote).
Viresmith, iajsemith, o
Tiresume, tajs'm, a. (— 1,
koji mori, trudan. zametan; do-
sadan, mrzak. — ness, n. dosadnost,
dosada,
‘Firing, taj’r'ng, n. kićenje, odijeranje;
— room, odjevaonica, varderoba.
Tirl, til, v. i. drhtati; vrtjeti se:
okrenut se (o vjetru) ~, n. ree
vrtlog.
Tirraclirre, Gira lira, m. glas ševe,
to jest.
Tisane, tizan', n. ljekovito piće.
Tisie. tiz“k, a. sušičav, jektičav.
Tissue. tisju, tišu,,n. tkanina ; ko-
prenina; slatna, trebrna tkanina;
cellular —, stanigje. —, v. t. pro-
thati, izvesti. — paper, svi/en papir,
Tit. tit, m, bradaviea na sisi, sit
što maleno: ptičica, sjenica; dje-
nojčiea; lakoumno djevojče; mali
konj. kljuse; — for tat, šilo za
omijitv, žao za sramolu.
‘Titan, taj't“n, m. titan (metal); sunce.
Titanic, tajtin*k, a. fitanski, divski
ha ima titana; — acid, titanora
onitaniferona, tajt nif rs, a. što ima
titana.
Titanium, tajnom, m. tita» (metal).
Withit, titbit, m. slatkiš, poslustica
Tithable, taj'dhčbl, e. što je pod de
setkom, od čega se daje desetina.
Tito, tajdh, u. deveti dijel; desetina,
desetak (pores). —, v. t. desetko-
vati, udariti na što desetinu, uzi-
mati od čega desetinu, — free, koji
je slobodan od desetine; — gatherer,
desedar; — payer, onaj, koji plaća
desetinu. .
Tither, taj'dh",
d
legeti
Tithing, tij'dhšng, n. desetkovanje;
desetina (porez'; okružje od deset
n, desedar, pobirač
u
TIT
man, mirovni
činovnik,
i. škakljati
u ti i, nakvasiti
(ae), nakititi
Titlark, sitla*k, n. poljska ševu.
Title. tij’tl, m. naslov: natpis: pravni
naslov, pravo, zahtjev: glava, po-
glavje (u zakoniku); isprava; tie
tula, počasni naslov, ime; sadrčina
čistogu zlata, srebra; by a good
—, s punim pravom; to have a —
to. imati pravo na; proof of —
dokaz praznog naslova: to clear a
—, dokazati pravo; to put some
is —, navesti koga, da
svoje pravo dokaše. —, v. t. dati
komu naslov, titulirati, nasvati. —
deed, isprara o pravu vlasništva,
pravni naslor; — leaf, naslovni
list; — less, bez naslova, bezimeni ;
— page, naslovna stranica.
Titling, titl'ng, m. poljeta Sera; uje-
nica.
Titmouse, tit'maua, n. sjenica; blue
—. plavetna ojenica; great —, ve
lika sjenica.
Titra! ws
dije
nom reakeijo
kemicnn tekne
Titter. tit, v.
se, hihitati se.
tanje.
Titter-Totter, tit“"-tot"",
ljali se.
Tittle, titl, n. mali potez; točkica,
piknjica; nješto veoma maleno; not
a — of it, ni truna, ni mulo; to
a - dlaku.
Tittlebat. titlbiit, n, koljuška | riba).
Tittle.tattle, tit'l-titl, v. t. brbljati,
dlebctati. —, m. brbljanje, nakla-
pauje; brbljavac. —, & brbljav.
Tittup, tit%p, v. i. veselo skakutati,
poigrarati. —,n. veselo skakutanje.
Titty, tit’, n. sisa; sestrica,
Titubate. titjubét, v. i.
spolicati se; valjati se.
m. kitot, hihi.
mi
bine
posrtati,
TIN
uresiti varkom, titreikama, blista-
vilom, šikosati, požikati.
Tinsmith, tin'smith, u. timar.
Tint, tint, n. boja; lako obojenje;
osjena, postupnost boja; tor
t. obojiti; osjeniti, šatirat
paper, lako (žućkasto i t. d.) obo-
jeni papir.
Tiny, taj'n'
Tip,
malen, majusan, sitan.
Bad m. orh, rt, kraj; zakov (na
u); regal (od skuta, marame
it a); wit, prašnica (u Biljke).
— of the ear, priuhak, jagodica
ed wha; from — to toe, od pete
do glave; to have a thing at the
— of one's fingers, suati što vrlo
dobro, sasvim točno. —, v. t, met-
nuti na što kaki rk, sašiljiti, oko-
vati vrh.
Tip, tip, v. . tipati, dirnuti, taknuti,
ticati; prevrnuti, prevaliti; doba-
citi (riječ). natuknuti, namignuti;
dati opošnicu, mali dar: to —
the wink, namignuti na koga; to
— some one's hand, potkupiti koga;
to — down, oboriti; to — off, istie-
rati, iskapiti (na jedan dušak),
felits; to — over (up), prevaliti.
—, vi. nagnuti se, naginjati se;
to — over (up), prevaliti se, pre-
ornuti se, umrijeti. —, n. slab uda-
rac;.odby (kod kuglanja); mig,
nagovijest; napojnica, mali dar;
sprata sa prevrtanje, prašnjenje;
stovariste. — cart, kolica, tačke,
što se prevr cat, — cheese,
\ droce na oba kraja zašiljeno, igra
tim drocem; — tilted, usvrnut, za-
tubast (nos),
Tipper, tip", n. sprava sa prevrtanje;
onaj, koji prevrće (kola); onaj, koji
da napojnicu, koji potkupi, koji
namigne, nagovijesti.
Tippet, tip"t, n. žolijer, ogrtač od
krana, pelerina, tkanica.
Tipping, tip“ng. m. napojnica; pre-
vrtanje; nasipanje zemlje.
Tippi tip’, v. t.
itt, — d, pijan.
napitak,
a. pide;
932
i. piti, pijančiti; |
i
TIP
Tyler, tip, m. pilac, pijanac; ray,
pijančenje.
sling, tip'tng, m. ~
rakijašnica.
ify, tipova), v. topo
Tipsiness, tip'e’nes, he pijanor!, sm.
trusnost.
Tipstaf, tipetal, m. pondarska. pax
lica ; pandur.
Tipster, tip's obavješćivač. +
Tipsy, tip’s*, sufrusan, riaptt, pis’
Jan; opojni; to get —, opiti se,
— ‘cake, vinom natopljeni kolač,
puding.
Tiptoe, tip't6, n. vrh od nožnog prsta;
on —, na prstima, vrlo pad
radoznao, napet; to stand (be)
(on) —, stajati na pratima, biti
oeoma radosnao, pašljiv; to’ be ‘on
the — of expectation, očekivasi
s najvećom napetošću. —, u. i adv.
na prstima, radoznao, a napregnus
tom pašljivošću; — jollity, najveća
raskalašnost. —, i. stajati na
prstima; cupkati.
iptop, tip'tdp. n. najveći stepen, šta
najveće, najbolje. najizvrsnije. —,
adv. izvrstan, divan, vanreds
u najvećem stepenu; tippesti
pest, prekrasno, nnjizvranije.
0, t*rčd', u, tirada, poduši govof
ica pustih riječi,
prasna deklamaci
Tire, taj", u, čina, šinja, obruč (oka
kola). —, v. ti metnuti, udariti
šinu na kolo.
Tire, ro, taj“ "m. nakit (ua glavi) ;odijelo g
war, ratua oprema. —. v. ty
kititi, nakititi; priprari opremiti,
Tire, taj, v. i. umoriti se, utruditt
ae, sustoti, dosaditi, dogrdjeti; | s
of (wit uje. -—, To
t. utruditi, umoriti; dodijati, dos
đivati; to — out, posve utruditi.
aamorit:
Tired, taj*"d, p. p. i a. umoran, true
dan, malaksno; I am — out with
it, to mi je coal dosadilo; to got
—, umoriti se; 1 got (grow) — of,
(with) it, fo mi a dosađuje.
TM
Tiredness, taj“"dnes. nm. umor, su-
stalost, malaksalost; dosada.
Wireless, tajles, a, (— ly, adv.)
neumoran; bez šinje (kolo).
'Uiresmith, taj'""smith, n, šinjar.
Tiresume, tajšts'm, a. (— ly, adv.)
koji umori, trudan, zametan; do-
sadan, mrzak. — ness, n. dosadnost,
dosada. i
Tiring, taj'r'ng, m. kićenje, odijevanje; |
— room, odjevaonica, varderoba. |
irl, til, vod. drhtati; vrtjeti se: |
okrenuti se (o vjetru). —, m. ere |
ćenje, vrtlog.
Tirra-lirra, tira lira, n.
trublje.
tovwit, u.
, tiz, skraćeno it is, to jest.
Tisane, tizan', n. ljekovito piće.
Tisic. a, sudidan, jektično.
Tissue. tisju, tifa, n. "tkanina ; ko-
prenina; zlatna, trebrna tkanina;
cellular —, staničje, —, v. t. pro-
thati, izvesti. — vilen papir.
Tit. tit, n. bradavica na sisi
što maleno: ptičica, sjenica; ‘te
vojčiea: lakoumno djevojče; mali
konj. kljuse; — for tat, šilo za
ognjite, žao za sramotu.
Titan, taj'tšn, m, titan (metal); sunce.
Titanic, tajtin"k, a. titanski, divski“
što ima titana; — acid, titanora
kiselina.
Titaniferous, tajtšnifšrša, a. što ima
titana. |
Titanium, tajte'nm, m. titer (metal). i
Tithit, titbit. n. slatkiš, poslastica.
Tithable, taj'dhčbl, e. sto je pod de.
setkom, od čega se daje desetina.
Tithe, tajdh, u. deseti dijet; desetina,
desetak (porez). v. t. desetko
vati, udariti na što desetinu, uzi- |
mati od čega desetinu, — free, koji
je slobodan od desetine; — gatherer,
'desečar; — payer, onaj, koji plaća
desetinu. .
Titer odaja m. desaéar, pobirač |
deset:
Tithing, | tij'dhčng, n. desetkovanje:
“desetina (porez ; okružje od deset |
glas ševe,
TIL
kuća. man, mirovni
činovnik,
(80), nakititi (a 16).
Titlark, sit/lark, n. poljska ševa.
Title. tij'tl, u. naslov; natpis: pravni
naslov, prato, zahtjev: glava, po-
glavje (u zakoniku); isprava; tie
tula, počasni naslov, ime; sadrtina
čistoga alata, srebra; by a good
—, s punim pravom; to have a —
to, imati pravo na; proof ot —,
dokaz pravnog naslova: to clear a
—, dokazati pravo; to put some
one on his —, navesti koga, da
svoje pravo dokaše. —, v. t. dati
komu naslov, titulirati, nasvati, —
deed, isprara o pravu vlasništva,
pravni naslov; — leaf, naslovni
list; — less, bez naslova, bezimeni ;
— page, naslovna stranica.
Titling, titl*ng, n. poljeta čera; gje-
nica.
‘Titmouse, tit'maus, n, sjenica; blue
—. plavetna sjenica; great —, ve
lika sjenica
).
ljuljati se; kikotati
— m. kikot, hihi.
v.
se, hihitati se.
tanje.
Titter-Totter, tit-toe 1. i. te
Tittle tit, m.
mali potez; točkica,
piknj uješto veoma maleno; not
a— ui mio truna, nio ine alo; to
a dlaku.
Tittlebat. tit lit, n. žoljuška | riba),
Tittle-rattle, tit1-titl. brbljati,
dlehetati. —, n, brbljanje, nakla-
panje; brbljavac. —, a. brbljav.
Tiftup, tit%p, v. i. veselo skakutati,
poigrarati, —,n. veselo skakutanje.
| Witty, tit“, m. sisa; sestrica,
Titubate. titiubét, +. i.
spoticati se; valjati se.
posrtati,
TIT : 934
Titubation, titjubćššu, n. posrtanje,
spotica
Titular, titjul*, a. (— ly, adv.) na
slovni, počasni, —, n. titular, imalac
koje časti, slušbe (koje ne vrši).
Titularity, titjulirt, n. sami naslov;
‘in its —, samo po naslovu.
Titulary, titjul’r, a. naslovni; koji
ae tiče prava, sakljeva. —, n.
imalac prava; imalac službe.
To, ta, t% prp. (mjesto, kamo? dokle?
gdje?) k, ka, u, do; I go — him,
idem k njemu; 1 go — London,
idem u London; Fave been —
London, putovao sam u London,
bio sam u Londonu; I have been
— him, posjetio sam ga, bio sam
kod njegas he came — the house,
on dođe u kuću; to go — school
(church), ići u šdolu (kuću); to go
— bed, ići spavati; from hand —
hand, od ruke do ruke; — bis face,
ji lice; I folded her — my
heart, prigrlio sam ju, privio je
k arcu; do, how far is it — Mi?
kako je daleko do M.? — tho skin,
do kože; he lives m stanuje
(divi) u N.: — it again! pokušaj
još jednom! to tie — something,
za nješto ; (vrijeme, do kada?
kada¥) do; — this day, do danas;
— the last, do posljednjega, do
posljednjeg časa; — the ond of
time, do vijeka; a quarter — six,
četvrt do šest, pet i tri četvrta;
to-day, danas; (pružanje, stepen)
do; — within three inches, do tri
palca; — five minutes, do pet ča-
saka; the last man, do po-
sljednjeg covjeka; he lived
great ago, živio je do velike sta-
rosti; — the full, dosta; — a great
extent, u velikoj mjeri, mnogo; —a
great degree, veoma, vrlo; — all
intents and purposes, posve, na
svaki način, u svakom pogledu; —
the letter, do slova, doslovno; fa-
tigued — death, posve umoran,
iznemogao; they were — the number
y
of 900, šilo ih je do 309; (poslje-
TOA
dica, svrha, cilj) sentenced —
death, uden na smrt; — my
own delight, m
sa svoje veselje; — my heart's
sire, po volji, po želji srcu stoga; .
— our grief (sorrow), na našu
Šalost; — the credit of some one,
na čast komu; — some one's
advantage (disadvantage), na čiju
korist (štetu); — his cost, na njégoo
trošak;(odnošaj,razmjer,poređenje),
po, prema; — my knowledge, što
(u koliko) ja snam; — the point,
što atvari, stvarno; — the
purpose, štopripadakstvari, zgodno;
— my feeling, po mojem osjećanju;
— my mind, po mojem mnijenju,
kako ja mislim; — all appearance,
po svoj. prilici; — my taste, po
(prema) mojem ukusu; tive — one,
pet prema jedan; there is nothing
— it, nema nada to (boljega, većega
it dy; this is nothing -— what
T have seen, to nije ništa prema
onomu što sam ja vidio; the charge
is nothing — the profit, troškovi
isu nikakvi prema dobitku; drawn
— life, ertano po zbilji, prema ši-
volu; as —, Ho se tiče, s obzirom
na; he has a covertous man —
his father, otac mu jo lakom čovjek;
he is a brothér — John, on je
Ivanov brat; I wore jewels — my
first ball, nosila sam dragulje na
mojem prvom plesu; — your good
health, here's — you, u (za) vaše
zdravlje; we had the carriage —
ourselves, imali smo kočiju
sebe; it would be —
dilo bi u njegovu kori
nument — » NL, spomenik go-
«pođe N. Lexicon — Homer,
Homerov riječnik; introduction —
the study, tivod u nauku; (za oznaku
daliva i infinitiva) — me, meni;
lost — all feeling, neojeljiv sa
svako čuvstvo; that is nothing —
me, to me se ne what is that
— me? što je ment toga; —
cease — be, prestati biti; kind
(sebi) na veselje,
TOA
Gust) — me, dobar (pravedan)
spram mene; to kneel — some one,
pred kim; she sang —
bis guitar, ona je pjevala us nje
goo gitaru;. they danced — the
music, ont ou plesali us glazbu; —
be sure, sigurno; — wit, naime;
1 weep — think of it, plačem, kod
islim na to; ready — go, pri-
pravan oid; prompt — obey, gotov
posli ; we are -- act, moramo
raditi; | am — receive money,
imam primiti novaca; your aunt
that is — be, vasa buduća teta
~-, adv. naprijed, dalje; k tomes
omamo;-na posao; to fall to, na-
valiti, nagnuti (jeeti tt. d.); —
aud fro, tamo amo, gore dolje, kad
€ kad; the horses are —, konji su
upregnuti; shut the door —, zatvori
vrata, .
Toad, tdd, n. lata, taba guba-
vica, žada oim baburača; to
eat — 8, laskali i priljunavati se;
— in a hole, pašteta, puding od
mesa. — eater, podli laskalac, uli-
zica, čankolis, prišljunica; — eating,
n. podlo laskanje, muktarenje, a.
koji podlo laska, koji se ulizuje,
koji mvktarij — fish, šaba (riba);
pt) plamak (biljka); — ee
Zablji kamen (tobožnji dragulj, koji
da. te nalasi u glavi krastače), me-
ir.
Toadish, to'd%, a. kao . krastača;
otrovan.
Toadlet, 1541*E, n. ‘mala krastača,
Toadstool, tod’stal, n. mukomorka,
muhara, otrova gljiva.
Toady, t8'd*, a. kao krastača, ogavan,
gadan. =n. mala krastača; uli
zica, luskalac, čankolis;
seljakinja. —, v. t. ii, laskats, uli-
sivati se, muktariti.
Toadyism, t&'d*izm, n. laskarje, uli-
zivanje, čakolištoo.
To-and-fro, t0”*ndfr0’, a. koji ide tamo
amo, —, m. gibanje tamo amo,
trčkanje tamo amo.
935
TOA
Toast, tost, v. t pršiti (kruh, sir);
ugrijati; nasdraviti, napiti sdravicu;
I — your health, pijem u vaše
zdravlje. —;n. pršena kritks kruha
(buttered a mcm: a bes ma-
slaca); sdragica, napluka; onaj,
komu je nasdravijeno; onaj ili ono,
Ho se slavi, easti, slavljena ljepo-
tica; to propose (give) a —, na-
zdraviti. — rack, — stand, stalak
sa kriške kruha; — water, voda
2 pršenim kruhom (sa Bolesnike),
Toaster, t0'st", n. pršilac; roštilj
Toasting, t0'st*ng, u. prženje — fork,
_ iron, viljuši prženje (kruha
to smoke —, gušiti
kutija sa duhan, bera; — cutter,
sprava za rezanje di 1a;— pipe,
; — pipe shank, kemiš, mas
tip, Bokin, grlić (u kamiša); —
pouch, dukankesa; — roll, skretanj
duhana; — spinner, usukivaš du-
hana; — stopper, punilula, de -
bukčija; — wrapper, omotni list (u
cigare). _
Tobacconist, i*bak*nist, n. prođavac
dukana; —'s shop, prodavnica du-
a.
Toboggan, “bšg“*n, n. vrsta saonica
(lanka daska, sprijeda uzvinuta, na
kojoj više ljudi jedan isa dru;
sjede). —, V. i. sanjkati se eta
zali se niz strmac) na tobiganu.
Tocher, t8k'", tčh"", n, miraz.
Toco, t0'kG, n. kazan, udarci (u školi).
Tocsin, tdk’s*n, n. žnak svonom ; zvono,
svonjenje na uzbunu. _
To-day, 1848’, adv. danas. --, n. da-
nainji dan.
Toddle, t&d, v, i. iti, gegati se
teturati; vući se; ee a
tornjaj se odatle! —, n. ljenje,
ee ie Basanje, bavrljanje.
Toddy, thd", n. palmov sok, palmovo
vino; vrata jakog groga.
To-do, (du', n. promelanje, darmar,
986
svrhu; očepiti: to — ‘a line gore:
‘to — the mark,
pristojno se-vladati.
Toei, (od, a. sa nožnim pretima,
Toff, tof, kicod, fdfrid.
Toffee, tdffy, tion. vrata poslastica.
‘Tofficky, tora, Toffy, tof, a. ki
coški,
‘Toft, ‘oth m, kuđite; dom; ognjište
Tog, tdg, n. a 1. odijela. —, v. t.
odjenuti (s); to — out. dakititi,
“Toga, t0'g5, n. ja haljina.
toga, gornji
Togated, to'g'vd, a Sljevn togom;
giedav, nadut.
Together, godi“, adn, skupa, we
jedno, zajedno; jednoličke, u jedan
put; redom, sasebice -bez prekida ;
three days —, tri dana uzasopce;
for days —, čilave dane; .— with,
(aejedno) sa.
Toggery, tog, n. odjeća, nakij,
yet
Togele, thet, . klip, klipak.
pritorditi kipom.
Toil, tdjl, v, i. raditi (teško, tradno)
rabotati; trudi ss, kinjiti se;
— and moil, krvavo se mučiti. —,
n. težak posao, trud, muka, \kinjba:
— worn, (od posla) wmoran, iz-
mučen, malakeao,
oil, tdjl, n. pređa, mreža; —,
rele, some; —s ofa mide
Toi ee "er, n. radnik, rabotnik,
trudbenik.
Toilet, toj/I*t, n, stol za odlačenje, ki-
ćenje, umivaonik ; oblačenje, cae
(češljanje š t, d), Kiedonje; od
haljina; čišćenja (rane); to mate
one's —, ličiti se,
glass, lalo sa “ličenje; — ‘able,
atol za ličenje, oblazenje.
TEL
Tojlful, t8ji'fal, a. (— ly, adv:) radljiv,
pun posla; trudan, mučan.
Toilles, 183, a. Bex truda, des muke,
Toilsome, tdjl’s*m, a. ( + ly, adv.)
trudan, mučan, tegotan. — ness, Dy
mudnost; tegotnost.
Toise, tčjz, 0. (stari Franeult heat hvat,
Token, wor DB. ena Ui ers
pjega itd);
marka; in’ of a
Gabawt f remembrance, uspomena;
to give — of, jovi, obznaniti; nany by
— of, obsirom, prema; the
more by —, tim više; by (this,
usrok
the same) —, kao dokas, kao
Told, told, imp. ip. pod to tells
not to be = joni, moisbanani.
moore Kod) a. (— ly, adv)
mosh; st he is — of, to
re bv. tio anositi, pode
oleration” Bitan, m. mmošenja
je, frpljenje; snosljivost,
strpljivost.
Toll, tol, n. carina; cestarina, mosto-
vina; ‘placarina; wan railway —,
vosarina. —, V. t usimasi carinu;
glaćati carinu; useti ujam. — bar,
iga, đeram; — booth, šuturnioa;
— bridge, earinski most; — 60l-
moše podnosi
Tolerate, tol'*ré
nositi,
gate,
carinska vrata, šranjg: gatherer,
earinar; — ‘house, carinara; —
money, carina; — union, oarinski
saves,
Toll, tol, v. i. ¢ ti svonitij. seonom
“ oglasiti; to — the faneral bell,
TOL
odani mrtvaca svenoni. —, m.
Tollatlen i tal*bl, a. podvrgnut carini.
Tollage, t9l*dž, m. plaćanje carine;
carina.
Poller, tol, u. carinar; zvonar.
Tolling, t0'l'ng, n. zvonjenje; — bell,
mrtvačko srono.
Tol-lol, td1dI’, adv. prilično, tako tako.
— ish, e. priličan.
Tom, tčm, u. mušjak; — cat, mačak;
— pigeon, golu. (mužjak); —
trush; drosd; — turkey, puran.
Tomahgwk, tom"hik, o. nadéak,
ubgjna ajekira; to bury the —,
sakop, i nadšak, učiniti mir;
dig ui : i, sapočeti
rat. me th t. ubiti nadšakom. ”
Tomato, Wma't0, €mč't0, n. rajčica,
(crveni) patlidšan (paradaji
Tomb, tim, n. grob, grobnies, raka.
—, ¥. t. sakopati, pogrepsti, sahra-
mili. — less, a. groba, ne-
sakopan; — stone, nadgrobni ka-
men.
Tombac, tom'bik, n. tombak (smjesa
od bakra i cinka).
Tombola, tom'bsla,'n. tombola (vrsta
lutrije).
Tomboy, tčm'bčj, n. nestaško; ne-
stašna, raspuštena djevojka.
Tome, tom, n. svezak, knjiga.
Tomelet, tom'l*k, n. sveščić, knjižica.
Tomentose, t*men’tés, — ous, t’-
men’‘t’s, a. vunast, pus:
Tomfool, tčm'fal, n. lakrdijaš, ludak
rant, tomfo'l'r*,n. lakrdijaštvo,
Temfoclish, tomfa'l's, a. lakrdijaški,
ludački,
Tommy Atkins, tom“itl-nz, n. en-
gleski prosti vojnik (osobito pješak
Tommy, tom’, no kruh; hrana;
potrepštine, što ih radnik u ime
‘place dobije; brown —, erni kruh;
soft (white) — , friški bijeli kruh.
— Bag, torba za kruh; —- rot,
budalaština; — shop (store), daćan,
u kojemu radnik robu jit ime plaće
937
TOM .
dobiva; — system, plaćanje radnika
robom.
To-1 morrow, tmbrd, adv. sutra; —
morning, yutra u jutru; — night,
ajutra večer. —, m. ajttradan,
ajutrašnji dan.
"Tompion, t&m'p"n, n topovski ćep.
Tomtit, tOm'tit, m. ptičica; sjenica;
carić,
m, tom'tčm, n. tamtam, vrsta
—, vo i, udarati u tamtam.
m. dačva; tona, tonelata;
na ed 20 engl. centi ili 2240
moda,
a. koji se tide zvuka,
glasa; — law, zakon harmonije.
Tonality, tonil’*t*, n. orsta glasa,
Tone, tin, N. svuk, glas; način govora;
naglasak; ton; snaday; slog; .ras-
Geluca it. d.); to give —, ojačati.
—, v. to udesiti, složiti; dati njeki
u boju: usiljeno, neprirodno
govoriti; to — down, popustitif
oslabiti, udlašiti; to — up, ojačati.
Toned, p. a. koji svuči; prušiv,
napet; snašom; svijetlo smeđ (o
papiru); well toned, dlagosvuča:.
— syllable, naglašen slog.
Toneless, tčn'l's, a. desoučan; nena-
glašen; neskladan.
‘Tongs, tdngz, n. pl. kliješta; maše.
Tongue, ting, n. jesik; jeričac; klatno
(u .scona); (-— of land) ilo, rat;
jesih, govo. ; to give (throw) —,
‘salajati; to wag one’s —, nepre-
stano brbljati; long brbyavac;
hold your —! muči sa sube!
i;
svadljivac, karač;
valiant, junak na jeziku; — shaped,
ti — shot, doseg glasa
» jeziku. nijem; — work, brbljanje.
Tongued, tongd, n. s jezikom; jesičan.
Tonguelees, tingllte, a. des jezika;
nijem.
Tonguoster. ting'st", n, brbljavac
TEA _
Tonguey, tin'g', a. brbljav.
Tone, ton*k, a. (— ally, adv.) koji
jača, krijepi; koji se tiče ylasa,
souba; — chord, osnovni akord;
— tone, glavni glas; — spasu,
utrnulost. odrvenjenje. —, n. sred
koje krijepi, jača; glacni glas.
ht, tčnojt, adv. večeras. —, m.
ovu večer.
Toniness, to'n'nes, n. sin, lijep način.
Tonnage, tin"“dž, n. tovar ili teret
što ga koji brod moše nositi; teši
tovaru; broj tonelata; bačvarina,
tovarina, pristojba, itu ju brod
plaća po toneluti; Vill (certificate)
jernicu broda.
u. krajnik,
šabica
je dade obrezati.
nje, podstri-
Tounure ‘too ef nost
je vy t
tonzura, ostrig.
i, načiniti tonzuru.
Tontine, tintin’, n. zrsta životne Frente.
Tony, t0'h', a. fin, elegantan. —, m.
budala,
Too, ta, adv. odviše, preveć, pre;
k tomu, uz to, takorfer, isto tako;
— little, premalen; — much, odviše.
Took, tuk, imp. od to take.
Tool, tul, n. oruđe, alat, rava;
ije >, votoi i. raditi, obra-
oruđem; kočijašiti, voziti
— box, -- chest, kutija za
; — bolder, dršak (kojeg
); — smith, oruđar.
Toot, tat, v. t. i i. trubiti, satrubiti
(u rog). —, u. trubljenje, trubuja,
Tooter, t1't", n. trubac.
Tooth, tath, n. (pl. teeth) zub; sudac
(u češlja, grabalja i t. d.); parožak
it. di); što poput zuba,
šiljak; from one's tooth, ne od
area, površno; in his teeth, njemu
us prkosa, u lice; to the teeth,
otvoreno, u lice, ue prkos; tooth
and nail, with teeth and all, sa
aagm rilom, is svijeh sila; to ont
npalaiabier. |
938
TEA
(breed, yet) teeth, dobivati sube;
to have a — out, dati sebi izvadi
zub; to havea — against, imati
sub na koga; she has a aweet —,
ona ljubi slatkiše; to set the tecth
on edge, činili, da zu
v. t. nazubiti, snabdjet
eagristi, okusiti;
zakvatati, hvatati jelno u drugo.
— ache, zubobolja; — brush, četka aa
zube; — drawer, klještice za zube;
— drawing, rađenje zubi: edge,
trnuće zubi; — gearing, točkovi sa
zupeima pasto prsta za zube;
— pick, alica; — powder,
zubni prašak shell, zub slonov
(put); — socket. cilica; — wheel,
zubato kolo.
Toothed, tatht, a. nazubljen, zubat;
oštar, šiljust (kao zub).
Toothful, tath'ful, a. tećan.
gutij
Toothing, ta'dh'ng, n. dobivanje zubi;
hvatanje (jednoga drugo),
Tovthless, tith'lćs, a. čezub.
Toothlet, tath'ltt, n. zubić.
Toothsome, tith’e'm, a. ( - ly, adv.)
što se dade jesti, tećan, ukusan.
— ness, no tečnost.
Toothy, ta'th*, m. eudat, mazušljen,
Tootle, ta'tl, 'v. i. trubi!
Tootleums, tut'I*mz, Tootsies, tat's'z,
m. pl. nošice (u dječjem jeziku).
Top, top, n. vrh, zršak, najgornji
dio čega; poort, glavic
(jele);
kičica
tjeme, glara, vlasi; čupa,
(kose, vune), šljeme, zaba:
cijev (u svijetnjaka); suvratak (u
čizme): čigra, žvrk; koš (na jedrilu
broda); ke sleeps like a —,
kao zaklan; to be at the
the class, biti prvi u rasredu; at
the — of the street, ne gornjem
kraju ulice; at the — of the table,
u delo stola; at the — of sp
a najvedom brainom ; at the — o
one’s lungs, iz svega grla, što mw
grlo daje m — to bottom, »
"ToP
vrha do dna, (from — to toe), od
glave do pete; to be at the — of
the tree, biti ua prvom mjestu, na
krmilu; to ‘got on the -- of the
tree, popeti se visoko u častima;
ou the — of it, odmah za tim,
napokon.
=. a. gornji, majgornji, najviši,
najodličniji, glavni, prvi; najveći;
— speed, najveća brzina,
—, v. t gore pokriti, ovjenčati;
okruniti; nadoisivati; popeti se na,
rijeći, preskočiti; matkriliti; biti
preuzetan prema; odresati krajeve,
vrške, razvršiti, okresati, okaštriti:
(to — up), sasvim nagnuti - krič
‘edritu); to — a caudle, w
tu; to — olf, dovršiti.
se,
‘odtikovati se; vladati, preclativati;
(upon) preteći, nadnu natkri-
liti: to -- up, avršiti, zaključiti.
— boot, suvrađena čizma; — boy,
prei u razredu; —r braces, koiue
prade (na jedrilu); — coat, yornji
kaput; — draining, presušivanje
porrdine; — dress, guojiti ozyora;
— dressing, gnojenja ozgora, prire-
divunje vrha, “površine; — end,
‘ork; — gallant, (sail) gornje jedro,
i ork: — gallant mast, gornji
nastavok jedrila; — hat. eilindar
(šešir); — heavy, fei gore nego li
dolje, labav, pijan; — kuot, kukma,
fata (ptici na glavi), šeput na
— lantern. košna svjetiljka
te brodu); — light, scjetiljka na
orh jedtila, svjetlo ozgora, oko; —
mast, nastavak jedrila; — man,
gornji testeraš (koji kod piljenja
.gore stoji), mornar na košu; — sail,
košno jedro; — sawyer, gornji
testeraš, prvak, odlična, glavna
ličnost; — shaped, poput žvrka;
ide, gornja strana, gornji dio;
il, nafgornja zemlja; — stone,
sašlavni kamen.
Topaz, to’piiz, n. topas (dragi kamen).
Tope, top, v. t. piti, pijančiti.
Toper, t0'p"', u. pijanac.
| Tor, td!
Tor
Topiary, to’p*rt, a, okresan ili obreaans
u fantastičke obli
Topic, top"k, a. miesn
met (govora i t.
top), a (— adv.)
mjesni; koji se tie. glarnog pred-
meta ili teme; koji pripada običnim,
opće poznatim rečenicama; — rez
meds, vanjski lijek; — song, pjesma,
u kojoj se nutuca o savremenim
miesnim prilikama; — — verses,
prigodni stikovi.
Topless, top'l's, a. bez vrška;
mjerno visok.
Topmost, top'most, a. najriši, naj
gornji.
Topographer. tpop'rf", n.
pisar.
Toposraphicta, topegraf sk). a
adv.) topograjski, mjesto-
iz
mjesto-
. pig’, u. topografija,
Topped. tipt a. s vrškom, s kukmom
itd
Topper, tops
njelio pokriva, nadvisuje,
nad nječim ; cilindar (šešir).
Topping, top™ng, a. visok; golem;
ogroman; izerstan; otmen, odličan;
ohol.
Topple, tpl, v. i. pasti, sruši
strmoglaviti se, prevaliti se; vi
nad čim, nađeoditi se, viriti.
v. t. srušiti, baciti na tle: to
down, oboriti; to — off, bac
strmoglaves,
Topsyturvy, tdp’st adv.
mar, pobrkano, ispremetano, na-
opako, tumba; to tura everything
=; počiniti ‘dar mar, ave ispre-
meki. —. 1. atrmaglan present,
preokrenu
Topsyturrydom, eapertieedsen, m
dar mar.
Toque, tok, n. vrsta barete ili kape
(ženske).
ono, što
što je
m. onaj
visoka vrleina hrid, rtast
+ drešuljak.
TOR
Torch, t83, g. Baklja, sudija. —
bearer, dažljonoša; -- dance, ples
sčakljama; — less, bes dašalja,
neprosvijatljen; — light, svjetlo od
daklje light prponelon ažjeda;
Tore, t&, imp. od to tear.
Tore, M o trava na strništu; obruč,
0 stupa),
Torentic, Bret, a 1. edin, pup:
dono israđen; savrše
‘Torment, ti"in*nt, n. uže, mučenje,
mučilo; muka, patnja, žinjba,
» Prment, se ¥. ot udariti, metati
uke; mučiti, kinjiti; dsornuši.
Tormontih | ‘ti”m'ntily- m. otošnik,
srčani korijen (biljka).
Tormentor, t"men't', n. mučitelj;
kronik; teška -brana ili vlača.
Tormentress, t""men'tr*, n. muči-
teljica.
Torn, tin, p. p. od to tear.
Tornado, to'nč'do, n. oluja, vihor.
Torous, t0'r’s, a. kvrgav; mišičav.
Torpedo, pido, n drhtulja (riba);
torpedo; morska mina, —, v. t é
i. torpedima navaliti; minom rase |
prsnuti. — boat, torpedska lađa;
— destroyer, razarač torpeda; —
net, torpedeka mroša,
Torpid, tf"p'd,. a (— ly, adv)
utrnuo, ukočen, uđurečen, odrvenjen,
dešćutan; mlitov, mlohao, trom. —
Torpidity, t"pid*t*, Torpor,
thrp™, itrnulost, ukočenost;
došlutno
Torpify, hp"
utro, da a6 užoči, da se uduroči;
učiniti koga dešćutnim, mlitavim,
mlohavim; onesvijestiti.
Torporific, t&ptrif*k, a. čio usroči
ukočenost, dešćutnost, nesvijest.
Torrefaction, tdr'fak’s'n, n. suženje,
prienje.
Torrefy, išrvfaj, v." t. sušiti, pržiti.
Torrent, tdr*nt, m, bujica, gorski
potok; tok, struja; sva sila; the
940
TOR
rain comes dows 1 In — & dije kiša
kao is kabla. —
ji tobe, struji,
Torrential, t%ren“iš] Uči
rreni Ma ren’ i a. koji odno,
jan,
Torrid, tdr'*d, a. suh, is darks,
orud. — ness, a,” Torridity, ‘aan,
Tors doni Tra ta mao
‘orsel, 1A"s"l, n. što sa savijen
stu rorna poda io “a
Tor aa, m. sortanja zavrtanje,
sukanje; iskrioljivo,
Torso, t8"80, n. trup.
Tort, ti n. krivnja, nepravda,
Tortil tk 1,
‘ortile, t&"t*l, a. savijen, ite
ortivg, thet, a ae ieudon oy
Tortoise, thrtts, thts, tPtdje, n.
+ kornje jača. — shell, n. kora od
dorms kornjačevina; a. od kornja-
Tortuosity, tlrćučsćts, n. iskrivuda-
nost, jitost; podmuklost.
Tortuous, vents, a. (— ly. adv.)
i 'vijugav, kriv, cook
nepošten, podmukao. — ness, 2a.
. = tortuosity.
Torture, 18"8", m mučenje, muke;
muka, patnja; to put to the —,
metnuti koga na muke. —, v. t.
mački, kinitij Wake ; teortati, ise
moriuren, tara", n. mučitelj; kronike,
Tory, to'r*, m. engleski konservativac.
TTorjism, to'rtizm, n.: načela engl.
Konservativne stranke.
Toss, tds, v. t. baciti, hititi; tamo
amo bacali, stresati, tresti, potresti;
prometati, Preoradats (reno); wane
miriti, usrujati; to — about, tamo
amo bacati, premetatij to. — in
one’s mind, razmišljati; to — off,
odbaciti, naglo ispiti, brzo 4
to = ups bactt ku eit tup)
6 head, dignuti visoko glavu; to
— the oars, ignuti vesla (kao
pozdrav), —, Vv. i. o bacati se, oreatt
sd; biti bacan tamo amo; (to — up)
bacati novac (u igri glava ili napio),
baoatš ždrijeb; to — (up) for, daš
da ždrijeb odluči 0. —. 0, bacanje
TOS -
hitac, udarac; tresenye,
nemir, usrujanost; visoko
dizanje glave; davanje ždrijeba;
igra glava ili napis; igra na sreću;
slučaj; to win the —, dobiti, biti
i biti nemiran,
nica; — u
uzrujan. — pot, pi
iP,
Bacanje novca, darijeba (da odluči
_0 čemu); neizvjemost; slučaj
"Tosser, 103, n.-bacad; onaj ili ono,
što uznemiruje.
Tossy, tds", a. ohol, nađut.
Tost, tdst, imp. fat od to toss,
Tosticated, tost ated, a. pijan;
nemiran, sbunjen.
Tot, tčt, n. što maleno, mališ, maleno
djevojče; čašica; broj; svota. —,
Y. t. abrojiti,
‘Total, tot’, a. (— ly, adv.) cijel,
sav, potpun, cjelokupan. —, n.
ukupni zbroj, ukupna svola.
Totalise, — ize,*v. t. upotpuniti,
nadopuniti,
Totaliser, to'tlajz", m.
sprava sa klađenje.
Totality, alte, Totalness, n. ukupna
svota, cjelina, sve.
Tote, tot, n. sve, svi, cjelina. —, v.
totalizatov,
t. sbyojiti; uositi, vući:
Totem, to't*m, u. fotem, vrata živo-
tinjakog grba u sjoveroameričkih
Indijanaca,
Totemism, ta't*mizm, n. običaj amć-
ih Indijanaca, du dijele i raz-
pojedine obitelji i plemena
po njekim simbolima.
Totter, tv, v. i. klimati, teturati,
kolebati
Tottering, tot%rtng, Tottery, ti
a. (— ly, adv.) klimav, raski
koji tetura.
Toucan, ta’k*n, kan’, n. ukan (ptica).
Touch, tić, v. t. ticati, dirati, doti-
cati; dosezati, dosegnuti, dostići;
biti komu ravan, moći se mjeriti
s. kim; ticati se
(čega), prolezati se (na Ho); dotak-
muti se (u govoru), natuknuti; dir-
nuli, ganuti, umekšati, rastuži
nudariti, potkupiti; dobivati, prim
941
. TOU
podići. (novce); nacrtati, naslikati;
to — bottom, doticati se dua, imati
najnižu cijenu; to — a coast,
pristati uz koju obalu; to — glasses,
kuckati se čašama; to — one's
hat, posdraviti; to — off, Brzo
nacrtati, popraviti, .saletjeti koga,
ispaliti op) to — up, popraviti,
dotjerati, obnoviti (u pameti).
v, i. ticati se, doticati se; leprlati,
biti prazni (o jedrima); dotaći se
(ou, upon, česa); djelovati (upon,
na); to — at, dospjeli, dođi do
česa, dotaći se (kojega mjesta), pri-
stati (u kojoj luci).
—, n. tieanje, doticanjes osjećanje,
opip; slabi nastup (bolesti); doticaj,
utjecaj, upliv; dodir, udar (na kojem
glasbalu); potes (kičice ili kista),
lako obojenje; kušnik (kojim se kuša
zlato); kušanje, iskušavanje, pokus;
značajna crta; slabi mak nječesa,
ito malo, što sjeća na što, Ho udara
na sto; udarac, ubod, bockanje;
poticaj, mig, natycanje; što malo,
što neznatno, što površno; a — of,
njeito mato; without a — of fear,
bez. i najmanjeg straha; to give a
soft —, lako se dotaknuli; to give
the finishing — .to, dotjevati što,
posve dovrditi, to keep — with,
ostati w doticaju s kim; to come to
the —, poderci se iskužavanju; to
put to the =, kušati, iskušavati;
to keep the —, odoljeli kušanju;
to keep —, držati riječ, obvezu;
to stand —, održati se. — and-go,
a. puartan, bra, drzak,. lakouman,
opavan, u. opasnost, vjetrogonja; —
bath, duš, kupanje polijevanjem,
šticanjem; — hole, valja, rupica
za pripalienje; — me-not, a. uepri-
stupan, n. netik, balsamina (biljka);
— needle, igla sa kušanje alata;
— pan, prašnik, čanak (u puške);,
— paper, paleći papi"; -— stone,
‘TON
Kamen za kufanje zlata, kušnik,
kuinja; — wood, lako upaljivo drvo,
eg, trud.
Touchable, toč“bl, a. što se može
taknuti, divnuti, opipati.
Touched, točt, nagnjio, malko
pokvaren; ganut; ćanut, suludast;
napit.
Toucher, toč", n.
koji tiče;
jello, što malo
ilo,
toč*nes, m. osjetljivost,
razdražljivost,
Touching, toč*ng, a. (— ly, adv.)
koji tiče, koji se dotiče; koji dira
u ace, ganutljiv. —, m. ticanje,
=r Pre (as) do se te,
line, dodirna crta,
Touchless, toc'l*s, n. bex opipa.
Touchy, toe", a. (— ily, adv.)
osjetljiv, vazdrašljiv. ,.
Tongh, tof, a. (— ly, adv.) tord,
žilav; prianjav, gnjecav; čvrst, krut,
koji ne popušta, neumoliv; žestok;
težak; a — one, očevidna lad.
Toughen, tof'n, v. i. oturdnuti, postati
Hiluv. —, v. t, učiniti, da Ho buds
tvrdo, žilavo.
Toughness, tOf'n's, n. žilavost, tordoda,
jakost, trajašnost, prianjavost.
Toupee, tapi’, n. čuperak kose na
čelu; mala vlasulja.
Tour, tO", u. put, pulovanje, putovanje
unaokolo; hod, odlazak, šetnja,
vožnja; red; kretnja, plema figura;
vlasulja, pristavljena: kosa; in — s,
by —' 8, redom, naizmjence;
circular —, putoranje unaokol
official —, službeno putovanje
wedding .—, svadbeno
>, v. i. putovati,
Tourist, ta'rest, n. putnik.
Tourmalin(e), ta"mslin, n. turmalin
(kamen).
Tournament tarntment, m. turnir,
Borba; natjecanje.
‘Tourney, tan’, torn’, n. ćurnir. —,
+ i. audjelovati, Borići se u turniru.
942
TON
turmsket, n. terdi zavoja
Tourniquet
podveza
Tournure, n. okret; slika,
izgled; podmetač (oko bokova);
ije tijela.
tauz, Tousle, tau'zl, v. t,
čupati. raššupati; potezati, vući
Tout, tant, v. i. vrehati, izgled,
(for, koga); mamiti, domumljivaté
(kupce. goste). —, "Vouter, tau't™,
m. vrebalac; domamljivač (kupaca,
gostiju); uhoda (kod utrka).
Tow, t6, n. kučine, stupa.
Tow, 5, v. t. vući konopom, teyliti,
potezati za sobom. -—, n. teyledikonop ;
to have in —, tegliti,
;to take in
. — boat,
(koji tegli druge brodove); — cloth,
grubo platno; — line, — rope,
tegleći konop, uže za tegljenje; — path,
put (uz vodu) za tegljenje
Towage, t0*d2. n. vučenje, tegljenje;
plaća za tegljenje.
Toward, to*'d, a. pripravan, uaklo-
njen, voljan, : poslušan. -, prp.
prema.
Towards, 16%dz, prp. protiv, seprod,
prema, prama, naprema, ka;
Ho ae tiče, glede; za, poradi; —
the left hand, na lijevo; — evening,
pod večer; it grows — night, nod
se prikućuje; — nine years older,
atariji skoro devet godina; —
midnight, pred (oko) ponoć; — s
his last, pod konac šivota; a
tendency — perfection, težnja za
savršenstvom ; to give s. t. — the
support of the fa davati što-
god za izdržavanje obitel
Towel, taul. n. ručni
oaken —, toljaga. — horse, stalak
za ručni
Towelling, tauw*ling, m. platno 26
ručnike; batine,
Tower, to, n. onaj, koji tegli, vuća.:
Tower, tau", n. toranj, kula; tor
đava; branik; polet. ri disati:
46 u vis, ispimjati
poletjeti visoko, usviti sa,
Tow _
Tomered, tad, a. s tornjevina, #
rene tau*ring, a. koji sa diše,
visoko; visok, erika; grlo orto
velik, golem; žestok, jak, strašan.
Towing, tong, n. tegljenje (brodova).
— net, vlak (mreža); — path, put
(us vodu) sa tegljenje.
Town, taun, n. grad, varoš; the —,°
London; in —, u gradu, u Londonu;
to —, u prođi u London to go up
ići u grad (is pokrajine w
London); man on bond)
prožete dui
red, u gradu odrastaoy — =
gradski pisar, deki Bil 3
— couneil, ‘gradeke siki =
councillor, gradski ijećn
vij
erier, gradski ličnik (telal); — ball.
gradska vijećnica — house, gradska
rete kaj = land, gradski
a ; — lan
gradski kotar (u Irskoj);
- ort bez gradova; — made, u
gradu načinjen, u gradu odgojen;
— talk,-govor po gradu h he is the
— talk, o njemu sav govorii
— wall, gradski sind
‘Townish, tau’u's, a. gradski.
Townlet, taun'l*t, n.
Townefolk, taunzfo! . Townspeople,
taunz’pipl, n. dleljt gradski, građani,
kon: taun'šip, n, gradska općina ;
Iručje grada.
DB. čovjek is
Townsman, tauns’mia,
das min,
zemljak.
Towawards, taun'w'ds, adv. put
Londona.
grada, put .
Towacr, tau'zit, n. čupalac, polezaš.
Towy, 10%, a. kao kudine, od. kučina.
Toxic, tdk’s*k, Torical, tok’ ek'l, a.
otrovan.
Toricank (Kita, a. otrovan. —,
otrov.
Toxicity,
Toxicol
otrovi
(čkoi"t*, n. otrovnost.
Oey, tčke'kči“di?, n. nauk o
Torophilite; tUkačf"lajt, n. prijatelj.
strijelac.
strijeljanja,
_968
radić, trgovište..
TOY
Toy, tdj, n. igračka; desposlice; site
ts igre tuđorija Gubakanje;
(— dog, — terrier) maleno paše;
(German) — s, iL Ipračke, mirne
drška robe. —, ti grat se a
kama; — drum, dječji bubnji
like, hao Tutka, peaten; _ Paakor
man,
: sop, dudag sa
igri! — trade, trgovina igrač
Tore a n. igrač, desposličar.
Toyful, toj'fal, a. igrački.
Toyish, tdj"š, a. igrački, lakouman.
TI trča, v. #. crtati, nacriati, na-
činiti nuert; snimiti, precrtati po-
moću prosirnog papira, kalbirati;
slijediti, ići čijim slijedom, ići
tragom za kim, tračiti trag; ići sa,
trašiti, potrašiti; prota, 'odildeiti,
skitati se; to — down, isnaći, pro-
naći; to — out, načiniti aore,
trag, slijed, stopa; nacrt.
Trace, trčs, štranjga; in the —,
upregnut, u svojem toku.
Traceable, trš'abl, a. kome. se,moše
trag naći, što moše, da se isnađa,
pokaie,
Tracer, trč's*, m, onaj, koji traši trag,
koji slijedi, potrašivač; onaj, koji
precrtana, kalkira; sprava sa cr
tanje, sa precrtavanje.
Traceriod, deer. a. urešen šuplji.
kastim uresom,
Tracery, tré‘s*r*, n. išupiji ikon uree
(na gotskim ima s £. d.).
trak“, a, dušnik,
heal, tr8k“), a. dužnički.
‘Trackoitis, itis, trčkajtta, m.
pala
dušnika.
Tracheotomy, trčktšt*m*, n. prores
dušnika.
‘Fracing, tršs*ng, n. trag, slijed, put,
stasa; alijedenje; crted, nacri
ertanje, precrtavanje. — instrument,
"TRA
sprava za crtanje; — paper, papir
2a precrtavanje, pausiranje; —
picket, mjernički kolac.
Track, trik, n. trag, elijed; stopa;
kolomija, kolotetina; tračnice ‘(od
šelesnice), željevkna put, stasa;
plovna voda, matica (u ri
one's —, u kolotečini. na mjestu;
Off the —, iskočio iz kolotečine, iz
tračnica, sornuo s pravoga pula;
— beaten, utrven put, utrenik; —,
—, izvanredan;
double —, dvoje tračnice; to make
— s, pobjedi; to make — s-for a
person, trašiti koga —, v. t. ići
tragom sa kim ili čim, tražiti čiji
trag, olijeići (out), iotrašiti, imaći;
i, prijeći; ostaviti tragove; oudt
(lađu) uz vodu. — boat, brod taglenik;
clearer, čistilac tračnica; —
hound, sljednik (pas); — man,
šeljesničici čuvar; — rope, tegledt
konep: — way, šeljemnica, ulična
, utrvenik.
gradkase i trak“dš, n. teglenje lađa.
Tracker, trži“, nm. onaj, koji ide
tragom; trašilac; sljednik.
Trackless, trik'l's, a (— ‘iy, adv.)
des in; gdje
prodor, daljina,
predjel; trajanje ;
—, u. raspravica, knjižica.
Tractatle, tršk'Ubi, a. avio “bl, adv.)
ja, povodljiv, hodak. — ness,
vactabiliy, {rOkUbil"ts, m. po.
vodljivost, poslušnost, podaknost.
Tractate, trik’t't. n. raspravica.
Traciater, trškta'tč", n. pisac raspra-
mractilo, triik'til, a. rastogljio.
Tractility, triktil*t, n. rastegljivost.
Traction, triik’s°n, n. vučenje, pote-
sanje; (eg, natey ; stesanje; — engine,
ulična lokomotiva (bes tračnica),
Tractive, triik'tiv, a. koji vuča, po-
teše.
Tractor, trik’t*, m, onaj ili ono, što
944
1
TRA
Trade, trčd, m. zanat, obrt, radnja;
trgovina; promet; the — (book —),
knišaratoo; — sale, dražba knjiga
—s(— winds), i; to
KA a great {goers large) —, činiti
dobre o singova; to
carry on the — of, trgovati čime;
by —, po zvanju, po zanatu; board
of —, ministarstvo trgovine, (u Ame-
rici) trgovačka komora. —, ¥. i.
trgovati, pazariti; cjenjkati se, po-
gađati se; to — on, spekulirati na
što; koristovati se time. — card,
preporučno pismo (trgovačkog pu-
tnika); — corporation, ceh; — ful,
obrtan, prometan; — list, cjenik;
tvorničarska, zaštitna
marka; — price, trgovačka cijena
(na veliko); — sfolk, — speople,
trgovci, zanatlije; (trades)
union, ošriničko društvo, (socijali-
atički) radnički saves; — unionist,
član radničkog saveza; — route,
trgovačka cesta; — wind, pasatni
vjetar,
Trader, trš'd", n. trgovac; u trgo-
vačkim poslovima iskusan čovjek ;
t brod.
Tradesman, trédz’min, u.
obrtnik, zanallija.
Trading. oma a trgovački; pro-
dajan, na prodaju; — company,
društvo; — vessel, trgo-
vački brod.
Tradition, tr*dištn, n. predaja; urn-
čenje (usmena) predaja, preda-
je, tradicija; priča; običaj.
Traditional, tršdišćnii, a. tPadicioni,
koji pripada. tradiciji, osnovan na
i običajni,
m, tredis**nfliem, u. pri“
stajanje za tradicijom, održinvanje
trgovac;
koji se drži trad
Traditionally, trodis
. davanju, po tradiciji
običaju.
Traditionary, trždištnte, a. (— ily,
adv.) tradicioni; dbičojni.
po starom
TRA
trid"tiv, m. omoran ne
Traduce, tišdjns', v. t. ok/evetati, obi-
jediti. 5
Tradncement, tr°djus'm*nt, m. Kleceta; |
ukor.
Traducer, tr°dja’s"
Traduction, trdo!
n. kleve?nik
A, u. prenošenje,
* prijenos.
Traff.c, traP*k, n. trgo
promet; raja — %
pazariti; kati se, pogođati se.
Trafficker, fir ier n. trgorac.
Tragacanth, tragokanih, n.
a, tgovanj
lova guma.
kaka ia ‘dn, n. fragik. pisac
trojički glumac
Tragedy, “nto, tragedija, ša-
loma gluma ; žulestan događaj,
Tragic, tradž“k, a. tragički
tragički glumac; tragičan, žalostan,
koban. atašan.
kina tradžekči. a. (— ly, adv.)
an. — ness, n. tragičnost.
bh
Tragicomedy, tradžčkoifv*d“, m. trayi-
komedija, igrokaz.
Tragicomic(al), trAde*kdm’*k(*l), a, (—
ly, adv) tragikomičan, poludalostan
Trail, trči, n. ono, što se za čim ou:
ut haljine); rep; trag;
stražnji dio lufele. —, v.
vući, povlačiti, vući za sobom; ići
im tragom, trašiti; utrti stazu;
to — grass, sgaziti travu; varati.
—, Vod. vući ae, povlačiti se; pur
zofi, — net, mreža polezavica.
Trail, trči, u. "nakit poput lišća; re-
četke za biljke penjalic
Trailer, tra", n, biljka, koja se penje
šli koja i.
Train, trčn, m, dugi skut; rep; pratnja,
pratoci; red, nis, povorku; vla
voz (željeznički); hod, tok; način;
točkovlje; mamljenje, atupica, #a-
jedu; trag od baruta, miću; to
have (bring) in its —, imali za
posljedicu, roditi čim; to be in a
for, naumiti, biti nakan; cor-
responding —, priključni ‘lak;
945
trgovati, |
trogan- }
TRA
1 fast —, brzi rlak; slow —, nhišni
vlak; to take a —, etići kojim
vlakom; to lay a > for any ‘ones
namjestiti kome zamku. —, v. t.
vježbati, trenirati, dresirati, muštrati;
naperiti, upratiti (top upon, na).
vjethati se, uvježbati se, tre-
nirati se, pripravljati se; općiti
(with, ea}; (to — it) voziti ee že-
1 Gernicom. — band, milicija, gra
dviska vojska; — dearer, skut
nou; — conductor, vlukoveda; —
less, bez dugog skuta; — man, že-
> vil. rišlje
privremena željemnicu.
i gojiti, uvješbati.
j Trained, trend, p. p. ia. sa dugim
Trainer, tré’n™, n. odgojitelj; vježbalac ;
obučavalac ; kuluc, pritka (za vocku).
Training, tré’n'ng, "m. vježbam;
| gajunje, pripravj ljanje; gojenje dr-
1 veća; — co ilege,. —'s hool, wéi-
teljska škola, preparandija; — ship,
školski brod.
Trait, trč', m, poles, crta, ocrt; crta
(anačaja)
Traitor, trots, m. izdajnik, izdajica,
nevjernik,
Traitoress, "Trš'Vres, n. izdajnicu, ne-
vji
| Traitorous, tre't’rds, a. (— ly, adv.)
izdujni, izdajnički, nevjeran.
Traitress, trč'tr*s, n. izdajnica.
| Traject, trtdžekt, v, t. baciti kroz;
propustiti
| ajet, ian m propuš tanje;
Trajectory, tidieW'ttr', m. putanja
(hica); trajektorija.
Tram, tram, n. avila pončica.
Tram, trim, n. ruda u kolica; ru-
darska kolica; Hina; željesnica ko-
njima. ulična željeznica; tremueska
kola. —, y. t. (i i.) voziti (ee) na
šinama, željeznicom. car, tre-
60
TRA
mueska kola, kola ulična željeznice ;
— clearer, nadsirač
rail, laka fina; — roa
(rudarski .
"Tramble, trim'bl, v. t. ispirati (ko-
siternu rudu),
Trammel, trim, ree, vlaž;
puto, spona (za konje); paodani
prepona, prepreka; kuša (o koj
‘visi kotao); šestilo sa elipsa.
v. t. hostati (u mrežu); spusiti,
apredavati.
‘Trammelled, triim“ld, p. p. ¢ aepu-
ćen; putonog.
‘Trammeller, trim"l", n. onaj, koji
ee, sprečava; onaj. koji samaća
; prepreka.
mrmoniane, friminten’, tomčn'tao,
8.4 one strane brda; tuđi, bai i;
— wind, sjeverni vjetar.
‘Tramp, triimp, v. t gasiti, tabati; to
— down, agasiti, zogasiti; propu-
tovati, proći. i. hoditi, s
tovati pješice; Skita se, potucati
40; trupkati. —, n. bahtanje, topo-
taje, tapkanje; pulovanje pješice;
akitnja; skitnica; tovarni parobrod,
; putnik;
mame, triim'pl, v. 6 gasiti, goga.
siti; to — under one’
gama aasit eh an
—, De Be aden top
‘Trampler, trimp'l*,, t. oa, Še aji gasi
nogama; pravnik.
‘Tramway, trim'wč,n fremue, tramvaj,
željesnica konjima, ulična šeljemnica.
+ zanos, ushićenja;
nesvijest, nesvjestica ; samrlost, obu-
mrlost. —, ¥. t. i, ushitići. —,
v. i. onasnjenuti. , tršnst,
isvan sobe, sanesen, ushićm, u ne-
svijesti,
‘Tranquil, zivi) a. (— ly, adv.)
nat, triinkw*l'28's'n, n.
feces umirenja.
uillise, — ize, trio’ kw'lajz, LA
as "miriti utišati. —, v. i_umiriti se.
foot, no-
946
TRA
Tranquillity, tr’nkwilts, “n. mir, ti
fina, smi
Transact, trinsikt’, v. & isoršiti,
dagoosratt so) pagadan se.”
fi 80,
‘Transaction, triasškato, m. dogova-
ranje, pogađanje; poravnanje, na-
goods, trgovina robom.
Transaotor, triinstk’t*, n. vršilac; do-
govaralac, ugovornik; posrednik
Transalpine, feinedl ia, a. saalpeki;
+ 8 onu strane .
‘Transatlantic, ram tik, a. trasie-
atlantski, prekomorski,
Transcalent: triinskeT'nt, a. koji pro-
pušta toplinu.
Transcaucasian, trinskikč'š*n, a. koji
je s onu stranu Kavkaza.
‘Transcend, trinsend’, a. prijeći, pre-
koračiti provisiti "nadmašiti, mat
kriliti. ~, ¥. i. isticati so; prolasiti
obično iskustvo.
_ Transcendence, — ency, tr*nsen'd*ns,
— ‘ns*, n. pretešnost, nadmoć, us-
vilenost,' isprenost, ito isvanrodno.
‘Transcendent, tržsen'd*nt, a. (Sr ly,
adv.) isvrstan, izvanredan,
protean, na: m; vili. — ness
n. isvanredna is
‘qpranscondental, frinsrnden’ #, 8. (ly,
adv.) izvrstan, odličan, usvišen, is-
vanredan; transcendentan re
ne da israsiti algebrajskom Prd
mačbom); transcendentalan,
iskustven; nejasan, nerasumljiv ; pre.
tjeran, fantastičan.
‘Transcendentalism, triins*nden'tlizm,
n. transcendentalna filosofija.
Transeribe, tršnskrajb', v. t. prepisati.
Transcriber, trinskaaj", m. prep
Transcript, trau’skript, 0. prijepis;
oponašanje,
Transcription, tr'nskrip'ićn, n.. pregi-
+ sivanje; prij transkripcija.
Transect, kid D. preged.
TRA
Trausept, triin’sept, n. poprečni brod,
križno krilo (u erkei).
Transfer, tr’asfi", v.t. prenijeti, pre-
nositi; ustupili, "predati, prepustiti ;
premjestiti - , trins'', m. preno-
čenje, prijenos; ustupanje, ustup,
esija; ustupnica (isprava); pre-
mještnj; pretovaricanje; snimanje,
animak (u litografiji i € dj. —
book, knjiga, u koju se bilješi pre-
nošenje vrijednosnih papira; —
ink, finta ili boja za prenošenje
ali snimanje (u litograj — office,
ured za prenošenje vrijednosnih
papira; — paper, papir za preno-
šenje ili snimanje (u litograjiji);
= picture, premcšljica slika; —
printing. štampanje na papirk za
prenošenja snimanje, preštampa-
Tenner, trinsfrbil"ts, n.
prenošljivo
qansterable, trinsftrbl, a. što se
može prenijeti, ustupiti, premjestiti,
Transferee. triinsfri’, n. cesionar,
onaj, kujemu se ito ustupi, primac,
ustupovnik.
Transferenro, trins'fr'ns, n. preno-
šenje, prijenos; premještaj,
Transferrer, trinafir™, u. prenositac;
cedent, onaj, koji ustupi
Transtiguration, trinsfigjurč'šn, n.
preobrašenje.
Transtigure, tenefigju, trnsfig",
v. t. pretvoriti, preobrasiti.
trénafike, v. tv probosti,
probi
Tran fxn, tr'nsfik’s*n, m. proba-
manira, tr'nsfitm’, ¥. t. pretvoriti,
preva =. i
pi preobrasiti se.
Transformable, Prasth" nl, a. što
se može pretvoriti.
Transformation, trinsf"mé's'n, n,
pretvaranje; preobraéanje; | pre-
odrašaj.
Transformative, tržnsfa"mtiv, a. koji
pretvara; preobrašajni.
947
TRA
Transformer, tršnafa"m“", u, onaj»
koji preteara, preobrašava.
Transfrontier, tr'nsfrčn'ti', a. sagra-
nični,
Transfuge, trinsfjadž, n. bjegunac;
otpadnik.
Transfuse, tršnsfjaz', v.
preli
. pretočiti,
iti.
Transfusiblo, tr'nsfja’zibl, a. što se
moše preliti, prenijeti uliti.
Transfusion, tr*nafja'ž“u, n. prelivanje,
pretakanj
Transgress, ti
jestup, prestupak; pogrji
Transgreasivo, tri
ly, adv.) grij
Trasgressor, trinagres’",. n. pre-
stupnik
Tranship, trendip’, v. t. pretovariti.
Tronshipment, trénsip'm'nt, n. pre-
tovaranje.
Transience, — ency, trin'šine, —
*na*, ... prolaznost
Transient, tržn'štnt, a. (— ly, adv)
prolazan; kratkotrajan; na prolasku;
— ly, mimogred; — ship, brod,
koji ne plovi pravilno. — ness, n.
prolamost.
Transit, triin’s*t, n prolas, prolasak
provos (robe kros koju semlju);
trgovački put, cesta (kros koju
zemlju); prolaz nebeskog tijela kros
meri — of goods, provos
robe; — goods, provosna roba;
permit of —, dosvola provosa (us
at od carine). —, ¥ t. proći
Cnimo sunca). — circle, meridi-
janski krug (sprava); — duty,
provoma carina; — trade, provosna
trgovina.
Transition, tr*nsiš'*n, u. prijelaz; --
period, prijelasno vrijeme.
Transitional, transis”
adv) prijelasan,
pokasuje prijelas.
Transitive, tran’
koji prelasi
m, a. prijelusan,
TRA
“Mransitorinees, tršn'sttr*nes, n. pro- |
lasmost, U
Pa triin’e*t’r*,, a. (— -ily,
- adv.)
Tranalaf trnalelbl, a pre
meat, ‘toa, v. t. prenijeti,
prenositi; premjestiti; prevesti (s
jednog jesika ma drugi); tumači
to — word for word,
. prevesti od riješi do riječi.
“Translation, hk a prenošenje,
prijenos; premještaj: prijevod,
Translator, trinele“ naka prevodilac, |
tumač; prenosilac; krpedžija.
Tranalatory, “nalet, a koji
prenosi. :
Translatrosa, . tršnslč'trts, m. pre-
vodilica.
“Traneliterate, tr'nslit*rét,-v. t. pre-
._ pisati drugim slovima iti znakovima.
Teanslocate, trćnslu“kćt, n. premjestiti.
Translocation, trinslškoš*n, m. pre.
“ mještanje, premještaj.
"Pranglucence, — ency, tr°nla’s’ns,
— ns, n. prozračnosi; prozirnust.
Translucent, tr’nslu’s'nt, a. (— ly,
adv.) prozračan; proziran,
‘Transmarine, triinsmérin’, a: preko-
morski, s onu stranu mora.
Transmigrate,
preseliti se,
drugo tijelo.
rastiigration, trinsmégre’s*n, m.
seobu; seljenje; prijelaz u drugo
stanje; (— of souls) seoba dušu.
Trasmigrator, trine'm*gret™, m. ise-
ljenik, preseljenik.
Transmigratory, transmaj‘gr°t*r*, a.
koji se seli; koji prelasi is jednog
stanja u drugi.
‘Transtnissibility,, tršnsmis'biltte, u.
prenosnost.
“'Pransmissible, ‘tr*nsmis’b), a. pre-
nosan; nasljedan; kojš može proći
kros što (kaa. svjetlo).
Transmission, snsmiš“n, m. posi
ljanje, pošiljka, otprema; prijenos,
prepuštanje; nasljeđivanje; pro-
puštanje (svjula), vodenje (topline);
i u
8 TRA
renošenje (sile); '— of goads;
Doren robe; charges of —, pr
sigjbe sa olpremu; — business,
otpremništvo. ** *
Transmissive, tr*nsi
adv.) prenosan;
Transmit, tr°osmi
ee, a. (— ly,
renesen.
', v. te poslati,
otpraviti, olpremiti; predati; pre-
nijeti, prenositi; ostaviti (u na-
aljedstvo); ustupiti; = propustiti,
(svjetlo), voditi (toplinu).
Transmittal, tršnsmit"l,
tance, tršusmitšns,
prenošenje; otprema.
Transmitter, t’nsmiv™, u.
otpremač; prenosilac;
prenošenje.
Transmittible, tršnsmitibl, a. što se
može poslati, opremili, prenijeti
foams tfaj, vet.
Transmogrity,” te
pretvoriti, preob
Transmutable, tinct, a (—
bly, adv.) što se može pretvoriti,
preobraziti, Transmu-
tability, tnsmjut bil", m. pre-
tvorljivost, promjenljivost.
Transmutation, trinsmjuté’s*n,
pretvaranje; promjena.
Transmute, trnsmjat, v. t. pretvoriti,
promijeniti.
Transmuter, tršnsmjivt",
'iransnormal, tr'nsn&”
preko pravila, prekomjeran.
Transmit-
m. prijenos,
vošiljač,
sprava za
n
-Transoceanic, transdsin'*k, a. preko
moraki.
‘Transom, trin's%m, n. poprečna greda,
prečuga; krmenica (u brodu).
window, prozor, razdijeljen prečagom
(ma gornji i doljni dio); prozor
naduratima(nad gornjom vratnicam\.
Transparence, — ency, tršnspč'ršns,
— netom. prozirnost, providnost;
transparent, prozirna slika.
Transpareut, tinspe'r'nt, a. (— ly,
adv.) proziran, providan; prozračan;
jasan. — ness, n, prozirnost.
Transpicuons, tr*nspik'jušs, a. pro-
ziran.
Transpierce, trénspits’, v. t. g-robiti,
probosti,
TRA -
Transpirable,. tr’nspaj‘rbl, a. koji
(ee) daparuje; koji (1) može čupa
rane, trfasp'rčššn, m. dpa-
ramp, tršnspaj", v, i. izparivati
i pročuti se; dogoditi se. —, w.
%. teparivati.
‘Transplant, tršnaplant; v. t. presaditi;
presadivati; premjeatiti; presditi,
prenijeti.
‘Transplantable, tršnsplan'Ubl, a. koji
se može presaditi, premjestiti
Transplantation, tršnspišntčš"n, n.
presadivanje,presada; premještanje;
preseljavanje.
srransplanter, iršasplan't, m. prema
đivač; sprava za presađivanje.
Traneplen dency, tensplen’dns', n.
veliki
Transplendent, w'nsplen’d*nt, a. (—
ly, adv.) vrlo sjajan.
Transpontine, tfaspčntajn, — tin,
a. koji je preko mosta, na južnoj
odali Temze.
Transport, trnsp&’, v. t. prenijeti,
prenositi; premjestili; = prevesti;
odnijeli, odvesli, poslati; donijeti;
deportirati, poslali u progonstvo (u
kakovu naseobinu); jako uzbuditi,
zanijeti, oduševit
Transpoit, trnspd'v, transtpš't, n.
prenošenje; premještanje; prevošenje,
prijevoz;
jeno»; prij
vatra, žestina, zanos, oduševljenje.
Transportability, trinspdribil*, n.
prenošljivost; otpremljivost.
Transportable, titnsvA"Wbl, a. koji
20 može prenijeti, p žvesti, premjeniti,
opremi
Transportation, triusp&'te’t’a, m.
odnošenje, otpravljanje, prenotenje,
prevoženje; prijenos; progonstvo,
deportacija; zanos, oduševljenje.
Transported, tršnspdvt*d, a zanesen,
ushićen, izvan sebe,
Transporter, tr*nspd"t", n. prenosilac;
kutomjer.
Transposal, tr"nspo'z"l, n. premještaj.
949
TRA
Transpose, ti%nspdz', v. t. premjeteti; H
premetnuti;
: Transposition, anita, n. pre
mještanje, premještaj; prematanje,
Trassshape, tr'nss8p’, v. t. preobraziti,
Transship, trčnsšip', v. t. prelowariti,
prekreali (iz jedne lađe u drugu).
‘Transubstantiation, trana*bstanš*8'j*o,
D, pretvaranje kruha i vina u tijalo
i kro Iensovu,
Ta mandation, trinsjudé‘i'n, n° sno-
probijanje (kros ito, 6 tekućini)..
tran nai, ¥. i. znojili ae,
probijati, pall.
‘Transversal, tensvo"s'l, a. (— ly,
adv.) poprečni, koji presijeca, ide
poprijeko. —, 0. transversala, pre-
sječnica.
‘Transverse, tršnsvoš", a, (— ly, adv.)
koji presijeca, koji je poprijeko,
poprečni
=) 0, toa » pre
¥. t. prevrnuti, obrnuti.
v. ot. atupica, kljusn,
mka; sasjeda, busija;
lukavština; saklopac, zalistak; laka,
otvorena kola; redarstvenik; abajlija,
konjski pokrovac; — 8, pl prtljag,
haljine —, v. t. lovitš u slupice,
uloviti, ukebati; uresiti,
2 >, vod. matnuti (komu)
zamku, stupicu. “ball, ereta
loptanja, lopta; — "door, poklopna
(položena) vrata, kuturata, spusnico
(u kazalištu); — hole, jama; —
window, poklopni prozor.
Trap, trap, n mielofi, ernš povfir,
Trapan, tr*pin', n. stupica, zamka
lukavština. —, Y, t. zametnuti komu
mrežu, zamku, uloviti, zapleti; to ,
be — ned, uhvatiti se u mrežu,
upasti u kljusu.
Trapaner, tr®pin, m. zavodnik;
djecokradica; — of souls, trgovac
ljudima.
Trape, trčp, v. i. orljati, vući se.
Trapes, trčps, v. i. bavrljati, basati,
—, n. basanje; drolja.
Trapeze, trpi, no traper (geom..
* jigura); \juljaška visoko u zraku.
TRA
Trapeziform, trépFztiitm, a.
teapez, nalik na trapez.
Trapezium, tršpize*m, n. trapemoid;
(rijetko) trapen; Četvorokutna za-
peščajna kost.
Trapezoid, trpizčid, m
(rijetl:o) trapezoid.
Trapper, trap, n. lovac. koji lovi u
zamke (osobito krznađe); karučni
dili kolaki konj.
Trapping, tišp“ng, n. zamjelanje
zamki, lov u zamke. — (ponajviše
— s. pl) sjajna konjska sprava,
konjski nakit; nakit, ures.
Trappy. trip", a. kao zamka, pre-
vasljiv.
kao
tropes;
m. okresine, ovrdin
otrebine; otpadak; stvar bez vri-
jednost! ; bezumlje, petljanija, prazne
riječi; nitkov. —, v. t. kresuti,
kaštriti (granje); to — cane, to
— ratoons, kresati lišće sa sladorne
trake.
Trash, trA3, n. težak ogrijak (za
vatrene pse). —, v. t. zaustavljati,
Pp muči
Trashery, tragr*, n, stared, trice.
Trashiness, traš“nes, n. nevrijednost.
Trashy, tras, a. (— ily, adv.) bez
vrijednosti; beskoristan; rdav, loš.
Traumetic, trimatek, a. koji liječi
ram; koji pripada rani; — fevor,
“groznica od rane. - , m. lijek
rane. melem za ranu.
Travail, triv’l, n. trud, muka; bolovi
(kad se žena porađa). —, Y. 1.
mučiti se; porađali se, rađati.
"Trave, trčv, n. prijevornica (gredu).
Travel, triv’l, v. i, putovati; ići;
voziti se; tumarati; kretati se; to
— about, putovati naokolo; to —
on, putovati dalje; to — ont of
record, udaljiti se od predmeta,
zastraniti. —, v. t putovati po. obi-
laziti, proputovati, prevaliti (daljinu);
skloniti na put —, no putovanje,
pul; hod, kretanje (stroja); — S,
utovanja, izvještaji o putovanjima;
ook of — s, putopis — stained,
' 950 -
TRA
uprljan ed pula; — worn, umoran
od pubs.
Travelled, tšv*ld, p. p. i a, koji je
mnogo, o putovao; iskusan;
dobiven na putu, od puta. *
‘Traveller, travl, on. pulmik;
commercial —, trgoval i
putnik
female —, putnica; to tip the —
pripovijedati čudesa, lagati.
joy, pavit (biljka); — rest, put-
nički stanak, gostionica.
Travelling, ti&v*ling, p. pr. ča. koji
putuje; putni: pokretan; koji
obilasi; — bird, plica selica; —
clerk, trgovački putnik. —, m.
putovanje. — bag, puina torba;
— cap, puina kapa; — carriage,
putnička kola; — charges, putni
troškovi; — chest, putni kovčeg;
— dress, putno odijelo; — expenses,
putni troškovi; — guide, vod
(priručna knjigc) za putnike; —
map, putni zemljovid; — Tug,
pulni pokrivač; —-*trunk. putni
Traversable, tršv'čašbl, a što se moše
rset, presjeći; što se može pobiti,
nu se može prigovoriti,
Traverse, triv’'s, a. poprečni,
ječen, kos, wnukrstan, —, adv.
poprijeko, koso. unakrat -~, m.
‘ono, što je poprijeko, unakva
poprečna greda, = prijevornica,
zapreka, neprilika ; pravni prigovo
zavoj, okuka; proluz, prijelas;
of fortune, = promjena
unlucky — 's, nezgode. —, v. t.
ukratići, skratiti, prekratiti, metnuti
unakrvat; prijeći proći, probi
projahai proputovati,
protjecati; promotriti,
istražiti; poremetiti,asujeti
prigovoriti, proliviti se; atrugati,
dlanjati poprijeko; naperiti na
stranu (lop). —, ¥. i. ići prijeko,
poprijeko, tamo amo, gore dolj
okretati se; zečki, poprijeko xkakati.
Traverser, trav, nm. onaj, koji
prigovara, koji se protivi.
ispri-
TRA
Travesty, triv"st®, n. preoblacenje;
traveslija, oponašanje, kojim se
usvišeno pjesničko djelo Gini emi-
ješnim. —, a. preobucen, travestiran.
—,v. t. traventirati, načiniti što
uzvišeno smiješnim.
Trawl, tril, n. vlak, privlak (vrsta
mreže). —, ¥. i. loviti vlakom. —
buat, (lađa) ribarica, a koje ae
lovi tlakom; — warp, uže, kojim
se tegli vlak.
Trawler, tr&™, n. ribar, koji lovi
vlakom; ribarica, s koje se lovi
clakom.
Trawling, tring, n. ribolov vlakem.
Tray, trč, n. korito, kopanja; plos-
nata zdjela, podnos, služavnik (taca);
masou's —,
Treacher(er), tret*r("), indajiea
Treacherous, tree “rs, a. (— ly, adv. )
izdajnički, nevjeran; prevarljio,
lažan; podmukao; nepouzdan (0
pomdenju)..— vess. m. izdajatvo,
nevjernost; podmuklost; — nepo-
usdanost.
Treachery, treé’r*, n,
stvo, nevjera.
Treacle, tri'kl, turjaka (uatuk,
osobito proliv smijinog ujedal; sirup.
ukuhani
jaka.
Treacly, trik'lt, a. kao sirup, sladak
i ljepljiv.
Tread, tred. v. Gimp, trod; P. pi
trod, trodden) i
n. izdaja, izdaj-
koračiti, koračati,
rastiti se (o plicama). --, v. t.
fi, stupiti (na što);
rastiti, gasiti; (putem); plesati
(ples): to — the gra] gašiti
grožđe, to — a path, ići putem,
stasom; a trodden path, uérven
put; to — a measure, plesati ples;
to.— the stage, glu
+ stupaj, hod; to be in
the = - of ont diti na putu u (do);
mriješćenje (živadi); nas-
po pretaga,~ stepen (na kočiji
951
TRE
itd) — mill ht mda (koji ve
gazed tjera); wheel, kolo od
suhog mlina.
Treader, tred'*", n. gasilac.
Treading, Sredne, 2. gašenje; korak;
ono ito se
Treadle; tred'l, n. Sn. podnožnik, pedal;
sjeme, oko fu jajetu.
Treason, tri'zn, n. isdaja, isdajsteo;
nevjera ; (high —) veleisdaja.
Treasonable, trizašbl, a (— bly,
adv.) izdajnički, izdajni. — ness,
n izdajstvo.
Treasure, trež'
JR begs zlato i
arebro, nowci EKA
kupiti, rabirati, gon mil i (blago i
t. d); čuvali, sa: sačuvati. — house,
Vagajna, riznica; — seeker, kopač
sakrivenog blaga; — trove, nađeno
Blago, za čijega se vlamika ne zna,
Treasurer, reir, m. blagajnik,
rizničar. — ship, služba Blagajnika.
‘Treasury, trež" x, m. riznica, (javna,
državno) blagajna; Board of Trea-
sury, engl. ministarstvo financija
(koje se sastoji od 5 povjerenika,
Lords Comissioners of Treasury);
First Lord of the, prvi ministar,
ministar financija (% Eugl); —
Departm2nt, ministarstvo financija
(u Am): Secretary of ‘the —,
miniatar financija (u Am). — bench,
ministarska klupa u engl. doljnoj
kući; — bill, — bond, naputnica
na državnu Magajnu; — warrant,
dlagajnička doznačnica.
Treat, rit, v. t. postupati a kim;
liječi" (bolest, Bolesnika); r:
pravlsti o čemu; smatrati (as, kao
2a); gostili, počastiti (to, čim),
ri raditi, pisati, govori (of, 0);
čanliti, gostiti; :
varati si aboat, KB ‘with, 20). —
a. , veselje;
gošćenje,
to Stand => goutit, platiti troškove
gorbe; it is my — now, sad ću ja
TRE
"Treater, tri't, m < ponaj koji postupa,
raspravlja, gos
rest se, tte ‘its, m. rasprava,
‘Treatment, trivm'nt, n. postupanje;
liječenje; go! anje.
Treaty, trči, neo raspravljanje,
dogovor; ugovor; — of commerce,
trgovački ugovor, + makivg power,
pravo ili mod, sklapati ugovore.
Treble, treb'l, a. trostruk, trogub;
oštar, visok (o glasu); sopranski;
— clef, violinski ključ. —, mn.
sopran, diskant, —, u. t (Gi)
potrostručiti (se). — ness, 0. (rojina;
visina, oštrina glasa
Tree, tri, m. drvo, deblo, stablo;
mnogi djelovi, strojeva od drveta,
Ho poput drošta; vješala; cijeu od
šmrka; — of a plough. gredelj &
pluga); — of a saddie, luk od
sedla; genealogical —, rodoslovlje;
— of life, drvo životno; up-a —,
na drvetu, u škripcu, u neprilici,
—, v.t. potjerati na drvo (životinju
u lovu), satjerati u tijemo, u
mepriliku. —, ¥. i. popeli ao na
drvo. — creeper, pušavac, kljuj drvo
(ptica); — cultare, gojenje drveća;
— frog, gatalinka (tuba); — gam,
amola; — ivy, bršljan; — prop,
pritka, trkija; — pruner, vrllarske
Škare; — suger, javorov slador;
top: ork od drveta.
Treclena, tris, no oderdrvan, bez
drveća.
Treenail, tri'nčl, n. drven klin.
Trefoil, Url Oj, ‘tref Bl. n. djetelina;
list od djeteline; troliet
Trek, trek, v. i. (u južnoj Africi)
vući kola; putovati, sat 06 (ič nove
krajeve). —, n. putovanje, seljenje.
‘Trellis, trel’*s, n. rešetka; brajda,
Baras; sjenica. —, w. t. ograditi,
rešaikom; saditi, gojiti we baras
— fence, ograda od rešetke; —
work, što: načinjeno od rešetke, od
latvica, vrsta ručnog rađa.
‘Tremble, trem'be, v. i. drhtats, tresti
46; strepiti (at, from, with, od);
952
TRE
sadr, klati, — ,D. drkanje,
reno trong, a. koji dršće;
. valance, žolabajući še,
nesiguran. sy, adv. Origen ,
strašan, strahovit, užasan; golem
— ness, n.° strahovitost ;
Tremor, trem, n. drkanje, thet,
>, dričući.
gladak, miran.
‘Tremulous, trem‘jul*s, a. (— ly, adv.)
koji driée, tropodes "Koji se koleba;
pašljiv; merujan. — ness, on.
Thane, treptanje; kolebanje ; plaš-
ljivost.
Trench, ttenš, v. t. žopati; isko-
‘pati; prokopati; brasditi: brazdama,
Žareina isi; to — about,
jarcima opkoliti; to — in, opšopati
) Ye i. kopati, iskopati jarke, pro-
dope, (on, upon) sabrasditi, pačati
se, dirati u, cakinuti,olteliti, okrnjiti
(prava). i . drasđa jarak, proko ;
jama; opkoj
Trenchant, tren'štut, a. (—ly, adv.)
oštar, koji siječe.
Trencher, tren’é*, n. žopač prokopa;
daska, na kojoj se siječe meso
drven tanjir;.stol. jestvine; blag
vanje. io
man, izjelica, pi
Trond, trend,
nagibati se, okretati se; uzeti njak;
pravac —v.t.kosoupraviti nagnuti.
pravas, kos pravac, nagib
Sronding, ‘tren’d'ng, n. (bos) prava
(oBale).
Trendle, tren'dl, n. ealjaž; — A
oretenka (u mlinu); nadve. —, ¥.
i. ortjeté se.
Trennel, tren'l, n. vidi Treonail.
Trental, tren‘t'l, n. trideset stvari;
trideset: mrtvačkih misa,
TRE
Tropao, tr*pšn', n. trepan, sprava sa
bušenje lubanje; rudarski svrdao.
—, ¥. t. bušiti (lubanju).
Trepang, tepiog, n. jedivi trp.
.- Trophine, tréfin’, tr*fajn’, n. mali ili
ručni trepan.
Trepid, trep*d, a, koji dršće, koji se
boji
"Trepidation, trep*de'štn, n.-drhtanje ;
drhat; nemir, strah,-prevadanj
‘Trespass, tres'pčs, v. i. to — against,
iješiti se, griješiti. protiv, pre-
m, upon, protiv za.
kona prisvojitisebi (tuđe vlastniétco.)
smetati, usnemirivali, krnjiti (tuđe
pravo); to — on another's ground,
protiv zakona stupili na tuđe ze-
mijište, diratš u tuđe pravo; to —
on (upon) a law, prestupiti, isigrati
koji sakon;.to — upon one’s good
nce), sloupotrebiti (slo-
rabiti) čiju dobrotu (strpljit
—, m. prestupak ; smetanje, krnjenje
tudjeg prava; grijeh: forgive us
our — es, 28 we. forgive them
that trespass against’ us, otpusti
mam duge naše, kao što i mi ot-
puštamo dušnikom našim.
Trespasser, tres’p's", m. prestupnik i
griješnik; onaj koji smela, krnji
tuđa prava.
Tress, tres, n
pletenica (od kose);
i 08, pletenice, gusta
kosa.
Tressed, trest, a. pleten; na uvojke;
s pletenicama.
Treasure, tres, n. rub (u grbu).
“Trestle. ;Trossel tres'l, n, nove,“nogari,
nogači; koza, konj (od skela); po.
stolje; stalak; tronog. — board,
trpazna daska..
Tret, tret, u. popust, odbitak (rabat,.
rejukcija).
Trevét, trov"t, n, tronog.
Trows, triz, n. pl. (kratke) hlače.
Trey, trč, n, trojka (u karlama, u
dominu).
Triable, traj*bl, a. to se moše ili
mora kušati, pokušati; Sto se moše
9583
TRI
ili mora istrašiti; u čemu je koji
sud nadležan.
Triad, traj*d’, n. trojatvo; *trosvuk;
trovrijedan elemenat (u kem.).
“Triage, trajdz, n, otrebine, otpadak
(od kafe).
Trial, traj’"l, n. pokušaj, pokus, proba;
istraga, preslušaj ; sudbena rasprava,
arnica; iskušenje; ispit; jskustvo ;
y way of =, za pokus, probe radi;
to make a of, pokušuji što;
on, ‘upon a —, kad se pokuša,
proba; to make'a — upon a person,
Hapitivati, iskušavati koga; to put
to (on) —, okušati (koga, što); —
by jury, istraga (raspraca) pred
porotom; to bring up a person for
(to) —, njekoga pred sud dovesti,
podići protiv koga parnicu; hour
of —, das iskušenja. — day, dan
preslušanja; — ground, mejdan,
dojište; — trip. pokusna vošnja.
Triangle, traj“ngl, n. trokut,
Triangular, trajin’gjul™, a. trokutan,:
trobridan, trostra
trokrako šestilo. ,
gularity, trajiingjulér’t*, n. tro-
kutnosi, trostranost.
i 'gjulet, v. tr
trokutnim; triangulirati, mjeriti tri-
gonometrički.
‘Triangulation, trajiiogjule’s'n, u. trian-
gulacija; trigonometrička mréia.
Triarchy, traj‘a’k*, n. olada trojice.
Trias, troja, n. trojstvo; trias (geo
loška jormacija).
Tribal, traj’b'l, a. plemenski,
Tribe, trajb, n. pleme; rod; red, ko.
Yeno (u prirod.).
Tribesman, trajbz'nfin, n. plemenik,
član plem.ua.
Triblet, trib"l*t, tribolet, trib"let, u.
trn, protirač (u kovača).
Tribulation, tribjule'š%n, n. jad, ne-
volja, muka, patnja.
Tribunal, trajbja“nšl, n. sud, sudište;
— of commerce, trgovački sud* — of
last resort, posljednja inatanca.
Tribunate tribljunčt, m. tribunsteoy
tribunat,
TRI
Tribune, trib’jan, n. (pučki) tribun;
military -, rojnički tribun; go-
vornica; gledalište, usvišeno mjesto.
— strip, tribunstro.
Tributariness, trib'jut"r*nes,n. dužnost
plaćanja danka; podlošnost.
Tributary, tribjuttr, a. dušan plaćati
danak; podlošan; plaćen kao danak;
pomoćni; koji pritječe, utječe;
stream, pritoka (rijeke). —, n. onaj,
koji mora plaćati danak; pritoka.
Tribute, tribjat, n. danaž, pores, ca-
rina; to pay —, plaćati danak,
ukasati komu (čast, štovanja)
Trice, trajs, n. čas, frenutuk; ina —,
sa čas, dok treneš.
Toon Sm ie, Sm sep a. froglav.
mie ‘tr®kaj‘n®, m. friki
Trichiniasie, trikeng T
trik*no'sta, n. bolest
Trichinous, tuik"*nča, a. koji
trihina, u čemu je trihina.
Trick, trick, n. Aitrina, majstorija,
lukavitina; šala, durka; vještina,
čaratanija, sljeparija; opsjena,
varka; ela navika, slo svojstvo;
hir, moda; osobitost; snadajka, što
značajno; trag čemu, što na nješto
poddieta; list, punat, štih (u kar-
sitnica; — 8, spletke, maj-
he is full of — ib Bun Je
knavish —,
ima
v. i. varati,
— track, m.
vrsta igre » kockama.
Tricker, trik'", n. varalica.
Trickery, trik*r* n, prijevata, lopoo-
ština, kićenje,
nakit,
Trickiness, trik*nes, n. prevarljivost,
lukavost, himbenost, prepredenost.
Tricking, trik“ng, a. lukav, Aimben,
podmukao. ins p. varanje, prijevara ;
nakit, ures.
Trickish, trik's, a. (— ly, adv,) lukav,
lukavština ; ures,
prevarljio, hiniben, prepreden. —.
TRI
ness, n. lukavost, himbenost, pros
predenost,
Trickle, trikl, i. kapati, pro-
ljivati, curiti. —. n. kapanja.
Tricklet, trik'I't, n. potočić
Tricketer, trik'st", n. varalica, opsje-
nar, lopov. lakrdije.
Tricksy, trika, Tricky, tri
evarliie, prepreden; obi
Theolour, traj'kol", a, trodgini, —,
n. trobojnica.
Tricorn, traj'ka'n, a. trorog. —, nm
frorog šešir.
Tricornered, trajkAr'n""d, a. trokuten
Tricycle, traj'stkl, n. tricikl, velociped
sa tri-točka.
Trident, traj'd*nt, n. trozubac; ostee
Tri ee d to try.
i |, imp. € p. p. o
ee a clatan ujed, pousden.
Triennial, trajen*l, a. ( - ly, adv.)
trogodišnji, koji traje tri ‘godine;
koji diva svake treće godine.
Trier, traj*, n. iakušavač, ispitivač.
Tait, traj’t ji
. igri be-
; malo, malko ; bujavac (vrsta
pudinga); a. — too long, malko
predugo; he stands upon — 8, on
ce, gleda na malenkosti,
(to — away) provoditi Corijeme) u
igri, u sitnicama; učiniti
ite sitnicom.
Trifler, trayfl", m. čaljivac; dj
čeljada.
Trifling, trajfl'ng, p. pr. i a (— ly,
adv.) koji se igra, šali; djetinjast;
Budatat i tan,nesnatan;navrijedan.
id, igrarija, lakrdija.
Tete, ge ch a. frolistan.
trig, D- prépona, paodanica;
a igrača (u kuglanju). =
v. te debits
Trigamy, trig’*m*, n. frostruki Srak;
TRI.
treći brak.
a pie” n osponae; obarada
Teiglot; Sta trga sidan (eječnik),
Taso jel it i froroska.
Trigon, traj
Trigonal, fetal, a {rokutens tro«
stran, trobridan (u bol
Trigonometric(al), ‘igtetinot tk"),
G..trigonometrički.
‘Trigonometry, trigndm"*tr*,n.trigono-
- metrija.
Trihedral, trajh'de'l, a: sa tri plako;
sa tri jedi tranice:
Trilateral; trajlat’r'l, a (— ly,yady.)
trostran
ingnal, trajlin'gu'l, a. trojesičan.
Triliteral, trajlit’ % troslootan. >
troslovéana riječ.
Till the ant k duriikad, po
tregati glasom. —, m. ćurlik, po-
tresanje glasom.
Trillion, trili*n, n. trilijon.
Tritogy, tril*dž“, .n. trilogija.
Trim, trim, a. (-; — ly, adv) umdan,
+ u redu, kako treba da. bude; lijep,
pristao, ubav, čismenit, spretan,
kiden, —, n, pravi red, dobro stanj
stanje; oprema ; odijelo; ures, mu
pravi, sgodan pološaj broda, jarbola,
.fereta it. "d.; narar, orsta, snačaj;
in a sad —, neuredan, aaputien, u
žalosnom stanju; in good —,
opremljen, sdrav, dobre volje;
-, u neredu, neuredan; — of
the masts, of the sails, zgodan po-
lošaj jarbola, jedara sa jedrenj
the ship is in fighting —, brod
gotov sa by. —, v. t' iti;
opremitij maddjeti avim, što je po-
trebno, (up) udesiti. nabititi, trae
siti; opšiti, ip) op:
dapraviti ; (of away) ostrići, ‘pod
sirići, ‘podresati (kosu), obrezaté
nokte), okresati, okaštriti (drveć(;
potaknuti, poticati (oganj); useknuti
(avijeću), urediti očistiti (erjetiljku);.
otesati, udesiti (građu); sgodno na-
mjestiti (brod jedra),dočro emjestiti,
dlošiti (teret); poučiti, ukoriti; is-
955
TRI
; to — the shore,
sasvim us obalu;
o boat, uspraviti čamac;
dati mu ravnotešu; to — the hold;
amjestiti dobro teret u brod. —, Y.
i. drašiti ravnotežu: kolebati še.
Trimestor, -trajmest", n. vrijeme od
tri mjeseca, četvrt godine,
Trimestral, trajmes’tr’l, a. tromjesečni.
‘Trimmer, trim,’ n. onaj, koji redi
oprari, udesi ; resilac, kitiac;
čar, kitnidarka; sprava 2a čišćenje,
reeanje, -kresanje; kusatat, kusa
greda (u tesara); nestalan, neod-
lučan čonjek; korilac; Inkor. —'
hooks, strukori (orsta udica). -
Trimming, trim’ng, n. ređenje, čid-
ćenje; opravljanje; udešavanje; ki-
ćenje; nakit, ukras; pervas: obrub,
pošav; opšav; ukor; batine; -- 8,
PL prismok, garnitura (us koja jelo).
—'ly, adv. kao nažit.
Trimness, trim'n's, n. pravi red,
čistoća, ljepota.
Trimortilyy traj'mčnthl?, a.
jegečni
Trial, tra} i traj‘n?l, a trostruk,
Trine, trajn, a. (— Iy, adv.) trostruk;
trojni. —, m. trojnost; pološaj
doajuh planeta, ‘kad im se duljins
raslikuju za treći dio od 360 stu-
panja.
Teingle, trin'gl, n. motka od zastora;
met (od stu eae
‘Trinitarian, trin*tir'n, a. što se tide
‘Trojstoailinaukao Trojstou, Trojički.
me: onaj koji vjeruje u Trojstvo,
Trinity, trin*t, D.trojstoo; sv. Troji
Sunday; av. Trojstvo (prva ne,
jeja isa Duhova).
Trinket, trin'ktt, n. (— e. pl) nakit;
titreike, dlistavilo. —, vi. pol
se dogovarati, kovati spletke.
tro-
“Trinketry, trin'k*tr’, n. nakit.
Trinomial, trajnosti, a. trodlan,
trinomski, —,D. trinom. *
Trio, tri’s, traj'0, n. trio (glasbeni
Komad sa tri glasa); trojica.
Trlole, traj“let,.n. pjemmise od ovom
TRI
Trip, trip, v, K čio ići, cupkasi,
skakutati, poigravati; spotaknuti se,
‘spoticati se, oklisnuti se, omaći s“,
posrnuti; griješiti, pogriješiti, pre-
variti se} islanuti se; poći na mali
put, učiniti islet, švrniti kamo. —,
v. t. sitno plesati, cupkajuć plesati
(koji ples); (up) podmetnuti kome
nogu, učiniti, da tko padne; oboriti,
ounjetity seni i uhvatiti- koga. “u
pogrieš — the anchor, dići
sidro. 2 cupkanje, skakutanje;
podmetanje noge, udarac. (nogom
sa oboriti koga); spoticanje, spo-
taknuće, omicanje; pogrješka;. mali
put (sa zabavu, u poslu), islet;
vožnju po moru; — 8, pravilne
jive (parobroda: i t. d.); stado,
Tčipartita trajpa"tajt, trip"“tajt, a.
od tri-dijela, tropol; izdan u tri
primjerka (o ispravi); trostran,
sklopljen “među trojicom (0 ugo-
ru).
Tripartiton, trajpa'tišćn, tripartiš*n,
m. dioda u tri dijela.
Tripo, trajp, 1. (— e, pl.) dro}, utroba,
kaurma, želudac (prašivača), tripe,
Jileci. — man, n. prodavač tripa,
Jilska.
Tripodal, traj'prdčl, trip'"d"l, a. tronog.
Tripery, traj’p'r’,, n. klaonica ts,
dje se prodaju trip
ranking ‘aitthong, trip thong, 1
Trip ta tipi, a(— ply, adv.) trostruk ;
trokratan; — moe, frojni penj
— as many, fripuć toliko. —, v.
i i potrostručiti (ae). — beaded
a. troglav. .
Triplet, tripl*t, m. gri stvari ili tri
osobe iste vrate, troje, trojica; — &,
Pl, srajei; tri stiha s istim,
Tripli treats, trip I*kst, v. $. potrostru-“
Mi, nied a. trostruk. —,
mriplietion tripl*ke's'n, m. potro-
fručenje; triplika.
Triplicity, trplie"t, m
n. trostrukost.
4
956
TRI
Tri] tromog.
psn traj'pčd, a. Aja
, fromošac;
Teipoli“ kpt, ni tripe
Tripos, traj'p'a, 1. ispit se odlikovanje
na azeučilištu w Cambridge.
Tripper, trip“; n. onaj, koji cupka,
imi ont koji of
triptag, a. a. (— ly, adv.)
tapoine pre
je u pogrješci.
Tript, ba imp. i p. p. od to trip.
Trip-slip, tri
ulične
želj (u 4:
Triptyeh; trip’tik, n. triptih (slika
sa žrivenik u tri odjela).
Trireme, traj'rim, m. črod: sa tri
reda vesala.
Trisect, trajsskt, v. t. dijeliti: na
tri Gednaba) dijela.
koji se spotakne, koji
ši okretan,
Trisoction, tae, m. dijeljenje
. lijela.
jednaka) di
Telma, ie’m's, n. "at čeljusti.
Telsyllabic(al, isla, a tro.
ririo Ki trtsilbl, m.
mile ak o (— dg td) ošlpam,
otrean, obi: idašnji. — ness,
1. otreanost, običnost, srakidašnjost.
trubljača (pus,
Taiturable, KLJUN, a. ito se moše
_ smrviti, satrti,
Triturate, tritjurét, “vw. € studi,
:> smrviti, satrti, rastrijati, zamijeti.
‘Tritarat kokos
mroljenje, satiranje, trl
+ Triumph, traj“mf, n. trivmf, podjedno
slavlje; pobjeda; sjajan uapjsh. —
nsampkaj krajem, a. pobjedni;
— arch, slavoluk.
‘Triumphant, trajčin'int, a. ebjeduaat! ly,
ady.) žoji slavi slavlje; pobjednički;,
ponosan, dičan, slavan; to be —
TRI
pobijediti; — soug, podjedna pjesan;
-<> ear, pobjednikoba kola.
friumpher, trajne n: pobjeditelj,
pobjednik, slavlji
Triumvir, trajéi
‘Triumvirate, traj
virat, troclade,
Tune, traj'in, a. trofedin, trijeđan.
trajta“tt, n. trojednost,
a 1 friumvir.
čvtrit, m. trium-
rive at, “riers n sronog tronožac.
ind re, fy,- adv.) a.
lan, reakidaiii, abiten, Vrošt,
otrean; nesnatan; pučki. — ness,
Triviality, trivćil“tt, n.
svakidašnjost, | prostota, otreanost,
nesnatnost. .
‘Trisialize, — ise, triv“lajz, vw. t,
“učiniti što trivijalnim.
Triweekiy, traj'wikl tronedjeljni.
Troat, trot, n. rikanje (jelena). —,
2 ov. i vikati (kao jelen):
Trocar, tro'kš", ni frokar (kirurška
: sprava).
Trochaie, troke'*k,” a. trohéjski. —,
-“n. trohejski stih,
Trochal, tro’k'l, a. žolutast.
mane, fk, n. trohoj.
d, ime pip. od to tread,
sedi “ht, P. p.. od to tread
jaden.
“mroglodyte tab Fant, n. :igaglodit, |.
čovjek, koji šivi u špiljama.
Trojan, tro'džšn, a. trganski. -,'n.
Trojanac; ddvašan čovjek; veseljak.
Troll, trčl, v. t. koturati; kretati u
kolu, u krugu;.(to — about) činiti,
da što ide unaokolo, da kola;
sapjevati, pjevučkati; (to — on)
domamiti; to ~ away, brzo svrši
dokondati, —, v. i. koturati se,
okretati se, brzo se kretati; obitasiti,
dolati; (aboft) tumarati, , vrljast;
pržpšjenati pjevuckati; pecati, lovi
udicom,
—/n. pjema
: uska kolica sa
povrće ; drezina
(na šeljegnici).
957
ivijalnost,.
TRO
Trollop,“ trop, m. drolja, lođa, '
neuredno žensko čelji u
Trolfoping, troi“ping, a. aljkav,.
k | neuredan, loćav, flundrav.
‘Trombone, trčm'bčn, n. trublja.
Troop, trip, n. četa; mnoštvo, gomila,“
krd; vojska; konjanička četa; — &
‘of the line, redouna cojska;
služba konjaničkog kapetana; (ka-.
salična) družina; “snak bubnjem,
snak za polazak. —, v. i.
četama, 4 gomilama; kupili ,se u
čete, skupiti #8 gomilama, sgrnuti
se; (to — away, CI ==" Off), Brao
otići, krenuti: — horse, katanski,
konjički konj; — ship, brod ea
oprecošenje vojske..
Trooper, tro’p", .n. žonjanik, konjik,
katana; prosti vojnik; ~ katanski
konj; brod, koji prevozi vojsku,
Trope, trop, n. trop, isras u, grene-
senom, slikovitom snačenju. “>
‘Trophy, ' trofs, n. frofija, smak pobjede;
ipomenik pojede; kpomen; oružje
kao uktas; graditeljski ukras poput
n ef ay ski,
tropic, a tropski, —, m.
obratnik (of' Bee rakov; of
Capticora, jarčev); —.
trop, a. (~~ ly, ady.)
opski, obratnički, koji pripada.
Šarkom poeni tropski, slikovni;
— writing,
ropolote ent Cee
ady.) slikovni, , “u
proamon amine ee
Tropology, trpčl*dšs, m. nane o
tropama i slikama-u jesiku; govor.
ili jesih u. slikama:
Trot, trot, v. i. .kasati, ići, kasoni;.
*" Mlopati, ići pješice; to — away,
off, otkasatij td — out, iskasats,
umrijeti, —, ve t.. tjerati |
činiti, da kasa, prokasati, prokasati;
to — out, isvesti (grad. koga),
Rokasati,-—, 0. kas; at full'—,
velikim kasom; 688)
irupkalia; to go for &—, prošetati
40; djeteles; (old). dada Blebećuša.
TRO _ 988 TRO
roth; troth, trčth; v. istina; ger. | Trousering, trao’s‘riug, m. eukno ii
moe; jeridba; by -—! in.—!| čoha za Mlače,
zaiala,.u istinu, wjere mil to plight | Trousers, trau’s"z, m. pl. Alace,
one’s: —, sadati kome vjeru. i, čakšire.
vote vjeriti. — less, negjeran; —
plight, geridba, ojeren, sari .
Trotter, trot, m. kasač; moga;
sheep's — s, kuhane ovčje noge. —
oil, mast od ovčjih ili telećih nogu.
kasanje. —
trka,
Trotting, trčt"ng, n.
horse,. ; — mateh,
utrkivanje u kasu.
Trouble, tréb’l, n. nemir
pobuna, sabuna, smeinj
‘akrb, jad; uevolja,
patnja, muka; “bolest; trud, potel-
‘roda} to be in - , dići ‘Nici ;
to got into —, sapasti
u.nesreću; to“ give
to -be.a — to, dosadicati,
dodijati, doteščati komu; to te at
the.—. to, truditi se, nastojati. —,
vy. t . umemirivati, dosađivati,
dodijati; pomutiti, pobunili, pore-
metiti; mučiti; mutiti (vođu);
usbuditi, usrujati;. — d with the
gout, mučen od kostobolj
in — d water, lovili
vodi; to be: — d, bi
usneniirivati se, to. — one’s head,
rasbijuti sebi glavu; may I —
-you for 6?
moliti soli?
about it, nemojte s¢ f
toga, ne Brinite se sa £0:
— mirth, svadijivac, praica. >
Troubler, trčb'l"', n. metalac, bunil
Troublesome; tréb‘ls*m, a. (— ly,
ady.) mučan, . tegotan, dosadan)
nezgodan; neugodan. .— ness, D.
tegotnost,.dosadnoi!, neugodnost.
Proublous, trčb'ls, -a. nemiran;
don't |
usbuđen.
Trough, trf, n. korito; nadve; šlijeb,
Jarek, jas (u mlina);. dolac. ala
dva vala). .
Troduce, trans, V. $, (sčiti, islijemati;
ispaovati. :
Trousered, .trau'z"d, a. kyji nosi
.hlače,. u hlačama.
nemiran, |
“Trousseau, trusč', n. svešanj; oprema
{nenyeste).
Trout, ‘traut, n. pastrva; pastrma.
— basket, kof sa pastrve; —
coloured, piegast (poput pastrve);
fishing, lov na pastrve; —
stream, potok, u kojem ima pastrra,
Troutlet, trautlt, Troutlixg, trant’-
Ing, n. pasirciea.
Trove, trov,.n nalazak.
Trover, tr’s™, n. (neovlašteno) pri-
acojenje; action of —, tuša za.
naknadu poradi neovlaštenog pri
svojenja.
Trow, t18, v. j. misliti, vjerovati;
1 —1 saista! (poklik sačuđenju ili
negodovanja).
Trowel, .trau“l,' m. sidarska žlica,
mistrija, sidarska lopatica; lopatica
za vađenje biljaka. , Y. $. šbukati;
nabacati mistrijom.
‘Troy, rb}, (od franc. grada Troyes).
in, (— weight)’ trojski teg. (mjera
u slatara i ljekara).
Trnaney, trans’, D.- desposličenje,
danguba, izbivanje is škola,
Truant, trašnt/a (— ly, adv.) koji
zapušta spoje dužnosti, koji bespo-
sliči, kojima ide u: čkolu; lijes,
trom: —, n. šesposličar,, lijenština,
iadivač ia Thole; to play the —,
nadići u školu; sanemariti. svoju,
dušnom. 2 o ¥. i desposličiti,
dangubii, ne ići u školu; (to)
iznevjeriti se.
‘Truce, tris, n. primirje; podieak;
, učiniti priminje
a — with, umiriti, pomirii
a — to this! dosta je toga! maksi
s5 toga! .— breaker, onaj, ;boji
nrčkrši. primirje, ,tjerolomac; =
leas, bes primirja, nemiran..
TRU
Track, tršk, n. kotur; male tarnice,
kolca; otvorena tovarna kola (na
željeznici); rudarska kolca; jabučica,
šljeme na stješištu. —, Y. t. tovariti
u tovarna kola, si u tovarnim
kolima (na šeljezni
Truck, trik, n. razmjena, trampa;
trgovina, promet; = isplaćivanje
radnika robom; = sitne, kućne
potrepštine; Poors; otpaci;
pl, Aled. — i. tranpiti, mij
ajati; trgovati "pazariti. —_ mt
rasmijeniti (for, sa). — farm,
dobarce, na kojem se goji povrće;
— house, — ing house, trgovačka
kuća, koja trampi; \op, dućan,
system,
japlaćivanje
Ž, m. frgozina tram-
pom; pošiljanje tovarnim kolima
(na šajeznici); vozarina.
Tracker, rik", n. trgovac, koji trampi;
trgovac povrćem.
Truckle, trék’l, n. koturić, kotačić,
mali valjak. —, v. t. micati na
valjcima, valjati. —, v. i. popustiti,
pokoriti se, podlošiti se. — bed,
krevet na kolačićima.
Truckler, trik’l*, p. onaj, koji se
pokori, podlaše; podlac, wlizica,
‘Trockling. trik’l'ng, a. požoran, podao.
Truculence, — ency, trkrjulšus, —
*na* n,divljaštvo, surovost, okrutnost;
atrahota, alrašan izgl
Trucalent, tra’ igul’at, a. (ly. adv.)
diobi surov, okrutan, strašan,
Tadeo, trtdž, v. i. teško ići, vući se,
a mukom koračati; to — it on
foot, s mukom pješačiti, pješice
putovati. —, m. tžšak hod, mučan
put.
Tre, tra, a. istinit, istinski; pravi;
vjeran; iskren, pošten, pouzdan;
pravilan ; sakonil; a translation —
to original, vjeran prijerod; ty
— defense, moja pravedna obram
a — friend, iskren prijatelj;
man, poštenjak; — to nature, na-
_959
TRU “
ravan, sasvim po naravi; for —,
zaista; it is —, istina, dakak
likely to be — po svoj
to speak — (— ly), go
to come —, obistiniti «
ae; to hold —
okušati se, održati
go =, ići dobro
erfoctly — circle, posve pravilna;
krušnica; ont of", kriv, nopra-
vilan;. — heir, zakonit baštinik.
— blue, a prave (modre) Boje, koji
ne gubibaje, stalan, pousdan, vjeran,
— blue, n.. praca modra boja,
čovjek stalnih načela, Zonjek ataroga
kova; — born, rodom pravi, prave
lose: a — born Eoglishmau, pravi
Engles; — bred, pravog podrijetla,
dobrog roda i odgoja, pravi;
hearted, srdačan, it pošteni
— heartedness, srdaćnost, iskrenost;
— love, draga, ljubovnica, hretac
biljka); — love knot, ljubovni
meant, dobre, pošieno
penny, duša,
— telling, koji govori
ši!
mišlje
poštenjak;
sstinu.
Trueness, trd'n*a, n. vjernost, iskrenost,
poštenje; istinitost; pravilnost; (to)
privrženost.
Tame, trofl, m. gomohi
giisa — dog, pas gomol
unter, trašilac gomoljika.
Traffled, trifld, a. (pripravljen, na-
punjen) s gomoljikama, od gomoljika.
Trg, trog, n. žorito.
jam, tra"zm, n. očevidnd, opće
poznata istina, svakidašnja, obična
rečenica.
Troll, trčl .n. pokvareno šensko
čeljada, bludnica.
Truly, trol, adv. (od trae) ejerno,
iskreno; istinito; prirodno; saista,
u datinu.
Trump, trimp, n. trublja. —, v. i
trubiti.
Tromp, trčmp, n. adut; pouzdan
čovjek, čestita duša; krasau čovjek;
to lead off a —. isigrati adut; to
put one to one’s — 8, dotjerati
TRU
do deajnost, isi boga,
a e upetrijabs podij, sredstvo;
cardas soo — 6, u svemu je
Shed =, t useti adutom,
nadvladati, diti (kartu); (to — up)
skovati ito u. potaji, isumiti; to
Tom, POD, silom nametnudi
kome što. —, V. i. igrati, adute, —
card, adut (karta).
Trumped, trdmpt, Pp Pe im u potaji
skovan. — > up, immišljen, krivij,
nd oijednomi. aa “.
m, trip's’, n. . sYeparija,
ie Waive a ben, iP ice
vrijed
doješta; bonstonje, čavrbi
Trampet, triap't, n. trublja; trubač. |
—, v. t. rastrubiti, razglasiti. —,
v.'L truditi. call, enak trubye,
Prušnuće; — flower, frubač (digno-
mia); — major, -štopski irubad;
ed, trubast, kao trublja;
— shell, srudljača (puž); — tree,
jaruma.
rramjeta, trom pe a. trubad,
cal, tron''l, a. koji pripađa
kina trupu.
‘Truncate, tronkst, ve t odsjeći vrh;
okrnjiti, osakatiti; podresati, pokra-
s okresati, ° porbroatij satupiti;
/ d, safubast, kua.— , tron’kit,
us, pokraéen, satuplien.
truncation trinkčššn, u. sakadenic,
janje, -kraćenje; satupljivanje.
mene trén’én, nm. panj, krek,
deblo; ‘kratka ‘batina, kijačaj
kopljača; maršalska, sapovjednička
ibika, —, v. t. batinati; (to —
oat) isbiti batinom.
Trundle, trčn'dl, n. kolce, kolašes,
koturić, kotačić, mali valjak; (—
wheel vretenica, vretenka (u stroju);
teretna kolica na koturićima. —
bed, krevet na kolcima; — tail,
kovrčaat, sakovrčen rep, pas sa
kovrćastim repom.
Trunk, trink, n, stablo, deblo; panj,
krek; stablo od stupa; trup; glavni
dio lana pruga (šeljeznice);
rilo, surla; škrinja, sanduk, kovčeg,
putni koodeg; drvena cijev; Hljeb;
960
TRU
—'8, široke. Mače. do’ žoljen
brooches, — hose, plemdre, dimije;
+ lino, glavna - pruga .,čeljesmiog,
ker,. šbrinjar;. sanduder
road, glavi drive; “als
dušen rukav; +>wire, glacna linija
bracjaena,
} Trunked, trinkt, &.-s dedlom:s trupom;
well — tree, drso s jakim deblom.
Trannion, trčn'“n, -n. štrežalj, čeg,
ostance,
rusa, trče, n. dala, snop, denjak,
vešanji podpanač, taga ao kilu);
struk, kita vijeća; kosa,
rogovlje boa rovu i babes, lešinč,
up) privesati, pridjesti,
ormuti, savratići odori (atjevo,
Repati, ugrabiti i odnijeti; pojačati,
okovati, armirati; poduprijeti; to:
—a moe priterditi krila, jetra i
sasvim otići; trussed, pojačan,
okovan, armiran (o gredi.i t.
a horse well trussed, konj lijćpa
sorata, — beam, šeljema greda;
bridge, most na redetke;
frame, uporje, nastreplje; — — framed
# uporjem (most); — maker, Ban.
daš onaj, koji pravi potpasača
it
Trust, trčat, n. povjerenja, pousdanjs,
vjera ; vjernost; veresija, vjera, poček ;
salog; sablad; ostava, deposit;
vrana, čuvanje, paska, salt
lužnost; prijenos posjeda ma na kojoj
poudanibe rad trust’ (vrsta
savesa poduzetni trgovaca) ;
breach: of —, wjerolomavo, deed
of —, punomoge;
>, oeoma pouedan čovjek;
give (commit) — to some one,
wjerovati kome, usdati se u koga;
to post (one in, pousdati se
u koga, osloniti ss na koga; on
TRU 961 TRU
Upon —, s pousdanjem, na gern;
I go u —, oslanjam se na ono
što mi se kaše; to put a person
in — with a thing, kome što po-
ejeriti; to'give upon —, dati na
vjeresiju; to take on —, usimati
nn voro; to, deliver pe >
u pohranu; in —, u ani
deponiran ; oreditor in
stećajne mase; to be ila a mu
to bo under —, diti u pohrani, diti
pod upravom (pousdanika), biti
upravljan.
—, ¥. t vjerovati komu ili čemu,
usdati se, pousdati se; vjerovati
Ho; povjeriti Mo; povjeriti, dati u
pohranu; dati na vjeru,
usajmiti kome Haj to — kokama
povjerité se, usuditi se, odvušiti #6.
—, ucdati se u, osloniti sema Cin,
on, to); Na se nadati, oče:
boa; biti lakovjeran, odviše. se
davali ma vjeresiju; 1 —
In God, odan aru Boyer! ded
punomoć, isprava, kojom se što pre-
mosi na pousdanika; — money,
deposit, povjeren novac; — estate,
Bale bin 9 upravlja trastee,
stee, trdstl’, n. pousdanik ; puno-
moćnik; omaj, komu ja šte po-
vjereno, da u ime treće osobe tim
upravlja; kuralor, upravitslj, skr-
dnik; — of bankrapt's estate,
upravitelj stečajne mass; ravnatel;;
board of —s, ravnateljstvo, uprava.
Trenton torti, ee
‘Os't*, m. onaj, koji vjeruje,
baka ede koji e koži povjeri, koji daja
rufa, wost'fal, « (
ljtoost,
‘Trastiness, tros't*nes, n. vjernost, po-
Henje, pouzdanost.
Trasting, tros't*ng, a. povjerijis. —
ness, M. povjerljivo»t.
Trnetless, trost'I's, a. nepousdan, ne-
siguran,
Trastworthiness, trost'wodh*nes, n.
pousdangst,
‘Trastworthy, frost'wordh’, a. pousdan,
Trosty, trosts, a oi ily, adv.) vjeran,
pošten;, siguran; — businesa,.
stvar povjerenja, posao, kojivaa-
A
Trath, trith, n. detina ; ietinitost; ise
krenost iss alah pater
ištanje; waa dvlleeat; eet
wa tot (1 =e
u detinw; a man of —,
usdan čovjek; to speak the —
govoriti irtinu; to say (tell) the —,
datiniu govoreći, da ne lašem; the
naked —, istinska latina. — lover,
Peep jatima — teller, čevjsk,
read mera fal, (— ly, ad
TEME o nat
‘ay a. (— ly, ad)
lašan; nevjeran, — nese,
jernost,
neistinit,
2. neistina, lašnost.
Trattaceous, tetas, a, kao pastrva,
TRY
“sadnjače. ,
Trying, traj’tng, a. koji kuda, ie-
čava; težak, mučan, tegotan; he
ia very —, 8 njime je teško na kraj
isidi, —, m. kudanje; pokus.
‘Tryst, trajet, trist, m. sastanak;
ročište; sajam; to bide the —
čekati do određenog vremena, do
na ročište. —, v. t. 4 i. ročiti, ro
Trysting, trajstng, m. dogovor; do-
govoreni sastanak; — day, dun
sastanka; — -place, ročište.
Tub, t0h, n. badanj, vedro, čabar,
kada, kacu, kabao; budvicu; kada
za kupanje; kupanje; cabar za
drveće; čamac; tale of a —, gatka,
t. presaditi biljku u čabav;
namočiti; kupati, prati, —,
Y. iL kupati se (u kadi). — ful, a.
puna bačva (čega), — orator, pučki,
ulični ; — wheel, turbina.
Tubaye, 1jutdz, ni uvođenje cijevi.
Tubber, (ob, n, rudaska kljunu ;
bačvar.
Tubbish, t*b"8, Tabby, t0b"", a. kao
, kao bure.
"Cube, tjab, v. cijev; cjevčica; teglica,
nategača ; ciliudav, staklo od lumpe;
‘optic —) dalekozor.
Taber, 1j0’b", n. gomolj; kvrga, čvor,
čeoruga, guka; krompir; uuder — s,
zusuđen krumpirom.
Tubercle, tj’b"kl, u. gučica, čvorić;
gomoljić; plućnu ikrica, tu-
Zerkula.
Tobercled, tja’bkld, a. 2 tuber-
kulama; # čvorićima.
Tabercular, tja’b’kjul®, a. kurgav,
čvorav; s tuberkulama ; turbekulezan.
Tubercule, t0’b*kjal, n. čvorić; go-
moljić.
Taberculous, tjubd*kjul’s, a, čvorav;
tuberkulozan.
Tuberosily, ljubtrduve, n. čvoravost,
gomoljavos
Tabeious, dra, a. čvoruv, go-
moljav; čvorast, gomoljast. — ness,
čvorast.
962 |
TRB
Tubiform, tja'b"fitm, a. kao cijev.
Tubing, tha’b'ng, 0. pravljenje cijevi;
snabdijevanje cijevima; cijevi; red
cijevi; komad cijevi.
Tubipore, tj'b'pi', a. orguljičar (ko-
Tubular, tio’bjul®, a. cjeonst ; cijevni;
sastavljen od cijevi.
Tubule, tja'bjul, u. cjevčica,
Tabuliform, — 1ji’bjul*fatm,
cjevčica.
Tubulose, — ous, tjabjulos, — %,
a. cjevast; cijevni.
Tack, tok, n. bora, nabor, zavratak,
auvratak, prišuv, podšav, rub; mreža;
ivo, poslastice, koluči. X
nabrali; zaprijeći,
'0 — back, zavratiti, metnuti,
a. gkao
straya; to — in, umoti
podaratit 10 — on, nametnuti,
narinuti; to up, pritegnuti,
privući "(k sedi), gaurnuti. uzvi:
nuti, zasukući (rukave), zamotati.
vi. stegnutise; nabiruti; to — iv,
dlagovati, got se; to — out,
najesti se do sita, — out, gozba;
— shop, slastičarna.
Tack, tok, n. dug, diljast maz; udarac;
—'of drum, udarac u buban).
Tucker, tok, n. pršnje ogrlica.
v. t. umoriti, utruditi,
iron, tj0’aj®n, m. aapnik (od
je s, pl. kavačka kliješta.
Toesday, tjOr’d*, n. “utorak,
Toff, t6f, u. digar, maćak, sedra.
Tuft,.t0ft, m. bokor, snepak, pramen,
župe daglja; kiticu; kita,
ikmu, ćuba; atablik
hair, Čupevak kore; a — of feathers,
perjanica. vezati u snopiće,
kitice, ukrasiti kiticamu, — hunter,
laskatac, ulizica.
Tufted, tof't'd, a čubast, kaporast,
kukmast; kitast. kitnast.
Tofty, torts, a. kitnust,
ag, tog, v. t. vući, potezati, tegliti;
traali; to — away, odvućij to —
v. i. vući, povuđ
(at, Ho); mučiti ae, naprezati ae;
tešiti, boriti se (for, zu); to —
TUG
againet- the stream, ploviti protšv
. “učenje, .
26 trudi,
Toggiog, Krokar a ki vuče, koji
Pi H ,. adv. PE, puko m,
# naporom. .— ore, i. konj
Tuition, tui, m. odgajanja, odgeh
poučava! pouka, rastava; ško-
konta nadzor; skrbni-
larina,
što.
"Tuitional, tiate*n*), /Taltionary, tate.
15%, a. odgojni; nasta
Tale, tal, m. E utfornijaka ita, at.
tina.
Tulle, tul,-tal, .n. tal (rijetka ika-
nina).
Talwar, t0l'w*", n. indijska: eablja,
Tumble, 10m'bl, v. i. pasti, zvalići de,
srušiti a0, porušiti se, provaliti ie,
ljomnuti, prokobacii o; s
jati 26; skakati (kuo pelivan),
ekakutati; «lijepo naprijed juriti;
naglo padati (0 cijeni); to — home,
uginjati ae, naginjati 26 wnutra (o
dokovima broda); mn,
enti lu što); to'— out, teko-
turali, izbaciti šaj to — ovor, ispre-
babel proi
thought, rammišijaii —, 1. pad
premelaj; nered. — about, a. koji
sa koleba, koji porrde; — bug, ba-
963
stot; to —-over in
TUM
legal (Rukacy;- “— down, a. frodon,
Perroni “tomb, m. lakrdijaš (4
oirkuru), pelivan; “velika čaša (bes
nožics), obična čaša (za vodu); va-
bika golub: saokrušni. — ful, a.
Tambra, “Tumbril, tom’br'l; n. pre-
orljioe, tučke,“ kolica; kola-sa stre-
Tamefaotion, tjam*fak'iša, n. oišoanje,
rime, Ay, rasta, T. t,. nadutt, činiti,
7. i, otedi, nadutt se.
Tenth tja, a. (> ly, -adv.}
naduten, otekgo, tepst ;
nadut.’
ead, tjamid"*t*, 0. ofakiost; na-
many “amp, m. drešuljak, -humac;
gomila: —, v. t. ogrnuti (tike)
mal Gul, 6 žao homa
"Tam fr jt'mjalčt, v, t.sakopaši.
Tamno enju drešuljust;
Petty tja it, n. uke, groja,
gungulay meted; "Pobuna; usbu-,
nost.
Tumoltuariness, fjamol'tju'rnes, n
‘Tumultuary, tjumartjut, Tumul-
tuous, tjuimotjata, a: (—ly, adv.)
buran; bunfovan; žestok;
nemiran, usbunjen.
“‘Pemelas, jas a
‘an, ton, 0." tone. mjera
za tekućina =, 252 gallon
lijevati, uliti u bačve; | 7
predoči u babes, — belly, tru: 2
aval le, ‘tja’o"bl, a. aliena
skladan; koji eo :
uglashitd. — ness, n. her ewe
sklad; udešljivost:
Tune, tte a n. souk, glas; pjesma,
udešaj nj taka), vaendleete,
pravi udešaj im
(dabra) volja; sklad; —.u of the
TUN:
atreat, ulična pjesma; to slog
soother > drukčije ; to
the — of; po napjevu ()
to the — of a thoussn
volj
razveseliti, —, Y.
Pri
jola tore:
Tunefal, tjan'ful, a. (— ly, ady.)
Blagoglason, milosvučan, skladan,
Loneless, ‘foots, a. io adn, adv.),
des pjerna; nijem; neskl
Toner tani,“ m. Pana onaj,
koji sačinja; pjevač; sprava sa
udaljavanje.
Tonic, tjun'k, n, tunika; vojnički
kaputi dabudvion opna; košta.
Tunicle, tj dmi m, come baton,
ja’ n -
Tuning yarn ee nidieeenis =
oe i, won nt
Sajal; Wienke o. Ščinili, soettl
no popu ješka; probubt, pro
i nee mreža
pit, — shaft, rov dé
Tonelling, toning, m. bušenja tu
nelo, gi tunela,
"Tunny. ton, n. čunj, ćunina (riba).
Top, tp. B. ovan, pras. —, v. t. vi.
3 mrkali 26.
BC vo torb'n, m. turban, fate
it na glavi poput turbana;
mje kućice). — crowned,
ureden turbanom; — shell, morski
turban, m
Turbaned, "1 'bčnd, a. koji nosi turban;
a turbanom.
904
TUR
‘Turbs.y, to"b'r*, n, čresetina,
, torbte, ab pravo
murbid, torb'd, a (ly, adv. matanj
qs smućen; nemiran. ness,
‘Tarbibiy. tepidny, a. muted,
7 omućenost.
main "Pat Fabia tak,
Torbine. ‘tin, eet ea hy čigra.
bin, 1
Tarbot, tob4, k
Turbulence, — Pano, torbjultna,'—
meted,
‘ast, 1. nomir, buka, vreva,
"| Turbulent, to“bjulšnt, a. (— ly, ad
oja a , adv,
emiran; | Duron etal)
semi Nagao,
Pureen, arin, Pri, . tering,
boka zdjela za juhu (4
aoe ee ae
tratina, rudina; treset;
trka, konjska utrka; satlenen o of
the —, ljubitelji konjske utrke; to
eon the —, » držati konje
ou, bolia of bunja:
— house, a je
man, ljubitelj utrka; = moor,
mosi, tesetina; -- seat,
od barena;— tod, komad Dusen;
— spade, lo; la sa dunje, za treset.
pra to"Pnes, n. obilje busja,
nade fo, 0, busenit; bogat,
arty, t07f, a, tree
selotn; pokriven dusjem; tio je kao
busje, kao treset; koji se tiče trka.
Turgent, tovdttnt, a. “olekao; nadat.
Targescence, — ency, tirdžestna, =
*na', n. oticanje, nadimanje; otok;
tost,
5 vara, a (— ly, adv)
i nadut.
edbidets, nm
naduton
ness, ‘Dargidity,
nabubloet
Panian turski jesik;
diclfak, kroolok;.to tarn —, go-
turčiti se, da a.
Turkey, t07k*, m. puran; — -cock,
puran, tukac; — com, kukuruz;
rimaie, to*m*rtk, n. šutnjak, indijski
safran.
Turmoil, Saši n. nemir, podena;
muka. —, v. t. ušnemirivati ;
— vi. diti
Tarn, to'n, Y.t. vrtjeti, okretati, okre-
upraviti;
sugar, mijelati šećer; to — € ship
“from her course, promijeniti smjer.
brodu Jour eyes to me! ora
ko ment! js me! _
the eyes rod odore oči od; to
— the back, pobjedi; to — po
back, okrenuti leđa, okrenuti
pobjeći, omavići; pine 2 Eto back,
upon, okrenuti. kome leđa; to —
— the balanče, to — the scale,
prevagonti, dokončati, odlušiši; to
some one's brain, salwditi, po-
mamiti koga; to — cont isornutl,
okrenuti kaput; to — A coat (to
cat in the pan), prijed drugoj
atranci, iznevjeriti ae; to — the
dili orlo Madan (ohladnjeti) prema
kome; it — s my stomach,
mies na, mi 00; to ter]
obynuti pledi, pobjegnuti, iznevji
se, Feordati; to — obout, okrenutl,
odrmuti, provići; -— aside, okrenutt
Zaradio Sprawis ofa ore,
oipravili,
odbiti; to — back,- odornuti, PE
oernasi, na trag povrnuti;
wa, Dren to — dea” the
sheets; otkriti postelju; to — down
the gas, savrnuii (da slabije
gori); to — upside down, pre-
‘ornulé , tumbe;
satvoriti. (4 vodovod),
ugasi; that will — him off, to 64
Pograda, oir, pokrova
otvoriti,
to’ out, okrenuti sam dernuti
nepal izvrnuti, isvitt, isbaciti, de
tjerati, izagnati, i ma pašu,
“code Unite da dodi
že napolje; to — inside ont ae
>, DJ -
pei kome pamet, sinasti
o to — the key, saključati
(orate to — a (the) penny, novac
teatiy to — an honest penny,
pošteno se hraniti; to — a point;
TUR
om! one's zinak, dkinućš žrinku;
te be = 0d ‘op WS 3
to — up one’ toes, ; to
— up one's noe, pra, mapréiti
nos ;to — uj upraviti
na. — We Ponijeti ae, okretati .se,
obrnyti se; “obratiti 20, wledi se;
pre
nenada se okrenuti, jedanput ata
the night has — ed, dan se pri-
dližava; — Michaelmas, poslije
Miholja; to — poet, postati pjemnik;
to — bunkrupt, propasti, pasti
pod stečaj; to — about, okrenuti
se, obrnuti se; — again; vratid
— to against, oprijei se se
komu, udati ma “koga; to
aside, odvratiti se, okrenuti se na
stranu; to away, odvratiti
se, iznevjeriti se (from, komu);
to — back, vratiti e; to — home,
vratiti se kući; to — ‘in, ugnuti
ae, uleći ai, uvinuti se, uvratiti ss,
navratiti ae, 44 spavati: to — in
and out, vijugati so, krivudati; to
— off, odvratiti ae,. svrnuti se, od
biti se kud ma drugu stranu; to --
on, upon, ortjeti se oko, obratiti
se k, navaliti, nasrnuti na, zavisiti
od; to — out, isići iz evoga po-
ložoja, ilčašiti se, dekrenuti se, iz.
srnuti se van, izići, doći na polje,
pojaviti se, dogoditi se, trpasti
(dobro, slo), avrfiti 20, obustaviti
posao, uatati (iz kreveta); to —
out well, poći sa vukom. dobro se
ovršiti, davati lijep dobitak: to -—
over, prevrnuli se, okrenuti se na
atranu, prijeći k drugoj stranci,
prebjedl; to — round, obrnuti se,
odmetnuti 26; to — to, okrenuti
se k, obratiti se, uteći as k. prijeći
u, pretooriti se u, dat ee na io, |
966
TUR
prionuti (ea kakav posao,
to oil, pretvoriti se u ulje; water
— 8 to ice, voda se ledi; to — to
account (advantage, profit). ko-
na korist, činiti korist;
to — to shame, čiti na sramotu;
to — under, okrenuti se dolje, aa-
gnuti ae; to — up, okrenuli se
gore, doći gore, pojaviti se (izne-
nada), iekrenuti, prušiti se (prilika),
iti se, mamati; something
will — up, nješto će se već nad.
—, m. okvet, obriaj;. okretanje,
obrtanje; kretnja: pravac, put,
tok; obratj promjena; zavoj, sa-
okuk luk; oblik;
sgoda;
put; tokara, totilo, strug; give it
a —, okreni, obrni; in the — of
a hand, za čas, dok treneš: done
to a —, sasvim gotov, savršen, na
dlaku, točno; — of a balance
(scale), pretega, drama ha “tis
upon the — of twelve, bit će
odmah dvanaest; the tide is on
the —, voda opet ovijaca, goda
to have a —,
affairs have taken afferent ==
tteari ru 00 okrenula; — of &
disease, okret Bolesti (na beta):
to take a bad —,
of Zhi
every —; svakom Porin to give
some one a -, prestrašiti koga;
— 8, pl. žensko vrijeme;
(for Mulić), dar sa niasbu
mind. ćud, raspoloženje;
work, raduo vrijeme; to do a
hand's —, pomoći, pripomoći; frien i
ly-—, good —, ualuga, ljubavi
to give some one a.
kome uslugu, pomoći; to giv
for +, dati milo 2a drago, ši
ognjilo; ill — nevaljalo djelo; to
put — s upon some one, mazaditi
TUR 967 TUR
prkositi komu; it is my —,
ja tan na redu, na meni ja rodi
when it comes to your —, ked
podne na eae red; by — 8, redom,
naisredice, iemjenice; to follow in:
—, ići redom; every one in his —,
mene; to take a —, pročelati se;
to take a — for something, bit
obješen radi eva.
Tarn-back, n. plašjivica, kukavica ;
_ bench, tokara, tokarska klupa;
bridge, mkretni most; — coat,
dmetn prevrtljivac; — down,
previjen; — down boots, suvraćene
čizme; -- key, ključar, tamničar,
vrata kliješta za sube: — off, po
Bočnasjrvana, pobočni put; = out,
ugibalitte (na šeljemici), izlazak,
polazak (vojnika), gledaoci. gledalac,
obustava rada, širnjk, korist, do-
bitak, oprema, spoljainji izgled,
odtjelo, nakit, kočija i konji; —
track, wzgredna pruga; — out
place, ugibalište; — over, pre“
vraćanje, prevrat, što
promet; — plate, — rail, okretalo
(sa nkretanje željemičkih kola); —
screw, isvijaš, vadivijak; — up, n.
tučnjava, nenadana pojava, &. gore
okrenut, prdast.
Torned, tod, p. p. i a. okrenut,
obrnut, naklonjen; well —, čipa
lika, lijepa stasa; to be — mac
vješt čemu, imati volju, dar, ljubav
sa ito, biti prikladan sa što; to be
— of sixty, imali više od desderet
godina.
Turner, t0"n*, n. tokar, strugar.
Turner, toni, D. tokarija; točenje,
“iruganja; tokarska roba.
Turning, (arg okretanje; točenje,
atruganja došak od ulice;
navilak ; take th the firet — to the
right, sakvenite kod prve ulice na
demo; — od the tide. osijecanje,
opadanje voda. — lathe, tokara,
tokarska klupa; — point, prekreb
;— tools, tokarsko oruđe.
Tornip, ton repa, bijela repa,
‘Swedish bal erica cabbage,
koleraba.
Taripy, | torn’p’, a. kratak a debeo;
zdepast
Tarapike, toa'paik, n. vrača, kojima
se zatvara cesta (carina ili malja
radi), deram, Fr Frenjga; a money)
aad road) cesta
u rd malte’ radi);
odrtaljka, kriš. — engineering,
građenje esta; — keeper (man
, maltar,
Toraeole (<: so), LW'8B), m. sumo |
Tornspit, tom'spit, m. epteva sa
obrtamja ražnja, obrtač ražnja.
norte, tom'stajl, 0, obrtaljka (na
merpentine, to” pontajn, n. terpentins
emsence of —, terpetinova desta;
— oil, čerpentinovo ulje —, v. t.
mazati lerpentinom. — treo, smrdelj,
T rade torp*tjad, sramota,
'arpi alo ‘p*tjad, on.
grdoba, buka, nevaljalstvo,
Tar uoise, trkwoj ix’, tovkwčja, im
ja, tovkta, this’, n. modruljica
dragi kamen).
Turret, tor*t, n. tornjić, mala kula.
— ship, ošlapnjaša 2 tornjem
Turreted, tor*t*d, tornjevima,
2 tornjićima; kao toranj.
Turtle, t0"tl, n. grlica.
Tartle, torti, n.
ne
Tush, tos, "ier. pel pet! tiho!
ook, n. etto pjena (u slona,
Task) wre, a.
TUS
Tosker, tos'ki“, n. e slon 2 israslim |
kljovama.
‘Tussle, tOs'l, n. Borba, kazga, tučnjava.
=, ni. tući ae, hrvat se.
Tussock, tosšk, n. bokor, pramen,
čuperak.
Tat tot, inter. fi pi! tiho! dut o
tom! otale a tim!
Tutelage, tja’t*l*dé,
skrbništvo; maloljetno:
Totelar, tint", — ary,
lorski, Štitnički; zaštitni; — angel,
anđeo čuvar; — god, bog za
štitnik,
‘aig, no indijsko ime
za tuliju ili cink; njeka am; d
* dijelova bakra. 6'y
cinka; 8 dijela nikela.
Tutor, tia, n. skrbnik, učitelj; do-
‘madi učitelj; pomoćni
vote učiti, poučavali; artovati,
karati... — ship, mjesto (domaćeg)
učitelja.
Tuterage, tjq'ltrtdi, m. elušba, ugled,
olast učitelja, domaćeg čije
skrbnika; to usurp a —,
ovajati sebi pravo nadsora (rad
tutoratoo,
nin, tjo't'r’s, a, učiteljica,
Tatty, t0t, 1, tutija, nediet cinkov
Tvaddle, twčdl, v. i. Brdijati, Ble-
detati, govoriti kojea. —, m.
brbljanje, blebetanje.
Twaddler, twdd'i", n. drdljavac.
Twain, twéo, num. dva; in —, na
dvoje.
‘Twang, twang, y. i. sviddati, sujati,
svečati; zatutnjiti, saoriti se; unjkati,
govoriti kros noe; —, V. t. činiti,
da Mo_sasuji, zasveči, sveckati (on
na). — 1 roišdanja | "zujanje, sveka;
unjkanje, kros nos; to
speak with oer —, govoriti kros nos;
neugodan, tuđi oku, saudaranje
)
—, hn. Hipanje;
‘Tweed, twid, n. tanka (školska) ou-
nena tkanina ; vrata a.
TWE
twi'dl, v. t. lako se do-
dirkati; gudjeti, svirati (u),
Tweedledee, twididi, Tweecledam.
twidldom, n. gudnjava ; sitnica.
Tweeze, twiz, n. škatulja » kirurškim.
oruđem.
‘Tweezer, twi: bay m. (obično — #, pl)
kliještice; skubilica (zd olasi).
Tvelfih, twelfth, a. i. "ord. dvanaesti.
—,. m. dvanaenlina. — day, —
tide, sv, tri kralj
Twelve, twelv, num. a. i. n. doanaest;
dvanaestorica, dvanaextero; in — u
dvanaestini, u duodec formatu. —
score, dvanaest puta dvadeset.
Twelvemonth, ¢welv'month, n. go-
dina; by this time —, danas (iza)
godinu dana; a — since, prije
godinu dana.
Twelvepence, twelvpens, n. šiling.
Twelvepenny, twelv'pent, a. vrijedan
jedan šiling, Moji jedan šiling. .
Twentieth, twen'ttith, a. i ord. dea-
deseti. —, v. dvadesestina.
Twenty, twen't*. num. card. dvadeset.
n, dvadesetero, dvadesetorica ; dea-
desetica; in the twenties, u dva-
desetim godinama.
Twice, twajs, adv. dvapu!; — as
much, dvaput toliko; —- the sum,
Presude svota; — told, dvaput
ijedan, otrcan, star.
Tid le, twid’l, v. t. okretati amo
tamo, ortjeti. —, v. i. ortjeti se;
(mith igrati se, opipnvati ; tratitt
Twig, twig, a. grana, grančica, ibe,
prut; čarošna šibika ; togged in —,
po modi; in prime —, po noj
Tool modi dive say. 2 wk
, razumjeti. —
Mie ana.
Twit twig’, a. granat.
mt Tafa, m. mrak, exten;
tkanje u križ
rai, tilt, sprava za čištnje
TWI
969
Twin, twin, n. dvonjak, Mizanue; —
8, pl. dvojci, blizanci; — s, ph
oratlice (srasle dvije šljive i t.
i. roditi se kao blizanci
oblisniti se. —, v.,t. spariti (kao
Blizance). — born, rođen kao Bli-
zanac; — brother, brat Blizanac;
araslicu; — sister, (sestra)
Blizanka ; — screw, dvostruko svrdlo
(u parobroda).
Twine, twajo, v. t. sukati (konc
usukati, zamikati; složiti, spoji
(with, sa); obuhvatiti, zagrliti, uciti,
umotati, oplesti, zaplesti; to
about (round), obukvatiti, obvi
1%. i, preplesti se, aaplesti s
viti se; verugati se; to — about
(round), viti se oko, —, n. dretva,
kanap; ervea; konac; preda sa
jedra; postolareka dretoa; obu-
hvatanje, zagrljaj; što pleleno, ispre-
pleteno.
Twinge, twindž, v. t. dtipati, šlipnuti,
uštipnuti; žigati, žignuti, protisnuti
(o boli). —, ¥.. i. dosti, boljet;
my side — u, žiga me. protiskuje
me fu boku). —, n. žiganje, bodes,
bii Hip, uštipaj; * s of conscience,
— fruit,
Twining, twi
vije, penje;
ng, pe a. koji oe
— plants, povijule.
Twinkle, twin'kl, v. i. svjeducati se,
Blistati, trepljeti; treptati (očima),
trenuti, šmirati. —, m. svjetlucanji
treplanje; trenude (oka), trenutak.
Twinkling, twink'I'ng, 0.
m the ~~ of an eye, za
trenuća oka.
Trinling, twinlng, m. janjac Bli-
zanac.
Twirl. tworl, v. t.d 1. vrijeti Goi
okretati (se) jati. —, v. t.
ret obrtaji erdenje, ertog;
it i. «ing stick,
dr
rklfača.
‘Twist, twist, v. t. sukati, viti, usu-
kati, zamukati, plesti, uplesti, pre-
plesti, protkati (with), smotati,
omotati, saviti; odernuti, odviti;
uganuti. iščašiti; uplesti, zapesli,
TWI
zaplesti (koga u što); izvrnuti,
patil; naoy tumačiti.
viti; spojiti se; zapleeti se, samreići
ae. —, m. sukanje; pletenje; što
pléteno, pletivo; što zasukano; ple-
lenica; troca, konae, dretoa; konop;
kika (kose); smotak. svitak (du-
hana); sevitak, zavojak; krivina ;
i ; iXadenje; osobiti pravac,
osobitost; it has got a
iakrivilo se; 8 -— of the wrist,
vjelina, okretnost; a rope’ with
three — s, trostruki konop. .
Twisted, twist*d, p. 9. wexkan; sa-
Twister, twist’, n. konopar; konéar :
spravn za eukanje, zu mol
izvrtač, izopativat (zakona, tij
teško pitanje uy; daš.
Twistical, twis't*k"l, a, (— ly, adv.)
podmukac.
Ung, m. sukanje, sa
jad.
di
Twisty, twi'st’, a. savijen;
naopak.
Twit twit, v. t. koriti, karati; pri-
govarati; podrugivatise; sadirkivati,
—, 0. prigovor; sadirkivanje; po-
raga,
witch, twit, v. t, drsali, čupati,
dlipnuti; odvući; to — off
to — out off,
=v. i traati
.trgati, gréecito se
trzanje, ču-
izornut,
se, trgnuti se,
uli, —, D. trsaj;
panje; štipanje; grč. — gras; pi-
rika, pirevina, (biljka).
Twitchel, twič'), n..usak put, prolas.
Twitcher, twit", n; onaj, koji trga,
pl. suknarske škare.
boriti; drhati, trepetati, bojati se,
diti usrajan; drhlati od požude,
žudjei. —, Twittering, n.. corku-
tanje. cvrkut; drhtanje; usrujanosk
žudnja.
Twist, "ewikst, skrać, Betwixt.
Two, tl, card. dva, dvije, dva ; dvoji;
by — and —, doa po dea, doa ¢
wo 970 -
dea; in e day ur two, sa njekoliko
dana: in —, ma doje. dom,
dvojica, deoje; by — 8, in
doa po dea, dva i dea, —"bedded’
aa dvije postelje; -- decker, brod
se doije pdinbe; — eyed, doo-
Natan, oi na obje strane; —
Faced. dvoličan, Jaian; — flowered,
dvocyeton; — fold, a. i adv. dvo-
struk, dvostruko; — handed, doo-
uk, čors!, tešak, okretan, u četiri
'eža: — handed saw, velika pila;
— banded sword, velik“ mač;
hisudled; doouh, sa dvije ručice;
— headed, dvoglav; — horned,
dvorog; — horse, dvoprešan; —
leavod; dvolist, dvokrilni:
legged, doonog; — lipped, dvo-
parted, rasdijeljen na
ela; — ‘ply, doostruk; —
rowed, dvoredan; ~ seeded,
dvogjemeni; — sided, dvostran;
— tongued, deojesigan; — valved,
dvoklopan; — winged, dvokrilni.
Twopence, to’p’ns, top“nsa, n. dva
gensa; engl. bakren novac od dea
‘pensa; malenkost.
Twopenny, topes, tép"n', a. srijedan
doa pena, od .doa pensa Jaden,
nesnatan, —, mn. orsta alc
‘Twyer, twaj“", n. sapnik (u peći na
okno).
Tyg, tig, n. lonac sa tri uha
Tying, taj"ng, p. pros. od to ti
— (tyeing), n. plakanje, ii
ruda.
Tympan, tim'p'n, n. dušnjić u uhu;
sabat; timpan.
Tympanal, tim'p"n*l, Tympanic, t*m-
pink, a. koji ge side dubnjića (u
uhu,
u).
‘Tympanites, timp"naj'tz, n. nadu-
ma vjetrovi ‘a e
mpanitis, timpnaj’t’s, n. upala
% ubnjića (u uhu). pel
Tym anum, tim'p"nom, n. dušnjić,
bubnjište (u uho); sabat; timpan.
Tympany, tim’p*n", n. nadutost.
Type, tajp, N. pralik; usor, uzorak;
tip, snačaj, snačajne crte; šig, snak,
TYP
otisak; štamparsko slovo, slova,
pismo, teak; (bold) —, odlike
pismo, velik (krupan) teak; in —,
«lošem, gotov sa štampu; to appear
in —, iaći štampan. — founder,
slovolivac; — write, pisati strojem:
—_ aoe pisar strojem, siroj sa
jpn, tiftja a. poput vrućice,
tifozan; — fever, pošalina
fover of India, žolera.
Typhoon, tajfan’, n. tajfum (jaki
vihor. u: kitajskom moru).
‘Fyphous, taj'Pa, a. ti/ozan, poput
orućica.
Typhus. taj'fPa? n. orudica, pošalina.
Typio(al) tip"k("), a. tipićan, usoran,
nadam simboličan; periodigan,
wip, 8 “rt. učiniti (ito ili
joga) tipom,
predočiti u slici
Tspographer, ~ _
est,
Typormphic(al, ts itd), a
(> ally ady.) tiskarski, štamparski.
ty > tajpogiet, a. tiskaretoo,
Trani ), tajri"k(), a. (— ally,
adv.) i, okrutan. — nosa, i:
tiranati
Tyrannicide, tajran*eajd, D. ubojstvo
tiranina; ubojica tiranina.
Tsrannize, tir*naje, v i. vladati
tiranski, okrutno; to — over,
postupati tiranski, nasilnički, mučiti.
Tyrannizer, tir*najz"', n. tiranin,
mučitelj.
i.
Tyrannona, tir*n’s, a. (— ly, adv.)
tiranski, okrutan.
Tyranny, tir*n’, n.
silje, nasilje, sulum.
Tyrant, taj'rnt, n. tiranin; samo-
držac; samosilnik, sulumčar, okrut-
iranstvo, samo-
; grimisan.
novajlija
Tyrociny, tajrčš“n', n. početništvo ;
'prvi počeci,
TYT
vidi Tithe, ‘Tithing,
Tzar, cB, n. (ruski) car,
Tzarina, ciri'n', n. (ruska) carica.
U
U, ja, slovo u.
Uboroua, ja'bris, a. plodan; obilan,
pun.
Uberty, jarbt*, n. plodnost, obilje,
Ubi, jbaj, (at. adv.) gdje.
Ubioty, jubaj“*t",n,oravljanje njegdje,
mjesto.
Ubiquitous, jabik'w'tss, a. svuda
prisutan, posvudan.
Ubiquity,
nost, posvudno:
Udder, id, m. vime. — less, A. bes
vimena,
9, interj. wh! kuj!
faj, vw. t nagrditi, na-
“Ugly, bg’, a. (— ily, ady.) rušan,
grd; gnusan, gadan; opasan, sao.
Ukase, jakče', m. (»uski) ukas (carska
zapovijed),
Ulan, jol’n, n. ulan, konjanik s kop“
ljem.
Ulcer, čl'e*", n. čir, prišt; sagnojena
rana.
Ulcerable, čl'a*bl, a. koji se lako
gnoji.
Uleerate,
ognojiti se.
Ulceration, dls*ré’s'n, m. gnojenje;
čir.
Ulcerative, čl'ćrštiv, a. koji se lako
gnoji; koji usroči gnojenje; koji
se tiče gnojenja.
Ulcerous, il's*ris, a, gnojav. — ness,
N. gnojavost.
Uls, jul, m (-— tree) žaučukovo drvo.
Ullage, &l*dž,. n. ona tekućina, što
46 curenjem iz bačve izgubi.
Vina, 6l'n%, m. lakatna kost.
Ulster, il'st"", n. vrsta duga teška
ogrtača, kabanica,
Verret, v. i. gnojiti se,
971
Wythe, tajdh, Tything, tajtdiong, |
kt, 0, soudaprisut- *
ULT
Ult, (ultimo) čl't*mo, prošlog mjeseca.
Uiterior, ‘iti, a. onostrani; ini,
drugi, dalji; sakriven,
Ultimate,
aljednji. — ly, adv. napokon.
Ultimatum, slt'me't'm, u. ultimatum,
pitenednyt sahijav, uji
timo, ol't*mo, adv. prošlog mjeseca.
Vitra, dltri a: skraj ore
radikalac, protjeranac. — u sloše-
nicoma: ije 4 one strane,
pretjerano; — cantious, pretjerano
opresan; — virtuous, pretjerano
krijepostan. .
Ultramarine; dltr’m'rin’, a. proko-.
morski. —, 0. uliramarin, modra
Boja; asur kamen.
Ultramontane, čltr'mon'tšn; a preko-
‘ultramontanski. —, ny
, pristaša. neogra-
Pope.
ltr'mon'tnizm, n,
ultramontanisam, nauk o neogra-
ničenoj vlasti pape.
Ultramondane, dlt'mbn'déo, a, nad.
jaljjulet, v. i, urlikati, sa-
vijati.
Ulelation, jajulesn, m. savijanje.
Umbel, čm'bl, n. sit, štitac (u biljke).
Umbellar, *mbel’', Umbellated, ém’-
brlčttd, a. štitast, šiitocojetan,
Hitorodan.
Umbellet, čm'b"let, n. štitac,
Umbelliferons, imbrliftris, A. :Ztito-
plant , štitarice,
‘ém’b", n. umbra, :mrka
zemlja (od koje se pravi boja). —,
a. smeđ, mrk —, Vv. t. osmeđiti,
obojiti smeđom, tamnom bojom,
Umber, &m'b"", n. lipan (riba).
Umbery, dm'b'r, a. smeđ kao umbra,
Umbilical, mbil"k'l, a. pupčanj
pupdast; središnji; po majci, pe
ženskoj losi; — cord, trak od
pupka.
Umbilicate, — ated, *mbil’*kst, —
čt*d, a. pupčast.
Umbra, čm'br*, n. sjena.
UMB
Umbrage, čmrbrtdž, a. jena; sumnje
ametnja, sadjevicn, spoticanje; to
give —, sumnju, sadati
sadlasan, XB totake — at,
ficati se 0, -samjerati što, “ea-
iti se,
Umbrageous, *mbridžta, a. genast,
genovit. — ness; n. oajenovitost;
umire "mbrel*, n. štit (od kiša,
od eunca), kišobran, suncobran;
put up your —, ofvori kišobran.
ako titer? stants hepora;
or, Štitar; — ‘at 2
m stick, Map od Hlobrana.
Umpirsgo, dm'pajr*dž, n. last ili
odluka obraničkog (isabranog) suca.
Umpire,’ om" m poj. vie obdranički, isabrani -
pizadran)
Sinan kao obra.
mički sudac: — ta sluša obra-
ničkog sues,
Unabandoned, on'bin’dtnd, p. a.
nenapušten, neostavijen.
Unabated, Onsbčst, a. neponišen.
a nep
Unabashed, ča'bišt, a. nepostiđen;
bestidan.
n*bč't*ng, a. nepopustyiin,
d, Ones, a ies
‘pokraden.
Unable, “nabi, a. nesposoban; to be
— to, ne mo
Unabolishable, čn*bčleš*bi,
se ne moše ukinuti,
Unabridged, činčbridžd', a. neskraćen,
Unsocanted, dnčksen't*d, a. nena-
a koji
Uinosopiable čnčksep'tbl, a. nepri-
tit ugodan. — ness, n.
Unaccomodating, ču*kom“dčtng, a.
nepodnošljiv, nepogodan ; neu, dam.
Unaccompanied, dn’kim'p'n'd, a.
nepraćen.
Unsccomplished, ‘nekomp Tt, a.
nedovršen ;neizobrazen, neobrazovan.
Unaccountable, in'kanntb], a (—
ably, adv.) neodgovoran; nesavi
“nerasjainjte, čudan. — ness,
972
Unafiraid,
-Unallosed,
čist.
UNA
Unaccountability, - čn*kauni*bilte,
n. neodgovornost; merdsjašnjivost.
Unaccredited, &nškred"t*d, a. neovje-
rovljen, neprisnat.
Unaccusable, čuškja'z'bl, a. koji ne
moše diti tušem; besprikoran.
Unaccustomed, Sukie’ id, a, nena-
tiknut;. neobičum. — | ness, ne
neobika; neobičnost.
"
Vnacbievable, čn'či'v'bl, a: noizvodiv;
nedostišan, nepostišan.
Unacknowledged, čučkoči“džd, a.
neprimmat; nepripomnat.
Unacquaintance, én*kwéen't'ns, m.
nepomavanje; nesnanje.
Unacquainted, "Snbkwén't'd, a. ne-
posnat; neiskusan, nevješt, nevizan,
Unacquitted, čn'kwit*d, a. neplaćen,
.nenamiren; neriješen od optušbe.
Unacted, *nik't'd, a, neisveden; ne-
prikasan.
Unadjusted, čutdžis't'd, a. neureden.
Rinia čnčdmčn"št, a. ne-
uždornod. on*da'nd',
bes nakita.
Unadulterated, Gušdol'tšrčttd, a. ne-
pokvaren, nator, čist, istinit,
Udadvisable, 0 r2tbl, a. (— ably,
adv) neprobitagan, ito se ne moze
a. neurešen,
svjetovati,
Unadvised, on'dvajzd’, a. (— ly,
adv.) > nesmolren, nepromišljen;
henamjeran.
Unaffected, on"fek't'd, a. (— ly, adv.)
netaknut; nedirnut, neganut; neu-
sifjen; bea ustručavanja. — ness,
n.ofvorenost,neusiljenost,prirodnost,
Unafflicted, On?flik'ttd, a. neošaločćen.
čnofrčd, a. neustrašiv,
bes straha.
Unaided, *nčdti, a, ses pomoći; the
— eye, prosto oko (bes naočara).
vora lo Gala“, a, nedopnati,
akan dnčland', a. nedopušten;
neumjestan.
Gnčičjd', a. dex primjese,
UNA
Unalterable, *nil't’r’bl, a. (— ably,
‘dy.). nepromjenjiv. — ness, n.
Em: tila a nepromijenjen.
PRE on'mbigjn’s, a (—
Iv) ‘nedvolidan, nedoojben,
Deambitions, on'mbis%s, a. (— ly,
ady.) nedastohlepan; skroman.
Unamiable, “nč'm*bl, a. neprijasan,
neljudezan.
Uanveleds očnih K, a. des sadnjeg
annoyed,
mirisan.
Unanointed, čntačjati, a. nepo-
masan; bes posljednjeg pomasanja.
Uaanenekablo, nana EbLa (o Bie
adv.) na što se ne moše odgovoriti;
nepobitan, neoprotrziv; neodgovoran.
— mess, n. nepobitnost; neodgo-
cornet.
Unanswered, "nina", a. na što nije
odgovoreno; neoprovrgnut ; nevraćen.
Unoppallod, dn'phld’, a. neustrašiv,
des straha.
TUnepparont, onpš'rtnt, a. nevidljiv,
taman.
Unappealable, on'pil’bl, a protiv
časa nema priziva.
Unappeased, on'pizd', a. neumiren;
nepomiren.
VUnaprociatod, ontprieeted, a ne
cijenjen
Unapprehended, čatprhendd, a.
neuhvaćen; neshvaćen.
‘Unapprehensive, čn'prthen's*v. a. (—
ly, ady.) šoji ne shvaća, ne uviđa;
eh renter (aa); Bes straha;
veto 4, č'projed, a. nepoučen,
Desppročskatie, Šušprv&bl, a. (—
, Bly, adv.) nepristupan; nelostišan.
973
-Unarticulate,
UNA
Unapprosched, tntprott, a. neđo-
stignut ; nedostišan.
Unapproprinted, Onépre’pr°et'd, a
neupotrebljen; bes
gospodara.
Unapproved, On'priivd’, a, neodobren;
Vanet, Šnšpt, a, neeposoban, nevješt j
nepriličan, neprikladan. — ness,
D. nesposobnost; neprikladnost.
Unarmed, "na'md', a. neodorušav,
bes oružja.
Unarraigned, On*rénd’, ‘a. neoptušen,
Unarrayed, Ončrčd, a. .neobuden; me-“
uređen.
on*tikjulet, Unarti-
culated, on"tik’juleted, 8. neclane
kovit; nerazgovijetan
Unascertainable, *nis"ta'n’bl, a. io
ae ne da ustanoviti,
Unasked, čnaskt', nist“, a, neumoljen;
neupitan.
Unaspiring, on'epaj'r'ng, a. nečasto.
hlepan, čedan.
Unassailable, dn%se' bl, a. na što ga
ne moše udariti, nedobitan, nepo-
kolel
Unasći:
sam.
Unasuping, 6nčaja'm*ng, a. skroman,
čedan. — ness, n. čednost.
Unassured, 'ontsn'd’, a, neosiguran;
nesiguran, nepouzdan.
Unatoned, ončtond', a. meokajan;
nepomiren.
Unattached. onštičt", a. nepritorden;
neodan; nevesan; nedodijeljen, ne-
uvršten (o vojniku); u raspološi-
m. izvanjski (dak, koji stanuje
, Ontsis td, a. des pomoći,
inom stanu).
Unačtninablo, ončtč'nsbl, a. nedo-
stišan, nepostis.n. — ness, n.
nepostišnost.
Unattalned, 2 Onštčnd', a. redostignut,
nepostigni
Unattemsted, čnčtem'ttd, a. nepo-
hušan, nekušan.
Unatended, onšten'd*d, a. nepraćen;
sam; — to, nepašen, sapušlen.
UNA
Unattending, ontten’d'ng, a. koji ne
3 koji ne pasi -(to,
do onstajrd!, a.
nenakićen.
Unattracted, čn'tršicttd,< a.
neobučen;
nepri-
vladen.
Unattractive on’trik’tty, a (> ly,
adv.) nepricladio, nedrašestan.
Unauthentic, on&then’t*k, a neauten-
ličaa, negujamčen, nepousdan.
Unauthorized, *oš'th'rajzd,. a. ne-
ovlašten.
Unavailable, ;vnćrčbl, a. (— bly,
adv.) nezakonit; nevaljao,nekoristan;
neupotrebljic.
Unavailing, on*valtng, a. (— -ly.
adv.) beskoristan; saludan, usalud.
Unavenged, onšvendžd', a, neosveden,
nekažnjen,
Unaroidable, onsrčjidčbi, a. (— bly,
adv.) neisbjeidn, neophodan; ne-
oboric, — nese, m. neizbježnost,
neophodnost,
‘Unaware, čušwč", a, nepašljiv, nex
oprezan.
Unawares, n'wé'z’, ady. isnenađa,
isnebuha.
Unawed, ‘nid’, a. neustrašen, ne-
ustrašiv. .
Unbacked, ‘nbikt’, a, nezaklonion;
nepomagan.
Unbag, zabio v. t. ispustiti, isvaditi
iz vreće,
Unbalanced, Snbiill*ned, a koji nije
u ravnoteži; nenamiren, neplaćen.
Unbar, nba". v. t otkračunati, otvoriti,
Unbarbed, *nba'd', “a. des čekljuna;
neostrišen.
Unbearable, “nbč'r'bl, a. sesnosan.
-— ness, Ni nesnosnset,
Unbearded, Šnbirdtd, a. golobrad.
Unbecoming, čnb'kom"ng, a. nepri-
stojan; nepriličan, ‘ nedoligan, —
ness, n. nepristojnost,
Unbefriended, onbtfren'd*d, a. des
prijatelja; bes zaštite.
Unbeknown, Onb'udn', a. m:
Unbeknownst, Onb*nonst, aly — ra
me, des-mojega snanja
974 .
UNB
Unbelief, snd‘lif, n.° nevierovanja,
besojerje; jerenje.
Unbeliever, & Re Th. desojerac.
Unbelieving, onb'li'r*ng,-a. šesvjeran.
Unbelored, onb"lord', a. neljudljen.
d, t. odapeti, po-
odvesati, oslo-
mind
from, odmoriti se, oporaviti se od;
to — one's brow, rasvedriti ži
rd ite tskočen, |
popustili ; ne biti pike ui Medan,
Unbending, ‘nben‘d’ng, a. (— ly,
adv.) negibak ; nepopustljiv, uporan.
—, B. popuštanje; odmor; — hour,
sat odmora.
Unbent, imp. i p: p -od to unbend.
Unbeacoming, onbrsim'ug, a. (— ly,
ady.) nepristojan; nedoligan, --
ness, n. nepristojnost; nedoličnost.
Unbesought, čnb'sšt, a. neumoljen,
dobrovoljan.
* Unbespeak, onb'spik', v. t. oposvati
što je dogovoreno, naručeno.
Unbewares, Oub'wé'z', vidi unawares.
Undias,” “ubaj*a, v. 6 osloboditit
predsuda.
Unbiassed, *nbaj""st, a. bes predsuda;
nepristran,
Unbidden, "nbidn, a, newmotjien,
negoneani dobrotoljan; od svoje
Unbigeted, “nbig"td, a: koji nije
prasnovjeran, leenjaran.
Ui bind, Taba & odverati,
loboditi.
ui b ‘abit, v. t. oduedati, — ted,
takin, ‘abla a. depri
rikornork
viblanoi, tibia,
Cables, šnblem"š, a. meos
Unblended, snblen'd'd, a. nepomijefan.
Unblessed, ieee ‘nblest’, a. ne-
blagosloven; proklet; nasrećan.
Unblind, “blind, vr Ra činiti, da
par vidi, osvorili kome oči; prosii-
iti,
UNB
Unbloody, enblint, a. nekroan; koji
nije krvolucun.
Unblotted, “nblot'*d, a. neokaljan.
Uublown, vnblon’,’ a. neproceuo;
neugašen; nenadut
Uublushing, “nblišs“ng, a. (> ly,
adv.) koji se ne crveni (od sramu),
besraman.
Unbodied, “nbčdćd, a. neljelesun.
Unboiled, “nbojld, a. nekuhau.
Unbolt, “ubolt', v. t. otkračunati;
otvoriti. — ed, a, otvoren; uepro-
sijan, krupan (o brašuu),
Unborn, “nba'n', a. neroden, koji se
još nije rodio, budući
Unbosum, “uhu, ¥
utkriti, pocieriti (taju).
Unbought, “ubit, a. netuplien; bez
“kupca; nepotkupljen. X
Unbound, “ubaund', imp. ip. p. od
to bind —, pe a
nvezan.
Unbounded, nbaun'd*d, a. neogr
ničen, Acobuzdan. — ness, ne-
ograničenost; neobuzdanost,
Upbowed, “nbaud', a. nesagnut, ne.
skučen.
te oteoriti,
Uubowel, “nhau"l, v. t. isporii
izvaditi drob.
Unbrace, “ubrčs', t. razvezati,
ruzriješiti, vikopćali; odapeti; od-
moriti,
Unbred. “nbred’, a.
izobražen; necješt.
Uubribable, “nbraj'bćbl, a.< napod-
mitljiv.
Unbribed, “nbr.
neporlmićen.
Unbridle, *ubrajdl, vt. odusitati,
skinuti uzdu.
Unbridled, *u
neobuzdan.
Unbroken, šnbro'ku, s. nerazbijen,
čitao; neslomljen, tučpovrijeđen;
meprekinut, neprestanu; neoslubljen;
neukroćen, neobuzdu: '
Unbrotherly, ‘ubridh’"i*, & nebratski,
Unbuchle, “nbikl, ¥. t. bikopčati,
. raskopčati, olpasali, raspisati.
Unbuilt, “nbilt', a. nesugraden.
neodyojen; nee
bd" a, nepotkupljen,
nerezau, ne
Unburden, “ubidču, v. t 6lakćati:
osluboditi bremena, tereta, riješit
čegu; ponjeriti,
Unburied, “nber*d, a. nezakopan,
nepokopan. .
Unburned, ‘abo'nd’, Unburnt, Šnbirnt,
A. neizyoren; nepećen.
Unburrow, “nbor'o, v. t. iskopati.
Unbusinesslike, “nbiz'n'slajk, u. sto
nije po poslovnom obićaju, netočun,
Unbution, “nbotn, vy. & otkopčati,
raskop ati.
Uncage, “nkedž', %. . osloboditi (i
. krletke, iz zutvora):
Uneadled, “kfld", a” nesean; — for,
nezak ijecan, ‘nepozcan, žalištn,
neupruvdun, nermjestan.
Uneandid, “nkan'd'd, a nepošten;
neiskren.
Uncanny, *nkiin’, a, despametan,
neoprezan; —necieit; — mesigitran,
strašan. neugodan; šestok, jak,
Uncap, “nkip), v, to skinuti kapu,
pokrivač, zastor,
Uncared, *nke'd’, a. (— for) zane
maren. .
Uncarpoted, *nka'p't'd, a. bez 307062,
Uneart, *nka't’, v. & istovariti (kola).
Uncase, nkčs', v. t. izvaditi iz toka,
is škrinje. pocaditi (robu); razoiti
(zastavu); scući, oderati.
Uneaught, “ukit, a.
slobodan. |
Unceasing, “nsi'z'ng, & (— ly, adv.)
. neprestan.
Uuceremonious, *nser'mo'n'*s, ‘A. koji
ne okoliši, naruvan.
Uneertain, "nsivttn, a. (> 17, 20%.)
nesijuian; neodlučni; nepouzdan;
uestalan,
Uncertain
Unebai
neulovlien,
ntt, m. hesigurnost.
. t ofhodali, Piko,
vati,
Unehan: N's, do nesretan;
4, opasan; nezgodun.
Unchangeable, “nččn'džsbi, a. mneprox
enljic.<— nest, ne neproiens
Lym apr
,
mijenjen; nezamijenj
UNO
Unchanging, snéén’di'ng, a. koji ss
Dnoharged, tada Miike a oinatovaren;
nenadyien Cop) na ito sas ne
unclanitable, engi *néar*tbl, a. (— ably,
adv.) nemilosrdan, nemio, tvrd. —
ness, n. nemilor
VA t. razočarati,
charm, a6
skinuti čari.
Uncharterod, šnčavtč"d, a. des pri
vilegija, bes osobitih povlastica;
golo ies, žolonije des vlasi
islature.
vache ast, nččst', a. (— ly, adv.)
", bludan. — ness, Unchastity,
Maite n. nečistoća, biudnost.
Unchecked, *néekt’, a. bes sapreke,
slobodan, nesaustavljan.
Unchivalrous, *nčivlrćs, a, neviteški,
Unchristian, šnkris'ččn, n. nekršćanski;
poganski.
Uachureh, ‘nd’, v. t te orkoo
isopéiti:
Uncial, on's, a. uncijalni. —, a.
uncijalno (ostiko) slovo ‘sa ee).
Uncircumcised, *nsb"k’msajzd, a.
neobresan. .
Uncivil, *nsi a (> ly, adv.)
neuljudan.
nailed fnlovtjsd, e mlacbratn
Unelad, SKE, ia a
Unclaimed, ‘nklémd’, a. nesahtijevan,
netraien.
Unclasp, *nklasp’, v. t otkopčati,
raskopčati; otvori!
Uncle, čn'kl, n. stric, ujak; davalac
ne ne saloge; to be at my — ‘a, diti
salošen, u salagaonici,
Unclean, Šnklin', a. (—ly, adv.) nedist;
grijao; nearaman, bludan.
'Uneleanliness, *nklinićneg, ri, mečis-
toda, prljavost; bludnost, griješnost,
besramnost.
-asnota;
Uneleanness, Salata, vidi Unele-
anliness.
976
UNC
Uncleansed, ‘uklenst’, a. neodiscen,
neopran.
Daclear, *akli", a (— ly, adv)
jasan: masaključen (0 poslu),
Uneloak, *nklsk', v. & i ka skinuti
kadanicu.
Unelog, *nkldg’, v. t. riješiti, osododiti
(aapreka). “
Unclose, *nkloz’, v. t. otvoriti; otkriti,
Unclosed, *nklozd', a. nesateoren,
nesapeiaden, otvoren; nesaključen.
Dnelothey ka v.t svući; otkriti;
osloboditi česa.
onsite bate a. svučen, ne-
acloudsd’*rktau'dtd, a. nenaodlača,
n. vedrina,
vedar. — ness, n.
Uncock, *nkdk’, v. t. spustiti (vuk u
puške); otopi (cies u dešira);
Uneoil, rool tai vi La Ks ” samotet ras
motati,
Uneoloured, “nkol"d, a. nefardan,
neodojen; desbojan, jednostavan.
Unoomelingss, *nkom'l*nes,_n. me
ljupkost,
Uncomly, *nkom'l*, a. nelijep, neljubak.
Uncomfortable, ‘nkom'f*t*bl, a. (—
nouđošnost,
Upoommercial oničmovšti, a. (—
Uacommiasloned, onkčmištnd, a. deo
naloga, bes službe; — officer,
podéasnik.
Uncommitted, onk*mit"d, a. nepo-
činim; nepowjeren; neobvesan, ne
neosramoden.
Uncommon, vakom'bin a. , a. (— ly, adv.)
neobičan, rijedak. — ness, m
neobičnost.
Uncommunicative, onkšmja'n*kštiv, a,
mudaljio, napoji
upo ki pan, a
Unoomplaaing, | caktmpleatag, s
ben tušenja, bes šaljenja. >
977
UNC -
Uncomplete, onk*mplić a. nepotpun;
nedovršen.
Uncomplementary, *akdmpl'men’t*r’,
. & bes okolišenja; neuljudan.
Uncompounded, Onk*mpaun’d’d, a.
nesastavljen, jednostavan.
Uncompromising, “nkčmpršmaj“ sne,
a. nepopustijio, nepomirljiv, bee
obsiran,
neoneerD, Gničnad'n', n.
dušnost, hladnoća, nemarnost
Unconeorned. Snkenadtndy a. (- ly,
adv.) ravnodušan, besbridan; bes
saudeléa; to live —, ne drinuti se
za ništa; he is — in, fo ga se ne
tiče. — nose, ravnoduinost, bes-
britnost. 8
Unconditional, Sničndiššnsh, a (—
“ly, adv.) besuejetan, desuslovan.
ravno
Uneonfined, onktntajnd’, a. (— dy,
adv.) neograni
Unconfirmed, onk'of'md', a nepo-
torđaii; slab (o zdravlju); nestalan.
Unconformable, dnk’pfa'm'bl, a. koji
so us slaže (to, sa), koji nije
mjeren, koji se protivi.
uZranfvnsdi onk’nfjtzd’, a. (— ly,
adv) nesamršen, jasan; nesbunjen,
nesmeten.
Uncongeal, snk*ndail’, v. i. topiti se,
otopili se, odmrsnuti se.
Uneongealable, šakčndzi'hi, a. što
se ne može smrsnuti, slediti.
Uncongenial, Gnkčndžin“i, 8. rasličit,
nesrodan (duševno), "neprijatan,
Tnconnected, onktnek'td, a, naspesan;
bes svesa.
Uneonquerable, ““nkčn'ktrsbl, a. (—
bly, adv.) nepobjedan, nesaoladio.
Vnooaquored, ‘akon’id, a, neosnojen,
uspobijeđen; népodjedan,
Uncgnacionable, tnkbnčtnihi, a. u
bly, adv.) Besavjestan; nepravedan
preljeran;. stralan; an. — time
visit, preko
ness,
trlo dugo; an
mjere dug posjet.
UNC
be — of, ne Biti “čemu. svijestan,
ne snati za što; to become —,
onesvijesnuti, — “ty, dy. nesnajući,
u nesnanju. ness, m. nesvijest.
Unconsecrated, šnkčn'stkršttd, a. ne-
posvećan.,
Unoonsidered, Onk*nsid’'d, a nepro-
mišljen, nesmotren.
Unconstitutional, “nkčnatstja'stnči, a.
(— ly, adv.) noustavan;, što se
protivi ustavu.
Unconstrained, onkčnstršnd', a. ne-
ograničen; neusiljen, slobodan.
Unconstraiut, ‘nk’nstrént’,, n. ne-
usiljenost; sloboda. -
Unconsumed, énk'nsjamd’, a. -nepo-
trošen, nepotraćen; neopus
Uncontaminate, — ated, Onk*atiim’*-
not, — čttd, a. neoskornjen.
Uncontemned, čnkčntemd', a. ne
preziran; neuorijeden,
Uneontended, dnk’nten’d’d, a. nes
osporan, neprijeporan; — for, o
Čemu ae ne prepire.
Uncontested, iink’ntes't’d, a. ne-
osporan; očevidan.
Uncontriving, iničntraj'v'ng, a. koji
ništa ne iznalazi, ne isumljuje.
Uncontrol Onk’ntrolhl, a. (—
bly, adv.) vodljie, neukrotio,
neobusdan, koji se ne da voditi,
upravljati; neodoratljin ; neodolj
neosporan, nepobitan.
nepovodljivosi, neukrotivost.
Uncontrolled, inkčntrald',
neograničen; bes nadzora
Uncoutroverted, akin
t= ly, adv.) neprijeporan, neor-
poran.
Unconventional, čnkonren'd*nčl, a.
(= ly, adv.) neobični, Ho nije u
običaju; newsiljen
Unconversant, snk*nvi"s’nt, a. ne-
vješt (čemu); koji što ne zna, ne
pozna.
Unconverted, Onkčnvortd, a. ne-
fen,
Unconvicted, ovkčnvik't'd, a. ne-
obligen, komu nije dokaz«na krivnju;
nepranađen krivcem.
62
UNC
Unconvinced, onkčnvinst, a. ne-
osvjedoten.
Unconvincing, onksnvin'stng, a. Ho.
ne osvjedotava.
Uncooked, žokukt, a.
prijesan.
Ulead, Sakata’, v. ti odvesati, raz-
Uncork, “ enki’, v. t. odčepiti.
Uncorrected, Gnktrekted, a. nei
pravljen, nepopravljen, pogrješan.
Uncorrupted, Snkroptd, a. nepo-
kvaren. — ness, n. nepokvarenost.
Uncountable, *okaun’t'bi, a. meis-
brojiv, nebroje
Tncounted, šnkaun't'd, a. nebrojen,
nekuhan,
Uncountenanced,
nepodupiran.
Uncouple. *akip'l, v. t. odvesati, od-
riješiti, otkopéati.
Uncoupled, šakopld, a. odvezan, ne-,
vezan; neoženjen.
Uncourteous, TAKA ts, Šnkortšs,
čukdvits, a (— ly, adv.) ne:
uljudan. — ness, 1. neuljudnost.
Uncourtly, šukd'vi“, a. što se protivi
dvorskom običaju ; neuljudan.
žokaun't'nšnst, a. |
Uneouth, “nkath, ‘a. (— ly, adr.)
čudnovat, čudan, neobiéan; nespretan,
nezgrapan, prost. — ness, n, čudno-
valos!, neobičnost; nespretnost, pro-
Slavu, skinuti šešir. —, v. i.
otkriti se. — ed, gologlav; gol; ne-
pokriven.
Uncoreted,
neiuden.
Uncreated, on’kr*et'd, a, nestvoren.
Uncrippled, *akrip'ld, a. neosakaćen;
neozlijeđen, čitav.
Uncritical, énkrit’*h4l, a. nekritičun..
Uncrossed, *nkrost’, a. neprekriženj
neizbrisan ; neosu
Uncrown, “nkraun', v.
zbacili # prijestolja.
Uncrowned, *nkraund’, a. neokrunjen,
bez krune.
*nkow"t'd, a. nešeljen,
> lišiti krune;
978
UNC
Uncrusted, Šnkros'ttd, a. bez kore,
Unction, ink'ššn, n. postazanje, miro-
pomazanje; pomast; melem; duboko
ganuće, pobožno čuvstvo, svečana
ozbiljnost, pobožnost; extreme —,
posljednje pomazanji
Unctuous, ink'ćušs, a. (— ly. adv.)
uljan, * uljen, mastan, tust; pun
pobožnosti, svečano ozbiljan, dasto-
janatven. ness, Unctuosity,
onk’éuds"t*, n. uljanost, masnoća;
svečana ozbiljnost, dostojanstvenost,
duboka pobožnost.
Unculled, *nkold', a.
neubran,
izbran.
Uucultivable, Šnkolt*w
ne može obrađivali,
oplemeniti.
Unealtisated Saker rat, ane
obrađen; neizobražen; neoplemenjen.
cocultured, snkored, ao meebralon,
Uneumbered, tokomb"tl, a. ne+
opterecen; bezbrižan.
Unčarled, *akobd, a
neukroćen razuzdan.
Uneured, *nkja'd’, a. neisliječen.
neobuzdan
Uncurl, ‘nko, v. t. izgladiti (ko«
vrčasto);raskovrčiti, razvrsti(uvojke).
i. raskovrčili se, razviti se,
(o uvojku).
Uncurtain, Šokiru
zastor sa; otkriti
Uucustomable, "nkos'išm“bl, a. prost
od carine.
fn, vet. skinuti
Uncustomed, *nkis't*md, a. neca+
rinjen; pros od carine; bez ku?
paca.
Uncut, Šnkot', a. nerezan, nese
neodrezan; nerasrezan; neoštećen,
žilav.
Undamaged, "ndinr*džd, a. neoštećen
nepokvaren.
Undated, "nda'td, a. bez datuma, bed
oznake dana i godine.
Undated, čn'dčt*d, a, valovit, ai
Undaunted, šndantd, a. adv.)
neustrašen; neustrašiv. — yaa nm
neustrašivost.
Undazzled. *adz'ld, a. nezaslijepljen,
UXD
Undebased, snd*best’,
nepokvaren,
Undedauched, ondsbačt", a. nezaveden,
nepokvuren, čist; neraspušten.
Undecgyed, ond'kčd', a. nerazorcn;
neonlabljen; zdrav (o zubim
Undecaying, vod'ka'ng. a. koji se ne
raspadu;
Undeceive, ; onde
rastrijezniti; izjamniti, poučiti, otvoriti
kome oči, izvući ga iz zablude.
Undeceived, čnd*sivd', a. razočaran;
neprevaren.
Undecided, Gud*saj'd'd, a (— ly,
adv.) neodlugen; neodlučan.
Undeck, *ndek’, v. t. lišiti nakita,
urea.
Undecked,
a. neponi
"ndekt’, a nenakićin;
otvoren, bea krova.
Undefeated, indie, a. nepotučen,
nepobijeđi
Undetended,
njen, neporocan, čist,
Undefinabie, sn ‘n°bl, a, što se ne
moze opredijeliti, ustanoviti; ne-
ograničen.
Undefined, ndtfajnd',a. neopredijeljen,
neodređen.
Undeformed, ondtfitmd', as nena
kažen.
Undefrayed, *ad*frad', a. neplaćen ;
nepokriven
Undegraded, *pd*gr&'d*d, a. neponižen.
Uodelivered,*ed*liv""d,a. neosloboden ;
neriješen ; nepredan.
Undemonstrable, *nd'mdn’str’bl, a.
Ho se ne može dokazati.
Undemonstrative, Ond*mčn'strštiv, a
sustešljiv, Iladan, oprezan; koji
ne pada u oči, čedan. — ness, n.
sustezanje, opreznost, čednost.
Undeniable, ond*naj“b), a. (— bly,
adv.) so se me moze tajiti; ne:
sumnjiv, meosporiv, —, m. neos
porivost.
Undeplored, ond*pla'd’, a. neplakan,
nežaljen.
979
indfehdtd, a, me- |
a. neokaljan;
UxD
* Undepraved, čnd*prčvd',a. nepokvaren.
Undepreciated, dad*pri'stéttd, a. što
nije izgubilo vrijednost, Ho ima
punu vrijednost.
Undepressed, čnd*prest', a. nepritienuti
neuleknut; neklonuo, nepokunjeni
Vodeprived, čnd*prajvd', a. nelišen.
Under, °n’d*, praep. pod, ispod; niže+
—- the table, pod stol, pod stolom ;
— the water, pod vodom, u vodi; —
God, pod Bogom; — the comman:
pod zapoviješću; — fire, u vatri;
— (on) pain of death, pod kaznom
amrtij — cure, u liječenju; —
arms, pod oružjem; — a cloud, u
noučanoj neprilici, u škripcu; —
conviction, akružen; — cover, sa-
klonjen, zaštićen; — favour, # do-
puilenjem; — (the) favour of, po-
magan od; — colour, pod videm,
pod izlikom, to be — a mistake,
varati se; — pretence, pod islikom;
sentence ‘(of desth), odmuđen
(na emrt); to be — weigh, od-
hand and seal, + pote
pisom ia pečatom; — oLe's own
hand, vlastoručno (potpisan); 1 am
— an oath, veže me prisega, na to
ram prisegao; — promise of marriage,
saruéen; — obligation, obvezan,
dužan; to be — necessity, morati;
— the name, pod imenom; childern
— four years, djeca mlađa od
četiri godine; — size, manji od
određene vel — age, malo.
ljetan; to sell — price, prodati
ispod cijene, za premalenu cijenu ;
— breath, vim til i
consideration (discu:
se promišlja (raspravlja); it is —
inspection, upravo se razgleda, pre-
gledava; it is — representation,
to se predstavlja; — his reign,
sa njegova vladanja; to do all —
one, učiniti ave ujedanput. —, adv.
dolje, ozdo, ispod, manje; to keep
driati na uzdi, obuzdati; to
bring —, podlošiti. —, a. podreiten;
doljni.
UND
međuradnja.
, On’d*rédé, m. maloljetnost
nost, —, a. maloljetan;
nezreo.
Underbearer, nd*barr’, n.
(mrtvaca), greboder.
Underbid, dnd*bid’, v. t. to — some
je od +
nosilac
one, davati, nuditi mar
m. loša pr nda.
Underbind, indbajnd’, v. t. pod.
vezati.
Underbred, ond""bred', a. zlo odgojen,
neizobražen.
Underbrusb, Gn'd*bros, n. šiblje.
Undercharge, ondtža'd#', v. t. premalo
računati (u cijeni); premalo na-.
tovariti.
Underclerk, predaka, n. potpisar, |
podčinovnik, pomoćni
Underclothes, oraetteaha, Under-
clothing. Sn’d*klodh*ng, n. doljne
haljine, rubenina, rublje
Underconsumption, on'ds"ksnsomp'š*n,
premaleni potrošak.
Undercook, on'd*kuk, m. potkuhar,
potkuharica.
Undercoat, ‘Gn’d*kot, n. doljni (laki)
kaput
Underrot, ntdsrkrčft, n. podzemni
hodnik.
Undercurrent, on’d*kor'nt, n, doljnu
struja.
Undercut, Gn'dš'kčt,n, ženica (meso)
ndčrdi'i*ng, n. potajni,
lukavi postupak.
Underdo:. ‘ondeda, vet fb (i
underdid, p. p- unđerdone) proza
; neučiniti“ dosta,
nd .
Underdone, snddon’, a. premalo
kuhan ili peč:n, nedokuhan, ne-
dopečeu, krvav (o pegenju).
Underdose, in'ds"dos, n. (odviše) mala
doza). —, v. t i i, davati, uzimati
(odviše) male «doze.
Underdrain, on'dšdrčn, m. podzemna
otoka (jaža). —, čuds"drčn', v.t.
ieučiti, podzemnim otokaxa,
980
Underaction, indšršk'sćn, n. spor. dna i | Undevestimate, a
UND
res‘ttmeét, vy
premalo cijeniti; omalovašavati
| Udlerteed, dads"išd:, v. t. ćim,
p. underfed) preslabo hraniti.
Underfoot, énd*fut’, adv. pod noyamue,
‘pod noge.
Underfurrow, oud*fors, adv. pod
brazdom; to,svw —, sjeme saorati.
dogo", v. t. (imp. ander-
p. undergone) podnijeti,
pretrpjeti, iskusiti; podorći se
radnate, Gnd**grid‘juét, n. eve-
luk (bez akademitkog ste-
pena).
Uaderground, šud*graund, adv. pod
zemljom. —, a. podzemni. a
podzemni prostor; podrum;
railway) podzemna željeznica.
Undergrown, dad grén’, a. neizrastao,
raerlag u rastu.
Undergrowth, on'd"'grath, m. šidlje.
Underhand, šn'd"hšnd,adv. » dlanom
dole obrnutim; ispod ruke; tajno;
lukavo. —, a. tajni, potajni, lukav,
neiskren,
Underhanded, in’d**hind‘d, a. potajni,
— ness, n. polajs
Underbung, Ond™bang’, | sa naprijed
dskočilom doljnom čeljunti, # oto-
boljenom doljnom usnom.
Underiged, Ond*rajvd', a. neizveden;
neuzajuljen.
Underjaw. ond*d2i’, u. doljna čeljust.
Underkeeper, Gu’d*kip", n. poduad-
sirač.
Underlay, snd*le, v. t. (imp. ip.
p. underlaid) podložii, poduprijeti.
Underlease, on’d*lis, n. podsakup.
Underlet, ondš"let', v. t. (imp. i p.
p. underlet) dati u najam, u zakup
ispod cijene; dati u podnajam, u
1p.
ond*laj, v, i. i & (imp.
P- p. underlain) ležati
; omivati se; biti pod-
čndslaja!, v. t: podeud,
UND 981 UND
Underling, &wd*"hog, n. podložnik; po-
Iređen, zavisan, neznatan čovjek,
slabić.
Underlip, on’d*lip, n doljna usna.
Undermanned. ondš"mand', a su pre-
malo momčadi.
Undermasted, on'dš"mas't'd, a. 2a
odviše niskim (lakim) jarbolima.
Undermaster, oo’d*mast®.n podučitelj
Underméntioned, dn’dmen’s*nd, a
do'je spomenuti.
Undermine, ond*majo’, v. t. pol-
kopati; podlokati
Underminer, ond"maj'ot", n. pot-
kapač ; tajni neprijatelj.
Undermost, dn'd*mdst, adv. naj.
doljni, najniši.
Underneath, ond*aith’, adr, dolje,
ozdo. —, praep. pod, isp
Underogating, seagate koji
ne umanjuje, ne ukraduje, ne škodi.
Underpart, on'd"'pš't, v. doljni dio,
sporedni dio
Underpay, oud™pe. "plaćat.
Underpeopled, ona“! 'pld, a. slabo
ljen, sa premalo
Underpin, ond#piv, v. &. podsidati,
ulet Sadvplit, a. sporedna
uderplot, on'd"plšt, m.
osnova, sporedna radnja; potajna
namjera, urota.
Underprize, čodšprajr“, v. t. premalo
riers omalovašavati,
nderprop, ond“"prdp', v. t. podu-
Prijeti, podupirati. pod
Underrate, ondčršt, v. t. udariti
ju cijenu, cijeniti, ocijeniti slabije,
meget ja to enedaa a bardi
. premalena cijena.
Undefačore, črdšski", v. t. podvući,
tH.
Undersecretary, on’d™sek'r't'rt, a.
Undersell, ond'ael'. v. t. (imp. i p.
Pp. Prunderoldy, prodati odviše Jef,
prodavati jeftinije
Taderset, U Gad set, v. t. poduprijeti ;
dati u podnajam, u podsekup.
Undersetier, ond" eet, n. 'pođupirač,
stalak.
Undershot, on'dtičt, a. podljevaci
(mlin)
Undersign, Snd™sajn’, v. t. potpisati ;
the — ed, potpisani.
Undersized, Ou’d*sajzd, a. neobično
malen, :
Undersoil, on'd*sdj!, 0. sdravica
(zemlja).
Understand, Ond*stand’, v.“t. (imp.
i p.p under |) rasumjeći, rosu-
iijevati; sheatiti, shoadati, uviđati;
razabrati (by, po); čuti, došuti, do-
snati; snatl, umjati; (mjesto to
stand under), stats pod čim ; that’s
understood, to se razumijeva samo
po sebi, to je ved urečleno, golovo; to
— oneself with another, sporasumjeti
se a kime; to — one another, ra-
zumijevati se među sobom, noga oe.
Understanding, Ond*stdn‘d‘ng, a. (—
(= PLA (4) pametan, rasborit,
woidavan. —, n. razumijevanje, po-
je znanje, uvidanje,
at, a pogodbom, us uvjet; to
come to an —, sporazumjeti se.
Understate, ond""stet', v. t. ne kasati
pravu istinu, neiskazati istinito,
dovoljno — ment, m. nedovoljno,
ikasivanje.
16 posve istini!
Understood, iil Bri rasa
rasumijevan, pool pri Lidgpertey prs.
postavljeni koji se
Undortcapper, ou ‘A atrhy
moćnik,
prenes. emialu
Uaderstratom, ‘snavatrettm, a doljnt
“m po
; oruđe (u
Daderstudy, On’d*atod*, n. glumac,
koji us svoju slogu još drugu koju
ulogu nauči.
Undertake, ond*tek’, v. t. (imp.
undertook, p. p. undertaken) po-
duseti što, poduhvetiti se čega; po-
kušati; primiti se, lutiti se; primiti,
useti na sebe. —, w. i. usuditi se;
uputiti se; jamčiti.
UND
Undertaken, ond*te'k'n, p..p, i od
: to undertake.
Undertaker, ind""ta'k"",n. poduzetnik ;
poduzet: aba.
a ea n. poduzeća;
svečano obećanje.
Undertenant, dnd*tennt, n. pod-
zakupnik.
Undertone, sn’d*ton, m. priduseni
glas; in an —, tihim glasom, tiho,
Undertook, éndétuk’,, imp. od to
undertake. :
Undertow, čn'd"t0, n. doljna struja.
Undorvaluation, čhdtvaljuččtn, n.
Procjena ispod prave“ vrijednosti,
slada ocjena ; omalovašavanje.
Underralue, ond” ral'ja, w..t. pro-
'oljeniti ispod prave vrijednosti,
labo cijeniti i omalovašati, presiriti.
n. - premalena cijena; slaba
ocjena; omalovasavanje; this is
no — at all. to you, fo vas ni
najmanie ne ponisuje.
Undervalner, indšvaljuć, n. onaj,
. koji slabo koji omalovašava.
Underwater, der, n. voda u
rudniku.
Underwear, on'd"w&, 'n. rublje,
rubenina,
Underwent, ind*went’,.imp. od to
undergo.
Underwood, owd"wad, n. čidlje;
Šikara.
Underwork, dud" wk, v. t. os
- ip. Leap i underwror
loše, raat premalo alo raditi ia a
jeftinije raditi goga; pot-
kapati —, Ki no lod,
neznatan pos
Underworker, | ‘ond Wark, m. ‘lal?
loš radnik; radnik, koji radi
jeftinije od drugih.
Undorvrite, énd'raj't, v. t (imp.
underwrote, p. p. underwritten)
potpisati; osigurati (brod).
Underwriter, Ondtraj't", n. potpisioad; |
osiguratelj.
Underwritten, čnd*tit'a, p. p. od to
underwrite.
982
UND
Underwrote, -Ond*rdt’, imp. od to
underwrite.
Underwrought, ond*rat’, imp. i p.p
od to underwork,
Undescendible, Ond*sen’ libl, a. što
nasljedstvo.
Undescribable, šnd'skrajb'bl, a
neopisiv.
Uudosericd, ondskraja’, a. neotkriven,
neugi
“Undeserved, snd'zi'vd’, a (— ly,
adv.) nesalušen.
‘Undeserving, snd'zo"vng, a ne
vrijedan, nedostojan; (of) koji ne
zaslušuje. — ness, n. nedostojnost,
nevrijednost.
Undesigned, Ond'zajnd', a. mekotičan,
nenamjeran, — ly, adv. nehotice.
Undesigoing, Snd*zaj‘n‘ng, a. bes
osnove, bes nakane; besazlen, iskren.
Undesirable, inital eh, a. (— bly,
adv.) nepoželjan, neželjen.
Union | “ond‘zaj"d, a. neželjen,
vide, ‘ond'zaj'rng, a. koji ne
želi, je bes šalje, ravnodušan.
_Undespakic, šndtapč ing, a ne.
očajan, neustrašen.
Undetected, Ond*tek'td, a. neotkricen.
Undetermined, ond*to"mčnd, a. ne-
određen, neodlučen; neodlučan.
Undeterred, čndstord', a. neustrašen.
Dndeveloped, čndsvel"pt, a. ne:
rasvijen.
Undeviating, Sndi'veting, a. a (— ly,
ar), koji me sastranjuje; stalan,
mjenjiv, pravilan, ravan.
Undevotod, čndtva't*d, a. neođan.
Undid, *ndid’, imp. od to undo.
Undigested, ‘ond*dtes'ttd, a. nepro-
davijen.
Undignified, ‘ndig’n'fajd, a. des
dostojanstva, neplemenit, prost.
Undiluted, smije a. nerasblačen,
nerasvodnjen, woren (o piću).
Undiminished,” si tala a one
'umaljen,
Undimmed, Mndimd, a. nepomuden,
nesamrac
UND
983,
UND
Undine, tnd, m. unding, vodna
Undipped, ‘alipt, a. neumoée, ne
Unkitected, žndirektd, a. necoden,
neupravijen; bes adrese,
Undiscorned, Ond'z0"nd’.
a (> ly,
ar) neraslučen; ne
neopaien; ne-
ogledan.
Uadiecorning, ondtzo"n'ng, a. koji
nerazlikuje,nerasudljio, kratkouman,
kratkovid:
Undischarged, ondtsča!džd',
istrcan, neipaljen, neisprašnjen;
neotpušten; neoslobođen (dužnosti);
neisplaćen; neriješen, neisveden.
Undisciplingd, ‘ndis“plin, a. dex
sapta, raspullen, rasusdan, ne-
a. ne
uredan; mewježban; neškolovan;
surov.
Undisclose, ond*sklozd!, a. ne-
otkriven.
Vodlaeverahle čndtskovti'bl, a
ran
dj adv.) što se ne može otkriti,
prona
Undiscovered, snd*skov'""d, a. ne-
otkiven.
Undiscriminating, ond*skrim"nčttng,
a. koji ne razlikuje; nerasudljiv.
Undisguised, ondtzgajzd:, 0. nepre-
odjeven, neprerušen, nesakrabuljen;
otvoren, iskren.
Undishononred, čnd'zdn"d, a. ne-
ramoćen.
Undismayed, ond'smed', a. neustrašen,
mist", neotpusten. |
Undisposed, šnd'spozd', a — of,
neraedan, nepodijelj
Undisproved, ond*sprav.
+ oprovržen; neukoren.
Un ispated, Snd*epj'a't'd, a (—* ly,
Vv.) neosporan,
Undissipated, ndis*pet'd, a ne.
rastresen ; nepotraćen; neraskalašan.
Undissembling, “nd'eembltag, a.
otvoren, iskri
Uaiatingalebae,.- ‘nd*stin’gw's*bl,
a. (+ bly, adv.) dgji se ne da
rasasnati; nojasan,
“Undistinguishing, 6nd*:
'Undistinguished, 6nd'stin'gwišt, a.
neraslikovan; neraslučan; neodli-
kovan.
tingwšing, a.
koji ne raslikuje.
Undistorted, 6 ond'st&t*d, a. neizornut,
neishri
Undietracted, wadtetrikt'd, a. (—
ly, adv.) neraatresen, spokojan;
zdrava rasuma. :
Undistarbed, ondrsibd, a, nebunjon,
miran, spokoj.
Undive Ponaeworetd, a.neoderaćen r
des zabave.
Undividable, ond?vaj'dšbi, a. (— ably,
adv.) ner
Undivided,
asd je
dadevaj a, a. neras-
dijeljen.
Undivorced, Ond*vA'st', a. nerastavljen.
Undivulged, ond*voldžd', a. neraz-
glašen, tajni.
Undo, *ndt', v. t. (imp. undid, p. p.
undone) raserći, ukinuti, ukloniti;
raspasariti (pasar); raščiniti; raw
riješiti; otvoriti (orata), rastavi!
uništiti, razoriti, upro-
pustiti; to. — a fault, popraviti
pogrješku; to — a match. razrrći
ženidbu.
Undock, *nddk’, v. t. izvući is doka
(brod).
Undoer, onda“, u, onaj, koji razorgne,
ukine; upropašćivač, razarač,
Undoing, "ndang, n uništenje,
+ propast.
Undone. *ndon’, (p. p. od to undo)
a. nedovršen; neučinjen; upropašćen,
uništen; 1 am —};, propao sam;
to come —, rasorći se, rasvesat
Undoubtable, sndau' ‘tbl, a. nesu:
Undoubted, *adav'tti, a. (—
Beedeojben, nenamnjis; siguran,
pove
vidoubtte, "ndant'ful, a. pousdan,
wera
indoubting, .*ndau't’ng, a. koji
kaka koji ne sumnja.
Undraw, čndrš', v. t. odvući, od-
maknuti, povući gore; otvoriti.
uy 984
Undrawn, *ndrdu;, a. nepovučen; ne +
isvučen; nepotpisan, ‘ neispisan;
nepriclacen,
Undreamed. *ndrimd', a.
amivan, posve neogekin
Undress, “ndres' v.'t,
— of, ne
—, a. nesvečan, običan,
— robe, svakidašnja
(nestajača) ha
UNE
earthly, “aurth'ls, a. že
uvogu svijeta, nudzemalj
šan, sablastan.
Uneasiness, *ni'z*nes, n.. nemir, ne.
ugodno čuvstvo, neugodnost, n
prijatnost; neudobnost; tegotnosi
slovolja; tjeskoba.
Uneasy, “niz, a.. neugodan, nepri-
jatan ; neudoban ; nemiran, zabrinut ;
, ukočen: dosadan.
bl, a. što se ne moše
jesti, bljutav, neslada:,
Uneducated, *ned'juket'd, a. neod-
; stra.
a. + gojan; neizobrašen. .
Undressed, “ndrest', a._ neobuden; | Unelected, čn'lek't'd, a. neizabran,
nenakićen, bez ures; nepripraclion, | neodabran.
nešgotovljenj neotesan (0 drcu), | Unembarrašsod, čntmbirst, a. koji
neoklesan (o kamenu); neustrojen
(0 koši); neokresav
Undried, *ndrajd’, a. meosušen.
Undrinkable, *ndrin'*bl, a. nepitak,
koji se ne moše
Undrossy,. “ndrds*, a. bes troske,
nije u neprilici; nesmeten; slobodan ;
bea dugova neoptereden ; neupleten
(with; u)
Unembodica; Gotmbad''d, a. .neutje-
lovljen.
Unemployed, on*mpldjd’, a. besposi
prodiicen. neupotrebyjen, mrtav (o glavni
Undue, *ndja', a. (— ly, adv.) ne- the —, radnici dex posla. des
doličan, neumjestan, - nepriličan, zarade, ljudi bez slušbe.
mesgodan; neraemjeran; što se | Unempowered, > in'mpau'šd, a. nat
protivi zakonu, dušnomti; koji nije opunovlašćen.
wee omdjulšat, Raji se Uomo, ‘nom, 8 neipraint
talasa, koli
Undulato, on'djulet, v.
telijati se,
Unenabl
osposobljen.
“Unencumbered. on*akom'b""d, a. ne:
opterećen, bez duga.
tal —, on'djalet, Undulating,
CA ee ulating, Unended, *nen'd'd, a. nedovršen;
Undulation, ndjule sn, m, delijasje, | | beakrajan.
talasanje, kolebanje; valovito gibanje.
Undulatory, ča'djulštir, a. valovit,
talasast; koji titra, vibrira;
motion, vačopito gibanje.
Unduteous, ‘ndja’t“s; Undutiful,
šodja'tfalj a. (— ly, adv)-ne-
pokoran; neudtiv. — ness, 0, ne-
‘pokornoat.
Undying, *ndaj’ng, a (— ly adr)
desmrtan, neumrli; nepre
Unearned, *ni'nd', a. nezaslušen, ne
ateden radom, saslu
Unearth, tao, sa
Unonding, *nen'd'ng,»d. beskrajan,
Beskonačan. ———
Unendorsed, én‘nda‘st,-a. nenaleđen,
neširiran.
Unendowed, in‘ndaud’, a. neošdaren;
jeven; bes .miraza; dex
dotacije; — ‘schools, privatne škole.
Unendeeable, ontndjn'rbl, a. (— blr,
adv.) nepodnosiv, nesnosan.
Unenduring, Gntndja'rng, a. koji .ne
traje, privremen.
Unengaged, on'ngčdžd', a. neodsesan;
‘neobedan, nesaruden; nesaloien;
nenamješten; des posla, “slobodan;
koji se na bije.
UNE 9
Un-Eoglish, Snin’gls, a, neengleski.
Unenjoyed, dn'ndždjd', a. neučivan.
Unenlightened, čn'nlajtnd, a. ne:
prosvijetljen.
Unenelaved, čn*aslevd', a. nepod-
jarmljen.
Uhentangled, a'atin'gid, a. nesa-
mršen, nesapleten.
Unentered, “nen't'd, a neunesen;
necarin
Unenterprising, - *ney’t*prajzng, a.
nepodusetan..
Unentertainiog, “nent"'tč'n*ng, a. ne-
zabavan. dosadan.
Unenriable, Snen'vbl, a. komu ili
čemu se ne moše zavidjeti,
Unenvied, *nen' a. nesaviđen.
Unenvious,. *nen'vs, a. nesavidan.
Enequable, snikw'bi, a. (— bly,
adv.) ngjednak, razlidi
Upequal, *nikwći, a. nejadnak; ne.
primjercn, neshođan, nerasmjeran;
koji ne odgovara čemu, nije prema
čemu, nije dorastao sa što; ne-
pravedan, pristran.
Unequalled, *ni'kw'ld, a. nedostižan,
e ie, čemu nema para.
Uaoguatabie, cnek wth), a. (> bly,
adv.) nepravedan, pristran.
Unequivocal, intkwiv'*k'l, a. (— ly,
adv.) beadvajten, nesumnjiv, jasan.
Uneradicable, ončrid“ičbl, a, ne-
iskorjeniv.
Unerring, *ner“ng, a. (— ly, adv.)
koji ae ne cara; pouzdan, siguran.
Unescapable, &n*ska'p“bl, a. neis
Unespied, én*spajd’, a. neuvredan,
neotkriven.
Unessayed,
nekušan.
Unessential, on*sen'š*l, a, mebistven;
nevaian, uzgredan.
Unevangelical, *nev'ndze'I*k'l, a.
neevandeoski, što se ne alaše s enan.
deljima.
Uneven, Šnivn, a (— ly, adv.) ne
ravau, hrapav; neparan, lih; ne-
jednak; promjenljiv, prevrtijiv.
ness. m. nejednakost, neravnost.
hrapavost; promjenljivost.
im*ečdć, & nepokušan,
5 UNE
j Unoventful ihvventful, a. dee ma-
menitih dog
Unexaggorated, | Gatgšdiretd, a
nepretjeran.
Uneramined, én'gziim'*nd, a. neispitan,
neistražen.
Unexampled, Gn‘gzim'p'ld, a. bes-
wen, neviđen.
*keeld’, a, nenadmašen;
nenatkriljen.
Unexceptionable, *n*ksep's'abl, a.
čemu nema prigovora, besprijekoran,
nesazoran; posve galjan. — ness,
1, beaprijekornost; potpuna valjanost.
Unexehanged on*kaččndžd', a. ne.
izmijenjen,
Unerecuted, *nek’atkjatd, a. ve-
izveden, nciseršen ; koji mije prave
moćan.
Unexempt, povezom a. neisusat,
koji nije slobodan (from, od).
Unexercised, pak eres, a. ne
uvješban, nevješt.
Unexhausted, 0n*gzds't'd, a. neiscrpen,
neiserpljiv.
Unexpanded, ćn'kepi
raširen, rierasvijen.
Unexpectant, čn*kspek'tnt,
ne očekuje.
Unexpected, čn'kspek'ttd, a. ne-
očekivan, nenadan. — nese, n. ne-
očekivanost, nenadanost,
ced, Gn'kspiršnat, a.
; neiskuien; nedošivljen.
Unexpert, ‘on*kapo't’, a. (— ly, adv.)
neiskusan, — ness, n. neiskusnost.
Unexpired, Snokopaj ra, a. koji nije
na izmaku, ni
Unexplainable, doka sb, a nee
rastumačiv, nerazjašnjiv.
Unexplained, čn'keplčnd', a. merastu-
maden, nerasjašnjen.
Unexplored, ča*kspla"
nepoznat.
Unexposed, Gn*kepszd’, a. neislošen,
Unexpresšed, čn*kaprest'; a. neisražen,
Unexpressive, čn'koprestv, a. des
itd, a ne-
a. koji
, &. neistrašen ;
izraza.
Unfaded, "nfe'd*d, a. neurenul nenvew.
984
. vw UNE
Undrawn, *odrdoć-a, nepovučen; “ne- “| Unearthly, “no'tivit, u. koji nije’ od
isvučen; = nepotpisan, ‘ neiepisan; ovogu svijeta, nadzemaljaki; str
nepriclaéen. Jan, sadlastan.
Undreamed. ‘ndrimd’, a. — of, ne- | Uheasiness, *ni'ztnes, n., nemir, nou
snivan, posve neočekivan.
Undress, *ndres“ v. 't..avući; lišiiš
nakita; skinuti zavoj (6 rang). —,
. obično (nestajaće,
elo, pokućno,jutarnje
vući 6
U airess, Gada
neavečano) od
odijelo, pokućna haljina, «pavića |
haljina. a. nesvečan, običan,
svakidašnji; — robe, svakidainja
(nestajača) haljina,
Undressed, *ndrest', a., neobuden;
nenakićen, bez ures1; nepripracljen,
neagotocljen; neotesan (o drvu),
neoklesan (0 kamenu); neustrojen
(o kot); neokresay
Undried, *ndrajd’, a. meosušen.
Undrinkable, "ndrin'ksbl, a. nepitar,
koji se ne moše piti.
Undrossy,, “ndrčs“, a. bes troske,
pročišćen.
Undue, “ndja', a. (> ly, adv.) ne-
doličan, neumjestan, - nepriličan,
nesigodan; nerasmieran; ito «o
protivi zakonu, duinosti; koji nije
jospio
Undulant, dn’djolat, a, koji.’ se
talasa, koleba.
Undulate, on'djulčt, v. i. Zelijati ue,
valovit, talasast.
Undulation, čndjule'šn, n. čelijanje,
talasanje, kolebanje; valovito gibanje.
Undulatory, ča'djulš#r?, a. valovit,
tala: koji titra, vibrira; —
motion, valovito gibanje. —
Unduteous, ‘ndja’t"s; Undutiful,
šodja'tful; a. (— ly, adv) ne-
pokoran; neudtiv. — ness, n, ne-
pokornost.
Undying, *ndaj’ng, a. (— ly, adv.)
beamrtan, neumrli; nepropadijio.
Unearned, “no'nd', a. nezaslušen, ne
stečen radom, saslugom,
Unearth, *no'tb',.v. t. iskopati (is
inijeti na vidjelo; otkriti,
istjerati is jame (svijer). -
ugodno čuvstoo, neugodnost, ne-
prijatnost; neudobnost; teyotnost ;
zlovolja ; tjeskoba.
Uneasy, “ni'z', a.- neugodan, nepri-’
jatan; neudoban nemiran, zabrinul ;
je iljen, ukočen: dosadan.
atable, GRUBI, a. što se ne moše
jesti, bliutav, neslađa!.
Uneducated, 5ned'jukčt*d, a- neod-
vojan; neizobrašen.
Unelected, čn'lek'ttd, a. neizabran,
neodabran.
Unembarrassed, čn'mbir“st, a. k
nije. neprilici ; nesmet
bea dugova; neoplerećen; neupleten
(with; u).
Unembodied, čn'mbčd"d, a. neutie-
lovljen.
Unemployed, on*mplojd",a. Leaposien;
neupotrebljen, mrtav (o glavnici);
the —, radnici des posla,
sarade, ljudi bes slušbe.
Unompovored, * čn'tmpand, a. na
opunovlašćen.
Unemptied, “nem't*d, a.
Unenabled, “outne’bld a. ni
Unencumbered, on*nkom
opterećen, bes duaa.
Unended, "nen'd'd, a.
beskrajan.
Wnending, “nen'd*ng,»ć. českrajan,
beskonačan.
Unendorsed, ontnda’st,-a. nenaleđen,
neširiran.
nedovršen;
" Unendowed, on'ndaud’, a. neobdaren;
miraza; bes
_ “schools, privatne škole.
Unendeeable, Sn*ndječrćbi, a. (— bly,
adv.) nepodnésio, nemosan.
kpa on“ z, onendja'rng, a. koji ne
Unorguged, rontnged’d, A. neobvesan;
‘neobedan, nesaruden; nesaloien;
nenamješten; des posla, slobodan;
koji se ne bije.
Un-English, *nin’gl%, a.
Unenjoyed, čntndžojd',
Unenlightened, tn'nlaj't*nd, a. m
prosvijetljen.
Unenelaved, én'nslévd’, a. nepod-
jarmljen.
Unentangled, čaćatin'gld, a. nesa-
mršen, nesapleten.
Unentered, “nen'i“d, a. neunesen;
Unenterpri “th prajzng, a.
ne] tas
Unontertaining, ‘nent™te'ntng, a. ne.
zabavan, dos
Unenviable,
čemu se ne može zavidjeti.
Unanvied, nen'r'd, a. nesaviden.
Unenvious,. tnen'vs, a. nesavidan.
Unequable,. *ni'kw*bl, a. (— bly,
adv.) nejednak, različit,
Unequal, *ni'kwl, a. nejednaž;
primjeren, neshodan, nerasmjeran;
koji ne odgovara čemu, nije prema
čemu, nije dorastao sa što; ne-
pravedan, pristran.
Unequalled, Šničkwčld, a. nedostižan,
negravnjiv, čemu nema para.
Unequitable, *nek'w'tbl, a. (— bly,
adv.) nepravedan, pristran.
Unequivocal, čn'kwirćkćl, a. (— ly,
adv.) dezdvojben, nesumnjiv, jasan.
Uneradicable, on®rid’*k*bl, a. ne-
+ (> ly, adv.)
pouzdan, sigur:
pel, a. neisbješio.
ajd’, a. neupreban,
koji se ne vara
Unescapable, bn‘
Unespied, én
neotkriven.
Unessayed,
nekušan,
Unessential, čn'sen'š"l, a. medistven;
nevažan, uzgredan.
Unevangelical, “nevčndžebićl, a.
neevandeoski, što se ne slaže s enan-
nse’, 8. nepokušan,
deljima,
Uneven, šnčvn, a (— ly, adv.) ne-
ravau, hrapav; neparan, lik; ne-
jednak; promjenljip, prevrtljio. —
ness, m. nejednakost, neravnost.
hrapavost; promjenljicost.
985
UNE
Uneventful, ćh*vent'ful, a. bez sma-
menitih događaja. .
Unexaggerated, ču'gzidžćrčtd, a
nepretjeran.
Uneramined, čn'gaim""nd,a.neispitan,
neistražen.
Unexampled, čn'gzim'p'ld, a. bes
primjeran, nečuven, neviđen.
Unexcelled, éntkseld’, a, nenadmašen;
nenatkriljen.
Unexceptionable, *n*keep’s'nbl, a.
čemu nema prigovora, besprijekoran,
mesasoran; posve valjan. — ness,
n, besprijekornost; potpuna valjanost.
Unexchanged on*kaččndžd', a. ne-
izmijenjen.
Unerecuted, nek'atkjatd, a. »ne-
isveden, neiseršen ; koji mije prarc-
moćan,
Unexempt, on'gzemt, a. neisusat,
koji nije slobodan (trom,
Unexercised, *nek'ač'saj
uoješban, nevješt.
Unexhausted, on*gzšs't'd, a. naiserpen,
neiserpljiv.
Unexpanded, čn'kepin'd'd, a. ne-
raširen, nerasvijen.
Unexpectant, čn*kspek'int, a. koji
ne očekuje.
Unexpected, čn'kapek'itd, a. ne-
očekivan, nenadan, — ness, n. ne-
očskivanost, uenadanost.
ontkepi'r*nst, a.
neiskušen; nedošivljen.
Unexpert, On*kspo't’, a. (— ly, adv.)
neiskusan. — nese, m. neiskusnost.
Unexpired, Gn*kapaj"d, a. koji nije
na izmak dospic.
Unexplainable, čn'kaplčnsbl, a. ne-
rastumačiv, nerazjašnjiv.
Unexplained, plénd’, a. nerastus
mačen, nerasjainjen.
Unexplored, ču*kspla'd', a. neistrašen ;
nepoznat.
Unexposed, Gn*kspčzd', a. neizložen.
Unexpressed, in*kaprest’; a. neizražen.
Unexpressive, 'kapres*v, a. bez
izraza.
Unfaded, “nfe'd“d, a. neurenul nanovo.
UNE
Unfading, *nfe'dsng, a. (— ly, adv.)
koji ne vene; neuveo. — ness, n.
neuvelost.
Unfailing, ‘nfe'tag, a. (— ly, adv.)
nepogrješiv; što koga ne izda, ne |:
ostavi (na cjedilu); novarljiv, ni-
guran. — ness, n. nepogrješisost,
nevarljivost.
Unfair, *nfe", a (— ly, adv.) nelijep;
nepristojan, nepravedan; nepošten,
sramotan. — ness, m. rudnost;
nepravičnost, nepravednost; , ne-
poštenje.
Unfaithful, *nfeth’ful, a. (— an adv.)
we — ness, 0
Uusiltering, tnfll'rng a. koi se
ne koleba, stalan. — ly, adv. bes
oklijevanja.
Unfamiliar, inf"mil“,
(čemu); | neposnat ;
neobičan. |
Unfasbionable, “nfis'*n'bl, a. (—
ably, Ho nije u modi, po
modi; koji se ne drši mode,
ness, m. nemoderno; odstupanja od
mode.
a. novješt
nepriviknut;
t. odvezati,
= mi
razry ijošiti so.
Unfatherly, “nied, a. neočinski,
Unfathomable,: “nfidh'"m"bl, a. (—
ably, adv.) bezdan, neizmjeran,
nedokučijiv, neispitljio. — ness, n.
neizmjernosi, nedokučljivost.
Unfathomed, nfidh'*md, a neiemjeren;
neizmjeran, bezdan.
Unfatigued, dnf'tid’, a. neumoran.
Unfavgurable, "nfč'v*r'bl, a. (— bly,
adv.J nepovoljan, nesgodan, ne-
priličan; nesklon. —,n.nepovoljnost ;
nesklonost.
Unfavoured, *nfé’v"J, a. nepomagan,
nesakriljen, .
Unfeared, “nfi'd', a. koga ili čega se
niko ne
Unfeathered, “nfedh"""d, a, das perja.
Unfed, *nfed’, a. nehranjen, bes hrane,
gladan.
986
UNE
Unfeeling, *nišl*ng, a. (— ly, adv.)
bešćutan, bez čuvstva. — ness, n.
Bešćutnost.
Unfoigned, *nfénd’, a. (— ly, adv)
nehinjen, iskren. — ness, n. iskrenost.
Unfelt, *nfelt’, a. neogjedan.
Unfenced, “nfenst, a, neograden,
neutvrđen, nesaštićen.
Unfermented, šnf""men'ttl, a. što
nije vrelo; deskvasan.
Unfetter, *nfet™, v, t. raskovati,
osloboditi, — ed, a. des okora,
slobodan.
Until, pj a (— ly, adv.)
nedjeti
Unfilled, tnflla’,0. nenapunjen, prasan ;
neispunjen; nenasicen,
“Unfinished, “nfin"šf, a. nedovršen
Unfit, °nfit’, a. (— ly, adv.) nesposoban,
‘aeprikladan, nepriličan, newješt, —,
v. t učiniti nesposobnim, — ness,
m. nesposobnost, neprikladnost.
Unfitting. *nfit*ng, a. (— ly, adv.)
neprikladan, nepristojan ; it is —
a man, fo se ne pristoji č
Unfix, šnfike v. t. odriješi
klimati, skinuti. |
Unfixed, ‘nfikst’, “a. nepritorden;
odriješen, raskliman; slobodan;
neodlučan; neodređen; nestalan. —
ness, n. neodređenost; nestalnost.
Unflagging, ‘nfliig’ng, a. neumoran.
Untlattering, *ntlit*rng, a, nelaskao,
iskren; nepovoljan.
Untledged, *nfledžd', a. koji još ne
može da leti; golušav, goluždrav;
mlad, nezreo.
Unfleshed, ‘ntlest’, a. nenavikao na
krv. :
Unflinching: Snflin’é'ng, a. neustrašiv,
ute, šnfejld', a. nesvlađan: ne
jeđen; neoslablien.
Unfold, šnialdn m. & rasvili, raširiti,
rastegnuti, otvoriti; otkriti, kasati,
pokazali, rastumačiti; pustiti ix
tora ili odora: —, V. i. rasviti se,
otcoriti se.
Unfolder, Šnfold, n. onaj, koje
rasvja, pokasuje, tumači. -
° UNE
Unfollowed, *nfbl’od, a. nepraden,
neslijeđen.
Unforbid, čnf"bid', Unforbidden,
inftbid'n, a. neeabranjen, dopušten.
Unforeed, "nid'st, a. neprisiljen; ne.
inion, .
Untorescen, Snfi'sin’, a. nepredoiden.
Untoretold, onfA'tald', a. meprorečen,
neprorokovan.
Unforewarned, onfiw&'nd', a. ne-
ope
Unforfeited, *nfirPtd, a. neproigran,
neiagublien.
Unforgetfal, onfget'fal, a. koji ne
smeće a uma, koji se čega ajeca.
Unforgiving, inf"'gir"ng, a. nepo-
mirljio. — ness, n. nepomirijivogt.
.Unforgot, nf got, Onforgotten,
Sni*git'n, a. nesaboravljen.
Unformed, “nfA'md', a. neisrađen;
— stars, osamljene je
ne pripadaju kojem:
Unjorsaken, onf*ee'kn,
nenapusten.
Untortified,."nfat'fajd, a. neutordan;
hex obrane, slab.
Unfortunate, *nfa"é'net, a. nesredan;
2 — ly, adv. nesrećom, po nesreći.
—, Do onesrećnik, nesrećnica.
ness, m. nesreća.
Unfostered, “nfost"d, a. nekranjen,
negojen; nepodupiran.
Unfought, šnfit', a nebijen, bez Boja.
Uniouled, *nfauld’, a. neokaljari.
Unfound, *nfaund’, a. nenaden, ne-
“pronađen. '
Unfounded, "nfaun’d'd, a. neosnovan,
desrazlošan
Unframed, *nfrémd’, “a. neuobliden;
- neuokviren.
Unfree, *nfri', a. acslobodan,
Unireed, *nfrid’, a. neoslodođen,
Unfrequented, čnfrtkwen't'd, a. ne-
posjećen, samotan.
Unfriended, šnfren'd'd, a. des prija-
telja, nesprijateljen.
Uwiriendlinoss, *nfrend'I*nes, a. ne-
prijazan; neprijatnost,
Unfriendly, *nfrend'l', a. neprijasan,
neprijatan,
iježđu),
neostavljen,
987
UNF
Untrozen, ‘nfrd’zn, a. nesmrenut;
odmranut.
n. neplodnost.
falfild’, s. neispunjen.
d, a. nejundiran,
neuređen, privremen (dug).
Unfurl, Šnfo"l', v. t. razviti, rasmotati,
raširiti, otvoriti; otkriti, pokazati.
i. rasviti se, raliriji
Unfurnished,
djeven; neopremljen,
neoskrbljen;
neureden, bes pokućstva. *
Ungained,
neste be
Ungainliness, ngén'I*‘nes, n. ne-
spretnost, nezgrapnost, neskladnost.
Ungainly, ‘ngen'l*, a. nespretan, ne.
“ugčnd', a. nedodiven,
sgrapani neskadon; ružan: čudan,
Ungallaut, ong'lint’, a. neučtio, ne-
viteši
neureši .
Ungarrisoned, “ogir's’nd, a. des
posade.
Ungathered, "ugidh*d, a.
netrgan, nepokuvlje:
Ungear, 'ngi”,.v. t. ispreći, raspredi.
Ungenerous, šndžen“rs, a. (— ly,
adv.) nedarešljio, neveledušan; me-
plemenit; sramotan,
Ungenial, “ndžin“l, a. neprijatan;
neprikladan. .
Ungenteel, ondžčntil', a. (— ly, adt.)
neučtio, ‘neuljudan; nepristojan.
Ungentle, *ndzen’ti, a (— tly, adv.)
neblag, neprijatan, grub. — ness,
m. neprijatnost, neuljudnost, gruboća,
Ungentlemanlike, *ndzen’tlm*alajk,
fngentlemanly, ‘ndien‘tlm'’nl’, a.
koji ili što se protivi“ običajima
finog, isobraienog čovieka; ne-
izobražen, newljudan, grub.
Ungetatable, Engotit“bl, a. nepri-
stupan.
Uugited, ‘agifted, a. međarovii,
nenađaren.,
nebran,
UNG
Ungilded, *ngirdtd, Ungilt, ‘ngilt, a.
meposlaćen; lišen slata, nakita.
Ungird, šngo'd', v. t otpasati, 7as-
pasati, raskopčati.
Unglazed, *nglčzd', a. bes, stakala u
oknima; bes glasure.
Unglore, “nglov", v. t, svući rukavicu
ali rukavica; to any one,
avući rukavicu prije nego se pruši
kome ruka (po odičaju);
ungloved, des rukavica.
Unglutted, *nglof*d, a. nepresiden,
nazasitan.
Ungodlinese, *ngbd1*neg;n.Besbošnost.
Ungodly, *ngbdl, a. besbošan;
griješan; the —, desčolci.
Ungored, *ngk'd, a. neproboden;
neranjen.
Ungorged, “ngi'džd', a, nesasićen.
Ungot, lngt, Ungotten, šngštn, a.
Ungorermab le ‘ngov*n'bl, a (—
adv.) kojim se ne da vladati;
nepovodljiv; neobusdan,
— ness, n, onepovodljivost; ne-
obusdanost.
Ungoverned, ‘ngov''nd, a. bes slade;
neđrašestan, ions neugodan.
ness, n, neljepota, neprijatno.
Ungracious; *ngré’s's, a. (— ly, adv.)
nemilostiv, neprijasan; neugodan,
mrsaž; besbodan, grijelan. — ness,
m. neprijasnost, neugodnost, mre
vei matica 0; grmi, a. €
ngrammatical, Ongr’mi a {—
ly, adv.) negramatičan.
Ungratefal, *ngrčt'ful, a. (— ly, adv)
nesahvalan, neharan; neugodan.
—__ness, n. nesahvalnost; ne-
oprijatnost.
Ungratified, *ngrit*fajd, a. nesa-
dovoljen.
Ungrounded, , ‘ngreun’d’d, a, ne-
osnovan, — ness, n. neosnovanost.
988
UNG
Ungradging, *ngrodž'*ng, a. roljan,
aj I adv. rado, draga
Uageal, get, a; koji se tide nokta
ili smabdjeven noktima.
nguarded, čgavdsl, a. nefuoan,
neštićen; neopresan, preuhitren.
Unguent, on ngeenk n Pomast.
Ungnessed, gest’, a. nepogoden;
nenadan.
Unguided, spgajdtdi a. nezođen, des
vagala Šngilt', a. nevin, nežriv.
Ungpinoas, ‘On'gw'nds, a. mastan,
aleeked, Šnhik#, a. nerasjeckan.
Unhackneyad, *nhšik'ntd, a. neotrean.
Unhair, sane”, Y. t. liliti-kose, dlaka,
očistiti od dlaka.
Unhallow, ‘nhil’s, v. & ošesvetiti,
oskorniti,
od, “nhil'od, a. oskronjen;
g nesvet, desbošan, sao.
Unhamporedi *nhimps'd, a. nerpuéen,
nesmetan.
Onhand, Snhiind’, v. t. ispustiti is
vad Snhia’dld, a nedirnut,
oka *ohin’s’my a. (— ly,
Vv. lijep, rušan; nepristojan;
ba ie ness, D.. rušnost,
loba; nepristojnast; neplemenitost.
sandy: bane, +s nespretan,
nesgrapan; nepriličan.
Unkstg, “nhšng, ¥. t
skinuti, istaviti.
Unhangod, nhšngd', a. neobješen.
Unhappiness, *nhšp"neg, n. naire.
Unhappy, *ahip™, a 8. nesrećan,
unhappily, aay,
frefan; bebany
nesretno, neared šalibošć.
Uaharraseed, tnhirlat, a. nemučea.
Unharbour, nha"b“, v. $ potjerati,
istjerati is lešaja; poplašiti. — od,
8. daljeran is lešaja; bes utočišta;
ji ne daje utočišta.
Unhardened, *nha"d'nd, meotordnut,
neokoreo.
stjesiti,
UNG
Pabardy, Ki
nei PRA, a. risoštećen,
važenja "nbamfal, a (— ly,
adv.) neškodljiv.
U onious, Gnha'mo'n*s, a. e
lj, adv.) neskladan; neslošan;
nerazmjeran, — ness, m. neablad.
Unharness, ‘nha"n's, v. t. ispredi,
raspredi; rasorušati; osloboditi.
Vnhasp, “nbasp’,” v. t. oikvačiti,
otkračunati.
Unhatched, nit’, a. neislešen.
Unhaunted, “nhan't'd, a. nepohađan,
samotan
ni
ahazarded, ‘shirt, 2. besopasan,
neizor:
Unhoslahls, hil, a. neisdjdio.
Unhealod, ‘nbild’, a. neislijedn,
Unhealth, Sahelth, 1, nesdravlje.
Unhealthful, ‘nhelth’fal, a. nesdrav,
škodljiv. — ness, n. nesdravlje.
Unhealthiness, ‘atel tienes, ny ne
zdravlje, bole
Vohealthy, *ahel thy, ma ily, adv.)
nesdrap, bolešljiv.
Unheard, ‘nho'd’, a. nesaslušan; —
of, nežuven, neposnat.
Unkeerty, *oha"e, a nelskran,
Unheated,. “nhi'td, a. neugrijan.
Unhedged, “nhedžd', a. neograđen.
Unheeded, *nhirdtd, a. (— ly, adv.)
nepažen, neopažen.
Unicedfui, "nidful, a. (— ly, adv.)
nepažljiv, nesmotren. — ness, n.
nepažljivoa!, nesmotrenost.
Unheeding, “nhi'd*ng, -a. nepašljiv,
nemaran.
Unhelm, *nhelm', v. t. čiti žrmila.
Uahelped, “nhelpt, a. bes pomoći
Unhelpful, *nhelpful, a. koji.
pomaie; koji ne će da romoše;
nespretan.
Unhesitating, *ahez“tštng, a. (—
) ady.) des oklijevanja.
Unhewn, čnhjan', a. neofesan.
Unhid, “ahid’, Unhidden, *nhid’o, a.
nesakriven,
a, neotordnut;
989
UNA
Unhindered, ahin‘d, a, bea preže,
Uabinge, sabindi, vk stavit (orate);
ušivena, Onh*stčr“kći, a. (— ly,
adv.) nehistorički, nepovijestan.
Unholiness, *nho'l*nes, n. nesvetost,
dezbošnost.
Unholy, pat "a. neavet, bezbozan,
Unhonoured, *non'd, a. neštovan,
Unhook, ‘ahuk’, v. t. orkučiti
Unhoped ‘ahopt, & (— for) nenadan,
Unhopefal, "tahop’ ful, a, bes nade,
Unhorned, "nhA'nd', a. bes rogova.
Unhorso, *nhi's’, w: t. ismetnuti is
sedla, oboriti # konja.
Unhouse, ‘nhaus’, v. t. istjerati is
kuće; lišiti kuće, stana,
Unhoused, “nhauzd', a izagfian, bes
doma, bes kuće, bes zavičaja.
Unbumbled, ‘nhom’bld, a.
Unhurt, nbs‘, a. neoštećen,
, nepovrijeđen.
ukit "snhorETMul, a. (— ly, adv,),
Unharting, Saho"ttag, a. neškodljiv.
Unhushed, Snhost’, a, neudutkan, ne-
umiren.
Unisxal, jn*ak's"l, “a, jednoosan.
Unicorn, jaa*ka'n, a. jednorog,
Unideal, onajdi“i, a. neidealan, zbiljski,
Unifiable, ja’n'faj’bl, a. što se može
sjediniti.
Uniform, jantiš'm, a. (— ly, .adv.)
jednolik, jednoličan; jednak; eu-
glasan. —, m. uniforma, (službena,
vojnička) odera; — hat, vojnički
žedir; — suit, potpuna odora.
Uniformitarian, Jun*fa'mste’rn, a
pristaša mnijenja, da je šemaljska
Površina nastala jednolikim ras-
vitkom bez silovilih prevrata.
Uniformity junti&’m*lf,n. jednolikost ;
iden,
ne
jednakost; suglamno:
Udity, jamofaj, Y. ty ojediniti,ujedini;,
alošiti,
Unilateral, jantlatorči, a. jednostran,
Unilitera), janslit’*, a. jednoslovčan.
UNI
990
UNI
Unilluminated.
prosvijeljen.
Unimaginable, sn*madz*n*bl, a. što
se ne do*zamisliti, predstaviti.
Unimaginative, čntmadž*n'tiv, a. bez
le; nedosjetl;
Unimpaired, Ouimperd’, a. neumanjen,
neoslablien, nepokvaren, neozlijeđen.
Unimpassioned, on*mpdš*nd, a. des-
traslan, bes strasti, miran.
Onimpeachable, dn*mpi'ébl, a, koga
ae ne može optuditi; Besprijekoran,
nezasorvan; Cit
Unimpeached, on*mpiću, a. neoptužen;
neporotan, besprijekoran.
Unimpeded, n*mpi’d*d,
priječen; vedar,
Unimplicated, *nim'pl*kčt*d, a neu-
*u'lo'm*ačt*d, “a. ne-
u oneza-
plelen.
Uaimplied, onrmplaja’, 4. koji nije
lome sadrian, koji se ne do
odatle izvoditi.
Unimportance, on*mpa"tšus, n. ne-
vašnost, neznatnost.
Unimportant, On'mpd"tat, a. ne
važan, neznalan.
Jnimposing, Sa*mpo'z*ng, a. koji ne
ulijeva štovanja, divljenja, koji ne
zadaje strah, koji ne imponuje.
Unimpregnable, dn*mpreg’n*bl, a. ne-
osvojiv, nepobjedan.
Unimpressed, čn*m,
i des di
Unimpressible, On*mpres"bl, a. ko
ne prima lako (utiske); bešćutan.
on*mpra'všbl, a. ne-
neobrađiv. — ness, n.
nepopratljivost.
Unimproved, ntmprard a, nepo-
pravljen, ni jen; omu
trebljen; neobrađen: u neizobražene
Unimpugnable, on*mpja'n'bl, a. ne-
pobitan, neosporii
Unimputable, Šn*mpja'ibi, a. što se
nema uračunati, pripisati (komu).
Uninclined, on'nklajad", a.
klonjen, nesklonjan.
Calncreased, ata brat», noumnošen,
ininclosed, On*nklozd", a, neo
neograden; neprilošen. poeni
Uninfected, dn'nfek'd, a. neokuženy
skvaren.
nepol
Uninflamed, on*nfičmd', a. neupaljen,
Uninflammable, on*oflim“bl, a ne-
wpaljiv.
Uninfluenced, dnin‘faast, a. na koga
ili na što se ne ulječe; nevoden,
nenaveden (utjecanjem) ; nepristran,
Gninfinential, Ontnfinen’s'l, a. \ bes
uticaja, bez upliva.
Uninformed, on*nfdtmd', a. neučan,
nenaučen; neizobraien ; neobuvijelion,
Uningenious, *n*ngi'ns, a. neduhovit,
nedovjetljio.
Uniegenaous on*ngen'jušs, a. ne-
Uninhabitable, Ontohšb"*t*b), a. gdje
se ne moše stanovati.
Uninbabited, ontababeed, a gdje
nitko ne stanuje, prazan, pust.
Unimtinted, ontais ata, a. neupucen
(u koju tajnu); -koji što ne sna,
Uninjured, "nin' died, a. neoslijeden;
neoštećen; nepokearen.
Uninspired, On*nspaj'd', a. neodue
devljen, nenadahnul. *
Uninstructed, on*nstrčk'i'd, a. ne-
poučen, neučan, nevjedt.
Uninstructive, on*ostrok't*r, a ne-
poučan.
Uninsured, on*nša'd', a. neosiguran.
Unintelligeot, ča*ntel*džčnt, a. bes
razumijevanja, bez duha; nevješt;
(0!) koji ne opaža.
Uninteligiblity, Gn*ntelsdžsbil"t»,
vila, “antatelnaitbl, a (—
bly, adv.) nerasumlie. — ness, n.
nerasunujivost
Unintended, cutnten'd'd, a. (— ly,
adv.) nenamjeravan, nenamišljen.
Unintentional, n'nten’éa'l, a. (—
adv.) nehotigan, nene
Uninterested, *nin't*r
saučekća; nepristran,
Unintereating, Snin’trest’ng, a.
ly, adv.) nezanimljiv, nepriolai
— ness n. nezanimljivost.
Unintermitted, sniatrmit™d, a.
prestan, neprekidan.
ne
UNI
Uninterred, On'nt0'd', a. mepokopan.
ey ge ‘ninttrop td, Co od
Unlibral
jarmljen, slobodan.
Unintrenched, Sn’ntrentt’, a. , neop-
kopan, 7
Unintroduced, ‘nintr’djast’, a. ne
uveden, je
Uninvented,
nađen,
Uninvited, On*nvaj'td, a. neposvan.
Uninviting, surnvaj'tag, a. nepri-
wane ajme a Sa eadinenje ujedi-
njenja; saves, were brak; . je-
dinatoo, sloga; i pedrušonie,
(radnička) eae gee Graktoo; ušoški
kotar; uboinica ; tri kriša u gornjem
Uijevom čatverokutu engleske sastave;
plavi četverokut a bijelim s
u sastavi Sjed. dršava; Union.
Bjedinjeva država poleplatna
= društvo, Paniku
gdrugay arte —, umjetničko društeo;
— down, saslava u znak nesreće;
— flag, — jack, engleska narodna
zastava; — man, član radničkog
društva; — workhouse, uboška
radionica, uboška kuća.
Unionism, oan, m. radničko
udrugarstvo; unionistička politika.
Unionist, jasnisk o, član radničkog
drivo; pritaša jedinstva Englaske
rake.
Uniparous, janip'rša, što rodi samo
jedno mlada. .
po jedno
Uniped, ja'n*ped, a. jednonog.
Unique, janik', a. e ly, adv.) jedini;
čemu nema pa:
Uniserual,jtussek duši, a. jednospolan.
Unison, mo Jen jwo'z'n, n. sklad,
aloga.
U ni, je aid n
Dutta le junaj'Ubl a. što 26 da aje-
vuitarko, junsič'rsn, n. sniarijačac
991
led, Satthrila, a, mopod- |
, On*aven't'd, a. nepro-
neotkriven.
UNI
a. jedinetoen, jo
ujedinjen.
vate junajt’, y. t. initi, uje-
‘nis? eu tsi apo to
elf to, pridrašić se koma. =
sjediniti ve; složiti 20; oraati sa:
United, junaj'tbd, a. ‘Gm adv)
sjedinjen; sdruden; složan; — Breth-
Gijana ote U ied Sat je
e Unit es, Sje“
dingene driave..— ly, adv složno,
waive, Santee, 8. koji sjedinjuje,
ja.
Unity, javno, n. jedinatvo; jedinica ;
Dnytary. jen
sklad, qu .
Univalve, juatvalv, a. 9 jednom
justurom. La
(— ly, adv.)
oj obra«
i; :
sovan; — schools, Bulle’ Poloj
— suffrage, opće pravo glasa.
Universality, jun*včtalt, Vuirer-
stne¥0"sFlnes,n. opéention
ojelina.
— ise, jantv’s*lajz,
¥. t. učiniti općim, općenitini.
Universe, ja‘n'vo's, n. svemir,
rioni). svijet.
University, juntvova't, n, oveučilište:
Unjaundiced, *ndz&n’dist, a. nesa-
idan, neljubomoran ; bes predeuda,
Unjugded, *ndžodšd', a. nesuden, ne:
Unjust, *ndiost', a. (— ly. adv.) ne-
pravedan; nevjeran, — ness, De
(va-
nepravednost.
Unjustifiable, "ndžosttfajšbi, a, (—
bly, adv,): neopravdan, što se ne
da opravdati. — ness, n. neo:
pravdanost.
Unjustified, "ndtos't'tajd, a.
pravdan.
Unkempt, ‘nkempt’,
neo
a. nečeljan;
surov,
Unkennel, *oken“i, t ov. istjerati
(lisicu) iz jame; otkriti.
Unkind, *okajnd’, a. (— ly, a. €
adv.) nedobar, nemilostiv; neljubezna,
UNK
nepriintan, — ness, — lines, n.
eljubesnost,
Unking, *nking', v. t. ‘sorgnuti a kra-
ljevskog prijestolja, Wt kraljevske
časti.
Unkinglike, *nkinglajk, Unkingl
‘aking’, a. aking le, moplens
Unknit, ‘anit’, v. t. odriješiti, ras:
rijeliti (usao); ugladiti re, čelo)
Unknot, *n-očt", v. & racrijelll, ra».
mrsiti,
Unknotty, *n-ndt, a. Bes čvorova,
gl
Unkhowable, *n-nd"bl, a. što se ne
znati, spoznati.
-nO"ng, a. koji ne zna;
nesposoban; — ly, adv. u neznašiju,
Uoknown, “n-nčn', 2. nepoznat, nesna
he is — to me, ja ga ne posna:
it wss done — to me, to se uči-
nilo bes mojega snanja; — to
fame, neslavan.
ee; šniča', v. t odvesati, od.
riješiti; svudi.
* Unlade, *ničd', v. t, dstovariti, te,
kreati. .
Unladen, *ni&do, p. p. od to uplade;
*nierdslajk, a. što ili kako
noj gori bodlje, ne kao
rt
Uli nič", &. nepološan; nadlošcu
neumiren, neutišan,
Valarente, sn Pmen'ta, a oo
unletiede “Snlardtd, a. nenadjeven,
nenašpikan; nepomijelan, nepa-
tvoren,
Unlash, *nlsi’, v.-¢. odrijeli, od:
vezati.
Uniateh, "olač, v. t. otkvačiti, otvoriti.
Unlawfu), *ald’fal, a. (— ly, adv.) ne-
zakonit; protiv sakona, protiv prava;
nedopulien. — ness, n. nesa-
konitoat.
Unlearn, nlo, ov. te saboravili,
odučiti se.
Unlearned, *nlotnd’, a. (— ly, adv.)
nenaučen; neuk, neučan; neupuden.
— ness, n. neučenast; nesnanje.
992
UNL
Unleash, ‘alls’, v. t: odvesati.
Unlearened, *nlewnd, a. nekvaran,
bes kvasa.
Unless, ‘ales’, conj. akv ne, samo
da ne, osim da.
Unlesgened, *nles'nd, & neumanjen.
Unlettered. “nleb*d, a" neučen; ne-
načitan; neoznačen slovima,
Unlevel, snovi, a. neravan. — Jed.
neporaenjeni neravan.
Unlicensed, laj’s’nst, a bes do-
svole, bes . ovlaštenja; neovlašten,
nedosvoljen, nedo} zabranjen.
Unlicked, *nlikt’, a. nelizan, neulizan;
"surov.
Unlighted. *nlaj't’d, a. nerasvijetljen;
neupaljen.
Unlike, *nlajk’,.2, ¢ adv. nejednak,
nenalik, ne kao (pope).
Unlikelihood,*nlajk’’had, Unlikliness,.
Snlajk‘l*nes, n. nevjerojatnost. .
Unlikely, ‘nlajk’l*, s. nevjerojatan,
neprikladan. —, šdv. nevjerojatno,
Unlikenese, Salajkrn's, n. nejednakeet,
nealiénost,
Unlimber, Tahir a-neibak uporan
—, 1. t, skinuti (top) # kola.
Unlimited; Ke ly; adv)
m — ness,
reograničen >
Unlink, Saint’, vt Se vetona raz
riješiti, viti, odviti.
Unifquidated, paeniewedsted, a. ne
liktidiran, 3 peispladen — accounts,
nenomire)
užasa, * aikwifa, 8. nerar
‘Daivralivess, tnlajvisnes, m. top
vost, mlitavost, tromost,
Ualivly šnlajv'le, a. bes života, twpo-
mlitav, trom,
viload, “nlod’, v. t. detorarii, ix
kroati; isprašniti (pušku); isliti
(arce) ; oblakšati,
Untocated, tnlerket'd, a. neizmjeran,
nenaseljen (u Americi o zemlji
Unlock, Šnlčk',v. otključati; otevrić;
otpaoćiti (kolo).
TWO
Walooked, *nlakt’, a. neviđen; (— for)
menadan, neočekivan; meirašen, ne-
šeljen.
Unloose, *nlts', v. t, odsiješiti, ras-
dne pi na da
vi rasponi
Unite. rs u elude, m.
Unloring, “nlo: a niin
neprifesan, an bn
Gntuckinesey” Sul falgkenee, a. nara,
“u
Sla sreća, s.
Uruk). Moki. neradan; slo
Hoban; unluckily, adv. neredom,
nesretno.
Volaminone, *nla'm*n'e, a koji nije
votjetao.
Vumade, *hmšd', a. enačinjen, na
gčlov; nestvoren; u:
Unmaidenly, * davana: a. nedjevojački,
nodjevičanski
Uomalable, toms IL a. Ho sne
može slati
UVomaimed. dani, a. neosokaden.
Unmake, “nmčk', v. t. uništiti, ra-
sori mitt; ukinuti, razori,
‘Uamalieable, Šnmalsbl, a. što se ne
da , rastesatš; krt.
Unman, *nmšn', v. t. učini
nečovjekom; uškopiti; oduzeti kome
hrabrost, sramoti od oduzati brodu
momčad; opustiti, raseli
Uomanageable, ‘onto a (s
bly, adv) čime je teško rukovati;
; teško isvodio.
napovodljie; neukrotiv
Unmanaged, “tomBn"did, a. nebiran
(oben ), neuk; neodgojen; me-
Urano Šnmšnines, none
umaniy, *pman'l", a. nemuški, ne-
Unmanned, *nmind’, a. des momčadi
(o Brodu).
TYP
Unmannered, ‘nmin d, a. neoteson
Unmanterliuess, *ominl*nes, n. ne-
pristojnost, neuljudnost, neotesanost.
Unmannerly, “nmšin““)*, a. nepristojan,
neulji
Unmavafactared, *nmdvjuiškčkd, a.
u a, onačnjard“, a. negnojen
jamanured, Snm*'nja'd’, a. ,
neđubren.
Unmarked, *nma'kt, a. noosnačen;
neopašen.
Uemarketable, *nmarkotšbl, Ho ss ne
mole prodavati, što tršište.
vima “amard’, capebvaren
vinari, font *omar"di"bl, a. no
sposoban sa
Unmarried, ‘yma a. neodenjen,
neudat;
Unmask, *amaski, v. 6. okinući kra-
dulju, eskrinkat. —, vi. ras
| games kaon "amast’, v. t lišiti jarbola.
ini 'nimast O iti
Unmastered, ‘nna, a neesladon >
nesvladiv
Unaatehathen drinkčet, a. Ho o¢
ne mode spariti, sdrušii; čemu
nema para.
Unmatched, “omit, a. naeparen;
nesravnjiv, jedini, čemu nema para.
Unmeaning, *umi'n*ag, a (— ly,
adv.) besmislen,
besmisao.
Unmeant, “nment', a. nemišijen, ne-
namjeravan.
Unmeasurable, om2ž*ršbl, a (— bly.
adv) nelenjeran, bo deekrajon. — ness,
B. neizmjernost, besi
Unmeasured, nia a nemjeren;
viti, 2 *amed'l*ng, a. koji se
u tuđe ‘pose,
Unedited, *nmed*tated, a. ne-
Unmeet, ne font, a. (— ly, adv.) ne-
ličan ; ladan.
pristojan, nedol nepriki
Unmellowed, *nmel’sd, a. nedosriot
neumekšao.
68
UNM
Unmelodious,tnm*lo'd**s, a,nesk/adan.
Unmelted, Šnmel'vd, a. nerastopljen,
neganut.
Unmentionable. “amen'sšnčbl, a. ne-
šareciv,
Unmentioned,
ment,
Unmercenary, *umd"s*n'r, a koji ne
ide im dobitkom, koji se
*nmen'stnd, a, nerpo-
Unmerchantabie, émnd"entbl. a. što |
se ne moze prodati, čime se ne može |
trgovali.
Unmerciful, ‘omd"s*ful, a. (ly. adv.), |
nemilostio, nemilosrdan. — ness, n |
nemilosrdnost.
Unmerited, *nmer*t*d. a. nezaslužen,
— ness, m. nezasluženom.
Unmilked, *nmilkt’, a. nemuzen.
Dominded, *omajnd*d, a. nepažen,
neopažen.
Unmindtul, *nmajnd’fal, a. (— ly,
adv.) nepromišljen, nesmotren, bez-
brižan, nepašljiv; (of) koji ne misi
na ito, ne mori za što.
8, N. nesmolrenost, nepažljivost,
bezbrižnos!,
Unmingled, Šnmin'gld, a. nepomiješun,
Unmissed. *nmist’, a, neizgubljen, ne+
Jaljen
Unmistakable, °nmtste’k’bl, a. (—
bly, adv) očevidan, bjelodan, o
Čemu ne može biti nesporazuma.
Unmitigable, *pmit*g"bl, a. neublaživ,
neukrotiv.
Unmitigated, Snmit*geied,” a, neu-
blazen : golem, grdan; — scoundrel,
preispodnja hulja.
Unmixed, “nmikst', a, nepomiješan,
čist.
Unmoaned. *nmsnd’, a nežaljen, ve-
oplakivan.
Unmoditiable, *nmčd“sfajsbi, a. ne-
promjenljiv, nepreinativ, — ness,
I, nepromjenlivost.
Unmodified, *nmod’fajd, a.
mijenien, nepreinačen
Unmolested, čnmsles'ttd, a. iebuijen,
neuznentirivan,
nepro-
994
UNM
Unmoor, tama", v. t. dignuti sidro ;
odvezati, odrijefiti (brod).
Unmoral, *nmdr*l, a. nemoralan.
Unmortgaged, *nmarg'did, a. neka»
ložen, neoplereden hipotekama.
Unmotherly, *nmodh*l*, a. nema.
terinski.
Unmounted, *nmann’t*d, a. neokonjen ;
nenapet. neprilijepljen (o ali
neokovan.
Unmourned, Sumo"
Unmovable, *nma’
nepokrelan.
nepokretnost.
Unmoved, *nmavd’, a. nemukunt; ne-
ganut, nedirnut; nepromijenjen
stalan.
Unmown, *nmon’, Uumowed, “nmad',
a. nekošen.
Unmuttle, *nmofl, v. t. raskrinkati,
otkrili.
Unmusical, *amia'z'kši, a. nemuzi“
kalau: neskladan.
Unwutilated, Sanjartleted, a.
osukaćen.
Uumuzzle, “nmozil, v. t. sl
gubac: skinuti dep (a topa).
Unnailed, “nnčid', a. nezačavlen, he-
zabijen čavlima.
Umamed, Snnémd’, a.
nesnomenut; bezimen,
Unnatural, *undé"*r"l, a. (— ly, adv)
nenaravan, neprirodan. — ness, a
nenuravnost, nepriradnost,
Unuavigable, tnniivg*bl, a. nebo
Unnecessariness, *nnes”*s*r*nes, m. ne-
potrebnost.
Unneces-ary, énness'r*, a. (= ily,
ads.) nepotrebon, zalifan, suvišan.
Unntighbourly, *nne’b*t:, i adv.
nesusjedan ; neprijatelj
Unnerve, *nno'y’, v. t. rarlabiti,
Hiti, tanner
. Di nežaljen.
I, a. nepomičan,
— ness, n. nepomičnost,
ne-
nudi nas
neimenovan;
istro+
Uonerved, Šnnorvd', a. slab, istrošen.
Unnoble, *nno'bl, a. nepleme:
Unnoted,
/, prosti,
“nod, a. nepazen, _neo-
Sund'ttst, a,
nečijenjen: neodlikovan
Unnumbered, “mom'bč"d, a, nabrojen.
neopažen,
UNN
Unnartured, “nno"éd,a. neothranjen.
Oe ade) ontbdtek's'a*bl, a
(— bly, adv.) čemu nema prigo-
vora, My ijekoran, pri
Unobliging, ontblayditng, a. neuitte,
neprijatan
Unobnorious, on*bočkića, a, neie-
orgnut (opaenosti); io.
Unobeervance, on*bz0"y'ns,
pašnja, new nošenje nepoal
Unobservant, Sn°bzo" vent,
pašljio; neposlušan; to be — "e,
iti na što, ne držati se česa.
Unobserved, Ončbz0'vd', a, (— ly,
adv.) nepužen, neopašen.
Unobserving, 0n*bz0"'v*ng, a. nepažljiv.
Unobstructed, Gu*bstrak'td, a. ne-
zatvoren; neprepriječen.
Unobstractive, Ončbstrok't*v, a. žto
ne zatvara, ne priječi,
Unobtainable, ouebterntbl,
aližan, nedostižan.
Unobtained, On*btšnd',
a. nepo-
a. nedodiven,
nepoatignut,
Unobtrasive, dn®btro’sy, a. (— ly,
adv.) nenamelljiv; koji se ne ustru-
čava, ne sustete; čedan. — ness, n,
nenametljivos!, čednost.
Unobvions, "ndb’v%s, a. neočevidan,
nejasan.
Unoceupied, “nčk'jupajd, a, nea
premljen, nezauset; nezaposlen, slo-
boda:
Unoffended, Ončfen'd*d, a..neuvrijeđen.
Unoffendig, ov*fen'd*ng, as. što ne
srijeda, ne sablašnjava; besaslen;
Unoffered, *ndfd, a. neponuđen,
Unofficial, nfs, a. po ly, adv.)
neslužben.
Unofficious, Ončfiša, a. (—-ly, adv.)
neudvoran, neusludan.
Unoll, sbi. v. t. očistiti od ulja. —
» P.
Unopened, no’pnd, ,) &, neotvoren; sa-
tooren.
Unopposed, “on%pozd', a.
čemu se nitko ne protivi.
Unoppressed, On*prest', a. nepotlačen.
komu ili
995
BNO
kr pepa pripres“v, a. koji ne
Unordered, “Girard, a. neuređen ;
mnenaručen,
Unordorly, "nA"d""]*, a, neuredan; ne-
pravilan; zamršen. i
Unorganized,*nd"gšnajzd, a neorgani-
zovan, new) neustrojen.
Unoriginal, ou'ridi"nći, 8. neorigi-
nalan, neisvoran
Unornamental, *nč""men'&i, a. bes
nakita ; jednostavan.
Unostentatious, šnost"nta'8s, a. (—
ly, adv.) emjeran, čedan; što se ne
sjaji, Mo ne udara u oči. — ness,
n. čednost.
Unowned, “nond', a. bes gospodara ;:
neprisnat.
eprisnat.
Unpack, *npak’, vt, istovariti, de-
prazniti, iti; otvoriti,
Unpacked, *npšk! nespremljen ;.
neudeden (nezakonitim načinom), ne-
potkupljen, nepristran (0 poroti)
Unpacker, “npšk'"', n. istovarivad,
isprašnjivač.
Unpaid, Soped’, a. nepladen; bes
la latan; neispunjen (o savjetu i 6
Uopeinfal sa bapecrial, a bes boli.
Unpainted, *npčn't'd, a, nenaslikan,
nenamazan (rumenilom) ; istinski.
Unpalatable, "npšićtbl, a. natečan,
bijulav, što se ne može jesti: ne-
Unparalleled, *ap.r"leld, a. berpri-
smjeran, nesravnjiv, čemu nema para.
Unpardonable, npard’n'bl, a. (—-
bly, adv.) neoprostiv. — ness, n.
neoprostivost,
Unpardoned, *npar’d*nd, a. neoprošten;
nepomilovan.
Unpardoning, *npard*aing, a. koji
neoprašta; nepomirljiv.
Uparlarliamentary, ‘npa'l*men’t™, a.
neparlamentaran.
Unpatriotric, Onpčtrčt"k, a (— ally,
adv.) nepatrioličan,
Unpatronized, “npat'ršnajzd, a. Bes
zaštitnika; neštićen, nepomagan,
UNP
Unpaved, ‘aperd’, a. .aglaracan, ne |
poj
en.
ned, *npdnd', a. nezaložen.
*npeg!, v. osloboditi od
ina, izvući klin, otvoriti (što klinom
zatvoreno).
Unpen, ‘npew. v t. puslili iz tora
(ovce); projasiti, ispustiti (vodu).
Unpenctrable, Jnpent, Sbl, a. mepro-
Unpensioned, sapen'i*nd
rovine, bes stalne pla
rovljen;
nepladen.
Unpeope, *opipl, v. t. lišiti žteljstva,
spaced, ble pal nepri-
Dopereeiied, onpšalrd,a (—ly, adv.)
‘neosjecan.
OnpM firme’, a. meuči-
njen; neispunjen. neizvršen ; neigran.
Viperomenn bo g mije krivo raki
; ko se nije krivo zakleo.
Upperplered. onp“plekst, a. nesa-
“miri nesabunjen.
Unpersasblo, Spratt, a koji
se ne da nagovoriti, neumoljiv.
Unpertarbed, apr, a. neusne-
sniren; nezbunj
operete, Oupvarttd, a neiso~
pokvaren.
udje od Piapetrtajd, a. neoka-
ušlo ic, — ical, Onf*l*sdf*k,
a. (—ieally, adv.) nefilorg
"npicked, spire a ahaa alee
odabran,
Baperfo
Unpin, *npin’, v, t. povaditi bačenka,
bodke, otkopčati, raspučiti, otpučiti.
Unpitiedt, šnpit"d, a. nešaljen
Onpitifal, *npitsful, Unpitjing, *a-
ping a: Ir. ado) nemilostio
Voplait, maple, v. tt razmreiti, ras:
plesti, (nabore) poravniti, ugladiti.
Uaplanted, *nplan't*d, .a. nesaden,
negojen.
wan lausible, °npla’z*bl, a.
Unplenast, *nplezut, 8.
neugodan.
jatan.
— ly, adv.)
. Unplessing.
Unpleased, |. nezadovoljan.
a =,
Uapledgeds Saplodid’, a. nezalošen;
Unpointed, *apdja'ld, a. bes šiljka,
bez žalca; bez interpunkcije.
Unpolished, spare, a. nengladen:
i eurov, neuljudan.
Unpolite, onptiajt, a (— ly, adv.)
tj mooekyraien, čist
Unpopular, ‘opbp: jal, u. (— ly, ado, J
jen u
Uepbpelaiy, npdpjulir*t’, n. po
nos, neomiljenost u narodv.
Unportioned, "apa"é'nd, a, ber mi
raza, bes imetka.
Unpractised, *oprak’tist, a. nevješ!,
nehvaljen,
Unprecetented, *upres"dent*d,
ly, adv.) dio još ni" o bilo, bar
jeran, ijeran, nečuveu. ade)
Unprecise, 'nprtsajs', a. (— ly, adv.
mj eden
Voprej udiced, opopredudisi, a. de
Unprieed, Šaprčad',
| uime, onprimačstavi, Lu
, nepromilljen.
Unprepare, Onprpt'd’, a. smepri-
jeni na nepripravan; nezgotov
Gens , . nepripravnos.
Uapresenteble,” Onprezen’t’bl, a. koj
ve ne moše pokamti, preds
udpreseod, *opreat, a. nagnjezen
vepritiskioany nesiljen; — wine,
Unpresuming, Onpr*zja'm*ng, a. čedan,
amjeran.
Unpretending, onpr*ten'd*ng,,a. smje-
ran, skroman. — ness, n. skromnost.
Unpretentions, dnprtten'ača, a čedan.
= ness, n. čednos.
Unprevailing, onpr'vé'itng.
moćan, slab.
Unprevented, onpr*ven't*d,
prijeden, neapriječen.
Uaprincipled, *apria’erpld,
UNP
čela, nesavjestan.
Unprinted, Šnprin't*d, a, neliskan,
neštampan.
Unpriviteged, Snprivledtd, a. nepo-
bes lastica.
Unprized, *nprajed’, a. necijanjen, ne-
odjenjén.
Unproductive, Onpršdok'vv, a. e za
adv.) neplodan, neplodovit, nep!
odan, nekoristan; — of something,
Ho nješto ne proizvodi; it is — of
good, to ne donosi dobra. — ness,
n. neplodnost, neplodovitost, ne-
proisvudnost.
Unprofaned, snpr®fénd’, a. neoskornjen.
Unprofessional, Onpršfešnči, a. ne-
zvaničan; nestručan, nestručnjački ;
što ne pripada kojem svanju ili
ae ne tiče kojega znanja.
Unproficiency, Onprfis"i a ne
anata U vrlini, u sposobnosti, u
unrditable, “nprčf"tbl, a. (— bly,
adv) nekoristan, nehasnovit; što ne
donosi dobitka: watudan. — nese
irnost: zaluđnost.
ited, Onpršhib“td, a. ne-
|. besi
Unprohi
ranjen.
Unprolific, Onpr‘lif’k, a. neplodan,
Unpromised, *nprdm’*2d, a. neobećan
Unpromising, *nprčm“zing, a što ne
obećava mnogo, od česa se ne može
mnogome nadaš; ber isgleda, ba
Unprompted, "nprčmp'ti, a. nena-
dahnut; nepobuden; nenagonjen.
Unprohonnceable, onpršaaun's"bl, a.
neizgovoriv, neisreciv.
Unpronoanced, čnpršnaunst, a. ne-
izjovoren; meizrečen, meodlučen.
Unprop, *npršp', v te li otpore.
Unprophetic(al), Onpr'fet*k(*l), a.
(> ally, adv.) neproročki.
Unpropitious, onpršpiše, a. (— ly,
adv.) nemilostiv; nepogodan, pro-
tivan.
Unproportionable, onpréparé*n'bl, Un-
proportionate, SnprépArstnet. a.
997
UNP
e ably, — ately, adv.) neras-
mje
Uapropotes, Onpr*pozd’, a nepred-
Unproped, Unpropt, *npropt’, a. ne-
poduprt, nepodupiran.
Unprosperous, nprčs'ptris, a. ne-
srećan.
Unprotected, ‘npritek’t'd, a ne
zaštićen, bez zaštite.
Unproved, *npravd', a. nedokasan
neprokušan.
Ung rovided, Gnpršvaj'd*d, a. neop-
ljen; nepripravan; to take
. any one —, iznenuditš koga.
Unprovoked, Snpr8vokt’, a. siezazvan;
nerazdrašen
Unpruned, *nprind’, a. neokaštren.
Unpublished, ‘npob'l*st, a, + neoglašen;
neisdan (0 knjiševnom djelu).
5 Hs oponk“ ćuči, Ku (- ly
Unpuneti
adv.) netočan.
Unpunctuality, *nponkéuilt’, n.
._ netočnost.
Unpunishable, “općn"š'bl, a. ne
kašnjiv.
Unpunished, “npin"št, a. nekainjon.
Unpurchased, *npo" état, a. nežupljen.
Unpurified, “api fai, a. neočišćen,
Unparpossd, Žnpo"p'st, 1. nenamje
ravan, nehot
Unqualified, nkwoi"fajd, a (- ly,
\v.) nesposoban, neprikladan, ne-
vješt; neovlašten; neublaien; be-
zuvjetan; — truth, istinska, sama
istina. — ness, n. nespdsobnoe!.
Unquelled, tnkweld’, a. neuguien,
nesavladan.
Unquenchable, nkwen's'hl, a. (—
bly, adv.) što se ne da ug
utuliti. — ness, n. neugasivost.
Unquenched, tnkrenst, a. neugaten
Unquestionable, *nkwes’é*n’bl,
(— ably, adv.) što se ne da porch,
neosporivo, nedvojben, nesumnjio,
fan. — ness, n. neosporivost,
isvjesnost.
Unquestioned; *nkwee’énd, a, nepi
nesumnjio, primal; neosporio,
Unquiot, *nkirajrt, 2. (— ly, adv.)
iti,
UNQ
; nesađovoljan. — ness,
n. nemi
Uaquoted,” *nkwo'td, a. nenaveđen,
Unraked, “nrčkt', a. magrabyan; mar
sgrnui, nenagrnut,
Unravel, ‘nrivl, v. t. rasmrsiti;
prin tati; otkriti odgononuti, ri=
iti.
Unread, ®nréd’, a. nečitan,
Unrogdable, *nri'd°bl, a, nečitijiv, no-
čitak. — ness, n, nečitijivost,
Warvadinnes, Šnred'*nes, 4. , nepri-
Vureedy, “inted AG ily, adv.)
nepriprioan, spremđn, negotor.
Unreal, ha. nist nesbiljski,
nepravi; bes bitnosti sa jolt.
Unreason, *nri’zn,
Unreasonable, pena e ablj,
adv.) besuman; nepravedan, re
tjeran. — ness,
nepravednost, pretjeranost.
Unreatoned, nat mad, a. nepromišljen;
Unebakable, ‘Onrbja’k’bl, -a. eee"
prijekoran.
Unreceived, onrtsivd’, a. neprimljen.
Unreclaimablo, ourklem'bh, a. fo
se ne moše natrag posvati, trasiti ;
nepopravijiv.
Unreclaimed, dur*klémd’, a. neposvan.
neukroćen: nepopravljen;
Voracogriablo, šnrek"gnaje'bl, a.
adv.) što as ne moše opet
upoznali, što se ne moše poznati.
Unrecompensed, *rek*mpenst, a, ne-
nagrađen.
Unreconciled, ‘nrek'*neajld, a. ne-
pomiren.
Unrecorded, Onrkdrdtd, a. nesa-
dilježen, neupisan.
Unrecounted, dnrkaun't’d, a. nepri-
povijedan.
Unrecoverable, onr'kov"'rbl, a. (—
bly, adv.) što se ne moše natrag
došiti, čemu nema pomoći; neislječiv.
Unrecovered, čnr*kov“"d, a. nedobiven
natrag, nenadoknaden; koji još nije
ozdravio, oporavio se.
n. desumnost; ,
998 UNR
Unrectifi j i ja
nrect nroctified, rek‘Hinjd, a.nsporrectiens
wee šesti).
Unrecuring, čnr'kja'rng, a. meislječše.
Unredeemod, onr*dimd',a. nevtžupljen,
| Tinea arti, inmotion,
unretnede i burke a epročišćenj
neuglađen, neoplemenjen.
‘Darelacting, ba oar ek tng, a. nepro-
mi
Unratomale, Soria a, a. ito 0
Uren onrfki Zod a mepepras.
ljen, nereformiran.
+ Unrefres! čnrtfrešt“ a. meokri-
jepijen:
Unregarded, Onrtga"d*d, a. nepaien,
neuvaiavan; sanemaren.
Unregardful, čnrtga"d'ful, a. nepašljis,
nemaran.
Unregenerate, čnrtdženstrit, a. ne
preporoden; jie.
urate, "amogratta, a. nežaljen,
uarijoldag, Gnrtdžčj's'ng, a. meveseo,
žalostan.
Unrelated, snr‘le't’d,a. nepripovijedan;.
nesrodan,
Unrelaxing, čnrlik'stng, a. koji ne
popušta; neumoran.
Unrelenting, čnrtlen'tng, a. nepo-
pusljiv, uporan, neumoljiv, ne-
milosrdan.
Unreliable, čnrolaj“bl, a. nepousdan.
Unrelievable, _Onr'li'bl, a komu
nema pomoći. |
Unrelieved, čnrlivd', a. neublašen;
neoslobođen (0 tvrđavi); neismi-
asi,
Unreluctant, čnreičkttnt, a. Boji se
— ly, adv. ne protived
se, rado.
Unremedied, *nrem’*d*d, a. neisliječen.
Unremembered, onr'mem'b*d, a.
nespominjan, saboravljen.
UNR
999
UNR
eprestan, ni
Uajenorible Sorta’ 7b
bly, adv.) što se ne moše
skloniti;
nepomičan, čorst.
Unrenewed, Snrnjtd’, a. neošnovljem.
ron ons Onr’naund’, a. meglasovit.
pina
Unrepaired,Onr*pčrd', pees mancshe rs
art napopra ,
Un le, ‘carpio a. a. što sene
moše ukinuti, oposvati,
Unrepealed, oarpild, a. neoposvan,
Unrepentant, o en'tšn, Unrepen-
ting, onrtpeu'Pag, a. nopokijem,
učen.
pa (— ly,
je ne fuši, strpljiv. u
Unreprievable, Surprivtl, a ne
odgodiv (o smrtnoj kasni); koji se
ne moše pomilovati, čemu nema
spasa.
Unreproached, Snr‘prost’,Unreproved,
onr'privd', a. neukoren, bes pri-
jekora; nesabranjen.
Unreputable, nrep'jutčbl, a. neslavan,
sramotan
Unrequested, snrkwes'ttd, a. ne
moljen, neumoljen.
Unrequitable, ‘Surekwaj't?bl, a ne
naplatio,
Unrequited, dnr*kwaj’t'd, a. neue-
vraćen, ‘nenaplazen, nenaknaden ;
nenagrađen.
Unresonted, Onrtzen't*d, a. komu ili
čemu se'ne samjera; neosvećen.
Unreservd, dnr'z6'v', m. ofvorenost,
iskrenost.
Unreserved, 0nrzo'vd', a (— ly,
adv) nesaduoan; des priusdršaja;
bes ustručavanja; bes
odsira; otvoren, iskren. — 52a
Dnrosisted, Dartsis'ttd, a. dos hota
Raji ne nalasi protivljenja,
onrpšd boa. an Zli
Unresisting, čurtzistng, a. (— ly,
adv.) žoji se ne protivi, ne odupire,
bes otpora.
Unresolved, inrtzdlvd', a. nerasri
ješen; neodlučan. — mesa; m. ne-
odlučnost.
Unresponsible, onrtspčn'e'bl, a. ne-
odgovoran; nepousdan.
Unrespective, aie teška a be
obi
Usrespilod,bartpaj Piva neodgoden;
neprestan, neprekidan.
Unronsponsive, onpdi''u, a. Me-
dan, neugo:
Unrest, koa n
nemir, nespo-
kojnost.
Unresting, Onzges'tng, a. nemiran;
neumoran.
Unrestored, Onr'ski'd', a. nepovraćan,
nenaknađen; meisliječm, | neopo-
ravljen.
Unrestrained, dnr'strénd’, a. (— ly,
adv.) neograničen; neprijeden; me
ukroden, neobusdan; neprisiljen.
Unrestraint, čnr'strčnt, n. neogra-
ničenost; neprisiljenost,
Unrestricted, Onrtstrik't'd, a. (— ly,
+ adv.) nestiješnjen, neograničen.
Unretentive, onrtten't*v, a. koji ne
sadrii, slab (o pamćenju).
Unsetracted, uatral ‘t*d, a. neporeten,
Unrevealed, Onrtvild’, a. neobjavljen;
neotkriven, tajni.
Unrevenged, čnrvondzd! "A. neosvećen.
Unrewarded, onrwa"dtd, a (— ly,
adv.) menage nenagraden, nmapi
Unriddle, "nrid'l, v. t odgonenuti;
odgonstati, iti; rastumačiti
Unrified, Saray \d, a neoplijenjen;
gladak (o ušai).
Unrig, *nrig’, v. $. raspremiti (brod). |
Unrighteous, nraj'teis, Šnraj'čta, u.
(— ly, adv.) nepravedan; ijetom,
— nese, n. nepravednost ; grješnost.
Unringed, *nringd’, a. bes prstena.
Unrip, *nrip’, v. t. parati, rasporiti,
vowdorati.
UNR
Unripe, “nrajp', a. nasreo; nedasreo,
Preran, prije vremena. — ness, n.
mezrelosi.
Unrivalled, ‘nraj’v'ld, a. bes takmaca;
nesravnjiv, Čemu nema para,
Unrivet, ‘nrivt, v. t. raskovati,
rastavili.
Unrobe, “nrčb', v. t. s
Unroll, “nrol', v. t. odmotati, ras
razviti, otvoriti ; drisati iz
krova.
Unroot, *urnt’, v. t. iskorijeniti,
Umuffied, *nrofld, a. gladak; miran.
Unruliuess, “nra'ltnese, n. upornost,
nepueodij"-ost, nepokornost; goro-
padnost.
Unruly, “url, a. nžpovodljiv, uporan,
nepokoran; yoropadan.
Uusaddle, susie, set. odaedlati
rasedlati; izmetnuti iz sedlu. — d,
P. a. neosedlan.
Unsafe, “nsef, a. (— ly, adv) ne.
siguran, pogibeljan, opasan;
pouxdan. — ness, Unsafety, "nsčf't",
m nesigurnost; opaunosk
Uusaid, r, imp. i pe pe od to
unsay; nerečen, nespomenut; porečen,
opozvan.
Unsailable, *usč"bl, A. nebrodio,
Unsaleable, “nse li, a. ito se ne
može prodati, neprodajan.
Unsalted, “nadlttd, a.
i sladak (o vodi).
Unsaluted, čusčljattd, a.
dravljen.
Uneanctified, ‘nsiiuk’t*fajd, a.
posvećen; nesvet; ne
Uneanetioned, “neiink’S*nd, a.
z
nepordljen;
nepos-
ne.
ne-
. dovolinost.
Unsatisfactory, Snsiit*sfiik’t4
ily, adv.) nedostatan, koji he ga.
docoljava; nevaljao.
Unsatisfiahle, *
nije moći nasititi, sadovolj
Unsatisfied,
a
ša.
1000
UNS
dovoljan; nesadovoljen;
dođen; neplaćen.
— ness, n. nesadovoljnost.
Unsatisfying, “nsšt*afaj*ng, a. što ne
zadovoljava.
kon *neč'včrtnes, n. me-
dljutavost; sadah, neugodan
neoseje»
ogavnost.
Uusaroury, “nač's*e, a (— ily, adv.)
netečan, Bljutav; neugodna mirisa;
bes bus
Unscathed, ‘nskédhd’, a, eolieke,
nepovrijeđen. |
Unscholarly, *nskdl*l*, a, neude
njački, nesnanstvon.
Unschooled, *oskald, a. neškolovan;
neučen, neizobraže
Uneciontifi(aly, "nectntif*kit), a.
(~ ally, adv.) neananstoen
Unserew, ‘nakra’, v. t. ođviti, od.
ornuti.
a svetim pitnom,
Unserupulous, Snokrn’pjul’s, (=
ly, adv.) nesanjestan, Besob iran,
nesavjesnos!, besobsirnost.
v. t. otpečatiti, russ
pedatiti, otvoriti. — ed, a. neza:
pečaćen, otvoren.
Unseam, ‘nsim’, v. t odšiti, otpara
Unsearchable, *nad"é*bl, a. ndištraži
nedokučljiv. — ness, n. neistražinost.
Unseasonable, *nsi'zšnsbl, a. (— ably,
adv.) Ho nije u pravo doša, što
biva u nevrijeme; nesgodan, ne-
ičan; neprikladan; neprislojan.
ness, m. nezgodnost, nepriličnost.
Unseasoned, ‘nai znd, a. nesačinje
neslan; nenavikao (to, na); sirov
(o drou).
Unseat, *neit’, v. t. sbaciti sa sjedišta,
ovi oduseti kome (zastupničko)
nuti.
Unecaworth iness, *nsl’wo'dhtner, a.
nesposobnost (broda) 2a more
UNS
Unseaworthy, Šnsiwo'dh*, a, nespo-
soban sa plovljenje po moru.
Uusecondod" avek“ad'd, a. nepo-
. dupiran.
tarian, onatktč'ršn, a. koji nija
tjesnogrudi aljedtenik koje sekte.
Luseduced, ons'djust', a. nezaveden.
+ Uuseeded, *nei'd'd, a. neposijan.
Cnseeing, *nai“ng, a. koji ne vidi,
slijep. .
Unseemliness, “nsimtitneg, a, ne-
pristojan.
Unseemly, Sneim’l*,” a, nepristojan;
rušan.
Unaeon, “nsin', a. neriđen; nevidlj
Unsrized, *nslad', a. neprisvojen, ne-
zcuset, bez gospodara.
Unseldom, “nael'd*m, adv. nerijetko.
Uuseltish, *nsel'f'š, a. ( - ads.
nesehičan. — ness, m. nes
Unsent, ‘nent’, a. neposlan; — for,
neavan.
Unsentenced,
odsuđen.
Unsentient, “nsen'š“nt, a. bes ogjedaja.
Unsentimental, ‘usen’ ‘tment’, u. (—
Viv, adv.) neosjetljiv.
Jnseparated, ‘nsep’
Sneen’tinst, a. ne-
Unserviceable, bl, a (—
ably, adv.) beskoristan, nepotreban,
meupotrebljto. — ness, n. besko-
risnost, neupotrešljivost,
Unsef, “nset', a mepostavljen; ne-
posaten; neokovun (o dragulju);
eurelea; nezašao (o suncu),
Unsottle, “nset'l, v. t. pobrkati, po-
remetili, smesti; potresti, uzdrmati,
rasklimati; oboriti. —, V. i. smesti
.se, uskolebati kolebati se, —
ment, n. žožedanje; remećenje,
Unsettled, %.set'ld, a. nesređen, ne-
eden; nenastanjen; nenaseljen;
nestalan, promjenljiv, ne-
postojan; nemiran, nesiguran, ne-
odlučan; neplaćen (o računu). —
ness, n. neuređenost, nesredenost ;
nestalnost, promjenjivost,
Uusovered, “nsev“"d, a. neodijeljen.
Unsew, *na0', v. t. odšiti, rašiti.
1001
UNS
Snacks’, v. . Zifiti ženske
ćudi, učiniti muškarcem; to —
oneself, ne Atjeti biti šenom, odreći
se denske naravi.
Unshackle, *ušik,
v. ot. raskorati,
osloboditi; — d, bes okova, bes
zapreke, slobodan. .
Unshaded, *used'd, a. neoejenjen;
nesatiran ; jasan.
Unshadowed, *néBd’sd, a, neosjenjen,
nezasjenjeu, bes sjene.
Unshaken, Šnščku, a. nestresen, ne-
atresan; nepotresen; nepokoleblii
Unshamed, ‘niémd’, a. neosramocen,
Unshamefaced, *nsém’fést,a.besraman,
Unshaped, *nsépt’, Unshapen, *nse’pn,
Unshapy, ‘nse’p*, a. bez oblika,
neureden, zamršen ; nakazan,
Unshared, *nšč'd', a. nedijeljen.
lj
Unshaved, šdšavd!, Unshaven,*nše'vu,
a neobrijan ; neostrišen.
Unsheathe, *n8idh’, v. t. izvaditi is
korica (muč).
Unshed, čušed", a. neproliven,
Unshell Šnšel', v. t. oljuštiti, okomitš;
oslobodi
Unabeltcred, "nšel4t, a nepokriven,
nezašti bez krova.
Unship, *nšip', v. t./ dekrcati, isto-
variti; izvaditi, skinuti, snimiti,
fvesla, krmilo)
Unshocked, idk’, a. neuvrijeden,
nesablašnjen.
Unshod, *nščd:, imp.
ipopoodto
unshoe; neobuven, dosonog; ne-
potkovan.
Unshoe, Saša, v. t. avudi cipels
skinuti potkove.
Unshook, tnsak’, a. nepotresen.
Unshora, n8&'n’, a, neostrizen.
Unshot, “nščt', nepogoden,
mašen; neispatjen,
Unshout, *ngaut’, v. t. vikom opo-
zvati.
Unshrinking, *nérin’k*ng,
platen, neustrošiv.
Unshanned, šošnnd", a. neisbjegavan.
Unshut, “nščt', a. nezatvoren, otvoren.
Pro-
a new
UNS
Unshutter, naot™, v, t. otvoriti
kapke (od prozora).. — ed, a. bes
kapaka.
Unsight. Šnsajt, a. neviđen. m
Unsightliness, *néajt’l*nes, n, ružnost,
grdoba.
Unsightly, taaajt a. nalijep, rušan,
grd, nak
Unvigned, *nsajnd’, a. nepot
Uasisewe4 ron, tia isrošen,
Unsisterly, *nsis't?"l*, a. nesestrinski.
Unaized, “nsajzd', a. mepodmasan,
negrundiran; netutkaljen (o papiru),
Unskilfu, skit a. nevjelt, —
jeltina, nesnanje.
Unskilled, “oakila', a relebuean ne-
vješt; — labour, rad, koji ne za-
hijena. osobitog ‘snanja ili osobite
i ln’, a. neubijen,
Vii Solde, a negašen, neu
ušo pias, a. koji ne
va, besanan, uvijek budan.
Unaling, naling’, v. t. odriješiti
kopčali; skinuti e ramena (pušku).
Unelipping, *nalip"*ng, a. koji se ne
čvrat.
Unslumbering, *nslom'b'r*ng, a. koji
ne drijema, ne spava, budan,
Unsmoked, ‘aamokt’, #. nepuden; nex
sušen.u dimu.
Unemooth, heath a. negladak,
Uneociable, “ania, a (— bly,
dv.) ned: — ness, Un-
eneoe birt,
#1, a. (— ly; adv.)
. Šnadjli',
jen, neporotan.
Uneold, Sao. a. neprodau.
Uneolder, *nsold“, vw. | poj
rastavili. — ed, a.
Uneoldierlike, sna
dierly, neradi nevojniški.
Unsolicited, ona! weedy a Pleš nea
Alijevan, nemoljen, neporvat,
a one
Unsoiled,
‘Unsol-
ikriven. I
onetis't*kčttd, a.
Unsophisticated,
nepokoar en, mepatvoren, dist; na-
Unsere, KA a. neprebran, ne-
Usveught she bat aC u. (— for) netrašen ;
neistrašen.
Unsound, *nsaund', a. e, ly, adv.)
nesdrav;
pokvaren; gnjio, truo;
napolien, ‘sao; meutinit, nepravi
pogriješan; slab, nemoćan; nesi-
guran, nepousdan; netemoljit;
dekren; trošan, loman; peal eal
teturav; — sleep, nesdrav, ne-
miran san; — in health, Bolestan;
— of mind, umobolan; an — mind,
poremeden um; — doctrine, Erie,
lašna nauka;
Unsounded, *neaun'd*d, a. meismjeren
| (olownicom),
Unsored, *ns0d', Unsown, *nsčn', a.
Unspared, nd, a. nešteđen, ne-
pošteđen.
Unsparing, Čnpš ng a (— yy,
.) neštedljiv, darešljio; koji
Unpeniaie eakablor Jospin, a (— bly,
adv.) neisreciv, neiskasan. — ness,
neisrecivost.
Unspecified, *napes’*fajd, a. neosnačen
3 poimence.
Unspent, “nspent',. a. nepotroben #
Unspoiled, *nspčjid', a. nepokvaren,
Unspoken, *ng] kn, a nekasan, ne-
tarelen;'—
Unepotted, *aspoted, a. nepjegan;
neokaljan; bex ljage, čist, nevin. —
UNS
ness, n. nepjegavost; neokaljanost;
ts
Unsqnared, čnskwč'd', a. neotesan na |
ustable toate (in adi
doji nije Soret, koji se koleba; ne-
stalan, nepostojan. — ness, n. ne-
ustali, toetad; don ne
nstaid, *nstad’, a, -nesaprij
stalan; promjenijio. — ues, tne
stalnost.
Unstained, *nsténd’, a. neobojen; ne-
umrljan; bes ljage, čist.
kr Šnat&mpi, a. bez marke,
Uuttatesmanlike, *nstče'mšolajk, a.
nedržavnički.
Onetatatable, Pastatjattb, a, što #6
protivi kavu, propisu.
Unstendfast, "nated'st) a (
lv.) nestalan. —
stalnost.
Unsteadiness,
*nsted’nes, n.
nee
st, nestalnost; lakoumnost,
postojanosi
Unsteady, "nsted“
._ nestala:
Unstifled,
‘Unstilled, *ni
Unetimlated,
potican, nedr
Unatntod, “an, a. neumaljen,
a Kam ily, adv,)
lakouman.
‘astm alata, a ne
poriti. .
Vnstop, šaatšpi, v. ¥. t, oddepiti, otvoriti.
Unstopped, Ungtopt stbpt’, a.
napiše otvoren; bes sapreke,
unio Šnsta'd', a. nepohranjen;
krBiljen; nedonesen na sadile
Uustrained, | šnstrčnd,. a. nepro-
ošjeđen; neusiljen vlobodan, naravan.
vasa, tnetrhyy, v. t. odvtjelit re-
Unstratified, Snsteatfaja,
naslaga: jevima,
a ona |
m u aloje
Unsttengtbened, *natrong’th'nd, a
nepojatan, nepotkrijeplien.
1008
UNS
Paetressed, sostrosti a Mmaglatee
jnstring, “nstrip; ht. popustiti,
odapei (Bee 1%, yy URU Boas
odrijeti, odvesati; odnisati, raz
nisati (biser).
Unstringed, *nstringd’, a. bes žica.
Unstruck, *nstrok’, a. ine
otreaen.
Uatrang nstrong', imp, i p. p. od
unstring; bes tiea; nesategnut,
Unstadied, *astod"d, a, nenaučen,
neisumljen; naravan, neusiljen;
neuk.
Unstaffed, "nstoft', a, nenapunjen/
Unnlody One*bdjad’, a. nesvladan,
jen.
USLA Sustbmise, a ne
Urabordinated, one'bhrd*nBta, a
nepodređan.
Unsuborned, ons'bš'nd', a. nepot-
kupljen; nesametnut.
Unsubscribed, Sns*bskrajbd’, a. ne-
udeabetantia, One’bstin's'l, a. ne-
bjeli, nebistoen; bex sadržaja;
tak jednostavan (o jelu); slab,
Uneaten, bnetbstind alts, a
netjelasnost, mu i praznoća.
Unsucceeded, Sathana a. bes na-
sljednika.
Unsuccest, &nsčkaes', n. jeh.
Unsgecossful, ons se fal, (— ly,
) uspješan; nesrećan; a.
ludan. — ness, n. desuspječnost,
neuspjeh, zao svršetak,
Unsuccessive, Onačkees“v, a. (— ly,
adv.) što ne ide redom, jedno za
drugim.
Unsuccoured, "neDk*d, a. ber por
modi, bes pol
Unsucked, ta (€, a. nesisan; nedojen,
Unsuckled, *nsdk’ld, a. nedojen.
Unsufferal nsdf*r*bl, a. nesnosan.
. — ness, D. nesnosnost.
Unsuitable, Sasja't*bl, a. (— bly,
adv.) neprimjeren, neprikladan,
jan, m; .
UNS
1004
UST:
— ness, Unsuitability, *nsjatbilet,
ki . neprikladnost; nesposobnost; -ne-
ristojnost.
Ušsuitod, ®nejt't’d, a. neprikladan,
soba:
m.
Unsullied, Snsbl"d, a. neokaljan ; ne+
oakurnjen, čist.
Unsung, “nsčng', a. nepjevan, ne-
opjevan.
Unsapphed, čpsplajd", a, ueoskrbijen ;
nenaknaden.
Unsupported, ons*paeted, a. nepo>
dupiran, nep m.
Ursuppre-sed, ous*prest’, a. neza-
tomljen, neugušen
Unsure, “nsa”, a. nesiguran.
Unsurmountable, ons*maun’t®bi, a,
nesavladiv.
ble, onst"pšstb),
nenatkriljiv.
Unsurpassed, ins"pisi', a. nenad-
mašen, nenatkriljen .
Unsusceptible, ins*sep’t*bl, a. ne-
primtiv, ko lako Ho neprima, ne-
sposoban, neosjetljiv.
a. ne
Unsuspected, Ousspek't'd, m. ne-
sumnjiv, u čemu ili o čemu nema
sumnje.
Unsuspecting, sustspek’teng, a. (—
ly, adv.) nesmunjiv, koji
bezazlen.
Uususpicious, ona"apiš'os, a. (— ly,
ady.) nesumnjivo.
Unsustained, 6rs*sténd’, a. nepoduprt.
wear. Snswa', v. t. pod prisegom
opozeuti, zakletvom se odreći.
Unsweating, “itswel'tng, a. bez znoja,
bez znojenja.
Unswerving, *nswo"w
adv.) koji ne zastvanji ki
koleba, stalan. postojan, neprestan.
Unsworn, ‘nswa'n’, a, nezaprivegnut.
Unsymmetrical, onstmet’r*k®l,
ly, adv.) nesimetričan; nerazmjeran,
neskladan.
Unsystematic(al), *nsist*mat’*k@l), a.
— ally, adv) nevistematičan, ne-
sustavan,
Untack’, Sntik, v. t. rastaviti; otki-
nuti,
a. (— |
1
Untaivted, ®ntén‘tl, a. (— ly, adv.)
neokaljan, bes ljage; nepokvaren;
čist; nevin. — ness, n. neokaljanost;
čistoća,
Untaken, šntč'kn, a. neuzet, neuhvaćen ;
nezauzet, bengal — away, ne-
oduzet; nezansel.
Untalented, ontalonted, a. bez dara,
bez darovitosti.
Untalked, ‘nt&kt’, a, negororeu,
neraspravlje of, nespomenut. _
Untamie)able, šnta'mšbl, a. neukrotii
— ness, n, neukrotivost.
Untamed, “ntamd“, a. neukroden.
Untangle, *atan’gl, v. t. razmrt
razriješiti,
Untanned, *nt&nd’,
učinjen.
Untarnished,. Šnta"n*št, a. nepomucen,
još sjajan: nepotaminjen; bez ljage.
Untasted, *nta'st'd, a. nekušan, ne-
okušen.:
Untaught, *nt&v, a. neučen;
nepoučen; nevjeM, neiskusan.
a. neustrojen. ne-
nenk;
Untaxed, "ntakst’, a. neopo
neotvivljen, netužen; bes
Unteach, @ntie’, v.
Ho zaboravi, odučiti koga od česa,
ishiti kome o iz glave
Unteachable, Šntičbi, a. nenandljie,
tupoglav; neučljiv, Ho se ne da
— ness, nenaučljivast; ne-
Untenpered. Sntem’p*d, a. nenblaien;
nepripravijen; negašen (0 vapnu);
neokaljen (0 gvožđu).
Untemptad, Šntem't*d, a. neistnian;
nedražen,
Untempting, “ntem't*ng, a. što ne
privlači, ne droži.
Untenabie, “ntenbl, a. što se ne
može držati, braniti, izdržati.
Untenanted, :čen"nd, a. neiz-
ljen, što ije u zekupu; bes
stanara.
Untended, ntend*d_ a. nepraćen, bes
pratije; nedovren, nenjegovan.
Uutender, “nten'd", a. (— ly, adv.)
koji nije mek, nije nježan, nije _
Blag; neljubezan, surov.
UNT
Untested, “ntes't*d, a. neispitan, ue-
iakušan. ,
Untether, *ntedh™, v. t. razapeti
(konja), odriješiti sapon, odve ati
Unthanked, *nthinkt’, a. nesahvaljen,
neodvraćen sakvalnoktu, neprimljen
sa zahvalnošću.
Unthankfal, ‘nthdok’fel, a. (— ly,
adv) nesahoalan, neharan. — ness,
,, nezahvalnosi
Unibink, KLA Vt. izbiti sebi is
08 j
ultimate. "onthiark*bl, a. Ho se
može pomisliti
Unthinking, nihin'ktng, a. (— ly,
adv.) koji ne misli, bez misli, ras-
tresen, nepailjiv. — ness, D. rae-
tresenost, nepažljivost,
Unthought, "nihAt', a. nemišljen; za-
boravijen; a body — dead, tijelo,
koje se ne drši mrtvim; — of, na
ito sene misli, neočekivan, nenadan,
othred', v. t. izdjenuti
In); izvući konac; proverati se.
ud rift, ‘nthrift’, u. rasipnost, ra-
sipanje.
mthrifty, Pnthrift’, a. (— ily, adv.)
0 rasmetan; koji me mae
preduje, ne uspijeva.
utro Šnthron', vo to svwgnuti
prijestolja
Uniidines, thtaj'd*nes, n. neurstinost,
aljkavost.
untidy, Sntaj'd’, a (—
neuredan, ni , aljkat
Untie, *otaj’, v. t. odvezati, rasvesati,
odriješiti, rasrijeliti. —, v. i. od-
vezati se.
Until, Šatil', prp. do; not -— yesterday,
tek jučer. —, conj. dok, dokle;
fit was) not —, istom kad.
Uti Sotajl’, v. t. otkriti, skinuti
d,a. nepokriven crijepom.
odie, ati bh a. Ho se ne da
obrađivati, iskrčiti,
Untied, “ati nelašen, neobrađen,
Untimeliness, ‘atajm‘itnes, n, nedoba,
nesgodno, nenravo vrijeme.
ly, adv.)
nedist.
1005
UNT
Untimely, Sntajm’lt, a. do je u ne
doba, u nevrijeme; prerani, rant;
nesgodan, neudob in,
Untimeous, šntaj'mta, oe ly, adv.)
u nevrijeme: nex
Untinged, “ntinds "neobojen; ne
saraiaren, slobodan (with,) od).
Uutired, čntaj'd, a. neutruden, ne-
umoran,
Untiring, “ntaj'rng, a. (— ly, adv.).
neumoran.
Untithed, “ntajdhd', a. slobodan od
desetine.
Untitled, čntaj'tid, a. bes naslova;
koji nepripada plemstvu; bes
pravnog naslova; neovlašten.
Unto, KO PIP. (u pjesničkom #
usvišenom jesiku) vidi to; I say
— you, ja vam kašem.
Untold, atoli a. nekasan, nepri-
povijedan; nebrojen, nanieren.
Untomb, ‘ntam’, v. t. iskopati.
Untoothed, Sntadhd’, a. des subi.
Untoothsome, *ntath’s , A. netedan,
Untouched, *ntočt, a. nedirnut, ne
tabnut; neganut.
Untoward, *nto’"d, a. (— ly, adv.)
uporan, tordoglav, jogunast; mrao-
voljast, zlovoljan, osorljiv; naopak;
nezgodan; keca dolo neugodan
dosadan; nespretan,
Untowardly, atonal, a. Soo
neugodan, eudoban, nesgodan,
neprilidan; jogunast, nestalam,
nepristojan.
Untowardness, "nto“"dnes, n. upore
nost, isrdoglasanti slovolias nepri-
jatnost, new nespretnost.
Untraceable, proroci a kome ili
demu se ne mote u irag ući; ne
istrašiv,
treet’,
Untraced,
još misko stupio, gdje
“na a Gudadihtragons, tec fd
useacabley Sate bl, a. uporae,
tvrdoglav, samovoljan. — “ness, m.
uporno
Untrading, *ntre'd'ng, a. bee tejorig
gdje noms trgovine.
UNT
Untragic, *atrids’*k, n. netragičan.
Untrained, ‘ntrend’, a. neškoln, ne-
uvješban, neučen; neodgojen; ne-
privikavan, netreniran.
Untrammelled. “ntrim"ld, a, ne-
nesapet, slobodan, pepriieten.
Untransferable, ‘atrine' fb], a.
de ne može prenijeti, neprem
Untransferred, dntr’nsfi"d’,
prenosen.
Untranslatable, ontršnalč't"bl, a. što
se ne da provesti, m revedio,
Vanna Ontršnslš't'd, 4
a. ne
Uiensmetable Ontr'nemjn't*bl,-
“nepromjenlj
Untravelled, atrav‘ld, as koji nija
putovao; gdje se nije putovalo, gdje
se ne putuje.
Untread, “ntred', v. i. natrag stupati.
Untried, *ntrajd’, a. nepokuian; ne-
iskušen, neosjećan; neoproban; ne-
ispitan, neistraten,, neodlučen (pred
sudom).
Untrimmed, “ntrimd’,
bes nakita; neuređen.
Untrod, *ntrid’, Untrodden, ontrčd'u,
a. negašen, gdje još nitko nije
stupao, neprokrčen, nov.
Untroubled, “ntrobld, a. nebunjen,
nesmetan; neprekidan; miran, bes-
drišan; bistar, čedar.
Untrue, “ntra', a. (— truly, adv.)
neistinit, lašan; nevjeran.
Untruas, “ntrds', a. odeezati, odriješiti,
a. neurešen,
svući,
‘Untrusted, “ntrčs't*d, a. kome se ne
vjeruje; nepouzdan.
Untrustvwortbinesa,“ntrst'wo'dh*nes,
N. nepourdanost.
Vntrustworthy, “ntrčst'wo'dh*,
neorijedan pouzdanja, nepouzdan.
Uptrath, Šntrath', n. neistina, laš;
a
tell an =, kazali neistinu,
Sige ful; a. neistinit, lažan.
— fulness, .n. i fost, lažnost,
neistina; neispravnost.
Untuck, *ntok’, v. t. skinuti, spustiti;
raspustiti (kosu):
B
1006
UNT
otunable,. *ntja'n"bl, a. što se ne
da udesići; w
Untune, šntjin', v. t. rasdesiti, zlo
udesiti; pobrkati, smesti.
Untnrned, ‘ntd'nd’, a. neobrnut, 'ne-
okrenut; to leave no stone —,
sre pokušati.
Untutored, “ntja't""d, a. neškolan,
neučen; neizobrašen.
Untwine, čntwaju', v. t. odmotati,
odviti, odriješiti, rasm:otati, otvoriti,
—, vei, odmotati se, odriješiti se,
odviti, rasplesti,
—, vi. odviti
ae, rasplesti se, rasvesati s6.
Untying, utaj“ng; pres. park od
to untie.
Vaused, Šnjuzd',. a, neupotrebijen;
ikao, nepriviknut; neobičan.
Unusual, *njažušl, a (- ly, adv)
= neobičan. — ness, n. neobičnost,
neobika.
ori, *not*r’bl, a. (— bly,
adv.) neizreciv, noiskazan. — ness,
1 neizrecivost.
Unvaccinated, Snvik’snattd, a: ne
cijepan,
Unvalued,
zonemaren.
Uvanquishable, *nviin’kw*sbl, a. ne-
pobjedon,
Unvanquished,
pobijeđen.
Unvaried, “nvé'r'd, a. nepromijenjen;
jednolik,
Unvarnished, “nva"'n'št, a, nenamazan
lakom, nelakovan;- neuljepšan, ne
ukrašen, jednostavan.
Unvarsing, "nvčring, a. (— ly, adv.)
Saval'jud, a. necijenjen;
Šnvin'kvtšth a. ne-
nepromjenijiv.
Unveil, ‘nval’, v. t. otkriti,
objaviti se; pojaviti se.
Unventilated’, Snven't*lét'd, a. nex
prosraden; bes promaie, bes čista
zraka; neraspravijan.
Unverified, šnver“fajd, a. nepoterden,
neovjerovljen.
|'-Unversed, “nv0'st',-a.. nevješt,
— "mi
UNV
Unvexed, *nveket’, a. nemuden, ne-
bunjen, nesrđen.
Daviolable, *nvaj"lsb], a. nepovređio.
Unviolated, “nvaj“léttd, a. nepovri-
jeden; neoskvrnjen; neprekrien.
Unvirtnous, *nvi"čušs, a (— ly,
a. neposjećen.
'at*d, a. nepokvaren.
Unvoiced, *nvdjst’, a. dezvučan, bez
., glasan.
Unvote, ‘nvot’, v. t. kasnijim glaso-
vanjem ukinuti.
Unvouched, ‘nvauct’, a. nezajamčen.
Unvuloerable, ‘nviil’n’r°bl, a. neranjiv.
Unvalled, šnwild', a. neobsidan, bes
zidova.
Unwaning, “awe'ntng, a što se ne
umaniuje, neproluzan.
Unwanted, “nwčn't*d, a. netražen.
Unwariness, ‘nwé'rtnes, m. nepro-
mišljenost, neopreznost.
Unwarlike, šnwA"lajk, a. neratnički;
neratoboran; nesposoban za rat
Unwarmed, ‘nwii'md’, a. neugrijan,
hladan.
Unwarned, “nwi'nd', a. geopomenut.
Unwarped, “nwd'pt, a. nelikoper,
neizergnut (o dasci); nepristrau.
Unwarrantable, "nwir*ntčbl, a. što
se ne može opravdati, nezakonit,
nedopušten, nevaljao. —- ness, n.
neopravdanost.
Uvwarranted, ‘*nwor'nt'd, a. ne-
oprardan; nezajamčen, bez jamstra.
Unwary, šnwč'r*, a. (— ily, adv.)
nepromišljen, nesmotren, neoprezan, |
nagao; bezazle:
Unwashed, “nwast, a. neopran.
Unwasted, “nwčs't*d, a. neopustošen,
nepoharan; neprosut, neprojuckan,
nepotrošen.
Unwatehed, šuwččt, a.
nečuran; nepromutran.
Unwatered, šnwit"d, a. nenatapan,
nezalivan.
Unwavering, ‘nwé'v'rng, a.
kolebljiv, stalan.
nestražen,
nepo-
Unweakened, ‘nwi'knd, a. neoslabijen. |
Unweaned, *nwind’, a. neodučen.
1007
1
UMW
t. raščiniti (i
Unweare, “nwiv,
tkato); razriješi
Uowodded, “nwed*d,
newlat.
Unweeded, Sawid'd, a. neoplijeven..
Unweighed, Snwéd’, a. nemjeren, ne:
promišljen.
Unwelcome, ‘nwel'k'm, a. (— ly,
ady.) nepovoljan, neugodan, nemio;
to make some one —, primiti
koga neprijazno.
a, ueošenjen,
Unwoll, “nwel, a. Bolešljiv, naloš,
ljohav.
Unwept, “nwept'. a neplakan; --
for, neoplakivau.
Unwholesome, šnhala"m, a. (— ly,
adv.) nezdrav, škodljiv; pokvaren.
— ness, no nezdravost, škodi
Unwieldiness, “nwild*nes,
grapnost, tromost, nespretnost.
nwil'd*, a, čime se tedko
nesgrapan,
rukuje ili,
Btn tromi, nespretan.
nwill, Snwil', a. ne ktjeti.
Unwiled, *nwild’, a. nekotii
voljan.
Unsilling, “n
sng. a. (— bi zdra
nerad, nekoćak, proti
ne biti
adv.
voljan, ne hijeti.
nerado, protiv volje, “preko
~ ness, m. mrskost, nena-
alovoljnost. .
“nwajnd', v. t. odviti, ode
(from) odvratiti, riješiti,
odriti se, odmotati se,
=.
otrorili se, razvili se.
Unwinged, *nwin;d', a. bez krila.
Unwinking, Šnwin'k'ng, 4. koji niti
okom ne trene, koji 1.irno gleda,
bez straha.
Unwiped, cnwajpt a, acotr/. nedrisan,
Unwise, ‘nwajz', a. (— ly, adv.)
beruman, lud.
Unwished, *nwist’, a negelien; —
for, netražen, nežuđen.
Unwithered, *nwidh""d, a. nenveo.
Unsvitnessed, čnwitn'st, a. nepo-
dočen ; nemotren: bes svjedoka.
it
— ly, Adv. neznajući, w neznanju.
TUN
Unwitty, *nwit", a (— ily, adv.)
nedosjetijiv, neduhovit, bes duha.
Unwomanly, Sywa'm'nl’, a. neženski,
što se ženi ne pristoji.
Unwonted, *nwon'td, “nwčn'ttd, a.
(= ly, adv.) nenavikao, nenavadan;
neobigan. — noss, n. nenaviklost ;
neobičnost.
Unworded, *nwč"d*d, a. neisročen,
nespomenut ; bes riječi, nijem.
Unworkable, ‘aware? Dl, a. sto ao ne
da obraditi; koji teško radi, ne-
okretan.
Unworimanlika, tawork'm'alajk, a.
priljanački, šepriijast,
Uoworldlinoss, Tawod'itnes, n. ne
:sanimanje sa ovaj svijet ; nesebičnost.
Unworldly, *nw&'d']', a. nesvjetovni,
ne sanima ovaj svijet; ne-
sebičan.
Unworn, nd, 8. nenošen; — out,
nei
Unyorshipped,
obošavan, nečaši
Unworthines:
dostojnost; podlost.
Unworthy, šnwš"dh', a. nedostojan,
yneorijedan; podao, nevaljao, sra-
famorent a ne
*aw5rdhtnes, none
motan.
Unwound, *nwaund’, imp. i p. p. od
to unwind,
Unwounded, *nwan'd'd, a. neranjen,
neoslijeden.
Unwove, ‘nwov’, imp. i Unwoven,
“nwovn, P- p. od to unweave.
Unwrap, ‘nriip’, v. t. odmotati, ras-
motati, otvoriti. —, v. i. odmotati
46, otvoriti se.
Unwresth(e), *nridh', v. t. ođeiti;
rasplesti. — ed, a. nepleten.
Uowiing, faring” ¥. t odviti, od.
'vijati, ođernuti,
Unwrinkled, *nriv'kld, a. nenašran,
nenamešuran ; gladak.
Unwritten, “ritn, a. nepisan, ne.
napisan, neispisan.
Unwrought, aril, & nerađen,. ne-
izvađen, n 3 sirov.
Unwrung, frog 1 imp. ip. p. od
to unwring; nesavrnui; nenašuljen.
1008
TOR
Unyielding, ‘njll'dtog, a. nepopust
tordoglav, uporan; neprestan.
Unyoke, *njok’, v. t. igfarmiti. skinuti
jaram; iapreći. — d, a. nenavikao
‘na jaram, nepodjarmljen; neobuadan.
Unzoned, fn26nd’, neopasan, bes po-
jasa.
Up, mA .prp. Kaj na, be usa,
mjega kraja ma gornji); —
Ge hill aa-Brdo; the niet, us
bo us potok; — the street,”
gore ulicom; - sound, s plimom,
put kopna; — and down the town,
‘gore dolje (tamo amo) po “gradu;
— the country, unutra u semlju;
— the tree, na drvo, u neprilici;
— to town, u London; — the
wind, protiv vjetra. —, adv. gore;
u vie; visoko; to get up, ustati;
to look wnt pogledati gore;
iss! zaključen . (o
računu); — there, ondje. gore; he
ia not —, on nije ustao; th
is —, sunce se rodilo, A
isašlo; — with her fist, ona digne
svoju pesnicu; of) — and
said, on ustani Bi i; the flood
is — plima Pi visoka; to be had
for, (bik) odgovarali ‘pred
sudom poradi; he is —, om je
ustao, om govori (u parlamentu);
fhe people are — in arms, narod
ao ma orušje, pobunio se;
with my umbrella —,
kišobranom; my blood is —, bro mi
usavrela; what ia —? što s do-
godilo? to be hard —, biti u ve-
likoj nevolji, u neprilici; the game
is —, igra je svršena, isgubijena,
sve je gotovo; my time is —, moje
vrijeme je prošlo; parliamentis —,
parlamenat je zaključen ; from my
youth —, od moje mladosti; — and
down, gore dolje, tamo amo, ovdje
ondje; — on end, uspravo, duphe;
Eto the brim, do vrha; ~~ to bo
chia, do brade; to thin day,
do današnjega dena; — to the
mark, valjaa, erstan; to live — to
one’s rank, šivjeti prema svojemu
UPA
pološaju; to be — to a thing,
demu dorastao, rasumjeti iio, biti
za što; we were soon —
a njim isaći na kroj ; Wie with
Sn, soe fo Sotoni naj!
>, ini u viel na noge! us
“hands? ruke u vis; feeds
glase gore; — and away! Zetec!
1a! pobješe!
-, a ‘the ups ond downs, opiše
i oojeka reće, sreča i mesreća u
Upas, Ko a, m. (drvo,
mu “rta fea raji cote, | U
Upbear, *pbč", v. Gs disati; usdriati,
Pond (gore); podupirati pe! po
oper init, imp.i Poor, ‘pint %
; ukor.
Upbraider, "po Spbre' a", m. korilac.
Upbringing, p pbrin’g*ng, n. odgajanje,
Upeaat, ‘Sphust’,a. uemetnut, usdačen,
baden gore, u vis; upravijen gore,
u vis (o oku, o pogledu); with
— eyes, e otvorenim, podignutim
očima. —, n usbacivanje, basanje ;
prijemak (greda, slojeva u rudniku.
Updraw, ‘park’, v. t. potegnuti gore,
u vis.
Up-end, v. t. obrnuti gore.
fumba,
Upgoing, ‘pgo'ng, nn. usladenje,
Upgrowth, Op’groth, n. rastenje u
vis; israstao.
Uphand, EK 'biind, a. dignut rukom
sli
Upheaval, “pit, n. dizanje, izdi-
sanje; pi
oker“ Giv ov. kodirati gori,
visini ‘pheld’, imp. i p. p. od to
uphold.
1009 ©
UPH
Uphill, *phil', adv. usbrdo, usgori,
a. usbrdit; tašak, tegotan.
Uphold, Sphold’, v. t. disati u vis,
driati gore; dršati
pirati; usdršavati,
Svan “upheld them, sd e odlučio
jihovu korist,
Upholder, *phoTd, n. usdršavatslj;
Upholaters, ®*phol'st'r*, n. tapstar;
rgovac pokućstvom.
Uploleters, *photatir’, n.
posao ; namještaj, pokućsteo; mere
=aane isvanji oja, sama pri-
vi
Uphove, *phov’, imp. i p. p. od to
upheav:
eave.
Upland, op'l'nd, n. visočina, visočje.
-, a Ho pripada visočju, visok;
gorak, brdski; — in] tants, go-
laninci.
Uplift, *plite, v. & podići, iuditi,
dignuti. visoke.
Upline, oplajn, m. šeljemica, koja
sedi ju glavni kolodvor (osobito u
Uploot: an i Pluk’, v, i. dignuti oči, po-
gledati gore.
Uplying, čp'laj*ng, a. položen visoko,
igmut, gornji
Upmost, Spmost, a. najgornji, naj-
viši.
Upon, ‘pin’, prp. (upon je wopće
samo drugi, pojačan oblik od ou,
s koj še ponajvile go volji
samijenita) ne ‘the table, na
stolu; — thi right band, sa desno;
to be, — a journey, čiti na putu;
— the latch, zatvoren (kvabom);
— duty, u službi; it is — recor
sabilješeno je; a village — the
Thames, selo na Temai; put it —
the table, metni na — my
word, evo moja riječ; — my
honour, poštenja mi; — pain of
death, pod smrinu kazan; — the
whole, u cijelome; to shut the
door — some one, satvoriti kome
pred nosom vrata, isključiti koga;
loss — loss, gubitak za gubitkom,
UPP
— that day, onoga dana; once —
a time there was, jednom bijaše;
— the stroke of nine, kad je
upravo devet sati odbilo; — the
first opportunity, kod prve prilike;
— her arrival, odmah iza njezinog
dolaska; — this event, čim se je
ovo dogudilo; — thie
tim; — which, na što; — inquiring.
“propitavii; — your request, na
vašu molbu; — what cause? s ko-
jega rusloga; to talk — religious
matters, govoriti o vjerskim atva-
rima; to. live —, živjeti o; to
feed —, hranili se čime. — adv.
malo ne ne, skoro; just — fifty, skoro
Upper, op, a, (comp. od up) gornji,
vii; — room, gornja soba; —
part, gornji dio; — side, gornja
strana; the Rhine, 'gornja
Rajna; — house, gornja kuća;
the — story, gornji pod, goruji
kat; the — desk, ja paluba
gornji krov fa); — hand,
nadmoć, pelEk ba it got the —,
ono je odršalo nadmoć, preobladalo
je; the — ten (thonsand), gornjih
deset tisuća, bogataši ; the — crust
gornji “(wibi) aloj društva. Složenice :
— chalk, obična, čista, bijela kreda;
Jeuther, naplata, gornja koša;
lip, gornja usna; — stocks, Hlače;
—' works, gornji dio broda nad
palubom, tulasnjača.
—, n. naplata, gorrija koša; kožne
dokoljenice (gamaše); to be on
oue’s — s, e islizanim potplatima,
biti u jadnom atanju.
Uppermost, 0p'"most, (sup. od
up i upper) najgornji, najviši; to
be —, imati nadmoć, prvenstvo,
prevlađivati. — , adv. najviše, gore;
to say what comes —, kazali, što
foe dete na jek —, 0. ito
Uppisb, op, a. 2 (2 ly, adv.) po
nosit, ohol, gizdav, obijestan, drzak,
nadul. -- ness, n. oholost, drskost,
obijest, nadutost.
1010
UPR
Upright, op'rajt,t. upravan, wspraotjen,
pravi iskren, pošten, čestit, pravedan,
, valjan; thp bad their ears
= adult eu uši; — piano,
pianin; — ly, adv. dupke, pravo,
tumba. —, m. nacrt prog do-
vratak; stožer od stepenica; pianin.
. krenost,
čestitost, «poštenje.
Uprise, *prajz', La i. (imp. uprose,
) uetati, dići se; di-
Speaie M aes
=o |. ustajan;
ished.
Uprisev, *priz'a, p. p. od to uprise.
Uproar, %prš", n. buna, smuinja.
nemir, buka, vika, meted; to set
in an —, pobuniti, amutiti
Uproarious, *prš'r*s, a. mutljiv, bun-
townički; bučan, buran.
Uproll, *prol’, v. t. razviti, razmotati.
Uproot, *prat', w. t. iskorijeniti; iš
čupati.
Upra, *proz', od to- upri
Upset, "pset, v. t. preornuti, pre-
palit i; Hi; emutiti, za-
svladati; unesrećiti
Buniti jhe was
quite —, bio je sasvim izvan seba.
=, m i. prevrnuti se, izvrnuti se.
—, M. prevradanje; prevrat; uzbu-
đenje, usrujanost; strah, srdžba. —,
, a, ustanovljen, stalan; —
price, ustanovljena, ponudbena cijena.
Upshot, op’sdt, m. kraj, konac, po-
aljedica; at the —, napokon; upon
the —, na koncu.
Upside, Op'sajd, u. gornja strana;
down, dar mar, prevriuto, ie
premetano.
Upring, *pspring', v, i. skočiti u vis,
dipiti. dikat
Upstairs, *peté'z’, adv. gore po stu-
bama, uza stube; gore.
Upstand, *pstBind’, v. i. stajati dupke,
upravno. ing, a. upravam;
ukočen.
srodni
| Upstart, op’start, no. naglo disanja,
koroveternjak,
skorojević, sl ,
UPS
sin (koji se naglo digao od nićegu
do visokog položaja).
Upstream, op’strim, a. ¢ ady. us
vodu, us rijeku.
Upstroks, Op'strčk, n. tanki potes u
vjeri ‘Spswel’, v. i. nabujati, use
pet Spears Y. t. iščupati (is zemlje).
Upthrow, Op'thro, n. izdižanje; pri-
jemak (slojeva).
Uptown, ‘tana’, a. i adv. u gornjem
dijelu grada
Optarn, *p ton’, v. t. razvrnuti, ras-
rovati, obrazditi; prevrnuti, us.
vrnuti; okrenuti u vie, —, mi.
uspraviti se, pojaviti ee. — ed nose,
usvrnut, préast nos.
Upward, aa)
gore, u vis, peas — to, više od,
preko.
Upwhirl, pwhor, v. t. uzvitlal
Upwind, *pwajnd’, v. t. navili, na-
motati. —, “pwind", adv. protiv
vjetra,
Uranite, j0’r’najt, uranić (kamen).
um, jarč'n?m, n. uran (metal).
ography, jtrndg’r'f, nm. opi-
sivanje neba.
Uranology, jarudl*di*, u, nauk o
zvjezdanom nebu.
Uranoscopy, j'tršnčs'k'p*, n. opažanje
neba, motrenje zvijerda.
Urate, ju'ret, n. mokradno kisela sol.’
Urban, o"b'n, a. geadski
Urbane, “ban'.a (— ly, ady.) uljudan,“
udtio, uglađen, fin.
Urbanity, ban", n. “nijudnost,
učtivost, uglađenos 3 živost,
Urchin, o"éin, m. ješ; morski ied;
deran, derišta.
Urea, ja'r*, n. mokračina.
Ureter, jurti m. mokraćovod.
Urethra, juri’thr’, n. vodopust, motnica,
sramni ilijed.
Urethritis, jarsthrajt's, upala vodo-
pusta,
1011
URE
Urethrotomy, jurthrčt*m?, n. proves!
Uretic, ‘iaret*k, a. do tjera na mo-
krenje; što se tiče mokraće.
Urge, 0'dž, v. t. (to — on) goniti,
tjerati, nagnati, natjerali; uzbuditi,
pobuditi, razdrašiti; (something on
some one) nametnuti, narinuti (kome
što); (some onb) navaliti na “koga,
aaletjeti, prinuditi, primorali koga';
(to — ou) tražiti što uporno, moliš
ozbiljnu
sivati se na dio; napadati na što;
to — the fire, podjariti, potaknuti
; to — the plea of necessity,
braniti se, izgovarati se nuidom:
vati obama i itd).
Urgency, O"dz*ns*, n, prežnost, hitnost;
žurnost; sila (nužde), nužnost, po-
trebitost; — was declared, prežnost
predloga bi prikeadena (u parla-
Ur: et, ” ywattnt, a. (— ly, adv.)
itan, prešan, duran.
Uric, .jorrk, a, — ‘acid, mokraćna
kiselina.
Urinal, jo'r’n'l, n. staklo ili sud za
mokrenje, burežnjak; mjesto: za
mokrenje.
Urinary, jačrtnšr*, a. mokraćni;
bladder, mokraćni mjehur; — pas-
sage, vodopust. —, m. mjeslo za
mokrenje.
Urinate, j0’r'ndt, v. i. mokriti, puštati
vodu.
Urination,jartna" šta, n. mokrenje.
Urinative, ju'rtnčtiv, a. do tjera na
mokrenja.
Urine, jurti
jerajn, n, mokraća.
Urinous, Ho
kraće,
b & je poput
moj
Urn, on, n. šara; žara za pepeo,
pepelnica; krčag, vrč, ud; (tea —)
čanjnik, «prava sa čaj,
tro
{Uroscupy, jarčs'k*p*, n. motrenje mo-
Ursiform, o"s*fa'm, a. kae medvjed.
Ursine, dea, a. medviedi.
Ursuline, osjalin, n. ureulinka.
Urticaceous, Srt*ke’s"s, a, koprivast,
Urticaria, O'tka'r*, 0. divlji osip,
Uraka, ortkašto, n. šišanje ko-
oo 8, pron. Pere. nas; of —, naj.
to —, nama; all of —, mi
U. 8. A, skraćeno United States of
postupanja surovost; KA found a
njime se slo,
ko — among merchants,
i, usanca.
Usance, ja'zns, "m. rok sa isplatu
mjenice; bill at —, uso pjevica
u običajnom roku)
Use, jas, n. ‘porabe icestjcvanje
‘wlianjey" nevada, “Dhiba aj doris
hamna; vježba; postupanje;
nojeva; — of the globes, po
jela matematičke geografije; I have
— for it, tega ne trebam, to na
mogu i; of —, koristan;
of no —, od nikakve koristi; it is
© no use asking him, ne koristi,
da ga ga je pitati;
what rd — of Srbe? šo
koristi ati? to make — of
something, upotrijebiti do, služiti,
podušii se čim; to put, to
, Poslušiti se; to make good —
of” something, kerang ae čim;
in —, u običaju, obični; it was a
— with them, u njih bijaše običaj;
out of —, što ved nije u običaju,
neobični; beyond , porve me:
običan, načuven ; g Tice is of ‘excellent
— for, rita je izvreno sredstvo
protic, lijek od; charitable — s,
djela milosrđa,
‘1012
USE
Use, prog ki aka ba potrijebit, upa
java, priviknuti,
orn tor na tot vršili, icorfivatig
pati (e Bin ); to — one’s
diseretion, po svojoj pameti
to — extremity, upotrijebiti na
to — imprecations, kleti; to —
one ill, postupati slo + kim,
slostaviti;
to — ap,
trošiti. v. i. običavati;
—dto ren
svali, ljudi su ma
ere o wood Bojat ‘sd aie
wees d, 2. navikao, pri
fa fast i, juzd, a na
viknut; naučeni navadan, sliders
Tam — to bathing i in cold water,
trošen, istrošen,
Useful, jas’ful, a. (— ly, adv.) koa
ristan, Aasnovit ;
soba, a g little — to, od male
isti. — ness, n. hasnovitoss,
probitačnost, korist
Useless, javis, a. (— ly, adv.) bes-
koristan; neupotrebljiv;
— ness, n. beskorisnost; saludnost.
User, juz“, n, upotrebljavač; poroda
Usher, 08, n. vratar;
određivač mjesta (u kazalištu); #
novnik, koji uvodi strance, ide pred
visokim gostovina kao
donosi svečane glasove; poduéitel)
i učitelj; gentleman — (of
the privy chamber, of the of the presence-
chamber) kraljev vratar, kraljev
m remeni > of the Black Rod,
er — of a court of
jnstico glamik, podvornik.
—, ¥. t. voditi; (to — in) wooditi,
rivi — ship, n. slušba vratara,
svodioca, ceremonijara; mjesto po-
Usti en, m. gorenje.
stion, oe" a.
vent Ostjuleé*n, m. gorenje;
(metala).
Ueul, | Jada, a. (— ly, adv) bry
navadan, obitajan; as —,
usu —1918_— un
obižno; better than —, bolje Utilitarianism, jatelter*aizm,n, ući“
ee eens, m. običnost, ee | tarijanisam (nauka, koja uči, daje
Žojnost. korist glavno načelo morala). |
Usucaption, ja“rjukkprščn, n. statenje Uti ty, Juti "onin pomakni Ki
(olaeništve) dugim ušiikom ši Po | Diigation, javltićn, m. korima
sjedom. .
Usufruct, ja'sjufrokt, xn. ušivanje,
ušitak.
Usurer, ja'tor*, n. lihvar, kamatnik.
— like, a. Whvarski.
Usurioue, juzjar“s, a. (— ly, adv.)
likvarski; kamatnički. — ness, n.
lihrarenje, kamatovanje.
Usurp, juzo'p', v. t. priwvojiti, pri-
avajali k sebi što silom, nepravednim,
nezakonitim načinom, oleti, dobiti
prijevarom ili lukavatvom.
Usurpation, jaz™pes'n, m. protu-
10 prisvojenje, nasilno po-
svajanje, olimanje; grotusakoniti
pow
Usurper, jaz0"p", n, of mač,“ nasilni
powvajač, protusakoniti posjednik ;
otimaé prijestola.
Usurping, juzovp'ng, a. koji silom
risvaja, prot posvaja. —
ly. adv. silom, protuzakonito, samo-
voljno.
Usury, ja'žćrt, n. lihvarstvo; kama-
tovanje; (-- interest) lihvarska
tamata.
Utensil, jaten’s'l, n. suđe, posuđe,
sprava; kitchen s, kuhinjako
posuđe; — 8 of war, ratna sprava.
Uterine, ja“t%rajn, a. do se tiče ma-
ternice, Ho pripada maternici; po
materi, po mlijeku; od iste matere
ali od drugoga oca; — brother,
polubrat (brat samo po materi);
— sister, polusenra (sestra samo
po materi).
Uterus, ja’t'rds, n. maternica.
Utilitarian, jatel*te'rn, a. koji misli,
amjera samo na korist; koji se
drži nauke utilitarijanaca, utili-
tarijanski. —, n. utilitarijanac (ko-
jemu je korist glavno načelo etike,
politike i t. d.).
u) javanja.
Utilize, jetlajs, v. t. učiniti korimim,
upotrijebiti na svoju korist.
Utmost, ot'most, (sup. od om!)
sakrajnji; nojoed othe
misery, noj nevolja. —-, što je
najekrajnje; to do one’s —, činili,
Ho se god može; to the — of my
power, is petnih žila, šlogod viša
mogu.
Utopia, juto'p“, n. Ujopija, enivand
ideal aréine zemlje, bajna semija u
kojoj je sve savršeno.
Utopian, jutVp“n, a. dajni, snivani,
raki, Ho ee omiva na tlapnji,
tpuna tmica
najveća, skrajna bijeda tranger,
pome tuđ, posve neposnat; —
refasal, odlučna
uskrata. wt
proizvesti; israsiti, izreći
očitovati, i
izjaviti,
; otkriti; raširiti; rasturith
u ovi;
Utterable, oL%ičbl, a. čla se moše is-
reći, israsiti, očitovati; not —, ne-
učka, noisracio
tterance, O:r'ns, n, izražaj;
devođenje (glasova); isricas je dariaj,
israz; izgovor; jesik,
način predavanja; Hires
of good —, čovjek, koji se dobro
isražava; to give — to, ireći, ka-
zati čto; to stop some one’s —,
presjeći komu riječ; — of commo-
dities, prodaia robe.
Utterer, Ot", n. onaj, koji izriče,
izražava, koji otkriva, koji širi.
Utterless, ot*les, 8. neiskasan, ne-
isreciv
Utterly, ot", adv. vrlo, vele, jako
sasvim, posve, po:puno, ametice.
UIT
Uttermost, ot*midst, vidi Utmost;
to .the — farthing, do sadnjeg
novtida; to the — parte of the
world, do kraj kraja svijeta.
Uvala, jorejul’, javi, on. jesičac,
uma resica.
Uvular, ja'vjal", a. koji se tiče ume
resice; koji nastaje titranjem ume
resice.
Urorious, "zora; a. (— ly, adv.)
slijepo odan, pokoran svojoj ženi,
u svoju ženu odviše saljubljen ; pod
papucom; zaljubljen. — ness, n.
prevdika odanost, pokornost šeni.
vw
Ty vin. (pl. v's, viz) slovo V;
"rimska brojka za 5; (u Americi)
Banknota od 5 dolara; kraticé: v.
sa verb, glagol, v. za volume,
svezak, V. G. za verbi gratia, na
imjer, V. L. za videlicet, naime.
Ka Vir gin, djesie, V. sa violin,
verbi divini minister,
Sige “seus ri
Vacancy, vé'kns*, m. pramoća,
prasnost; praznina, prazan prostor ;
uprašnjenost mjesta, prazno, nepo-
punjeno mjesto; slobodno vrijeme,
praznik, odmor; vacancies, pl.
Prasnici, ferije; dokolica, ber:
poslenost; rastresenost,
Vacant, vč'kčnt, a. (ly, adv.) prazan;
uprainjen, nepopunjen; slobodan,
dokolan, besposlen; Bez misli ; bes
sadržaja; bez izraza, bes gospodara;
— time, dokolica; to be —, biti
prazan, vpražnjem dokolan, pra-
znovati, besposličiti
Vacate, ve'ket ¢
prasniti, napustiti,
muti, uništiti.
Vacation, vkč'šn, n. uprainjenje,
jenost; ukinuće, uništenja;
dobodvo vrijeme, dokolica, odmor ;
prasnici, ferije; .— time, vrijeme
Uke, ve toše
odreći se, uki-
prasnika. .
Vaccina, v'ksaj’n', n. (kravlje) bo-
“ginja, kozice.
1014
; Vagina, wdžaj
vac .
Vaccinate, yikisrabt, yw to cijepiti,
kalomiti
Vaccination, wakorn8' ‘a, v. cijepljenje
Yeoduslor, .viksno't", m. cijepilac
nala akan, vik'sajn, a. kravlji;
— lymph.. — matter, — ;, Tiras,
boginjeviva, cjepivo. —, m. bogi-
njevina.
Vacillate, vis"išt, v. i, kolebati ee;
biti nestalan; neodlučan.
Vacillating, vis"lavng, a (— ly,
adv.) koji se koleba; nestala.:; ne-
odlučan.
Vacillation, vastlatšča, n: kolebanje;
nestalnost; neodlučnost.
Vacuity, vškja“le, n. prasnost, pra-
anoda praznina, prazan prostor;
Beaumont dokolica, besposlica, bes-
brižnost; vost,
Vacuole, všk'juči, n. vakuola (prazan
prostor u tkanini ili plasmi stanice).
Vacuous, vik’ju’s, a, prazan, — ness,
m. praznoća, praznina.
Vacuum, všk'jušm, n. prazan prostor;
"Torricellian —,
sina. +
Vade-mecum, véd*mi'k'n, 0. priručna,
diepna knjišica, mali+rukovod.
Vagabond, všgobčnd, u. skitnica,
klatež, protu > a. skitnički;
koji se klatari, potuca ; nestalan;
bes zavičaja. —, v. i. klalariti se,
skitati se.
Vagabondage, vigobčnd*dž, Vaga-
bondism, vig*b'ndizm, n. akitništvo ;
skitanje, klatarenje.
Yagabondize, vig" bendaje, ve i, ski
tati se, klatariti se.
Vagarious, v°ga'rs, a. čudan, ču-
inovat; ćudljio, lšrovit.
Vagary, vč'g'r', n. plod mašte, čudna
dosjetka, luda misao, hir; šala,
pošurica; što neobično, ludo, vraško,
učinjeno iz ob:jesti, vrogolija,
n. tok, nošnica (u
biljke); prohod maternice,
Vagrancy, végr'ns', m. skitništve,
skitanje, klatarenje.
VAG
Vagrant, wernt, a koji se skita,
potuca, katari, nestalan; —, m.
skitnica, klatel, protuha.
Vague, vag, a. E ly, ady.) ne-
penta neizvjestan, nestalan, ne-
arak. taman. — ness,
neizvjesnost, ne-
ira val, v. t. epustiti. —, mi.
ustići se.
—, m. korist;
Vail, val, v. i. koristiti,
Tel 8, pl. napojnica, napojnice, da-
Vain, vén, a. (— ly, adv.) zaludan,
koristi, potrebe; prazan,
nA ništav; sujelan, uobražen, ohol;
lažan, varav, prevarljiv; lud, lako-
mislen; hvalisav; to use vain —
efforts, uzalud nastojati; — show,
hvalisanje, vjetrogonstvo; — ly, in
—, uzalud, naprasno. — ness, n.
praznoda, ništavost; zaludnost; taš-
tina.
Vainglorious, včnglo'rts, a (— ly,
adv.) tašt, sujetan, nadut; hvalisav,
razmetljiv, — ness, Vainglory,
včuglo'r, m. taština, nadutost;
hvalisanje, rasmelanje.
Moi vet, n. siva vjeveričina (krzno
vjeverica).
vated , (u Tat. Ind.) poslanik;
sas
upn dojetnik,
Valance, valna, n. vrsta damasta
za pokućstvo; gornji kratki sastori
nad krevetom. ili prozorom; rojte
ili rese na krevetu. —, v. t. ukrasiti
rojtama, resama.
Vale, vél, n, dolina.
Valediction, val*dik'š*n, n. oproštaj,
rastanak.
Valedictory,všl*dik'1r*,a.na rastanku,
sa rastanak, Ka —_ "(>
speech, — oration) oprosni
Valentine, valsntajn, ‘by ljubavno,
šaljivo pisames ili dar, ione alje
na dan Sv. Valentina (14. veljače);
na taj dan izabrana ljubovoa.
Valerian, vile, m. macina trava,
* odoljen (ljekovita biljka). |
Yales, vélz, pl. majponica; dar.
1015
VAL
Valet, vil*t, n, eluga; — of the
place, als
Veletudinarian, valet Vejudyne'rn, Vale-
tadinary, vaketja’d'n'rs, a. Boleijiv.
Valiant, .va!*ot, a. (— ly, adv.)
hrabar, srčan; valjan. — hess, 0.
hrabrost, srčanost; valjanost.
Valid, wala, (— ly, adv) valjan,
eriedan; provi dobar, jak (6
raslosima i t. vovaljan,
pravomodan; to be, vrijedi
Talat; to make —, učiniti va-
ijenim pravomoćnim, ovjeroviti, uree
t. učiniti pravo
Validate, valde,
jeroviti,
im, potvrditi, ovje
valiatlon valed@'i'n. n. potvrda ilt
priznanje pravovaljanosti, ovjerov-
vali kA včlid**t*, Validness, všl*dnes,
nje |; valjanost; pravovaljanost,
pravomoćnost. |
Valise, v'lis’, vliz’, n. kožna torba,
Butnitha torba.
Valley, yal’, n. dolina; the — of
tears, auzna dolina; žljebina od
krova. ,
Valor, Valour, v&l%", n. Arašron,
srčanost
Valorons, , vala, a. (— ly, adv.)
hrabar, srčan, smion. — ness,
hrabrost.
Valuable, valtju*bl, a. (— bly, adv.)
vrijedan, dragocjen, skup, drag;
vrijedan poštovanja. —, m.
jeno = ness, m. vrijednost;
.pocljenost.
vi aluation, valjuz’én, n. procjenjivanje,
procjemba, procjena; vrijednost;
rjučt", n. prodjenitelj,
ai,
vrijednost; vrednoća;
prava vrijednost; to
great — upon, što vrlo
cijeniti; of no vrijednosti;
-- when due, — at maturity,
vrijednost kod dospjetka, kad (mje-
nica) dospije; — as per invoice,
vrijednost (iznos, cijena), naznačena
value, val
the re
cijene, jeftino; ‘to give somebody
(geod) = koga pošteno,
mu robu.
ojenijto; if you — en eae ako
ti je šivot mio;
fingers, ako ne ćeš daa izgubiš prete;
to — oneself upon, odviše se
noth dimes to — at too high a
rate, pregjenjivati. —, vite
on, upon, vući, trasivati na koga.
Valneless, valjules, a. Bes vrijednosti.
Valuer, hie "yD. ocjenjiva’, pro-
Valve, din, m. krilo od vrata; sa
listak; poklopac, ljuštura; klopka
u biljka).
Valred, všlyd, a. sa saliscima; sa
varaise tibia. sa salikom,
20 saliscima; klopav.
Valrale, vil'yjal, D. mali salistak,
‘Yamoss, mos’, Vamoose, včmtiz', v.
Vamp, Ka gornja
t. (to — up) bradi pod
i (apsle); krpili, potkrpiti, po:
ej Poste en pri wl
iprave (u
glazbi).
Yomrer, vamp kri ey a, krpač.
‘ampire, vim’ 2. ver ir, vuko-
‘ak; krvoj he’ me
Vampirism, vim'pajrizm, n. vjero.
sanje u vampire; tepijanje krvi;
ta, vin, n. vijača, vijalica, sprava
vijanje dita; kr — Wt
slati; iepiratš rude.
‘Van, vio, u. pokrivena, velika, te.
retna kola; kola sa pokućstvo ;_|
VAN
—) kela sa prdijagu (ns.
Van, vin, 2. rinici, prednji redovi
the — of peep tga
Vandal, vin'd', m. vandal, surov
čovjek,
Vandalic, vu
‘ani i dal*k, 8. vandeleki,
Vandalism, van'dtlizm, n. vendalisam,
sa uništavanjem, rasaranjem.
visni odaja a “reckana, sa.
d, a. treckan.
vane, "8 nalts a Mosman; vjetrokaša;
krilo od vjetrenjače; Gight >)
siralo, visir, pomičan
micaljka (na spravama).
Vangs, vd vdngt, pl. se see edin (ito drše
af van’ roi n
ee iy greta ojaka,
“Vanilla, vinil
Vanish, vin"š, v. i,
Prva prod; to — away, gu-
Vanity, vant, u. taština; nidtavoet,
mištešnost, prasnost; opsjena, varka
obmana; neistinitost; eujeta, uobra-
žavanje; Vanity Fait, sajam toitine,
tašta i ništova jurba i šisota:
Vanquish, vin'kwš, v. t.
nadi svladali; oprovrgnati,
Vanquishabl vin'kwei*bl, a. po
Vani ga, všn'kwtš*“, n, pobjeditelj,
pa Tin'ttdt, Rh. . zgoda; nad-
preteinast; dobitak;
q int, ost) , “zgodan, povoljan po-
sa as on neprijatelja), nadmoć.
Vay id, on a so ly, adv.) nealan,
ijutav; bes ness, Vapidity,
vpidt, n. prom bijutavost.
Vapor, Vapour, vep™, n para;
tadlo uobraiavanje, razme-
‘ani, — 8, pl. vjetrovi, nadam,
hirovi, mušice, njeka bolest živaca;
— bath, parna kupelj. —, v. t.
(to — away) pustiti, da što ishlopi,
VAP
tevjetri; Tesbulit, učini oječnim,
- nj? PR sadimljen, sapušen; hi-
Vaporeon, “vophrenv#a, . m
tearanje u paru;
Mapljivanje.
Vaporize, — ise, vč'p"rajs, v. t. pre-
bvoriti u paru; činiti, da isvjetri,
da ishlapi; učinići sumornim, sjetnim.
— 7 i
. pre
tsparivanje, i3-
Vaporous, vé'p'r's, a, (— ly, adv.)
zapušen, zadimljen ; ; pun
para, pun isparina; tašt, hirovit;
što nadimije (o hrani). — ness, n.
zadimljenost.
Vapourer, vé'p'r*, n. Avališa, vjetro-
gonja.
Vapouring, ve'p*ring a. (— Jy, adv)
irovit, mušičav; hvalisav. —, m.
hvalisanje.
Vapoarish, ve'p'rit, Vapoury v&'p*r*,
a. zadimljen; pun para; hirovit,
mužiča
. Vaquero, vké'ro, n. (mehički, sa“
padnoameritki) pastir.
Varec; vir*k, n. pepeo od morske
trave.
Variability, versbil*t", n. promjen
ljivost.
Variable, va'rebi,
a. (— bly, adv)
m, nepostojan.
. promjenliva stvar. — ness,
a. promjenljivost; nestalnost ; pre:
ariance, verna, n. nesloga, ne-
sklad, razdor; svađa; propuslovlje;
si prelošan. profualovan, aa:
= vađen; to be at —, neslagati se,
proturlooit se, biti poroedons 1
set at —, zavaditi, dovesti u protu-
slovlje
Variant, ve'at, a rasližan, ratty
promjenljiv. —, n. varijanta, d
oBlik kojega tekata.
Variate, ve'r'ét, v. t. (1 1.) mijenjati
(se)
Variation, vér'a's" promjena ;
mijenjanje, mijena; deklinacija
(otklon, odstupanje magnetitke igle);
1017
VAR
sarijacija (u glazbi, u matematici)
aslčka.
ruslika.:
Varicella, vir'se'l', n. divlje kosta,
Varicocele, varia, n. proder (ote
čene šile) krvni
Varicoloured, Varda, & Jaren.
Varicose, vir*kts, a. 2 oletenim
kronicama; Ho ae tiče gukave tile
WU otoka ke Rreniees — vein, otečena
vade vor werd, a (— ly, adv.) rds-
molik, rasličit; šaren.
Variegate,. v8' make vy. t učiniti ša.
renim; variegated, Jaren.
Variegation, včrćečićn, n. šaranje;
žarovitost,
Variety, v'raj*t*, m. rasličnos, ras-
nolikost, rasnovrenost; promjena;
raslika ; odlika (iste vrste životinja
itd); kojela; & — of things,
razne_stvari; a great — of cottons,
veliki isbor pamučne robe; a — of
books, avakovrsne knji ia of
good things, svakojake dobre stvari;
show, predstava ili islošba
kojetesa,
Variola, v'raj*l, n. (prave). boginje,
kozice.
Variolar, v'raj'*l", Variolous, vraj
158, a. boginjav, kozičav; boginjski,
Various, vč'r*, a. (— ly, adv.) ras-
u
A; raznovrstan, Jaren ; promjen«
ness, u. različnost; ramno-
vranost. +
Varix, vč'r*ks, n. (pl. varices, var’siz)
oteéena (žila) kronica, otok krvnice,
Varlet, va"ist, n. sluga; lopov, lupoš,
mad D. prostačina.
Varnish, va“n'j, n. pokost, lak; oca-
klina, gleđa; paklina (sa: mazanje,
paklenje Sroda);" sjajan, vanjski
izgled; to set a — on, ocakliti, po-
kostiti. —, v. t. pokostiti, lakirati ;
premazati; uljepšali, zabušuriti;
to — over, pokoslili, premazati,
uljepšati.
Varnisher, va'n’s", .n. pokostar;
uljepšavalac.
Varsity, vavstt', on. vulg.. mjesto
University.
VAR
Vary, ver’, v. t. mijenjati; pro-
mijeniti; učiniti Mo drukčijim, ras:
ličnim, rasnolikim- —, V. i. mije-
njati se, promijeniti 16; raslikovati
06, rasilasiti se (from, od); biti
žaren.
Varying. vr'ing, a. koji se mijenja;
promjenljiv; rasličan.
Vascolar, vis'kjal“, a. koji
cijevi, (kronih) tila; koji se aa-
stoji is cijevi ili Hla, pun cijevi
ili žila.
Vase, viz, vaza, posuda ;
vez, m.
sajna pomuda; vasa (vaš) sa
cvijeće.
Vaseline, vazslin', n. vaselin.
t. namazati vazelinom.
Vassal, ye", n. vasal; podanik;
sluga, rob; oruđe. —, v. t. po-
koriti; vladati; tepinjati se nad.
Vassalage, vas’l*d?, n. vasaleteo,
lenska dužnost, lenska služba; po-
daništvo; podložnost, pokornost,
zavisnost,
Vast, vast, (— ly, adv.) prostran,
žirok, velik; ogroman, golem, silan;
neizmjeran; 2 — deal, strašno
mnogo; — LA adv. veoma, vele,
fat,
A
užamo debeo. —,
m. Hrina, prostranost, neizmjernost;
the — of air, neizmjerni zračni
prostor.
Vastness, vast'o*s, n. golema pro-
stranost, silna veličina, ogromnost,
neizmjernost; golema važnost.
Vat, vit, n. kada, kaca, badanj;
korito; varnica (u kojoj se kote
salužuju); fermenting —, kaca ‘sa
kominu (u pivara).
Vaticinal, vitis*ući, a. proročki.
Vaticinate, v"tis"točt, v. t. proricati.
Vaticination, vat'stočiišn; m. pro-
ricanje; proročanatvo.
Vaudeville, vAd'vil, n. lakrdija e pje-
vanjem; ulična pjema.
Vault, rdlt, n. svod; posvođena soba
(osobitopodzemna); podrum, pi
grobnica; — of the brain, m
duplja. —, v. t. svesti, svoditi, po- .
svoditi, pokriti svodom.
1018
vau
Vault, ylit, v. i. skočiti, skokaćfi
J skokove,
vate, ated, a. svoden, presvođeni.
vike, on, -
Vaulter,
metalo.
Vaulting, val't*ng, n. evođenje
premetanje.
Vaunt, tate v. i. healiti se, artis
razmelati se, hvastati sa (of, čim);
lagati. —, v. t. hvaliti, slaviti. —,
m. hvaljenje; hvastanje; to make
a— of fosometkin. nječim se po-
nositi, hea
Vannter, vine ht, .hvalilac, Avališa,
hvastalac.
Vauuting, v&n't*ng, 0. hvalisar,
hvastas, razmetljiv. —, n. rasme
tanje, hvalisanje, hoastanje,
V. C. mjesto vice-chancellor, vice-
consul, Victoria Cross.
Veal, vil, n. tee, eon telede
meno; — s, fu trgovini) telede
kože; — cutlet, telede rebarce;
—_ ost teleća pečenka, pelena te
Yection, vek'šn, Vectitation, vekt*>
ta'ššn, Vectare vek'č*, n. vodenje,
vožnja, otpravljanje.
Voor, vi',.v. i. okreta:
s, obrnuti se; mijenj
povoljniji. ati,
obrnuti; (to — out) pustiti, iepustiti,
ube) j haul,
Veerable, virbl, a. prom m
Vogotablo, vedyttbl a, biljni bijskći
— acid, biljna kisdlina; — diet,
hrana od bilja, — je
VEG
Vogetal, vedi"t'l, a. biljni; vogsta-
Kr [diljni i životinjski); —_ Bh
Vegetarian, vedž*tč'rn, a, vegetari-
Janski; — principles, načela vege
tarijanaca; — restaurant, vegetari-
Janka gostionica ICI kojoj se na"
dobije ni mesa ni Seatokih pića),
—, m. vegetarijanac (koji s6 hrani
samo hranom od bilja).
vedž*tč'r*nizm, n.
vegetarijanisam (ograničenja na
hranu od bilja).
Vogotate, vodž*tčt, v, i. rast, živjeti
(šao Biljka); životariti.
Vegetation, veditta’s® in, 0. rastehje;
dalje, diline, rasline,
Vegetative, vedž“itiv, a (—.ly,
adv.) Ho raste kao biljka; što
pospješuje rastenje. — nese, De
rastenje biljke, sila kojom se ija
popa vedžtist, n. vegetarijanac,
Vehemence, vi'h*mens, — ency, ens*,
n. žestina,
Vehement, iment a. (— ly, adv.)
žestok, v
jatren ;
Vehiclo, vićhskl, 2 kola; sredatoo sa"
vošenje, prenošenje, vođenja, pri-
općivanje); pomagalo, vodić, nosilac,
posrednik.
Yebicular, vehikjul a, kolni, Rolski,
Veil, včl, n. veo, koprena, pi
savjes, sastor; islika, plaši; — of
the palate, meko nepce, nepčani
veo; to take the —, obudi se u
duvne, postati opatica.
Vein, včn, n. šila; šila kroniea; stri-
jela (u drvetu, mramoru); šica,
žila (rude); dar, sposcinost na-
žlonost; raspološenje, volja; poetical
—, pjesnička šica; in the (for),
raspoložen (sa); small (little) —,
žilica; a — of thinking, red, nis
misli; full of — a, žilav; to open
the —, pustiti kro. —, v. t. išarati
šilicama, slrijekama, mramorisati,
mramoriti, — less, a. bes šila,
Bez šilica.
Veined, včnd, a. šil687 mramorisan.
1019
VEt
Veinlet, včn'l*t, n. silica,
Veinous, vš'n'a, Veiny, vč'n*, a. šilav.
Volar, 1", a, velaran (proiseeden
Vela, ji it 2 sabe voli, pro
Yolen, =a n volin, najfiviji
pergamenat; r— bound, wvesan w
peganenati - Part —, post,
ji papir.
Velosimetdy pore snake wept we
sa mjerenje brsine.
Velocipede, v'lds'*pid, n. velociped.
Yeledi velepnaist, ‘noo:
koturač.
važan. Kiba, n broinaj fins final
(terminal) konačna kari
mean —, srednja drsina; init
ima bršina.
Vdioura, oan tine m jab pamučen
Brko pends daršunast,
mek kao baršun.
Velveret, vel'v'ret, n mandester
(vrsta prostijega baršuna).
Velvet, vol'v't, n. baršun velud,
kadiva; cut —, ostrišen Baršun;
imitation -, nepravi baršun; on
—, kao ne rušama, udoban; all is
not upon — between them, ont
ne sive u najboljem skladu; to
stand on —, okladu tako udesiti,
da ju se mora sigurno dobiti. —,
aod baršuna, od ve'uda; baršunast,
mek kao baršun. .
Velveted, vol'v*t*d, a. baršunast, meb
kao baršun,
rare. pamudan
baršu
Yelveting, rel'veting, n. malje od
barduna; — s, pl. barduni, seludi.
vel'y'tin, n.
Yelvety, vel’r't*, a. od daršuna, kao
daršun, bariunast.
prodajan,
Venality, Koa M Srodnjnoski
podmitljivost.
Vonary, vi'n'r’, a, lovni, loveki.
VEM
Vonatio(al), venke*k(1l), a. čovni;
Youd ve vend, ¥. t.
Vonaer, vedi, Figpeee prodavac, pro-
Vondible, ronal, a. prodajan, što
00 prodaje, ito prolasi. — ness, n.
Vonder, ven’d™, n: prodavac.
Veneer, v*ni°, v. bghenie tankin
Vonoering, Wairng, n. odlaganje
tankim daščicama, furniranje; tho
oblodeno, uklađeno.
Vevemous, ven*m's, Veninous, ven'-
*n%8, a. ofrovan.
Venenate, ven"nšt, v. $ otrovati,
Venerable, ven*rbl, a (— ably,
adv.) častan; predastan; dostojan
štovanja, poštovan. — ness, Vene-
zability, venči'bil*t?, n. časnost,
presasnost; poštovanost.
Vonorate, ven'trčt, v. t. štovati, po-
A von'rčišn, m. štovanje,
M ćes *ven'tret*, n. štovatelj,
pošto:
Yenereal, venir, n. spolni, dludni;
veneridan, sifilitidan, Bludobolan;
što drati
od ai —_ gogi
dolet, vifilia; — pleesars, blud.
Yenereous, vni'rs, a, Budan; po-
hotan, — ness, ni pohotnost;
dludnost.
Venery, ven*r’, n. blud, dludnost.
—, m. lov, lovljenje. .
Venesection, von'sek’s'n, n, puštanje
krvi.
Venetian, veni sh letački; —
blinds, rabronice (na provera); —
carpet, sag sa stube; — door,
1020
VEN
klena i— stakleno
atai ‘ dede weight,
voj dicen,
Ol ange, vendišna, m. osveta;
nena ox owt komo; i
soi dato, oral, ježa, Sabo
Tonga vendš'fal, a. (— Ms adv.)
osvetijiv. — ness, n. osvetijivost.
Venial, vi'n“l, a. oprostio; — sin,
mali grijeh. — ness, n. oprostivost,
Venison. ven'zn, Ven"z'n, n. divljač,
smao od (krupna) divljači. — pasty,
pašteta od divljači.
Venom, ven'*m, n. otrov; sloba. —,
Y. t. ofrovati. — ed, a. otrovan.
Venomous, ven*mis, a. (— ly, adv.)
otrovan; sloban, — ness, n. otroy-
most; soda.
Venose, vinds’, a. šilav.
Venous, yi'n's, a. šilav; venosa:
pripada šli kronici; — bi
venoma krv.
Vent th n. otvor, rapes heraer
ja (rupica na M
srami. (rupa ma fa
islasak; otvaranje; odulak, isliv,
provalay tok; trag; to find ,
islaz, pomoći ae; to give —
ei one’s rage, iskaliti svoj gmjes,
svoje eros (on some one, na home;
to tako. —, isaći na glas, raščuti
e to gine -toa i wad
načini
t
(mato, otvoriti, malo ‘aia,
kros Jovo kros odudkw: oa
dahaliti; fared, bosati, otkriti, raširiti;
to — one’s rage on some one,
hati svoja a kom. ; m
odahnuti; njuliti, nanjušići. —
hole, oduika; — peg, lug,
srati (čim 08 savrenjt’ rupa). ~
spike, klin sa valju (na pod a
a, vent, n.
von map
Venter, ‘ven't™ m.
—, 1. uiročn; majka; wie umstkera by
the same —, šraća po materi.
Yentiduct, von't*d0kt, Patna cijev,
“cijev za wjetrenje, sračanje,
doji
VEN
Jeni, on tl, m. salistak.
ven'tlčt, v. t. wetriti,
obnavljati srak; hladiti;
itive)? pretresati, raspravljati,
rašioati; to — a mine, dovesti
čisti zrak u rudnik.
Ventilation, vent*l&š*n, n. ojetrenje,
sradenje, obnavlj.
(šita); pretresanj
Ventilator, ven't*lct™, n. ventilator,
vjetrilo, sprava za vjetrenje.
Ventral, ven’tr'l, a. trbušni. —, m.
(— fin) trbušna peraja.
Ventric, ven'trk, a.
+ dagni,
YVontricle, ven'tr'kl, n. duplja, uvalica ;
— of the brain, mošdana dwplja;
the left — of the heart, lijeva
klijetka area,
Ventricose, — cous, ven'tr*kos, —
ks, a. frdušat.
Ventriloquist, v“ntrilkiwist, m. een-
trilokvista (koji govori zatvorenfm
ustima, kao iz trbuha), trdozborac,
Ventriloquize, — ise, v“ntrilkwajz,
v. i, govoriti kao is trbuha.
Venture, ven'č", n. usudivanje;
poduseće;
cha; peenont; ulošak (u
pon, pokuša:
6 u; to— out, usuditi se
islošiti opasnosti,
metauti na kocku; poslati na sreću,
ne iju.
Venturer, ven’é'r", n. smjelica, Koji
86 islaše opamnosti, meće sve na
kocku; špskulant.
Venturesome, yen’ssim, a. smjel,
smion, drsak; podusetan. — neas,
smjelost, podusetnost.
Ventnrons veu'čtris, a. (— ly, adv.)
omjel, — ness, any
podusemorts
trbušni, želu-
1021
jelost, neo
vanju).
| Veracious, v*rš'šća, a,
VEN
Venue, ven'ju, n. nadlešan sudi
mjesto čina; to fix (lay) a —,
odn. opredijeliti mjesto.
= mah, udar, okršaj (u mače-
D
istinit, koji ljubi ii
pouzdan, vjerodostojan,
Veracity, v'ris"t, n. sastaje ljubav
istine; tejnost,
venda) vida a n “oranda,
Vere vi, n, glagol.
Verbal, vi"b'l, a. (— ly, adv.) koji
“ sastoji od riječi, koji se tiče
jedi; doslovan; usmeni; glagolski;
- laps, riječanje, prepiranje;
— quible, igra riječima, mudričenje,
isortanje; — agreement, — con-
tract, usmeni ugovor ;— intercourse,
usmeni saobraćaj; message,
usmeni nalog, poruka; — process,
usmeni postupak, protofol, sapisni
— translation, doslovan prijevod,
Verbalism, vo"bšlizm, n što je isre-
deno riječima.
Vertelist, vo"b5list, n. prebirad riječi;
gjeprdlaka; brdljavac,
, ¥*bil*t, m. dosloenost,
lovno značenje ; prebiranje rijedi,
kićenja riječima
Yerbalization, vi%''288'n, m. pre-
foaranje u glagol.
Verbalize, — ise, vo"b'ajz, y. t.
pretooriti u glagol,
Verbatim, v*be't'm, adv. doslovno.
od riješi do riječi.
Verbena, vbint, m. sporič (Wiljta).
Vorbiago, vi"b'edž, n. bujica riječi,
prama riječi, Prdijonje.
vžboe, vbus’, (> ly, adv)
rječit, dobijao, opisni dosadan.
-— ness, Verbosity vbčs"t', n.
rječitost, brdljavost, opširnost.
Vordancy, vodna" n. zelen, selenina;
neiskusnos:
Verdant, wordiat, a. (— ly, it)
jan, u ovijeću; neishusan.
ere m. (kraljevski)
šumar, oy .
VEM
Venatio(al), vnšt*k(")),
vedra ‘vend, v. ¢, prodavati.
Vender, ven'd™, n. prodavae, pro-
davalac,
Vendible, ven'd*bl, a. prodajan, što
40 prodaje, što prolasi. — ness, n.
Vendor! von'a®, n; prodavae.
Veneer, vni", v. t. oblošiti tankim
a. lomi;
dal oplatiti
pala, be ubjepšati. —, 2
ičica, oplatica,
‘lapenier se Jurmiranje; noolaka,
“tanka borica ; vid, isgi spojeknost
licomjeratvo. — we
furniranje.
Veneering, 'ni'rng, m. odlaganje
tankim daičicama, furniranje; tho
, .
Venemous, ven’m's, Veninous, ven'-
"ns, a. ofrovan.
Venenate, ven"ni nE ¥. t. otrovati.
Venerable, ven*ribl, a. (— ably,
adv.) dastan; prečastan; dostojam
štovanja, poštovan. — ness, Vene-
zability, von'rbilt*, n. daenost,
predasnost ; pošiovanost.
Venorate, ven“rčt, v. t. štovati, po-
štovati;
Veneration, ven'ré’s'n, n. štovanje,
poštavanje.
Venerator, venrat*, n. štovatsij,
poštovalac,
Venoreal, v'ni’rl, n. spolni, Bludni;
veneričan, siflitičan, Bludobolan;
Ho draši na bludnost; Mo: liječi
od sifilisa; — , pogana
Bolest, sifilis; — pleasure, blud.
Venereous, v'nfr*s, a, bludan; po-
hotan, — ness, ni pohotnost;
dludnost,
—, m. lov, lovljenje.
Venesection, ven'sek’s'n, m. puštanje
krvi.
Vene vatitn, a. mletački; —
bi adam aki, (na prozoru); -
sag sa tuba; — door,
1020
VEN
staklena orate; — weight, staklono
tlačilo (ea listove).
treba.
Vongotu, vend¥fal, a. od: adv.)
votljiv. — ness, n. jivost.
Venial vini, a. oprostio; — sine
mali grijeh. — ness, n. oprostivost.
Venison, ve ven'zn, ponam, n. divljač,
meso od 9) divšjači. — pasty,
paštsta od divljači.
Venom, ven'šm, n. otrov; sloba, —,
Y. t. otrovati. — ed, &. ofrovan.
Venomous, ven“*mds, a. (— ly, adv.)
otrovan; sloban. — ness, n. otro»-
most; sloda.
Venose, nds’, a. šilav.
Venous, vi'nča, a. šilav; i ponosan, ži
pripada Ki kronici; —
venona kre.
Vent, _ Vent, n otvor, ac odete:
svoje rede some one, M non
fo take, isadi na , raleus
o; to give, -toa igh varka
—, vo to nadiniti. teor, mai
(maloj otvoriti, malo dići,
kros otvor, kroz odušku; o;
dakaliti;ioreći, hasasi, otkriti, raširiti;
to — one’s rage on some one,
ishaliti svoja erce na komu. —, v.
i. odahnuti; njušiti, nanjučići. —
hole, oduška; — peg, — pre
oranj (čim ee savranji rupa,
spike, klin sa valju (na top).
Jen vent, n. , proda,
'entago, von' n, rupica, odutke,
Venter, ven't* n. rasglasivad.
—, 2. utroirs: majka; brothers by
the same —, šraća po
Ventiduct, von't*dokt, a. P wratna < cen,
“cijev za ujetrenje, zračenje.
VEN
Vontil, ven’t'l, n. zalistak.
Ventilate, ven'tlčt, v. t. weiriti, |
obnavljati wrak; hladi
vii retresati, raspravljati,
rašivati; to — a mine, dovesti
čisti zrak u rudnik.
Ventilation, vent*le'sn, n. ojetrenje,
sračenje, obnavljanje sraka; vijanje
(dita); pretresanje, istrašivanje.
Ventilator, ven’t*lct™, n. ventilator,
vjetrilo, sprava za vjetrenje,
Ventral, ren'tršl, a. trbušni. —,
(— fin) trbušna peraja.
Ventric, ven'trk, a. trbušni, želu-
dacni.
Yentricle, ven’tr’kl, n. duplja, uvalica ;
— of the brain, mosdana duplja;
the lef — of the heart, lijeva
klijetka area,
Ventricose, — cous, ven'tr*kčs, —
k's, a. grdušat.
Ventriloquist, v"ntril“kwist, n. ven-
trilokwiata (koji govori zatvorenfm
ustima, kao is trbuha), trbozborac,
Ventriloquize, — iso, v'ntri'lškwajz,
Y. i. govoriti kao is trbuha.
Venture, ven'č", n. usudivanje;
smjelo djelo, ' amjelo poduseće;
špekulacija; opasnost; wlošak (u
igri), oklada; roba, pošiljka
moru; sretan slučaj; to — risk,
usuditi a6, metnuti aa kocku
van, —, v. "th
metauti na kocku; ai na sreću,
na špskulaciju.
Venturer, ven'č*r", n. smjelica, Koji
se islaše opasnosti, meće sve na
kocku; i;
Venturesome, Yen’sabm, a smjel,
ati,
smion,
smjelost, podusetnost.
. — ness,
1021
Ventarons, ven'čirće, a. (— ly, adv.)
smel;
pod
. — ness, snyelost, | verte,
VEN
Venue, ven'ju, n. nadlešan udi
mjesto čina; to fix (lay) a —,
odrediti, opredijeliti mjesto.
—, m mah, udar, okršaj (u made
vanju).
Veracious, v*rč'šča, a. (— ly, adv.)
istinit, koji ljubi istinu; istinski ;
pouzdan, ujerodostojan,
Veraci fist, m, h datinitot, ljubav
vi tajnost,
irida, n. veranda,
ispute, rif
— quible, igra Da, mudričenje,
isortanje; — agreement, — con
tract, usmeni ugovor;— intercourse,
uameni saobraćaj; message,
usmeni nalog, poruka; — process,
uameni postupak, protofol, sapisnih;
tion,
trans]
Verbalism, MA
eddie vovbtlat m. prebirač
Vortclist, vo"bšlist, n. prebirc ječi ;
cje dlaka; drdljavac. riješi;
Vorbćty,o bil", m. doslovnost;
doslovno značenje; prebiranje riječi,
je riječima.
Verbalization, vi'b'l*zčdn, m. pre-
toaranje u glagol,
Verbalize, — ise, vo"bslaja, v, t.
jeoriti u glagol.
Verbatim, rrbštm, adv. doslovno.
doslovan prijevod.
lizm, n što je isro.
od riješi do r,
Verbena, bint, sporiš (biljka).
Verbiage, MEA n. bujica riječi,
prame riječi, brbljanje.
Verbose, v"bow', a. (— ly, adv.)
ječit, brdljav, dosadan.
-— ness, Verbosity boat, m.
rječitost, drbljavost,
Verdancy, vo"dčna', n. zelen, selenina;
neiskusnost.
Verdant, prodo a (— ly, adv.)
ujan, u evijetu; neskusan.
oreder? mn. (kraljevski)
šumar, onje .
VER
Verdict, vo"d*kt, n. prasorijas (po-
rotnički); odluka, 1 presuda, mations
to pass (give, return,
reći svoj aud, svoje mnijenje.
Vedra vord'grie, n. mjedenka,
selen kamen, rđa od bakra.
Verditer, vo"d*t“, n. slatopoj (vrsta
selene doje).
Verdare, vovdje, vo"dis, sete,
selenilo; svjedost. — less, ‘a, des
seleni, bes trave.
Verdurous, vord2*r0s, a. selen; svješ.
Verge, vo'dd, n. sluššeni štap, šibika
(kao smak olasti); rub, kraj, okrajak,
međa; i ograda, ‘rub lijehe; okružja
>, je; vidokrug; on
rena rubu On the — of starva-
tion, malo da i.
Yeridical, mat,
istinu, istinit.
Veriest, vor"ist, a. (sur-:l. od very)
najkranji, najveći, najpraviji, prav
pravo, he is the — rogue, on je
hulja.
verte” le, Versfajebl, 8. što se dade
dokazati, obistiniti, poterditi.
Verifier, ver*faj*, n. poterdivad,
ovjerovitelj.
Verification, ver*f*ke8°n, n. poterde-
nje, ovjerovljenje, potorda, dokas;
in — of this, sa potvrdu ovoga.
Verify, vor'faj, v. t. potvrditi, owje-
roviti; dokasati; ispitati, iatrašiti;
the prodictions have been verified,
proricanja su se obistinila.
Verily, ver"l’, adv. odista,
istinu; sasvim,
Verisimilar, vorsimsi“, a (— ly,
adv.) vjerojatan.
vertefmil*tjad, on
Verisimilitude,
vjerojatnost,
Veritable; ver*&bl, a. (— ably, adv.)
istinit, pravi, sbiljski.
& doji. govon
1022
VER
Verity, Mišni n.e istina; of as,
začeta, u
Verjuice, vo"džas, n. sok od selenoga
grošđa, od nesrelog voća; kiselo
vino; oeat od divljih jabuka.
Vermetl, vorm'l, n. crven, skerlet;
poslacena erbrnina; vrsta granata.
Vermicelli, vo'm*čel“, n. pl. talijanski
Vormicido, vorm’sajd, n. sredstvo,
što ubija crve, gliste.
Vermicular, v*mikjul", a. croni;
ervast, crvolik.
Vermiculate, v"mik'julat, v. t užra-
siti, ulošiti, furnšrati ercolikim
ukrasima; — d work, mosaik s
ervolikim ertama. —, a. ervolik;
ervotočan.
Vermiculation, v*mikjulčšt, no.
crvasto gibanje; ika ukras.“
Vermicule, vo"m*kjal, n. ervić.
lose, — lous, v*mikjulos,
— Fs, a. čroljiv, crvotočan; crvast,
ervolik.
Vermiform, vo"m*fa'm, a. eroolih.
Vermifuge, vom'ijudž, n. lijek od
‘lista.
Vermilion, w"miljšn, n. umjema
rumenica; crven, skorlet. —. a.
vrlo crven, crven kao skerlet, —,
¥. t. ocrosniti,
Yer, vé"m'n, n. orvi; dube, gad
jenice); škodljive divotingice;
}, shot, izmet. — destroyer, —
fe prah protio duša, Bnbomor j
— hunting, lov na male grabešljives ;
— trap, milolovka.
Verminoue, vo"m*nča, a. što proisvodi
crve, gliste; što dolasi od gluta.
Vermivorone, vemiv"re, a, fo ždere
Vernacular, vnikjul*, a. domaći,
domorodan Mik im bart ent
rodno narječje, semaljski jezik;
— language, — fengze, ‘mate-
rinski_ iesik. —, domor
nenoljak ab) Joni " materinaki jontk,
a. proljetni, prema:
equinox, proljetni ebvi-
— fever, malarija grosnica;
VER — 108 VER
— grass, slaćno koljeno (biljka) ;
— flowers, proljetno ovijeće; —
svoeta, ugodnosti proljetne,
Vernier, vo''n*, a no
Vernile, vi
Verena vrtna, s žatoslavia |
(biljka).
Verrucous, vor*k’s, a. bradavidast,
‘pun bradavica,
Versatile, vo"'s*taji,
mnogostran; promjenljiv, prevrtljiv,
nestalan.
Versatility, voreštil"t, n. okretljivost ;
okretnost, vještina, mnogostranost;
promjenYivost, nestalnost.
Verse, vO's, n. stih; kitica; piesma;
blane —, jampski bos
sroka; to make — s, graditi stihove,
pjevati; to read (recite) — 8,
deklamovati. — maker, — man,
—- monger, stihotvorac.
Versed, vo'st, a. upućen, iskusan,
njet; to be — in the world,
poznavati svijet; — in business,
elt poslu; — sine (of an are)
sinus versus (luka),
Vorsolet, vo'alt, Norsicle, vi!
B. stihić, i a
Versicolour, —ed,
koji mijenja
Verticular, valjaka, a io pripada
stihovima, što
Versification, vi n. gra.
đenje stihova, atihotoorstoo, pje-
sništeo.
Versificator, v6"
vors'faj™, n. atihotvorac; pjesnik.
Versify, Vobatkaj, v. i. gradi
¥, t. op
stihovima.
Version, vo"š'n, n. prevođenje; pri-
jevod; tumačenje.
Versionist, vovš*nist, n. prevodilac,
Verat, vo'st, n. orsta (ruska mjera
= 3500 engl, stopa ili 1066 m.)
ja. šikare;
Vert, vč't, n. selen;
+ divljač;
— and venison,
! Very, ver", a. pravi, isti
over -, Pr (cisoka) šuma;
—, šiblje. .
Vertobra, vo"ttbr, m. eh vertebrae;
yore kralježak; pl. kralješnica,
verna. vori aj što pripada
kralješcima, - što ima“ kralješte;
hrptenični. — animals, žralješjaci ;
.— column, žArpienica.: >,
pre brata, vorttbrč't, pl. Piralješ!
Vertebrate, vort*bršt, as kralješoima,
s hrprtenicom. —, m. kralježnjak.
Vortex, ro"t'ks, n. tjeme; senit, tje-
menica; vrh; — of glass, najdeblji
dio ispupčenog anajtanji isdubljenog
stakle
Vertical
vortk'l, a. (— ly, adv.)
-serttbaten} Sine, okomi ;
int, senit; — engine, uspravan
n. okomica.
jarostroj. —, — ness,
rticality, VOWLAIt', m. okomio
tost.
Verticil, vo"t*sil, n. ljen.
Verticillate, vo't*sil'čt, a. preitjenast.
Vertiginous, tidž*nša, a. (— ly,
adv.) što se okreće u krugu, oko
svoji vrtoglav; što usroči orto
glavicu; nepostojan, — ness n.
vrtoglavica; nepostojanost.
Vertigo, vo"t'go, vtaj’gd, n. orto-
glavica, omamica.
Vervain, vO"včn, voTv'n, n; sporiš
(biljka); — mallow, drooliki sles.
Verve, vi 1 M. samog, polet, odušev-
ljenji
potpun,
posvemašnji +sam, glavom;
daš, upravo, taman; the — devil,
aussi đavo; the — picture of his
father, puki otac; a — fool, prava
jada; the — best, daš najbolji;
the — fiat, od «vih najproi; the
-- same, upravo onaj isti, i
istovetni; the — same day, upravo
onoga istoga dana; in the — act,
na samom činu ; that’s the — thing,
to je upravo što trebam; to cut
to the — bone, sasjedi do same
kosti; to the — door, éasvim '-
VES’ _— 1024 VES
grad; the — name 18 odious, | Vesta, vest, n. Vesta (boginja i
ned samo ime je mrsko. —, adv. | planet); (— match, — . light)
vrlo, veoma; — well, veoma dobro; | šigica, šibica.
- gach, vrlo mnogo; — true, saisia, Za, ve kad a. vetalski; djevi-
vata o rina, n. mjehur.
Vosical, ves“iči, a. mjehurni,
Vosicant, rea*ičnt, n. melem ili oblid,
koji iselači mjehuriće na koši,
prištilo.
Vesicate, vos"kčt, v. t.
mjekuriće,prištiće; odložiti malemom.
Vosication, vowrke'stn, n. oblaganje
melemom; isvladivanje jehuriđa.
Vesicatory, ves"k*t*r'n. vidi Vesicant.
Vesicle, ves“kl, n, mjehurić.
Vesicular, vtsik'jul", a. koji pripada
mjehurićima, Tait so sastoji od
mjehurića, pun mjehurića; šupalj,
staničav.
Vesiculate, yssik'julčt, Vessioulose,
— ous, vsikjulos, a. pun
mjehurića, poput mjehurića.
Vesper, ves’p'', n. svijesda večernja ;
večer; — 8, večernja. —, & večernji,
Venpertine, ‘ves’p*tajn, — tin, a
večernji.
jie
Vespiary, ves’p*r*, n. osinjak.
Vessel, ves'l, n. sud, posuda; brod,
lađa; the weaker — dena; stvor;
sud, cijev, šila (u tijelu); chosen
1, odabrani; tsabrani
— s, semljano posuđe; blood ->
krena sila.
Vossicnon, ves"kndn, n. naboj (na
konjskom hopitu).
Vost, vost, n. odijelo; haljina; prelud,
—, Ve t odjesti, ‘soodjesti, obući;
postaviti u posjed, u slušbu, na-
mjestiti u slušbu; to — any one
with, dati komu (koju slast, hoje
pravo); who is — ed with power
over them, Pip je dena wast
nad njima; the supreme power
— ed in:the king, najviša ovlast
pripada kralju; to — money in,
ulošiti novac u. —, v. i. obući ku
prijeći (o pravu, o zemljištu) in
ža. :
—, m. vestalka; djevica;
Vested, vort, a. odjeven; (sako
nima) ustanovljen, određen, utvrđen,
dobiven.
Vosibnle vostbjtl, n. prideories
Veoliger res'vdt, 1. slijed, trag, stopa;
mak, ostat
Vena ves’ tng, 2.
vatuent, Jertmint, n. odijelo, ha-
Yine; mimo ruho,
Vestry, ves'tr*, n. (— room) sakriati :
svi samostalni članovi crkvene općine;
(— meeting) skupština crkvene
općina, općinskog sa.
spt ome driana u sa
i), oj sastupstvo; orm
apni cnet = toci,
inski sal
crkveni ovi, crkveni starješine; —
cess, crkveni pores; — clerk,
Yednih (erboene) opdine; — elo-
guenee, nješitosi o sitnicama; —
man, erkveni otac, erhveni
starješina, opdinaki sastupnik; —
— room, sa-
žrinije, Mon općinskog sa-
stva.
‘thanina sa
"on. ddokras (orsia šutbastog ili
orah oy oj a
sa cigare, jos sa
Vet. ijo Veterinarian, “
O vet, n
Veichling veči*ng, n. drei
Votchy, več“, a. pun grahers, pun
ovine; oBrastae grakerom.
Vet vetriin, a. Koka ostario (u
slušbi); islužen; probudon, iskusan,
=n. Satan; lai dslušeni eojnih;
iskusan, prokušan čovjek.
VET
Voterinarian, vottrtnš'rsn, n,
veterinar.
Veterinary, vet*r'n'r’, a. divinarebi,
veterinarski; — art, pglerinarstro;
— school, seterinarska škola; —
surgeon, velerinar.-
Voto, vi'ts, n. sabrana; prave gripe:
ja. —, vw. to ulošiti
inar,
ugnje-
fate odi o na. — =
bunjenje; tladenje, mučenje
kivanje; skrb, briga; jad, ibe,
neprilika.
Vexatious, viksč'ša, a. (— ly, adv.)
neprilika,
vere, veket, a: e ly, adv.), ordit,
jadan; mučen; sporan, prijeporan;
a — question, felžo, prijeporno
pitanje; we are 80 — to see, erdi
imo. —, m. arditost,
Vexer, veka n. mučitelj.
Vexil, vek's'), n. stijeg, sastava.
Mi vokali, m. što se tide
. sastavnih, darjaktar.
g, a. (— ly , adv.) što
ning , usnemiruje, ardi, —, De
viska. m odan 2a kivot.
Visduct, aden, m. vijadukt,
pa Gost na svodovima ili
lukovima doline
kojim ida cesta ili šeljemn
Vial, Ai n. bočica, poveca >
iti u Bočiou, u njoj pohraniti,
Vina, Sajma, 2. hrana; {penajvibe
) — s jelaj jestiva,
1025
VIA
Viatic, vajšt"k, a, putni,
Viaticam, vajšt*kčm, n. putni trošak;
populnina, popudbina; sveta pričest
4 redanje pomazanje (bolesnike
Vibrate, or vai’brét, wo | njthati,
mahati; činiti što da titra. —,
i. sitrati, kolebati es.
ki ‘pee 8. ito se mote
ite mote ‘mode titrati ; što se njiše,
viet vajbres'n, m. njthanje,
tštranji
viša vaj'brštiv, a. što se njiše,
vie Ks ikar, namjeonib
n. vikar, A
ravitelj župe, podšupnik, ssoski
ji ne ušiva kao što zeo-
: M A
| eee here no vikarijat,
virove rivets, & namjooni;.
presepien; koke — ly, .adv.-
kao Zamjenik, mjesto drugoga. —
aah sen
Vice, vaje, Pc svrsi porok; mana,
pogrješk ostatak; rasoratnost ;
Sta naciba; a life of —,
ped nots an age of —, pokcareno
Vice, vajs, n. procijep sa viškom,
Vice, vajs, u složonicama suači sa-
jajnih pomoćni, p pod — ; — admiral,
podadmiral; --
dopramih
imi.
Vived, lood, vajst, my ge pokvaren,
VIC
Vicegerency, vojsdžiine?, n. na-
v veni.
rent, Vi
Vicennial, ci
., godišnji.
Viceregal; vajri’g'l, a: potkraljavski.
Viceroy, vajs'rdj, n. potkralj. — ship,
n, potkraljevti
Vice versa,“ vaj'si vo"aš, adv. obrnuto,
pretitno, u protivnom slučaju;
‘usojamno,
-Wieinage, vis*n*dž, n. susjedstvo, bli-
susjedna mjesta.
vičinal, vis vis"p'l, a. susjedan, blišnji.
Vicinity, v*sin"*t*, u. dlizina,suajedstvo.
Vicious, viš*s, a. (— ly;-adv.) opak,
n,međudoredan,sao;pokvaren,
‘nevaljao, nečist, pogrjelan ; otrovan,
sloban; zestok; — examples, sli
imjeri; a—— horse, sao, ćudljiv
Sg" u “seaoning, poyzetan
snt, n. namjesnik.
en], a, dvadeset
saključak; te render —, pokvariti.
‘Viclousness, ‘vis"enes, 0. opakost,
porodnost ; pokvarenost; pogrješnost;
‘sloda, zloba.
Ticissitude, v'sie*tjAd, u. mijenjanje,
mjena; promjenljivost, nestalnost;
sreća i nesreća,
Vieissitudinous, v*si
promjenljiv, nestalan.
Victim, vik'tćm, n. šrtva.
Victimization, rikt*maizč'ššn, n. šrtvo- /
vanje.
Vietimize, vik'tttmajs, v. 6. drtcovati;
arith,
vistor, vik't™, n. pobjeditelj. — ess,
a jednica.
Victoria, itor no — cross,
iktorijin krst (engl. vojnički red
victoria, vrsta lake
0, vrsta muslina,
vktoršn, a. is dobi
kraljioe Vibtorije.
Vietorine, viktrm’, n 0a, ogrlica
od ‘krona.
1026
VIC
Victual, vitl, n. obično — 6, pl.
hrana, žireš, šitak, zamwa, jestivo.
—, ¥. t maddjeti hranom, oskrbiti.
—, m. i, kraniti se, jesti; pasti.
Victualler, vit, m. nabavijad krane,
doji amije prodavati i žestoka pića.
Victualling, vitling, n. snaddijevanje
hranom. — office, širežni ured;
— Dill, carinsta deklaracija sa
dives na brodu, diveina iskasmica.
Viengns, Vi Ki veka’ 'pja, n. vikunja;
(— wool) vigonj-runa.
Vide, ma, (lat.) vidi!
Videlicet, v'del*set, vajdil*set. adv.
(obično se piše viz. a isgovara
nem'l*) naime, to jest.
Vio, vaj, v. i. nadmetati 86, natjecati
se, takmačiti se; (with, sa, in, u,
for, sa); davati više, natjerivati se.
; mmiji
namjera g
rasgledanje. is-
ifioanje; point of —, gledište;
at first —, na prvi pogled; at one
—, with one — ovaa im pogledom,
ujedanput; with he bogey
s tom namjerom ne
that — He makes all his reflections,
sve njegove prinjedba amjeraju na
to; in —, na vidiku; to bo in —,
biti pred očima; to have in —,
imati pred očima, ma umu, na oku,
amjerati; to keep in
oka sa; in — of.
on —, moše se mdjeti, rasgledati;
to take of, vješto rasvidjeti,
razgledati, istračiti; wide — 8,
daleki vidici; on a nearer —, ako
podliše razmotrimo, ako todnij
pogledamo; with the —, s namjerom;
the end in —, namjeravana evrh:
dissolving —, maglovita slika,
halioo, alo, lovački poklik, kad ss
ukaše lisica. —, vw. t. gledati,
ogledati, razgledati, rasmatrati:
vidjeti; istrašivati; — the aubject
in all tts aspects, raemotri predmet
VIE 1027 VIL
“ea svih gledišta. —, Vv. i. vidjeti, Villainous, Villanous, vil*noa, a. (—
dedati. ly, adv.) nizak, podao, prost,
Viewer, vje, n. motrilac, posmatrad;
nudsiratelj, nastojnik; vještak (u
tmjetninama).
Viewless, vj0'l's, a. nevidljiv.
Views, vja", a. žoji udara u oči,
jep ; koji ima neobične, ćudne nasore.
Vigil, vidž“l, n. bdijenje, noćna java;
Neder uoči velikog dlagdana; post
uoči blagdana.
Vigilance, vidž“ine, n. dudnosti;
jivost, opreznost.
vein lant, vid2"l°nt, a. (— ly, adv.)
budan; pašljiv, oprezan.
Vignette, v*njet, n aličica, ukras (u
knjusi), vinjeta.
Vigorous, vig*rbs, a. (— ly, adv.)
Jak, suaian, silan, krepak: šivahan;
Jedar, jesgrovit. — ness, n. jakos
'krepčina; šivahnost; odlučnost,
Vigour, Vigor, vig, u. jakost; sila,
apkost; dudeona snaga,
jedrina,
Viking, vaj'ktng, m. viking (staro-
normanski gusar).
Vile vajl, a. ( - ly, adv.) nesnatan,
rdav, lol, pros, bes vri-
jednosti; jadan, kukavan, presiran;
nevaljao, ništav; sramotan, rušan;
podao. — ness, n. besvrijelnost,
rđavština, prostota; niitavost;
odlost,
Vilifeation, vil'f*ke's'n, n. poniženje,
sramobanye, pogrda, poruga, opa-
danje.
iji
Vilify, vi'lfaj, v. t. ponisivati, sra-
ila, viltpend, v, t prezirati
Vill, vil, n. selo, sasel
Villa. vil’®, n. vila, ‘jetnibovae,
Village, vil*dž, n, 0
Villa ger, vileda*, n. seljanin; aeljak,
vil vila, 'n. prostak, lopov,
nithow, hulja; nevoljnik, rob.
Villainage, Villanage, vil*n'dž, n.
meno!'ništvo, ropstvo; prostaiteo,
lo; “ina
lopovski, sramotan. rušan, gadan,
aločest, jadan; — action, lupeštvo,
lupoško djelo. — ness, 1. podlost,
lopovitina, lupeštvo, nevaljalština:
Villainy, Villany, viln’, u. prostašteo,
Iupettoo, podlost; prosto, lopovsko
djelo.
Villatic, vlit*k, a. seoski.
Villosity, vlds"t, on. o runjavost,
rutarost,
Villous, vil*s, Villo vil'ds, a
dlakav, runjav, rut
Viminal, vim'n'l, a, žao orbova
n
grančica; orbov; što sa sastoji od
granja, što novi gipke grane.
Vimineous, v'min™s, a. Postam od
grančica; što ima vitke grane,
Vinaceous, v'nč'š%a, a. vinski; tromi;
kao vino, nalik na vino.
Vinaigrette, viu'gret’, m. mirisava
bočica, bočica s djed
Vincible,_vin's'bl, a pobjedi io.
ness, Vineibility, Slat
odjedljivost.
viculum, vin'kjulom, n. vesa, svesa.
Vindemial, vadi dimi, & od berbe,
što pripada berbi
Yindotiat, radi renee v. t brati,
vidni vini vin'd*kšk, vw. ti draniti,
opravdati; odriati, obraniti, do-
kazati; šti
Vindieation, vind*ke'#n, m. branjenje,
drama; ; opravdanje; odršavanje;
usp
Vindi jcativo, orga tiv, a. koji brani,
viden, vind, m. beaniteljs
osloboditelj; osi
Vindieatory, india, koji obrani,
opravda; osvetni,
Viedietive, vndik'ty,, a(—ly, adv)
osvetljio, osostoljubis; o
ness, n. osvetlji ivosf; onostoljubinost
Vine, vajri, n dokot, tre, vinova losa;
losa; to prone a —, resati, odresati
čokot. — arbour, brajda, sjenica ; ,
"branch, losa) > bud; oko
VIN
pupak na cokotu; — bunch, grozd
— culture, vinogradarstvo;
disease, trena Bolest (osobito od
trsne uši), dresser, vinograder ;
.— estate, vinograd; — flower,
vinov ovijet; — fretter, grub,
einaki ljiljak; — grower, vino-
gradar; — growing, vinogradarsto -
— knife, žosir, kosijer; — leaf,
vinov list; — leaves, vinovo lišće;
— louse, trma uš; — mildew,
vinova medljika; — plant, čokot;
— prop, kolac (sa losi); — reaper,
berač, trgalac; — shoot, muteica,
mladica u lose stack, - stoek,
vinov panj; — stick, kola.
Vined, vajnd, a. snabdjeven, ukrašen,
pokriven vinovim lišćem,
Vinogar; veo n. ocaty kvaaina
radical —, octena ki
fot le, Loea sa ocat, octenica, —
eruet, octenka; — eel, glistica oeta-
dica; — man, trgovac octom, sir-
ćetar; — works, tvornica octa.
Vinery, vajn'tr', n, postava sa čokota;
čokoće,
Vineyard, vind, m. vinograd.
Vinose, vaj'nča, Vinous, vaj'n’s, a.
vinast, kao vino; vinski; — fermen-
tation, vinako vrenje; — spirit,
vinska šesta; — llavour, — taste,
kus, okus od vina.
Vint, vint, v. t. gaziti, gnječiti grožđe.
Vintage, vin't'dž, n. čerba, jematva,
vinober; berba jedne godine, go-
dište (vina).
Vintager, vin'Hdž"', n. vinogradar.
Vintner, vint'n*, n. frgovac vinom,
vinar,
Vintry, vintr', n. pivnica, podrum;
krčma.
Yiny, vaj'n', a. vinen, vinski; vino
rodan.
Viol, vajl, Viola, vo, n. viola
(velike gusle), brad. .
Violable, vaj“išbl, a. povrediv, što
se moše povrijediti,
Violnesoue, vaj*le'ss, a, ljubičast.
1028
vIO
Viol, vaj"lat, x, ti povrijediti;
rekršiti, narušiti, pogasilé; usae-
oskvrnuti; silovati,
Violation, vaj'le's'n, n. pooreda, pre-
kršaj, prestupak ; marušavarije; ah
mnjenje; oskornuće ; silovanje; —
an oath, vjerolomatvo.
Violator, vaj*le't*, n. prestupnik, pre-
krlitelj; oskornitelj.
Violence, vaj*lens, n. sila; žestina,
naglost; strastvenost; nasilje; si-
locanje; — of temper, šestoka,
maprasita ćud; with —, silom,
šentoko, nasilnički; & do — to Gu
on some one), učiniti kome
kidisati kome; to do to ones aif
osmrtiti se, ubiti se; to offer
činiti kome silu, slostaviti k
kušati silovati.
Violent, vaj“lent, a. (— ly, adv.)
silan; jak; žestok, nagao, maprasit,
vatren; silovit, nasilan. — pre-
sumption, moralno Kein du-
Boko, tvrdo) ovejedočenje (aie
vrijedi kao dokas); in & —
u najvećem stupnju; — accident,
teška nesreća; — death, silovita
smrt; to meet with a — death,
saglaviti; to lay — hands on, ži.
isti kome, slostavvti koga.
Violet, vaj"leb, n. ljuica; ljubičasta
doja. —, a. ljubičast.
stn. guslač, gudaé,
gudaš u violu,
« brad
Violoncello, višinćel'o, n. violončelo.
Violoncellist, vičišnčel“st, n. vaolon-
čelist,
Viper, vaj’p™, n. ljutica, guja ; smiji
iđovka, šarwnica,
buglosa, lisičina, kundudina (biljka);
—" s ‘grass, španjolska turutea,
španjoski smijak (biljka).
Vipering, vaj‘p’rin, a, Ujusidji, gue
vi
Viperis ) Voj'pšriš, a. otrovan, sloban.
viP
"oe voj'p'ros, a. (-- ly, adv.)
trovan.
virtdžin“n, Viraginous,
is, a. muškodanast; besra-
inn
Virago, v*rč'g0, vajré'gd, n. muško-
dana, muškara.
Virent, vaj'rnt, Virescont, vajres""nt,
n. koji se seleni, seli
Vircecence, vajres*na, n. salenjenja.
Virgin, vo"dž*n, n. djevica, djevojka;
Gist, nevin mladić, djevstoenik;
the (holy) —, Bl. djevica Marija.
—, a. djevičanski; nevin, čist, na.
taknut; neupotrebljen, neobraden,
— aunt, neudata tetas -
prašuma; — gold, čisto
honey, sita, ¢jeden
land, — soil, krčevina,
spina; — lead, prvo olovo; —
. oil, vamotok (ulje); —' s bower,
pavit (biljke); wax, vosak.
Virginal, vo"džtnsi, a. ičanski,
djevojački. —, n. (— 8, pair of —s,
spinet (vrsta sastarjelog Polasovira).
Virginia, v*džin'%, n. Virginija;
(> tobacoo) virdšinski duhan.
Virginian, vYdžin""n, a. virdšinski ;
: — creeper, vrsta pavita.
Virgivity, v*džin'"t, n. djevičanatvo;
čistoća, nevinost,
VE v0"go, n. djevica (zviješđe).
le, vo"gjal, n. (štapić); za;
Yu idity, verid't®, n. selen, zelenilo.
Virile, vir“l, vir‘ajl, vaj’r'l, a. muški;
ženidbu, sreo; mu»
Virility, v*ril*t*,n. muševnost ; zrelost,
jakost.
, , 8, ofrovan; smrdljiv.
Virtu, vt! n. umjetnički ukus;
ljudav sa neobične stvari; articles
of —, umjetnine, starine, kuriositete,
Virtual, vorčućl, a. doji ima silu,
sposobnost, da djeluje (ali u ovom
su ne djeluje); bistven, po
svojem bistou; — power, sila, moć
djelovanja. — ly, adv. po svojoj
1029
VIR
gino | u načelu, ako i me faktično;
virtuality, vo'čušl*t*, m. sposobnost
sa djelovanje; bistvo.
Virtue, vo"ču, vovtju, n. krepost;
vrlina, vrsnoća, izvrsnost, dobrota,
valjanost; dj matvo; sila, moć;
djelatnost; svojstvo; by — of, in
po, na osnovu, kre-
Vistologa, vo"čules, a, bes kreposti;
des sile, des moći.
Virtuosity, vorsude"t*, n. virtuoznost.
'irtaoso, v0'éud’so, .n. virtuos, ve- ~
umjetnik; snalac umetnosti,
ljubitelj umjetnosti; sabirač umjet-
nina.
Virtuosoahip, v vo'čuč's*šip, n. virtue
omost, velika umještina; ljubav
k umjetnosti, snanje umjetnosi
Virtuous, vo"ču's, a. (— ly, adv.)
krepostan; besprijekoran; valjan,
čestit ; čist, nevin; isvrstan ; krepak,
moćan ; uspješan; ljekovit. — nese,
n. kreposnost.
Virulence, vir*l’ns, virul’ns, n.
otroonost; kudmost; otrov; zloba,
pakost; fe — of his pen, otrovno
njeg:
Virulent, Virtišnt. vir'ulnt, a. (—
ly, adv.) otrovan; kudan, pre-
lašljiv; sloban, pakostan.
Virus, ve
wine n. otrov.
Visa, vi'z', n. slušbeno ovjerovljenje,
službena potvrda. —, v. t po-
torditi.
Visage, viz"dž, n. lice; obras.
Visaged, viz"džd, a. a licem; pale —,
dlijed u licu.
Vis-a-vie, vi'eyi,.adv. preko puta,
na suprot, prema.
Viscera, vis*r’, m: drob, crijeva,
utroba,
Visceral, visr°l, a. utrobni.
Viscerate, vis"rčt, v. t. isvaditi drob.
Viscid, vis"d, a. prianjav, Yepak,
tjepljit
vile -yald"tt, Viscosity, v*s-
kče'"t*, n. prianjavast, ljepljivost.
vis
count, vaj’kaunt, n. podgrof, vi-
kont (plemićki naslov tamed gro-
1a i daronskoga.)
ma ravkanatte, m. god.
Viscount
grofica, vi
Vikcountabip, vaj teantaip, Vlaoounty,
vaj'kannt*, n. podgrofija, čast pod-
grofa ili vikonta.
Viscous, vis'kča, a. prianjav, ljepak,
gust. — ness, m. prianjavost,
ljepljivost; gustoća.
Vise’, v'z&', vidi Visa
Yislbulity, viz*bil “t*, n. vidljivost.
isible, viz*bl, a. (— bly, adv.)
vidljing očevilan jasan; — ho-
rizont, prividan horizont. —, m.
vidljiv predmet; — 8, pl. cidijive
stvari. — ness, n. vidljivost.
Vision, - viž“n, n. viđenjej vid; po-
java pi ikasa; visija, ulvara, tlapnja,
vidom ital, “a. koji pripada
visiji, dapnji, utvari,
Visionary, viž'šnčr*, a. koji vidi utvare,
kome a6 prikasuju utvare, koil ima“
ie; vidovit; uobražen, viđen u
'utvari, viđen u anu: fantastičan.
anjad, vidovit“ čovjek,. sa-
viz"t, v. & podjeliti, pohoditi,
obići, polasiti; rasgledati,
gledati; snaći, kazniti; — tog tho
iniquities of the fathers npon
the children, koji pohodim grijeha
otačke na sinovima. —, v. i. po-
wedivati, općiti, dolas! a
poajet, pohod; razgledavanje, pre-
gledavanje; .to pay (make) a —,
ogji
yđitsble, viz"*t®bl, a. što se mode ili
mora posjetiti, rasgledati, + kim
se dade općiti.
Visitant, viz ztint, n. posjetnik.
Visitation, viz'ts’é'n, n. pogjećivanje,
pohađanja; pohodanje; rasgleda-
vanje, p te nadsiranje;
the — o ‘oar dy, pohodenje
BI. djevica Marij
Visitetorial, vizičtorsi, a. koji se
tiče pregledavanje, rasgledavanja ;
1080
VIS
Zab prave Prolene,
odbor; to ee on — terms, po-
vetioats se, — book, knji
card, posjetnica; ¥, dan
poeta; — ing goveriess, ući-
teljiea, koja u kuću dolasi; —
lesson, sat poučavanja! ke stanu
učenikovu; tutor, "(teacher),
učitelj, koji poučava ents u nji.
hovim stanovima.
Visitor, viz"t, n. posjetilac, ge
getnik, pohodanin, polaznik
gledavalac; pregledač; wa sel
Visitress, vis"tros, n. posjetilica, po-
hođanka.
Visor, viz", n. Tice, prosirnia,
rešetka na kacigi; krinka, obra-
sina; saklon, obođac (na kapama).
= omaškaran, okrabuljan.
Vista, vie't’, n: izgled, vidik ; drvored.
Visual, vit'u'l, a. vidni; — angle,
vidni kut; — distance, dogled;
— nerve, vidni šivac; — point,
gledište.
Vital, vaj't*l, a. (— ly, adi
dio, sa šivot aposoba:
Bistoen, bitan,
a
dužni djelovi tijela.
Vitality, vajtilvt n. čivomna snaga;
sposobnost za šivot.
Vitalization, vajttl'za'8*n, n. oživija-
vanje.
Vitalize, vaj'tlijz, v. ot. ošibiti,
ošivljavati, |
Vitally, vaj’t?l?, adv. šivotno ; smrtno,
smrtonosno (na pr. ramjen);
— important, velevašan.
VIT
Vitelline, vit*lin, a. od žumanjka;
dumanjkast; šut kao žumanjak.
Vitellus, v'tel*a, n, šunanjaž.
Vitiate, et, ve t hoarits,
kvariti; otskornuti ; ukinuti, unil
Vitiation, višt&&čn, m. kvarenj
vskvrnjenje; ukinuće, uništenje.
Viticalturo, vitkol’e, n. vinogra-
darstoo. >
Vitréous, vit'r*a, a. staklon ; stablovit;
— body, -: humour (of the eye),
staklovina (oka); —° electricity,
pozitivna munjiia. — ness, n.
staklovitost.
Vitrescence, v'tres‘ns, n. pretvarenje
u staklo.
Vitreacent, vetresnt, a. što se pre-
~tvara u staklo.
Vitrescible, v*tres"bl, a. što se moše
pretvoriti u staklo.
Vitrifaction,. vitrfak’s'n, m.
varanje u staklo. .
Vitrifactore, vitrfik’é", n, pravljenje
stakla.“
Vitrify, vitrtfaj, v. t, pretoariti u
staklo, —, VY. i. pretvarati se u
staklo.
Vitriol, .vitr"l, .n. galica, vitriol;
blue (copper) —, modra gali
green (iron) —, gali
white (zine) —, dijela gali
(oil of —) sumporna: kiselina.
Vitriolate, vitrtet, Y. t. pretvoriti
.4 galicu ili u galičnu kiselinu.
Vitriolio, vitrči*k, a. galični; ga-
ličast; jedak; — acid, sumporna
kiselina.
Vitriolize, .vit'r*lajz, v. t. pretvoriti
u galicu; otrovati: galicom.
Vituline, vitjulin, a. toleći.
Vituperate, vajtjupšršt, vtja’p*rat,
V. t karati, koriti, kuditi.
Vituperation, v'tjapšrč'&n. n. ža.
ranje, korba, ukor,
Vituporative, vtjaptrtiv, a. .žoji
kori; u čemu je: korba, ukor.
Vituporator, v'tjoptre’t™, n. korilae;
kudilac, .
Vivacious, vajvč'šs, a. ( - ‘ly, adv.)
Hiv, živahan, kočoperan; dugovjeton,
pre
__1081
viv
— ness, Vivacity, vviis"t*, vaj vla"
“ts, mn. oŽivažnost, živost; -duyo-
gednost,
Vivarium, vajvé'r'm, pv. posuda ili
spremica sa žive šivolinje; zrje-
rinjak.
Vivary, vaj'v'r’, n. sojerinjak; ku«
nidnjak; ribi
Viva voce, vaj’v® ‘vo's', adv. usmeno;
- -— examination, usmeni ispit.
Vives, vajvz, n. otečene žlijesde u
konja. *
Vivid, viv'd, a (— ly, adv.) aie,
živahan; jasan; šestok. — ness,
šivout, šivahnost.
Vivific(al), vajvif*k(*), a. koji oživljuje.
Vivification, vivef*ke's'n, n. ošivlja.
: je.
Vivi, vivfaj, v.°t. ošivili,
vati.
Viviparons, vajvip“ros, a. koji rađa
dive mlade.
Vivisection, viv*sek'i*n, n. rasudi-
vanje, paranje sive šivotinje.
Viviseetionist, viv'sek’8*nist, n. brani-
telj rasuđivanja šivih životinja.
Vixen, vik’sn, n. lisica (denka);
ica.
Vixenly, vik’sul’,
a. lajao, svadljiv.
i sraćeno videlicet, dita se
n&m'l*) adv. naime, to jest.
Vizard, viz""d, vidi Visor.
Vizier, viz‘j*, v'zi", n. vesir.
Vocable, vo%bl, n riječ.
Vocabulary, vtkiibjulčr*, n. žratak
rječnik; sbirka riječi; sve riječi
jesično blago kojega jesika.
Vocal, vol, a, (— ly, adv.) glasni;
svučan; koji se tide pjeranja; —
chords, — ligaments, glasne dice
(u grkijanu); — prayer, glasna,
usmena molitva (ne samo mental,
u pameti); — ability, dar sa
pjevanje, vještina u pjevanju; —
music, — - melody,’ pjevanje; —
performer, pjevač; eyes: are —,
či govora. — ly, adv. glasom.
usmeno, glasno, glasovima; riječi:
ošivlja-
voc
Vocalist, vo'Mlist, u, pjeva, gjeva-
die
vokil*t, nm, glasnost, aru.
izgovorljivost:
— ise, ovokčlaja, vet.
pretvorili u glas;-učiniti svučnim;
pjevati,
Vocation, v*kč'š'n, n. posiv; svanja,
sklonost, nutarnji nagon, dar;
zanimanja.
Vocative, vok"tiv, n. vokativ, peti
padež.
Vociferate, v'sif*rét, v, i, i t. vikati,
kričati, vrištati, buka:
Vociferation, včsifra'š"n, n.
vika, krika, buka.
Vociferous, v'aif'ris’, a.{ - ly, adv.)
koji glasno vide, vrišti; bude
Vogue, vog, n. moda, obljublje
običaj, glas; to be in —, diti M
modi, obljudljen, biti ma glasu; to
bring into —, savesti, wvesti.
Voice, vojs, n. glas; souk; govor;
svučnost, svućan izgovor (suglat-
nika); lik (glagola); the active
tvorni lik; the passive trpni
lik; breaking of the —, mijenjanje
glasa, mutira in —, imati glad
(moći pjevati i t. d.); with one —,
jednoglasno; to give one's —,
glasovati. —, w. to raširiti glas;
izreći; udesiti, probati (na pr.
orgulje svučno isgovoriti (auglas-
nik).
vikanje,
Voiced, včji svučan; s glasom.
Voiceless, voje'l's, a. bes glasa;
nijem; koji ne glasuje, nema pravo
a. (- ly, adv.) prazan;
nepopunjen; čist (od),
des (čega); nevaljao, nitiav, bes
vrijednosti; saludan; nebitan; —
of foundation, neosnovan, | bez
temelja; of interest, nezanimljiv;
— of learning, bez učenosti, nei
iapražnje:
— of pity, nemilosrdan:
reason, bezuman; of sense,
beamisten ; null and —, bes ikakce
vrijednosti; to make —, izjaviti,
ne valja, uništiti, ukinuti. —,
1032
| Voidness,
Volant, vo'l5nt, a. let
vor
mn. prasnoda, prasmna. -
oi
isbacik; uništiti, bint,
| votdallo! voj cia, a. dio ae moše
isbaciti, očistiti; Što se moše uništiti,
ukinuti.
Voidance, yčj'dna, n. prašnjenje,
tsprašnjivanje; skine, ametnuée;
uprašnjenost,
vdjd'nta, n. prasnoda,
niltetnost; nevaljalost.
drz, hitar.
Volatile, vol*til, a leteki; M
šivahan, nestalan, nepostajan, pro
lakouman, _ vjetrenjast,
prevrtiji čas nestane,
ito odmah jshlapljio, eteri-
an; — oils, eterična ulja; — salt,
mirisna sol.
lity; vol*til'*t*, n. Aitrost, ši
nost, “nestalnost, prevrtijivost, m
stašnost; isojetrivost, Maps
iaMapljonj
Volatilization, Mošti
hlapljivanje, isparivanj
Volat TAM —ise, Teese tee
pretooriti.u plin ili paru, či:
da ishlapi —, w. i. iscjetriti,
ishlapiti.
Volcanic,
vulkans!
Volcanicity, včlkšnis'*t*, Volcanism,
včl'kšnizm, n. vulkanizam.
Voleanity, wikin't*, n. vulkansko ,
stanje.
Volcano, vike'nd, n. vulkan; on a
Inoj opasnosti. — ship,
skavin tvarima natovaren brod.
vale, vol, mn. voluhariea; field —,
voluharica poljska (poljski miš);
bank —, (water-rat), voluharica
vodena.
Vole, vol, n. platka, soi štihovi (kod
kartanja).
Yolitation, valtte’s'n, n. ledenje, le-
vito, “VH8%n, n. Atijenje; volja;
očitovanja w
Volitional, vtliš*n'i, a. to se tiče
Mijenja, volje.
praznina;
Nkin"k, a. (— ally, adv.)
vor
Volitive, včl*tiv, a. koji. hode, koji,
mote Mjeti; — faculty, mod Atijenja, -
volja:
olley, val", m. salva, “puenjava
grosdom (vile pušaka sajedno);
tuča tansta; provala, bujiea (riječi) ;
odbijanje lopte,- prije nego li se
dotakne zemlje (u tennisu,
t.d ii ispaliti, izbaciti,
skresali; grmjeti; isprazniti se,
Volt, | km m o frdanie u okrugu; obrt,
vat zoka Volt, m. volt (jedinica
elektromotorne sile).
Voltaic, volt&*k, a. voltin; — are,
voltin luk; — battery, voltina,
galcanska baterija; — electricity,
galvanizam; — element, voltin
element; — pile, coltin stup; —
current, galvanska struja.
Voltusm, vol'tizi, m. galvanisam,
voltaizam.
Volubility, včljubil*t, n. o8rtijivost,
teetbinast okrsinost; govorljibost,
vdeblo 984 ‘jubl, a. obriljio; okretan;
govorljiv, jesičav,
Volume, vči'jum, n: svesak, knjiga;
opseg, -objam; masa, mnošina;— &
of smoke, ošlaci od dima,
Yoluminous, vAG)e'minds, a ( — ly,
adv.) opsežan, velik, od mnogo |
svezaka; opširan; 8 — writer,
pisac, koji je mnoge napisao. — ness,
m. opasšnost, veličina, debljina
(emi;
Voluntarily, vol"aturt', adv. dobro-
voljno, dragovoljno.
Voluntariness, volćnišrtnoa, m. do-
drovoljnost, dragovoljnost.
Voluntary, vol*ntirt, a. dobrovoljan,
dragovoljan; - voljan; samovoljan;
hotimičan, navaličan; nanjeran;
a —school, dobrovoljnim prinosima
uzdriavana konfesionalna pučka
škola. —, m. dobrovoljac; pristaša
nezavisnosti crkve od dršave i usdr-
žavanja erkve dobrovoljnim pri-
nosima; fantazija, preludij (na
orguljama).
1088
mnošina svezaka; opširnost. |
Vot.
Voluntarysm, včl*utiirtizm, n. naški
nesaviinosti crkve i usdržavanja
onjesinog dobrovoljnim prinosima.
Volunteer, vol*uti",
=! ve ponuditi se; dobrovoljno
preuseti, dobrovoljno učiniti, reći,
—, ¥. i oslužiti kao dobrovoljac.
Yoluptua cy, velop'éa'r, a. rasbludan,
—, m. rasbludnik; po-
Voluptuous, - vldp'éu's, a. (= :1y;:
adv.) razbludan, pohoWjée, raskošan.
— ness, n. rasbludnost; požuda sa
ušitkom; raskošnost. —*
Volute, at’, n. kovrčak, uvojak
(ukraći u graditeljutvu); topirac
(orsta puža)
Noli Fiata, a, zavojil, kao
valution, vl(j)0'S°n, n. zavoj, savojiea.
Vomer, vo'm*, n, raonidne (lemeina)
kost (u now).
* Vomic nut, včin"k not, o. dijuvada,
kučiba, otrovni orah.
Vomit, vim''t v i. bljuvati, povraćati,
bacati, riyati, izrigati, isbljuvati.
=, ¥. i o podljuvati se. —, m.
dljuvoti izdljurak; ,dljuvanje;
što tjera na bljuvanje, lijek sa
dljuvanje; black —, crno bljuvanje
(najgori stadij žute groznice), šuta
groznica.
Vomitive, vom'tiv, Vomitory, vom“
tt, a. što tjera na bljuvanje;
Bljuvaći. —, n lijek sa dljuvanje.
Voracious, virčite, a. (-ly, adv)
prošdeljio, pojedljio, nesit, lakom,
gladan kao vuk; — appetite, osliki
Voracity, v'ris*t,
1, pojedljivomi, lako
most; grabi
Voraginous. vrida'n's, €.
idrijela; pun ponora.
Vortex, va"t*ks, n cir, vrtlog; vikar,
vijor. — wheel, turbina, čigra.
Vortical, .vas"t'k5h, a. koji se obrće,
arti (kao vrtlog) — motion, vrćenje.
Vortiginous, v"tidz*nis, a. koji se
‘obrée, vrti; vrtoglav.
pan
_° vor
' Votaress, vd't*res, n. ona, koja se
| savjetovala, koja je sarjetovana;
duena; štovateljica.
Votary, v0't'r*, a. sanjetovan ;sacjetan ;
j= "Yeenlation, sanjetna odluka. —
n. Votarist, vo'trist, n. onaj, koji
26 zanjetovao, onaj, kojijesavjetovan;
redovnik ; učenik; štovatelj, pristaša.
Vote, vot, n. glas (istorni); gla-
codulja, kugla (kod
e); glasovanje; isras glaso-
vanja,saključak, odobrevje (sabora);
mnijenje; to put to the, — glasovati;
a written —, pismeno mnijenje;
— of thanks, eakoalnica; — for
want of confidence, isras nepovje-
renja; — ballot, tajno glasovanje;
— by proxy, g'asovanje po samje-
niku; easting"—, odlučujući glas
(predajednika). —, v. i. glasovati;
bd — by ballot, tajno glasovati;
— for, glasovati za, isjaviti se
ma , Ye & glasoranjem aaključiti,
izabrati; odobriti; to — into chair,
izabrati sa predijodnika; to —
down, nadglasati; to — out, gla-
soranjem isključiti, — papor, gla-
sovniea. — loss, a. des glasa, bes
prava glasovanja. *
Voter, vote, 1, glasovalac; iabornik.
Voting, vo'tng, n. glasovanje. —
er grasornica; — urn, tsborna
Votive, ei fers a(— Iya ade ranjeni; ;
92 spomen čemu OMER
medalja, spomenica; edah s ring,
savjet; — tablet, sagjelna pločica,
Vouch, vauč, v. t soati ea avjedoka,
posivatisena; jeđočiti, posnjedočiti,
potorditi, dokasati, uvjeravati;
Šamčiti, sajamčiti; svati pred sud
(da se dokaže koje praco); dovesti
snjedokesa; sahtiiecati, da se docedu
jamci. —, y. i. svjedočiti, biti
svjedok, biti.jamac (for, sa). —,
m. ojedočanstoo,
Vouchee, vanči, n, onaj, žoji je
»posvan pred sud; dr dokaže svoje
'praro,
_1084
KAL
Y.
vou
Voucher, vaw't, n. sajedož, jamac,
poruk; svjedočanstvo, svjedodbe,
lokas, dokasnica, ispraw
pl. primke; ulasnica;. posiv“
pred sud, Za se dokaže koje pravo.
Vouchor (Voucher), vau’é™, n. onaj,
koji posiva vouchee-a sud.
Vouch: vaučsšf, v. di. do
pustiti, dosvoliti; odobriti; dati,
‘pod; -milostivo primiti; isvoljeti,
udostojiti.
Voudoo, voda, n. fetiš, kumirj.
obošavatelj fetila. — ism, n
obožavanje fi
.Vow, vau, n. zagjat; svečano obećanje,
prisega, sakletoa; to make a —,
savjetovati se; to take the — 8,
učiniti redovničke zavjeta. =, ¥.t
ii, savjetova! acedano obi ;
priseći; svečano izjaviti, tvrdi!
posvetiti, prikasati.
Vowel, van“l, n, samoglasnik, vokal.
—, a. samoglasni, —, V. t. enabdjeti
vokalima, — ism, n. poraba vokala.
Voyage, roj“dž, n. putovanje morem,
putovanje ‘po rijeci: aerial —,
. putovanje po -sraku; to take -—,
otići morem, navesti -s¢ na more,
otploviti; — in, - homo, povratak.
—, modi t. putovati: (morem,
vođom), ploviti, droditi.
Vogagablo, voj*dž'bl, < a. plova»,
Voyager, voj*dž, “no putnik (po
moru)
jesto vice-president.
jesto Victoria Rogina.
Vulcanian, v'ikč'non, a. vulkanski:
Vulcanization, vélken'z8’é'n, n. vulka-
nisacija (kaučuka),
Vuleanize, — ise, vdl'ksnajz, vt
vulkanizovati, sumporati (kaučuk).
Vuleanite, voVk*najt, 1, vulkanisovani
‘vais "vole, a (= ly adv.) prost;
ci, snjetina, -
valgerian, weer, a. prost čonjekj
predak.
VUL
Vulgarism, vol'g'riim, m. prostota;
prostaštvo; prost, prevtačti isras.
Valgarity, ‘vigir't, n. prostota,
‘prostaitco; surovost; podlost:
Vulgarisation, volgtrajabta, n. dire.
mje, rasprostiranje (go narodu);
širiti,
rasprostraniti po narodu; učiniti
prostim, običnim; ponisiti,
Vulgate, vol'gét, n. .vulgata (latinski
prijevod svetoga pisma is 4. vijeka).
Valgo, rok ‘gd, adv, obično, u običnom
Vulnerable, vol'n'rbl, a, koji se može
ranili, ranjiv; pov pred — ness,
Vulnerability, folntebilt, nc ra
njisost; povredljivost.
Vulnerary, vil'n*rirt, a. koji liječi
rane, Yekovit; - balsam, alana
sa ran herbs, ljekovite srave.
—, m. lijek sa rane,
Vulnerose, vilnšrčs', a. ranjav.
Vulpicide, paid, no ubijstvo
lisice; ubilac
Valpind, vol'pajn, vol'ptn, a. 2
Tukao.
Vulture, vil'8, n. sipinar; (jastrijeb);
brown —, sup starjelina, ugasiti
tirvinars white —, bijela crkaviea;
bearded — » šutoglava kostoberis
Valturine, val'érajn, Vulturous, voi-
Gros, a. hao sipinar, proždrljio,
grablji :
Vying, vaj“ng, p. a(od to vie) koji
36 natječe.
W, dobllju, n. alovo w. W. mjesto:
Wi ‘tian, Vilim, Wednesday, erijeda,
west, sapad, week, sedmica, wp.,
worship, fusnost.
Wabash, wibiš', v, t. varati
‘Wabble, wšb"l, v. i. čmitati, vrljati,
šepeljiti, gegati se, klamitati,
kolebati ae; tresti se; (amer.)
drbljati, —, V. t. tresti (the head,
glarom),
Wabbly, wdb'l*, a. šo ae gega, koleba;
Himav, rasktiman ; drhtao,
1085
WAC
Waoke, wik*, wik, n. drobnjak, sivae
(kamen).
Wad, wid, n, daglja (slame), čuperak
(kose), svezanj; vata, (cotton. —)
pamuk; čep (od naboa); ono, čim
se što puni, napuni, nab;
i, napuniti;
pamukom, postaviti Patom: — ook,
vadiarno. X
Wadding, wid'ng, n. vata, pamub;
strung; stupa sa naboj.
Waddle, wod'l, .v. i, gegati se, švagati
se, šepeljiti. —, m. geganje.
le, wčd, v. i, gacati, gasiti,
gazeći prelaziti preko vode; to —
in blood, ugresnuti-u kro; to —
into, prodrijeti, proučiti, istražiti;
to—over, pregasiti,gacajući prijeći
to — throngh, pregaziti, prebroditty
provući se, probiti #2. —,v. t. pre-
gasi. —,n. gašenje; goa, gasište;
Widor, wea", m. močvarica (ptica);
2 DL visake (ribarska, lozačkaj
wane wef", n. odlatka ; ostija; (—
cake) vrsta tankog. kolača (koji se
braoispoče stisnut ibneđu dvije ploča)
—, ¥. te salijepiti oblatkom.
Waftle, wof'l, n. vrata tankog: kolača
(wafer); — iron, sprava za pedenio
takovih kolača,
‘aft, watt, wif, v. t, lako i bree
(preko vode, po sraku) ci
prevesti, (from) odnijeti, (to)
“donijeti; (over) lebdeći prenijeti;
otpuhnuli, dopuhnuti; mal
domahicati komu; ne dati, de
potone. —, v. i. plivati; lebdjeti,
—, n. što pliva: mahanj janje
seatace i mak, smak; sjeta,
dah, pi
Wattage, wittdt, n, plovljenje po~
sraku, po vodi; prijevos.
Wafter, waft, n. Brodar, precozad.
Wag, vig, v. t. mahati, tresli =
the head, mahati, vijati, klima
glacom; to — the tail, mahati,
vinuti, vrtjeli repom; to — one’s
tongue,’ drbljati, mnogo govoriti.
we.
+ 1. i lett oe, krotati 10; off
Wag, wig, m. vragoljan, labrdyal,
Wage, wčdE, n. salog;
plaća (osobito doti
“ wn ‘1 ets Teall?
~ jeljna
sadnica,
ma kocku; poduzeti
ratovati (ag ipst, upo!
Wager, we'd2®, n. oklada, klađenje;
okladnina; opasnost; a
-,tolya , kladiti 4e, okladité
sez to stake for —, kađiti se 0,
metuuet na kocku. —, WL i
Maditt se (0).
Wagyery, wig*r*, m. eragotija, ora-
golatvo, odijest, objjesna čgla,
Waggisb, wiig"s, a. (— ly,. adv.)
vragotast, davolasf, _objjestan,
nestalan, - Rosa, nh eragolstvo,
nestašnost, obijest.
Waggle, wiig'l, v.
Vati se; čepeljiti. —, v. t
wanna ag
‘aggou, wig"n, m. kala; tarnice;
teretna kola; close (covered) —,
pokrivena, diveina kola; ammunition
—, kola sa streljivo —, v. & (ii)
kolima — body, štan
house, kelnica; —
4 — maker, kolar;
master, vastojnik kola, zaponjednih
spokes 6, koru pa'ac (u.
. Hamitati, Yue
trati,
media n. sesavina ;
ig*u, u. vosar, sarni-
Sar, hivijal; velika kolo; veliki
madejed (na nebu).
Waggonette, ono, m. ofverena
irušivena kola (s usdušnim sjeda-
oi tage, m. pliska (ptica)
i, m. pliska. (ptica);
nod water —, plista Bijela.
Whit, wal Waift, woh, m dto nije
mije, "čemu nema gospodara,
Sustotina; iegudljena stoar; sa-
lutalo šivinče; čovjek bea kuće i kus
wat
Gitta ; ukradene i od tate odbačena
stvar; morska ismetina; -- 6 and
strays, ljudi des savicaja, osta-
vljena, sapuštena djeca.
Wail, čl, v: t. žaliti, oplakivati. —,
kukati, tugovati,
- fala a
(over, at, nad, for, za).
tušan, jadan, žalostan.
Wailing, w&lng, p. a. koji tuguje,
J dikuie; — ly, jađikujući. |, m.
‘jadikevanje.
Wain, wčn, n. kola ; Chari X, ve
lika kola, veliki medxji iješđe).
— load, #08; — rope, ude od kola;
wri kolar.
Wainscut, wšr'skšt, wen'sk*t, n. ukla-
danje dašlicama, cblaganje daskama
(hrastovima); uklad, drvene ploče,
daščice. —, v. t. oBlošiti daskama,
odlagati, ubladati daščioćma, droe-
im m pločama. — izg, n. ukadanje,
wane mbes LE sirak, Koi asd
srednji dio
od ača. sola — ae es,
pojee od mača; — deep, a pee
pas; — shirt, prea od košulje
Waistecet, weskst, west'k*t, u. pre
oluk; strait —, slaga (sa umobolne).
Wait, war, v. i 6; vrebati; ostati
(me otićiji to — for, očekivati; to
— at, dsorité kod, (at table) kod
stola; to — in for, čekali kod kuće
ma koga; to — on it (2800) voriti,
i, pohoditi, polloniti se,
pokoravati ve. pratiti, udeoravati,
obavljati, vršiti (skušću) ; to be kept
— ing, ri čekati; dinwer is —
img. objed je gotev; to — some
one with something, prolušiti koga
čime; to — on & person's pleasure,
biti kome na raspolaganje, na službu.
—, ¥. t, čekati, očekivati; pwotiti če-
ti," odgedati; don't — dinner for
ine, me čekojie + ebjedom ua me.
—,om. čekanje; vrijeme čekanju;
odmor (između dva čina); vrebanje,
zasjeda; to lie in — for some one,
zanjedati komu; to lay some
one's —, vrebati kome, namjestiti
Wal
koma zasjedu. — 8, pl. gradski mus
sikanti, putujući musikanti.
‘aiter, wat", n. konobar; dvorilac;
wendeernil 'alužavnik, podnoe,
tenge, wč'irdž, n, dvorba, po-
waits, we''ng, m. čekanje; vre-
banje; pratnja; dvorba, posluga;
to be in —, diti na raspolaganja
(rome). biti u -alndbi, na x
lady in —, počama gosp
dvorska gospođa; Jord (groom) in
—, (kraljev) komornik ; officer in
—, časnik, koji ima službu. — boy,
šegrt, sluga, trčalo; — gentleman,
komornik; — maid, — girl, door
Kinja, sobarica, konobarica ; — man,
sluga, momak; — room, čekaonica,
predsoblje; — woman, dvorkinja.
Waitress, wé'ti's, n; konobarica j dvor-
kinja.
Waive, wčv, v. t. napustiti, ostaviti,
odbaciti, odreći se; odgodili ; odba-
citi( wkradenu stvar u bijegu). —,
n, prognanik:
Waiver, wč'r*, n. odricanje, odreka;
uekrata primića.
Wake, wčk, v. i: (imp. waked'i woke,
P p. waked) probuditi se; bdjeti,
iti budan, ne li živ, Bie
vahan.—,v.t.(t0 ~ up) buditi, pro-
diti, razbuditi ; sokoliti, uzbudi, |
i, obodriti; potaknuti, pobu-“
izazvati; čuvati (mrtvaca),
=; n ddjenje; Čuvanje
mytraca; svečanost za spomen mr-
(-- s) proštenje, crkvena
ca} probudenje.
Wake, wok, u. puzina brda, vodena
brazda, trag brodu na vodi; trag,
Zlijed; to follow in the — of some
ene, ići čijim tragom, slijediti koga.
Wakeful, wék‘fal, a. (—ly. adv.) budan; ;
desanan; pašljiv opresan. — ness,
budnost; besanost; pašljivost,
Waken, wek'n, vy. i. bdjeti, ne spar
vati i probuditi se. —, v. t, buditi,
probuditi; pobuditi, potaknuti.
Wakener,, wék'n®,, mn Siudilacs dra»
'žilac; drašilo,
1087
WAK
Wek", m. pnaj, koji bdije,
probudi, koji čuva mrtoaca;
Budiey late watehers are no early
‘ko kamo liježe, rano ne
Waking, we'kng, o; bdjenje; budenie
—, a. budan, koji bdije; koji budi;
— honrs, satovi bdjenja.
Wale, wčl,-n. masnica, modrica; kra-
jac, disgo,: ivica (kraj na. platnu,
sukni); — 8, pl. arh brođa.
Walk, wšk, vit ići, hoditis hodati,
ae prodi se, prošetati se; obila:
ziti, arabiti (0 duhovima); (to —
in sleep) hodati, šetati noću
mjetečujak; ići korakom (o' konju),
jahoti korakom; to — about, pre-
hodati se, obilasitš; to — along,
ići, hoditi dalje; te — back, ia
natrag, vraćati se; to — by, proći,
prolazili mimo; to — down,
dolje, silaziti; to — forward, dalje,
nepried idi; to — in ua ulasiti ;
to — into, napa ge a
na koga; to — out, izići, ike
to — off, otidi; to — on, ić dalje,
naprijed; to — over, prijeći, lako
pobijediti; to — round, obići; to —
up, ići gore; to — up to, navaliti
na. —, ¥, t. proći, prešetali; pro-
hodati, provodati (konja); provesti,
roroditi ; voditt, pratiti. —, n. kod;
Šedonje; 'hodanje, šetanje,
šetalište, drvored; put, sta:
“zanimanje; grana, struka. (posla,
trgovine) ;. pašnjak; područje ;~ tho-
highest — s of society, -;najvii
krugovi društva; & — of “snipes,”
jato šljuka; a
Y Tilia, wk we a. kuda se moše
ići
Walker, witk", n. Aodalac, pješak;
hodac; šetalac; šumar; a stout —,
dobar hodac; a street —, bespo-
walkie, mi kog, n hodenje; šetanje;
s Bai ide i ep a
Fibticks palica Hop (oa Fetnju);
dress, att, uligno odijelo, odi
WAL
sa šetnju; — exercise, kretanje na
polisi > gentleman, statista ;
Jady, atatistica (u kazalištu): —
promenade, šetnja, šetalište; — place,
ietalište; — tour, putovanje pješke.
Wall, wl, », zid; bedem;
zidine, gradski bed.
grud ;a — of rock, stijena; dead
zid bes prozora; within the —
x gradu; to drive (push) some one
to the —, dotjerati koga u tijesno;
do goto the —, slo proći, pro-
pasti; to give some one the wall,
dati komu prednost; — 8. pl na-
slaga opeka (u ciglanama),
¥, t obsidati, opasali zidom, be:
demom; to — in, usidati, opasati,
ograditi zidom ; to — up, sasidati:—
— creeper, sidarica (ptica); —
eress, guičarka (biljka); — eye,
alakleno oko (očinja bolest u konja);
— flower, žuti deboj (biljka), sidni
cvijet (djevojka, koja na plesu ne
lede, ved samo usa sid.ajedi); —
uit, voće, Ho rasta na brajdi, na >
davsu; — kuot, usao na kraju ko.
— louse,’ stjenica; paper,
— > pennywort, puptid
—, pepper, ljuti žednjak
(čiljia); .— plate, iduica;
Tue, papratka (biljka); — sided,
‘yapravan, ravan; — sided ship,
Bro@ s. uspravnim bokovima: —
Spring, izvor, koji izvire iz stijene;
= free, drvo, koje raste us baras;
== Wort, habal, apta (biljka).
Wallaby, w0l*b*,.n. klokan australski,
Walled, wold, a. obsidan, utvrđen.
Waller, wt, n. onaj, koji sida, usiz
Guje, 'obriđuje.
Wallet, wol"t, n. disaga, torba, putna
torba.
Walling. whlng, n. sidovi; obzidi-
vanje; građe sa zidanje; slaganje
opoka. “>
Wallop, w&l%p, v. i. kipjeti, vreti,
ključati; tornjali se, —, w.
bitt, Glijemati.
1088
"|
WAL
“Wallop, wčlp, v. i. valjati se (u krvi
it. d.); kaljušati ae; to — in riches,
štojeti u izobilju; to — in mire,
bi ad u Blatu, u kaljuzi opa-
o — in pleasure, plivati w
u raskolju. —, Y. t. valjati,
+ valjanje; kaljuga. .
Walm, walm, n. vrenje, kuhanje; to
give ita —,. pustiti, da što polako
“kuha. m.
Walnut, wdl'nst, n. babac, krupan
orah — shell, orakova ljuska; —
tree, orah (drvo).
Wa'rus, wl'r’s, n. morž,
Waltz, wile, n. valčik (vrsta tanca),
Waltzer, wAl'c", in. igrač, plesač val-
Wambie, wom’bl, v. i. podrigivati se;
my stomach — s, mučno mi do-
lasi, stušuje mi se,
Wampam, wom’p'm, n. campum (ni-,
* sovi školjki, koji služe u Indije
mjesto novaca i kao nakit).
Wan, rns &. blijed, bljedan, —, Y.i.
poblijedjeti.
Wand, wind, n. prut, šiba, šibika;
palica; zapovjednička šibika ; (ma-
gic —) čarobna palica. — like, a.
kao šibika.
Wanded, wčnd"d, a. sa ZBikom;
platen od šiba.
Wander, wčn'dš, v, i. putovati; ići;
adliti se; tumarati, skitati se
tati; lutati, zalutati; ‘i
lamniti, trabuniti, Uapiti. —;.'v.
proputovati.
Wanderer, wind"r*, n,. putnik; eki-
tnjcea, |
Wandering, won'd’rng, a: (— ly,
adv.) koji putuje, koji ee skiće, koji
se seli; skitalački; nestalan; koji
bulazni —; n putovanje; skitanje,
tumaranje, zastranjivanje, zabluda ;
bulanijenjej nestalnost; — thoughts,
vastresenost. — ness, m. lutanje;
nestalnost.
Wane, wén, v, i, dmonjači se, sma.
njivalš i uštapuuti se (o mjesecu);
opada: venuti, ginuti,
zm manjak (kad. mjesec ide na
WAN
manjak); posljednja četvrt (mjeseca);
smanjivanje, nestajanje, prova“
danje.
fanness, wns, n. bljedoda, blife-
dost. Wannish, won'd, a. Bjedan.
Want, wint, u: oskudica, nedosku-
dica, neimanje; nestadak, nestašica ;
oskudnost; siromaštvo; netolja; po-
treba; — of faith, bezvjerje, nevje-
rovanja* — of spirit, plašljivost;
— of" confidence, nepousdanje;
for — of which, neimajući toga,
iko ne ima, ne bude toga; for —
of payment, gbog neisplute; to be
in — of, to have — of, neimati,
biti bez, trebati, —, v. t. ne imati,
biti bes čega, oskudijecati; trebali,
trebovati, potrebovati ; htjeti, željeti,
tražili; I want something? nemam
čega, trebam što, rad bik ilo imati;
1 — everything, ništa nemam, svega
mi sedostuje; it = a to be cor-
rected, to se mora ispraviti; 1 —
it very badly, trebam (o nužno; this
book is mich — ed, ova se knjiga
mnogo traši; you are — ed, njetko
želi a vama govoriti; what do you
—? Ho želite? what do you — of
me? što želite od mene, sa što me
trebate; who — s yon to do it?
tko to od vas auhtijeva; he 8
her for a wife, on bi je rad uzeti
za ženu; wanted (u novinskim ogla-
sima), traši ae. —, vw. i. ne, imati
(in, što), oskudijevati; jati;
ki
tes to midnight, falilo je samo nje-
koliko časaka do i.
Wantage wčnn'tdž, n. manjak.
Wanting, wčn't*ng, a. što fali, čega
nema, što prozi
vanja) nema ga! to be —, faliti,
nedostajati, ne biti čega; there
were not — those who, nij; ne
dostajalo “onih, koji; shall
not be — in exertion, eve, ću sila
napreći, svakako đu nastojati; to
be — to, iznevjeriti se čemu. klo-
niti ss čega.
__1089
WAN
Wanton, wčn'io, a (— ly, 28%)
obijestan, nestadan, vragolaat;:šiv,
veseo; raskalašen, raspušten, rdduz-
.dan;"" lakom, popašan, pohotljiv;
‘poiudan, puten, budan; raskoša:
bujan; iu — sport, od abi
n. rasalaian, pohotljiv,
čovjek; raspuštena, .obi
zaljubljena " mekudac.
igrati ae, aliti se; ljubakati, bl
diti; ludovati; lijetati; lepršati.
Wantonness, wču'ines, n. obijest, ne-
stušnost;raspuitenost; veselje, hir,
šala; lakoumnost; popešnost; po-
hotnost; bluduost; bujnost; razuse
- danost.
Wap, wop, v t tući, lijemali. —, m.
udarac,
Wapentake, wč'pntčk, n. okružje, ko-
tar.(u njekojim sjevernim grofovi
jama Engleske).
Wapiti,‘ wčp“t n. vapiti, kanadski
War, wit, u. rat,
razmirica; vojsi
jna ; boj, borba,
art of —, ratna
nauka, ratna vještina; chance of —,
bojna sreća; council of . ratno
vijeće; seat of —, ratište; powers
at —, ratujuće vlasti; man of ,
vojnik, ratnik, ratna lađa; to be
at — with, ratovati sa, svađati se
prepirati s6 2a; to go to — with,
savalili 16 ea, zavojititi. na; to
make — on, to wage — agniust,
ratovati, vojevati sa; — of words,
riječanje, prepiranja. —, v. i, rato-
tovati, vojevati; boriti se, — attire,
ratno odijelo; — sz. nadie, wing
sjekira; — cry, ubojni krik, ubojna
vika; — dance, ratni ples; — de-
partment, ratno ministar: -
establishment, spremnost (:
rat; — fleld, ratište, bojišta,
gear, raćna oprema; — horse
konj; — man, ratnik ; — minister,
ratni (vojni) ministar; .— oftice,
ratno (vojno) ministarstvo; — paint,
baja, kojom ss Indijanci prije boja
lice oboje, svečano ruho -~ path,
WAR 1040 WAR
ratna slasa; — ship; ralni brod;
— whoop, ubojna vika:
Warbie, wš"bi, v. i: ćurlikati, potre-
titreti. —, v. t. durlikatl, pjevati;
protresti; opjevati. —, n. đurlikanje,
orka; Pije —.s, pl. guke na
abe, A D. pjevac, pjevačica;
medi wid, n. straša, zašlita, obrana;
dtitništvo; nadzor; . štičenik; * hra~
njenik, posinak: satvor; pritvor;
bolnica; | bolnice, bolesnička
okrušjej revir;
izborni Tolar, gradski kotar, prešje
(— of KA ) Pojedina
vanju; (— ey) Peres
(u ključa); watch a
Modna utrka odlasnica: to keep —
over, strašiti, čuvati; to be in —,
biti pod skrbništoom; — in Chan-
cery, maloljatnik pod skrbništvom
pu sudišta; court of — s,
pupilarno sudište; to be held in
>, biti u sateoru; to. put in. —,
zatvoriti. —, v. t. braniti, čuvati,
Hititi; (to — off) odvratiti, obraniti,
ausbili, odbiti. —, V. i. strašiti; bra-
niti ze; atanovati. — mote, okrušna
skupitina; — room, velika časnička
soba (na brodu),
Wardage, wd"d*d2, m. stražarina.
Warden, wir'do, n. čuvar; nastojnik,
nadnirotalj; skrbnik; glavar, pred-
slojnih, ; namjemik; —
of a college, re Gednog
ovsučili the mint,
nastojnik Kara —_of a. port,
lučki mastojnik; — of the poor,
sirolinjski nadsornik,
Wardanahip, witd'ešip, n° nadsor,
paaka ; saltita ; skrbništvo; nadeor-
mištvo Teena, uprava.
Warder, wird'r, čuvar, stražari
nadsiratelj; apovjednička palica;
H throw ine — down, obustaviti
jordu,
=) siraša,:
| Wardrobe, wi'd’rdb, n. ormar za odi-
; soba sa odijela; ruho, sva odi-
+ Jela’ ito ih tko ima. — keeper,
Šuvar odijela,
Wardship, wird’é*p, n. - ikrbnilteo ;
savienoat (štićenika), maloljetnost.
Ware, w&, n. roba; (ponajviše — s,
Peč bojaki trg, vrsti robe, robe;
; China —, porenlana; ea: 1
en —, zemljano posuđe; potter's
Hp, londareba roba; small — s,
Warehouse, .w&"haus, n, skladište,
spremište, stovariite. —, v. t. me-
tnuti u skladište, ostaviti, pohraniti
u skladište, primiti (na pohranu)
u skladifte. — account, skladišni
rašun; — book, skladišnik;
charges; skladilnina, skladišne pri
stojbe; — keeper (master), nastoj-
nik skladi marije — man,” nastojnik
dišni radnik.
Warfare, witfe, n. ratočanje, voje-
senjsi pine ; vojna
užba, —, v.
Warfarer, Daga S. ovnaj, koji
ratuje:
Warfaring, w&"f&r*ng, a. ratnički, ra-
toboran,
Wariness. wér'nes, n. opresnost,
smotrenost.
Warlike, wi"lajk, a. vojni, ratni;
ratnički; ratoboran.
Warlock, wisičk, on. efeHac, ča-
Warm, vi! rim, a (— Loka topal;
vruć, neugodan, nesiguran; I am
i U
velik imetak. —
ugrijati,
t grijal, topliti,
wangrijati, upali, oduše
viti, snijeti, izlijemati. — v. i.
WAR
ugrijati se, otopliti ve
uspalti 04;
oduševili se, — he
led, sanesen,
oduševljen; — hearted, srdačan;
— heartednes, ardalnest.
jalo.
m. grijanja —,
a. što grije; grijad. — pan, gri:
Warmnesa, wd"m'n*s, Warmih.wd'nsth,
toplina, toplota, vrućina; vatra,
a; revnost, oduševlja mje;
; usrujanost.
t. opomenuti, opomi:
liti; odoracati (of,
podsjetiti (of, koga na
i, obavijestiti ;
agar
fia od)
što); (nnaprijed) javiti
pozvali (na sud); I — you, ja vam
moprijed kažem; to — some one
Waway (off), odk kome službu.
Warner, wan, u. opominje/ac,
Warning, wd"n'ng, n. opomenu, opo+.
mje; nagovješivanje, nagovi-
jest; prethodna obavijest, objava ;
otkns, otpust; to give - , opome
nuti, otkazati; to take —, primiti
"što za opomenu, wzeli za primjer,
primiti, prihvatiti otkaz; take this
for —, nek vam to bude sa nauk,
za opomenu; at & miuute's —, za
čas, u najkraća vrijeme svaki čna
ravan; a month's —, mjesečni
1, zvono, kojim se Ho
was “ip, ve i ishititd 06, tometnnti
se, deperiti se, izoštoperiti se, deurdi
ae (0 drou); iskriviti se, isheriti se;
zastraniti, i sett krivi pravac, okre:
nuti
Krivi; iskrivi
pripi
slo — bell,
čiti; osnovali; polesali (bred). —,
1. osnova (u tkanju) ; potoa konop
za polesanje- broda; — woof,
osnova i a.
Wa th, 2. dsvitoperio 28; ée-
vljen; kriv; isopače
naopak; pristran.
Warping, wip ng, m. Krieinenjes sme:
vanje; nalepanje morskom vodom.
— frame, snovalo.
ivvrnut ;
_1041
Wak
Warrant, woe'nt, a. punomod, pune
vlast; ovlaštenje, Vlast dozvola,
proso; tjeralica; uhitnica ; iavrškeni
nalog; sigurnost, jamstos ; sujedotba;
skladiina iekasnica; — of attorney,
iene wi mA Tel eS, ~
fo appr the body, whitntea,
da ee iko priteori; — to
apperr, rudbeni posio ; — of distress,
pljenidkeni nalog; his promise is
our — that, njegovo nam oleđanje
jamči, da; — of death, smrtna
osuda. —, v. t, ovlastiti, opuuomu
diti; dopustiti; jamčiti. dobar sta
jati sa što; tvrdi
yon, ie ja vas uvjeravam. oslonita se
Warrantabie, wor'at!bl, a. (bly.
ite we moše opravdati,
opravdan. dopušten;
sekonit, — ness, n.
ovlaštenost ; zakonitost; sdgeoornoet.
Warenteds "wornted, a sajemdon;
Wirrantee, učini, m. panomodni,
punovlamik; onaj, komu se jamči
sn što,
Warranter, Wčr*ni", a. opunovlasti.
tdj; jamac,
Warranty, wort’, n jametvo, si-
gurnost ; paved,
Warren, wor'n, n. branjesina; kun-
čenjak; gnjeteinjak, gdje se goje
faxani; ogr mjesto u potoku,
‘adie se drše rite.
Warrener, worn, n, čuvar branje-
gojilac kunića; = gmjetelar,
koji goji
Warrer, wir’, n. borac.
Werring. wčr*ng. nu. borba. —, a.
koji se bori; protivan.
Warrior, wor m. ratndk, vojnik,
Wart, vii, n. bradavica; izrastao;
WAR
Warted, wi"t*d, a. bradavičav. \
Wartlt, week, B. dradavičioa.
Wartwort, wi't'wo't, n, miéjeter, olje-
čika (biljka).
Warty, wii, u bradavišao
Wary, wor opresan, opasan;
pomnjio; o; dtedljiv.
Was, wos, 1, i 8., dice jednine imp.
Wash, Ab vt prati mith umé-
ti, ie]
| Eplakatl patent, mateo”
atts omasads, abet prevući me
. 3 to — the wood.
to — away, erat, spirati, podlo-
kati; to — down, eplaknuti; to —
out,: isprati. sprati; — ed ont,
tsapran, poblijedio, bes boje; to —
over, obijeliti, mamasati; to — up,
eplakuuti (rudove), pomivati, opla-
kati, sprati, na ‘raj bea baciti A io;
to — overboard, odnijeti
(0 valu). —, v. i. pratt; ee
univati se, wmiti se; dati se prati,
ne Ko u pranju boje, isdršati
zaljevati; to — over, pla-
—, m. pranje,
jina; voda kvasili ;
(Hjetka, vodnjikava) boja, mas, bo-
jenje, mazanje; tanka, kovinska
prevlaka; — of the sea, udaranje,
mlutanje mora; f
u vela; to have
umići s6. —, ball,
— , rakun; —
sida); —
nica; — poso prakljača; — boiler,
kotao za pranje; — hand basi,
wmivaonica; — hand sand, ale
— house
pertoniea ; koša za
pranje; pao her a
je sa — pot
ina tad iso prorat
pranje.
— tub, žada za
1042
Was
Washed, wdit, a. opran; luko obofen ;
— ont, », bez boje.
Washer, wos", n. periljac, perilia;
sprava sa pranje. — man, periljac ;
woman, ja.
Washiness, wčš“*nes, n vodnjika-
Washing, wang, a glo se moše pra-
ti; — gloves, rukavice, koja se mo-
gu prati. —, m.
plaća sa pranje
bs, opiljci felata erebra).
— 8p
rain, praca sa, ipkonje;
2 —" bill, popis
— bine, modrilo za pranje;
7, dan sa pranje; — machine,
‘a pranje; — house,
— stand, stol za umivanje; A urougb,
korito, kipi — tub, kada za
Weary, wot", a voden, vodnjikav:
vlažan; slab.
Wasp, a a en zolja; —
tongued, ugrišljio, slobna jerika.
Waspish, wos’ (dk a. (— ly, adv.)
bee aoe vađlje; osonlji
vjedlji 2
ee oaoetjog traka struka. — ‘headed,
napršit. — ness, t; pa
koke čandrijost, wjediicad P%
Waestil, wos", n. Pilea neko pide
od vrućeg piva, jabuka, mirodija i
sladora; v6 a pjena, —
rs jamčiti veseliti
Wasesiler, does, n Pljedas
Wastage, wčs'todi, n. irošenje, izder;
Waste, West, v. 1. pustošiti, opustošiti;
poharati; razoriti; ; po
trošiti, pooteey Papert tetrediti;
Lanner er a hod
pate; to mie wie ra Ay ge ea
dera predgrati to iL time, fe x
tratitš orijene; to — Tabour
on something, sgučići se sealed
= dana; tha potlont ie much od
was
and enfésbled, bolesnik je vrlo
omršavio i oslabio, vrlo se uništio ;
to — away, saris, protepitl, —,
¥. i. opadeti, ići na manjok, mr-
šaviti, nestajati. propadati; the day
— 5, dan je na izmaku; to — away
opudati, venuli, istrošiti se, a-
jedi se.
—. a. purl, pustošan; opustošen;
dataljen, sepuiten, ;ne-
obrađen; “koristan, — saludan,
auvidan; rdw des vrijednosti;
to lay —, opustiti. opustošili;
— land (grouud). ledina, (zemlja)
<jelica, pustopoljina; ime, do
kolica. —, m. pustošenje, haranje;
pustol, pustinja; rasipanje. tra-
ćenje; bataljénje, parloženje, sapuš
tanje; opadanje; sušenje. sušica,
otpadak; gubitak; -- to make a —
of, trošiti uzalud, bes koristi; to
ran (go) to —, propadati, propusti;
in a — of goodness, od preobila
dobrote; in mere —, sasvim usalud,
posve bez koristi. | book, bilješ
nica, tryovačka ručna knjiga (u
koju se za prvi mah biljeie’ avako-
jaki — cotton otpaci od
Wasteful, wést'fal, a. (— ly. adv.)
koji pusto, hara, uništuje; pogu-
dan, štetan; rasipani — expenses,
prekomjerni troškovi.
Wastefulness, wčst'falnes, n. rasip-
Waster
asteness, wčat'n'e, m. pustoš, pu-
_atinja,
Waster, wés't™, n. pustofnik, haralac;
raripnik; smogor na svijeći.
‘Wasting, wčstng. p. a "o
ko con losa |
1043
WAS
Wastrel, wčs'tr'l, n. opdiuski pašnjak,
općinska livada, tratina ;otpadak;što
opalio, zanemareno; uličar. uli-
wut “uči, D. strata; strašba, stra
ženje; atrašar; ra ;. Bdjenje;
budnost, pašljivost; (diepni) sat,
(diepna) ura; to be on the —,
biti na opresu, vrebati, pašljivo da-
čekivati; ta keep of — (vn), pa-
sili na što; to be upon the —,
biti na strat; to set the —, posta-
viti strašu; to relieve the —, pro:
mijeniti stražu; to stand one’
biti na atraši, strašiti; the morning
—, jutarnja straša (na brodu, od
4 do 8 u jutro); forenoon —,
pretpodnevna straža (od 8 0 jutro
do podne); afternoon —, strata
poslije podne (od podne do 4 poslije
podna); first dog —, prva večernja
straža (od 4 do 6 dije podne);
second dog —, večernja
strata (od 6 do 8 u *večer); firat
night —, prva noćna straša (od
8 u veler do ponoći); second uight
—, druga nodia straša (od poneći
. 3; my — gains, moj
Sener my — loses, moj sat
saostaje; to set a —, naravnati
bdjeti,
kati,
otrašili ¢ čuvali; to — for, vrebati,
čekati, očekivati; to ver, strašići,
čuvali. —, w. t čuvali; pasiti,
motriti; erebati; prisluškivati; pasti
gi flock, ttade)y to — a sick person,
ty, worsbate et hat to — an
odio una O Li
I mre him tame, ddjenjem oar bed
ukrotiti.
— bell, svono no Brodu, bys
oglasuje mijenjanje straže; — vil
pople vojnika na stradi;
stratnica; — chain, pee
— candle; noćna evijeda; — case,
kutija od ure; — » — cover,
poklopae od ure;.— par ua
.
was
tenon, pobeler; — fire, utrašarska
staklo
od ure,
Pješčana u ura (od 4 sata, na brodu);
— gun, strašarski hitae na Brodu;
- lanac od urs; — house,
Biradara, strabeiea; —_ i node modna
ovjebšika; ey, ključić
t, oja — pocket, lopit
sa uru; — spring, pere od ure;
— stand, stalak sa Pija — tower,
strašarska kula. borova. čardak;
— work, kolači od w
Watcher, wot, n. onaj, koji bdi,
koji je budan; stradar, čuvar;
dohuičar; motrilac; vredač, pri-
sluškivač.
Watchfal, wšč'fal, a. (— ly, adv.)
pašljio, KV Mapid budan. — ness,
resnost; budnost,
i atvašarina.
stabaaaker, woumek™, noourar
Watchmaking woermekeng, D. wrar-
Watcbroan, woemin.n. stražar, strata ;
nodni stražar; šeljemički strašur
Watchword, w5éwo'd, n los'nka,
rete.
Witer, WhU, m. voda; more, rijeka;
tekudina; jaf (arog) prekjevnj
(aeile i & d.);_rannip
tekudion; stagnant —, soda opa voda;
sott —, meka sede kišnica; fresh
—. sweet —, slatka voda, riječna
voda, skorotnj je&; salt -
vida, more; — 8 of the continent
kopnene vođe; iniueral — s, rudae
voda; + 8, pl. sjetno vrelo,
kupalište; strong -- žestoka
pića, rakije; a Mor at the first —,
preispodnji laša; in deep — 8, u
work M bipi to be in hot
diti kao na a; to get
into hot — ay dod u škripao, u
neprittku; to 0 to —, se pod sa
kom, ij se; to hold —
ropuitass. vode, te; to
mal —, puštati vodu; to take —,
1044
WAT
zahvatuti vodu; to take the, id
morem, po moru; to take the —s,
piti ljekovitu vodu; the —'s
edge, obala; we have had a great
deal of —, Bilo je mnogo kiše; to
mix with _, vodni. —, s. t.
«aliti, zalijevati, natopiti, natapotš;
pokropitis snabdjeti vodom; pojiti,
mapojiti; kvositi; močiti, kiseliti
(lan); prirediti theninu, da se
prelijeva. —, ¥. 1 lijeoat vodu;
plakati, suziti; usimati vodu; ti
vodu; isvodniti se; his mot
rastu mu zazibi prelijeva a
— adder, bjelouke (smija); —
apparatus, pueumatičii sud:
apple, blot blatni tikvan; — bath,
kupelji — bearer, vodonoša,
vodolija (jedanaseti mak u zodijaku);
— bed vodena postelja (ad bolesnike);
— beetle, kozak (kukac); — bird,
pli
plivati; — bottle,
— brash, lfutina,
sgaravioa; — bucket, vedre, kabao.
= caltrop(s), ra¥ak, vodeni orah;
— can, kanta sa vodu; — carriage,
prenolenje, prevoženje vodom, bro-
dovije; — carrier, vodonošu; —
cart, kola sa vođu, kola sa škro-
pljenje; — cask, bačva za vodu;
—_ cited opasan vodeni cistern,
čatrnja; — clock, vodena ura; —
closet, zahod # vođenim zatvorom;
— colour, vodena Boja; to paint
in — colours, slikat vodenim
bojama; — coloarist, slikar vodenim
bojama; — eolumu, vodeni stup;
— commanication. saobraćaj, sveza
, morem; — course. čijek
vode, ur potok, korito rijeke;
- cream, dragutac 2, grbad (biljka);
— crowfoot, vodeni šabljak (biljka);
cure, čiječenje rodom; — dock,
wodeni štavalj (biljka); - doctor,
Bjednik, koji liječi oodom: — dog,
plivač, start mornar; — = drain,
0 za odvođenja voda; — dressing,
WAT
Aladni (vođeni) oblog; — drinker,
ja; — drop, kap
dropwort, vodena trbulja (bi hale
‘hudika, hudikovina; —
vodeni (pototni, nilaki)
levator, vođeni (hidrau-
podizač; — elf, vodena vila;
- engine, vodostroj,
, vodogon;
fing. samba, divlja perunika (blijkaj:
— flea, vodena buha; — flood,
poplava, povodanj; — fowl, vodena
plica; — frame, vodeni stroj sa
pvedenje; — farrow, razor, jarak;
gage (gauge), gat, nasip,
vodomjer; — gall, nesavriena dugoj
— gang, vodotočina, vodovod;
gate, ustava; — girdled, opasan
vodom; — glass, vodena ura,
vodeno staklo; — gruel, avsen
skrob, zobena kaša, Ječmena voda;
— gruellith, alab, mlokav; -- gully,
oluk, žlijeb za vodu; — hewlock,
trubeljika (biljka); — hemp, slav:
ljika,konoplju! Then, eodenkoka,
guia gelenonoga; — hog, plovaš;
mjelina, cijev sa vodu;
: rd, rezervoar; —
Bošja milost (biljka); —
od, bijen, mlaćen vodom dalo.
vima; — leaf, strudkovac (biljka);
— lemon, mukokas (Biljka),
level, visina, vode, površina (lice)
vode, rdsulja: — lily, lokvanjača,
lekuta (bil — "line, visina
vode, crta vodnica; load — line,
crta vodnica (koja naznačuje, dokle
brod tone) u natovarena broda;
light — line. crta vodnica u nena-
tovarena broda; — lock, vodepoj,
pojilo, pojište; a» — logged ship,
brod pun vode; — mark,
visine vode, vodeni znak na papiru ;
high — mark, najveća visina vole;
low — mark, najmanja visina vode;
— meadow, livada, koja se natupa;
— measure, njeka mjera sa sol.
kameni ugljen i t,d., kad se prodaju
na brodu; — melon, lubenica; —
meter, vodomjer; — mill, vodenica ;
— newt, močorad; — nut, radak,
AT
ovagolić, vođeni orah; — .nymph,
ote vodena, rusaljka; ordeal,
marija; — ouzel, vedeni koe; —
pad, lučki tat; — puil, vedro, sid;
— parsnip, dirolisti hrenak; —
peppery 2 popričnjak (biljke
pipe, vodena, vodovod:
pitcher, krčag,:: vrč
plant, vodena biljka issn,
vodena bokvica. (bitjka);"— plug, “
pipa na vodenoj cijevi; poa,
todena vlaenjata; — pot, lonac sa
vodu, zalivaća kan — power,
vodena sila; ressure, tlak vode;
— pump, i dmrk, vodena“
sisaljka; — gual, ljutina, sgara-
vica; — radish,
rail. mlakaž;
— scorpion, vodena štipavica; —
screw, spuževina, arkimedov spud;
— shed, razvodnica; — shrew,
vodena tekunica; — shut, wasip,
uatava; — side, obala; — unske,
vodena zmije soaked, prokisao,
nakouten vodom pider, vodeni
pauk, vodulja; —spout, vodeni mlas,
vodena pijavica, vedena cijev, ždrijelo
od postreinice; — spring, izvor;
— ayright, vodeni duh; — starwort,
todeni konačac, žablji sla; —
station, stanica za vodu; — supply,
opskrba vodom, dobavijanje vode;
= tank, čatrnja; — tap, Pips
(elavina) na vodenoj cijevi; — tight,
nepromotan, Mo ne propušta vodu;
=- toad, žabu češnjača; — trefoil,
— trough, korito,
b, čabar, kada sa
, vrsta kona; —
bijela; — way, tijek
vode, šlijeb (na palubi brody); _
wheel, vodeno kolo, mlinske kelo;
— willow, potočna vrba ; — witeh,
vodena vještica; — works, drevni
; — Wo.n, vodom in.
= izglađen; — worm, vodeni
molj.
WAT
Watered, wa't"d, p. a. saliven, nato
pljen; moariran.
Waterer. wi't!r™, n. zaljevač, natapa? ;
vodenjak (sv iječđa)
Waterfall, wA't{Bl, n. slap, skokov.:,
vodopad.
Wateriness, wi mes, m. vodenost,
vodnjikavost ; inost; močvarnost,
Watering, wa't'r'ng, nm. salivanj
natapanje, skropljenje; mode.
pojenje; — of stuffs, priređi: anje
tkanina, da se preljevaju. moariranje.
kola za polivanje, škro-
Pjeva polivanje; — house, pojište;
place, pojilo. pojište, kupalište,
mjesto, gdje brodovi uzimaju vođu;
-- pot, zalivaća kanta; — trough,
korito. pojilo.
Waterish, w8't'ris, a. pun vođe, ladon,
Borovit, mošvar: n; voden, vorinjikav,
alab, dljutav. — ness, n. velenost,
vodnjikavost; barovitost.
Waterless, wi’t"les, a. bes vođe, suh.
Waterman, wi't*min, u. brodar;
vodeni duh.
Waterproof, w&'t*prnf,a. nepromočan,
što ne proputts vodu. —, n. ne-
a thanina; nepromočan
plait. —, v. t. wdinid što nepro-
močnim. — ing, 0. pravljenje
nepromočnih tkanina.
Watery. wš'Urt, a. vođen; vodnjikav,
vodnjthast; vlažan; pun vođe; slab,
bljutav; a — sky, kifovito nebo;
-- vapours, vodene pare; — eyes,
auzne oči; — god, bog mora; —
grave, grob u valovima.
Wattle, wčtl, n. ljesa, ljesica. pleter;
ograda. plot; tor, obor; rida, resa,
draduša (u kokola); podvratnik.
—, ¥. t plesti (granje); oplesti,
ograditi plotom; .vesati granjem. d,
p. a. s ridama, a resama,
Waul,, wil, v. i. jaukati, maukati,
Wave, wév, n. val, talas; valovita
valovitost; prelijevanja (tka-
nine); meravnostj" šljebić; valovito
gibanje; to buffet the — s, Bori
1046
WAY
00 a valovima; a — of the hand,
mahanje, Moanje rukom. —,
v. i libati. ljuljati se, lelijati s,
talasati se; vijoriti, lepršati se. —,
v. t. omahali. usmahivati, vitlati,
koleati; dati snak, domahnuti,
domahivati; prirediti tkaninu, da
ae talasa, prelijeva; dini to —
away, dati rukom snak ša odlasuk; _
to — off, dati rukom smak, dase
m d, valovit, talasast,
faved, word, a.
prireden (o tkanini), da se prelijeva.
Waveless, wév'l's, a, bes valova,
ik, ravan; miran.
Wavelet, wčwlt, n. mali val.
Wavelike, wav’l a. kao val, valovit.
Waver, wav, v, i. iibett, klimati,
kolebati ae; bist neodlučan, meslalan.”
Waverer, w&'rčr*, n. onaj, koji se
koleba, koji je neodlučan, nemalen.
Wavering. , wevietng, a (— ly, adv.)
koji 46 koleba ; neodlučan; nestalan.
, (— ness) u. kolebanje; neod-
lučnovt; nestalnost
Waveson, wčv's'n, n. stari (o Hard
jenog ili nastradalo broda),: što
ih valovi nose
ae; to — stronger, jačati, ojačaš;
— warm, ugrijati se; to — cold,
ohadnjeti; to — old, starjeti,
ontanjeti ; to — pale, poblijedjeti.
—=yb aaa dA
War, wiks, n. vosak; (sealing —)
petatni vosak; (ear —) udna mest;
(cobbler's —) postolarska smola.
—, V. t voštići, navodtiti — baby,
voštana dudka; — bleechery, bije-
ljenje voska; — cake, voština,
voštana ‘Plate; — candle, voštana
smijeće,voltanica; — sloth, povoiieno
Era — ond, dreisa; — faced,
ijed, blijed kao okovi nez “flower,
wav
voitan cvijet; — light, voštanica;
— palm, voštika; — paper, vošten
papir; — stand, svijetnjak sa
voštanicu ; — taper,voštana svjedica,
avitac, voštunica; — “tape match,
— match. voštana žigica; — wing,
kugara svilorepa (ptica); — worl
voštani kip; — works, zbirka
voštanih kipova.
Waxen, wšk'sn, & volan, od. voska;
mekan kao vosak; — image, voštan
kip; — chatterer, kugaru svilorepa,
Waxy. wik’s*, a. kao vosak, mekan
kao vosak; blijed; ukočen; ardit.
Way, Wč, n. put; cesta, drum, slasa;
pruga; prostor, udaljenost; otvor,
prolas; pravac; napredovanje, nu“
predak; pristup, pripušlanje; po-
dručje, alruka; način, posivpanja,
postupak; sredstvo j volja, narav,
oud, hir; običaj; — 8, podvale (na
kojima sebrod u more spušta); — 6,
and means, aređatva i. nači:
državni proračun; on the. --, na |
pulu, u putu; over the —, preko
pula, naprema, sproću; to come
one's way, ić, dolasii putem;
double: —, pruga a dvostrukim
tračnicama; that will go a great
— towards it, fo će mnogo lomu
doprinijeti, pripomoći; all the —,
cijelim putem, čitavo vrijeme, za
sve vrijeme; all the — round,
unaokolo; all the — up, sve do
gore; half — (- s) napola, napolak,
napolice; a little, —, malo; a long —
off, daleko; to make —, dati mje
a ship, put plovi
smjer broda; to get under -,
otploviti, odjedriti; the ship is
under —, brod ide. plovi; which
—? kuda, kamo? which — shall
1 turn? kamo da se obratim? that
to je meni u prilog, na
i this ovuda; that
all — 8, svuda, posvu
another —, drugdje, druguda
take one’s —, krenuti svojim putem ;
1047
WAY
1 am in the oil —, trgujem ljem #
that is out of my —, to nepripađu
u moju struku, ui to se ne ran
sumijem, lime se ne barim; that is
much out of my -, fo je sasvim
izvan moje omnove; the — of the
world, obično postupanje svijeta;
in the — of business, poradi posla;
that’s the — to do it, tako se
the best — will be
to; najbolje će biti, da; you don't
go the right —, you go the wrong
— to work, ne: započinječ dobro;
to get into the — of somethin
se ti čemu; (in) this —, na ovaj
način; (in) that —, na onaj način;
(in) which —? kako? na koji
način? every jakim * na-
činom, -u svak.
he isćevery — je |
Inja luda; in a —, u njekolike,
mickako; (in) some — or other,
ovako ili onako, ovim ili onim
načinom; (in) any —, bilo kojim
načinom; (in) no —, nikakijem
načinom, nikako, nipošto; a thousand
-- s, ma hiljadu nač
— s than ane, u više nego jednom
pogledu; in a small, —, na malo;
in his own —, po. svom načinu;
in their —, svojim načinom; it is
allin my —, ja eam ee na to sarvim
priviknuo; it is not in my, to
ays the
radi;
not my — s, ja ne
mislim i ne radim kao šo on;
[am of his — of thinking, ja
son njegova mnijenja: to have
one'sown —, misliti svojom glavom,
raditi po svojoj oolji; If | bad my
own -, daje na moju; by -- of
example, kao primjer; by — of
apology, da se ispriča, za ispričati
ae; by — of a beginning, keo po“
četak; by the -, usgred, pripadom;
a in the —, na putu; to i in the
—, biti na putu, smetati, biti pri.
‘rut; to put something in a
WAY"
prison'a —, dati, predalć komu
Ho; to. put some one in the right
—, pokazati komu pravi. put; to
stand in a person's —, biti komu
na putu; out of the što be
na centi, Ho je na atvani
isvanredas; hiz out of: the —
demeanour, , njegovo > isvanredno,
neobično ponašanje: to be out of-
the —, biti na salod, ne bit pri |
ne spadati
; varati ee;
a price quite out of the —, pre-
Gerana cijena; to ark out of the
—, odviše suktijevati; to bid out
of the —, premalo nuditi; to be
out of the right —, zaći # pra:
ga puta; to go out of the —,
zalutati, sakviti se; to_get out. of
the —, odnijeti, ukloniti, otići; tu
keep ont of the —, uklanjati se,
sakrivati se; to stand out of the
—. ukloniti se #. puta, dali komu
mjesta; to put onavelf out of the —
truditi Rid potruditi es; to clear
j to give —, uzmaći,
popustii p
kim, prednjatiti;to make" —, nači-
niti mjesta, dati mjesta; tv make
— through the crowd, protisnuti se,
proturati se; to make one's —,
prokršiti sebi put; to make the
best of one’s — home, pohitjeti tim
trie kući. — baggage, prijug pu-
tnika, koji na usgrednim stanicama
(putem) ude i iziđe; — bill, pop
Osoba ili robe, ito se vose, tovarni
bit, komad puta; — bound,
puiem zaostao, ne moše na
prijed; — bread, Bokva, trputec
(biljka); — going, koji odlasi, putni ;
— going baggage, putna priljaga;
— going crop, ljelina one godine
1045
by ponavljati cijevi, graditi
jarke it di; — maker, krčilac
WAY-
pula, preleča; — mark, pulokas
> minded slabouman ; — asaenyej
putnik, koji putem nds 1 iziđe; —
oth putokas ; tution, sporedni
thistle, éhalj, osjak
koji — through, profes; —
iwarden, nadziratelj ceste; — worn,
‘umoran od puta.
Wayfarer, wafer, u. putnik,
Wayfaring, wé'férng, a. koji putuje.
0. pulocanje, — tree, ljubor,
šilikovina.
Waylay, we'lé, v. t vrebuti, zasjedati,
namjestiti snsjede.
Waylayer, wale, n. zasjeduč.
Wayless, wé'les, a. beepulan, nepro-
hodan,
Wayside, we said, n. strana od pula,
; by the -, pokroj pula, na
—, no Ho je pokraj pula,
erste; a. << inn, gostionica pokraj
puta.
Wayward, wé'w'd, a. (— ly, adv.)
adv.) terdoglav. uporan; jogunan;
samovoljan; hirovit; čudan; ue-van,
mrzotoljast; nestalan — ness, 0.
tvrdoglavost, upornos!; hirovitort;
čudnovatom,
We, wi, pron, pers. 1 lice ph mi.
Weak, wik, a. (— ly, adv.) slabi
slabomoćan; slabunjav,
nemoćan; nejak; mlitav, mlohag;
e — ‘of brain,
slaba razuma: a -— mind, složa
Sy sighted, slabo-
vid; — handed, stabi vik sl:
— headed, slaboumah; — hearted,
plašljiv. klonuo; — kneed, slab,
nepourdan; — loined, hrom;
minded, slabe glave, slaba značoja,
— spirited, plašljiv, kl
area. — “tii alabiti, oslabiti.
Weaken, wi'kn, v. t, i i. slabiti, osla-
biti, raslabili. — er, n olabilac.
Weakling, wik'l’ng, n. stabid, sla“
elabatak
POR alah, alabaša:
mlehav, nemoćan; plašljiv —, a
od weak,
WEA
‘Weaknéss, wiknea,, n, slabost, slaboću;.!
mulohavćet, .mrlitavost;
lešljivošt.
‘Weal, wil, n. dobro. dobrobit. boljak:
. blagostanje;. the commom (general,
publi) —, opče dobro, dobrobit
države; (commonwealtht driava,
rapid
Weal, wil. n. masnica, modrica:
\Wea'a, wild, m. (šuma); wieki djelo
mice šumovit. plodan predjel u jui-
noj. Engleskoj.
Wealden, wil'du, n.
formacija.
Wealth, welth, n. bogu/stvo, boga-
Hina; blogoslanje; obilje.
Wealihiness, wel'th*ness, n. Bogatstvo ;
imućnost,
Wealthy, wel'th, a (— ily, adv.)
bogat; imućan, imašan.
Wean, win, s. t. odbiti (dijete); sa-
lučiti (jagnje) i t. d.); odučiti, od
vratiti (from, od).
(Weanling, win'leng, n odbijeno di-
jele; salučeno šivinče.
Weapon, wep*n, n.
bodljika,
Weaponed, wep"nd, a. oružan, na
oružan.
Weaponless, wep"*nles, a. ber orušja ;
nenaorvian,
Wear, wč', v. t. u
nemođ; bo-
ujeka grolotka
oružje; trn,
to — some one
HA koga po male na što
mu to omili; to —
on tatrofiti, šargati; to — out,
uhadati, isnovili, istrošiti,
roslabiti, obrvati, isjesti, m:
erpati (#trplišvost), provesti (vrijeme),
istrajati, pretrpjeli. — mi. nositi
se; driati se; ustrajati; ivtrošiti se,
iatrcati pi (porabom ili vremenom)
pogoršati se; to — away, ići na
manjak, nestojati, prolazili, oatar-
jeti; to — off, prolesiti
WBA
šime — sn, vrijeme préfegt; ša“
t, iznositi
ja,
upotrebljavanj
habanje; clothes not in —, odi.
jela, koja se upravo ne nose; the
worse for —, ienošen. etroan; every
day —, scakidatnje odijelo; this
is all my — , to ja ave, ito imam
na sebi; round hats are all the —
now, okrugli se deliri sada opde-
nito nose; — and tear, frofenje
(porebom); nupor; — and tear of
life, tereti šivota.
Wear, wit, n (— head) brana, bent,
per; vrša, košar (sa ribu)
Wearable, Ko a. Ho se moše
nositi; — e, n pl. odijela.
Wearer, wč'r, n. oditao trošilac.
Weariable, wih"bl, a. koji ee lako
uirudi, umori.
Wearied, 'd, a. umoran, trudan;
I am — with waiting, čekonje me
već mi je desadilo,
umornost,
ja ved umorilo,
Wearinese, wi'r'nes, n.
umor; dosada; nestr;
Wearing, we'r'ng,
troši. haba; 1
parel, Aaljina, odijelo. —
odijelo; — out, ha-
ade.)
‘haddom , legalan;
gotrajan; dosadan; nesnosan. —
ness, m. mučnost, tegotnost; dugo-
trajnost: dovadnost.
Weary, wit’, a. (— ly, adv.) umoran,
trudan; sit (Sera); dosadan; not to
posve umoriti. —, v. i. umoriti se,
izgubiti atvpljšeom; Zesnuct (for, za).
Weasand, wi's'nd, n. dušnik,
Weasel, wizl,
ronac (ptica); —fi
— snout, pitulnjak biljka).
Weather, wedh"", 0. vrijeme,
fine —, lijepo urijema; fo:
WEA
vro rđavo, sitno vrijem, oluja, ne
Maori fine — - overhead, vedro,
falling .—, kita (enijeg, tuča);
blowing —, vjetrovito erijeme, bura;
dry +, suho vrijeme, suhovica;
stormy —, oluja, a, nepogoda,
silno vrijema; stresa, of — slo vrijeme,
nevrijeme; under the u nevolji,
alaba sdravija; (— side; nadvjetar,
odakle vjetar puše. —, v. t, metnutt
na zrak, vjetrili, sračili, prosračiti,
alti; oprijeti se, prkositi (nevre-
menu, opasnosti); protiv vjetra
ohići, plovi;
sak se proturati,
sucladati (poteškoće) ; istraj. ;
trpjeti, obojati to — the
izdržati oluju, odoljeti, ne podleći
opasnosti; to — out, izdržati, is-
trojati, odoljeti, pretrpjeli wi.
isvjetriti; odolijevati oluja. — an-
chor, sidro nad vjetrom; — beama,
atrana broda nad vjetrom; — bea-
ten vjetromolujom ištećen, otordnuo,
jek na oluji, prokušan, iskusan
(mornar i t. d.); — board, strana
nad vjetrom, izložena vjetru; to —
board, oplatiti, odložiti (daskama);
— boarding, odlaganje daskoma,
daske. kojima je sid, izložen (vjetru),
obložen; -- bound, zapriječen, sa-
držak slim vremenom; — bor, —
house, kućica, u kojoj au metereo-
loške sprave; — breeder, lijep dan
prije oluje, oblak, vijesnik oluje; —
cast, proricanje [oremena; — coek,
pijetao na krovu, vjetrenica;. —
driven, gonjen, buden olujom; — eye,
oko, koje matri vrijeme; to keep
"one’s — eye awake. (open), biti na
opresu; — gage, strana nad vje-
trom (izložena vjetru), prednost, ko-
rist; — glass. barometar; — headed,
promjenljiv, nestalan; — most, nay
BiH strani nad vjetrom; — proof, A
jak na oluji, siguran cd oluje;
prophet, prorok eremena; — chore,
obala, s koje vjetar pule; — ser-
vice, zavod za motrenje oremena,
mora; — side, strana nad vjetrom,
(izložena vjetru); — sign, snak vre-
1050
WEA
moa; — any, malrteg, provo ore
menay — Mild to em
(morem); — ti je ciglom
one strana kućao koja je taložena
sjeta — vine
se razumije u. vrijeme; — worn,
raspao se, vjerom, olujom (trofen,
Weatherly, wedh*1', n. koji je nad
vjetnom; koji. se drši dobro mad
vjetrom (a brodu, .
Weave, wiv. y. t imp. wove, p. p.
woven), tkati, satkati, potkati,
tstkati; pleati; to — colours, vesti
sastave; anovali, zasnovati (osnovu
itd) — s. i. that.
Weaver, wi'v'r, n. tkaloc; — 's loom,
thalatks stan; -— "s shuttle, čunak,
luđica; (-- bird, — finch) pleittje
(plica); (— fish) dragana, pasi
Weaving, wi'v'ng, n, ikanje; tkivo,
caning,
Weazend, wind, n dušnik.
Weazon, wi'zn, 3. suh, mršav, tanak,
Web, web, n. tkanje, tkivo, tkanina;
“komad Platna; plivasa opna (na
pličjej nosi plivalici); pawtiia;
(pin and —) koprena na oku; oštri
dio dey, oštrica; pero u ključa;
(endlese — of paper) svitak
pire papir bes kraja; — of a
list od pile; spider's —, pau-
beam, sadnj: vratilo krom
fingered. o opnom
među pratima; — footed.
guma plivalicama; — machi:
press, okretni Mamparski stroj.
Webbed, webd, a. potkan; utkan; sa-
stavljen platnom (plivaćom opnom) ;
feet, noge plivalice.
Webby, web", a. kao tkanina; kao
plivaća opna.
Wed wed, v. t. (i i.) ženiti (se), oža-
niti (06 kojom); udati (ee), wdavatt
(ce sa koga); nerqadruživo ili ti-
jesno slotiti, spojiti, zdrušiti; to --
a caase, pritatij for a — de hus-
band, sa zakonita muta; — ded
life, bračni život; — de to, oženjen
čina
>>>
WED
kojom, udat za kogu, odun, pri
vržen komu, vezan # kim.
Wedding, wed"ng, hn. ženidba, udaja ;
vjenčanje; svadba, pir. — bed,
svadbena postelja; breakfast,
avadbena yorba, pir; — cake,
svadbeni kolač; — card, objuva
vjenčanja. — chamber, svadbena
lošnica; — clothes, — dress, vjen
dane haljine, svaribeno ruho; — day,
dan svadbe, vjenčani dan ;.— din-
ver, svadbena gosba, pir; — dow-
er. miraz, prčija: — feast, svad-
bena gozba, svalovska čas!, svadba;
— garme gown, svadbena ha-
ljina: — ring. vjen
song, svafovska pjesma, svatovac;
— torch, avadbena baklja; — tour,
— trip, svadbedi put.
Wedge, wedt, n klin; saguorda;
guka, šipka (alata, erebra); in the
form of a —, klinast; to drive the
— iv, zabiti klure the thin (small)
end of the —, prvi početak, prvi
¥. t. utoditi klinom, za-
pro.
‘ascijepa'i (klinom);
utimnuti, stisnuti, zatvoriti
oD, tvrdo
diti; —, v. i. (to — throngh) pro-
to —
saglaviti, klinom pritor
turati se, protienyti se. — bone,
klinasta kom; — shaped, klinast:
— charactefs, — writing. klinasto
pismo; — “inscription, napis kli-
nastim piemom; — wise, adv. kao
klin.
Wedgwood, wedt'wad, (ime tsumi-
telja) — ware, vrata zemljane robe,
zemljanog posuđa.
»Wedlock, wed’ldk, n. ženidba, udaja,
brak; joined in — ,-odenjen, udat;
born in —, rođen u braku, zakon&;
out of —, neešenjen,neuda/, nezi-
Ronit; to enter upon —, ošeniti ze,
udati se. — bands, bračna veza. '
Wednesday, wenz'dé, wenz‘d’, n.
arijeda.
1051
WEE
Wee, wi, a malen, droban, silan; &
— bit. komadić, mrva, trun, malog
— face, litee; — things, drošna,
sitna djeca,
Weed, wid, n. korov, plijevor, travu«
rina, kukolj; cigara, duhan; rđav
konj nahk na plemenitu pasminu.
—, vt pljeti, plijeviti, ispljeti,
opljeti; čistiti, očištiti, oslobodit
to — out, iskorijeniti. —, s
pljeti.
odijelo, haljina; — 8, ženaka
; widow's —- 6, udovičko
she cast her — s, ona skida
aa sebe udovičko ruho svoje.
Weeded, wi & zarastao u korov.
Weeder wi'd", n pljetvar, plijevilac;
sprava sa plijevljenje,
Weediness, wi’ 3. obilje korova,
Weeding, wi dog, m
pljetva. —, a, koji pli
(hoe, iron). plievača, dooiupka.
Weedless, wid'les, a Bez korova,
čist.
Weedy, wi'd*, a, pun korova ; obrastao
u korov; od korova; slab, suh, bo-
lešljiv; u ernini, u udovičkom ruhu.
Week, wik, n. (jedan, sedmica, nedjelja
dana; twice a —, doaput na
tjedan; this day —, danas osam
dana, za medjelju dana; yesterday
—, jučer je prošlo osam dana, —
day, radni dan, tešatnik.
Weekly, wik'lt, a. nedjeljni, sedmični
adv. svake nedjelje, soakog tjedna;
— paper, —, m
Ween, win. v. i.
adi,
Weep, wip, v. i. (imp. wept, p.
wept) Ps abe (at over, nad,
kapati, curiti; to — for, tugovati,
šaliti sa, oplakivati koga;.to —
for joy, plakati od veselja. —,
t. oplakati, oplakisati; šaloval
roniti (suse); to — out (away),
isplakati, plačući provesti.
Woe per, wi'p™, n. onaj, koji plače,
; smak šalosti, plakavica, erna
Zoprena.
WEE
Weeping, wiptog, a Be
strmegladieg: — willo , strmogled,
strmogred. — ly, adv. plačući, sa
Weover,,
(riba).
Weeril, wi'v'l, n. žitna pipa (kornjaš),
Weft, weft, n. tkanina; potka, poutka,
poudica,
Weigh, wé, v. t mjeriti, vagati,
potezati (na kantar), tebiti; pro-
spilati, useti u obzir;
prosuditi; potegnuti, dignuti u vis;
to — anchor, dignuti sidro, odje-
“why, n, dragana, pauk
to — down, pretegnuti
oboriti; "to — out,
vagnuti,—proda
vagu; he is — ed down with age
(sorrow), starost (šalost) ga oborila,
slomila, porazila. —, w. i. ted
iti, biti težak; (upon, on) taško
iti, tištati; biti važan,
— bridge, mosna
paši vrijed
Weigh, we, a put, to got under —,
odjedriti, otputovati.
Weighable, wel, a. 4to se moše
otežan.
Woighor, "we", n. vagolac, vagar,
kantardžija,
Weighing, wč*og. n. mjerenje, va-
— beuse, - office, vagar-
nica, vagarst! ured; — machine,
mosna vaga; — scale, kantarnica,
sdjelica od vaoe; — stand, vaga.
Weight, wat, n. mjera, teg, tečina;
uleg; teža, tegota, pritisak; teret;
snaga, važnost: mod, ugled, upliv
pl. a pair of — a,
dead —, težina, teret,
kojega teškoga tijela, koe drugo
priliskuje; to be a deal — upon
some ove, biti kome na feret, na
tegobu; of full —, potpune mjere;
matter of_- , zračna stvar: standard
—. zakoniti weg. zal
false —, light —, kriva mjera. —,
y. t. teretiti, opteretiti.
Fi
1052
WEL
Weightiness, wč'tnes, n. tešina;
vašnost,
Weightless,. wet'l’s, a. bes ‘ezine,
lak; nevašan.
Weighty, Wet’, a. težak; vašan.
Weir, wi", n. drana, "bens, naper;
ria, kodar (xa ribu).
Weird, witd, n. udes, sudbina; you
most dree your —, moraš se
svomu udesu, moral podnositi svoju
sudbinu. —, 0. vješt čarobijama;
čiroban, bajni; tajinstven; slrakovit,
strašan. nadnaravan, neugodan;
isters, sestre usudnice.
Welcher. wel'š", n. varalica u okla
dama; onaj, koji ne plaća izgubljene
oklade.
Welcome, wel'k*m, a. dobrodošao;
povoljan, ugodan; to bid — to
‘one, to make one —, to give one
& —, primiti koga lijepo, dočekati
koga veselo, poadraviti koga dobro-
došlicom; you are — to it, na
sluibu vam je, na raspolaganje,
izvolite se time alušiti, poslužiti,
drage volje; you are — to go,
Ho se mene tide, možete slobodno
otići, —. m. dobrodošlica; srdačan
doček; we found a ready —, bili
smo lijepo primljeni. —, w. t.
lijepo
posdraniti dobrodošlicom,
primiti, veselo dočeka:
srdačnost primanja, prijasnost do-
čeka; ponude,
Welcomer, welkomš', n. onaj, koji
srdačno prima, prijasno nudi.
Weld, weld, a. katanac (biljka).
Weld, weld, v. t. povariti (željezo),
skupa skovati, svariti, spojiti,
Welder, wel'd, u. povarivač (željesa),
“wel'd‘ng, n. pooarivamje;
spajanje. — ing-furnace, svarnica;
— ing heat, svarna vrudiia, najeeći
žar. — hot, rasbijeljen.
Welfare, wel'fé', n. dobro, dobrobit,
sreća.
Welkiu, wel'k*n, n. zrak, nebo, nedeski
svod.
WEL
e
Well, wel, n. izvor, crelo, vrutak;
bunar, adenae, studenac; emrkovište
(na brodu); (škrinja) ribnjača;
jama, duljina, «prema; vlažna
‘soba; (— hole, — of a staircase)
stubnik, stubište; bočnjak, sprema
sa boce; mjesto za odejetnike (kod
suda); vir; pl. ljekovito vrelo ;
— of a bank, duboko mje U
plitoaca ili grede u mori
a, kopati bunar. —, v. i isvirati,
provreti; teći; to — forth, suknuti,
“dikljati,brizgati.
Well, wel, 9. (kao predikat) zdrav;
dobar, sretan; poroljan; he is —,
zdrav je, dobro mu je; to got —
ozdraviti; is him who, Blngo
onomu, koji; thats all very —,
but, fo je ave jako lijepo, ali; all
will be - , sve će biti dobro; all's
— that ends —, konac djelo krasi;
it was — with us in Egypt, lijepo
(dobro) nam je bilo u Egiptu. —,
adv, dobro; lijepo, pravo; saista;
prilićno. dosta; he — is off, dobro
mu je, ivi dobro; to be well off
for something, imati čega dosta
to go on dobro napredovati
bili imućan; to do —, dobro raditi,
biti dobro, diti imućan; well done;
lijepo! dobro! isorano;.he may >
expect it, on fo saista može ode.
kivati; and - it might, ta to je
bilo moguđe; I know not — what
to say, ne znam pravo, što bih
kazao; — enough, dosta dobro,
prilično; — advanced in years,
dobrano star, vremešan; as — na,
tako dobro kao, kao ito — tako i,
ne samo — već i; —! dobro! no;
dakle! — then! dobro! deder!
hajde! — and good, dobro, ja sam
zadovoljan.
Wells enti dobro, pouden, . dobro
dobro sujetovan;| —
ohected, koji dobro misli, pfitršen:
— aimed, dobro Koa dobro
omji anchored, dobro usi-
Kape va siguran; — appointed, dobro
opremljeti, dobro odjeven; — arm
1055"
WEL
dobro oboružan; — authenticated,
dobro zajamćen; — balanced, u
ravnoteh, izratnan, izmiren. —
beaten, dobro prokréea,i (pu
bebaved, dabre — gojen, pri-
stojan; — bein ua dobrostanje,
dobrobit; — Leluved. . ndgoljubljen,
grlo omilio; + born, blagorodan,
dobra roda; ~ bred, dobro odgo
Jen, pristojan, uljudan; — built,
lijepo: građen, lijepa stasa: —
chosen, dobro odahran; — cvm-
plexioned, lijepe Boja Hu; —
condition: u dobrom stanju,
neoštećen conducted, dobro
vođen, prislojna ponafanja; —
connected, # dobrim svezama; —
contented, zadoroljan, aretan; —
dealing, pošten. - defined, po
pracoj osnovi, izrazit, jasan: —
descended, došra roda, od dobre
kuće; — deserving, zaslužan; —
digger, kopad bunara; - directed,
dobro upravljan; — disposed. sklon,
privržen, dobre volje; — doing,
koji dobro radi, u. dobro djelo,
dobročinstvo, dobrobit; — doings,
dobra, plemenita djela; — done,
sasvim pećen, kuhan, izvrstan; —
drawn, dobro napet, zapet (o luku),
dobro crtan; — dressed, dobro
pripravljen, dobro odjeven; —
‘educated, dobro odgojen, naobražen;
endowed, darovit, dobro oprem-
Yen; — established, dobro osno-
tonaoljen, uređen; — favour-
- featured, lijepa
Sada lijep; — fed, gojan, ugojen;
— filled, dobro napunjen, pun,
obilat; — found, prisnat kao dobar;
— founded, posve osnovan, utordan ;
— governed, dobro vladan, dobro
upravljan; —
grounded, eni
osnovan, atorden, dokasan ; —
vrelo, isvor;- — hole, i
sdenčana jama; — inclined, vrlo
sklon, privrien; -- informed, dobro
upućen, obaviješćen; — intentioned
koji dobro misli, s dobrim namje-
rama; — kept, dobro dršan, dobro
WEL ,
čuran; — kuit, jake grade, čvrst,
jak; — known, dobro poznat; —~
labouring, koji valjano radi, uspje-
san; ooking. lijep; — made,
dobro načinjen, lijepa stasa;
managed, dobro upravljan, dobro
izveden, wređen; -- mannered,
uljudan, učlic; — marked, izra:
— meaner, onaj, koji dobro misli,
prijatelj; — meaning, koji dobro
misli, privršen, n. dobro mnijenje;
-- meant, dobro mišljen; — met,
dobrodošao; — minded, koji dobro
— mouthed, koji zna dobro
lajati, zalajati; - natured, dobro-
ćudan; — nigh, gotovo, malo ne,
skoro; -- ordered, dobro uređen;
.— paid, dobro plaćen; — leasing,
ugodan, prijatan. practise
dobro uvješban, vješt; — preserved,
dobro sačuvan; — read, načitan;
-— regulated, dobro uređen; —
reputed, glasovit; — room, deo
rana ili kuća nad ljekovitim vre-
seasoned, debro sačinjen;
ug, dobrovid; — set, lijepo
ureden, lijepo okovan (o dragulju);
shaped. lijepa lika, lijepa stas a;
— sinker, kopač bunara; — s
ing, kopanje bunara; — skilled,
vješt; — sped, uspješan, sretan;
— spent, dobro upotrebljen; — |
spoken, vječit, lijeppe'reden, koji
milo govori; spread, bogat,
obilat (stol); - spring, prvi izvor,
(nepresušno, vrelo; — stored, dobro
oskrbljen; stricken iu years,
rrlo star; -- tasted, ukusan, tečani
tempered, dobroćudan;
thumbed, (od porabe) ubrljan ;
timed, u prari čas, zgodan;
to-do, imućan; — trained, dobro
obučen, naobrašen; — tried, pro-
kužan, oproban; — turoed, Tyepo
sastavljen, udelen; — warranted,
dobro zajamčen; - water, bunar
rodu: weighed, dobro promišlje
— willer, — wisher, onaj, hk
dobro misli, dohro želi, pri
zaštitnik; — worn, iatrošen, izno-
- 1054
WEL
den, otrcan; — wrought, dobro,
lijepo israđen.
Weil wil, skraćeno “we will, we
sl
Woll-a-day, wol'd@, Well-away, wel
‘w8, int. aoh! vaj! jaoh! teško!
lela!
Welsh, welš, a. vališki, is Walesa;
a — mile, milja bez kraja; a —
genealogy, dugo (nezajamdeno)
rodoslovlj wig, vunena kapa,
—, 1. vališki
Welsher, wel'š*r, n. varalica.
Welt, welt, n: rub, obrub, optav;
rom od cipele; masnica, modrica.
—. Ve te obrubiti; izlupati.
Welt, welt, v. i. venuti, uvenuti.
Welter, welt’, v. i. valjati
ogresnuti (u krvi).
Wem, wem, n. (materina) utroba,
trbuh.
Wen, wan, n. otož; oteklina ; israstao;
se;
guša.
Wench, wens, u. djevojka ; raspuštena
šenska, Bludni ica, drolja.
Wend, wend, v. i. ići, otići, okrenuti
se, vijugati se. —, v. b
one's way, krenuti, udariti scojim
putem.
Wennish, wen"*š,Wenny, .wen". a.
gušav. guiast, kao guša; kao otok.
Went, went, imp. od to go.
Wept, wopt, imp. i p. p. od to weep.
for, oplakivan.
We're, wi", skraćeno we are.
Were, wa", imp. od to be (ind. pl. i
eon. sing. i pl); you — better
to go, bolje bi bilo, da idate; as
ba —, rekao bi, tako rekavši, kao
Weregelt, wirgelt, Weregild, Wergild,
wirgild, n. kroarina, kronina.
Werewolf, wi"wulf, wa" all, n
vukodlak,
Wert, wii't, 2. lice sing. imp. od to
e
Wesand, vidi Weasand.
West, west, u. zapad; sapadni vjetar,
. zapadnik; iu the —, na zapadu;
WES
eople of the —, sapadnjaci; the
Tripize of the - | sapadno carstoo;
by —. zapadno. -, a. zapadni:
—, adv. zapadno, na zapadu.
wind, sagadn: oyetar, sapadnik.
Weaterly, wes't"'l, a. i adv, sapadni,
na ~sapadu, prema zapadu, od
sapada; — wind, zapadnik,
Western. wes't""n, a. zapadni; sa-
padnjački; the — world, novi
svijet, Amerika.
Weaterner, wes't"'n", a. stanovnik
zapada, zapadnjak (osobito u Sev.
Americi), — most, na skrajnjem
sapadu
Westing, -wee'ttng, n. udaljenost
rama zapadu (od meridijana).
Westling, west'l'ng, n. sapadnjak
estward, west'wd, Westwardly,
west'w'dl*, Westwards, westw'dz,
adv. zapadno, na zapadu, prama
sapadu, na zapud.
Wot, wet, a. mokar; vlašan ; nakvaien;
dišovit; pijan; — weather, kifovito
orijčne; — through, prokisao; —
blapket, smetnja, zapreka, ukočena
soba’; to throw a — blanket over
some one, gokvariti kome šalu,
veselje; with a — finger, lako,
igrajući se. —, n mokrina, vlaga;
ičovi jeme; piće. —, v. t.
nakvasiti, vlašiti, ovlašiti ;
; pilom pogostiti cup,
kupica, rog; — adres
(hladan) oblog; — nurse, dojkinja,
dojilja; '— sheet, umotavanje u
mokre plahte; - shod, s mokrim
škulj.
Wotness, wetn*s, n. možrina, vlaga.
‘Wetting, wet’ng, n. močenje, kvašenje,
vlaienje; I got a —, sav: sam se
smočio, prokisqo. sam,
Wettish,_wet"š, a. (malko) vlažan.
Weril, wi'v'l, n. šitna pipa (kornjaš).
‘We've, wiv, skraćeno we have.
Woy, wč, n. njeka mjera ili uteg za
suhe stvari; a of wool = 182
lbs. (pounds): a — of corn ili
1055
WEZ
salt 40 bushels; of . oats ili
barley 48 bushels, .
Wezand, wi'z'nd, n. dušnik.
Whack, “hwik, v. t. tući, batinati,
isdovetati, izlupati; razdijeliti. -,
n. udaroc, udar; dio plijena);
to go — &, dijeliti.
Whacker, bwik, n. što valjano,
ogromno, veličanstveno ; golema las.
Whacking, bwiik*ng, a. golem, goro.
stason, što prelasi svaku mjeru. —,
n. dotine.
Whale, hwčl, n kit; common -
greenland —, grénlandski
kit;
Spermaceti —, ulješura. — boat,
čamac za lov na kitove; — bone,
man,
riblja kost; -
kitar; — fishery
na kilore; — oj
sh p, lađa kitarica.
kitove,
Whaler, hwél*, n.
kitar; lađa kitarica.
Whalery, hwa'l'r*, n. lov na kitove.
Whaling, hwe'tng, n. lor na kitove,
lovljenja kitova; to go a —, ići
loviti kitove.
Whame, hwém,(— fly) (goveđi) obad.
Whang, hwing, n. remen. —, v. t
bičevati; islupa
Whap, hwip, v.
fisher, --
lovac + kitova,
i, indevetati.
=n. udar + inter}.
joskae!
Wharf, hwš'f, n, bala u luci, oxidana
odala, prislajalište, kaj brodarnica ;
ashipwrighta - , brod keer.
— charges, prisiajbesa pristajalište;
— man, radnik na koju, na pri-
stajalištu, —, v. t. iskrcati, isto-
iti na pristajalište, na ludku
obalu.
Wharfage, hw&"f*d2, n. pristojba sa
painaovalite,
arfinger, hwd"fng“, n. ndstojnik
a.
'istaj be
What, hwdt, pron. relat., intetrog.
i indef. što? kako? koliko? tko?
koji* koja? koje? kakav? kakva?
kakvo? ono, što; Sto;:.njelto; —
are you, što ste ri? — do you
WHA
mean? što mislite? — are you
thivking of? na što (o čemu)
mislite? — is it? što je to? — do
you call it? kako ae fo zove? kako
to sovete? — do you aall it in
English? kako sovete vi to engleski?
— next? što onda? -- if he came?
pa ito ako dođet — of him? kako
‘mu je? then? — of that? pa
onda? pa što sato? —'s up? što
se dogodilo? do you know --
light is? znač li ti, što je snjetlo?
—1 — hol ej! hej! čuj! — cannot
bo cured, must be endured, sto
gene da islijedilr, mora se podnositi;
do — is wanted, čini što se sahti-
jea; T'll tell you -, kasat ću ti
fiješto; I gave him what money
hd, dao sam_mu sav novac, što
sam ga imao; - with one thing
and (— with) another, što s jednog
što a drugog rasloga; — with his
conduct, — witu his courage, što
\svoitm vladanjem, a što svojom
Krabrošću; it is a shame, that's
— it is, to je prava sramota;
— man is he? kakanje on čovjek?
in — year? koje godine?
time? kada? you know — a house
ours is, ti znaš; kakva je naša
kuća; 1 know — he drives’ at, ja
sunjs, kamo on amjera, što namje-
sava; — a fool! kakva budala!
_ foolery! nonsense,
invents ‘Mr. — d'ye-call-em, —'s-
jis-na me, gosp. taj i taj, kako
se već sove.
iWhat-abouts, bwdt°baué, nm. pl.
lovi.
ate'er,bwotč",\Vhaterer,hwčtev'",
Whatsoever, hwčtsoey""", pron. što-
god, bilo što; koji god, koja god,
koje god; koji mu drago; kakav mu
drago; svaki koji; svi koji; eve
što; — shall I do? što da radim?
no pruusnce — can, nikakva mu-
drost ne može; — you do, radili
vi sto mu drago; — books ho
had, sve knjige, što ih je imao; a
mau in — position of life, čovjek
1056
kakva"
WHA
u kojem mu drago životnom polo-
žaju; L had no trouble — about,
nisam s6 mi najmanje trudio oko
toga; upon any term —, pod kojim
mu drago uy
Whatnot hwoe ust, m. pélica, stalak
(sa nakite, sa knjige i t. d.).
Whoa koi ne ity,” dati
gnojavica ;aptenica. —, v. i. gnoji
se; naduti se. — worm, grinja.
Wheat, hwit, n. pšenica; -spri
summer —, jariea pšenica,
—, osimica; (common) bearded,
pienica brkašica, brkulja; spoiled
-, anjetijiva pšenica. — bird,
seba; — bread, péeniéni kruh
drill, «prava sa sijanje pšenice; —
ear, pšeničan klas; flour, pše-
0 brašno; grass. pasja pirika
(Biljka); — harvest, pčenična žetza;
- moth, šitni moljac; — rust,
anijet; sheaf, snep pšenice. ©
Wheaten, hwitu, a. pšeničan kruh,
pieničnjak; — straw, pšenična
lama
Wheedle, hwid’
givati se, umi
v. t. laskati, ula-
vati se, udvoravati
40; nagovoriti, obmanuti. —. v. i.
laskati. —, no laska, laskanje,
amamljivanje.
ulagivanje,
Wheedler, hwid'l", n. laskavac, uli-
sica, udvorica.
Wheedling, hwid'lng, u. laskanje.
—, a. koji laska; — ly, adv. laa-
bajući, ulagivajući se.
Wheel, hwil,_n. kolo, točak, kotač;
(— of the helm) kolo od krmila;
(potter's —) londarsko kolo;
(spinning —) kolovrat; kotur (ko-
turački); krug, okrug; okretaj,
obrlanje, kolanje, prevrat; tijek; —
of Fortune, kolo od sreće; the
man at the —, krmilar; to break
upon the —, kolom (mučilom)
mučili i pogubiti; to put (set)
one's shoulders to the —, napre-
synuti sve svoje sile, neumorno ra-
diti; there are — 8 within — s.
stvar je veoma samriena, sapletena.
—, vt ortjeti, obrtati; koturati
WHE
valjati; omahivati; micati, turati
na kotačima, vositi na tačkama,
na kolima; snaddjeti kotačima;
mučiti kolom. —, v. i. vrtjeti se,
koturati se; kolati; okretati se,
zukretati; to — about, kolurati se,
kotrljati se naokolo. kolati, okoli-
Siu; to — round, okrenuti
okolišiti, lutati, promijeniti s
mišljenje. — animal; žolešnjak:
band, dina; — barrow, tačke, kolica;
— boat, čamae « kolačima; —
blade, pero, lopatica; — carriage;
kola; -— chair, stolica na kolašea;
= charn, Janae sa kočenje točka,
lanac od krmila; - drag, paočanica,
cokla; — horse, rudnjak, rudni
konj; — wan, koturač, krmildr;
- rope, uzica krmila; — shaped,
kulast; - stone, tocilj; — tire, —
— tyre, šina; — window, kočasti
prozor; — work, kotači (u stroju);
— wright, kolar.
Wheelage, hwil*dž, n. žolarina.
Wheeled bwild, a. s kotačima; four
—, sa četiri, na četiri kola,
Wheeler, hwid", n. kolar; rudnjak,
radni konj; koturač; two —, dro-
Wheel , hwiltng, m. vošenje, vošnja
(s kolima, na kolima); okret; good
—, dobar kolnik.
Wheeze, hwiz, v, i. teško disati, hri-
puti, duhtati, brektati, sopiti, 20a0-
piti se. —, 1. teško
panje, dahtanj
Wheezy, hw!
hriptie, sopi; sipljiv, slaboduhast,
nek hwelk, m. prišt, bobuljiea ;
masnica; otok; trubljača šarena
(puš).
Whelked, hwelkt, Whelky, hwel'k*, a.
namešuran: pun prištića; pun ma-
snica, otoka.
Whelm, hwelw, v. t. pokriti, sasuti,
zakopati; pokopati; svladati, uni-
stiti.
Whelp, bwelp, a. denae, štene, mladi
pas; mlado šivinče, mlade; nestašan
dječak; — s. pl. štenad. mlad;
1057
WHE
bitch in —, skotna kučka. — 1. t
kotiti, okotiti, — less. a. bee šte-
nadi, bes mladi,
When, hiven, adv. žad, kada; since
—? otkad? —, con jed, kada;
dok; — he is away, &
due, žad dospije, iza “apo
~~ received, iza ies primitka; — youn
u svojoj mladosti; since —, otkad;
till —, do kada, ‘do tada; — iad
sa vrijeme, kad; just —, dim,
Whence, -hwens, adv. odatle, otkle,
otki®; — come you? od kuda ideš?
from —, odakle, od kuda. —, conf.
odakle, odatle, otkud, otud;
follows, otkud slijedi, N
Whencesoever,hwenssosw*Whencev-
er, hwonsev™, adv, odakle ma
drago, otkud mu drago.
Whenever, hwenev“r, TYhensoever,
hwensoew'"", adv. veki put Beda,
uvijek kad, kadgod; kad-mu drago.
Where, hwe',adv. gdje; odakle, oskuž;
kamo, kuda; — sro we? gdjesmo?
— are you going? kamo idete? —
are you from? odakle ste? i
Whereabout, hwčr*baut, (— abouts,
pane’) adv. njegdje, gdje od prilike;
zašto, radi čega; — did you lose
your ring? gdje si od pai izgubio
švoj prsten? the reason —, razloge
zašto. —, m. bora boravak;
do care neither for — nor his
doings, ne brinem so ni gdje je ni
što radi.
Whoreaftor, hweraf't™, adv. sa čim,
iza česa, po čemu,
Wherene, huwčriig', conj. Budući da,
jer; kad već, jer već; dok, dok na-
suprot, a.
Whereat, hwčrit', adv. (at which, at
what) o demu, pri demu, na što;
— are you offended? dime ste
urrijeden; any thing — they are
displeased, nješto, što im se ne
sviđa.
Whereby, hwe"baj, adv. (by which)
čim, pri čemu, po čemu, kroz što.
Where'er, hwéré", vidi Wherever.
BL
WHE
Wherefore, hw8"ff", adv. salto? is
kojaga razloga? čemu? s toga, sa to,
zbog toga, sbog čega. —, , usrok,
Wherefrom, hwč"from, adv. odakle,
od čega, iz čega.
Wherein, hwčrin', “adv. (in which, in
what?) u čemu.
Whereof, hwčrbf, adv. (of which, of.
what?) o demu, od čega, is čega.
Whereon, hwérdn’, ‘adv. (on whieh,
on what?) na čemu, na ito,
Where's, hw&'z, skraćeno where is.
Whereupon, hwér'pin’, adv. na što,
o ćemu, usljed , * Wheresoever,
weaver, adv. Ate mu drago,
kuda mu drago. Whereto, hw&'tt",
adv. demu; kama.
Wherever, hwérev*, adv, svuda gdje,
gdje mu drago, kuda mu drago,
makar gdje.
Wherewith, hw&'widh', adv. (with
which, with what?) a dim, s dime
Whoresithel, hwerwithil, adv, # čim,
ačime mu drago. —, 0. potrebita
potrebit novac.
Wlerret, hwer't, v. Kor cubits,
Wherry, hwer*, n. skala, splata, da-
mac za prevošenje; pram, čamac.
—, ¥, t prevositi. — man, n. pre-
vosad, brodar, skeledšija.
Whet, hwet, v. & draciti, nabrusiti,
oštriti; drašiti, buditi; to — the
appetite, podrašiti, pošuditi tek;
to — some anger, koga ra-
srditi, oyorčiti m (forward)
poticati, —. n. brušenje, oštrenje;
drašilo ; što pobuđuje tek.
Whi ther, hwedh™, pron. koji od dvo-
of you, koji od vas doo-
con), da li, oli; — it be
true or not, bila to istina ili ne
bila; — or no, ili ovako ili onako,
svakojako, na svaki način; — one
will or no(t), hoćeš di no ćeš li;
resolve — you will go or not,
odluči. da li ćeš ići ili ne ćeš.
Whetstone, hwet'st&n, n. bras, tocilj,
“hetter, bwet, 'n, brusar, oltrilac.
1058
WHE
Wheugh, Whew, hwju, hja, interj.
Whewers house h. zvišdavka (patka).
wer, hwja'ć, h. sv N
Whey, hw& n. surutha, siruika,
Wheyey, hws", Wheyish, hwevs, a.
suruthast, kao surutka.
Which, hwid, Pron interr. koji, koja,
koje? — way?
načinom? — Radići ar did bo go? hy
joge kamo $e tao?
"t know — is: —, jo th ne
moga raslitove
et hg je.
eam; — man ig it? koji je to čo-
jeh. 2, Prom rel, kos, belts boje
Mein Maton
tom nastojanju mraka
T did, što sam 4 učinio; added to
idolasi.
—, čemu još
yw, Whichsoevet,
ever, *
Io get, hd mu deigor ki mi
wit šlo mu drago. ago ™
wet a Pt
fe je
[rt donje dim (is lgle);
vrsta lakog damca na
verdiba, gnjev; trenutak; to
ites a tow — 8, potegnuts (g si)
mjeboliko dimeva. —, v.
gene“
pam hujati (o jarai
kolebati
čika gjetrogonja, precipice
Whiffling, hwifltig, a. nestalan, pre-
ortljiv, bes madaja.
Whig, hwig,'n. kisela surutha,
Whig, hwig, TL engleski liberalac (proo-
bitno pristala revolucije od 1688,);
(u Americi; narodnjak (a orijemo
revolucije), (Gada) pristaša njsko
vrsti saitiine carine, pristaša moo.
oja stranke,
ish, hwig"d, a. -liberalan, add
lima whig-stranke,
WHI
hwigt«m, n. načela whig-
stranke, liberalizam.
Whale, čv m. orijemri a —, časak
math vremenu; a — acter,’ posli
malo vremena; a good —, dobrano
dugo, priližno “dugo; a great — vrlo
za good — ago, tome je pri-
ago,
dugo, odarna; a little
ja — since, malo prij
koji čas; in the mean —,
the —, međutim, u to; between — 8,
kudšto, kad i kad; all this —, ace
cijelo to vrijeme; some
—, fura —, for some —, njeko
vrijeme; not yet a —, za sada još
ne; ovary once in a —, kad i kad;
one — he flatters, another — he
threatens, sad se ulaguje, sad se
it is not
vrijedno, ne vrijedi truda.
dok, dokle. —, v. t. (to —
provoditi, tratiti, potratiti (vrijeme);
to — olf, odgoditi.
Whilom, hwaj'l"m,adv. ajekad, njega,
prije. .
Whilst, lwajlst, conj. dož,
Whim, bwim, n. Air, mušicu, muha,
čudnu domisao; rudarski vitao; to
bo full of — 9, diti ćudljiv, mu-
Šičav, imati puno mušica.
Whimbrel, hwim’br'l, n.
(ptica).
Whimper, hwim'p", v. i,
emiljeti, (tiho) plakati. —, n. ci
ljenje; ta be constantly on the
urijek coiljeti, biti plačljiv.
škurak
Whimsey, hvim2 noir, mušica. —,
a. mušićav.
bwim'z'kćl,
Whimsical, a. mušičav,
ćudi “a
mutizaroet, ćudljicost; čudnovatost.
Whimsy, hwim'z*, n, kir, mušira —,
4. mušićav.
Whin, bwin, m. gladiš (biljku).
Whine, hwajn, v i. eviljeti, plakati,
jevati, drećati, «cičati, —, m. evi |
ljenje, drečunje, cika.
Whiner, hwaj’n', n, pladko, plakavac.
: 1059
Whining, hwaj'n*ng, a. plačijivj pla.
čka, jadan.
Whinny, hvrine
Wiitetone, tiutatin? no beset,
Whip, hwip, vw. t. didevati, šibati;
i, diti (jaja, skorup,
Viti, odrubiti; natkriliti,
nadmašiti; stjerati, svitlati; brzo
proći preko čea; umotati, saviti
(about, round); to - a ‘top, go-
niti žvrk; to — the cat, biti veoma
štedljio, od kuće do kuće kao
radnik, krojač it. d.; to — away,
bićem oljerati; to — about. omo-
tati, to — from, otkinuti, otrgnuti
to — iu, dotjerati, otjerati, sa-
kupili (zastupnike na glasovanje
it. d.), kriomice unijeti; to — into,
brao metnuti, turiti u što; to — on,
igrnuti (kabanicu); to
ati, Mater, odana “poretioty
bacati udicu; to — away, odska-
kati; to — back, ‘odskoditi; to
round, skakati oko; to - up, sko:
čiti gore; bi -— up and dovu“ ska-
hati do id,
kandi:
. mahati, fone upravljati,
kočijaš; satjerivač, dotjerivad (2a-
stupnika u parlamentu); podisaljka,
kolabrica (na brodu), — cord, bič;
— hand, dema ruka,
havo the — band
of any
dičalje, bićalo;
ralica
biča
žerk.
w hipper, hwip"', n. bigevalac, —
gonilacpasa, satjerivač (zastupnika);
upper, drsovit dječak, nitko!
Whipping, whip“ng, n. Bićevanje, ši-
anje: batina; bacanje (udice, mek
— hoist, parni paranak; — post
WHI
žara, tup eramote (us. koji bi ši
|. Bali zločince); — top, ši
Whippoornill, nwiparwil, er hippo
bwip wil, ne oirginski tagan
(ptica).
wit, jmp ,š p. p. od to whip.
'Whir,_hwb', v. zujati, cvrkutati,
Jijukati i brao 80 vrtjeti (18 ujanjem);
sujanje, corka,
Whirl, bi
1, v. t. Brzo vrtjeti, okre-
sorted baciti; to — around,
vitlati, mahati (mačem), —, mi
.brso se vrtjeti, okretati; brzo opt;
cati, odlijetati; breo se kretati, ji
riti; to — away, odjurii
ertlog; opljecanj
; his
—, mosak mu se vrtio. — about,
zori, 5 optiecanies bat, duzdovan;
last, vihar, vijor; — bone, iver
Pons — wig, vrtica (kornjaš); —
wind, vihar, vijor.
'Whirli hwovbglg, n. Zork, zorčak,
raat (igračka); vrtlog, optjecanje,
danje.
Whirling, hwo"l'ng, n. dreo vrćenje,
okretanje; — apparatus, centrifu-
jalni stroj.
Whirlpool, hwo'l’pal, u. vir, vrtlog.
Whirring, hwér'ng, n. sujanje, corka.
Whisk, hwisk, n. baglja slame,
mut, omet, otirač, metla, četka, kefa ;
Toigar (od biča); medaica, brkljača
(čim se biju ili metu jaja, skorup
i. d.); breo i naglo kretanje, hu-
janje; tir, udar vjetra. -, vt.
,mesti, pomesti, opahati, oprašiti,
“isprašiti, okefati; šibom mahati,
dati; biti, mesti, tepati (jaja, skorup
drao kratati, mahati, vitlati; to
away, brao otrti, odmesti, odvesti,
. breo opraviti; to — down, brso
skinuti, strgati; to - off, opahati,
'oprašili. i, brao se kretati,
je — away, otprhnuti.
1060
WHI
Whiskey, Whisky, hwis'kt, n. rakija
(od ječma, radi ili kukuruza), ko-
madara; lake, jednopreine dvoko-
Whisper, hwis'p"", v. i. ‘Suptati, šu-
dketati; šanuti, suknuti, prišapnui
doušiti, doušavati; it is — ed abou
ljudi guču, pogovara se. —, n. šap.
tanje, šapat: šuštanje.
s'p'r*, m. Šaptač, šap-
Whispering, hwis’p*ring, n. šaptanje,
čaput, doušavanje. — , a. koji šapće;
ly, adv. šapćući, tiho.
st, hwist, interj. pet! tilo! to be
=, biti tih, mirovati, spavati,
v. i biti tihi v. & utišati. —, m
whist Gora kartama).
Whistle, bi svišdati, sviju
kati, 2
svirati; to go
— for, poibtat
čim usalud tožii
(ariju); sviždeći svati, (up) dozvati,
(off) otpraviti, (hack) natrag dozvati.
—, m. svirala; acišdanje, svišduk,
spižd.
Whistler_hwis'l", n. svizdad, svirač.
Whistling, hwisl'ng, n. svižđanje,
je, »vižduk. —,a. koji sviždi.
Whit, hwit,[n. malenkost, troha,
trina; mroa; a —, malo, malko;
no —, not a —, never a —, ni
najmanje; every u svakom
pogledu; every — as good, isto
White, hwajt, a. dijel; blijed; sijed;
the driven. snow,
jel kao snijeg; as — as a sheet,
Blijed kao smrt; a — day, radostan,
veseo dan; — frost, mras; —
horses, sapjenjeli valovi; a — fib,
a = lie, besaslena laš, laš u
ne ji; — rage, destoki bijes; —
ual, jeti udar vjetra (sa vedra
mba)? to show th
pokasati.se plalljio
biijed od straha,
za
—, V. t zviždali
jelo; bj
jelo u nišanu; — of an
WHI
eg, bjelance; the — s, pl. bijelci;
— 3, pl. djelotok, bijela brašna,
bijele tkanine. ka
ohijeli ant, bijeli mrao, ternit;
— bait, seđica (riba); — bear,
sjeverni metejed; — beard, bjelo-
hradac; boarded, bjelobrad; —
heer, bijeto iro brant, sjeverna
guska; Ka 8, bijela mjed; —
P, poljski orabac; ~ chalk, bijeta
a, kinasrebro; —
nme-dijete (bijela
)s to — clover, dijeliti,
— crops, pl. pšenica,
— ear, bjelorepka
(ptica); — face, lisa (hijela biljega
na glavi kon), lirast konj, lisac,
faced, bjelolik ed, lisast;
~ foot, putonog kon game,
jenice. — banded,
ihe rubni — headed,
beloylan, sijed; — heat, najveća
'(razljeljaća) jara: — hot, rasbi-
seljen; — iton, bijeli lim; — lead.
dy, visibaba;
4 like,
li tiljan; —
— limed,
- lily, by
lime, vapno za bijeljenji
obijelBen; — livered,
— weat, jelo
ih jaja, bijelo meso;
srebrni novci; nun,
patka; — dak, bijeli krast; — oil,
toreai apermacet; — owl,
drijemavica; — doja_od
olovotog Wyelila; — poplar, bijela
topola; — popry, smotrorni - mi
— pot, njeko jelo od skorupa, jaja,
sladora, riše, kruha it. d. —
robed, u djelini; salt kalci
nirana sol; — skinned, bijele kože;
‘= spruce, omorika;
hijelak (kamen):
— thorn, glog wine, bijelo
cino; — wood, bijelo drvo (jelovina,
topolovina i t. d).
Whitefish, hwajtfiš, n. bjelica, kesrga;
opreta sleđa vrsi
jedjeti, osijedjeti.
Whitener, hwaj't'n"', u. djeljer, Sie)
t'nng, m. dijel
kreč sa bijeljenje; pruh za čišćenja.
Witteomith hwajt’smith, m. limar.
Whitewash, hwajtwis, n. bjelito;
kred sa bijeljenje; poraenanje (aa
vjerovnicima); to get a — (one’s
—), porarnati se. —, v. t. bijeliti,
obijeliti, krečiti; oprati. — er, m.
bjelilac, krečitač.
Whither, hwidt""y'adr. žamo, kuda
Whithersoover, liwidhissev, adv.
kamogod, kud miu drago. :
Whiting, hwojtng. m. bijeljenje;
djelilo; een kreda —, m
bjelica, kesega (riba). ”
Whitish, hw: 4
daska je
Boja; bliedod
Whitleather, hiwitledh’ "m. inh, u
bijelo strojena kos
+ mlada pastrva,
Whitlow, hwitls, a, podnokica,
kukac; Toy (u oraca). — grass,
daduš; ljuti žednjak (bila).
Whitmonday, bwitmin'dé, u, duhoraki
v
, 8. dukorski
ale, duhorslo pico; — tide, duhovi;
week, duhorska nedjelja.
Whitsunday, hwit’s'ndé, n. dwhovska
medjelia, duhovi, trojice, trojna.
Whittle, hwit' i
nos, nošić
=v. i reskati.
wore itweek, hwitwik, n.
nedjelja (sedmica).
Whity, hwaj't*, a. bjeličast.
Whiz, Whizz, hwiz, Whizzle, hwizl,
v. i. sujati, fjukati, hujati, pištati,
i mjeć proleljeti. —, n. zuja
duhovska
WHO .
Whor but, (gen. whose,” of whom
dal’ to'whom, ace whofu) pron
iuter. tho? ko? it? Mo jer
— B00 there? tho gir _, pron,
Tol. (same sa lica) koji, kiya, koje
ho — onaj koji, ko; she —: ona koja,
koja; they —, oni koji, koji,
Whoever, huey", pron, kogod, koji.
god, kojayod, kojegod, ko mu drago,
svak ko, svaki koji.
Whole, hol, a
čitav, sav, savkolik, potpun,
zdrav, neoštećen; — «nd sound,
živi zdrav; in-a — skin, čitav,
1) 1 cijelo, ave; cijelost, on (upon)
the —, u acem, ukupno, uopće,
napokon, — coioured, jedne boje;
a — length picture, alika u na.
ravskoj veličini, — meal broud,
kruh od krupna braina,
Wholeness, hil'n's, n, cjjetost, gjeloda,
cjelina.
Wholesale, holsčl, n. trgovina na
celiko, veletrštvo, prodaja na veliko;
by —, ma veliko, u velikom, na
mnogo. —, a i adv. na celiky, na
mnogo. to ‘sell — and retail,
Prodacati na cijelo i na mato; —
fraud, eelika prijecara. — business,
érgovina na veliko; — cost,
Price, cijena na cijelo, na veliko;
~ merchant, — dealer, — mao,
veletršac; — purehaser, kupac na
pun;
veliko,
m, a. zdrav; ko.
ristan, probitačan, dobar; a -
ip, siguran, jak brod. — ness,
zdravlje, adravost; korist, dobrota,
probitačnost.
Wholly, ho’, adv sasvim, posve,
Puno, ametice; isključivo, samo
Whom, ham, pr. (ace. od who); koga #
of — ? komu? — are you speaking
OF? o kome govoriš? koga, koju.
koje: 10 —, komu, kojoj, kojima ;
the boys of — you speak, dječaci,
0 kojima govorite; than — no better
man could be found, i bolji čovjek
od njega ne bi se mogao nući.
pole
(adv. wholy) cjjet,
1062
——,
WHO
Whamever™humev#~ Whomeoever,
“pron, (ace od whoever, whosoever:
hogugod, koja mw drago, kojvgod
iad. . 2
R
Wh-p. hap.” 1," vika, kriku, kuka;
Atk, poklič; (war —) whojua viku;
‘pupavae (ptica: —1 ¥. i, vikati,
vrištat, klikovati; hripati, pijehati,
ikati, kričati za kim vi.
voping, ng“ n “vikanje. —
cough, (kašalj) hripavac, rikavoc
Whopper, hop“, m. njeko veliko,
krupna lad,
Whore, hd", u. kurva, Bludnića, -
( ,
rvati ee —, v. t. zavesti,
motiti. — dom, kurvarstvo; —
house, bludidtes — Bon, kurvić, ko-
la
sh, hard, a. (— ly, adv.) kur-,
bludnitki,
Whort, hwart,
Whorler, hwo
Whort, hwo't, n.
will, n. prešljen.
m. dončarsko kolo!
borovnice.
‘Whortleberty, hwo"tiber*, n. čorov
—, druanica.
Who's, hz, skraćeno who has, who i.
Whose, haz, pron (gen. od who) ći
kojega, ke jth. — suever, pron. ijt
mu drago.
Why, hwaj, adv, zašto? čemu? rašta?
(čakođer interj ) što, no. dakle, za-
vitlo; — 807 zašto to? kako tot —
not? zašto ne? for —, zašto, jer.
—, 1. zašto, wsrol, razlog.
j i stijenj, stijenjak, fitilj,
~ trimmer. škare salampu.
Wicked, wikd, a.°besBoian, opak, zao,
Pogen, lakouman, nertakan, nevaljuo,
obijestan, vragolast;
bošnici; the — oni
Wickedness, wik*dnes, n ,
opačina, pakost, sloba; lakoumnost,
nevtaknost, obijest.
icken, wik'n, n. pekorud-,
nica; red
Wicker, wik n, orev prut, orbova
šiba, —, a. plelen od orlova pruća.
— basket, koš od gršova pruća,
. Widen, waj'd'n,
WIC
i chair, oplefen stolac; — work.
_ pleter.
Wicket, wik'*t, n:.vratačca; tri šta-
pića u ćricket-igri. —'keeper, bra-
nitelj vratašca (u. cricket).
Wickless, wik'l*s, a. deg stijenja.
Wide, wajd,:a: (— ly; adv.) dalek;
rok, prostran; velik; far and —,
nadaleko; in the. —-world, na
dijelomu, prostranomu svijetu; the
— ocean, široko, prostrano, debelo
more; a — difference, golema raz«
lika. —, adv. daleko; širom; vrlo,
.veoma; — open, širom otvoren; —
‘apart, daleko jedno od drugoga. —
awake, sasvim budan, posve gotov;
pozoran, lukav, —, u. dirina, pro-
strano, — armed, razgranjen; —
awake, m. dirok, pusten šešir; —
branched: razgranjen; — chapped
s.ramvaljenim ustima; — eyed,
# iskoladenim očimu, začuđen; —
spread, daleko raširen, rasprosira-
njen; — spreading, ,Aoji duleito do-
pire, daleko se širi.
te a
raširšti. —, w. i, air
i, proširiti,
e, raširiti
20, |
Wideness, wajd'n*, n.- daljina, ši-.
rina, prostranost.
Widgeon, widi*a, m.
(patka); Bena, svekan.
Widow, wid’s, n. udovicu,.udova. —,
Yet učiniti udovom; lišiti, oteti
Widowed, wid'sd, a. obudovio, udov;
orirotio; lišen.
Widower, wil'0%, n. udovac.
Widowhood. widshud; p. udovištoc.
Widen, width, u. dalji
ield, wild, v. t.
kovati; upotrijebiti: služiti se čim;
tipravijati, ravnati, vladati; to —
the sword, mačem mahati; .to —
the scepter, vladati.
“Wieldy, wil'd*, a. lat, sgodan za po-
rabu; čim se lako rukuje, aluši,
upravlja, vlada. X
Wieldiness; wild*nes,,n. lakoća, ko:
jom, se dime rukuje, sliži, vlada.,
zvižduvka
1063
WIE
Wieldlesa, wild'I's, a. čime se ne
može služiti, vladati.
wives) žena; #“-
kojim žena vada;
i; — less,
— like, a. Kao
žena, ženski.
Wifely, waif]*, a. ženski, .
Wig, wig. m. olasulju, peruka. —
block, stalak za vlasulju; — caul,
mrežica od vlasulje; — maker, vla-
suljar.
Wigged, wigd, a. # vlandjom
Wigging. wig“ng, n. grdnja, karanje;
to get a —, biti iskaran, ispsovan.
Wight, wajt, n. čeljade, stvorenje;
momak; nifkov.
Wigwam, ‘wig'w'm, n. koliba (Indi-
janaca). ‘
Wild, wajld. a. (- ly, adv) divlji;
pust, puslošan, nenaseljen; surov,
meisobražen; rasusdan, raspuiten;
neuredan; nemaran, rastresen; beze
unan, neemotren; pomaman, bi-
jesan; pretjeran; sanesen, uobrazen ;
Jantanličan, puslolovan; nepostojan,
Promjenljiv; tvrdoglav; neobičun;
ati 1
a. — youth, nemački
ject (scheme), pustolovna osnova;
the — est rubbish. najveća glupost;
—; adv. divlje, nasumce, na slijepo,
des cilja; to run —, podivljati, po-
bijesniti, lutati; to drivo some one
—, činiti koga da pobijemi; to
shoot —, pucati nasumce; to talk
buneati, govoriti kojei
rivati, <,.. 0. pustinja,
sandy — 8, pješčane pustinje,
basil, talac (biljka); — boar, divlja
svinja (vepar); — brain, vrtoglavac;
“briar, ipak; — buglows, žrivo-
(Biljka); — . carrot, mrkva,
merlin; — camomile, litrica. prate-
nak (biljka); — cucumber, strkalj,
strkanica (biljka); — duck, divlja
patka; — eyed, plahih_ očiju; —
WIL
Towl, divlja perad; — goose, diolja |
guska; — gooao chase, lad na
divlje guske, zaludno nastojanje ;—
honey, divlji med; — land, pusio
poljina, neobrađena zemlja; — lead,
blistovac; — mare, mora, ljuljašku ;
to ride the — mare, djuljati ae;
— oats, divlja zob, glošinj; to sow
one’s — oats. isgoropuđiti ee, iz.
bješnjeti; — olive, divlja maslina,
dafina; — parsnip, mrkvac;
rocket, oranj; — rosemary, nad-
list; — sow, divlja-avinja (krmača);
— swan, labud; — tree,
divljaka, divlje drvo; — weather,
burno, vrijeme, oluja.
Wildeat;. wajld'kšit, -n. divlja mačka.
—, a “lud, besobsiran, prijevaran,
lgan; — bank, aljeparska banka;
— cat money, krive banknote.
Wilder, wild", v. t smesti, zavesti.
— ment, sabuna, smetnja.
Wilderness, wil'd*nes, n. puetol,
pustinja
whidtre, wajld'faj", 0. grčka vatra;
plamenik, vrbanac, * fto-
leat); like —, kao munja, ewunje-
vitom brzinom.
Wilding, wajl'd*og, n. divljaka, divlja
Wildish, wajl'd*s, a. prilično dielji
W:ldness. waj n. divljaštvo,
divljač, divljina; rasuedanost; dijee,
ardiba; ludost; ‘neurednest; puxo-
lovstvo.
Wile; wajl, n. tukavetoo, lukasština,
prijevara. opojena; —" », pl. moj-
storije, petljanije, pletke.“
Wilfal, wil'fal, a hotimičan, navlašni,
namjeran; tvrdoglav, uporan, svoje“
glav, jogunast, prkesan; — fire,
podmetnuta vatra, — ly, adv. ho-
timice, navlad; uporno.
Wilfalness, wil'fulnes, n. hotimidnost,
svojevoljnost; samovoljsteo, tordo-
Tlavost, upornost.
Wilily, waj'isls, adv. od wily.
Wi ilineee, ‘waj‘l’nes, 0: Iukavstvo, sloba,
himba, podmuklost.
1064
VIL
Wilt, wil, n, volja; voljnost; želja;
naklonost; (last —) oporuka; it ia
her —, ona to hoće; it is my —,“
ja hoću, makan sam; st thy - . po
tvojoj volji; according to the — of
God, ee volji Bošjoj; what is your
Ho hoćete, što želite? let him
kave bie -, neka rodi po svojoj
volji; to work one's —, ispuniti
svoju volju; free —, alobodna volja;
good —, dobra volja, naklonost,
dagonaklonost, dobro: mnijenje; she
has my good —, ja sim joj dobar ;
the good — of a house, mušterije,
kupci koje trgovačke kuće;
mržnja, neprijateljat bear(owe)
an ill — 10, ne trpiti koga, mrziti
koja; with a —, a tordom odlukom,
20 avim arcem, a dušom € tijelom;
to get (have) some one's —, do-
biti čtje privoljenje; written —, pi-
sana oporuka; to meko a —, na
Zimili oporuku, oporui
— os aL ‘thon s mile he will,
would} Asjeti -holjei; 1 —
pb , dakako; — he, nil
3 I — do it, ja
'hođu to učiniti; he — go, on ce
šipke — talk for hours, on go-
oda loo; this — be
the right cene, to je zaista onaj
previ;
have ve you come, hoću,
da dođeš; 7 — Do cowa.ds with
me, -ne ću (ne V kukavice usa
26; E wouid that this” were the last,
oda bi to bio ji; would
(to) God, would (to) heaven, dao
Bog; 1 asked him, but be would
not come ja eam ga pasvao, ali on
sije htio dedi; even if we asked
him, he would not come, pa da ga
d pozovemo, on ne bi došao; what
would you have? sto biste Aijeli?
she would sit for hours, ona bi
obično sjedila čitave satove; I would
rather, ja bih radij,
» ¥. t, (he wills, imp. i p. p.
willed) hijeti, 'holjeti, željeti; moti,
vjediti; odlučit
wie 1065
she — s me to go, ona hoće,
želi, zahtijeva, da idem; he — ed
to do it, on je odlučio, da to učini
my father— ed his library tome, moj
ije ola: oporučno ostavio svoju
knjišnicu. —, v. i. hljeti, željeti,
odlučiti, oporučiti
Willed, wild, a. voljan; ill —, zlo-
ćudan, zlobun; self —, samovoljan,
svojeglav, uporan
Willer, wil, n, onaj, koji hoće, na.
lade; onoručit lj,
Willing,. wil"ng, a.
dobrovaljan; gotan. pripravan; 10
be —, privoljeti, pristajati na što,
hotjeti, bitivad; Lam — todoit, ja
voljan, hoćak:
sam rad to učiniti; — hearted,
dvage volje. — ly, adv. drage volje,
dobrovoljno, rado — ness, m. volje
wort spremnost,
Will-o'-the wisp, wil*dhčwisp,n, divlji
oganj, bludi oganj.
Willow, wil6, m. vrba; white —,
bijela vrba; purple —, vrbu crve:
nica; weeping -—, atrmogled; vrbo
vina, muška (od vrbovine u cricket-
igri); to wear the —, žalovati. —
8. vrbov, kuo vrbu. — gall, vrbova
šiška; — herb, vrbovka, vrbica
(bi » vrbasti. hrast; —
plot, vrbljak: — sheets, pletivo od
trbova lika (za dešire); — weed,
protivak (biljku); — wood, vrbovina.
Willowed, wil'sd. a. pun vrba.
Willowish, wil'0*, a. kao vrba, vr-
bast, vrbove boji je
Willowy, wil's*, a. pun vrba.
Willy-nilly, vini) adv. (will n he
“Mill he) hode (i, ne će li.
wilt, 2 lice ting. od will. 2
. venuti, uvenu moto die
i, da što vene, slabi
Wily,’ waj'lt, a. lukav, podmukao; wili
— ly, adv, Iukavo, lukavo
Winnble, wim'bl, n. evrdao.
vrljeti, izortjeti svrdlom.
Wimple, wim'pl, n koprena, veo;
zastavicu. — v. t pokriti koprenom.
Win, win, v. t. (imp. i p. p. won)
Aobiti, zadobiti, dostati, steći, zura-
diti, zaslužiti, ojiti, pre
dobili, zauzeti; pobijediti; to of
some one, dobiti od koga; to —
affections of some one, steći
ljubav; to — some one over, do-
biti koga na avoju ruku, obranti
koga za sobom, nagovoriti koga, —
v. i. dobiti, pobijediti; to — upon,
nodvladati, pridobiti koga, dobiti
vlast nad kim.
Wince, wins, v i. previjati se; pre-
metati ae; trzati se, trgnuti se (with
pain, od boli); vrdati, varakati;
e — ed, darnulo ga je*u živac.
, m. previjanje; trzanje, trzaj.
Wince, wins, n. molovilo (u mastilaca
ili bojadiija), -, v. t, bojiti po-
modu motovila,
Winch, wins, n. vitao, čekrk, moto
vilo; ručica, zaponac; ritanje (kowju),
t. dizati vitlom ; motali, na-
mot
Wind, wind, rijetko wajnd, n. vjetar ;
dah, dihanje; glas; uzdah; padam,
vjetrovi; njuh; ništavost; a great
(high) —, jak vjetar; stated —,
ilan vjetar; shifting — 5, p
sjenljivi vjetrovi; fair —, zgodan
vjetar; dead (foul) —, protivan
to carry the —, glavu vi-
soko držati (o konju); the — s
eye. upravo nasuprot vjetru; to sail
before the —, imati vjetar u krmu;
to get the — of a ship, doći brodu
nad vjetar; down the —, s vjetrom,
pravcem vjela, nizbrdice; to go
down the —, prdpadati. ne uspi-
jevati; a man that turns with every
—, nepostojan, prevrtijiv čovjek;
to raise the —, pribaviti sebi no+
vaca, podići buku, larmu; he is
troubled with —, vjetrovi ga muče,
trpi od nadama; something is in
the —, nješto se dogodila, njeMo se
zbiva; to have any thing in the
— (to have the — of), nješto nju-
šiti imati trag čemu, što nasludi-
vati; to get (take) the —, pročuti
se, raxglasiti se; to get — of, na-
čuti, doznati; to be m (good) ->
WIN
imati sdrava pluću, Qobro dihati;
to break the — igivati se;
to fetch one’s dahanti, dihafi;
to get one's second =, odahnuti;
broken —, short —, shortness of
—, sipnja, saduha; to dispute about
prepirati s oko nidiea.
—. v. t limp. i p. p. winded), vje-
čiti; njudti, nanjukiti;
(brzim jahanjem) činiti. da sa
zaduha,
odahne, da se
Wind, wajnd,
wound) viti,
okretati; krm: Pupradljeć (brodom),
ravnati; seat al naviti + Certs)?
puhati; to into a bali, namotat?
— 9 rope into a
ba u bolo, na
to—a nom satrubiti u
— a call, svišđalicom sapovi)
to — about, uviti, umotati, obaviti,
obuhvatiti; to - in, weesti, odma-
nuti, opčarati; to off, odmotati,
reamotati; lo — 00, namotati; to
— Up, naviti, nategnuti; webuditi,
udesiti, urediti, sorditi, sabljuciti.
za mi viti se, vijuti se, vrtjeti.
se, okretatise; ijugati s se rusi
se; to od a
se, osloboditi se; to — ap,
i “ap
ibe
Wind., wind-, — ball,“ “srakoplov;
— bonnd, sasetasljen od | protionih
Getrova; — broken, siplitn, alebe-
duhat; — cheat vjetrovnica Mes &
orguija); — colic; ija:
čireva; — died, culen no svako;
dro} = 8B, čitao,
nsoplodene je |
od gwetra: fallen trees, -od
vjetra polomljeno drveće; — flower,
ovčja runo (biljka); — furnace,
zjetrna peć; — gauge, vjetromjer; —
gall, mek: domus (njekakav otok na
konjskoj nosi); — god, bog rjatrova;
1 065
1 sasopi; pres (konja) .da
odmori. B
WIN
7 gun, pika gjetrenjada ; — hover,
roj istrument,
bea
arak
shake, — - shook, J
prougročen. vjetrom);
Kn otkuda vjetar puše, vjeru
na udarcu; +- ‘fight, Faštiten. od
jetra, Ho ne propušta vjetar; —
wheel, vjesrilo,: ujetrni. motor.
Windage, win'd'dé, n slobodan pro-
sor bugly u topu (raslika, ismeđu
weavers: ‘raglan i -Fupljing topa).
indbag, wind'bšg, n. vjetrogenja ;
enh drdljavac; čavrijanje, prazne
winded win'd*d, a. long —,dugodak,
dug, dosadan; short —, » sipliio,
slabod
‘Winder, waja'd", n. navijač, motalac;
vitao, . motovilo; : ;dijka povijuša.
0,9 ph. stepenice” na zavoj)
jad,
Windfall, -wind’fal, . ka šume
Aprousroden ojetro: voće, što
rete, neočekivani dobitak,
Windinoss, win'd*nee, n. ejetroj taal
hetero heats: oy
jo; fast,
tains din aitiavost; tag = fen
weather, ujetrovića. vrije:
Winding, waja'd*ng, 2 što tg. cije,
ft. =, De
vijuga; vyugart, s
valor
vitao, stroj sa vadenj
horn, lovački rog;
stroj sa motanje; —
stass; - shee
staircase, stubs na savoj
tackle, podima, veliki "paronahy.
WIN
— up, završetak; — up sale,
rasprodaja; — watch, sat sa na-
vijadem (remontoir). .
Windlass, wisd'l's, n. vitao, 'čekrž;
skolišenje, lukavost.
Window, win'd6, n. prosor,. peudšer,
oblok; šlo poput prozora, otvor;
glass —, stakleni prozor; lattice
+, prosor sa redetkom; the house
is going out of the —, sve je dar
a Ve t, enabdjeti prosorima,
umetnuti prozore. — blind, savjesa
sa spediznja, rebrenice, prosovni
saslon; — board, daska proxornica,
—_curfain, sagjeta od prozora; —
duty. pores na prosore; frame,
prosorni okvir, oplata, eerdivo;
glass, stablo, okno; — hangings,
sastori na proaoru; — head, pro-
sorni svodi prosorna
potprenicd; — leas,’ bes provora;
— pane, okno, staklo; —-eash,
prosorni okeir; — abutter, kapak; ,
— sill, prosoral prag.
Windrow, wind'ro, win'rs, un. .atkos
ruftove snop; krstina. —; mot
pološiti u othose; poređati.
‘Windward. wind‘w'd, adv. prama
pjebu. —, a. dlo je prama ojstru,
wetru na udarcu, na strani otkud
yelar guše. —, m. strana, otkud
wetar pule; to, —, prama vjeiru;
to get to the — of a person,
preteći, natkriliti, oštetiti kog
Windy, win'd*, a. gjetrovit; cjetrni;
vjetru na udarcu; buran; što na-
dimlje; nadut; praaan, tašt, nište-
tan; hvalisav, rasmetljiv; budalast,
Wine, wajn, n vino; piće, pijanka;
(— glass) vinska časa. —, vt.
iti vinom. — bag,
vinski
vijek; — bihber, vinopija; —
bibbing, pijanstvo; — bin, bođnjak;
— bottle, doca sa vino; — cask,
vinsko dure; -— oellar, pivnica,
- podrum; — cooler, vinsko Aladilo,
vinska Madionica; — cup, kipa,“
pehar — decanter, vinska gostara;
— fancier, posnavalac vina,
glass, vinska časa, kupica;
1067
8. koji radi vinograd. n
darsivo; — h ugrijan vinom;
— lees, vinsko drošđe;
vina; — licence, dopuštenje točenja
ving? list, popis. vina;
measure, vinska mjera; — merchant,
vinar; — muller, posuda sa gri-
zanje vina; — party, pijenkay —
press, cinski tijesak, preša; —
producing, koji proisvodi vino: --
seller, vinar; — shades, — shop,
vinska gostionica; — skin, vinska
mjelina; — stone, srijel, bira
— taster, kulalac vina, snalac
gina; — test, kušanja cina, usorak
vine; — trade, trgovina vinom,
‘vinaratoo; — vault, pivnica, po+
drum; — vinegar, vinski ocat:
— yeast, vinsko droide.
Wing, .wing, n. Erito;-strana;" kulisa
Tu kasolištu); let, letaj; = L
krila, okrilje; upon: (qn) the —,
na letu, na lelaju, na putu, u radu;
to'ba upon the — letjeti, gibati
20, 1 to take —, letjeli, po-,
“tetjati, odleljsti; otputovat:; to be.
upon the — for, ito loviti, sa dim
«tašiti; to make — to, upraviti svoj
lat kamo, under the wings of, pod
okriljem koga. —, v. t obrilatiti,
dati čemu krila; uskoriti, pospješiti;
letjeti kros, proletje usdic
prostrijeliti krilo, ranili u rame,
u ruku. 4. lsyeti; it
away, odletjeti, — beat,
tet, lepet, udarac krilima;
ell, pokrilje;. —
krilonog, feather, letno
pero; — less, des krila; — seed,
okriljen plod.
FY
Winged, wingd, a. krilat; okrilaćen;
bra, hitar; pospjelan; savišen.
Winglet, win'gl*t, n. žriocs.
Wingy, win'g', a žrilat; okviladen;
spješan.
What wink, v. 1. satooriši oči, sa-
iti; ošmiriti, čkiljiti; okom
trenuti; inigati, mignuti, namignuti;
to — at, gledati kome kros prate,
WIN
komu namignuti. —, m.
irkanje; mig, miganje;
[could not ses a — » nisam mogao
vidjeti,ni preta pred okom; 1 did
not slepa — all night, ‘elielu
noć misam trenuo.
Winker, win'k“", nna
muscle) kapdani mi
naoénjaci (za konje).
(Winking, win'k'ng, a. koji miri,
niga; light, sumrak. —, m.
enje; miganje; trenuce oka;
like +, za tren, kao munja.
a. Emuredi, šmireći; migaji
nek, win", m, dobinalac; ho is
! the —, on je dobio.
Winning. wih*ng, a. koji dodiva;
zanimljiv, prijatan. —, n. dobivanje ;
dobitak; 8, “pl. dobit, korist,
dohoda!, plijen. gp ly, adv. a do-
bitkom ; umiljato“— post, cilj (na
trkalištu); — throw, zgoditak
Winnow, win's, v. $, vijati,
izoijati, ovijati (dito)
(lepesom), hladiti, piriti
izbirati, rešetati; ispitivati, pro-
mišljati, —, Vv. i, ovijati; vijati se,
lepršati. a
Wi innowor, win"
vijača, vijatica,
lučilac, ispitivač.
Wiunowing, win'otng,*'n
plaća za vijanje. —. machine, stroj
za vijanje, sa čišćenje žita; —
sieve, rešeto.
Winsome, win'e'm, a. veseo, živahan;
prijatan, ugodan, Yubak, umiljat,
ljubezan. y— ness, \n. 4 ljupkost,
prijatnost, umiljatost X ve
m. sima; Yin“ the
ne vidjeti
Winter, win't",
depth of —, tared sime. —, v. i.
it. simiti, simovati, presimiti;
preko sime hraniti, — ed, p. a. pre-
zimio. — apple, (jabuka) zimnjača;
— barley, ječam osimac; — beaten,
zimom oštećen; — berry, simorod;
— cherry, mjekurica, kukučnjak,
gospina jagodica (biljka); - crop,
ozimo ito, ezimica; — fallow,
_simi preoranja njiva; — fallowing,
068
|
WIN
rden; zimaki ert;
ica (Biljka);
oranje zimi; —
green, | Ar
gull, galeb burni: — house, zi:
movnik; to.
kill, činiti da se
— lodge, — lodgment,
zimsko pokrivalo (čime se zaštićuju
nješni dijelovi biljki od sime); —
— pear, (kruška)
ra, zimorišje,
) Orati u simu;
\— season, zimno doba — solstice,
night, simna noć;
"sima suncovrat; —? tempest,
zimska oluja, gmuta ; — tide, zimuo
> doba: — wheat, pšenica osimica,
Wintering, win'tr'ag, n. simovanje;
Winterly, Wint, Wintory, win'térs,
inte, ‘tet, a zimni, simekij
otrti; iabtieati;
nose, useknuti
otrti suze, ublažiti nevolju; to + -
to — tho (tears),
one's feot, otrti nog
Roge
ol, izd)
je, otiranje; obrisad, ukor,
prigovor; udarac, ubod; to give a
obrisati, skori ‘iti.
otirač,“ obriaad,
Wiping, waj ying n. brisanje, oliranje.,
clout, otirad, ispirača; — stick,’
distilica (topovska).
Wire, wajt, wai", h diea ; Brsojazna
žica; (- rope) uža od tanka
metalna šipka; zamka od šire;
drsojavku, telegram; to pull the
— 8, nješt» pokretati, coditi (a da
se ne vidi, tajno); conducting: —,
šira vodilja; to send a —, brzo
by —, brzojavom, bragjavno.
icom, pritorditi,
loviti, uloviti žicom, na
šicu; brzojavno javiti, brzojaviti
to — in, is svih sila prionuti
WIR
datitš ae posla. —, vii brzojacljati.
— bridge, most od žice; — brush,
četka od žice; — dancer, pelivan;
— fence, plot od šice; — ganze,
mrežica od dice; — grate, rešatka
od tice; — guard, — fender, štit
od dice (pred kaminom); — haired,
čekinjav; — heel, pukotina kopita;
= iron, šeljeso, od kojega so pravi
dica; . lattice, rešetka od tice;
— man, telegrafski ili tolifonski
radnik; — netting, mreša od dice;
— Bail, čavlić od fice, brukea;
pliers, pl. žlještioe; — puller,
kreće marionete, tajni pokretač;
pulling, žovarstvo, političke spletke;
> rope, uše od ico: shore,
; — trellis, relatka od dice;
— work, radnja od žice, rešetka
od dice, žičara; — worker, šičar;
— wore (laid) paper, vrlo fini,
glatki papir.
Wiredraw, hre mpi viredrem,
p- p. wiredrawn) v. t.
rasvlači (metal) w tty roa port fi,
odugovlačiti; isornuti, preva
Wiredrawer, waj"dr&™, u. sidar ; onaj;
koji rasvlači, izorne
Wiredrawing, woj' dritng.n. isolačenje
žice; rastezanje, odugovlačenje. —
bench. — machine, stroj sa isela-
čenje (pravljenje). tice; — mill,
žićara.
Wiry, waj', a .(—'ily, adv.) od sides
šičan; kao šica, šižast;. čekinjast;
žilav; mršav, tanak; uporan, čerst.
Wisdom, wiz'dšm, m. mudrost; pamet,
rasboritost. — tooth, sastavnjah,
krajnjah (sub).
Wise, wajz, a. (— ly, adv.) mudar;
pametan, rasuman, rasborit;.:vjeli,
skusan; osbiljam; pošten, častan;
“—'inan, mudrac, radar; — woman,
gračard, primalja.
‘Whe, wajz, n. nadinj in no-—; ni
pod koji način, nipošto, nikako;
in any —, svakako, kojim god
1069
WIS
načinom; on this —,-na ovaj na,
din, ovako.
Wisacre, waj'zšk#", n. svesnalica, koji
drži sebe sa vrlo mudra, budala,
luda..
Wish, wid, v. i. i t. željeti, hotjeti;
moliti; to — for, željeti, žudjeti
ito, lešiti sa
šuđeni, šoljkovan
da Bog da, od srca šelim; 1 — I
were gone, rad bih, da sam otišao
— some one well, željeti komu
diti komu dobar, sklon;
to — ourses on some one, pro-
klinjati koga; to — Joy, šeljeli
kome sreću, destitati komu što; I
— you home safe, želim, da sretno
kući dođete: I — ed him to come,
*samolio sam ga da dođe; he — es
me to return to-morrow, on želi,
da se sutra vratim. —, n. šelja;
dudnja; molboj čutitka; prijateljski
bave one’s —,
postići svoje Sah ; with best — es
“(u listovima), sa srđačnim posdra-
vor.
Wisher, wid, n. onaj, koji deli
Wishful, wišful, “a. (— ly, odv)
željan p pošudan; koji čemno, ted:
1. deenja, žudnja, tešnja.
Wishing, + wiš*ng, a, željan, koji želi;
— bone, .lomilica, jadac, vilice
(ključno kosti u peradi); — rod,.
Vilinski prutić, čarobna dipka.
wiš'wo8, Wishy-washy,
wiš*wbš*, u. slabo, vodnjikavo pide;
trio d kučine. —, a. bu-
dalo Bljutav, bes soka i emoka,
njikov, slab, “
- Wisp, wiep, 0 sveknjid, snopid; oti-
vad; of by, komu! sijena; —
ot straw, baglja slame; (— of
paper) pri ipaljač, fidibus; a — of
Snipes, brie (Gli bri, šljuke; (— in
the eye) ječmićak (u oku). —, v. t.
brisati, očirali.
Witt, mist, stari imp. i p, p. od to
Wistfal, wistfal, a. (— ly, adv.)
osbiljan, samiiljen; poworan; željan;
WIT
amantoran — ness, D. ozbiljnost, za-
mišljenost; čežnja,
.Wit; wit, n. domidljatest, doajetljivost,
razum; mašta; dosjetka;
čovjek, dosjetljivac, .do-
duhovit čovjek; šaljivac;
zdrav razum; to learn —,
naučili e pameti; to
teach one —, opameliti koga, to
be out of one’s — s, ne bid pri
sebi, biti silao # pameti, ne bili pa-
metan; have you lost your — s?
jeste li se rastali # pamedu? to be
frightened out of one's — 8. upro
pastiti se od straha; to come to
one’s — s again, doći k sebi, osvi-
jestiti ae; be was at his —'s ond,
našao 26 na čudu, nije snao ni kud
ni kamo; no man iu his — &, ni.
jeday pametan čovjek; a fine —,
mudrica —, ¥ snafičto —, naime,
to jest; to do to —, dati na znanje,
obsnaniti, javiti
Witch, wid, n. vještica, coprnica; ča-
robnica, vraćarica. —, Vv. t ¢ i.
čarati, očarati, opéinit, — meal,
sjeme (prašina) crvotnčina ; — wite,
vještica. —, ~- elm, hrijest.
Witchcraft, wit’kraft, m. čarobna sila;
čarobija, čarolija, čini
Witchen, wič'n, n grab, grabar.
Witchery, wič*r, n. čerobija, čari;
sine
opčinjavanj
Witching, wič“ng, m. čaranje, opči-
njavanje. —, a. (— ly, adv.) ča
roban, bajni.
, Witenagemot, wit’
sabor
mot, n
Anglorasa. :
With, widh, proep. 2, sa, eu; dodi
od; osnačuje druitvo, upoređivanje,
način, sredstvo enabdijevanje čim,
protivnost, razliku, rastavljanje; to
be — some one, biti # kim, komu
pomoći, biti kod koga, služiti kod
koga; to come (go, travel) — some
one, # kime (zajedno) doći (ići, pu-
tocati), to lo — some one, ata-
novati kod kaga ; to contract mare
glage —, udali se sa oženiti
ee kojom; one — another, jedno
1070
WIT
a dragim. zajedno; to agree (to be
one) —, slagati se sa; [ am — you
there, « tome se služem a vama;
he could sing — the bes', mogaše
pjevati kao što najholji pjevač; to
compare —, uporediti sa; — cki
opremno, to be — child, biti noseć
to be — young, biti bed. bi
akolan; — €asr, polagano,
reći se; — all my hea
srcem, od svega srca, — all speed,
sa svom brzinom, na brzu ruku;
— his eyes fired to. the ground,
soborenim (na zemlju) očima; —
his hat off. otkriven yolnglao; —
oj coat off, bes kaputa; a girt
— beautiful eyes; djevoika lijeprh
očiju; — bis own hand, svojom (ela-
“ etitom) rukom; to write a pen,
pisati perom; tu be candid — sowe
one,biti iskren prema komu, angry —,
ardit na; blind — passivn, slijep
od bijesa; content —, zadovoljan
4a; to die — confusion, smebivati
a0 od stida; w be down — a di-
sense, ležati od koje bolesti: to re-
sound —, oriti se, odlijegati se,
Hime, tobestrack with terroryprene-
vasiti se od atraha, prepasti se; 10
weep — joy, plakati od verelja;
yellow — sun, ormagnuo, opaljen
od sunca ; tired —. sit čega; things
do not go well — them, nije im
dabro, slo je po njih; what is the
matter’ — you? što vam je? nothing
suceeds — him, ništa mu ne ide an
rukom; to combat —, čoriti se sa ;
to vie —, natjecati se a kim; to
differ —, razlikovati se od, na sla-
gati se sa; 1 cannot dispense —,
ne mogu biti bez; to part —, ru
alati se a kim; to be 1 lavour, —
biti u čijoj milosti; this is impor
tant — me, to je vušno sa mene;
it is a rule — us, m nay je pra-
wvilo} it is usual — the French, u
Francuza je. običaj.
Withal, widbil', adv. pored toga, uza
40, zajedno, skupa. suviše, vrh togo.!
u ostalom.
wit
1071
WIT
Withdraw, widhdri, v. t. (imp.
withdrew, p. p. withdrawn) povući
natragi odnvati pozvati natrag:
uzeli natrag; usteguuti (pom
opozoati; odvratiti (from, od). —
v. 1. povući se natrag; vazići se
(o oblacima); ustegnuti sa; odreći se
čeja, izići, istupiti; otići.
Withdrawal, widhdra"l, n. povlačenje
natrag ; ustezanje, uslegnuce ; uzmak;
up.
drawer, widhdr: + onaj, koji
natrag povlači, natrag uzima.
wi thiraving, widhdri*ng, pola:
čenje natrag ; uzimanje natrag. —
a koji (ee) povući natrag.
Withdrawn,widhdrđu'p.p.od withdraw.
Withdrew, midhdrQ',imp.od withdraw.
Withe, wajdh, n. vršova grančica, wr-
boca šiba vrbov prut, vrbova gužva
Ww ithes, widh, v. i, venuti, sahnuti,
ou
izrgati ; uništiti,
poharati; to — some one’s hopes,
osujetiti čije nade. — ed, pa
uvenuo, suh.
Wither, widh"", u. greben (u konja).
— band, — strap, ogrlina (u konj
skog kama); — wrang, ranjen,
oguljen na gr
Withering, aha, a. što vene;
ito čini, da vene; što hura, uništuj
Withhold, widhhold’, v. t. (imp.
p. p. withheld) zanetaviti, zadrža
zapriječiti; kratiti, ne dati, uskral
uzeti natra
Withholder, Widhhot’ a", m. ona), koji
zanstavlja, krati.
Withiu, widhin', praep. u, unutar, u
opsegu, za (e > a mile
from, jedva jednu milju uđaljen od;
— doors, kod kuće, u sobi; & room
— mine. soba sa izlazom u moju
sobu; — board, u brodu; — cannon-
shot, » opsegu topomela; — reach,
pri ruci, što se može doseći; this
ime is — that statute. ovaj zlo-
potpada pod onaj zakon; —
s power, u njegovoj modi: — a
month, za mjesee dana; — a
small matter, — an ace, skoro, malo
ne, he was — a little of being
Killed, malo da ga nisu ubili. —
adv. unutar, unutra; from —, iz-
nutra: is your master -?je li vaš
lar kod kuće?
Without, widhaut’, praep. van, izvan:
doors, pred vratima, izran
our reach, izvan našega
područja; — alloy, bez primjese,
rm — ballast, bez balastu, ne-
odlučan, bezobziran; - ceremony,
bes okolifenja; — charge, besplatan,
bes troška; — ceasing, nep eon;
— exception, bez iznimke; — delay,
bez oklijevanja, odmah; — fee.
besplatan; — regard to, bez
obzira na; — a dissentient voice,
jednoglasno; 1 can do — it, mogu
biti bez toga. —, adv. van, vanka,
na polju; izvana; from —, spolja,
izvanka. —, conj. osim ako.
‘Withstand, widhstind’, v. t. (imp.
P:P withstood) - opirati se,
protic se, odoljeti. — er, n. čnaj,
se opire, koji se protivi.
withetiod: Pvidhetnd, imp i p. p.
od to withstand
Withvine, widh'vajn,
Withwind, vithovajn
slak (bil)
Withy, wi
rs rika (biljka).
m. poponae,
|. orba; vrbov’ prut.
—, a. našinjen od vrbova pruća.
Witless, wit'l' a. (- ly, adv.)
nerazuman, glup: nepromišljen, lud.
— ness, M. neraznmnost; nepro-
mišljenost.
Witling, witlng, m.
djetljivac,
Witness, wit'n*g, n. svjedočanstvo,
svjedočba; svjedok; očevidac, gle-
dalae; in — whereof, za svjedo-
čanstvo česa, 2a potrrdu česa; to
bear —, svjedočiti; to call (take)
to —, zvati za svjedoku, —, v. t
vjeđa iti, posvjedočiti, zasrjedočiti;
zati, poterditi; biti nazočan, .
očevidac česa; to — a bord,
ovjeroviti koju ispravu, potpisati
domišljan, do-
wit
se kao svjedok; to — some one,
motriti koga, biti očevidac njegovog
vladanja. —, . i. avjedočii
box, klupa za svjedoke (u sudištu).
Witnesser, wit'n*a"", n. svjedok.
Witted, wit*d, a. pametan, razuman;
quick —, oštrouman.
Witticismn, wit*sizm, n.
doskočica.
wit*nes, m. dosjetljivost,
jatost, oštrowmilje.
dosjetka,
Wittingly, wit*ugl', adv. hotice,
hotimice, navlai, navalice.
Witty, wit’, a. (— ily, adv.) doge-
wi jom jat; duhovit, uman;
iričan .
wifes’ yitw, n. slaina vuga;
djetao.
Wive, wajy, v. t. (i i.) ženiši
ošeniti (se).
Wives, wajvz, pl od wife.,
Wizard; wiz"'d, n, ojeltac, čarobnik,
zal , &. daroban — rod, čarobni
wizdiy, wiz*dr’, u. čarolija.
Wizon, wiz'n, v. i. uvenuti, osušiti
ae, narosati a6. — ed, p. a. uvenuo,
suh, narosan.
Woad, wad, n. sad, orboonik (biljka);
sačeva (modra) boja. — cake,
sačeva lopta; — mill, sačeva stupa.
—, ¥. t sačem obojili, modriti.
Wobble, wčb'l, v. i. žlamitati, ko-
lebati se, posrta
Woden, wč'd'n,_n Odin
(germanski bog).
Woe, wo, n. jad, bol, nevolja, slo,
tuga; tender — 8, ljubavne muke;
— worth the man! teško onome
Wodan,
a. nesreća! —! interj. jao! —
is me! — to me! jao meni! —
begone, očajan, šalostan, bijedan;
— wearied, umoran od jadanja.
Woeful, Woful, wč'ful, a žalostan,
tužan; jadan, nevoljan,
ness, 1. šalost, nevolja, bijeda.
Woke, wok, imp. od to wake.
Wold, wold, n. otvoren, brešuljast
kraj; visoka ravan.
1072
WOL
Wolf, wolf, nm (pl.
kurjak; she —, vučica, kurjačica;
žitna pipa; šiva rana, Bivieas te
cry -, vikati: vuk, vuk,
ništa, pusta buka); to kola dn (have)
the — by the ears, biti u velikoj
opasnosti, u škripcu; to keep the
wolves) vuk,
od gladi, imati (pribaviti) upravo,
toliko, da se ne pogine od.
to havo a — in ones inside Gu
one’s stomach), diti gladan kao
vuk. , V. i. loviti vukove. —
: kao vuk. — dog, da
vudjak, čobanski pass — fish,
morski vuk; — hunting, lov na
wold” wul'f*š, a ou
protirgio. — ness, m. okrutnost,
oewal fm, an. volfram
(metal),
Wolfkin, wulfkin, Wolfling, wulf-
Ing, n. vučić, kurjačić.
Wolfs-bane, n. nalijep (biljka); —
claw, crvotočina (biljka); — ‘fart,
— fist, puša, puhara_(diljka); —
mlječer, mlječika, — peach,
rajčica (paradajs).
Wolverene, Wolverine, wulyšrin', n.
žderavac (šivotinja),.
Wolves, wulvz, pl. od wolf.
Woman, wo'n'n, n, (pl. women)
žena, ženska; doorkinja, sobarica;
- of the town, javna dludni
childbed —, rodilja, porodi
grave —, časna gospođa; married
—, udata šena. — body, ženska
ites — hil aeveiion, iti; —
kurjački;
tor, koji mrsi na žene; — saint,
svetica; — suffrage, isborno pravo
žena; — servant, sluškinja; —
tailor, krojačica; —'s tailor, ženski
krojač; —'s attire, žensko ruho;
—'s trick, —'s wit, denska lu
kavšlina.
Womanhood, wu'm'nhud, n. šenstvo;
žene, šenskinje; to. reach —, do-
rasti do udaje.
wom
Womanish, wum"niš, a. ženski. —
ness, n. senshi način, denska narav,
šenska ćud.
Womankind. wu'm'nkajnd, n. ženski
.apol; ženakinje.
Womanless, wu'm%tles, a. bee žena.
Womanliness, wu'mšnl*nes, n. ženstvo.
Womanly, wo'm'nl’, a. ženski; do-
rastao, na udaju.
Womb, wam, n. maternica, materica;
utroba (materina); krilo; trbuh.
Wombat, w&m'b't, n. obiéni vombat
(njeki australski tobolčar).
Women, wi'm*n, pl. od woman.
Won, won, imp. ¢ p. p. od to win.
Wonder, woud’, no čudo; čuđenje,
anéudenje; to do — s, činiti ču-
dema; to promise — s, obećavati
zlatna brda; to look all —, čuditi
se, iskolačiti oči od čuda; to make
a — of, čuditi se, diviti ae čemu;
for a —, čudnovato, čudnovatim
načinom; a nine days’ —, nješto,
Ho se brzo zaboravi. — 8, pl. vrata
kolača. —, V. i. čuditi se, začu:
ae; bili radoznao; 1 —, rad
znati; 1 — whether he will come,
rad bih znati, da li će on doći. —
struck, — stricken, začuđen; —
working, éudotvoran.
Wonilerer, won’, m, onoj, koji se
čudi.
Wonderful, wontdš"ful, a. (— ly, adv,)
dan, čudesan; divan, diono lijep,
divotan, prekrosan; izvratan. —
ness, n. čudnovatost; divata.
Wondering. won'd"ring, 9. .
adv.) začuđen; rudosnao. —, m.
čuđenje.
Wonderland, wčn'dlBod, n. zemlja
čudesa.
Wonderment, won'iš'ment, n. čuđenje;
začuđenost; čudo.
Woundrous, won’dr’s, a. (— ly adv.)
čudan. čudnovat; čudesan, divan.
vanredan.
Won't, wont, skraćeno will uot.
Wont. wont, wont, a. navadan;
to-be —, običavati; he was
Ay, on bi običavao kasati
1073
WON
obično gdje biti, običavati,
običaj; to keep one's old
se svojeg starog cbičuja.
Wonted, won't'd, won't'd, p. a. na-
vadan, običan. — ness, n. običaj,
Woo, wa, v. t. prositi, zaprositi, tra-,
žiti, ielati, mamiti; udvoravali se,
ulagivati se; željeti, žudjeli i
siti
Wood, wad, a. dijesan, /ud.
Wood, wad, n. šuma, dubrava, lug;
drvo; bure, bačva; in a —, ri nen
prilici; we are not out of the
— yet, još nismo prijeko, još smo
u opasnosti; fallen —, suvad, su-
Kovina; wine in the —, vino u
bačvi. —, v. t podumiti, drvariti,
amabdjeti drvima. — acid, ocat is
drva; — anemone, ovčje runo
(biljka): — ant, rusi mrav; — ashes,
pepeo od drva; — bind, — bine, or-
lovi okti (bilj); — bird, šumska plic.;
— born, u šumi rođen; -- bound,
žemom opkoljen, # drvenim obručima ;
— carver, drvodjeljač, drvorezac;
er, :
Drveni ugalj; — craft, lovstvo, lo.
vačka umještina; — cricket, šturak
poljski; — cut, drvorez; — cutter,
ječa, drvorezoc; -- culver, —
dove, golub dupljaš; — echo, jeka
u šumi; — elf, šumska vila; —
“engraver, dreorezać; — engraving,
drvoresba, drvorez; — fretter, crv
u drvetu; — god, šumski bog; —
grouse, tetrijeb gluhan, — hole,
rupa od čvora, drvara; — house
drvara, drvena kuća; — land, šu
“movita zemlja, šumski kraj, duma
— lark, šumska ševa; —
mlado drvce posađeno u šivici; —
louse, ploskun (vrata babure); —
merchant, irgovac drvima; — moss,
mahovina na drvetu; — “nymph,
šumska vila; — paper. papir od
droa; — partition, drven sid, pre-
tin; — pavement, drven tarac; —
pigeon, golub dupljaš; — pile, go-
88,
wov
mila drva, lomača; — rick, gomilu
.drva, droljanik; — sawings, pilje-
vina; — shavings, triješće, strugo-
tine; — shed, drvara, drvarnica;
— shock, kanadeka kuna; — soot,
drven gar; — sorrel, čecelj, tro-
pratac (biljk
šeta; — spite,
stone, drvenac "amen -
drven katran; — vinegar, ocat iz
drva; — ward, lugar; — work,
drvlje (koje zgrade), djeljarsko djelo;
— yard, drvalo. droljanik.
Woodeoek! wad'kčk, n. šljuka bena:
budala. — shell, volak (pui).
Wooded, wud"*d, a. šumom obrastao,
dumovit.
Wooden, wud’n, a. drven, drvenast;
— bridge, drven most: — headed,
glup, bedast; — leg, droena noga,
štula; shoes, nanule, cokule.
Woodiness,- wud"*nes, n. šumovitost,
Wooding, wud"ng, n_drvarenja, usi-
manje drva. — knife, lovački nož;
— station, stanica ta drvarenje.
Woodless, wad'l's, a. bee šume, bes
hr wud'min, n. lovac; šumar;
We odijelo, wad'pek*, u. djetao, Zune.
Wooidreeve, wud'riy, m. šumar.
Woodroof, wud'raf, Woodruf, wad'rtf,
‘I, prvenac, trnovac (biljka).
Woody, wad’, a. šumovit, šumom
obrastao; šumski; drven, drvenast,
Wooer, wa, n. prosac, prosilac.
Woof, wat, u. potka, poutka, poučica ;
tkanina.
Wooing, wang, "n. prošenje — a
(= ly, adv.) revnostan; primamljiv
Wool, wul, n. vuna; kratke vunaste
vlasi ili dlake; Berlin —, vunica.
— bag, vreću vune, vunena vreća;
— bearing, koji nosi vunu; — beat-
er, pucar, trend; -- business,
trgovinu vunom; — carder, gargaš ;
— cloth, sukno; — comb, greben;
— comber, grebenalac; — dealer,
vunar, trgovac vunom; — dresser,
priređivač vune, grebenalac; —
1074
woo
driver, prekupac vune; — dyed,
obojen u vuni; — dyer, mastilac
(bojadiija) vune; — fell, koža su
nom, runo; — gathering, n. sa-
iranje vune, raatresenosl, a. ra-
streren; — grower, gojilac ovaca,
proisvodilac vune; — growing, ov-
čaratvo. — market, vunarski trg;
— merchant, érgovac vunom, oxnar ;
= mill, venara; — pack, dala ili
vreća vune, što nadulo; — pated,
s vunastom kosom; — picker, —
sorter, prebirač vune; — sack,
vreća vune, sjedalo lordkancelara u
gornjoj kući engl. parlamenta; —
spinner, sunoprelac; — staple, vu-
nareki trg; — stapler, trgovac vu-
nom (na veliko); — trade, trgovina
vunom; — washing, pranje vune;
— wheel, Kolovrat za vunu.
Woold, wild, v. t, omotati konopom.
Woolen, wu'l'n, a. vunen, od vune;
trade in — articles, trgovina vu-
menom rodom; — cloth, tkanina od
vune, sukništ -— yard, venena
preda; — draper, trgovac suknom,
sukna»; — goods, vunena roba. —,
n. sukničte, ankno ; vunena
roba.
Wooliness, wal’ness, n. vunatost.
Wooly. wul, a. ounat, ounasl, ke
vuna; ounen; — hair, venaste ol
— haired vunaste kase (kao crnci).
Woots, wie, m. indijeki ltoeni čelik.
Word. wo'd, m. mječ; lozinka;
obećanje; geslo; poslovica; vi
odgovor; nalog; — 8, pl. ri
mere — 8, same riječi, prasne ri-
jedi; in (at) , jednom
rita by — — for (by)
2; upon my —,
jee mi; dk of honour, poštena
ried: by — of mouth,’ usmeno;
to put in a good — for some one,
preporučiti koga; to take the —,
prihvatiti riječ, probesjediti; to pass
zaduti riječ; to keep one's
—, održati to fail in one's
—) ne držati riječ; he is as good
as his —, torde je vjere, drži svoju
WOR
vijač; to eat one’s =, udariti na.
*trag od wvoje riječi, oporedi; to put,
into — s, izređi, israzitie rijeima;
bitter — “s, war of —.
oll , prepiranje, gloženje,
Banjo; to have — 8, prepirati 26,
rijedati ae; to come to — s, spo-
rijediti ee a kim; high — e, Žarko
prepiranje, svađa; to bring —. do
nijeti odgovor, javiti; to send
obavijestiti, javiti; to give the —,
dati lozinku; — of command, za
povije; the — of Godi riječ Bolja,
sveto pismo. —, ¥. i. govoriti, be-
sjediti; to — it, riječali se, prepi-
rati 6 v. t, israsiti, (sreći ri-
ječima; — down, napisati, sa
staviti, — book, rječnik ; — bound,
nijem, koji ne će da govori, koga
zadana riječ veže; — catcher, cje-
pidlaka; — monger, prijas, br-
bljavac; — play, igra riječima; —
— twister. izrtač rijeći.
Worded, wo"d*d, a. isračen, napisan,
sastavljen; cautiously —, , pomnjivo,
opremo isražen
‘Wordiness, wo"d'nes, n. sjeditost,
bogatstvo riječi; opširnost.
Wording, wo"d'ng, n. israšavanja;
slog, sastao; glašenje riječi.
Wordless, vodila, a. des riječi,
ni
dj
,
učinak; oie ves, šivenje; kolesa,
atroj; — s, pl. tvornica; — 9, pl.
šanac, utvrda, utorde; a piece of
—, komad posla, te teško, šo
važno; that is bad —, that is
bad piece of —, to ‘je loš, rao
posao; to make short — of, ne
okolišiti mnogo; bard -, dašak
posao; to = poslo-
vati; to do ond’g —, činiti svoj
posao; to go to to fall to —,
ići na posao, primittee posla; to
have — upon one's imati
1075
WOR.
mnogo posla; ald of all —,
naive
out of" ae mats posta Bat Bon
posla; gas — 8, plinara; iron —s,
Sajesars,
imajući dijel od dobitka; be — s
in wool, on je vunar: some —
in the loom, njekoji rade na tka.
ladkom stanu, njekoji su tkalci;
all things — that way, eve ide sa
tim, sve smjera na to; the machine
— 8 well, ovaj stroj radi dobro,
ida dobro; how will this —, kako
de djelovati? kako će to ii? što.ća
se tim opraviti? kako će to uspjeti?
to — at, raditi ošo čega; to —
away, laliti se svojski čega; to
up, dići 4 (oad (radom, trudom), usvi
; upravljati, sladati;
vesti; krpiti; to — & sum, isra-
éunati koji račun; to — one's
way, (s trudem, s naporom) krčiti,
prokréiti sebi put; to — a change,
isvesti promjenu; to — wonders,
švoriti čudesa; to — & coach,
upravljati kolima; to — a mine,
kopati rudnik; to — the bellows,
gasiti mijeh; to — oneself intoa
person's favour, (0 trudom) sadobiti
čiju milost, čije povjerenje; to —
off, izraditi, ‘oditampatt, otisnuti;
wor
to —‘out, israditi, isorditi, postići,
iti, iscrpsti, istrošiti, izbrisati,
uništiti; to Up, proisvesti, izra-
diti, dovrkiti, usbuditi, usduniti,
usrujati, razdrošiti! — bag, kesa
sa rad; — basket, košarica sa rad;
— bor, žutija sa kadi ~ fellow,
suradnik, pomagači — people,
radnici; — radni, šivaći
stol; — woman, radnica, dvelja,
vezilja.
Workable, work’bl, a. što se moše
ili je vrijedno, da se obrađuje,
izrađuje, kopa, tali, isvod:
Workaday, wi wo'k'ds, a. svakidašnji;
običan, trivijalan.
Worked-out, wo'ktaut', p. a. izrađen;
iserpen, istrošen.
Worker, wo"k", n. radnik; isvodilae;
(— bee) pčela ra ords are
but slow — 8, riječi djeluju sporo.
Workhouse, wi'k'hans, n. radionica ;
ubožnica (u kojoj ubogi moraju
azniona (u kojoj kašnjenici
moraju raditi),
Working, wo"k*ng, a. koji radi; radni,
težatni. —, m. radnja, rad, posao;
vrenje; djelovanje s of the
mind, dušeone radnje; — beam,
motka sa držanje ravnotežja, balan-
sir; — bee, pčela radilica;
classes, radnički rasredi, radnički
stalež; — day, n. teiatnik, radni
dan, a. svakidašnji, običan; —
drawing, građevna osnova (po kojoj
— expenses, upravni
hour, radni sat; —
radnik; — majority,
ina, kojom ae može
— manager, upra-
men’s association,
— order, radnja,
hod, tok; to keep in — order,
driati u poslovnom redu;
— people, radnici; — power, radna
sila.
‘Workman, wo"k'm*n, n. (pl. workmen)
radnik; zanatlija; vješt radnik.
Workmanlike, wo"k'm2nlajk, Work-
manly, wo'k'm*nl*, a. vješt, umi-
1076
WOR
jedan; vještački; umjelmički;" zana-
tnički.
Workmanship, w
radnja, djelo; umjetnina; umjetnost,
vještina ; izradba, način israđivanja.
Workmaster, wo'k'maat",n. poslovođa,
nadstojnik radnje.
Workshop, wi'k'ščp, u. radionica.
World, wo'ld, n. sviji
javni šivot, društvo;
‘ina; citizen of the —,
građanin; all the. — over, all o'
the —, throughout the —, na svemu
bijelom svijetu; to. come into the
—, roditi everything in the
—, ave što je moguće; this — , ovaj
avijet; the future —, the next —,
the — to be (to come), onaj svijet;
for —, sa uvijek; — without end,
od vijeka do vijeka; the (lower)
— zemlja; the upper —, nebo;
history of the _ , svjetska povijest;
knowledge of the —, posnavanje
svijeta, poznavanje života; this ia
the way of the —, tako ti je to
na svijetu, tako svijet šivi; man of
the —, čovjek od svijeta; as the
— goes, kako je ved na svijetu;
how goes the —? kako je?
begin the —, sapočeti.
izaći u javnost; to be above the
—, ne imali briga (za svakidanji
kruh); the great —, velika gospoda,
odlični ljudi; the polite —, otmeni
ljudi; the learned —, učeni svijet,
to renounce the —,
odreći se svijeta; to be beforeland
in the -, čivjeti u dobrim. okol.
nostima; to give to th
na avijet; a — of, tnnoding, “obilje;
a — of sweetness, vrlo mnogo
ljupkosti. — famous, slavan, svjet-
skog glasa; — language, syetsti
jezik; — taught, iskustvom poučen;
— wide, raširen, poznat po scemu
svijetu, općenit, svjeta — wise,
mudar, sebičan; — wisdom, mu-
droat. a + without-end,
WOR
“Worldlinese, wo'd'l*nes, n. sojetovnost;
avjetoljudlje, ljubav R ovome svijetu;
sebičnost, samoljubije.
Worldling, wo'dl*ng, n. svjetovni
dove; i deni, koji mari samo sa
Wort wen, 8. svjelouni; svjetski ;
; koji mari samo za ovaj
svijet" disa — wisdom, posna-
uvijeta;. — man. čovjek od
svijeta; — minded, koji misli amo
na ovaj svijet; — wise, koji dobro
poma svijet, pumetan, mudar.
Worm, wo'm, n. cro; croid; glista;
cijev, lula, rukavac (u kasana);
muka; endless —, vijak Bes kroja.
i. vijugati se; gamisati;
jezikom); viti, vijatt; to — one's
‘WAY, proverači se, provlačiti 26; to
— ‘out, isviti, izmamiti; to — out
— dit, svrdle
deatroying, što wniituje crve, gliste;
:— eaten. crvljiv, crvotočan; —
eatenness. ervolod, crvotočina, crv-
— fence, krivudasta ograda;
_ hole, crva, 'crvotoč; — powder,
prašak protiv glista; — seed, gli-
dnik; — shell, ojevaš; — tab, Alo-
.dionica (za destilovanje).
‘Wormwood, wo'm'wud, n. pelin, pe-
len; bitter as —, + gorak kao pelin;
itis — to him, to ga peče. —
-wine, pelinkovac.
Wormy, wo"m* a, croljiv; hao crv;
Worn, wd'n, BeBe p. od to meats iatrošen,
iserpen; otrean ith age, osta-
rio, oslabio od“ roi; — down,
izgošen (o cipeli), posye umoran;
me izrgan, pohaban, is
Wole, wom, n. mučitelj.
Worcisome, wčr"*0m, a. nepriličan,
dosadan, tegolan, mučan.
1077
WOR
Wor, wor’, Wont, worst, v. t.
čupati. trsati; ra-
kova; mutts, kinjiti, dorađivati;
e worried at, čjućiti se, žalostiti
bi radi, —,v. i. čupati se, gristi
26; mučili se, kinjiti se; jadovati;
* Bojati se. —, m. pljenje; mučenje;
grjemirivanja; muka, kinjba,
ri,
ware, ‘wo's, a. (comp, od bad, evil,
ill) gori, sločestiji ; bolesniji; he is
~- than nothing, više je dužan,
nego li ima; — , ave gore i
gore; all the —, tim gore; not the
>, aa svim tim. ipak; he is —,
— luck, tim gore, žali
uch the —, tim gore
the — for drink (liquor), pijan;
none the — for drink, trijezan; I
am no —,'ne škodi mi; the — for
wear, izrgan, pohaban, isnočen; he
is never the — for it, to mu nije
ništa naški dilo to mu nije stanje
pogoršalo. WV. gore. —, M. gore;
Hela škoda, hvar; Strom bad to—,
od sla na gore; to come byothe
— of the bargain, imatt štetu, šte-
tovati, —, v. t. oštetiti.
Worship, wO"š*p, D. čašćenje, štovanje,
vanje; obožavanje; bogočašće,
Hovanje Boga; religious = slaiba
Božja, place oj
=v. ae di. dak, oi are:
vati;
đ Worhipfalwo"ipfal, a. (— ly, adv)
častan, ugledan; poštovani; pre-
deanh doša. — ness, n Hova-
1 poštovanosi
1 orbi, moriplos, a. bez što
bes štovatelja.
Worshipper, worsp", ni Zlovatsj,
obožavatelj.
Worst, wo'st, x (vuperl. od bad. evil
ill) najgori; najsločestiji; the — o
men, majgori čovjek. —, adv. naj-
gore; the shoemaker's wife is —
shod, postolarova žena ima najlo-
iju obuća. —, m. koji je najgori,
WOR
što je najgore; at the —, u naj-
govem slučaju; 1 am at the —, po
mene je vrlo x’, nalazim se u vrlo
zlom stanju; to come by the —,
najgore proći; when the — comes
to the —, kod dođe do gusta, do
nevolje, kad dogori luč do nokata;
do your -, radi kako ti drag
to have the — of it, najgore prod
izgubiti; to make the — of it, posve
pokvariti; to put some one to the
—, nanijeti komu najveću štetu, —,
v. t. nadvladati, pobijediti.
Worsted, wus't'd, n. češljana vuna,
predena češljana vuna, vunena pređa,
> tkunina od češljane vune, glatka
tunena tkanina, —, a. od češljane
tune, od vunene prede, vunen. —
articles, vunena roba; — goods,
vunene tkanine sukništa; — manu-
facturer, vunar; — sha velvet,
vunen burdun; — spinning. pre-
denie vune, stockings, vunene
čarape; — stuffs, evkniita,
Wort, wo't, n biljka, trava, korijen;
zelje; mlado, nekmeljeno pivo, koje
još nije vrelo. iti kuje upravo vri
-- cooler, Aladionica za mlado pivo.
Worth, wo'th, v. i, biti, zbiti se, do
goditi se; woe — the man! jack
(teško) čovjeku!
Worth, wo'th, a. vrijedan; dostojan;
it is — asking, vrijedno je, (da se
pita, moli, želi; it is — reading,
vrijedno je, da se čitu; it is —
while, vrijedno je potruditi se
is not — while (labour), ne vrijedi
hruda, nije vrije da se čovjek
muči; he is — 1000 pounds, on
ima (njegov imutak vrijedi) 1000
funti; he is — 1000 a year, go-
ditnji mu dohodak iznosi (vrijedi)
1000 funti; a situation — 500 a
Year, mjesto, koje donosi 500 funti
godišnjih; what is she —? koliki
je njezin imutak; all I'm —, ave
šlo imam. —, n. vrijednost;
dostojnost ; valjanost, vrlina, dobrota;
dostojanstvo, čast; zaslugu; imutak,
1078
WOR
posjed; a man of
vjek. — ful, a. vrij
Worthily, wordhels, a
atojno; po zasluzi; dobro, pravo;
ne bez uzroka,
Worthiness, wo"dh*nes, n. vrijednost ;
čast; doslojnost; vrlina, zasluga.
Worthless, wo'th'l*s, a bez vrijednosti;
nevrijedan; nevaljao. — ness, m.
jednost; nevaljalstvo.
a. (— ily, adv.) do-
stojan; vrijedan; čvli, izoratan, za-
služan; — of belief, vjerovan. do
— of blame. vrijedan
i. — of notice,
ijedan ; to be —
jedan čega, zu-
što; worthiest of blood, st
nuki potom , M. zaslužan
lavan, glasovit čovjek, velik
čovjek, junak; poštenjak.
Would, wud, imp. od will; I — not
do it, ja ne Bik to učinio; I —
rather, ja bih radij; what — you
have me do? što biste htjeli da
radim? — be, a. koji bi htio, da
je nješto (a nije), tobošnji, umišljen,
lašni; — be friendship, tobožnje,
ijatelji post,
prividno prijateljatoo ;
Wouldst, wudst, 2. lice sing. imp.
ould
zaslužan čo-
nadripjesnil
Wound, waund, imp. od to wind.
— up, navijen (o uri); opracljen
(o poslu).
Wound, wund, m. rana; uvreda;
bol; to give some one a —,
raniti koga, zadati kome ranu; to
dress u —, zaviti, vidati rant
v. t raniti; oslijediti; uvrijediti;
to — to death, ranili na smrt
(smrtno); to — to the quick, ljuto
raniti, — fever, groznica od rane;
— wort, čistac, rani list, ranjenik
(biljke).
Wounder, wun'd"', n. onaj, koji rani,
zadaje rane,
Woundless, wundl*e, £.. neranjen,
neoslijeden, des rana.
WAS
Woundy, wun'd*,_a. (— ily, adv.)
veoma velik, golem, izvanredan.
Wove, wov, imp. é p. p. od to weave,
— paper, velinski papir.
Woven, wčvn, p. p. od to weave,
Wow, wan, v. i. lajati (kao pas).
Wrack, riik, n. haluga, voga (morska
trava); podrtine broda, rasbijen
brod; propast,
Wrainbolt. m rčn'bolt, vidi Wringbolt.
Wraith, rčth, n. priviđenje, utvara.
Wrang, ring, imp. i Pp Pp. od to
wrinj
Wrangle, rin’gl, vo i prepirati
inatiti se, pravdati se, svađati
(for, sa; on, 0, obo). —,
uplesti u pravdu, svađu. —, m
raspra, svađa, prepiranje,
Wrangler, ring1", n. prepiraš, kav-
uporni protivnik; djak,
je u Cambridgeu malonatiški
taj šepit najšolja pološio. |
Wreings ringing, m. prepiranja,
svađanje; raspra, svađa.
Wrap, rip, v. t. motati, {together)
smotati, samotati ; zatrti, pokriti;
to about, samotati, eeotae
obaviti; to — -in, umotati, uviti,
samotati; to — up, samotati, sa-
viti, eastrti; to — up in, saplesti,
pokriti, saronitt, obuhvatiti, ebuseti;
she is -— ped up in her studies,
sadubla 40 3 posve u svoja nauke,
živi samo sd svoje nauke; — pod
up in oneself, sebičan, sdmoljuban.
— (najeiše — 8, pl.), pokrivalo,
sastor, ogrtač, dal.
Wrappage, rip"dž, n. zamotavanje,
zavijanje; savoj, savitak.
Wrapper, rip**, n. samotavač; veliki
rubac, plait, šal, ogrnjača, pokućna
haljina; sve, čime ss što obavi
u ito ao što samota; pokrivalo;
1079 _
naclake, pavlaka; grubo platno (sa
zamotavanje); najgornji list (u
cigare); omotaš, savitak (knjige);
krstoplet (poštanske pošiljke),
‘Wrapping, rip"ng, n. omotah, zavitak;
cloak, Širok (plašt, široka ka-
WAT
danica; — paper, pipir sa zamo-
tavanje. |
Wrapt, ript, imp. i p. p.
wrap. .
‘Wrasse, riis, n. Zašrnjak (riba).
Wrath, rath, rath, n. gnjev, jed,
srdžba, jarost. thy me gri
Wrathful, rath’ful, ršth'ful, a. (—
ly, adv.) srdit, ljutit, gnjevan. —
ness, n. gnjev.
Wrathlese; rith's, a. čes gnjeva,
bez srdžbe,
Wreak, rik, v. t. osvetiti (on, upon,
na); pokazati, iskaliti (jed); izvršiti
(osvetu); —, me! osveti me; to —
vengeance on an enemy, osreliti
ss neprijatelju; to — one’s anger
(one’s rage) upon any one, iskačiti
srce na komu.
Wreath, rith, n. ojjenac; splet od
cvijeća; zavojak, vitica, pletenica;
, Pl. zavoji (puža); — s of
snow, vijanje snijega; — 8 of
smoke, ošlačići dima.
Wreathe, ridh, v. t. plesti, viti, oplesti;
kovrčiti, uvijati; preplesti ; ovjenčati,
—, ¥. i. preplesti se, prepletati
kovrčiti column, za:
stup.
Wreathen, ri'dhn, a. pleten; savijen,
savojit.
Wreathy, rVdh*, a. pleten; kovrdast;
savojit; ovji
Wreck, rek, n. Brodolom; podrtine
broda, rasbijen brod; korito staroga
broda; rasvaline, ostaci; pustošenje,
rasorenje, ast; pl. morske
ismetine; to suffer —, rasbiti se,
potonuti (o brodu); to go to —
‘and rain, sasvim propasti. —, v. t.
razbi tili, satrti ; razoriti;
the ship was — ed, brod se razbio;
— ed goods, stvari, što ih more
na obalu baci. — free, što ne
potpada pod obalno pravo;
master, nadsornik na odalu is-
badenih steari; — wood, drvo
rasbijenog broda.
od to
WRE
Wreckage, rek’“dz, m. brodolom;
podrtine rasbijenog broda ; ruševine,
ostaci,
Wrecker, rek", n, obalni razlojnik
(koji plijeni razbijene brodove i
stvari bačene na obalu); onaj koji
prousroči, da se brod rasbije; ra-
zoravač, uprepašćivač; nadsornik,
čuvar obale.
Wreckful, rek'ful, a. (— ly, ady.)
doji razorava, upropašćije; štetan,
poguban.
Wren, rev, n. carić,
(ptica),
Wrench, renš, v. t silom orveti,
potezati, ući, traati; (from any
(out)
one), isvit trgnuti, oteti
istrgnuti; izvinuti, ugansti,
to — open, silom otvoriti, prolomiti,
provaliti. —, n. mah, teg,
trzanje; iščašenje, ugon;
rađivijak; bol; prijegor.
Wrest, rest, v. t. (žestoko) vrijeti,
okretuti, savrtati; traati; (from
auy one) istrgnuti, oteti; iskriviti,
izvrnuti (smisao); to — from
another's hands, istrgnuti kom
ruku. —, m. tradnje; sila, nasil
glodljenje; iščašenje; ugadalo (u
glazbi).
Wrester, rest“, m. onaj, koji silom
trza,zavrće, otimač; izvrtač (smisla).
Wrestle, res'l, v. i, Arvati se, boriti
se, uhvatiti se s kim u koštac, biti
—, m. krvanje, borenje.
Wrestler, res", n. road. -borae.
Wrestling, resl'ng, n. hroanje; —
place, krvalište.
Wreteh, reč, n. jadnik, nesreénik;
nitkov, nepostenjak, hulja; poor
—, jadnik, sirotan, ubogac.
Wretched, reed, a (— ly, adv.)
jadan, bijelan, kukavan, nevoljan;
nesrećan; šalostan; bez vrijednosti;
necaljao, nevrijedan, prijeziran;
the —, jadnici, nesreénici.
Wrotchedaess, reč*dnes, u. bijeda,
nesreća, nevolja; kukavnost; nevri-
jednost.
striješ palčić,
1050
WRI
Wrigle, rig'l, v, i..micaté se brzo tamo
i amo, vrcati se, kopreari se; viti
se, wijati se, previjati ae,_ vijugati
mahati repom; to out of,
iskoprcati se iz, Inignuti 4, —, v.
t. micati brzo amo i tamo ; (mičući
tamo i amo) utuvati, uvući (into,
4); to — oneself into any one's
favour, mmiliti ae komu; to — out,
izviti, odviti, n. uvijanje, vr-
canje, vijuganje, zavoj; bora, nabor.
Wriggler, riz’l*, onaj, koji se koprca,
koji se vrca, koji se savija.
Wright, rajt, u, radnik, napravljač;
wheel —, kolar,
Wring, ring, v. t. (imp. i p. p. wrung)
(silom) okretati, vrtjeti, uo za-
vijati, izvijati; ožeti, lo
miti (ruke); izvrnuti, iskriviti; ti-
Hati, stiskati; gnječiti; mučiti; to
“— the hands, lomiti ruke; to — a
peršon's hand, atisnuti komu ruku;
to — the neck, zarrnuti (komu)
vratom; to — the body in pain,
se od boli; to — from,
i, odadrijeti, oteti; to — off,
t
Satine izgoi i
ijati se; tištati, Sabet (0 cipeli
itd)
Wringer, rin’g*, n. ožimač, sprava
ošimanje,
Wringing, rin'gtng, n. zavijanje;
manji Tajo of hands, lom-
ljenje ruku; — of the conscience,
griža savjesti; — of the guts, trbo-
bolja, griža; — machine, sprava za
ožimanje; — wet, mokar kao moto.
Wrinkle, rin'kl, n bora, nabor, mre-
ška, mrežolina; hrapavost; dobra,
jetka, dobar savjet, miy ;
ba
zali, namežurati; p
*(nos); hrapaviti.
se, namežurali se.
Wrinkled, rin'kld, Wrinkly, rink’
nabran, mamežuran, vraskav, nas
mriten, škovav, škornjav.
i, maprćiti
i. narozati
WRI
Wrist, rist, u. ručni zglob, zapešćaj,
zadlanica; the outer —, pešćaj,
dan; bridle —, lijeva pest.
Wristband, ristband, riz'bčnd, m. mane |
šeta, taclija, narucka,
Writ, rit, m. spis; tužba; sudbeni na-
Jog; (sudheni) poziv; raspie izbora,
izborni nalog: uhitniea, ukvatnica;
personal —, sudbent malog. koji “se
tiče pokretnina i ličnih woreda; —
of assistance, nalog, da se raplijeni
necarinjena roba; — of execution,
ovrshent nalog; — of distringas,
nalog sudbene pljenidbe; Holy —,
sveto pismo.
Writable, raj't®bl, 2 što se dade na-
pisati,
Write, 1ajt, v. t. (inp. wrote, p. p.
written) pisati, napisati, spisati,
spisivati; upisati; opisati; to —
word, pismeno javiti, pisali; to —
fair, pisati lijepo, prepisati na čisto ;
to — oneself, potpisati, zvati se,
priznati; to — down, napisati,
spisati, zabilježiti, pisanjem upro-
pusliti; — off, (from) otpisati, od-
biti (od računa), otkazati, odmah
pisati; to — out, prepisati, ispi-
aati; to — oneself out, ispisati se,
iscrpsti se (kao pisac); to — over
again, još jednom prepisati; to —
UP, Avaliti, slaviti, —, v. i, pisati;
dili pisar; to — back, odgovoriti;
to — for something, naručiti što
(pismeno); to — under (from) some
one’s dictation, pisati, kako drugi
kazuje u pero.
Writer, raj't, n. pisar; pisac, spi-
satelj; osiguratelj brodova; — for
the press, novinar; manifold (letter)
+, stroj sa kopiranje,
Writeress, raj't"res, n. spisateljica.
W.itbe, rajdh, v.. t. (imp. writhed,
P. pe writhed i writhen) vrt
zavrtati, isurtatt; kriviti, nakriviti,
naprćiti (usta); to the body,
previjati se. —, v. i, savijuti se,
Previjati se; a writhing smile, gr:
čevito, bolno smiješenje,
1081
isprava; knjiga,
lj —, pismeno; at this —,
pišući ovo; — s, pl. episi, isprave,
djela, knjige; of a suit of
law, parnični spiei; to take down
in —, napisati; the manner of —,
način pisanja, pismo, ruka, rukopis.
— book, pisanka; — desk, pisaći
stol; — master, učitelj pisanja; —
materials, pisaća sprava; — oflice,
pitarvica; — pad, pisaća podloga;
— paper, pisaći papir; — pen, pi-
saće pero; — quill, pisaće pero
(nezarezano); — reed, kalem, pi-
saća traka; — school, škola za
Krasopie; — stand, tintarnica, di-
vil, pisaći pribor, stvari za pisanje;
table, pisaći stol. .
Written, ritn, p. p. od to write;
pismen; — evidence, pismeni do-
kaz (ispravama); laws, pisani
zakoni; — examination, . pismeni
tapit.
Wrong. rčng, a. (— ly, adv.) kriv;
neprav, nepravedan; ‘naopak, ise
vrnul; neispravan, pogrješan, lažan,
neistinit; to be —, ne imati pravo;
to take a — course, udariti krivim
putem (pravcem), raditi naopako;
zabasali, pogriješiti; the
protna strana, naličje;
le up (out), naopako, iz-
vrnuto; on th: — side of forty,
preki četrdeset godina; on the —
side of the wall, u opasnosti; to
rub the — way, kefati uz dlaku;
to be — in one’s head, biti ćannt,
suludast; to begin at the — end,
. —» m. nepravda,
krivica; bludnja, zabluda; uvreda;
to be in the —, ne imati pravo;
to do —, skriviti što, činiti nepravdu.
—,¥. t (some one) učiniti kome
nepravdu, štetu, oštetiti koga, ško-
diti, naškoditi komu, uvrijediti koga,
na žao učiniti kome. — doer, onaj,
koji radi krivo, zločinac, vrijeđelac ;
— doing. zlo djelo, zločin. nedjelo;
— head, bezumnik * = beaded. beze
WRO
uman, lud, smeten; — headedness,
bezumnost; -- ly, ady. krivo, ne-
pravo, nepravedno.
Wronger. rčn'g“, n. onaj, ki radi
krivo, čini nepravdu,
Wrongful, rčngful, a. (— ly, adv.)
nepravedan. — "css, n. nepraved-
. nost; nepravda.
Wrongness, ring’
nepravda; neispi
naopakost.
Wrote, imp. od to write.
> Wroth, roth, rčth, a. srdit, ljutit,
razjaren.
Wrought, ršt, imp. i p, p. od to
work; p. a. rađen, izrađen, na-
pravljen;. učinjen; kovan; tesan;
vezan; fino israden;"'— up, rasja.
ren, uzbuđen, uzrujan; — iron, ko-
vano željezo
Wrang, rčng, imp. i p.
wring.
Wry, raj, (— ly adv.) kriv, kos, na-
kriv, nakrivljen, naheren; iskrivljen,
isurnut; — face, namrdeno lice;
‘to make — faces, bekeljiti se, kre-
veljiti se, cati se. —, Ve te wrt
n. nepravednost,
avnost, laznost,
pe od to
se, Zrivtdati ae; nakriviti se;
zalutati, pogriješini. — legged, kri-
vonog; — mouthed, krivoust; —
neck, krivi vrat, vijoglava (ptica);
— necked, krivovr:
Wryness, raj'n
Wuther, wodh"
rivina, krivost.
v. t. hujati, šumiti
=
X, eke, m. slovo x; X mjesto Christ,
aoe Xn, Christian. Xpher, Chri-
topher, Xmas. Christmas, Xt,Christ.
Xan , zin’stt. n. keantogeneki-
— of potassium, ksantogen-
kiseli kalium,
Xanthic, zdn'th*k, a. žućkast, žucka-
— acid, keantogen-ki .
Xanthine, zan'thea, m. keantin, bro-
“ran'th*m, m. dikien, ree
pince (biljka).
1082
XAN
|, Xantogen, abn'th'dsio, m. keaniogen,
Xebec, zibtk, n. debeka (mali brod
sa tri jarbola).
Nanthous, zan'th?a, a. žućkaat.
Xerophagy, z*r8f%d2% n. jedenje su-
hih jela, suha hrana (vrsta posta),
Niphias, zif*%s, n. eablja (riBa).
Xiphoid, zifoid, a. mačast; (— car-
tilage, — process) —, n macasia
izrastao prme kosti.
X-rays, eks'rčz, n. pl. X zrake, rhijnte
genove zvake.
Xylograph, zaj‘lograf, n drvorez.
Xylographor,z zajldgt*t", n, drvorezac.
Xylographic(al), zajlogra*k(*)), a. u
drvo vezan; — impression, drvores.
Xylography, zajlog'ršl*, n. drvoresba ;
tiskanje drvorezima.
Xylophagous, zajičf“gos; a. koje jede
drvo
Xyst, zist, n.
drvored.
Njster, zis’, m. ranareki slrugač.
pokriven stupovnik;
Ty
Y, vaj, m. slovo ys pokradenice:
B. mjesto Year Books, Yd mjesto
yard, Y. M. 0. Š. mjesto your most
obedient servant, Yr mjesto Year;
nješto ito je malik na Y, kao Y-
track, tračnica nalik na Y.
Yacht, tb. m. jahta (vrata brze lađe).
. voziti se na jahti.
Yechter, jot, Yachtsman, jčemon,
n. upravljač jahte; ko se vozi na
jahti.
Yachting, jčt*ng, n. vožnja na jahti;
jedrenje za okladu
Yahoo. jWhQ, n. ime njekog šivinskog
a u Swifta; divljak, surno,
i čovjek
jen.
Vammner, jam", v. ijadikovati, ja
a .
Yank, jink, vote doii brzo raditi,
trzati, trgnuti.
YAN
Englerke, 5
doodle, — du'll. sjereroumerikaneka
pučka pjesma.
Yankeeism, jiu
natin, ame)
Yap, jap, v.
lajanje, štektanje,
Yard, jx'd, m, dvor, «dvorište, avlija,
obori škzer; kolodvor za ravširanjej
zimski patil
u dooi
američki
ići na zimski
pašnjak. —, n “ngleski lakat, rif
(ima 3 stope ili 36 palaca = 09
riz (ua jarbolu); — arm,
rt križa; — arm and — arm, brod
do broda tako blizu, da se malo.ne
dotiču; — gate. avlijrka, oborna
vrata, man, nadzirač obora ;
— measure, stick, — wand,
lukat, rif, mjerilo.
Yarn, jam, n preda; duga pripo-
vijetka; a sailor's —, a sea —,
čudnovata mornarska pripovijetka;
bottom of -—, klupko pređe;
beam, stražnje vratilo (na razboju) ;
= reel, — spooler, — winder, mo-_
ipovijedati duge
(pomajviše izmišljene) pripovijetke.
Yarnen, ja"n*u, a. od pređe.
Yarr, jas mi ‘peta; vrčati, gunđati,
Yarrow, jaro, m. kunica, stolistac,
_ tučja trava (biljka).
Yashmak, jaš&'mik, n. jašmak (ženska
povezača).
Varaghan, jettgin, n. jatagan (veliki
(nož).
Yaw, jA, v. i. Kolebati se, zastraniti
n. kolebanje, zastranjivanje.
Vawl, jŠl, n. jola, vrata lakog čamca.
jopiti,
rastvoriti se, otvoriti se širom; (for,
at) težiti, žudjeti, željeti. —, m. zi-
jevanje; sijev, otvor; ždrijelo, pro-
valija,
Yawner, j&n*, m. zijevalac, sijevalo.
Yawning, ja'n*ng. n. zijevanje, —, a.
koji sijeva, razjapljen, otvoren; po-
3 You
otvorena, široka
rana.
Velad, *klid’, a. odjeven, obučen.
Velept, *klept’, m. nazvan.
Ye, Ji, pron. vi, vae; now know —,
ovim se daje na znanje; this is
for —, to je zu vas.
Yea, a adv. da, jest, ja, zaista, da-
kako; šta više. —, 0. (glas) da, pri
mam, pristajem (kod glasovanja);
to call for the s and na)
dati glasovati sa da ili ne; the
yeas have it, većina glasuje da.
Yean, jin, v. ost. jagnjiti, —, ve ie
ae
jin'l*ng, n jagnješeo, jagnje.
. godina, ljeto;
građanska godina; lunar
—, mjesečna godina ; solar —, sun-
ana godina; every —, svake go-
dine; every other —, svake druge
godine; onte a —, jednom u godini;
twelve pounds a —, dvanaest runti
na godinu; — aft — by +
od god do god, iz godine u godinu;
from — to —, od godine do go-
dine; ull the — round, cijelu go-
dinu; at this time of —, u ovo
doba godišta; since the — one, od
storenja svijela; — 8, godine, sla
rost; in — 8, vremenit; new —,
novo ljeto. — book, ljetopis;: —
long, godine i godine, godinu,
Yearling, u. godišnjak, ši-
vinče od, jedne godine, — a jedno-
godih ojemu je jedna godina,
Yearly, a. i adv. godišnji, svake
godine.
Yearn, jon, v. i. žudjeli, željeli, tex
nuti, ginuti (for, 2a) —, v. t. boljeti,
Yearning. jo"n*ng, a. koji želi, česne,
ge —) m. česnuće, čežnja; sata
Yeast jist, n. kvae, kvasac; German
=, pressed -, pjenica; pjena. —,
Y. i. vreti, pjeniti se.
ty, iste, a. konagn Bot vri, koji
pjeni; PREY).
Yell, ra, v. i. vrištati,
YES
to — out, zavrištati,
n. vrisak, dreka, krika.
Yellow, jelo, a. (— ly, adv) dui
nenrvidan, ljubomoran
boja, žutilo; žumanac; žutica tavi
) ¥. žutiti, ožutiti.
jeti. — amber,
Žuti sidan, auri:
pit — boy, zlatan novac; —
earth, zemlja žutica; — eyed, ne-
navidan, ljubomoran; — fever, žuta
roznica; — guin, dječja žuti
aired, Zutckos; — bunting, —
hammer, strnadica zutovoljka;
iris. sambuk, vodeni mačić (biljka) ;
— jack, žuta zastava (nak bolesti
na brodu), žuta groznica; — lake,
žuti lak; — legged, žu'onog;
metal, vrsta žute mjedi, — ‘ochre,
žutu okra; — pine, američki bor;
— rattle, pijetlova kresta (biljka):
— weed, katanac (biljke); — wood,
žuto drvo; — wore, žućkasti ve-
linski papir.
Yellowish, jelGiš, a. žudkast, nažut;
-- ish white, žutobijel. — ness, n
žućkasta boja
Yelowness, jel’6nes, n. žuti
Yelp, jelp, v. i. štektati,
čati, vrištati, —, n. lajanje
tanje; vrisak.
Yelper, jel’p®, n štektač; vikač,
Yeoman, jo'mšu, n. slobodnjak. neza-
visan posjednik, konjanik milicije;
— of the guard, vojnik tjelesne straže.
Yeomanly, jomsnit, a slobddnjački;
prost (ne pi
Yeomaory, j slobodnjaci
zaupiti. —,
Gubomorn
žulost.
ki
, štek.
Yerk, ior, v. 1, udarati, gurati.
Yes, jes, adv. da, jest; — truly, da-
kako. zaista, —, n \riječ) da, pri-
stajanje.
Yesterday, jesttda, jest"d", adv,
juče, jučeri the day before — prek.
jučer. —,n. jučerašnji dan. — evening
sinoć.
Yesternight, jes'tnajt,
==, sinoćna večer.
adv. sinoć.
1084,
YEL
Yestreen, jestrin’, sinoć.
Yet, jet, adv. još, jošle, sada još, do
sada; još k tome; ue toj Ha više
dapače; ipak; ved; dosada, dosi
not -, još ne; — a moment, pH
jedan Šasak; never —, još $
he is not come —, on još nije do-
dao; — time servos, još je vrijema;
is the train in —, 7 li vlak već
došao; — larger, još veći; — again,
još jedanput, opet; and — te ipuk;
but —, ali ipak.
Yew, ja, m, (— tree) tis; — bow,
luk od — wood, tisovine.
Yewen, jan, a. tisov, od tisovine.
Yield, jild, v. t.. do donositi,
proizvesti, dati, pire:
dati, pustiti, prepustiti ustupiti,
ostaviti; dopustiti, + pri-
navesti, kazati (razlog i 1. d.)
to — a profit, davati, nosili korist;
to — fruit, uroditi rodom, donijeti
rod; to — one's breath, izdoknnti
(dušom); to — up the ghost, ispu-
atiti dušu; to — the victory. pri-
znati se pobijeđenim, ostaviti bojište,
okrenuti leđa; to — up the city,
predati grad; to — up one's owu
opi napustiti svoja
mnijenja; to — oneself, predati se;
to — due honoars, iskazati dužnu
čast; to — assent, pristajali uz
koga; odobravati; to — a cable,
popustiti ude. —, v, t. predeti se,
popustiti, uzmaknuti; podvrći se,
pokoriti se, podati se; his courage
never — 8, on ne gubi nikad srca,
hrabrosti, me klone nikad duhom;
to force to —, prisiliti na predaju;
to — to sconditivns, pristati na
uvjete, pokoriti se uvjetima; to —
to despair, podati se očajanju, oča-
jati; to — to the times, vladati se
prema vremenu, prilagoditi se vre-
menu; to.— to the current of
opinions, slijediti etruju mnijenja;
to — to temptation, podleći na-
pasti; to — well, dobro roditi.
m. dobitak, dohodak, plod, korist;
sadržina.
YIE
Yielder, jira, n. onaj, koji što na-
pušta, koji popušta, koji se pre-
i.
nje.
Yielding, jivdeng, a. (— ly, adv.)
izdadan, plodan, koristan, koristo-
nosan, unosan; popustijiv, pogodan,
ušlužan, blag. — ness, n. izdaknost,
-koriat; popuštanje; uslušnost,
Yo-ho, Yoho, joho’, interj. ej/ hej!
čuj! —, ¥. i. vikati ej.
Yoke, jak. n. jaram; dva. dvojica;
jutro, dan (mjera); jormenica, obra-
mica; dnevna radnja, obdanica;
ropstvo; a — of oxen, jarant vo-
lova, dua vola; = of land, jutro
zemlje; to put to the —, ujarmiti;
to bring under the —, skučiti pod
jaram, podjarmiti, —, v. t. uje
‘miti, ulvatiti u jaram; podjarmiti;
i, združiti; vezati, stegnuli,
iti; to -— together, ujar-
mili zajedno, spreći. — bone, ja-
godična kost, jarmenica; — fellow,
— mate, drug, drug u nevolji, muš,
žena.
Yokel, jo'kl, n. seljak; prostak, bukvan.
Yokelish, j6k'l*, a. seljački.
Yoker, jok", n. ujarmljivač; volar,
Yoking, jo'k¢ng, nm. ujarmljivanje ;
“posao, što ga jaram volova ujedan:
put učini; at a —, ujedanput.
Yolk, jok, n. (of an egg) žumanjak,
žumance; masnoća vune.
Yolky, j0'k#, a, kao žumanjak; mastan
(o vini).
Yon, j&n, Yond, jčnd, pron. onaj. —,
adv. ondje.
Yonder, jčn'ds*, adv. ondje, prijeko;
out —, ondje vani. —, pR onaj,
onaj ondje.
ore, jd", adv. of —, in times (days)
of —, davno, odavno, izdavna; od
davnine, od starine; days of —,
stara vremena.
You, ja, pron. pera. vi, ti; vas, tebe;
vama, tebi; you can't tell what it
is, ne možete, ne možeš, ne moše se
_ kazati, što je to.
You'd, pokraćeno you had, you would.
You'll, pokraćeno you will.
1085
YOU
Young, jong, a. mlad; sy
nov, neiskusan; — person, mlada
djevojka; — lady, goapojica; —
man, mladić; her — man, njezin
dragi; — fellow, golobradac, žu-
tokljunac; the day, rano,
jutro; in life, mlad i neiskusan!
to be — in one’s business, biti no.
vajlija u poslu; to grow — again,
opet se pomladiti. —, m. mlade,
mladunče; — ones, ml4d; to bring
forth —, okotiti, okotiti se; the
bitch is with —, kučka je skotna.
Youngish, jon'g'š, a. mlađan, mla-
dahan.
Youngling, jon'gl*ng, u. mladić; golo-
> bradac; mlade; mlada biljka. —.
a. mlad.
Youngness, jong'n*s, mladost,
Youngeter, jOng’st™, o, mladić, die
tak; the — 8, mladež, djeca,
Younker, jon’k™, n. mlad čovjek; noz
vajlija; mladi gospodin.
Your, je", pron. poss. (kao atribut)
važ, vaša, vaše, vaši; £90j, tvoja,
tvoje, tvoji.
You're, jn", ‘pokradeno. you are.
Yours, j0'z. pron. pose. (kao predi-
kal) val, vušu, vaše,
tvoja, tvoje, tvoji;
ova je knjiga vaša, tvoja; this ig
—, lo je vale, tvoje; 1 am —, fa
sam val, tvoj; a friend ot —, jedan
od tvojih prijatelja.
Yourself, jarself’, je"self, pron. (mjesto
yourselves, kad se govori o jednoj
osobi) ti sam, vi sami, tebe samoga,
tebi samomu, sam, sebe; ae; you
know it —, ti to sam znadeš; you
— must do it, ti to sam moraš
učiniti; you love only —, ti ljubiš
samo samoga sebe; come to —,
osvijesti opameti se,
jatselvz', pron. “vi sami,
sami sebe; you love
same;
only —, vi ljubile samo sami sebe.
Youth, jath, n. mladost, mlado doba;
mladić, mlad čovjek; mladed; in
YoU
‘the prime of —, u cvijetu -nla-
dosti.
Youthful, jutWful, a. (— ly, adv.)
mlad, mlađakau; što se tiče mla-
dosti; — age, — days, mlado doba,
mladi dani,
Youthtulness, juth’fulues, n. nvadost,
mlađahnost.
You've, jav, pokradeno you have.
Yowl, jaul, v. t. urlikati, zavijati,
| vrištati, .
oNitria, pa, m. itrija, bijela zemlja,
Vacca. joke,
Vale, jul, n. Božić; a. božićni.
—' clog, — log, badnjal
Ho se u oči Božića U
— eve, badnji veče;
bošićne ‘ig
ama; — tide, božić
— games,
re; — song, božićna pje:
Zi zed, m. slovo z; nješto w odliku Z.
Ziffer, v8", n. zafra (plava kobal-
tova boja).
Zany, 28%, m. lakrdij
, 21%, m. kukuruz.
i, ail, m. revnost, gorljivost, narde,
less, a,, bez revnoati,
Zealot, zel’*t, n. revnitelj, zelot.
Yealotism, zel*tizm, Zealotry, zel’-
re, ny preljerana revnost," fanati-
zam.
Zealotical, ztlot*kčl, a. (— ly, adv.)
pretjerano revnostan, fanatičan.
{Zealous, zel%s, a. revan, revnostan,
gorljiv; pobožan. — ly, adv. gor-
ljivo, vruće,
aj
zel*snes, m. revnost,
ti
Havre! abs, m. zebra.
Zebu,sfbju, m. zebu (idošnoindijsko
guravo govedo).
izdan. asks, m, cekin,
1086__
ZED.
jed, zed n. slovo 2; a mere —, kriv
kao slovo Z.
zedony, zedtoše*, m. gorki
Da -
zena afna*nš, m. harem (u Lat. Jud.
Zenith, zin*th, zen"tth, m. zenit, gj
menište.
Zžphyr. zef, Zephyrus, zef%ris, n,
(blagi) zapadni vjetar, zapadnik,
zur; lahor, duh,
ea, nula; at —,
ići; above —, nad ništirom }
. pod ništicom. — point,
t, zest, m. pregrada u orahn; kor
madić Kore od naranče ili limuna
(kao začin); začin; solos
sekumout, slast; sony Bes
jači Niku.
Zigrag, zig'zhg, m. cikeak (erta i t.d);
reskuvica, verugavica.
na ak, amo tano,
Zine, zink, n. eink, titija.
obložiti tutij bi nde, & tui
-— bloom, “putin evijeć; — plating,
platiranje, oblaganje cinkom
ina sol; — vitriol, &
galica; — white, tutijino bjelilo. <
Zingari, zin pl. cigani, ~
Ee zhu, sedi
iP, Zip. ¥, i. zujati fo tanetu).
Zisel, zizl, n. tekunica,
Zodiac, 70'd*k, i. zodijak, životinjski
pojas, auncopas. 7
Zodiacab, z*daj*kl, 2.7 sodijatalni,”
koji -pripada životinjskom * pojasu.
Zone, z0n, m. zona, pojas; predjeli
frigid —, studeni pojas; temperate
—, umjereni pojas ; torrid —, vrući
poj
200. 20, n. (zoological garden) zoo-
lošti vrt
Hangraphy. zobgr'f, n.
opis ivo-
soolatry, 2081tr*, n. 'obošavanje
votinja.
200 1087 200
Zoologer, so0tsdi", Zooliglst, 1901+ | Zootomy, raBtm, u. rasuđivanja re
“abet a. odlog, + Zoot, živo je tooth
tinja. < zouk, aun fata cot do sraza
Zoology, 201%. m, soolagia, nauža kaj ani nojevi B. zagodična
o životinjama; we vaze
on zajmGl*dž*, n. nauka e
Zoophyte, zošfajt, n. soft. Parenje
poze; GOOgle
R
Geografska i lična imena“)
Pokraéenice: m. = muško ime; š. = žensko ime; pr. == prezime; mj. =
mjesto; s. = zemlja; s. = rijeka, potokj g. = gore, brdo; jes. = jezero
A
Aberdeen, Bb"din', mj. Aberdeen. .
Abyecinis, abe "a €" dbiskja,
ssinia, Sb°sin™, s. Abi
ioldia, shed, s. Akadija.
Acheron, ak*rn, r. Aharon.
Achilles, "kills, m. Ahil.
Adam, 84m, m. Adam.
‘Addison, &d"ičn, pr. Addieon.
Adelaide, adried, %
Aden, &d*n, a’d°n, m. Aden.“
‘Adolphus, *d0Vfts, m Adolf.
Adonis, *do'n*s, m. Adonis,
~ Adria, ¥dr, m. i mo. Adrija,
Adriaki, drek, mo. Jadransko
Acgaeon Sea, idtl’n si, Egejsko
one, nits, m. Eneja. ,
Acolus, i1%s, m. Kol,
Aesop, i'e*p, Tačp, m.
Aethi opia, Ith*0'p", s,
‘Aetna, et'nš, g. Etna.
Esop.
Etiopija.
Afghanistan, Afga’n%stan’, s. Afga-
Africa Berk’, s. Afrika. African,
afrek'n, Afrikanac. '
Agnes, Kuja, Ago
rtm, mj, Zagreb.
Aftratres Ghioliba om. Alamo.
‘Ailes Craig, čl'sčkrčg, ot. Ailsa Craig.
Aineworthe šor wth, pr. Ainsworth,
= more; of. = otok, otočje.
Aire, &, =. Aire,
Akenside, dneni, pr. Akensajd.
Alabama, albam’, r. i s. Alabama.
‘Alaska, fast’, s. Alaska.
Alban, &¥b°n, m. Alban,
Albania, "Ibe0", s. Albanija. Alba-
nian, “Ibe’n"o, Arbanas.
Albany, &l’b'n’, mj. ¢ Alban:
Albert, db we Ai o
Alberta, više =. Alberta.
Albion, šl'b"n, dion (Britanija),
‘Alcibiades, als*baj*diz, m. Alkibiad,
Alenin, ba iw m. Allein.
no, of.
‘Aldershsh, ala aot, Oj tae it.
Aldrich, AVdrt, pr. arich.
Alexander, Altgrin’d®:, m. Aleksandar.
Alexandra, šl*gzšn'drš, ž. Aleksandra,
Alford, SVf*d, mj. i pr. Alford.
Alfred, alfred, m. Alfred.
Algeria, "ldžir“, s. Aléir.
Algiers, "ldšiv. mj. Alžir.
Alhambra, člim'brš (sgrada) Alhambra,
‘Aliens, arn’, ž, dijana.
Alison, alsa, pr. s
y, St’ga'n®, +. tg 9. Alleghany.
Allerton, alt! s Allerton.
Alne, Sa, ‘
Alnmouth, meat, mj. Alnmouth.
Alowick, Sn'*k, mj. Alnwick.
Alps, Slps, g. ‘A
Amazon, šm*rčn,
r. Amasonka.
‘Ambleside, kobi ajd, mj. Ambleside,
Amelia, ‘mil, & Amelija.
*) Pot ji rječnik engleskih vlastitih imena dodao sam svojoj ra-
apravici: Vje pet ik englesk Benj. 1906.
1090
America. *mer’*k®, s. America, Ame-
rican, *mer*k®n, Amerikanac.
Amy, &m*, 3. Amata.
Auclises, ‘nkaj's's, m. Anhis,
Andes, An’diz, g. Ande.
Andrew, n’di, m. Andrij
Angies, dng'lz, (narod) ‘Ang! A
Anglesey, ng’lsi, of. Anglesey.
Anglia, ang’ i, s. Anglija,
‘Aune, šo, 2
Anth Anton,
Antilles, Sutil’ Ta, of. Antile,
‘Apennines, song, FA Apenini.
Arabia, trči radija. .
Archimedes, a! alate m. Arhimed.
Archipelago, a'k*pel’gs, mo. _Arhi-
pelag.
Arden a'd'n, pr. i mj. Arden,
Argentine, a°d2%otajn, argentinaki,
rgentinac.
Argyle, Argyll, atgajl’, mj. i pr.
Argyl.
ariel Yeah, m. Arije.
. raja, m Arion.
4 istides, Ar’staj’di
Aristoteles, ih
Arizona, &r°20’
Arkansas, atktin’
Armagh, S"ma', my
Armenia, amin“
niao, a'mi'n'
Arnold, Arnšld, m
hiz. m. Aristotel,
z. Arizona.
r. i z. Arkansas.
2, Armagh,
z. Armenia. Arme-
nac.
re Arnold.
“Arran, dra, old pr. Arran,
Arthur, "th", m. Artur.
Ascension, *sen'ščn, of, Ascension.
Asia, 88% 2 Azija
Assyria, sir, .z. Asirija.
Athabasca, Sth°bas'k’, r., jez, i
Athabaséa.
Athelney, Sth’*Ins, of, Athelney.
Athenian, *thi' a, Alenjanin.
Athens, žth*nz, mj. Atena.
Aubrey, br’, m. Alberik.
Auburo, &’b°'n. mj. Auburn.
Auckland. Ak'išnd, mj., 2. i pr. Auck-
land,
Augias, Adžaj'0s. m. Augija.
Augustine, čgovt'n, m. Augustin.
Aogustos, Sgos't's, m. August.
Aurelia, dr“, 3. Aurelija.
|
Aurora, dro'ro, 3. Aurora
Austen,-As'tn, pr. A
Australasia, &strle's°, s. Australazija.
Australia, čstrč'l“, s. ? Australiji
Australian, Ostr&'lsn, Australijanac.
Austria, &s'tr, 2 Austrija. Austrian,
Astro, Au
Ayr, €, r. i mj.
j. Ayr.
Ayrshire, Fi a dyrehire,
Aytonn, 6't’n, Pre Aytoun.
Azores, *£0'riz, ot. Azori, .
Babylon, biib"lšn, mj. Rabiton.
Babylonia, bib"lo'n*%, s. Babilonija.
Bacchus, bila, m. Bako.
Bacon, bč'kn, pr. Bacon.
Baeda, bid’, ba'd5, m. Beda.
Bay, bif*nz b8, rio. Baff-
jaton.
Bagehot, be’d#*t, bid2"*t, pr. Bagehot.
Bahamas. bthé m*z, of. Bahama.
Bayley, bš'l', pr. Bailey.
dwin, dildo, ks Balduin.
Bale, bal, mj. Bas
Balfour, bilfa', eater, pr. Balfour.
Balio!, bél*1, pr. Baliol.
Balkan, bal'k’n, g. Balkan. The — s,
balkanske zemlje.
Ballantyne, bilčntajn, pr. Ballantyne,
Ballarat, bil'rit, mj. Ballarat.
Halmoral, balmo'r), mj. Balmoral.
Balthasar, bilthč'st, m. Baltasar.
Baltic, bil't*k, Baltički. The —, Bal.
tičko mora.
Baltimore, bal’t'ma
Bamborough, bim’
A.
mj. Baltimore.
mj. Bambo-
rough.
Bancroft, biink'rdft. pr. Banoroft.”
Banfi, binf, mj. Banf.
Banffohiro, bis", s. Banfuhire,
Bangor, bin'git, mj. Bangor.
Bannatyne, b , pr. Bannatyne.
Bannockburn, bit*kb0'a, mj. Bannock-
burn.
Banquo, bin'kwo, m, Bankoo.
Bantry Bay, bčn'tebč, mo.- Baniry
zaton,
1091
Barbados, batbe'doz, of. Barbados.
Barbara, ba"b'r’, ž. Harbara,
Barbour, bab“, pr. Harbour.
Barclay, ba'klč, pr. Jarelay.
Bardolph, bardelf. m. Bartul
Barklay, baki", pr. Harklay.
Barnaby, ba“nob', mm. Zarnaba.
Barnes, ba'ne, mj. i pr. Harner.
Barrio, 7. Harrie.
i ,
Bartholomew, artholsmaja, m. Bartol.
Basil, bizvl ja. Vasi
Bassanio, b’sd’n'd, m. /asanio.
Batavia, b'te'v, mj. Jutavia.
Bath. ath, mj. Bath,
Bathurst, ba“ vea mj. Bathurst,
Battleford, b
IP, nj. Battleyord.
“rs Bavarsku.
tt", pr. Baxter.
pre li rulen.
Uiehed, (rt) Jieachy
Beachy’ Head,
Head.
Beaconsfield, hi'kénzfild, pr. Heacons- |
wield.
Beattie, bit’, pr. Menttie.
Beauchamp, bi'e'm, pr. Beauchamp,
Meaumont, bo'm“ut, pr. Meanmont,
Beckford, bek'f'd, pr. Beckford.
Bode, bid, m. eda,
Bediord, bed’
Beocher-Stowe, I
Nowe.
meelzebub, b*el’zthib, mm. Helsebud
(rag is
Behring,
strait,
Bein?
‘um,
Belgi, beldejsn, J
wate belyre's
Belgraonn .
one pr. leit,
Bell, be, bel“m*, pr. Bellamy.
Bell: belajl’, belil’; Strait of —,
MBelle-isl /žele-isle.
rrata ar, belši“", m. Helsazar.
Melshazze. belv"di“, mj. Belvedere.
Belvederbi'v", mj.’ Relovir.
Kelvoir, , 1. Henjamin.
Ben, benw, beniit'5, g. Ben Attow,
Bon, Attoben’d"k, m. Henedike.
Benedick.
pr. Tedford.
sta, pr, Beecher
ing. pre Hehring.
'ePingova vrata.
bel'fist, mj. Ielvaat.
"gijanar.
Helgravia
beldijim. 2. Belgija. Bele !
(ut
| Bengal, bengal’, =. Jéengalska. Bay
of =, denyaléki zaton. Ben: ‘rales,
bengi'l*, Bengalese, bengsliz', ben-
| galski, Hengatac.
: Ben Hur, ben hat, m. Ben Mur.
Benjamin, ben'džčm*n, sa. Leniamin,
Ben Lawers, ben 1&2, g. Hen Lave-
i era,
Ben Nevis, ben ni'v's, g. Ben N
Bentham, ben'im, pr. Bentham.
Bentler, beut'l*, mj. i pr. -Henttey.
Benvolio, benva' Benvolio.
Berbice, bi Merbice.
Berenice, he , ž. Berenice.
bai. pr. Berkeley.
, barks, hark’s*, e. Nerk
Bermondsey, b0"m'ndz*,
(u Londonu).
Bermudas, 58, of. Bermudas.
Bernard, bo"n " m. Bernardo.
Bertha, birth’, 3 Herta.
Bertram, bivtrim, m. i pr, Bertram,
Besant, hez“nt, pr. Hesant,
Botham, beth*m, pr. Retham.
| Bethune, b'thin’, mj, i pr. Tethune,
fae
Rermondsey
Retty, bat“, 2. Mtisabcta,
Bosoriey, bev, mj. i pr. Hererley,
Bosrout, berat, Ment, mj. Beirut.
Bicester, bist", mj. Bicester.
Bickerstali, bik'"staf, pr. Iickerstajf.
Bigolow, 4
Bireb, bon
Birkbeck, bitk'hek, pr. Birkbeck.
| Birkenhoad, bitknhed, mj. i pr Jtine
kenhead.
Birmingham, bo"mtng'm, mj. Bir-
rr, bi, je irr,
v, bistk’, Bay of —, dis
zaton.
Black, blik, pr. Black.
mj.
i pre
Pr. Blacker.
ith’, mj. Blackheath,
1092
Blackmore, blikmd', pr. Blackmore.
Blackstone, blik'sttn, pr. Blackstone.
Boleyn, bul’
Ballaghroe,toagha,» pr. Boling-
Bomber, bčm'bč, mj. Bombay.
Boniface, bčn"*fa, m. Bonifacij.
Booth, bath, pr. Booth.
Bosnia, bosa =. Bosna. Bosnian,
bow, Bosanski, Bošnjak.
Bosphorus, bis'f*r's, (mor. (jes)
Bosfor.
Boston; bis't'a, mj. Boston,
Boswell, bčx'w*l, pr. Boswell.
Bosworth, bdz'w*'th, Bosworth.
Bothnia, | Gulf —, golfv o Bčthn“,
iči saliv.
pothvati bdth’w'l, pr. Bothwell. ~
Bourke, bork, pr. Bourke.
Bournemouth, bi‘n’m'th, mj. Bour-
nemouth.-
Bowles, bola, pr. Bowles.
wring, bau'r*ng, pr. Bowring.
Boyce dje, pr. Boyes.
Boyle, bčjl, my. i i pe. Boyle,
Boyne, bdjn, r.
Brackenbury, tae *re, pr. Bracken-
Breidon, bi brid*n, pr. Braddon.
Bradlee krad mato i Pr Bradford.
Bradlaugh.
Bradley, raat, 1,
Brassey, brisa", bra’s*, pr Brassey.
Brazil, brzil’, s. Brasilija.
Bret Harte, bret hart, (am. pjemik)
Br eh, org Brigh
right, brajt, pr. te
Brighton, braj't'n, Brighton.
Britta ‘braiit'? ho brigita
Brisbane, brisbčn, r. i mj. Brisbane.
Bristol, brivtl, mj. Bristol.
Brittany, brits, =. Bretanja.
Broalwey, brdd'wč, mj. Broadswa
Bronté, bron't, pr. Bronte.
Brooklyn, brukl'n, mj. Brooklyn.
Brooks, brake, pr. Brooks.
Brougham, brim, bra"m, pr. BromgA
Broughton, bri't"n, mj. Broughton
Brown, braun, pr: Brown.
Browning, brau'n*ng, pr. Browning.
Bruce, bri, Bruce,
Bruges, bridiu, mj . Brugge.
Brunemiok, broaswk, s. Brunteig.
Brassols, broe'lz, mj. Brusočj.
Brutus, bra’t’s, m. Bruto.
braj“n, pr. Bryan.
Brak, br ais pr. Prvome
es, bi D
Buchanan, Kraj pr
Buckingham, bokong'm, sj. Bueking-
Buckland, bakIad, mj. ip. Buckland.
Buckle, bok, pr. Buckle.
Buffalo, boftio, m. Buffalo.
Bulgaria, bilgé'r", s. Bugerska. Bul.
pan, bolgerin, dugarski,: Bu-
Bilver, bul'w, pr. Bulwer.
Bunyan, bon'j*n, in po Bunyan,
Burke, ‘bork, jurke.
Burmah, Koža s. Birma. Burman,
borate Burmese, b“mir', wire
kože ane
Burnaby, bo"n' Burnaby.
Burros Boras Kua
urroughs, borss, pr.
Burton, bo"t*n, pr. i mj. Burton,
Bary, ber“, mj. ¢ Bury.
Butler, bati, Buiter
Buxton, boke't’n, mj. i pr. Buzton.
Byron, baj’r'n, pr. Byron.
c
> e gia m. Cesar,
1093
Kajo.
iil*s, mj. Calais,
Caius, ke'j*s,
ad
Calcutta, Kalkuta
Calgary, Kilge'rt,' mj. Calgary.
Calhouo, m", mj. i pre Calhoun.
Caliban. kil*b'n, m. Kaliban,
California, kil‘fa"n', 2, Kalifornija.
Calvary, kil'v'r*, Kalvarija.
Calvin, ki Calvin,
Cambridge, ken rede, mj. Cambridge.
Camden, kam'dn, pr. Camden.
Cameron, kim’*rén, pr. Cameron.
Campbell, kiim’bl, pr. Campbell.
Campdon, klim'dn, mj, Campdon.
Camperdown, kiim'p"daun, mj. Cam-
perdowi
Canaan,
ka'nšnaj
Canada,
‘lian,
‘n’n, s. Kanan. Canaanite,
Kananićanin.
din'do, +s. Kanada. Cana-
Kne'dn, Kanađanin, ka-
nadski.
Canaries, kčnč'rtz, The —, žanarski |
otoci.
Canning, ki
Canterbury,
duru.
Canute, inne, m. Knut,
Cape Breton, kép bret“n, ot.
Breton.
Cape Clear, kép lit, of, Cape Clear,
Capel dipl, ke'pl, pr. Capel.
Capetown, ‘kop'taun, mj. Capetoren,
Caphis. ké'f*s, m.
Cardiff, kad", mj. Car
Cardigan, kardtgšn, m
Carew, keri, pr. Čarar.
Carinthia, icrin'th*, 2, Koruška.
Carlisle, ka'lajl’, mj. i pr.
Carlyle, kavi ial pr. Carlyle
Carmel, karml, 9. i mj. ‘Karmel.
mj. Carnai
0, ka'ni'ge, katne’g’, kan
i pr. Carne
"ng, pr. Vanning.
int ‘ber’, mj... Canter-
Cape
diyan.
Carniola ka'n*&]", 2. Kranjska,
Carolina, %, #. Carolina,
Caroline, kiir*lajn, 3. Karolina.
Carpathians, ka'pć'th""nz, g. Karpati.
Carrie, klir“, # Karolina.
Carron, kiršn, mj. i r. Carron.
Carthage, ka"th*dž, mj. Kartago.
Carlisle. |
| Charlestown, éa'lz’taun, my. Charles
Carthaginian, Kka'th*d2i'ntn, kare
taški, Kartažanin.
Carr, kč'r, Cary.
Cashmere, Kiš'mi', a. Kašnir.
Caspian, kiis'p“n, kaspijski; the —
Sea, kaspijsko more,
Castile, kistil’, =. Kastilija.
Catalonia, kit'lo'n®, s. Katalonija.
Catalan, kat“liin, kažatonski, Ka-
talonae.
Catherine, kiith*rin, 4 Katarina.
Catilina, kit'laj'n’, m. Katilina.
Cato, ké't3, m. Kato.
Cancasia, k*ke'2", s, Kavkazija. Cau-
gasian, Ička'žn, kavkaški, Kacka-
fanin.
g. Kavkaz.
v'ndiš, pr. Cacenish.
. iks't'n, pr. Caxton.
Cecilia, osi“, Cocily, ses’, #. Ce.
cilija.
Colsine, sol: aja. pre Celina.
Centlivre, sentli'v", pr. Centlivre,
Cores, siriz, š. Ceres.
Ceylon, s*ldn’, of. Ceylon.
Chaldaea, Kila?’ 2, Kaldea.
Chalmers, či'mč'z, pr .Chalmers.
Chamberlain(e), GaN b* ln, pr. Cham-
berlain.
Chambers, ččm'b“z, pr. Chambers.
Champagne, simpén’, s. Šampanja.
Channing, éin’ng, pr. Channing.
Chapman, čip'miin, pr. Chapman.
Chappell ea, re Chappe.
Charlemagne, šivl*mon', m. Karlo Ve.
liki.
Charles, 6Vlz. m. Karlo, Dragutin.
Charleston, čel'stčn, mj. Charleston.
torn. B
Charley, čavle, m. Karlo,
Charlotte, sa" l*t. 2. Karolina,
Chatham,
Chatterton,
Chaucer, i's", pr. Chaucer.
Cheddar, ded", mj, Cheddar.
Chelmsford, éelmz't'd, nj.
Chelmsford.
Chelsea, čelsi, mj, Chelu
domu).
1094
Cheltenham, éelt'n'm, mj. Cheltenham.
Chesapeake’ Bay, cespik be, zaliv
* Chesapeake,
Chesham, češ“m, mj. Chesham,
Cheshire, češ", s, Cheshire.
Chester,. čes't", mj. i pr. Chester.
Chesterfield, ces't*#ild, mj. i pr.
Chesterfield.
Chettlo, éet’ Chettle.
Cheviots, či: le, 9. Cheviots.
Cheyenne, štjen', mj. Cheyenne,
Cherne, ččn, čin, pr. Cheyne,
Chicago, š Chicago,
Chichester, čič“st", mj i pr. Chi-
chester.
Child(e), čajld, pr. Chitd.
Chile, ćil“, 2 Chile. Chilean, čil“n,
chilenski, Chilenac.
Chillon, šilšn, mj. Chilton,
China, čaj'n?, Kitaj, Kina.
Ciristehureb, krajsč"€, mj. Christ-
chureh. .
Christina, kr'sti’n®, 3. Kristina.
Christopher, kris't®f", m. Kristofor,
Krsto.
Churchill, gel, pr. Churchill.
Churchtown, či'č'taun, mj.Churchtoin.
Chuzzlewit, čoz'hv*t, pr. Chuzzleit.
Cibber, sib’, pr. Cibber.
Cicero, sisrč, m. Cicero.
Cincinnati, sinstna't", sinstnit”, sins-
Cineinati
=: Čerkeska,
n, avkššjćn, žeti, Če
Clara, klé'r’, 2, Klar
Clarendon, iairnd'o, mj. pr. 'Cla-
rendon.
Clarissa, kI*ris", 2. Klarisa.
Claudius, kld'd*%g, m. Klauđije.
Claydon, kl&'dšn, mj. Claydon.
Clemens, klem“nz, pr. Clemens.
Clement, klem’*nt, m. Klement.
Cleo) atra, kliopč'trš, ž. Kleopatra.
Clerkenwell, kli"kawel, mj. Clerken-
well (u Londonu).
Cleveland, kliv'lind, mj. ipr. Cteseland.
Gliftord, Mita, mi. i pr. Ctigerd.
Clio, klajo #. Kr,
Clive, klajv, pr. Clive.
Cowbridge,
, klajd, #. i pr. Clyde.
Eldeadale Klajdz’del, my. Clydesdale,
Coehin-China, ko@*néa’jn*, z. Ko-
chinehina.
Colchester, kol'ést*, mj. Colchester.
Coldstream, kold‘strim, mj. Cold-
stream,
Cole, kol, pr. Cole.
Coleridge, al koli _ pr. {oleridge.
lier, kole, A
Collins, Koln 7 pr Collins.
Colman, kalimčn, pr. Colman.
Cologne, kčlon', mj. Koln.
Colombo, k*lim’bs, mj. Colombo.
Colorado, kdl*ra’dd, r., 2. i mj. Co-
lorado.
Columbia, kčlom'b", #, mj. i 2. Ko-
lumbija.
Columbus, k*lém‘b's, m. Kofuwbo.
Combe, kom, kam, pr. Combe,
Comorin, Cape, kép kom“r*n. rt Ko-
morin.
Congo, hin’gs, r. i s. Kongo.
Congreve, kčn'griv, pr. Congrere.
Coningsby, kon“ngeb*, m. Coningsby.
Connaught, kon'it, s. Connauglt.
Connecticut, Inek't'kAt, r. i 2. Con-
necticut.
Connemara, kin*ma'r’, mj. Connemara.
Connor, kin‘o', mj. Connor.
Constantine, kin’st®ntajn, m. Kon-
stant
Constantinople, kčnstintno'pl, mj.
Carigrad
Conway, kin'wé, r., mj. i pr. Conway.
Cooke, kuk, pr. Kart
Cooper, ‘kt’
Copenhagen, kepohe'gre m mj. Kopen-
hagen, Kjobenhavn.
Cordelia, kirdi'l, 2. Kordelija.
Coriolanus, koraj‘le'n’s, m. Koriolan.
Cork, katk, mj. i 2. Corl
Cornelija, kant, a. Kornelija.
Cornwall, katn'wal, 2. i pr. Corniall.
Cotton, kita, pr. Cotton.
Courtenay, katt’n', pr. Courtenay.
Coverdale, kov*dčl, Coverdale.
kau’bridge, mj. Cotcbridge,
Sir Roger de, s*rodi*
, m. Sir Roger de Cozerley,
Coverley,-
drkovsi
1095
Cowes, kanz, mj.
Cowley, kaui,
Comper, kuy
Cox, ki
Conley.
"kapi, pr. Comper.
. pr. Crarford,
Crete, krit, ot. Klela. Cretan, kri'-
tn, žretski,, Kroćanin
Crichton, ki . Oriehton.
Crimea, koja cae
Croat, kro, zr
Croatia, kroe’ še, s. Hrvatska.
Croatian, kroš'š*n, Iirvat, hrvatski,
Croesus, krista, m. Krez.
Cromarty, krdm’*t*, mj, 2, i pr. Cro-
marty.
Cromwell, krém’w'l, pr, Cromrell.
Crasoe, .kra's0, pr. Crusoe.
Cuba, kab’, ot. Kuba. Cuban, kja’-
bin, Kudanae, kubanski.
Culloden, wlordn, mj. Culloden,
Cyclades, sik'l’diz, of. Cikladi.
Cyclops, sajklops m. Ciklop.
Cymric, kim'r*k, kimrički.
Cynthia, ain’ th, a.
mida).
Cyprus, saj'prča, of. Cipar.
(Pas aniila ma in
Czech, ček, toh on
Cintija (Arte-
D
Dakota, dško'ta, s. Dakota.
Dalgetty, diilgot'", Dalgety.
Dalmatia, 8%, s Dalmacija.
Dalmatian, dišehč'štšn, Dalmatinac,
dalmati:
Dalton, dal’
Damooles, di
Dampier,
Dana, dé'n’, pr. Dana.
Dane, dčn, Danac,
Danelagh, dčn'lo, s. Danelagh.
Daniel, dini, m. Danijel.
Danube, danjub, nr Dunav. Danubian,
dPnja“bin, dunavski:
mj. i pr. Dalton.
kliz, m. Damoklo.
pi", pr. Dampier.
‘Dy mj
Dardanelles, dara*nele', (mor. tjes.J
danelli.
Darien, Gulf of, golf *v detr“n, da.
rienski
, m, Darije,
, dačlsng, r. i pr. Darling.
nai dsvw'n, pr. Darwin.
vid, d&ved, m. Davi:
is, d8'v's, pr. Davi
Davy, d&v*, pr. Davy.
Dawson, di’sn, pr. Dawson.
Deborah, debra, š. Debora.
Bee ai i Dee.
jefoe, d*fo’,
Deiaira, daju
Defoe.
i'r, Dejanira,
| Delaware, del i, red a. Delaware.
Delhi, del“, mj. Delhi,
Delphi, delfaj, mj. Dey.
Domerara, dem*ri'r’, r. i e, Demerara.
Demosthenes, d'mis'th*niz, m. De-
mosten.
Denbigh, den'h*, mj, Denbigh,
| Denham, den"m, mj, i pr. Denham.
Denmark den'mf'k, s. Danska,
nis, den’*s, m. Dionisij.
Deptt deti"d, mj. Deptyord..
De Quincey, d*kwin’s*, pr. De Quin
Derby, dočb*, dab’, mj. i pr. ‘Derby.
Derwont, di" w'nt, r. i jes. Dericent.
Des Moines, d*mdjn', r. i mj. Des
Moines.
Detroit, d*tršj
Devonshire,
ji, mi. i m. Detroit.
low"*n8",_s. Devonshire.
Dickens, dik*nz, pr Dickens.
Dido, daj’do, š. Dido.
Dilke, dilk, .
Dionysius, 12/5, m. Dionizije,
Disraeli, dezrč! el, pr. Disraeli.
nieper, ni’p®, r. Dnjepar.
Dniester, ne ti, s. Dnjestar.
Doncaster, ddn’k°st™
Donegal, don'*gil, mj.
Donne, din, pr. Donne.
Dorothy, dor*th*, š. Doroteja, Dora.
Mouglas, dog'l*s, mj. i pr. Douglas.
Dover, do'v"', mj. Dover.
Downing, dau'n'ng, pr. Downing.
Drake, drčk, pr. Drake,
Drave, drév, r. Drava.
Drummond, drom’*nd, pr. Drummond,
Drury, dra'rt, mj. i D
Drydou, drajdny pr. Dryden
Dublin, doblsn, wi. "Dublin,
Dudley dod», pr. Dudley.
Dalat, djaišth, ad. Šivi,
Dumbarton, dčmba*#n, mj. Dum-
poriče domfris’, umn fries,
umfries, dom! Di
Dunbar, donba", lad pr. Dunbar.
Duncan, don'k*n, m. i pr. Duncan.
Dundee, dondi, mj. ¢ pr. Dundes.
eness, dondines’, iw Dungeness.
Da irk, don'ko'k, mj. Dunkerque.
Dunstan, din‘st*n, m. Dunstan.
Durban, dd"b'n, mj. Durban.
Durham, dor*m, mj. Durham.
Dwight, dra pr. Dwight.
Dyce,
yor, Ji A Dye
B=]
Eastbourne, Istb*a, mj. Hastburne.
Eddystone, ed"st'n, (essen) Eddy-
stone.
Edgar, ed's", m. Edgar.
Edgovorti, edžwsti, Edgeworth.
Edinburgh, od“nb'r', mj. Edinburgh,
Edison, ed’*s*n, pr. Edison.
Edward, ed'w"d, m. Eduard.
Edwin, ed'w'n, m. Edvin
Egerton, edz"'&n, mj. i pr. Egerton.
Egypt, i Farpt, s. Egipat. Egyptian,
Slip me 2 Fsiptanin.
"Eleanor, Eteonor:
Elgin, a etn, min a i pre loin
Etisabeta,
7. Ellesmere,
neraon.
jot.
Elisbet, uf otio
Ellesmere, elu'tiii', mj. i
Emerson, ‘om’*sn, pr.
Enily, o 2 risa
land. inglšnd, leska.
Enoch, Tndk, m. Ex oi
Ephesus, ef“sta, mj. ola,
Epicnre, ep"kju', m. Epikur.
Epsom, ep's'm, mj. Epsom.
Erasmus, *riiz'mča, m. Erasmo.
djes. Kris,
i ine s. Erin (Irska).
Erne, 0'n, r. i jes. Erne.
i 8"n*st, m. Ernest.
ra, m. Eros,
Enetimantt, os'k*mo, mj. Esquimault.
Esquimaux, es’k*md, (narod) Kekimi..
Essex, os*ks, s. i pr. Essex.
Esther, est", š, Kstera.
wnt Tv, & Eva.
Eveline, ev'l*n, š. Foslina.
Exeter, ek’st™, mj. Ezeter.
Exmouth, eke'm'th, sj. Ezmouth.
F
Fabian, {6b%n, m. Fadijan.
Falklanda, filrnds, ot. Falklands.
Falmouth, fil’ ‘mth, mj. Falmouth.
ff fal'staf, m. Paletag
fir"48, pr. Faraday.
slande, for’S aj'Pnds, of Fer-
Fanstos, {8’sts, m. Faust.
Fawkes, fiks, pr. Fawkes.
Fonjeo Islanda, Pe Lada Fidši
Faroe
Der.
‘gil, s. Fingal.
Finland, fii'ad, Finska.
Flamborough, flam’b'r’. Flamborough.
Flanders, fin’ds, s. Flandrija.
1097
Fleay. fi, pr. Flea.
Fleming, fem"ng, Flam. Flemish
flem’'s, flamski.
Fletcher, Hot, pr. Fletcher.
Flodden, fičd'n, mj. Flodden.
Florence, ffor*ns, mj. Firenca.
Florida, fidr*d5, s. Florida,
Flushing, foš*og, mj. Vlissingen.
Folkstone, fok'st%n, mj. Folkstone,
Fortescue, fa"ttskja, pr. Fortescue.
Forth, f8rth, r. Forth,
Fotheringay, fodh"r'ng2, mj. Fothe-
ringay.
France, fring, s. Francuska.
Frances, friin's*, 3. Franciska, Franka.
Frank, friink, Francis, frin’s’s, m.
Franjo.
Franklin, frinkl'n, pr. Franklin,
Fraser, frč'20, r. pr. Fraser.
Frederick, fred'r'k, m. Friderik,
Frooman, frimčn, pr. Freeman.
Freetown, fri'taun, mj. Freetoron,
Froude, frad, pr. Froude.
Fulham, fal*m, mj. Fulham,
Fulton, 'ful'tn, mj. i pr. Fulton,
fon'd*, Fundy (aalio).
forn'e, mj. i pr. Furness,
Farnivall, (o"nvtl, pre Purnival.
a
Gabriel, gebr“l, m. Gabrijel, Gavro.
Gainsborough, gčnzbr, mj. i pr.
, Gainsborough.
we. mj. Galloway,
Galveston, giv'st'n, mj. Galveston.
Galway, gal’wé, m. Galicay.
Ganges. gčn'džiz, r. Ganges.
Ganymede, gin*mid, m. Ganimed.
Garrick, glr"k, pr. Garrick.
Garth, ga'th, pr. Garth.
Gaul, gal, s. Galija.
Geelong, dling’, mj. Geelong.
Goikie, gr'k*, pr. Geikie
Genova, dz*at'v’, mj. Ženeva.
Genezaret, Gennesaret, g*nes"ret, x.
Genezaret,
Genoa, džen'o% mj. Genova.
Geoffrey, džefr*, m. Gotfrid. — -
George, dA'dž, m. Juraj.
Georgetown, d28*dz'taun, mj. George-
town,
Georgia, džd'dž“, 2. Georgija.
Geraldine. džerčidin, ž. Geraldina.
Gerard, džer"d, m. Gerhard.
Germany, džo"mšn*, s. Njemačka.
Gertrude, go"trad, š. Gertruda.
Gibbon, gib*n, pr. Gibbon
Gibraltar, do*bril't, nj. Gibraltar.
Gilbert, tm. Gilbert,
Giles, džajlz, m. Egidij; Julije.
Gill, gil, pr. Gill; — džil, Julijana,
Gilijan.
Ginn, džin, 2. Ivanja.
Gladstone, glid'stn, pr. Gladato
Glamis, glim“a, glims, mj Glami
Glamorgan, gl’'mi"g'n, a, Glamorgan.
Glasgow, lig, mj. Glaagor,
Glencoe, glenko’, mj Glencoe.
Gloucester, glis't®, mj. Gloncester.
Godfrey, gbd'trt, m. Golfrid;
Godiva, godaj‘v’, š. Godiva,
Goldsmith, gold'smith, pr. Goldemith.
Golgotha, gdlg'th", mj. Gogata.
Goliath, g'laj*th, m. Gotijat.
Goodrich, gud'rsč, mj. i pr. Goodrich,
Goodwins, gud’w'nz, (morski prud)
Goodicins.
Gough, gif, pr. Gough.
Gower, gau’*, pr. Goer.
Grabam, gré’h'm, grém, pr. Grakam,
Grampians, griim’pj’nz, Grampian
gorje,
Granada, gršna'd", s. Granada,
Grangemouth, grén2’m°th, mj. Grange-
mouth,
Grant, graot, grant, pr. Grant:
Granville, gršn'vl, pr. Granville.
Gravesend, grčv'zend, mj. Gravesend.
Greece, , m. Grčka.
Greek, grik, grčki; Grk,
Green, grin, pr. Green.
Greenland, gria'Pnd, s. Grenlandija.
Greenock, gri'n'k, mj. Greenock.
Toss
——
Qraewieh, grid, my. Qreenivich. Hellespouk helSepbnt, Helerpont (Dar
Greer gres*m, mj. i pr. Graken, Finan ‘hem*ar, pr. Hemane,
Henrik,
Grosvenor, Ka šk
Grote, grt, pr. Gros” .
Guernsey, go'n’s*,
Guiana,
Quinea, gin’, s:
Gulliver, gor pa pr Gulliver.
Guy, ga), m. Guido, Vid.
Gwalior, gwEI'E, mj. Gwalior.
=z
Hades, sheds, Had (podsemni bog,
mi. svijet).
Ha La Nit, mi Halifaz.
Hal pr. Hall.
Malim, sok pr. Hallam.
Hamilton, bamltta, mj. i pro Hae
Hamlet, bam’, m. Hamlet,
Hampshire, bim'š“, s. Hampshire.
Hanover; han'šer, mj. i s. Hanover.
Harald, hirčid, m. Harald,
Hardy,.ha"d*, pr. Hardy.
Marri et, harvot d i Enika.
Harris, bars, pr. Harrie,
Harry, hih", m. Henrik,
Harvard, havvsd,
Harwich, hiv’, mj. Ha wich,
Hastings, he'st'ngz, mj. ¢ pr. Ha-
stings.
Hatteras, hitr's, (rt) Hatteras,
Havana, h'vin’s, mj. Havana,
Havelock, hšvičk, m. i pr. Havelock.
Hawaii, h°waj’*, of, Hawaii.
Hawardon, h&vdo, mj. Hawarden.
Hawes, hdz, pr. Haves.
Hawthorne, i ‘chan, pr. Hawthorne,
Hayti, he", of. Hayti
Hebe, hib, #. Heba.
Hebrew, bi'bra, Jevrejin.
Hebrides, heb’rédiz, of, Hebridi.
Hecuba, hek'jub", ž. Hekuba,
Helen, hel’*n, 2. Jelena..
loury, “a.
| Hercules, ho"kjulis, m. Herkul. -
Hereford, her"i"d, mj. Hereford.
Hermione, -h*m: by Her
Hertford, hart™ Herttord..
High Wycombe, baj wik"m, mj. High
Wycombe.
Himalaja, him'l8*, 9. Himalaja.
Hobart, ho’b™t, wf $ pr. Hobart,
Hobbes, hčbz, pr.
Hoboken, bd’ ‘eB, m mj. Hobokesi.
Hodge, Vadi, pr. Hodge.
rth, hi garth, pr. Hogarth.
Holborn, by nu, mj. Holborn.
Holland, hči*nd, 2 Holandija, Hol-
lander, hči*nd“", Holandes.
Holme, him, mj. Holme.
“Holmes, homz, bes, ij. Holmes.
Holyhead, hol’ ot. i mi. Holy-
head. .
Hood, bud, pr. Hood.
Hooker, hU'k“, pr. Hooker,
Horace, brs, m. Horacij.
Horn, Cape, kép bitn, (rt) Cape Horn.
Hortensia, hi'ten'a*, ž. Hortensija,
Hottentot. hdt*atdt, Holentot.
Howard. hav’*d, Pr. Ha
Howell, haul, pr. Howell.
Huddersfield, pod**affid, mj. Hud-
derafield.
Hadibras, hja'd*bršs, m. Hudibras.
Hudson, b&d’s'n, r. Hudson. — Bay,
Hudeonov salon.
Hush, hia. = Huse, -
lughes, hjax, pr, Hugues.
Hall, hol, mj. Hull. <
Hulme, him, mj. i pr Huime.
Humber, hom'bš', ». Humber.
Hame, hjam, pr. Hume:
Humphrey, home, m, Humfrid.
‘Mangary, Mone", s. Uper
Haron, bjatn, jes. Huron.
Hurley, oke, pr. Huzl KA
Bode, ba haj*ainth, m. Hijacint.
lyde, hajd, mj. ¢ pr. Hyde.
1099
I
go, aja'g5, m. Jago.
9, % 4 mj. Ida.
aj'd*ho, ». Idaho.
*gne’aj*s, m. Ignacij, Ignjatije,
iljin, mj: Mion, Troja.
Mlinois, il*ndj2’, r. i =. Iilinoie.
Illyria, “tir, s. irda. Iirian, "lira,
lliroc, ilirski,
-Immanne), “man
n'dj$, =. Indija.
Indiana, ind'a'nš, s. Indiana,
Indianopolis, indsrap"t*s, mj. India-
nopolis.
Indies, in'd*z, 2. Indija. West —,
Zapadna Indija,
Indo-China, in'dočaj'u", a. Indokitaj,
Stražnja Indija.
-Indos, in'd*s, r. Ind,
Inverary, inv’r8'r*, mj. Inverary.
Inverness, in’v®nes, mj, Invernes,
Tons, io’n®, ajo"u
Tonia, aja'n*, s. Jonija.
Towa, 2)'"w*, s. Iowa,
Iphigenia, iPd2*nsj", %. Ifigenija
Ipswich, ip'sw°t, mj Ipswich.
Iran, *ršu', 2. Iran, Traniany *r&'n*šn,
--dranac, iranski. .
Ireland, aj'*land, 2. Irska: Irish,
i'1"5, dreki; — man, Irac.
ajri'n*, ž. Irena.
|, m, Imanuel, Ma-
Irvine, O"v*n, r. i mj. Irvine.
Irving, č"s'ng, pr. Irving.
Isaac, 'aj'zšk, m, Izak.
*a, 2. Isis,
, 1818, aj'18, of, Islay,
Islington, izi*ngišn, mj. Isington..
Jerael, iz’r’el,'m. Izrael,
Italy, itl. 2, Italij
Italian, “Aljšn, Ztalijan.
Ivanhoe, aj'všnho, m, Ivanhoe.
J
Jack, džšk, m. Ivan, Jakob...
Yacob; dŽa'kib, m. Jakob. .
Jamaica, di*mik*, ‘of, Jamaica,.
James, dž6mz, m. Jakob.
Jameson, dičm'sšu, pr. Jumeson
Jamestown, džčmz'taun,mj. Jamestown.
Jane, džčn, ž, Ivanja.
Janus, dža'n .
Japan, dž5pAn', s. Japan.
Jarrow, džiro, mj. Jarrow,
Java, diay’, of. Java.
Jefferson, déef*s'n, pr. Jefferson.
Jenner, džen'", pr. Jenner.
Jeremiah, džer*maj“, m. Jeremija.
Jericho, dter*ko, mj. Jerik,
Jerome, džer*m, m. Jerolim.
Jersey, dž0"2*, of. Jersey.
Jerusalem, džžra'sišm,: mj. Jerusolim.
Jesus Christ, džiz"s krajst, Irukrat.
Joao, džon, ž. Ivanja.
Job, džčb, m. Job
Jocelyn, dž0sl'n, m. Gozelin, Just.
Joe, 20, m. Josip.
John, džčn, m. Ivan.
Jonah, déo’n, m. Jona.
Jonathan, džčnšin, m. Jonatan.
Jones, džGuz, pr. Jones.
Jordan, džA"dšn, +. Jordan.
Joseph, džo'zef. m. Josip.
Joshua, džčš'juš, m. Josua.
Jove, džčr, m. Jupiter.
Judas, d20'l0s, m. Juda.
Judith, dža'd"th, ži: Judita.
Julia, deal, š. Juliji
Juliet, dialet, ž. Juli
Junius, dža'n“s, m. Junije.
Jupiter, dža'p*iš" m. Jupiter.
Jute, dint, Jue Jutish, d2a''s, jutski.
Jutland. dž6višnd, s. Jutland.
«x
Kaffer, kif", Kofir. Kaffraria, kAfršhs,
s. Kafrarija.
Kanacka, kčošk“, Kanak.
Kate, kčt, ž Katica.
Katrine, Loch, loh kat'r'n, jes. Lock
Katrine.
Kavanagh, kšv*nš, pr. Kavanagh.
Keats, kic, pr. Keuts,
Keble, ki'bl, pr, Keble.
: Keith; kith,. mj. i pr. Keith.
Tio
Kelvin, kel’v'n, , Kelvin,
Kemble, kem’bl, pr. Kemble.
Kenilwoth, ken*worth, mj. Kenil-
worth,
Kennedy, ken'*d*, pr. Kennedy.
Kent, kent, r. i z. Kent.
Kentucky, kentok“, r. i s. Kentucky.
Keswick, kez*k, mj. Keswick.
Kew, kid, mj. Kew.
Key West, ki west, of, i mj. Key
Wea.
Khartoum, ka‘tdin’, mj. Kartum.
Kidderminster, kidč"miu'st"", mj. Kid-
y, kilken", mj. i s. Kilkenny.
Killarney, kila"n*, mj. Kdlarny.
Kimberley, kim" 5 ', mj. Kimberley.
Kingsley, ‘I, Kingsley.
Kingston, kingz'ttu, mj. i pr. Kington.
Kingstown, kingz' taun, mj. Kingston.
Kinsale, kinsél’, mj. Kinsale.
Kirkpatrick. kO'kpitrtk, mj. i pr.
Kirkpatrici
Kitchener, kič“ni', pr. Kitehener..
Knolles, Knowles, vélz, pr. Knoles.
Knox, ndks, pr. Know,
Kyd, kid, pr. Ky,
L
Labouchere, libuše", pr. Labouchere.
Labrador, labia", poluot. Labrador,
Ladysmith, léd*amith, mj. Zadyemith.
Laertes, li0"'tiz, mj. Lert.
Lagan, Ign, s. Lagan.
Lamb, lim, pr. Lamb.
Lambert, lian'b®:, m. Lambert
Jambeth, lim’b'th, mj: Lambeth,
Lammermoor, lim’'mar, mj. Zammer-
moor,
Lanark, lin’k, m
Lancashire, lin’k°s, s. Lancashire.
Lancaster, Hu’k°st®, mj. Lancaster.
Lancelot, lan's*ičt, m. Lancelot.
Landor, lan’d, pr, Landor,
Landsdowne, linz’daun, pr.
downe,
Landseer, lind'sf", pr. Landseer.
Lanark,
Lande,
Land's End, lindzend’, (+#)'Land’sEnd.
Janfrane, jit, m. Lanfrank,
angton, ling’t?n, i pr. Lan:
lanedovie, inva, wi pr Danes
zapland, la lap'lšnd, s. Laponija.
Lascelles, Isels’, pr. Lascell
Latham,’ ‘Yeth'm, pr. Latham.
Latimer, lav*m*, pr. Latimer,
Laud, 14d, pr. Laud.
Laura, lar’, ž. Laura.
Laurence, ldr*ns, m. Lovrenac, Lovro.
Lawrence, l&'ras, m. Lovro; pr. i mj.
Lawson, 18's'n. pr. Lawson.
Lear, li", m. Lear.
Lebanon, leb"n'n, g. Libanon.
Lecky, lek pr. Zecky.
Penić pr
Leeds, Ilda, mj. Leeds.
Leger’ St, stniled®™, So. Leodogar,
Leghorn, leg’h8'n, mj. Livorno.
Leicester, les’, mj. i-pr. Leicester.
Leigh, ite la, mj. i pr. Leigh.
Leighton, I&'tn, li'tn, pr Leighton.
Leinster, len'st"", lin'st"', s. Leinster.
Leith, lith, mj. Leith.
Leman, Lake, 18k lem"n, Zeneveko
jezero,
Lena, Wat, r. Lena.
Lennox, len’*ks, pr. Lennoz,
Leo, lo, m. Leon, Lav.
Leominster, lem’st®, lem"nst"", Zeo-
minder.
Leonard, len’*d, m, Leonardo.
Teonidas, 0n'%d*s, m. Leonida.
Leopold, If*pold, m. Leopold.
Lerwick, ler*k, mj. Lerwick.
Lesbos, lez'bos, of. Zezbo. Lesbian,
lez'b'“n. lezbijski, Lezbijac.
Leven, lev'n, r. i mj. Leven.
Leveson, I's, pr. Leveson.
Liberia, lajti'r, 2. Liberia.
ibys jiv m, lida,
Licht, ličfild, mj. Zishfield.
Lidgate, lid'u*t, mj. Zidgate
HE e, 1idž, mj. Liege, Litttich.
ey, lif, r, Liffey.
tiny Lily, lil’, Lilian, Jit
lijana; Lila.
1101
Ligeerick link Limerick.
Ligeoln, li'nk'n, re Lincoln.
boat aj dat] s Lionel, .
ppincot, lip“nkčt, pr. Lippincet.
Lisbon, lib! a, mj. Listoo, ‘Teabon.
Lisle, i, Br i mj. Liste
Lister, lis’ Lister.
Lithuania, lithjug'os, s. Litva. Lithu-
anian, lithjuč'n*'n, Litvin, litavski.
Littleton, liVliu, mj. i pr. Littleton.
Liverpool, liv"ptl, mj. Liverpool.
Livingstone, liv*ngstn, pr. Living
stone.
Livy, liv’, m. Livije!
Lizard Point, lizs"d pOjnt, (rt) Li-
Lian EE kli, os
ndaff, Iindaf', mj.
Llewellyn, jana m. pion ae
Lloyd, 15}, pr. Loyd.
liva la", m,
aber, wha’ bey s. rochaber.
Loch Lomond, 13h 16'm'nd, jex. Lock
Lomond.
Lockwood, 10k wad mi pr. Zockoood.
Lockyer, 18k", pr. Lockyer.
Lodge, dodi, pr pre e
ogan, 10’g*o,
lombardy, urbede, 5, lambardija
London, 10n'dša, mj.
Jondonderry, Wendtadern oo mje i pr.
Lond
Longfellow, 18ng'felo, pr. Longfellow
‘Ponetellow, 1 ica an'dislos, wi Lo
Angelos.
Lothatr, lothč", m. Lotar.
ney lo'dh®n, Skoteka,
Lough Larne, Ičh lata’, (draga) Lough
Louis, 10”, 10°, Zjudevit
Touits, latte, ži Zju
Louisiana, PE a Louisiana,
Louisville, lo*svil, mj. Louteville.
Louth, landh, mj. Louth.
Love 7 lovlčs, pr. Lovelace.
Low, Lowe, 10, gr. Low,
Lowestoft, I0s'tdft, mj. Lowestoft.
Lowther, lau’dh", mj.,r. i pr. Lowther.
Lubbock, lob*k, pr. Lubbock,
Lucas, las, m. Luka,
Luce, Ite, š. Lucija.
- Madras, m*dras’,
Lucknow, 1ok’nd, mj. Lucknow,
Lucrece, lukris, š. Zukrecija.
Lucy, Ive", #. Zucija,
Lucretia, Jukrfs, Ka i
Ludgate Hin, , lod’g*t hil, Zodjaa Hill
(u-Londonu).
Ludlow, 104'15, m). i pr. Ludlow.
Luke, ltk, m. Luka.
Lather, la’th®, pr. Luther.
Lyall, laj*l, pr. Lyall.
Lycurgus, I*ko"g*s, m. Lik
ye at raja ipl
By . i,
Ve
Lynch, ae zom
“Lyndsay, lind’s*, lin’s', pr. Lindeoy.
Lyn aja, r, Line.
Lyno, oj. Lynn,
Ltlicion th an, Lyte
ly mi pr. lom,
Lytton, lin, pr. Lytton.
M
Macadam, Mac Adam, mškid*m, pr.
wat ime, pr. Mos
lacaulay, M°ki&l*, pr. he
Mocbeth) m'kbeti m Macbeth
Mac Carthy, m*ka"the, pr. Mac Carthy,
Mac Donald, mtkdow"ld, pr. Mas
Donald.
Macduff, mčkdof, mj. i pr. Macduff.
Macedonia, mšs*do'n*, s. Macedonija,
Macedonian, mbstdo'n'n, + Macee
tee sia
ay, mm’ mčkč', pr, Me
Mackenio, Ola v's, ripe, acta
Mac Kinley, mčkin'l*, pr. Mac
Mackintos! ” mak*ničd pr. Mackintosh:
Maphereon,m*kfo"n, pr Macphovon,
eira, modi, ot. Madeira,
ma line, milja ž - Mondale,
Madrid, m*drid’,
om
jalene, mig’d*lip, ljena:
Magda.
1102
Magelian, m°diela, pr. Mager
Mahomet, mčhom“t, m. Muha:
Mahon, m‘hon’, m°ban’, ‘ny. o ‘pr.
Mahon.
Maidstone, méd‘st'n, mj. Maidelone.
Maine. map; s. i rj. Maine.
Maitland, mčtind, mj. i pr, Maitland,
Malacca, mak’, mj. Malaka,
Malay, mle’, ‘Malajac; malajeki. Ma-
layan, men, malajski.
Malcala, mal'kšm, m. # pr. Maleolm. +
Maldives, mšl'dajvz, ct Maledivi.
Malmesbury, mšmz'bre, mj. ¢ pr.
Malmesbi ma
Malta, mdl't%, of, Malta.
Malthus, mal'th’s, pr. Malthus.
‘Man, mio, ot. Man.
Manchester, m&n’s*at®, mj, Manchester.
Manchuria, mAps0'r", 2. Mandžurska.
Mandeville, indn’d*vil, pr. Mandeville.
Manfred, mšn'fr*d, m. Manfred.
Manitoba, mčosto'bš, mša*toba', =.
Manitobi
Manniug, man*ng, pr, Manning.
‘Mansfield, nšnsijid, mii pr. Mansfield.
Marcellas, ma'si . Marcelo.
March, m&ré, mj. i ‘on March,
Margaret, margrt, ž. Margarita
Margate, m t, mj. Margate.
Maria. m*raj*, ž. Marija,
Marion, miro, 3, Marija.
Marjoribanke, maré’banks, pr. Marjo-
Sn, pre Markham.
Marlborough, mAlbr*, mj. i pr. Marl
bors
Marlowe, ma"lo mj“ € pr. Marlowe.
Marryatt, mar'&t, pr. Marryatt,
Mars, m3"z, m Mare.
Marseilles, mavs8lz’,' mj. Mareilja,
Marston, ma”st®n. mj. š pr. Marston.
Mary, mč'r*, 3. Marija.
Maryland, daštelbnd, s, Maryland.
| Marylebone, mirćibtn, mj. Mary:
lebone.
Massachusetts,
sachusete.
sey, mis”, pr. Massey,
“son, mis"n, pr. Masson.
mčaščnsto, =. Mas-
* Mažej
Matthew, mithja, m. Ma
Matthias, učthaj"s, m. Ma
Maud, mad, i. mjesto Matilde
Magdalene.
Maurice, mA'rts, m. Mavricij, Mauro.
Mauritius, mbriss, of. Muwritina.
Maxwell, make'w'l, pr. Maziell,
May, mé, ž mjesto Mary; pr. May
Mayhew, mé’ hja, pr. Mayhew.
Mayne, mén, mj. i pr. Mayne.
Mayo, majo, =. .
m'zep’s,
Meal
Medina, m'dot,
+ Medina.
Medway, med’w8, r. Medway. ~~
Mediterranean, med*trč'a“n, Sredo-
zemsko more.
Meiklejohn/mik'ldičn, pr Meiklejohn.
Melbourne, mel'b'n, mj. i pr. Mol-!
Bourne.
medaj‘a, r. “i ‘mj.
“Memph , mein'f*s, mj. Mi
Menelaus, men'la'jše, m.
Menteith, mentith’, mj.,
teith,
Mercia, mo"š*, z. Mer Mercian,
moše, Mercijac, mercijski.
Mercury, moskjur*, m. Merkur (hog).
Mercutio, mškjn'š*, m, Merkucij.
Meredith, mer“dith, pr. Meredith,
Merivale, mer“včl, pr. Merivale.
Merlin, morl*n, m. Merlin (duh).
i Mon.
Mersey, mostar. Mers
Merthyr Tydvil, moth! rene tid’v'l, mj.
Merthyr Tod:
Mesopotamia meep*e'm™, s. Mezo-
potamija.:
Methuen, meth’w*n, pr. Methuen.
Mexico, mek'stko, Mehiko. Mexican,
mek’s*k®n, .mehikani .
Michael, m 1, m. Mihovio, Mihajlo,
Michigan, mii”*g*o, je is. Michigan.
Middleton, mid'ltča, mj.i pr. Middleton.
Midlathiao, m*dlo“ dha,» Midlothion.
Milan, mila, mj.
Millais, m*le,-pr.
Milne, miln, pr. Milne.
Milwaukee, milwš'ki, mj. Milwaukee.
1103
Minch, The, dh’mini, The Miuch
(morski tjesnac).
Minneapolis, min*&poi*e, mj. Minnea-
oli
uho nesdtd, minted't®. s. Minnesota,
Miuos, maj‘n"s,-m,
Minto, min’t, m
pr. Minto.
pr. is, Mississippi.
Missouri, m*s0'r®,. r. ds. Missouri.
Mitchell, mičl, pr. Bfitehel.
Mizen Head, miz'n hed, (rt) Mizen
Head.
Mobile, m . § mj. Mobile.
Mocha, ma'k® mj. Moka
Mohawk, mo'hak, r Mohawk.
Mohican, mo‘h*k*n, Mohikanac.
Moldavia, molde'v", 2. Moldavska.
Molly, mol", ž. mjesto Mary.
Monaghan, min*h'n, mj. i s. Mo
naghan.
Monck, monk, pr. Bfonck.
Mongolia; méngo'l¥, a. Mongolska.
Mongol, mču'gčl, Mongol, “Mon-
golian, mougo'i*n, Mongol, — mon-
golski,
Monmouth, mon’a'th, mj. i pr. Mone
mouth.
Monroe, mon, pr. Monroe
Montague, mon’ %gju, pr. Montague
Montana, mdnta'uš, s. Montana
Montcalm, mčntkam', pr. Montcalm,
Montenegro. mčntni'gro,s Crna gora,
ey montgom'r’, mj, i pr.
Montgom
‘Montreal, aL, monty‘, mj. Montreal.
Moore, mir, ma", pr. Moore.
Moravia, moray, * Moravska,
Moray, mor’, s pr. Moray.
Firth, — forth, Min’, Firth (eutie).
Morea, mri, poluo', Morea.
Morgan, ma" en ‘p. Morgan
Motley, md"it, mj. i pr S tortey.
Morpheus, mis, m. Morfej (bog).
Morris, mčr“a, pr. Morrie.
Morse. maa, pr. Morse.
Mortimer, marim?" LA ipr. Mortimer,
Moiton, m8"in, mj. i pr. Morton,
Moscow, mos'ko, mj. Moskva.
Moulmein, mlmaju’, mj. Moulmein-
Moulton, mol'ća, mj. i pr, Moulton. |
Mount, maunt, mj. Mount.
Mudie, mja'd*. pr. Mudie.
Mair, mja', pr. Muir.
Mall, mol, of. Mal.
Munich, mjt‘ntk, mj, Munchen,
Manster, mbn’st", s. 3Luneter,
Murchison, mork'sta, prin, Mure
Murray, mbr*, 7. i pr. Murray.
IN
Nairn, nčto, mj. ir. Nairn.
Napier, usp", pr. i mj. Napier.
Naples, nč'plz, mj. Napulj.
Napoleon, nšpo'l*u, m. Napoleon.
Nares, nč'z, pr. Nares. >
Naseby, naz'b", mj. Naseby:
Natal, u°tal’ s. Natal.
Nathan, uč'th*a, m. Nathan.
Nathanael, n°thaoel, m. Nathanael.
Nazareth, nzreth. mj. Nazaret,
Neagh, Gough, 18h na, jes. Lough
Neagh.
Neath, nith, mj. € +. Neath.
Nebraska, nobrask", 2. Nebraska
Neill, uil, pr. Neil
Nelson, nel'eto, r. i pr. Nelson.
Neptune, nep'tjun, m. Neptun (bog).
Neto,-ni'r8, m. Nero.
Ness. nes, r., jes, i mj. Ness.
Nevada, ntvi'd®. s. Nevada.
Netherlands, nedh'"ldndz, s. Nizo-
zemska. .
Newark, njek, mj. Newark.
Newbridge, D:t’bred2, mj. Newbridge.
New Brunswok, nja bi6n2’wk, s.
Novi Brunsvik.
Newbury, nja'birt, mj. Newbury
Newcastle, nja'kasi, mj. Newcastle,
Newfoundland, njafavudičad, ot. Nevo-
foundland.
Newgate, njt’g't, mj, Newgate (kat-
niona).
Newhaven, njihč'vn, mj. Newhaven.
New Jersey, nju d#0"2*, mj. New
Jersey.
Newman, nja'm%u; pr. Newman.
1104 |
Newmarket, ujuma"k*t, mj. New-
market,
mj. Newnham.
ling’, mj. Neto
Newnham, ojan'h
New Orleans, nja
Orleans.
Newport, njtpart, mj. Newport
, njet“, mj. Nevory
New Jouth Wales, no. “sauth wels,
Novi Južni We
Newton, ak ele hu pr. Newton.
New York, uj sie i
boa Zealan
mj. New York.
njtsi'’nd, of, New
1. Niagara.
Nickleby, nik Tb pr. Nickey.
Niger, naj’da™, ». i
Nile, najl, r.
Nineveh, sj. Ninive.
Riobe, naj*bi, H Nista.
nd”, m. Noe.
Roa 251%, ž. Nora,
Norfolk, nik, s. pr, ot Norfolk,
. Rorham,, nor, mi? Norham.
jormandy, na"msnd*, s. Normandija.
Northampton, n&thim’tn, mj, North-
Nortiambera, nšrthom'btišnd, s.
Nor!
Norton, nara, pr. Norton.
Norway, nd"w8, s. Norvelka.
Norwegian, nd'wi'dišn, Norvedanin,
! norveški. d
Rorwich, nora, abe, i mj, Norwich.
otthingham, ~ ndt’*n; mj. i
Notihinghom " oi
Nubia, nab", s. Nubia, Nubian,
njab"nj, Nubijac, nubijski.
o
Oakham, o'k'm, mj. Oakham,
Oakley, dk'l*, mj. i pr. Oakley.
O'Brien, obraj“n, pr. O'Brien.
Occleve, dk'liv, pr. Oecleve.
O" Connel, okčn?l, pr. O'Connel,
0* Connor, skin, pr, O'Connor.
Octavian, čkiš'v“n, m. Oktavijan.
Gdoncer, Gdočtač", m. Odosker,
O° Donnel, odšn"i, pr. O'Donnel.
gi ou ao m. Odisej.
Šem
olishact, aisttat, pr. Oliphant
Olympus, člim'p's, g. Olimp.
Omaha, tuthk oath, nu Omaha.
Oneida oonkd', r., jer. i mj. Oneida.
0" Nei Neill.
lčkčnta'r*0, jes. Ontario,
Oregon, dr*g*n, r. i s. m.
Oritoko, grave, s. Orisa
Orion, oraj*n, m. Orion. ,
Orkneys, Sk’n'r, Orkney otoci.
Orleans, &”l*nz, mj. Orleans.
a,
suliray, data or. © Sulien
swego, ozvi nego.
Othello, other See Ornate,
Othe, veh, m. Oton,
way, čl wč, pr.
Ouida, re. fpeeud,) ke
on" me La hg a
Owen, 5*n, i Bry Owe
Oxford, dke'f* im. Oxford.
P
Pacific, p*sif*k, Tihi ocean.
Paddington, pid"ngitn, mj. Padding- |
ton.
Fa in
isley, péa'l®, m, A
Pelatizate, platnih. so Pulažka.
Balestine, pAl"stajn, s. Palestina.
Em pil'gršv, mj. i pr. Palgrave
Pal Palk.
Pal ah, Prime, (ulica u Londonu),
pilner, pa'm™, pr. Palmer.
de la
1105
Palmerston,
Palmerston.
Pamela, plimi, š. Pamela. .
Paname, pšnčma', mj. Panama.
Paraguay, pir’gwe’, s. Paraguay.
Paris, pars, mj. Paris.
Parnell, pš'nel', p&n'l. pr. Parnell.
Parthenope, pi'then"pi ž. Purthe-
nope (staro ime Napulja),
Patagonia, pa'go'n", s. Patagonija,
Paterson, pat'*s'n, mj. i pr, Paterson.
Patmore, pšt'mš', pr. Patmore.
Patrick, poe, m. Patricij,
Paul, p&l, m. Pavao.
Pauncefvot, pAns’fat, pr. Puuncefoot.
pa'mštetšn, mj. ¢ pr.
Payn, Payne, pšu, pr. Payn.
Peabody, pib's, pe. Peabody.
Pearson, pista, pr. Pearson.
Peebles, pi'bla, mj, Peebles.
Peel, Peele, pil, mj. i pr. Peel.
Peking, pi'kio, pi'king, mj. Peking.
Pelham, pel*m, mj. i pr. Pelham.
Pembroke, pem'brak, mj i pr. Pem-
ro]
Pendennis, penden"*s, pr. Pendennis.
Penelope, p'nel*pi, #. Penelopa.
Benn. Pen, gr Penn. a B
ennine Alps, pen'ajn Alps, g. Pe-
minska Alpe. PS
Pennsylvania, penstivč'n*", s. Penn-
lvania.
Pensacola, pens®ko'l®, mj. Pensacola.
Penzance, penzans. mj. Penzance.
Pepys, pr pep"*s, pr. Pepys.
Percival, pore'vi, m. Percival.
Perey, po"s®, m., pr. i mj. Perry,
ita, porde’, š, Perdita.
Perkins, po"k'nz, pr Perkins.
P pons’, 2. Persija. Persian,
porštn, Perzijanac, perzijanski.
Perth, po'th, mj. Perth >
Peshawar, peša'wa', mj Peshawar.
Peter, pit", m. Petar.
Peterborough, pitšbi, mj o Peter.
gde F2
Potersborg, St. stopi'v"zbig, mj.
et .
Petrach, pet'ra'k, Petrarca.
Phaedra, fi'dr, ž. Fedra.
Pharaoh, f&rč,. Faraun.
Fras et
elpe, felps, pr, 7
Pliladelphiay fi*delP mj. Phila.
delphia.
Philip, fi*p, m. isp.
Phoenicia, finiš, s. Fenicija. Phoe-
: nician, finiš“, Feničanin, fenički,
Piceadily, pik"dil, mj. Piccadilly (u
Pickering, pik*rog, mj. i pr. Picks-
ring.
Pickwick, pik’wtk, pr. Pickwick.
Pietermaritzburg, pitmar*ob0'g, mj.
: bar
ritsburg.
Pilate, paj'lt, m. Pilat.
Pinkerton, pin’k*t'n, pr. Pinkerton.
Piraeus, paj'r*s, mj. Pirej.
Pitman, pit'm'n, pr. Pitman.
Pitcairn, pit'ké'n, mj. i pr. Piteairn,
Pitt, pit, pr. Pitt.
Pittsburg, picbo'g, mj. Pittsburg.
Plantagenet, plšntidf"net, pr. Plan-
tagenet.
Plato, plets, m, Platon.
Poe, po, pr. Poe. .
Poland, po'l®nd, s. Poljska. Pole, pal,.
Poljak. Polish, po'l's, poljeki.
Polynesia, pdl*ni'é*, of. Polinesija.
Pompeii, pdmpi'aj, mf. Pompeji.
Pontrefact, pom'frt, mj. Pontrefuct,
Pontius Pilate, pšn'š*s paj‘l't, m.
- Poncije Pilat.
‘ope, pop. pr. Pope
Porter, p&"t*, pr. Porter.
Portland, pdrviad, poluot. ¢ mj.
Portland.
Portsmouth, p&fe’'m*th, sj. Portsmouth.
Portugal, pi"tjugti, 3. Portugalska.
Portuguese, pa'tjugiz’, Portugis,
portugiški.
-Potomac, pčto'mšk, r. Potomde.
Pouncefoot, pauns'fut, pr. Pouncefoot.
Praed, prčd, pr. Praed.
Prague, prčg, mj. Prag.
Prescott, pres’k*t, pr. Prescott
Yretoria, pi't&'r, mj. Pretoria.
Priam, praj*m, m. Prijam.
Prichard, prié*d, pr, Prichard
Priestley, prist’lt, pr Priestley.
Primrose, prim'rz, pri Primrose.
7
1108
Princeton, prins'iča, mj. Princeton,
Prometheus, promi'th*s, m. Prometej
Prospero, pršs'p*ro. m. Prospero.
Provence, prčv'ćns. s. Provence.
Providence, prdv"d'ns, r., mj. i of.
Providence
“Prusuia, proi", s. Pruska.
Ptolemy, tčl'*m*, Ptolomej. Ptolomaic,
t8l*ma*k, ptolomejsk
Pughe, pja, Br. Pughe.
Pulham, pul*m, mj. Pathan.
Palman, palmi, pr. i mj. Pulman.
alteney, polt'n*, pr. Pulteney.
Punjab, pondšab', s. Pendéab.
Pusey, pju'z*, pr. Pusey.
Putney, pot'n*, mj. Putney.
Pyrenees, pir*niz, g. Pirineji,
Pythagoras, p*thig’r’s, m. Pitagora.
Q
gene kwatlz, pr Quarles
nebec, kw*bek’, mj. Quebec.
jueensborough, kwine’b'r, mj, Glena.
borough. .
Queenstown, kwins'taun, mj. Queoile-
town,
jaincey, kwin’s*, pr. Quincey.
ito, ki'td, mj. Quite.
juixote Don, din kwik’sdt, Don Qui-
zote.
rR
Race, Cape, kép rés, (rt) Cape Race.
Rachel veh ž. Rahela.
leigh, ri’l*, mj. i pr. Raleigh.
Ralph, rilf, r8f, m. Rudolfo,
Bamillies, ram"liz, mj. Ramillies.
ram'a', mj. i pr. Rameay.
, rims’g*t, mj. .
Randal, rin‘d'l, pr. Randal.
Banelagh, rčn'lš, mj.
Raymond, ré‘ma'nd, m. i pr. Rajmuade.
Rela Rodat pro
Re ho my dopri a
etal edb m. Zid laju
Reigate, raj'gth, mj. Reigate.
Remington Pongo, mj. š pr. Re-
mington,
Renfrew, ren'frl, mj. Renfrew,
Reynolds, ren“lz, pr. Reynolds.
Rhea, ri, š. Rea.
Bhine, rajn, r. Rajna.
Rhode Island, rad aj’l’ad, ot. i =.
Island.
Bhode .
Rhodes, rds ot, Rods pr, Rhodes.
odesia, rodit", «. Rodesija.
Richard, rič“*d, m. Bikardo.
Richardson, ričtdsn, pr. Richardson.
Richmond, ričmtad, mj, “a i pre
Richmond,
Biley, raj'l, pr. Riley.
Ringwood, ring’wad, mj. i pr. Ring-
Ripon, ripa, mj. Bipon.
Roberts, ro'bie. pr. Roberts.
Robertson, ro'bts*n, pr. Robertson.
Robin, rčb"n, m. mjesto Robert.
Rocester, rd’st™, mj. Rocester,
Rochdale; :šč'dči, mj i pr. Rochdale.
Rockhampton, rdkhim’t*n, mj. Bock-
hanpton,
Rocky Mauntains, rdk’* maun't*nz, g.
Stijenjak.
Rodgers, Rogers, rods“, pr. Rodgers.
Roget, rčdš"t, rote’, pr. Roget.
Rome, rčm, mj. Rim.
Romeo, ro'm*o, m. Romeo,
Rozalind, rča"lind, š. Rosalinda.
Roscoe. rčs'ko, ha Roscoe.
Roscommon, rčskčm*n, mj., s. i pr
Bonsbery, TOK. pr. Rovebory
sebery, Iča'b'r*. pr. š
Rotherhithe, rddh**hajdh, mj. Rother-
hithe (u Londonu).
Boumania, remé‘n%, s. Rumunjska.
Roumanian. rumčnsa, Eumenj,
rumunjski
Routledge, rautl*dž, pr. Rouuodge.
1107
Rowe, 18, pr. Rowe.
Roxbirgh, zeke, mj. Roxburgh.
ugby,, “mj. i pr. Rugby.
Ruski, selena nia
Russel; r0s'l, pr. Russel.
Bizherford, rodhfi'd, mj. 4 pr.
"Rutherford. |
Ratland, rotPnd, Bie s.tpr, Rutland,
Ryan, raja, pr. Ryan.
Byde, rajd, mj: Ryde.”
Ryder, raj‘d*, pr. Ryder,
Bye, raj, mj. i r. Rye.
Saba, eB°b', ot: Sada,
Sabina, ‘D*;"#. Sabina.
Sable, “Cape, k&p. s&bl, (rt) Cope
Sadi
» Shs, s. Sahara,
ny, SBlxbY, my. 6 pr. Sa.
elt Ik, jes. Salt Lake,
win’, + wen.
m0", of. Samoa.
Samuel, sdm‘ja'l, m. Samuel.
Sandhurst, sind’h*st, mj. Sandhurat,
Sandwich, ehnd’w't, mj,“ pr. i of,
+ Sandwich,
sis'kd, mj. San
dn a dza mj. San Jos,
Sappho, #81', Sappho.
Sara, Sarah, ed’, ž. Sara.
Naratoga, sdršto'; j
Sarom, sč'rum,
Saskatchewan,
Saskatchewas
Saturn, sht’'n, m. Saturn (bog).
Saal, sd), m. Saul.
mj. i r. Savannah,
San Francisco, sšnfrči
Francisco.
Seranmab, rina
voy, s*rdj', s. Savoja.
Mawyer, skidr, pr. Sawyer.
Saraoyi sMkashč a Sakobnka.
Sayce, ača, pr. Bayce.
Scawfell, skAfel, g. Scatofell, .
Scandinavia, skind‘ney*, s, Skan-
inavija.
Scarborough, ska"bi", mj. Scaršo-
ron
Scilly Islands, all” jade, Scilly
Scone, skčn, skin, mj. Scone
Scotland, skoyI'ad, s. Skotska.
Seott, orok Pr Scott.
jcrooge, skrfdt, pr. Scrooge.
Seaton’ alta, mj, i pr. Seaton.
Sedgemoor, sedi’ma", mj Sedgemoor;
Sedgwick, sedž'w*k, pr. Sedgwick.
Selborne, sel’b"n, pr. ¢ mj. Selborne.
‘Selkirk, sel’k*"k, mj. i pr. Selkirk.
Senegal, sen‘gal’, sen*g'l, r. Senegal.
Senegambia, sen‘gim’b®, s. Sene-
gamžtja.
Serb, s0'b, Srb,
Servia, s0"v", a. Srbija. Servisn,
80", Srb, srpski.
Sevenoaks, sev'ndks, mj. Sevenoaks,
Severn, sewn, r, .
Seychelles, sčšels", (otool) Sedeli..
Seymonr, sim". pr. Seymour,
Šbaftesbnry, eife'd4, mj. i pr. Shaf
tesbury.
Shakespeare, Shakspere, ičk'spi!, mj,
u ‘Bhai e.
Shadnon, fluo». 6 pr. Shannan,
Shaw, &&, pr. Shaw.,
Shes, 48, di pr. Shea.
Sheerness, slnes', mj. Sheerness,
Shelley ai + Shelley.
sik) Percy Bysshe —, pove'biš —,
Sheridan, Uervdin, pr. Sheridan.
Sherlock, a0°I"k, yr. Sherlock.
Sherman, 20"m‘n, pr. Shermari.
Shetland Isles, -det’I'nd ajle, Seland
otoci.
Shields, alldz, mj. Shielde.
Shirley, 80°1%, mj. d pr. Shirley.
Shorediteh, sare, mj. Shoreditch (u
Londonu). X
Shoreham, iia. mj. Shorekain.
rapnel “ai, +, Shrapnel.
Shrewsbury, | arabes mjoi pr
Shrewebury.
Shropshire, šrdp'št; a; Shropehire.
Shylock, baj15K, mi Bhylock.
m.
Siam, saj“m, s. Sla:
1108
Siberia, aajbi'r*, a. Sibirija. Siberian,
jbi'r*o, Sibirac, eibireki.
is1*, ct. Sicilija. Sicilian.
In, Sicilijanac, sicilijanski,
Sidney, si Pr. i mj. Sidney,
Sidon,
Sidon, eh ny i = Slesija.
Simeon, sim™n, m. Simeon, Šimun.
Simon si mia imun.
Sinai, Sinaj,
Singapore si eal mie ot, Singa-
Sion,
se (rh) roli
pr. Skeat,
ln, mj. i pr. Skelton,
mj. i pr. Skene.
ora, mj; Skerry ines,
, Skerry oto
in pr. Stover.
Sky 16.
Slade, Ae m, Slade,
Slav, Slave, slay, slav, Saven, Slavic,
sliv*k, slavenski.
Slavonia, altvo'n, Slavonija. Slavo“
nian, sl*v0‘n"n, slavonski.
Slavonic, sl*vbn"% felaconeli, slavenski.
Sligo, slaj'go, mj. i s. Sligo,
Sloane, slon, pr. Sloane,
Slough, slan, mj. Slau.
Smeaton. oml'tn, mj. i ji pre Smeaton
Soni Ki Ka Smith fi
mithfeld, smith’fild, mj. eld
(u London
Smithson, fhratn, pr. Smithson,
Smollet, smči"t, pr. Smollet.
Snowdon, sna ito, 9. Snowden,
Soames, sdmz, pr.
Socrates, sdk'r'tiz, Sokrat.
Soho, 80‘ho, sj. Soho.
Solent, s0'Int, (mor. tjesnac) Solent.
Solomon, inča, me m. Salamun.
Solon, so'išn, m.. Solon.
Solway Firth, ‘aorWes forth, (mor.
zal 0) Solway Firth.
Somerset, som'"set, pr. Somerset, |
Somerville, s0m'*w*l, pr. Somerville.
Sommer, som Po one.
Sophia, s*fa}",
Sophocles, Seine m. Sofokla.
Sorel; sdrel’, pr. i mj. A
Botheby, sodh'b*, Page theby,.
Soudan, sadšn', s. Sudan,
Southampton, sautham'tu, mj. i pre
Southampton.
Southbridge, sauth’br'ds, mj. Srmth-
ridge.
sou. sawdh*, s0dh", pr,
Southwark, sodh“ 5%, m). mines
Southwell; sauth’w°l, mj.ipr.Southwell,
Spaio, ape, s. Španjolaka. Spaniard,
pini rd, Spanjolac.Spanish, epha"#,
sna spšlld*ng, pr. Spalding.
Spencer, Spen's"". pr. Spencer
Spenser, spen’s™, pr. Spenser.
Spithead, spits rape) ‘Spithead.
Sporades, spbridis, ot ‘Sporadi.
pa
St. Albans
St. Ehas, s°ot
St. George, sadšdrdi, Šo. Jers ie
Channel, Kanal So.
St. Helena, st
St. Ives, sčntajv', mj. St. e
St. John, stndičn', mje, r. i-jes. Bo
Ican; —, sin'džn, pr. i m.
st Lawrence, sčničrćna, r. So. Le
vrinac,
Bt. Louis, soles, mj.
Bt. Neots, s*nt nic’, mj.
Staffa, ste’, ot. Staffa.
Stafford, stat*d, mj. i pr. Safford,
Steovens, sif'vos, pr. Stecvens.
Stephen, sti'vn, m. Bijepan. >
Sterne, st0'D, pr. Sterne.
Stevensop, sti'rčns'n, pr. Stevenson.
Stowart. stat, pr. Stewart.
Stirli a mj. Stirling.
Ston: eld, ston'fild, mj ‘Blonefild.
Stornoway, starn we, mj. -Stornewoy.
Stour, sta’, r. Stour.
Stow, std, mj. Stow.
Strachan, | strdn, strša, mj. do pr
sind stratf*d, mj. # pr. Strat
Jord.
U
1109 .
Strathmore, saka Strathmore.
Stuai
KJ vat“
Suer, "st, ns, mj. Sues,
SaM, o0f%, s. i pr. Suffolk
Suir, att, 1, Suir. Pr Salle
Sullivan, sti“ “vn, pr. Sullivan.
Sq eror, Lake Lake, 1 "sjapši ', Gornje
(u Kanadi).
ser m, ‘tral, rod s. Surinam.
M bia 5 i pr. Surrey.
x i. Susana,
Suey, ork 2 i pr. Sussex.
Sutherland, soahland, s. i pr. Sue
therland.
Swan, ewdn, +. Swan,
Swansea, swčn'si, mj Swansea.
Sreden, owt ‘dn, s. Švedska.
jwift, swift, pr. Swift.
Swinburne, swin’b mn pr. Swinburne,
Switzerland, swic’**); s. Švajcarska.
Sydenham, sid’n’m, mj. i pr. By-
denham. S
Sydney, sid'n*, mj. Sydney.
rT
Taafe, Taaffe, tf, taf, taf, pr. Taafe.
Tacitus, tis*ts, m. Tacit.
Tacoma, t*ko'm*, mi. Tacoma.
Tagus, tég* :
‘ahiti, t®hi’t*, ot. Tahu.
Tallahasece, tšlšhaa"*, mj. Tallahanoee.
Tancred, tšu'krd, m. Tanered.
‘Tangier, tindži", mj, Tanger,
Tantalus, thn't'l's, m. Tantal
Tartary, tavi, s. Tortarija, Tatarska.
Tartar, tart’, Tatar. Tartaric, tu".
tšr"k, tatarski.
Taurus, tA'r*s, g. Taurus.
Tavistock, theta, mj. Tavistock.
‘ay, 18, r. i jes. Toy.
Tolo tel, pr. Tir.
Tchech, ček, Poon A Tehechish,
ček"š, čeh"š, česki.
Teazle, tl, pr. irae,
Teigo, tčn, r.. Teign.
“Tobias, ti
Teiamouth, tén’m'th, mj. Teinmouth.
Temple, tem'pl, 'emplo,
Tennessee, ten"*sk, r. i s, Tennesece.
Tennyson, ten“stn, pr. Tennyson.
Teresa, iris), š. Teresa.
Teviot, ti'vj*t. m. Teviot.
Towkeibars, tjuke’b'r, mj. Tewkes-
Texas, tek’s's, s. Texas.
Thackeray era, thak*r, pr. Thackeray .
Thalia, thélaj*, ž. Talija.
Thames, toma. r. Temsa.
Thebes, thibz, mj. Tebe. Theban,
thi'bin, Tebanac, febanskh
Theodore, thi*dd", m. Teodor, Todor.
Theresa, t'rI'z*, ž. Tema.
Theseus, thi'ss, m, Tesej \
Treesalon a, thes oa} i,
1688; thes"l*, s. Tesalija.
Thibet, Yobe, ra Koa
Thomas, tims, m. Tomo.
Thurlow, sorb,» pr. Thurlow.
Tiber, taj'b™, s. Tiber,
Tiberius, taibtt .
Tigris, taj'grta, r. hea
Tilbury, til’b'
Timothy, timsko
Tindalh tindil pr. pr.
erary, tiptre't®, mj. i s. Tipperary.
zani aj items, 5 ž. Titanija,
tian, tiš*n, (ote) Tiejan,
Titus, taj'tšs, m. Tito.
‘Tiverton, ita, mj. Tiverton,
's, m Tobija,
Toby, t5'b', m. Tobija.
Toronto, $rdn'ts, mj. Toronto,
Townshend, taun’zend, mj. i pr.
Townshend
Trafalgar, tr°fal’g’, (rt) Trafalgar.
Trajan tradita, ba Trajan,
Transvaal, trinsval’, s. Transvaal,
Transylvania, tri
Trent, trent, ».
‘Trevelyan, tr*v:
Treves, trivz, mj. Trier.
Trichinopoli, tričtnčp"l', mj. Triehi
nopoli.
Trinidad, trin*d&d’, ot, Trinidad,
Troilus, trčj'iša, m. Trojto.
1110
Troja, trode’, nis Troja. Trojan,
tro'džšn, Troji :
Trollope, trčltp, pr. Trollope.
‘Trossachs, trs"ke,.g. Trovsachs,
Truro, tri'ro, mj. š pr. Truro.
Tucker, tok’, pr. Tucker,
Tudor, tjade, ra Tudor.
Tarkey, t0"k", s. Turaka,
Turner, t0"n™, pr,
‘Twain, Mark, arate vd, (pisac)
Mork Twain (Samuel Clemens).
‘Tweed, twid, r. Tweed:
Twickenham, twik'u*m, mj. Twicken-
arlene faiths pr. Tylor
Tyne, tajn, r. kra ne.
‘Tynemouth, tijon at, mj. Tyriemouth.
Bro, tiri, s.
tyrone, tron’, 2. S iyrone
‘Tyrus, ‘taj'r%s,, mj. Tir.
U
Uddal, jadi, pr. Udall.
Ulster, oFst"', 2. Uleter.
Ulysses, juli m. Ulise,
Ure, ja", r. i pr. Ure.
Urqahart, ont, mj. # pr. Urquhart’
Ursula, ovsjul’, ž. Ursula,
Uruguay, ja'r'gvč, r. i s. Uruguay.
Ushant, 0š%vt, jušant', of, Ouessant
Usher, pr. Ush
Utab th, s. Utah.
Utopia, jato’p™,. =. Utopia.
wv
Valentia, yšlen'št, of Valentia.
Valentine. všl*utajn, m. Valentin.
Valetta, v°let’’, mj. Valetta.
Vancouver, ‘vanka’v®, mj. i of. Van-
Vanderbilt, véo'dbilt pr. Vanderbilt,
Vandiemens: Land, vandi'msnz, ot.
Vandiement Land.
Vane, včn, pr. Vane.
Vathek, vč'thek, m. Vathek..
Vaughan, van, pr. Vaughan.
Vaurhall, včkshdl', mj. Vauzhall.
Venice, ven'*s, mj. Mleci,
Venus, vi'n's, "3, Venera (boginja).
Vere, vit, pr. Vere.
Vermont, v*"mčut', s. Vermont.
esja'va, 9. Vezuo.
Kto'r, ž. Viktorija; mj. >
ria.
ren, “mj. Bel; vajen mj.
vi Vienna (u Amerlci). | rajon“ mj
. Vigo, vai'gd, mj. Vi Americi
Se, Be Tip go (uA d;
Vi fan, viv "inca
Vosges, vot, g. Voges .
Vulkan, voli, m Vulkan (bog).
ww
Wace, wčs, pr. We
wee weil, » mj. izr. Wake-
Wales, wélz, z. Wales.
Walker, wi'k®, mj, i pr. Walker.
Wallace, wil's, pr. Wallace.
Wallachia, wčl&k*, s. Vlaška.
Wallaroo, wči*ruw,
Walpole, wal'pal, pr. Walpole.
Walter, wilt, m. on Walter.
Walton, wil't'n, Walton.
Warburton, w&r' ‘btn, 2). ji pr. War-
burton;
Ward, wi'd, pr. Ward,
Warsaw, wars, mj. Varšava.
Warwick, wčr*k, mj. ¢ pr. Warwick,
Wash, w&5, (zaliv) Wash.
Washington, wčš"ngtn, mj., pr. i s.
Washington.
Waterbary, wi't*b'r', mj. Waterbury.
Waterford, ; wii fied, mj, odi pre
Waterford.
Waterloo, wi't*10’, mj. Waterloo.
Watling Street, wčting strit, sara
rimska cesta u Eng,; — of the
sky, mliječni put
Watson, wčt'sčn, pr. Walon.
Waogh, wi, pr. Waugh,
111
Waverley, weeks, mj. 6 pr Wee
Webster, webot™,
wr, Webster.
Wedg(e)wood, m ywud, mj. ¢ pr.
Weokley, wik'l*, mj. i pr. Weekley.
je, of dopre Weir.
Wellesley, weir’, pr. Wellesley.
Wellington, wel*ngtn. mj i pr. Wel-
linzton.
Welle, wels, mj. ičpr. Wella.
Wemyss, wimz, mj. Wemyss.
Wesley, wes, wer'l, pr. Wesley.
Wessex, weeks, = Wessex.
West, west, pr. West.
Westbourne, Pr yeat'b*n, mj. West
bourne.
Westminster, west’minst™, mj. West-
minater.
Westmoreland, west'mA'lšnd, s. ¢ pr.
Westmoreland.
Wey, w&, r. Wey.
Weybridge, we'bridt, mj. Weybridge.
Weymouth, we'm'th, mj. i pr. Wey-
ouch.
Wharton, hwartia, pr. ¢ mj. Wharton.
Wheatley, hwitl*, mj. i pr. Wheatley
Whetstone hwet'stn, mj. i pr. Whet
Whewel, Not, pes Wheat
Whi with, pr. Whitaker,
Wh a hwit’b*, mj. Whitby.
Whiteead ajbed, aot pr. White
Whiten, hwit'm’n, pr. Whitman.
Whittaker, hy ko, pr. Whittaker.
Whittington, h itmagt'n, mj. Whit-
tington.
Whyte, hwajt, pr. White.
Wickliffe, mikićh, pr, Wickliffe.
Wight, wajt, ot. Wi
pr. Wilber.
Wilbertorce, wil’b*t
force,
ilham, wilj'm, m. Vilim.
Williamstown, —wil'j*mztaun, mj.
Williamstown.
Wilson, wi
Wiltshire, wilt’s™,
Wimbledon, -wim’bld’n, mj. i pr
Wimbledon. <
ss
Winchelsea, win'šlsi, pr. Winchčlsea.
Winchester, win'dtst*, mj. i pr, Win-
chester.
Windham, win'd*m, mj. i pr. Wind-
hom.
Windsor, win'z*, mj. Windsor.
Winnipeg, win"peg, mj. i jez Wine
nipeg.
Winnipiseogee, win*p'd'ki, r. i jes.
Wi
Witney, wit'n*, my. Witney.
Wollaston, walst'n, mj. Wollaston,
Wolseley, wuls'l*, pr. nie
Wolsey, wal's’, pr. Wola
Wolverhampton,” ‘walyhie'tn, mj.
Wolverhampton.
Wood, wad, pr. Wood.
Woolwich, wul"*č, wal*dž, mj. Wool-
toich.
Worcester, was't, mj. i pr. Wore
cester,
Wordsworth, wo'dz'wž'th, pr. Worde-
worth,
Wren, reo, pr. Wren
Wright, rajt jt, pre Wright.
Wyatt, way*t, pr. Wyatt,
Woreberley. wie, pr. Wycherley.
Wycombe, vikom, mj. Wycombe
rye, waj, r. Wye.
Wyoming, w
Xanthippe, zantip'i, %. Keantipa,
Xavier, rv, m. prva
Xeres, zers, mj. He
Xerxes, iz, = ‘Eeerkre.
Ximena, z'mi’n’, ž. Krimena.
yr
Yale, j8l, mj. ¢ pr. Yale.
Tare, je, po Vare
Yarmouth, ja"mših, my. Yarmouth.
Yarrow, jr, r. i mj. Yarrow,
Yates, jče, pr. Yates.
1112
Yellowstone River, jel’sat'a riv™, r.
Yellowstone River.
Yelverton, jel’vt'n, mj. i pr. Yel-
verton..
Jeoril jo'v'l,. mj. Easing
‘onge, Jong, pr. Yonge.
York, ores Be . Yoriak.
Paki yore. shal.
‘oughal
Young, Yousg JOB, pr. Young.
Yucatan, jak*tin, poluot, Yucatae,
Yukon, jvkbn, 7.’ Yukon,
2
Zachary, rik*r, m. Zakarija.
Zealand, ašud, 2. Seoland.
Zone, sjas sjus, m. Zeve: (bog).
lu,
(narod) Zulu,
Zutphen, sy tote mj. Zutpken.
poze; GOOgle
R
This book should be returned to
the Library on or before the last date
stamped below.
A fine is incurred by retaining it
beyond the specified tim«
Please return promptfy.
ogises, Google
Live Music Archive
Librivox Free Audio
Metropolitan Museum
Cleveland Museum of Art
Internet Arcade
Console Living Room
Books to Borrow
Open Library
TV News
Understanding 9/11