Skip to main content

Full text of "Floristicka istrazivanja po jugoistocnoj hrvatskoj"

See other formats


QK329 
.R6 


Rossi,  Ljudevit 

Floristička  istraživanja  po 
jugoistočnoj  hrvatskoj 


Poklanja  pisac. 


FLORISTIČKA  ISTRAŽIVANJA 


PO 


JUGOISTOČNOJ  HRVATSKOJ. 


NAPISAO 

LJUDEVIT  ROSSI. 


POSEBAN  OTISAK   IZ  „GLASNIKA    HRVATSKOGA   PRIRODOSLOVNOGA    DRUŠTVA" 

GODIŠTA  XXVII.  1915. 


U  ZAGREBU  1915. 

TISAK  KR.  ZEMALJSKE  TISKARE. 


Poklanja  pisac. 


FLORISTIČKA  ISTRAŽIVANJA 


PO 


JUGOISTOČNOJ  HRVATSKOJ. 


NAPISAO 

LJUDEVIT  JROSSI. 


POSEBAN  OTISAK  IZ  „GLASNIKA   HRVATSKOGA  PRIRODOSLOVNOGA   DRUŠTVA" 

GODIŠTA  XXVn.  1915. 


C3fc> 


U  ZAGREBU  1915. 

TISAK  KR.  ZEMALJSKE  TISKARE. 


Kad  pregledamo  Floru  hrvatsku  bud  Neilreichovu^  bud 
Šloser-Vukotinovićevu-,  opazit  ćemo  veliku  prazninu  u  navodu 
bilina  iz  jugoistočnih  krajeva  Hrvatske  t.  j.  današnjeg  Gračar- 
skog  kotara,  koji  se  prostire  između  južne  Plješivice  i  jugo- 
istočnog Velebita.  Prvi  nam  navodi  sa  Crnopca  12,  Poštaka  7, 
Ploče  6  a  Trvorhe  2,  dočim  potonji  spominju  samo  sa  Crnopca 
3  a  Ploče  2  vrsti. 

Premda  je  od  izdanja  ovih  Cvjetana  proteklo  već  preko 
40  godina,  nije  se  ipak  našlo  ljudi,  koji  bi  se  odlučili,  da  po- 
tanje prouče  zanimivu  floru  ovoga  kraja.  Uzrok  ležat  će  po 
svoj  prilici  u  tomu,  što  su  ovi  predjeli  odveć  udaljeni  od  gla- 
vnih prometnih  pruga,  pa  je  putovanje  stoga  skopčano  s  ve- 
likim troškovima  i  znatnim  gubitkom  vremena. 

Od  južno  istočnog  Velebita  bijaše  nam  dosele  poznat 
samo  Crnopac  a  od  južne  Plješivice  Poštak,  koje  je  oboje  po- 
hodio početkom  šestdesetih  godina  prošlog  stoljeća  kustos 
Zelebor  sabrav  na  svom  zooložkom  putovanju  mimogredce 
nekoje  biline,  koje  je  Dr.  Reichardt'^  označio  i  koje  su  većim 
dijelom  jur  poprimljene  u  Neilreichovoj  flori. 

U  srpnju  god.  1978.  bijahu  Šloser  i  Vukotinović  u 
Zrmanji,  pa  je  na  tom  putu  ubrane  nekoje  vrsti  između  Vrela  u 
Zrmanji  i  Gračaca  naveo  sin  prvašnjeg  Levin  u  svom  putopisu^. 


'  Neilreich  Dr.  A.,  Die  Vegetations- Verhaltnisse  von  Croatien. 
VVien  1868. 

-  Schlosser  Dr.  I.  C.  eques  de  Klekovski  et  Farkaš-Vukoti- 
110 vic  L.  nob.,  Flora  Croatica.  Zagrabiae  1869. 

3  Reichardt  Dr.  H.  W.  Beitrag  zur  Flora  der  Militargrenze  Cro- 
atiens.  Verh.  d.  zool.  bot.  Ges.  Wien  XVII.  p.  765-767. 

*  Klekovski  L.  Putopisne  crtice  iz  gornje  Krajine. 

Vienac.  Zagreb  1881.  br.  1,  2,  6-10. 

Ljudevit  Rossi :  Floristička  istraživanja  po  jugoistočnoj  Hrvatskoj.  1 


12]  165 

Iza  njih  bijaše  nakon  malne  20  godina  E.  Janchen^  na 
Crnopcu  prešavši  sutradan  Veliku  Vrbicu  1180  pravcem  Obrovca, 
nu  on  nam  u  svojoj   radnji  nabraja   samo  8  vrsti   sa  Crnopca. 

Dr.  A.  V.  Degen-  pohodio  je  Crnopac,  Kitu  Velebita  i 
okolicu  Gračaca,  pa  su  nekoje  njegove  nalaze  spomenuh  Zahn^, 
Gayer^,  Janchen^  i  Szabo*^  dočim  će  ostale  obrete  navesti 
on  sam  u  svojoj  Flori  velebitskoj. 

Osim  toga  pobilježiše  WaldsteinKitaibel',  Poschar- 
sk}^*^  i  Dr.  Beck''  oko  Ploče  neznatan  broj  vrsti,  papratnjače 
pako  rečenog   područja  većim   su  dijelom  već  objelodanjene^*^. 

Vrijedno  je  jošte  istaknuti,  da  je  Hacquet^^  bio  prvi,  koj 
nam  u  svom  djelu  napominje  poimence  dvije  biline  i  to:  Carlina 

'  Janchen  E.  Eine  bot.  Reise  in  die  Dinarischen  Alpen  und  den 
Velebit. 

Mith.  d.  nat.  Ver.  an  der  Univ.  VVien  VI.  p.  69—97. 

'^  Degen  Dr.  A.  von.  Zwolf  neue  Pfianzen  der  Lander  der  ungar. 
Krone. 

M.  bot.  lap.  VI.  p.  122—129. 

'  Zahn  K.  H.  Beitrage  zur  Kenntniss  der  Hieracien  Ungarns  und 
der  Balkanlander. 

M.  bot.  lap.  V.  p.  62—94,  VI.  p.  212—229. 

^  Gayer  Dr.  G,  Vorarbeiten  zu  einer  Monographie  der  europaischen 
Aconitum  Arten. 

M.  bot.  lap.  VIII.  p.  114^205. 

'"  Janchen  E.  Die  Cistaceen  Oesterreich-Ungarns, 

Mith.  d.  nat.  Ver.  an  der  Univ.  Wien  VII.  p.  1—24. 

•'  Szabo  Dr.  Z.  De  Knautiis  Herbarii  Dris  A.  de  Degen. 

M.  bot.  lap.  IX.  p.  1-25. 

—  —  Systematische  Ubersicht  der  Knautien  der  Lander  der  ungar. 
Krone. 

Botan.  Kozlem.  1910  p.  67    99. 

Monographia  generis  Knautia. 

Mat.  es  term.  kozlem.  1911  p.  1—436. 

^  Waldstein  R.  et  Kitaibel  P.  Descriptiones  et  Iconcs  plant.  raz, 
Hungariae.  Viennae  1802—1812. 

"*  Posharsky  G.  A.  Beitrage  zur  Flora  von  Croatien  und  Dalmatien. 
Dresdener  Flora  1896. 

J  Beck  Dr.  G.  von  Mannagetta.  Die  Vegetationsverhaltnisse  der 
illyrischen  Lander.  Leipzig  1901. 

1«  Rossi  L.  Beitrage  zur  Kenntniss  der  Pteridophyten  Siid-Kroatiens. 

M.  bot.  lap.  X.  p.  22—38. 

1'  Hacquet  B.  Phys.  polit.  Reise  aus  den  dinarischen  durch  die 
die  julischen,  carnischen,  rhaetischen  und  die  norischen  Alpen  in  den 
Jahren  1781  und  1783.  Leipzig  1785. 


166  [3] 

Uzhkae  sa  Resnik  planine,  Popine  i  brda  Gromile  te  Thymus 
Serpyllum  iz  Zrmanje. 

Da  su  ovi  krajevi  u  florističkom  pogledu  zaista  veoma 
zanimivi  osvjedočili  smo  se  tokom  naših  istraživanja,  nu  trebalo 
bi  ih  jošte  pohoditi  u  razno  godišnje  doba,  da  dobijemo  pod- 
punu  sliku  njihovog  bogatstva.  Nu  kako  nema  iz  prije  pome- 
nutih  razloga  izgleda,  da  će  se  botanici  odvažiti  na  proučavanje 
flore  ovih  krajeva,  to  smo  odlučili,  da  ovime  naš  dosadašnji 
trud  oko  izučavanja  predamo  javnosti. 

Pretraženo  područje  obuhvatalo  je  od  južne  Plješivice: 
Bukovi  Vrh  1401  kod  Bruvna,  Orlova  Greda  i  Lisac  1336  kod 
Glogova  i  Poštak  1425,  zatim  Zrmanjska  dolina,  okolica  Gra- 
čaca, Štikade,  Ričice  i  Cerje  te  Trovrha  1234  a  Ljutoč  935, 
VeHka  Vrbica  1180,  Ćelavac  1207,  Zagaljen,  Crnopac  1404,  Kita 
Velebita  i  Tremzina  1175  u  jugoistočnom  ogranku  Velebita, 
dakle  izim  donekle  Poštaka,  Zrmanjske  doline,  Ploče,  Trovrhe 
i  Crnopca  sasma  nepoznati  krajevi. 

Zrmanjskom  dolinom  prošli  smo  dne  5.  travnja  1890.  i  7. 
srpnja  1901.  počam  od  Vrela  do  dalmatinske  međe.  Ovo  je 
dugoljasta  plodna  kotlina  u  duljini  po  prilici  od  8  km  a  u  širini 
od  2  km  uzdignuta  neko  250  m  nad  površinom  morskom, 
obrubljena  gohm  krševitim  bregovima,  a  protiče  ju  rijeka  Zrmanja. 
Podnebje  je  blago,  jer  tu  uspijeva  vinova  loza,  badem  i  smokva 
pa  i  druge  južne  biline.  Mjeseca  travnja  brali  smo  među  ostalim 
kod  Vrela:  Aethionema  saxatile,  Arum  italicum,  Astragalus  illy- 
ricus,  Capsella  rubella,  Corydalis  tenuis,  Crocus  neapolitanus, 
Glechoma  hir  šuta,  Hutchinsia  petraea,  Lamium  bifidum,  Lithos- 
permum  incrassatiim,  Muscari  botryoides,  Potentilla  micrantha, 
Rannunculus  calthaefolius.  Oko  ruševina  Rakovnika :  Aristolochia 
pallida,  Corydalis  densiflora,  Geranium  purpureum  a  kod  Zvoni- 
grada:  Arabis  turrita  var.  glabra,  Carex  Halleriana,  Lamium 
amplexicaule,  Veronica  hederifolia,  Vida  lathyroides,  Viola  alba 
te  Cardamine  graeca  (jedino  autentično  stanište  za  Hrvatsku). 
Od  ljetne  flore  vrijedno  je  napomenuti :  Asperula  canescens  var. 
glabra,  Centaurea  cristata  i  Fritschii  var.  spinigera,  Silene  viridi- 
Jlora,  Sedum  ohroleucum,  Smyrnium  perfoliatum,  Melissa  offici- 
nalis,  Vaccaria  pyramidata,  Stachys  serafina  var.  dalmatica, 
Scolymus  hispanicus  iz  okolice  Vrela;  Allium  pulchellum,  Buple- 
urum  aristatum,  Galeopsis  canescens,  Lagoseris  saneta,  Rhamnus 


^4]  167 

intermedia,  Rosa  biserrata  sa  Rakovnika,  Campanula  pyrami- 
dalis,  Clematis  flammula  var.  fragrans,  Linaria  italica,  Paliums 
spina  Christi  od  Zvonigrada  a  Acer  obtusatum  i  Potentilla  aiistralis 
od  Palanke. 

Sjeveroistočno  Vrela  diže  se  1425  m  visoki  Poštak  (a  ne 
Postak^  Kada  se  polazi  nanj,  prenoći  se  u  cestarskoj  kući  u 
Ljeskovoj  draži  naprotiv  Velike  Popine,  kao  što  i  mi  učinismo 
za  našeg  pohoda  dne  3.  kolovoza  1896.  i  8.  srpnja  1901.  Tu 
smo  jošte  pred  sumrak  u  bližnjoj  okolini  ubrali  pored  ostalog 
Centaurea  Weldeniana,  Euphorbia  exigiia  i  fakata,  Hcrniaria 
hirsuta,  Liniim  tenuifolnim,  Minuartia  fasciculata,  Plantago  cari- 
nata,  Thesiiim  divaricatiim. 

Iz  Ljeskove  Drage  pošli  smo  zorom  preko  Osoja  brijega 
i  spustili  se  u  ugarska  (valjda  ugljarska,  jer  su  nekad  tamo 
drveni  ugalj  zgotavljali).  Korita,  gdje  imade  5  bunara  za  blago 
a  za  piće  Vodar  bunar,  sve  sama  živa  vrela,  kod  kojih  ubrasmo 
lijepe  primjerke  od  Viola  tricolor,  onda  preko  Javorja  i  Grla 
prispjesmo  na  Ljubine  Poljane  sjeverozapadno  Poštaka,  na 
kojim  ima  izvor  vrelo  Točak  zvano.  Ljubine  Poljane  su  gorske 
livade  i  optočene  kao  i  cijeli  sjeverni  kraj  Poštaka  debelom 
bukovom  šumom,  dočim  je  njegova  južna  strana  sasvim  gola. 
Ove  prostrane,  1100 — 1200  m  visoke  poljane  kriju  mnoge  rijetke 
biline  poimence;  Gentiana  crispata,  koja  tu  raste  u  velikoj 
množini,  zatim  Aconitum  anthora,  Alectoroloplius  augustifolhis, 
Carduus  candicans  i  alpestris,  Cirsium  pannoniciim,  Danthonia 
calycina,  Dianthus  velebiticus,  Gentiana  tergestina  i  utriculosa, 
Geranium  macrorrhizum,  Onobrychis  Tommasiniana,  Heracleum 
elegans,  Pedicularis  Hoermanniana,  Phleiim  phleoides,  Štipa  pul- 
cherrima,  Scorzonera  rosea  i  t.  d. 

Pregledavši  Ljubine  Poljane  vratismo  se  istim  putem  natrag 
do  pod  Repino  brdo  jugozapadno  Poštaka.  Uspinjuć  se  prema 
potonjem  po  kamenitim  pašnjacima  ubrasmo:  Agropyrum  inter- 
mediiim,  Allium  pulchelliim  i  sphaerocephalum,  Campanula  pini- 
folia  i  velebitica,  Centaurea  variegata  var.  adscendens,  Cerastium 
grandijlorum,  Cotoneaster  parvifrons,  Fumana  procunibens,  Ga- 
lium  lucidum  i  purpureum,   Genista  silvestris,   Globularia  cordi- 


'  Dobio  je  ime   po  straži  =  Pošten,  pošta,  koja  se    je  na  njemu  u 
stara  vremena  podržavala. 


168  [5] 

folia,  Helianthemum  alpestre  forma  balcamim  i  hirium,  Inula 
ensifolia  i  hirta,  Knautia  purpurea,  Leontodon  hispidus,  Minuartia 
liniflora,  Raniinculus  sentatus,  Rhamnus  saxafilis,  Rosa  gentilis 
i  spinosissima,  Ruta  clivarita,  Scrophularia  laciniaia,  Siachys 
subcrenata  var.  eriostachya  i  velebitica,  Avenastrum  pubescens, 
Trinia  longipes,  Teucrium  montanum  i  mnoge  druge. 

Prije  nego  li  ćemo  se  početi  verati  na  vršak  Poštaka  iz- 
nenadiše  nas  kod  nekih  pećina:  Achillea  clavenae,  Edraianthus 
graminifolius,  Heliosperma  pusillum,  Hieracium  adriaticum,  lui- 
mile  var.  saraj'evoense  i  villosiim  forma  amplecissimum,  Juniperus 
nana,  Paronychia  Kapela,  Potentilla  Clusiana,  Satureia  croatica 
i  subspicata,  Scabiosa  graminifolia  i  silenifolia,  Silene  multicaulis 
i  t.  d.  Od  ovud  vodi  strm  kameniti  uspon  preko  pašnjaka  na 
glavicu  Poštaka  sa  raznovrstnim  biljkama  kao :  Allium  globosum 
i  montanum,  Androsace  villosa  veoma  mnogobrojna,  Anthyllis 
Jacguini,  Arctostaphylos  uva  ursi,  Artemisia  Lobelii,  Bupleur.im 
Sibthorpianum,  Coronilla  vaginalis,  Dianthus  bcbius  i  inodorus, 
Euphrasia  salisburgensis  var.  adscendens,  Sempervivum  Schlehani, 
Thlaspi  praecox  i  druge. 

Na  povratku  s  južne  strane  do  ispod  Repinog  brda  ubrasmo 
još  pojedince  Ruta  patavina,  koja  raste  kod  Cerovca  u  obilnom 
broju,  zatim  Seleranthus  uncinnatus  i  Nepeta  pannonica.  Silazeć 
mimo  Budimirovih  kuća  dospijemo  u  Sučević  na  vispoljanu 
odkud  ponijesmo  Thesium  divaricatum  i  Euphrasia  illyrica.  ♦ 

Na  26.  srpnja  1896.  pohodili  smo  Trovrhu  1234  kod  sela 
Komića  sjeverozapadno  Gračaca.  Put  vodi  od  sela  dobrom 
golom  strminom  do  sedla  između  Komače  i  Trovrha  a  onda 
krenusmo  na  desno  krčeć  si  sami  put  kroz  šikarje  i  grmlje  te 
penjuć  se  preko  hridina  i  pećina.  Uz  često  odmaranje  uslijed 
napornog  uspinjanja  stigosmo  napokon  na  goli  khsurasti  i  ra- 
spucani vrh  Trovrhe.  Nakon  kratkog  odmora  vratismo  se  sje- 
vernom stranom  nizbrdice  hladovinom,  čestoputa  spuštaju ć  se 
naledjice  niz  okomite  pećine,  dok  napokon  ne  stigosmo  na 
podnožje.  Trovrha  je  u  opće  pokrita  gustom  bukovom  šumom, 
samo  su  vrh  i  nekoji  dijelovi  na  sjevernoj  strani  ogoljeni.  Ma 
da  smo  se  na  ovom  uspinjanju  pošteno  uznojili  i  umorili  na- 
platio nam  se  trud  obilnim  zastupnicima  božice  Flore. 

U  okolici  sela  Komića  pribrali  smo:  Acer  campestre  var. 
austriacum  forma  Bierbachii,   Allium  pulchelum,  Bupleurum  ari- 


f6]  1G& 

statum  var.  nanum,  Chaerophylliim  bulbosiim,  Euphrasia  tatarica^ 
Heracleum  ternatum,  Mentha  moUissima,  Teucrium  botrys  a  na 
Trovrhu  između  ostalog:  Tilia  flava,  Acer  monspessulanum, 
obtusatiim  i  platanoides,  Alliiim  sphaerocephalum,  Anthriscus  fu- 
mariaides,  Arabis  sagittata,  Asparagus  tennifoliiis,  Bupleunim 
jiuiceiim,  Campaniila  pyramidalis  i  Waldsteiniana,  Centaurea 
deiista,  Daphne  alpina  var.  petiolaris,  Digitalis  laevigata,  Eri- 
geron  polymorphus,  Evonymiis  latifolia,  Ferulago  galbanifera,. 
Hieracium  integrifolium,  flexuosum  i  lanifolium,  Laburniim  alpi- 
num,  Laserpitiiim  latifolium  var.  asperum  i  glabrum,  Physosper- 
miim  verticillatum,  Priinus  mahaleb,  Rosa  ferruginea  i  praerup- 
ticola,  Satureia  croatica,  Sentellaria  altissima,  Seseli  elatum,. 
Spiraea  cana,  Stachys  velebitica  var.  hirticalyx,  Trifolium  pratense 
var.  pilosum  i  ochroleucum. 

Na  Klancu  povrh  Ploče  na  zapadnoj  strani  Trovrhe  našli 
smo  obje  prije  pomenute  Campatmle  zatim  Digitalis  ferruginea^ 
Helleborus  multifidus,  Inula  oculus  Christi,  Riibiis  tomentosus, 
Lactiica  Chaiscii,  Mentha  mollissima,  Rhamnus  fallax,  Sedum 
album,  Verbascum  fiuminense  također  sa  bijelim  cvijetom  Thymus 
subcitratus  i  druge. 

Još  smo  se  god.  1896.  uspeli  na  Crnopac  1404^  u  jugo- 
istočnom Velebitu.  Zorom  31.  srpnja  krenusmo  iz  Gračaca  gra- 
čackim  poljem  na  Crljene  Potoke  mimo  Vrataca  uzev  uz  put 
Miduartia  fasciculata  i  Mentha  cuspidata,  kraj  Dolova  polagano 
uzdižuć  se  do  Gaćešina  stana,  gdje  imade  bunar  vode  hladne 
i  gdje  opazismo  ponajprije  Juniperus  sabina.  Onda  zakrenusmo 
na  lijevo  u  guduru  idući  neprestance  uzbrdo  hladovinom  mimo 
pećina  i  hridina  sa  raznovrsnom  florom  kao;  Dryopteris pallida^ 
Polystichum  lonchitis,  Liliuni  Cattaniae.  Salix  grandifolia  var. 
velebitica,  Paeonia  mas  var.  pubescens,  Aconitum  vulparia  var. 
velebiticum,  Kernera  saxatilis,  Ribes  alpinum  var.  pallidigemnum^ 
Cotoneaster  tomentosa  i  integerrinia  var.  parvifrons.  Rosa  glau- 
cescens,  pendulina  i  gentilis  var.  adenoneura.  Ruta  divaricata, 
Rhamnus  saxatilis  i  fallax,  Daphne  alpina  var.  petiolaris,  Phy- 
sospermum    verticillatum,   Athamanta    Haynaldi,    Cnidium   silai- 


'  Ja  sam  bio  u  Gračacu  najmanje  30  puta  te  sam  svakom  zgodom 
raspitivao  ljude  raznih  staleža  i  dobe  starosti,  pak  sam  svaki  puta  dobio 
odgovor  „Crnopac".  Neznam  kako  je  pokojni  Devčić  došao  do  imena 
„Srnopas",  kojega  tamošnji  narod  nepoznaje. 


170  [71 

folium,  Myosotis  siiaveolens,  Onosma  Javorkae,  Teucrium  Ar- 
diiini,  Satureia  variegata,  Thymus  acicularis  var.  siibalpinus, 
Scabiosa  graminifolia ,  Campanula  Waldsteiniana  i  pinifolia, 
Senecio  cacaliaster,  Carduus  alpestris,  Hieracium  bifidum  i  t.  d. 

Nakon  skoro  jedne  ure  hoda  izlazi  se  iz  ove  gudure  na 
sasma  goli  predjel  pa  prešav  neki  brežčić  spušta  se  na  južnu 
stranu  Crnopca  bezputice  idući  preko  hridina  i  pećina  mimo 
svakakvih  škrapa  i  rupa,  dok  se  napokon  nestigne  pod  sam 
vrh.  Pred  nama  ukaza  se  sada  velika  strmina  bez  ikakve  staze, 
ali  buduć  nebijaše  drugog  izlaza  svladasmo  velikim  naporom  i 
ovaj  tegotni  komad  uspevši  se  napokon  na  najvišu  točku  blizu 
kamene  piramide. 

Do  podnožja  ubrali  smo :  Potentilla  pedata,  Libanotis  ni- 
teiis,  Primala  Columnae,  Satureia  thymifolia,  Galium  lucidum, 
Edraiantlms  temdfolius,  Gentiana  cruciata,  Hieracium  flexuosum 
a  tečajem  uspinjanja  na  glavicu  nadjosmo  novu  vrst:  Leoniodon, 
kojega  prozvaše  Rossianus^. 

Tjemenica  njegova  je  gola  i  pokrita  ogromnimi  stijenami, 
klisurami  i  pećinami,  koje  smo  marljivo  pretražili  osobito  radi 
runolista  fLeontopodium  alpinum),  nu  sav  trud  bijaše  nam  uza- 
ludan, akoprem  ga  je  kašnje  iza  nas  ipak  Janchen  našao.  Dr 
Mane  Trbojević  bivši  kotarski  liječnik  u  Gračacu,  kazivao  nam 
je,  da  je  on  vidio  runolist  sa  Crnopca  i  da  je  nešto  manjeg 
struka  nego  li  onaj  sa  Schneeberga  kod  Beča.  Ali  kad  smo  ga 
zamoliti,  da  nam  ga  pošalje  na  ogled,  nije  to  ipak  učinio.  Vodič 
Bozo  Stojsavljević  inače  strastven  lovac  poznavajuć  svaki  kut. 
Crnopca,  veli,  da  nije  vidio  na  njem  runolist,  koga  mu  takodjer 
predočismo.  Mora  dakle  da  raste  samo  na  stanovitom  mjestu  i 
da  je  veoma  rijedak. 

Na  vrhu  smo  našli :  Festuca  pungens,  Allium  fuscum,  Silene 
multicaulis,  Cerastium  grandiflorum,  Arenaria  gracilis,  Aguilegia 
Kitaibelii,  Sempervivum  Schlehani,  Saxifraga  Malyi,  Spiraea  cana, 
Bupleurum  Sibthorpianum ,  Pimpinella]  alpina,  Gentiana  symph- 
andra,  Satureia  croatica,  Edraianthus  graminifolius,  Achillea  cla- 
venae,  Senecio  doronicum,  Hieracium  humile  var.  sarajevoense  i  t.  d. 

Crnopac  je  na  sjevernoj  (hrvatskoj)  strani  pokrit  gustom 
bukovom  šumom,  dočim  je  južna  (dalmatinska)  posvema  gola 

'  Degen  Dr.  A.  de  et  Lengyel.  Leontodon  Rossianus. 
M.  bot.  lap.  IX.  p.91-93. 


J8]  171 

Da  upotpunimo  naša  dosadašnja  istraživanja  poduzesmo 
god.  1911.  poseban  izlet  u  ove  krajeve  sa  sjedištem  u  Gračacu, 
na  14  dana.  Dne  20.  srpnja  otputovasmo  kolima  iz  Gospića 
preko  Medka,  Raduča,  Cerja,  Ričice  i  Štikade  u  Gračac,  zabi- 
Iježiv  pri  tom  množinu  opaženih  bilina.  Odmah  sutradan  oba- 
djosmo  bližnju  okolicu  Gračaca.  Uz  desnu  obalu  Otuče  više 
katoličke  crkve,  prama  sjeveru  prostiru  se  kameniti  i  pećinasti 
obronci  Resnik  planine,  koje  je  kiša  i  bura  malne  sasvim  isprala 
ali  su  raznovrstnim  stabaljem  i  grmljem  pokriveni,  tako  da  čine 
mali  gaj  u  kom  nalaziš :  Acer  campestre,  Ostrya  carpinifolia,  Car- 
piniis  duniensis,  Omercus  vrsti  Fraximis  ornus,  Ulmus  scabra, 
Prunus  mahaleb,  Corylus  avellana,  Ligustrum  vulgare,  Ribes  al- 
dinum  var.  pallidigemmum,  Lonicera  xylosteum,  Pirus  piraster, 
Evonymiis  vernicosa  i  druge.  Niže  katoličke  crkve  ubrasmo : 
Marrubiiim  candidissimum,  Scolymus  hispanicus,  Helleborus  multi- 
fidiis  i  Trifoliam  dalmaticam,  koja  tu  u  velikoj  množini  pridolazi 
—  a  u  samom  gaju  još:  Corydalis  ochroleiica,  Poteriiim  poly- 
gamum,  Aslragalus  glycyphyllos,  Aremonia  agrimonioides,  Dianthus 
armeria,  Stachys  recta,  Melampyrum  vulgatum,  na  jednoj  pako 
i  vadi  uz  potok  Bašinicu  med  grmljem  Apopanax  chironium,  Di- 
anthus velebiticus,  Achillea  virescens,  Asparagus  tennifolius,  Vero- 
nica  Jacguini.  Od  ovuda  krenusmo  lijevo  na  obližnji  brijeg  Ba- 
tovar  707  m,  koj  je  inače  gol,  dočim  je  prama  vrhu  ponešto 
šikarjem  obrašten  uza  to  jako  pećinast.  Na  njegovom  podnožju 
raste  Trifoliam  dalmaticum,  nu  redje,  zatim  Bupleurum  aristatum 
var.  naniim,  Eryngiuni  amethystinum,  Cirsum  acaule,  /nula  oculus 
Cfiristi,  Centauriuni  pulchellum,  Knautia  dissecfa  i  druge.  Medju 
pećinama  opazili  smo  Scrophularia  laciniata,  Satureia  thymifolia, 
Saxifraga  lasiophylla,  Prunus  mahaleb,  Peltaria  ailiacea,  Geranium 
macrorrhizum,  Ribes  pallidigemmum^  Campanula  pyramidalis,  Soli- 
dago  alpesiris,  Cotinus  coggygria,  Digitatis  laevigata,  Carduus 
candicaus  a  na  samom  vrhu  Spiraea  cana  u  rijetkim  primjercima. 

Sliedećeg  dana  t.  j.  22.  srpnja  uputismo  se  na  davno  želj- 
kovanu  Tremzinu  1175,  u  davnini  Vučjak  zvana,  u  jugoistočnom 
dijelu  Velebita.  Odvezosmo  se  kolima  na  istok  do  7.  kilometra 
blizu  zaselka  Cerovac.  Tamošnji  kameniti  pašnjaci  dali  su  nam 
između  ostalog  Satureia  thymifolia,  Verbascum  Chaixii,  Globularia 
Willkommii,  Teucrium  niontanum,  Galium  purpureum,  Plantago 
carinata,    Dorycnium  gernianicum,   Inula  ensifolia,  Limun  tennifo- 


172  [9] 

Hum,  Veronica  spicata,  Knautia  dissecta,  Dryopteris  Robertiana, 
Briinella  grandiflora,  Sedum  ochroleucum,  Bupleurum  aristatum, 
Trifoliiini  dalmaticum,  Ruta  divaricata  i  patavina. 

Sabiruć  tako  idjasmo  prania  jugu  sve  niže  i  niže  dok  ne- 
dospjesmo  u  dol  na  podnožje  Tremzine  otkuda  je  valjalo  poći 
uzbrdice  i  to  gustom  bukovom  šumom  ne  baš  preteškim  uspi- 
njanjem, dok  neizadjosmo  na  goli  hrbat,  sastojeći  se  ponaj- 
većma  od  kamenitih  gorskih  livada,  koje  se  više  gore  praina 
vrhu  izmjenjuju  pašnjacima.  Vrh  sam  jest  hridovit  nu  obrašten 
šumom,  dalmatinska  strana  jest  pusta  i  gola.  Na  Tremzinu  pri- 
spjeli smo  upravo  pravodobno,  jer  su  baš  taj  dan  počeli  kositi 
travu  i  tako  spasismo  mnogu  bilinu  za  našu  sbirku.  Od  množine 
ostalih  napominjemo:  Hypericum  alpigenum,  Helianthemum  itali- 
cum,  Centaurea  variegata,  Inula  ensifolia,  Teucrium  montanum, 
Rosa  gentilis,  Scrophularia  laciniata,  Lilium  Cattaniae  i  Jankae, 
Sesleria  tennifolia,  Riimex  arifolius,  Genista  sagittalis  i  dalmatica, 
Trifoliiim  montanum  i  alpestre,  Thesium  bavarum,  Stachys  subc- 
renata  var.  angustlfolia,  Knautia  illyrica,  Digitalis  ambigua,  Cyno- 
glossum  velebiticum,  Bupleurum  Sibthorpianum,  Cantaurea  Hay- 
naldi,  Hypochaeris  illyrica,  Leontodon  crispus,  Plantago  lanceolata 
var.  capitellata,  Hieracium  cymosum  ssp.  viridans  i  Wiesbauria- 
num,  Orobanche  alba,  Globularia  bellidifolia,  Euphrasia  liburnica, 
Campanula  Scheuchreri,  pinifolia  i  elliptica,  Edraianthus  tennifolius. 

Zapadno  Tremzine  leži  Crnopac.  Tamošnji  narod  razglaba 
ga  u  Kitu  Velebita,  Bat,  što  bi  odgovaralo  visini  1386  i  Sljeme 
t.  j.  vrh  1404.  Dne  23.  srpnja  pošao  sam  na  Kitu  Velebita  i  to 
na  pećine  južno  nje,  gdje  stoji  u  specijalnoj  karti  ubilješeno  „Li- 
sina".  Iz  Gračaca  pošli  smo  preko  Glavice  na  Gaćešinu  Jarugu 
a  onda  smo  mahom  zašH  u  bukovu  šumu  te  krivudajuć  amo 
tamo,  da  nam  put  bude  što  udobniji  penjasmo  se  mprestano 
uzbrdice.  Tek  pred  samom  Kitom  nastadoše  znatnije  poteškoće, 
jer  samo  uzajamnom  pripomoći  mogosmo  se  na  klisure  popeti. 
Cijelim  putem  pratila  nas  je  šuma,  koja  je  mjestimice  imala 
male  čistine  pune  raznolikog  bilja:  Sanicula  europaea,  Sorbus 
ada  var.  lanifera,  Lilium  Cattaniae,  Prenanthes  purpurea,  Melittis 
albida,  Elymus  europaeus,  Asarum  europaeum,  Senecio  Fuchsii, 
Hypericum  hirsutum,  Hieracium  silvaticum  ssp.  bifidiforme,  Vale- 
riana  tripteris  var.  velebitica,  Campanula  Waldsteiniana,  Ribes 
grossularia  i  pallidigemmum,  Rub  us  idaeus,  Dryopteris  rigida  var. 


{10]  173: 

meridionalis,   Malva  moschata  i   var.   dissecta,   Pruniis  mahaleb, 
Solidago  alpestris,  Thalictriim  aguilegifolium. 

Oko  pećina  na  podnožju  vrška  spravismo  Heracleiim  ter- 
natiim,  Saxifraga  Malyi,  Cirsium  erisathales,  Arabis  alpina,  Aspi- 
diiim  lonchitis,  Geraniiim  macrorrhiziim,  Calamintha  alpina,  Gen- 
tiana  symphandra,  Heliosperma  piisillum,  Phyteuma  orbiculare 
ssp.  flexuosum,  Achillea  clavenae,  Daphne  mezereum  i  alpinum, 
Actaea  spicata,  Asplenium  viride,  Scabiosa  graniinifolia,  Clmma- 
enerion  augustijoUum,  na  samom  pak  vrhu:  Edraiantlms  gra- 
minifolius,  Anthyllis  Jacguini,  Galium  lucidum,  Ruta  divaricata, 
Cotinus  coggygria,  Teucrium  monfaniim,  Campamda  elUptica,  Glo- 
bidaria  bedidifoHa,  Lithospernmm  officinale,  Rosa  pendulina  spi- 
nosissima  i  var.  megalacantha,  Vincetoxiciim  officinale,  Amelan- 
chier  ovalis,  Sesleria  tennifolia,  Corydalis  ochroleuca,  Sempervivum 
Schlehani,  Athamanta  Haynaldi,  Solaniim  dulcamara  i  mnoge 
druge. 

Od  Kite  spustismo  se  istim  pravcem  do  ispod  pećina  te 
zakrenuvši  zapadno  dodjosmo  u  Vučju  stranu  gdje  ima  živo 
vrelo  .,Lokvica"  od  16'^  C  dočim  je  na  zraku  bilo  22  stupnja. 
Prama  jugu  ide  se  na  Bat  ali  na  njegov  vršak  ne  može  se  do- 
spjeti poradi  okomitih  golih  stijena.  Na  njem  mora  da  je  za- 
nimiva  flora  sudeć  po  sabranom  bilju  oko  njegovog  podnožja 
kao :  Aguilegia  Kitaibelii,  Polysticlmm  lonchitis,  Sediini  roseum, 
Peltaria  alliacea,  Onosma  Javorkae,  Teucrium  Arduini,  Satureia 
thymifolia,  Senecio  Fuc/isii,  Hieracium  flexuosum,  P/iyteuma  orbi- 
culare ssp.  flexuosum,  Leontodon  Rossianus.  Povrativši  se  zatim 
opet  u  Vučju  stranu  te  nakon  odmora  nastavismo  put  preko 
Rašlja,  što  bi  odgovaralo  visini  775  spec.  karte  uzev  uz  put 
još  Melica  nutans,  Veratrum  album,  Rubus  hirtus,  Aguilegia  Stern- 
bergii,  Trijolium  ochrolencum,  Linum  catharticum,  Satureia  cala- 
mintha var.  intermedia,  Phyleuma  spicatum,  Cirsium  acaule  te 
preko  Crljenih  potoka  i  Vrataca  stignemo  pred  večer  u  Gračac. 

Sljedećih  dana  nastavismo  istraživanjem  nekojih  zapadno 
Crnopca  ležećih  brijegova.  Dne  1.  kolovoza  idući  iz  Gračaca 
do  Vrataca  a  onda  jugozapadno  stranom  golom  stranom  obra- 
štenom  strminom  dospijemo  u  malu  uvalu  sa  lijepom  jur  po- 
košenom livadom  kod  Vode  Vrbice.  Kod  Vrataca  ubrasmo 
Stachys  obligua  i  Silenc  Reichenhachiana  a  povrh  njih  Herniaria 
incana,  Satureia    variegata  i  thymifolia,  Geranium  macrorrhizum, 


174  [11] 

Juniperus  sabina  a  kod  Vode  Vrbice  Veratrum  album,  Hypochaeris 
illyrica,  Blysmus  compressus,  Carex  Oederi  i  nekoje  druge,  Od 
■  Vode  Vrbice  uspinje  se  neprestance  pustimi  pašnjaci  do  bezi- 
menog vrela  a  hladnom  pitkom  vodom  od  \2^  Celsija,  više 
kojeg  započima  bukova  šuma,  kojom  idemo  preko  pol  sata 
dosta  strmo,  dok  neizadjemo  na  čistinu  ugledavši  pred  sobom 
blizi  goli  vrh  Velike  Vrbice  1180  m.  Sa  njega  gledamo  prama 
jugozapadu  dugu  golu  kamenitu  kotlinu  Male  i  Duboke  Jasle  a 
a  onda  opet  goli  kameniti  bedem  velebitske  kose  sa  raznimi 
okomitimi  i  nepristupninii  vrhovi  od  900 — 1000  m.  Ovu  kotlinu 
valjalo  bi  svakako  u  ranije  godišnje  doba  pohoditi,  jer  smo 
uvjereni,  da  bi  se  našlo  mnogo  zastupnika  južne  flore.  Veliku 
Vrbicu  i  bližnji  Celovac  pokrivaju  na  hrvatskoj  strani  bukove 
šume,  dočim  je  dalmatinska  strana  gola  i  jako  krševita.  Oko 
vrha  Velike  Vrbice  prostirući  se  kameniti  pašnjaci  obiluju  buj- 
nom florom  kao :  Cynoglossum  velebiticum,  Peucedanum  monta- 
num,  lunipenis  nana,  Primala  suaveolens,  Veronica  spicata,  Rosa 
gentilis,  Galium  lucidum,  Inula  ensijolia,  Teucrium  montanum, 
Saxifraga  Malyi,  Campanula  Waldsteiniana,  Sedum  ochroleucum, 
Valeriana  tripteris  var.  velebitica,  Ruta  divaricata,  Cerastium 
grandijlorum,  Juniperus  sabina,  Rhamnus  rupestris,  Scrophularia 
laciniata,  Ribes  alpinum  var.  pallidigemnium,  Contaurea  variegata, 
Prunus  mahaleb,  Veronica  Jacguini,  Asphodelus  albus,  Delphinium 
jissum  var.  velebiticum  i  t.  d.  i  t.  d. 

Idući  većim  dijelom  po  sljemenu  prema  jogoistoku  do- 
spijemo do  Ćelavca  1207  te  na  ledinama  oko  njegova  vrha  sa- 
brasmo  lijep  struk  bilina:  Sesleria  tennifolia,  Anthyllis  Jacguini, 
Athamanta  Haynaldi,  Sempervivum  Schlehani,  Satureia  tliymifolia 
i  croatica,  Sedum  album  i  ochroleucum,  Juniperus  nana,  Rhamnus 
saxatilis,  Ribes  grossularia  i  pallidigemmum,  Veronica  spicata, 
Jnula  ensifolia.  Ruta  divaricata,  Cynoglossum  velebiticum,  Thlaspi 
praecoK,  Scutellaria  altissima,  Arabis  hirsuta,  Geum  urbanum, 
DAoehringia  muscosa,  Scrophularia  laciniata  a  na  njegovom 
drugom  vrhu  povrh  napomenutih  još:  Cymbalaria  muralis,  Sa- 
xifraga  lasiophylla,  Lonicera  alpigena,  Campanula  VValdsteiniana, 
Senecio  rupestris,  Valeriana  tripteris  var.  velebitica,  Arabis  alpina, 
Spiraea  cana  mnogo,  Silene  multicanlis,  Saxifraga  Malyi,  Sedum 
maximum,  Teucrium  Arduini,  Paeonia  mas  var.  pubescens,  Arte- 
misia  Lobelii,  Asphodelus  albus,  Stachys  germanica  i  mnoge  druge. 


[12]  175 

Kada  smo  ovako  Ćelavac  svestrano  pretražili  spustismo 
se  južnom  dosta  strmom  i  kamenitom  stranom  u  dolinu,  a  onda 
uzbrdo  na  također  goli  od  Ćelavca  južno  ležeći  Zagaljen,  koji. 
u  specijalnoj  karti  nije  imenom  označen.  Njegova  je  flora  veoma 
zanimiva  pak  navadamo  samo:  luniperus  sabina  i  nana,  Teuc- 
rium  Ardiiini,  Campamila  Waldsteiniana,  Satureia  variegata,  thy- 
mifolia  i  croatica,  Daphne  alpina  var.  petiolaris,  Ruta  divaricata, 
Silene  multicaulis,  Cynoglossum  velebiticiim,  Senecio  rupestris. 

Ovime  svršismo  današnju  exkursiju  i  vratismo  se  istočnom 
stranom  kući  uz  dodatak,  da  smo  ispod  Ćelavca  našli  čitavu 
šumu  aptovine  (Sambucus  ebiilus)  u  tako  visokim  primjercima, 
kakovih  u  čitavoj  Hrvatskoj  dosele  opazili  nismo  a  nad  Dolo- 
vima Geranium  macrorrhizum   u  neobičnoj   množini   na  okupu. 

l'!onačno  smo  se  još  dne  3.  kolovoza  otputili  na  Ljutoč 
935  m.  ležeći  sjevero-zapadno  Velike  Vrbice.  Kolima  podosmo 
iz  Gračaca  kroz  Štikadu,  gdje  opazismo  Stachys  obligua  u 
većem  broju,  do  Bunara  t.  j.  vrela  optočena  šupljim  panjem 
na  otvorenom  suncu  izvrženom  prostoru  sa  15^'  C,  nedaleko 
Gudure  sela  a  onda  pješke  kroz  selo  jugozapadnim  putelj- 
kom  neprestano  uzbrdice.  Više  vrela  Korito  zvana  sa  9'^  C 
na  laporastom  mjestu  ubrasmo  Hieracium  silvaticum  spp.  oblon- 
giim  a  malo  više  ispod  jednog  kuka  Digitalis  laevigata,  Arabis 
turrita,  Phyteuma  orbiculare  ssp.  flexiiosiim,  Sedum  maxinmm, 
Lonicera  alpigcna,  Campanula  Waldsteiniana  Satureia  croatica  u 
visini  po  prilici  od  800  m.  Šašav  na  put  opazismo  žene  kako 
nose  breme  granja  od  žestikovine  (Rhamnus  fallax),  koje  nam  na 
upit  odvratiše,  da  lišćem  hrane  ovce  preko  zime.  Pošto  smo 
obišli  zapadnu  stranu  krenusmo  prama  sjeveru  kamenitom  bu- 
kovom šumom  sa  mnogimi  čistinami  obilujućimi  svakovrsnimi 
bilinami  kao :  Digitalis  ferruginea,  Peucedanum  montamim,  Agui- 
legia  Stcrnbergii,  Bupleurum  aristatum  var.  nanum,  Campanula 
pyramidalis,  Senecio  rupestris  i  t.  d.  Sam  uzlaz  na  vrh  jest  dosta 
mučan,  jer  valja  preko  velikih  strmina  i  kamenitih  ploča  pre- 
laziti, nu  napokon  je  i  to  obavljeno,  pa  sa  takove  jedne  klisure 
promatraš  okolinu,  koja  je  izim  malog  dijela  vrška  pokrita 
raznim  drvećem.  Tu  nam  pada  u  oči  jedno  10  komada  stabala 
punih  žuto  crvenog  grozdastog  ploda  a  to  je  jasika  (Sorbus 
aucuparia)  zatim  lijepe  bukve,  Ostrya  carpinifolia,  Rhamnus  fal- 
lax,  Acer  pseudoplatanus  i  obtusatum,  pa  Spiraea  cana  (mnogo- 


176  [13] 

brojno).  Od  ostalog  cvijeća  neka  bude  napomenuto  iz  bližnje 
okolice  vrha:  Lonicera  alpigena,  Campanula  Waldsteiniana  i  py- 
ramiclalis,  Peltaria  alUacea,  Scrophularia  laciniata,  Rubus  idaeus, 
Cvstopteris  fragilis,  Polystichum  lobatum,  Chamaencrion  angusti- 
folium,  Scrophularia  laciniata,  Valeriana  iripteris  var.  velebitica, 
Satiireia  thymifolia  i  variegata,  Malva  dissecta,  Achillea  virescens, 
Ornithogalum  pyramidale. 

Sa  vrha  spustismo  se  južnom  stranom  prama  istoku  a  zatim 
zaokrenuv  dospijemo  na  sjeverni  kraj  Ljutoča  otkuda  uputismo 
se  u  Guduru  ponesav  sobom  između  ostaloga  još:  Rosa  rubri- 
folia  i  badensis,  Pimpinella  major  i  saxifraga,  Artemisia  Lobelii, 
Viilpia  myurus,  Convolvulus  arvensis  var.  Cherleri,  Moenchia 
mantica,  Mentha  candicans  var.  stenanthelmla. 

Pošto  smo  ovom  zgodom  odlučili  bili  da  i  nekoje  brije- 
gove  južne  Plješivice  pohodimo  upriličismo  u  tu  svrhu  jedan 
dvodnevni  izlet.  Dne  27.  kolovoza  1911.  pođosmo  iz  Gračaca 
put  istoka  do  3.  kilometra.  Kod  Kesiča  kuća  zakrenusmo  sje- 
verno stazom  mimo  brda  Kamare  804  Drobac  kuća  i  dođosmo 
nad  Glogovo,  gdje  se  kod  vrela  Točak  od  9*^'  C  zaustavismo. 
Sama  kamenita  pusta  okolica  mjestimice  sa  malo  težatne  zemlje 
crljenice!  Putem  opazismo:  Marrubium  vulgare  i  candissimum, 
Anthericum  ramosum,  Galiiim  piirpureum,  Globularia  cordifolia, 
Scorzonera  villosa,  Inula  hirta  i  ensifolia,  Knautia  diessecta,  Her- 
niaria  glabra  i  t.  d.  Nedaleko  više  spomenutog  vrela  jest  spo- 
menik cara  Josipa  11.,  naime  onizka  piramida  od  klesanog 
kamena  proviđena  na  sve  četiri  strane  napisi  u  hrvatskom, 
njemačkom  i  latinskom  jeziku  ođ  kojih  napominjem  hrvatski 
ukljesan  na  sjevernoj  i  južnoj  strani :  „Josip  II.  pod  ovom  bu- 
kvom u  sjeni  opočinu  dne  7.  svibnja  1775.  —  Spomenik  ovaj 
postaviše  časnici  Ličke  pukovnije  godine  1858."  —  Ovu  bukvu 
posjekoše  prije  30  godina  zlobne  ruke. 

Sada  idemo  gorskimi  kamenitimi  pašnjaci  uzdignutimi  po 
prilici  800 — 900  m  nad  površinom  morskom  neprestance  pola- 
gano uzdižući  se,  na  kojima  mora  da  raste  u  ranije  doba  bo- 
gata flora  sudeći  po  nekojim  ubranim  bilinama  kao:  lurinea 
mollis  var.  liburnica,  Silene  ofites  i  pseudotites,  Thalictrum  sim- 
plex,  Hypochaeris  illyrica,  Stachys  serotina  i  t.  d.  Zaokrenuvši 
prama  sjeveru  dođemo  na  južno  podnožje  Lisca  1336  okriepivši 
se   sa  hladnom   vodom   iz   Borovac   vrela   od  14"  C,  dočim  je 


114]  177 

zrak  imao  32"  C.  Uspon  poduzesmo  sa  zapadne  strane  kod 
livade,  koje  počeše  taj  dan  upravo  kositi.  Na  tom  po  prilici 
1200  m  visokom  prostoru  ubrasmo  medu  ostalim:  Plantago  ca- 
hnata,  Campamila  pinifolia,  Veronica  spicata,  Sedum  ochroleucum, 
Globularia  cordifolia,  Galhim  purpureum,  Satiircia  thymifolia, 
Eryngium  amethystinum,  Koeleria  montana,  Asphodelus  albus, 
Knautia  dissecta,  Gentiana  symphyandra,  Rosa  gentilis,  Primula 
siiaveolens,  Medicago  prostrata,  Centaurea  variegata  i  jedan  pri- 
mjerak Cirsiiim  Freyerianum. 

Dalnje  napredovanje  bijaše  nam  oteščano  znatnom  strmi- 
nom uz  veliku  sunčanu  žegu  a  bez  ikakva  puteljka,  nu  napokon 
popesmo  se  ipak  na  vrhunac  Lisca,  koj  je  posvema  gol,  osim 
nešto  grmlja  na  podnožju  zapadne  strane.  Između  Lisca  i  na- 
protiv sjeverno  ležećeg  Bukovog  vrha  1401  proteže  se  do  dva 
kilometra  dugo  a  jedan  kilometar  široko  Pusto  Polje'  sa  lijepimi 
livadami  posuto  mnogobrojnim!  vreli,  koja  iz  pećina  izviraju 
kao:  Zvijezda,  Crno  vrelo  i  Vrelo  kod  strane  Maričića  sa  8  a 
Milovanović  vrelo  i  Mala  Zvijezda  sa  13"  C  te  koja  svojom 
vodom  također  natapaju  pomenuto  polje.  Pri  podnevnoj  žegi 
pretražismo  mu  vrh  na  sve  strane  našav  nešto  ljetne  flore,  jer 
smo  prekasno  došH  i  to:  Athamanta  Haynaldi,  Euphrasia  ili- 
rka, Saxifraga  Malyi,  Dryopteris  rigida,  Gentiana  utriculosa, 
Anthyllis  Jacguini,  Galium  lucidum,  Stachys  subcrenata,  Satureia 
thymifolia,  Asperula  longiflora  u  niskim  patuljastim  primjercima. 

Nakon  odmora  spustismo  se  istočnom  položitijom  stranom 
prama  pustom  polju,  pri  čem  smo  našli  Gentiana  crispata,  po- 
znatu nam  dosele  iz  Hrvatske  sa  Poštaka,  Minuartia  verna, 
Diantlms  velebiticiis  i  neke  druge.  U  samom  Pustom  polju  ne- 
daleko vrela  Zvijezde  netom  pomenute  pa  Cirsium  eriophorum, 
Thalictrum  siniplex,  Ornithogalum  tenuifoliiim,  na  mokrim  pako 
mjestima  Blysmus  compressiis,  luncus  alpinus  var.  fuscoater, 
comprcssus  i  bufonius,  Caltha  palustris. 

Okriepivši  se  kod  vrela  Zvijezde  hladnom  vodom  stanemo 
se  polagano  uspinjati  na  bukovom  šumom  obrasli  Veliki  Bu- 
kovnik.  Nu  kako  smo  sabiranjem  i  bilježenjem  mnogo  vremena 
potratili  zateče  nas  mrak  te  bijasmo  prisiljeni  na  istočnoj  strani 


'  Nazvaše  ^a  radi  toga,  jer  na  njegovom  prostranom  prostoru  nema 
nikakve  kuće  a  niti  stana. 


178  [15j 

V.  Bukovnika  po  prilici  u  visini  ođ  1250  m  da  prenoćimo  pod 
vedrim  nebom.  Spominjemo  nekoje  od  opaženih  bilina  kako 
smo  jih  redomice  zabilježili:  Asphodelus  albus,  Inula  oculus 
Christi,  Globiilaria  Willkommii,  Dorycnium  germanicum,  Gentiana 
crispata,  Orobanche  alba,  Heliantliemum  obscurum,  Melica  ciliata, 
Galiiim  purpureum  i  lucidum,  Rhamnus  fallax,  Trifoliiim  alpestre, 
Eiiphorbia  amygdaloides,  Brunella  alba,  Scrophularia  laciniata, 
Cynoglossum  montanum,  Geranium  robertianum,  Thlaspi  praecox, 
Carduus  alpestris,  Dianthus  veleblticus,  Allium  ursinum,  Epilo- 
biiini  montanum,  Ranunculus  lanuginosus,  Veronica  pseudocha- 
maedrys,  Stachys  silvatica,  Chenopodium  bonus  Henricus,  T/iymus 
angustifolius,  Pariš  guadrifolia,  Aremonia  agrimonioides  i  t.  d. 

Zorom  28.  srpnja  prispjesmo  nakon  napornog  uspinjanja 
preko  omašnih  pećima  na  sam  goli  Bukovi  Vrh  1401  pri  čem 
smo  u  našu  mapu  pohranili  Lonicera  alpigena,  Seduni  album, 
Dentaria  polyphylla,  Polystichum  lobatum,  Convallaria  polygo- 
natum,  Stac/iys  ali  ina,  Geranium  macrorrhizum,  Peltaria  alliacea, 
Verbascum  floccosum,  Arabis  alpina,  Scutellaria  altissima,  Saxi- 
fraga  lasiophylla,  Chaniaenerion  angustifolium,  dapače  nađosmo 
Urtica  divica  i  Coronilla  varia  na  samom  vrhu.  Idući  sjevero- 
zapadnim pravcem  dospijemo  do  visine  1330  a  spusti v  se  zatim 
nizbrdice  prama  Pustom  polju  opazismo  na  jednoj  krčevini 
neizmjernu  množinu  šumskih  jagoda  (Fragaria  moschata)  u 
cvijetu  i  plodu,  ali  veći  dio  njih  tek  u  dozrijevanju.  Do  silaza 
na  Pusto  polje  ponesli  smo  još:  Rumex  arifolius,  Aegopoiium 
podagraria,  Melandryum  rubrum,  Maianthemum  bifolium  (u  listu) 
Lilium  martagon,  Primula  suaveolens,  Petasites  albus,  Chrysan- 
thenmm  macrophyllum,  Cirsium  pannonicum,  Gymnadenia  conopea. 

Idući  napred  Pustim  Poljem  niz  potočić  Soviljevac  dospi- 
jemo u  klanac,  kojega  južno  ležeću  stran  sačinjavaju  okomite 
kamenite  stijene  Orlove  Grede.  Na  nju  se  ne  može  s'  ovkraj 
popeti  pa  smo  stoga  samo  na  podnožju  njezinom  mogU  koješta 
sabrati  kao :  Silene  multicaulis,  Ruta  divaricata,  Rhamnus  fallax, 
Malcolmia  serbica,  Athamanta  Haynaldi,  Campanula  Waldstei- 
niana,  Arabis  alpina,  Polystichum  rigidum,  Sedum  ochroleucum  i 
glaucum,  Bupleurum  Sibthorpianum,  Saxifraga  Malyi,  Ribes  gross- 
ularia,  Geranium  macrorrhizum,  Moehringia  muscosa,  Cystopteris 
fragilis.  Međutim  o  podne  nastali  tutanj  gromova  i  silna  nao- 
blaka na  nebu  prisili   nas  na  nastavak  puta.   Nesašav  pravo  ni 


.[61]  17» 

na  stazu  počme  kiša  pljuštiti,  ubrzamo  stoga  naše  napredovanje 
te  uspinjuć  se  postepeno  dospijemo  do  pod  brijeg  Sedlo  1270,. 
kojeg  bi  bili  rado  radi  njegove  kamenite  konfiguracije  pregle- 
dali, nu  sbog  lošeg  i  nesigurnog  vremena  moradosmo  se  spu- 
stiti dole  prama  Tajagić  kucam,  gdje  nam  dopane  ruku  još 
Stachys  obligua.  Od  sedla  je  lijep  izgled  na  5  kilometara  dugo 
a  3  km.  široko  te  po  prilici  750  m.  visoko  kamenito  i  pusto 
Hubačevo  polje,  kojeg  smo  od  Tajagića  prama  Omsici  u  naj- 
ljepšem vremenu  prešli.  Ono  malo  trave  što  na  njem  poraste, 
popasle  su  već  ovce  pa  si  mogao  tek  nekoje  oporitije  biline 
opaziti  kao :  Cirsium  eriophorum,  Teiicriiim  montanum,  Marru- 
bium  candidissinmm,  Erysimum  crysimoides,  Helleboriis  mulii/idus, 
Scrophidaria  canina,  Carlina  aggregata  i  vulgaris,  Verbascum 
ni  onim,  Rumex  pulcher,  Centaur  ea  scabiosa,  Cirsium  acaule  i 
argenteum,  Inula  oculus  Christi. 

U  Omsici  đržasmo  odmor  a  onda  nastavismo  put  prama 
Tommgaju.  Iz  tamošnje  okolice  napominjeiTO  povrh  gore  ista- 
knutih još  Marrubium  vulgare,  Galium  purpureum,  Verbascum 
floccosum  i  Chaixii,  Acer  campestre,  Potentilla  reptans,  Asperula 
longiflora,  Dipsacus  silvestris,  Clematis  vitalba,  Calamintha  offi- 
cinalis  var.  intermedia,  Anthemis  arvensis  a  od  Tomingaja,  kojeg 
smo  povrh  toga  25.  srpnja  posebno  pohodili:  Scrophularia  ca- 
nina, Galium  mollugo  i  verum,  Agropvrum  repens,  Medicago 
falcata,  Inula  britanica,  Ononis  spinosa  floribus  albis,  Stachys 
recta,  Orlaya  grandiflora,  Ferulago  galbanifera,  Smyrnium  per- 
foliatum,  Reseda  lutea,  Bupleurum  aristatum,  Opopanax  chiro- 
nium,  Mentha  spicata,  Onopordum  acantium,  Laihyrus  megalan- 
ilms,  Staphys  germanica,  Buphthalmum  salicifolium,  Teucrium 
montanum  i  t.  d.  Iz  Tomingaja  vratismo  se  na  kolima  u  Gračac. 

Konačno  zahvaljujemo  se  g.  dru.  A.  Degenu  u  Budapešt. 
i  K.  H.  Zahnu  u  Karlsruhe,  koji  su  i  to  prvi  mnoge  vrsti  našega 
herbara  a  drugi  naše  Hieracije  blagohotno  označili,  dočim  je 
pokojni  dr.  Borbas  nekoje  ruže  determinovao.  Našim  vrijednim 
pratiocem  na  izletima  gg.  veleč.  župniku  Ljudevitu  Barbiću, 
sudbenom  akcesisti  Nikoli  Radeki  i  njegovom  sinu  petoškolcu 
Milanu,  kao  i  svim  inim,  koji  su  naš  pothvat  ma  na  koj  način 
podupirali,   neka  bude  ovime  izrečena  naša  najsrdačnija  hvala. 

U  Zagrebu  dne  10.  lipnja  1913. 


221  [17] 

Sistematski  popisi 

Ptendophyta. 

Polypodiaceae. 

Cystopteris  fragilis  (L.)  Bern.  var.  anthriscifolia  Koch.  Tro- 
vrha,  Ljutoć,  V.  Vrbica,  Vratce,  Crnopac,  Kita  Velebita,  Tremzina. 

Dryopteris  Filix  mas  (L.)  Schoit.  forma  typica  Luerssen. 
Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita  Velebita,  Tremzina.  — 
var.  incisa  Moore  na  Trovrhi.  —  Dr.  rigida  (Hoffm.)  Desv.  var. 
bipinnatisecta  forma  germanica  Milde.  Ljutoč,  Zagaljen,  Crnopac, 
Kita  Velebita.  —  forma  meridionalis  Milde.  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Crnopac,  Kita  Velebita.  —  Dr.  pallida  (Bory)  Janchen.  Crnopac. 

Polystichum  lonchitis  (L.)  Roth.  Crnopac  (Zelebor,  Rossi), 
Kita  Velebita  i  Bat  na  Crnopcu.  —  P.  lobatum  (Hunds.)  Presi. 
Trovrha,  Ljutoč,  Ćelavac,  Kita  Velebita. 

Aihyrium  filix  femina  Roth.  var.  fissidens  Doli.  Rašlje  na 
Crnopcu. 

Phyllitis  Scolopendrium  (L.)  Newmann.  Trovrha,  Kita  Ve- 
lebita. 

Asplenium  viride  Huds  forma  typica  Luerss.  Trovrha,  Kita 
Velebita.  —  A.  trichomanes  L,  forma  typica  Luerss.  Ričice,  Ploča, 
Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Vratce,  Kita  Ve- 
lebita, Tremzina.  —  var.  auriculata  Milde.  Trovrha.  —  var.  lobato- 
crenata  DC.  Crnopac.  —  A.  muzaria  L.  V.  Vrbica,  Ljutoč,  Kita 
Vel.,  Tremzina.  —  var.  Brunfelsii  Haufler.  Rakovnik,  Zagaljen, 
Tremzina.  —  var.  pseudo-germanicum,  Heiifler,  Ploča. 

Ceterach  officinarum  Lam.  et  DC.  var.  stenoloba  Gsh.  Ra- 
kovnik, Vratce,  Ljutoč.  —  var.  platyloba  Gsh.  Zagaljen.  —  var. 
spiralis  Deg.  et  Kiimm.  Trovrha,  Vrelo  u  Zrmanji,  Ćelavac, 
Crnopac. 

Pteridium  aguilinum  (L.)  Kuhn.  Ričice.  —  var.  lanuginosa 
Hook.  Ljutoč. 

Polypodium  vulgare  L.  a)  commune  Milde.  Ljutoč,  Ćelavac, 
Tremzina.  —  var.  rotundatum  Milde.  Trovrha.  —  var.  attenuatum 
Milde.  Ljutoč.  —  forma  crenatum  Baenitz.  Crnopac.  —  var. 
auritum  Willd.  forma  auriito-attemiatiim  Baenitz.  Trovrha. 

^  U  ovaj  popis  nisu  poprimljena  ona  staništa  koja  su  već  objeloda- 
njena u  mojoj  zadnjoj  raspravi  „Die  Plješivica  und  ihr  Verbindungszug 
jnit  dem  Velebit  in  bot.  Hinsicht  (M.  bot.  lap.  1913.  p.  37—106)". 

Ljudevit  Rossi:  Floristička  istraživanja  po  jugoistočnoj  Hrvatskoj.  ^ 


.  [18]  222 

Eguisetaceae. 
Eguisetum  arvense  L.  Ričice. 

Anthophyta. 

A.  Gymnospermae. 

Coniferae. 

Abies  alba  Miller.  Pojedince  na  Kiti  Vel. 

Juniperus  communis  L.  Kita  Vel.  —  J.  nana  Willd.  V.  Ver- 
bica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Crnopac,  Kita  Vel.  —  /  sabina  L. 
Crnopac  (Zelebor,  Janchen,  Rossi)  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen. 

Taxiis  baccata  L.  Kita  Vel.  pojedince. 

B.  Angiospermae. 

Monocotyledoneae. 
Typliaceae. 
Typha  angiistifolia  L.  Ričice. 

Alismataceae. 
Alisma  planiago  L.  Štikada,  Ričice. 

Gramnicae. 

Echinochloa  criis  galli  (L.)  R.  et  Sch.  Štikada.  —  E.  viridis 
(L.j  R.  et  Sch.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce. 

Anthoxantum  odoratum  L.  V.  Vrbica,  Tremzina. 

Štipa  pulcherrima  C.  Koh.  Zagaljen. 

Phleum  pratense  L.  var.  nodosum  L.  Vratce,  V.  Vrbica,, 
Kita  Vel. 

Alopecurus  pratensis  L.  Vratce,  V.  Vrbica,  Gudura. 

Agrostis  alba  L.  Ljutoč,  Vrbica.  —  A.  vulgaris  With.  Šti- 
kada, Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Tremzina. 

Calamagrostis  epigeios  (L.)  Roth.  Crnopac. 

Avenastruni  pubescens  (Huds.)  Jess.  V.  Vrbica. 

Cynodon  dactylon  (L.J  Pers.  Vratce,  Štikada,  Ljutoč. 

Sesleria  tcnuifolia  Schrad.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen, 
Kita  Vel.,  Tremzina.  -  S.  autumnalis  (Scop.)  Schltz.  Ljutoč,  V. 
Vrbica,  Kita  Vel. 


223  [19] 

Koeleria  montana  (Hansm.)  D.  T.  V.  Vrbica,  Zagaljen, 
Vratce. 

Melica  ciliata  L.  Trovrha,  Gudura,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Će- 
lavac,  Zagaljen,  Vratce,  Kita.  —  M.  iiniflora  Retz.  Ljutoč.  —  M. 
nutans  L.  Ljutoč  i  Rašlje  na  Crnopcu. 

Dactylis  glomerata  L.  Ljutoč,   V.  Vrbica.   Kita,   Tremzina. 

Cynosurus  cristatus  L.  Štikada. 

Poa  annua  L.  Štikada.  —  P.  nemoralis  L.  V.  Vrbica,  Će- 
lavac,  Crnopac,  Kita,  Sremzina.  —  var.  coarctata  Gand.  Tro- 
vrha. —  P.  compressa  L.  Ljutoč,  Kita,  Tremzina. 

Festuca  ovina  L.  Ljutoč.  —  F.  pungens  Kit.  Crnopac.  — 
F.  silvatica  (Poli)  Vili.  Trovrha. 

Viilpia  myurus  (L.)  Gmel.  Ljutoč. 

Bromus  arvensis  L.  Ričice,  Gudura.  —  Br.  mollis  L.  var. 
conlractus  Lge.  Ljutoč.  —  Br.  erectus  Hunds.  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Kita,  Tremzina.  —  Br.  sterilis  L.  Cerje,  Vratce. 

Brachypodium  pinnatum  (L.)  P.  Beanv.  var.  rupestre  R.  et 
Sch.  V.  Vrbica.  —  Br.  silvaticum  R.  et  Sch.  Ljutoč. 

Lolium  perenne  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce. 

Agropyron  intermedium  (Host)  Beanv.  Štikada,  Cerje,  V. 
Vrbica.  —  var.  virescens  (Panč)  V.  Vrbica. 

Elymus  europaeus  L.  Trovrha,  Kita. 


Cyperaceae. 

Schenoplectus  lacustris  (L.J  Palla.  Štikada.  —  Blysmus 
compressus  (L.)  Panz.  Voda  Vrbica. 

Heleacharis  palustris  (L.)  R.  Br.  Štikada,   Ričice,   Gudura. 

Carex  Leersii  F.  Schltz.  Tremzina.  —  C.  Halieriana  Asso. 
Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji.  —  C.  Oederi  Retz.  Voda  Vrbica. 

Araceae. 
Arum  italicum  Mili.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji. 

Juncaceae. 

Juncus  conglomeratus  L.  Voda  Vrbica.  —  /  articulutus  L. 
Gudura,  Ričice.  —  /  compressus  Jacq.  Voda  Vrbica.  —  /  bu- 
fonius  L.  Štikada,  Gudura,  Ričice. 

Luzula  campestris  (L)  DC.  Ljutoč,  Tremzina. 


[20]  224 

Liliaceae. 

Veratrum  nigrum  L.  V.  Vrbica.  —  V.  album  L.  Ljutoč,  V. 
Vrbiba,  Rašlje  na  Crnopcu,  Tremzina. 

Asphodeliis  albus  L.  V.  Vrbica,  Celavac. 

Anthericum  ramosum  L.  Trovrha,  Crnopac,  Tremzina. 

Allium  sphaerocephalum  L.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Zagaljen.  —  A.  ochroleucum  W.  K.  Trovrha.  —  A.  carinatum  L. 
Trovrha,  V.  Vrbica,  Vratce.  —  A.  pulchellum  Don.  Trovrha,  Ra- 
kovnilc,  Ljutoč,  Ćelavac,  Crnopac,  Tremzina.  —  A.  fuscum  W. 
K.  Zagaljen,  Crnopac. 

Lilium  Martagon  L.  Ljutoč,  Kita,  Tremzina  —  var.  Catta- 
niae  Vis.  Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  L.  carniolicum  Bernh.  3. 
Jankae  A.  Kerner.  Tremzina. 

Scilla  bifolia  L.  Na  podnožju  Crnopca. 

Ornithogalum  pyramidale  L.  Ljutoč. 

Muscari  botryoides  (L.)  Lam.  et  DC.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Asparagus  tenuifolius  Lam.  Trovrha,  Tremzina. 

Riiscus  aculeatus  L.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji. 

Polygonatum  officinale  Ali.  Kita,  Tremzina. 

Pariš  guadrifolia  L.  Kita. 

Amaryllidaceae. 
Galanthus  nivalis  L.  Na  podnožju  Crnopca. 

Iridaceae. 

Crocus  neapolitanus  (Rez)  Ascfi.  Vrelo  u  Zrmanji,  V.  Vrbica, 
na  podnožju  Crnopca. 

Orhidaceae. 
Gymnadenia  conopea  (L.)  R.  Br.  Tremzina. 
Cephalanthera  rubra  (L.)  Rich.  Kita. 
Epipactis  latifolia  (L.)  Ali.  Ljutoč,  Kita. 
Neottia  nidus  avis  (L.)  Rich.  Ćelavac,  Kita. 

Dicotyledoneae. 

Salicaceae. 
Populus  trcmula  L.  Ričice,   Ljutoč.   —   P.  nigra  L.  Cerje. 
Salix  alba  L.  Cerje,   Ričice,   Štikada.   —   5.  glabra  Scop. 
Crnopac  (Zelobor).  —  5.  purpurea  L.  Cerje,  Ričica,  Štikada.  — 


225  [21] 

S.  capraea  L.  Bat  na  Crnopcu.  —  S.  grandifolia  Ser.  var.  vele- 
bitica  Borb.  Crnopac. 

Betulaceae. 

Carpinus  orientalis  Mili  Štikada,  Rašlje,  Tremzina,  Trovrha. 
Ploča  (Beck);  u  Zrmanjskoj  dolini  kod  Vrela,  Rakovnika  i  Zvo- 
nigrada. 

Ostrya  carpinifolia  Scop.  U  Zrmanji  (Sabljar)  kod  Vrela  i 
Zvonigrada,  Ljutoč. 

Corylus  avellana  L.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina. 

Fagaceae. 

Fagus  silvatica  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,. 
Crnopac,  Kita,  Tremzina. 

Quercus  cerris  L.  Cerje,  Ljutoč.  —  Qu.  lanuginosa  (Lam.) 
Thuill.  Palanka  u  Zrmanji.  —  Qu.  sessiliflora  Salisb.  Ploča 
(Beck),  Trovrha. 

Ulmaceae. 
Ulmus  scabra  Mili.  Cerje,  Kita. 

Moraceae. 
Ficus  carica  L.  Vrelo  i  Zvonigrad,  culta. 

Urticaceae. 
Urtica  dioica  L.  Štikada,  Gudura,  Ćelavac,  Vratce. 

Santalaceae. 
Thesium  bavarum  Schrk.  Tremzina. 

Aristolochiaceae. 

Asarum  europaeum  L.  Crnopac,  Kita. 
Aristolochia  pallida  Willd.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Polygonaceae. 

Rumex  obfusifolius  L.  Vratce,  Štikada.  —  R.  acetosella  L. 
Štikada,  V.  Vrbica,  Tremzina.  —  R.  arifolius  Ali.  Tremzina.  — 
R.  acetosa  L.  Štikada,  Tremzina. 


[22]  226 

Polygonum  persicaria  L.  Štikada,  Ričice.  —  P.  aviculare 
L.  Štikada,  Ljutoč,  Vratce. 

Chenopodiaceae. 

Polycnemum  arvense  L.  Vratce. 

Chenopodium  vulvaria  L.  Trovrha.  —  Ch.  album  L.  Štikada. 

Amarantacea. 
Amarantus  retroflexus  L.  Gudura. 

Caryophyllaceae. 

Agrostemma  githago  L.  Štikada,  Gudura. 

Silene  vulgaris  (Moench.)  Garcke.  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica, 
Vratce,  Kita.  —  5.  saponariaefolia  Schott.  Ljutoč.  —  5.  multi- 
caulis  Giiss.  Čelavac,  Zagaljen,  Crnopac,  Kita.  —  5.  nutans  L. 
Ljutoč,  Tremzina.  —  5.  viridiflora  L.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  S. 
Reichenbachiana  Vis.  Vratce,  Ćelavac.  Ovamo  će  valjda  spadati 
i  5.  flavescens  W.  K.  sa  Trovrhe  (Zelebor). 

Heliosperma  pusillum  W.  K.  Crnopac  (Zelebor,  Rossi),  Kita, 
Tremzina. 

Melandryum  album  (Mili)  Garcke.  Vratce,  Štikada.  Ričice, 
Cerje,  Ljutoč.  —  M.  rubrum  (Schk.)  Rohl.  V.  Vrbica,   Ćelavac. 

Tunica  saxifraga  (L.)  Scop.  Vrelo  i  Rakovnik  u  Zrmanji, 
Štikada,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Kita,  Tremzina. 

Vaccaria  pyramidata  Med.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Dianthus  armeria  L.  Ljutoč,  —  D.  velebiticus  Borb.  V.  Vrbica, 
Tremzina. 

Saponaria  officinalis  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada. 

Stellana  media  (L.)  Vrelo  u  Zrmanji.  Si.  glochidisperma 
Murb.  Ćelavac.  —  Si.  holostea  L.  Zvonigrad.  —  St.  graminea 
L.  Na  podini  Tremzine. 

Cerastium  semidecandrum  L.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  C.  cili- 
(Gtum  W.  K.  Tremzina.  —  C.  grandiflorum  W.  K.  Crnopac  (Ze- 
lebor, Rossi),  Kita,  V.  Vrbica. 

Moenchia  mantica  (L.)  Barti,  Gudura. 

Sagina  procumbens  L.  Štikada. 

Mimiartia  liniflora  (L.  fil.)  Schinz  et  Thell.  Vrelo  u  Zrmanji 
((Štur  exicc.).  —  M.  fasciculata  Hiern.  Crnopac. 


227  [23] 

Arenaria  serpyllifolia  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Ričice,  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Ćelavic,  Zagaljen,  Vratce,  Kita,  Tremzina.  —  A.  gra- 
cilis  W.  K.  Crnopac  (Zelebor,  Rossi). 

Moehringia  muscosa  L.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Kita,  Crnopac,  Tremzina.  —  M.  trinervia  (L.)  Clairv.  V.  Vrbica. 

Spergula  arvensis  L.  Selo  Gudura  kod  Štikade. 

Herniaria  glabra  L.  Trovrha,  V.  vrbica,  Crnopac,  Tremzina. 
—  H.  incana  Lam.  Zrmanja  (Šloser  i  Vukotinović  exsicc.  1878.) 
izmedju  Vrataca  i  Vode  Vrbice,  rijetka. 

Scleranthus  annuus  L.  Stikada.  Na  Ćelavcu  ubrao  sam  novu 
vrst  koja  će  biti  upisana  u  Degenovoj  flori  velebitskoj. 

Ranunculaceae. 

Paeonia  mas  Gars.  var.  pubescens  Vis.  Ćelavac.  Crnopac,  Kita. 

Helleborus  odorus  W.  K.  var.  istriacus  Schiffn.  na  podnožju 
Crnopca.  —  H.  multifidus  Vis.  Štikada,  Gudura,  Ričice,  Cerje, 
Ljutoč,  Vratce,  Crnopac,  Tremzina.  —  H.  atrorubens  W.  K.  Ploča. 

Isopyrum  thalictroides  L.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Actaea  spicata  L.  Kita. 

Aguilegia  Kitaibelii  Schott.  Crnopac  (Zelebor,  Jancken, 
Rossi),  Bat  na  Crnopcu.  —  A.  Sterbergii  Rchb.  Ljutoč,  Rašlje 
na  Crnopcu. 

Delphinium  fissum  W.  K.  var.  dinaricum  Beck.  V.  Vrbica 
nadjen  samo  1  komad! 

Aconitum  anthora  L.  V.  Vrbica.  —  A.  vulparia  Rchb.  var. 
croaticum  Gdyer.  Crnopac,  Kita  (Degen).  —  forma  velebiticum 
Gdyer.  Kita  (Degen),  Crnopac. 

Anemone  grandis  (VVender.)  Kern.  Tremzina.  Ovu  mi  je 
bilinu  donio  3,  travnja  1890  tadanji  županijski  tajnik  g.  Varga. 
Ja  sam  ju  brao  prije  togo  kod  Mamutovca  povrh  Karlobaga, 
gdje  bijaše  mnogobrojnija.  —  A.  ranunculoides  L.  Vrelo  u 
Zrmanji,  Kita.  —  A.  nemorosa  L.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji, 
V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita. 

Clematis  reda  L.  Ćelavac.  —  Cl.  vitalba  L.  Štikada,  Ri- 
čice, Ljutoč.  —  Cl.  flammula  L.  var.  fragrans  Ten.  Vrelo  u 
Zrmanji. 

Ranunculus  calthaefolius  (Rchb.)  BI.  N.  et  Sch.  Vrelo  i 
Zvonigrad  u  Zrmanji.  —  R.  bulbosus  L.  Cerje,  V.  Vrbica.  — 
R.  sardous  Crtz.  var.  mediterraneus   Griseb.  Gudura.   —   R.  re 


[24J  228 

pens  L.  Štikada,  Gudura,  Ričice.  —  R.  lanuginosus  L.  Crnopac, 
Tremzina.  —  R.  acer  L.  Voda  Vrbica.  —  R.  tenuifolius  DC.  var. 
velebiticus  Degen.  Kita. 

Thalictrum  aguilegifolium  L.  Ćelavac,  Kita.    —   Th.  elatum 
Jacq.  Štikada,  Ričice,  V.  Vrbica,  Tremzina. 

Papaveraceae. 

Chelidonium  maius  L.  Rakovnik  u  Zrmanji. 

Papaver  rhoeas  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada. 

Corydalis  solida  (L.)  Schw.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  C.  densi- 
flora  Presi  Vrelo  i  Rakovnik  u  Zrmanji.  „Von  der  siidlichen 
(ital.  griechischen)  Pflanze  nur  durch  die  mehr  griine  Farbe  des 
Laubes  verschieden.  Dr.  Degen  in  sched."  —  C.  tennis  Schott. 
Vrelo  u  Zrmanji.  —  C.  ochroleuca  Koch.  Ploča.  (Kitaibel,  Fl.  cr. 
kao  Fumaria  odnosno  Corydalis  capnoides,  Rossi),  Crnopac, 
Kita  Velebita. 

Cruciferae. 

Aethionema  saxatile  (L.)  R.  Br.  Trovrha,  Vrelo  i  Zvonigrad 
u  Zrmanji,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac. 

Thlaspi  perfoliatum  L.  ^.)  dentatum  Borb.  Vrelo  u  Zrmanji. 
—  T.  praecox  Wulf.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina. 

Kernera  saxatilis  (L.)  Rchb.  Crnopac,  Tremzina. 

Peltaria  alliacea  L  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,. 
Zagaljen,  Crnopac,  Bat,  Kita,  Tremzina. 

Alliaria  officinalis  Andrz.  Zvonigrad. 

Sisymbrium  officinale  (L.)  Scop.  Vrelo  i  Rakovnik  u  Zr- 
manji, Gudura, 

Sinapis  arvensis  L.  Štikada,  Ričice. 

Diplotaxis  tenuifolia  (L)  DC.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji. 

Rapimnus  raphanistrum  L.  Ričice. 
'  Barbarae  vulgaris  L.  Gudura. 

Roripa  silvestris  (L.)  Bess.  Štikada,  Gudura,  Ričice. 

Armoracia  rusticana  (Lani.)  G.  M.  Sch.  Ričice. 

Cardamine  graeca  L.  Pod  Zvonigradom  kraj  ceste  na  ob- 
raslom kamenitom  tlu  dosta  mnogobrojna.  Jedino  autentično 
nalazište  za  Hrvatsku.  C.  hirsiita  L.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zr- 
manji. Ćelavac.  —  C.  enneaphyllos  (L.J  Cr.  Kita.  —  C.  poly- 
phylla  W.  K.)   Schultr.  Crnopac.   —    C.  bulbifera  (L)  Cr.  Kita. 


229  "  [251 

Hutchinsia  petraea  (L.)  Br.  Vrelo  i  Zvonigrad   u   Zrmanji. 

Capsella  bursa  pastoris  (L.)  Med.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada, 
Ričice.  Ljutoč.  —  C.  rubella  Rent.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Draba  verna  L.  Vrelo  Rakovnik  i  Zvonigrad  u  Zrmanji; 
Crnopac  (Lengyel). 

Arabis  tur  rita  L.  a)  typica  Beck.  Tro  vrha,  Zvonigrad.  Lju- 
toč, Kita,  Tremoina.  —  A.  alpina  L.  Ćelavac,  Kita.  —  A.  hirsuta 
Scop.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Celavac,  Crnopac,  Kita.  —  var.  exau- 
riculata  Borb.  Ljutoč.  —  A.  sagittata  DC.  Trovrha. 

Erysimum  erysimoides  (L.)  Fritsch.  Štikada,  Cerje,  Gudura, 
Ljutoč. 

Alyssum  alyssoides  L.  Zvonigrad. 

Resedaceae. 
Reseda  lutea  L.  Cerje,  Ljutoč. 

Crassulaceae. 

Sedum  roseum  (L.)  Scop.  Crnopac,  Bat.  —  5.  maximum 
(L.)  Hoffm.  Trovrha,  Ljutoč,  Ćelavac,  Kita,  Tremzina.  —  5.  his- 
panicum  L.,  Crnopac.  S.  album  L.  Ploča,  Trovrha,  Ćelavac, 
Kita,  Crnopac.  —  5.  boloniense  Lois.  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Lju- 
toč, V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Vratce,  Kita,  Tremzina.  — 
5.  ochroleucum  Chaix.  Trovrha,  Vrelo  u  Zrmanji,  V.  Vrbica, 
Ćelavac,  Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  S.  altissimum  Poir.  Ploča 
(Kitaioel). 

Sempervivum  Schlehani  Schott.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Crnopac, 
Kita,  Tremzina. 

Saxifragaceae. 

Saxifraga  aizoon  Jacq.  var.  Malyi  Schott.  Trovrha,  V. 
Vrcica,  Ćelavac,  Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  5.  tridactylites  L. 
Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji^  5.  rotundifolia  L.  var.  lasiophylla 
Schott.  Trovrha,  Ljutoč,  Ćelavac,  Crnopac,  Kita,  Tremzina. 

Ribes  grossularia  L.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Crnopac, 
Kita.  —  R.  alpinum  L.  var.  palidigemmutn  Simk.  V.  Vrbica,  Ce- 
lavac, Crnopac,  Kita,  Tremzina. 

Rosaceae. 
Spiraea  cana  W.  K.  Trovrha,  Crnopac,  Kita,  Ćelavac,  Lju- 
toč. Na  posljednja  dva  mjesta  mnogobrojna. 


,[26]  230 

Aruncus  silvester  Kostel.  Crnopac. 

Cotoneaster  integerrima  Med.  V.  Vrbica,  Ćelavac.  —  var. 
parvifrons  Borb.  Crnopac.  —  C.  tomentosa  (Ait.)  Lindl.  Crnopac. 

Pirus  piraster  (L.)  Borkh.  Vrelo  u  Zrmanji,  Cerje,  Ljuloč. 

Malus  silvestris  (L.)  Mili.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Sorbus  aucuparia  L.  Ljutoč,  Kita,  Tremzina.  —  5.  aria 
(L.)  Cr.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita.  —  var.  la- 
nifera  Kern.  Tremzina. 

Amelanchier  ovalis  Med.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kifa. 

Crataegus  monogyna  Jacq.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada,  Cerje, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita. 

Rubiis  idaeus  L.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Cr- 
nopac, Kita,  Tremzina.  —  R.  saxatilis  L.  Crnopac  (Zelebor, 
Rossi)  Kita.  —  R.  ulmifolius  Schott.  Vrelo  u  Zrmanji  Šloser 
kao  R.  cinereus  Rchb.  a  Vukotinović  kao  R,  discolor  WheJ,  Ra- 
kovnik.  —  R.  tomentosus  Borkh.  Ploča  (Kitaibel,  Rossi).  —  R. 
hirtus  W.  K.  Ljutoč,  Rašlje,  Kita.  —  R.  caesius  L.  Gudura. 

Fragaria  vesca  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Ljutoč,  Tremzina.  — 
Fr.  nioschata  Diich.  Ljutoč,  Ćelavac,  Kita,  Tremzina. 

Potentilla  erecta  (L.)  Hampe.  Štikada,  Ričica,  Ljutoč,  V. 
Vrbica,  Crnopac,  Tremzina.  —  P.  repfans  L.  Ričica,  Cerje, 
Ljutoč.  —  P.  canescens  Bess.  Ćelavac.  —  P.  pedala  Nestl.  Tro- 
vrha, Štikada,  Ljutoč,  Ćelavac,  Crnopac.  —  P.  australis  Viraš. 
V.  Vrbica,  Zagaljen,  Ljutoč.  —  P.  micrantha  Ram.  Vrelo  u  Zr- 
manji, na  podnožju  Crnopca. 

Geum  urbanum  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen, 
Tremzina. 

Filipendula  hexapetala  (L.)   Maxim.    V.  Vrbica,    Tremzina. 

Agrimonm  eupatoria  L.  Trovrha,  Gudura,  Ričice,  Gerje, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Kita. 

Aremonia  agrimonioides  (L.)  Neck.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Cr- 
nopac. 

Sanguisorba  muricata  (Spach)  Gremli.  Ljutoč,  V.  Vrbica, 
Vratce,  Kita,  Tremzina. 

Rosa  baldensis  Kerner.  Cerje,  Gudura.  —  R.  riibrifolia 
Vili  Ljutoč,  Kita.  —  R.  ferruginea  Vili.  Komić,  Trovrha.  —  /?. 
glaucescens  Vulf.  Trovrha,  Crnopac.  —  R.  pracrupticola  Braun. 
Trovrha.  Ona  sa  Kite  jest:  „Eine  sich  der  R.  riibrifolia  var. 
praeriipticola  H.  Braun.  nahernde  Form,  doch  ist  die  Behaarung 


24  [27] 

weniger  dicht  und  Stacheln  mehr  gekrummt.  Dr.  Degen  in 
sched.  —  R.  canina  L.  Ričice.    —  R.  fissidens  Borb.  Grnopac. 

—  R.  podolica  Tratt.  Crnopac.  —  R,  syntrichostyla  Rip.  var. 
semibiserrata  Borb.  Grnopac.  —  R.  biserrata  Morat.  Rastovnik. 

—  R.  soltitialis  Bess.  Tro  vrha.  —  /?,  pendulina  L.  Grnopac, 
Kita,  Tremzina.  —  R.  gentilis  Stern.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Trem- 
zina.  —  var.  adenoneura  Borb.  Crnopac.  —  R.  spinosissima  L. 
V.  Vrbica,  Kita.  —  var.  megalacantha  Borb.  Ćelavac,  Kita. 

Prunus  spinosa  L.  Štikada,  Ričice,  Ljutoč,  Kita,  Tremzina. 

—  Pr.  mahaleb  L.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita. 

Leguminosae. 

Genista  sagitalis  L.  Kita,  Tremzina.  —  G.  pubescens  Ldng. 
Trovrha.  —  G.  dalmatica  Bartl.  var.  dinarica  Janchen.  Tren- 
zina.  —  G.  silvestris  Scop.  V.  Vrbica. 

Laburnum  alpinum  (Mili.)  Griseb.  Trovrha. 

Ononis  spinosa  L.  Cerje,  Ričice,  Štikada,  Gudura,  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Vratce,  Tremzina.    —   floribus  albis.   Ričice,  Vratce. 

Medicago  prostrata  Jacq.  Vratce,  V.  Vrbica.  —  M.  fakata 
L.  Štikada,  Ričice,  Cerje.  —  M.  Lupulina  L.  Ričice,  Ljutoč,  V. 
Vrbica,  Ćelavac,  Vratce. 

Melilotus  officinalis  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Ričice,  Cerje, 
Ljutoč. 

Trifolium  riibens  L.  Trovrha,  Ćelavac.  —  Tr.  alpestre  L. 
V.  Vrbica,  Kita,  Tremzina.  —  Tr.  medium  L.  Tremzina.  —  Tr. 
pratense  L.  Ljutoč,  Vratce,  Kita.  —  var.  pilosum  Heuffel.  Tro- 
vrha.   —    Tr.  ochroleucum  Huds.  Trovrha,  Ljutoč,  Rašlje,  Kita. 

—  Tr.  arvense  L.  Vratce,  Štikada,  Ljutoč.  —  Tr.  fragiferum  L. 
Ričice.  —  Tr.  montanum  L.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Kita,  Trem- 
zina. —  Tr.  repens  L.  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica, 
Vratce,  Kita,  Tremzina.  —  Tr.  campestre  Schreb.  Trovrha, 
Ljutoč,  Kita. 

Anthyllis  Jacguini  Kerner.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina.  — 
A.  Vulneraria  L.  Tremzina.    —   A.  rubicunda  Wender.   Ćelavac. 

Dorycnium  germanicum  (Gremli)  Rong.  Trovrha,  Ričice, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita,  Tremzina. 

Lotus  corniculatus  L.  Komić,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica, 
Vratce,  Kita,  Tremzina,  —  var.  ciliatus  Koch.  Vratce,  Ljutoč.  — 
var.  hirsutus  Koch   Ljutoč. 


[28]  25 

Colutea  arborescens  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  (Klekovski,  Rossi). 

Astragalus  illyricus  Bernh.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Coronilla  varia  L.  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Kita, 
Tremzina. 

Vida  cracca  L.  Štikada,  Ričice,  Ljutoč,  V.  Vrbica.  —  V. 
lathyroides  L  Zvonigrad.  —   V.  sativa  L.  Štikada. 

Lathyrus  pratensis  L.  Ričice.  —  var.  sepium  Scop.  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Tremzina.  —  L.  megalantlms  Stendel.  Izmedju  Ploče 
i  Udbine  (Poscharsky)  V.  Vrbica.  —  L.  vernus  (L)  Bernh.  Na 
području  Crnopca. 

Geraniaceae. 

Geranium  columbinum  L.  Štikada.  —  G.  molle  L.  Vrelo  u 
Zrmanji.  —  G.  rotundifolium  L.  Zvonigrad.  —  G.  robertianum 
L.  Trovrha,  Ljutoč,  Ćelavac,  Vratce,  Kita,  Tremzina.  —  G.  pur- 
pureum  L.  Rakovnik,  Zapaljen.  —  G.  macrorrhirum  L.  Trovrha, 
V.  Vrbica,  Čelavac,  Crnopac,  Kita.  —  G.  sanguineum  L.  Tro- 
vrha, V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina. 

Erodium  cicutarium  (L.)  L.  'Herit.  Vrelo  u  Zrmanji,  Vratce, 
Gudura,  V.  Vrbica. 

Oxalidaceae. 
Oxalis  acetosella  L.  Kita,  Tremzina. 

Linaceae. 
Linum  catharticum  L.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Vratce,  Kita,  Rašlje,  Tremzina.  —  L.  tenuifolium  L.  Trovrha.  — 
L.  iisitatissimiim  L.  Vrelo  u  Zrmanji  kult. 

Rutaceae. 

Ruta  divaricala  Ten.  V.  Vrbica,  Ćelavae,  Zagaljen,  Cr- 
nopac, Kita. 

Polvgalaceae. 
Polygala  vulgaris  L.  var.  albida  Chodat.  V.  Vrbica. 

Euphorbiaccae. 
Mcrcurialis  perennis  L.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita,  Trenzina. 
Euphorbia  angulata  Jacq.  Kita.    —  E.  verrucosa  L.  Trem- 
zina. —  E.  helioscopia  L.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  E.  amygdaloides- 


26  [29] 

L.  Ljutoč,  Kita.  —  E.  cyparissias  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada. 
—  E.  paralias  L.  Vrelo  u  Zrmanji  (Klekovski).  —  E.  exigua  L. 
Ljutoč.  —  E.  fakata  L,  Štikada,  Ćelavac,  Vratce. 

Anacardiaceae. 
Cotinus  coggygria  Scop.  Trovrha,  Kita. 

Celastraceae. 

Evonymus  verrucosa  Scop.  Trovrha.  —  E.  latifolia  (L) 
Mili  Trovrha.  —  E.  vulgaris  Mili.  Ljutoč. 

Aceraceae. 
Acer  monspessulanum  L.  Trovrha.  —  A.  pseudoplatanus  L. 
Trovrha,  Cerje,  Ljutoč,  Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  A.  obtu- 
satum  Kit.  Trovrha,  Palanka  u  Zrmanji,  Štikada,  Ljutoč,  V.  Vr- 
bica, Ćelavac,  Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  A.  platanoides  L. 
Trovrha,  Kita.  —  A.  campestre  L.  Trovrha,  Štikada,  Ričice, 
Cerje.  —  var.  austriacum  (Tratt.)  DC.  forma  Bierbachii  Schwerin. 
Komić  na  području  Trovrhe. 

Rhamnaceae. 

Paliurus  spina  Christi  Mili   Vrelo   i  Zvonigrad  u  Zrmanji. 

Rhamnus  cathartica  L.  Ćelavac.  —  Rh.  intermedia  Steud. 
et  Hochst.  Rakovnik  u  Zrmanji.  —  Rh.  fallax  Boiss.  Trovrha, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Crnopac,  Kita.  —  Rh.  saxatilis  Jacq.  V.  Vr- 
bica. —  Rh.  rupestris  Scop.  Trovrha,  Kita.  —  Rh.  frangula  L. 
Ćelavac,  Zagaljen. 

Vitaceae. 
Vitis  vinifera  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  goji  se  na  veliko.  —  V. 
silvestris  Gmel.  Štikada. 

Tiliaceae. 
Tilia  platyphyllos  Scop.  Ričice,  Cerje.    —  T.  flava  Wolny. 
Komić,  Vrelo  u  Zrmanji;  Crnopac  (Janchen,  Rossi). 

Malvaceae. 
Malva   moschata   L.    Štikada,   Kita.   —   var.  laciniata  Vis. 
Štikada,  Ljutoč,  Kita.  —  M.  silvestris  L.  Štikada,  Ričice,  Cerje, 
Gudura,  Ljutoč. 


[30] 


27 


Giittiferae. 

Hypericum  hirsutum  L.  Trovrha,  Celavah,  Kita,  Tremzina. 
—  H.  pcrforatum  L  Trovrha,  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V. 
Vrbica,  Ćelavac,  Vratce,  Kita,  Tremzina.  —  H.  veronense  Schrk. 
Ljutoč,  Voda  Vrbica.  Zagaljen,  Konopac.  —  H.  montanum  L. 
B.  scabriim  Koch.  Trenzina.  —  H.  alpigenum  Kit.  Trenzina. 

Cistaceae. 

Helianthemum  hirsutum  (Thnill.)  Merat forma  obscurum  (Pers.) 
Janchen.  Trovrh,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Vratce,  Kita,  Trem- 
zinn.  —  forma  Utorak  (Willkomm)  Janchen.  V.  Vrbica  (Janchen), 
Crnopac  (Degen,  Rossi).  —  H.  italicum  (L.)  Pers.  Tremzina.  — 
H.  alpestre  (Jacq.)  DC  forma  hirtum  fKoch.)  Pacher.  V.  Vrbica, 
Tremzina. 

Fumana  nudifolia  (Lam.)  Janchen.  Kita. 

Violaceae. 

Viola  arvensis  Murr.  a)  ruralis  Jord.  Vrelo  i  Zvonigrad  u 
Zrmanju.  —  V.  tricolor  L.  Ćelavac.  —  V.  odorata  L.  Vrelo  u 
Zrmanji.  —  V.  alba  Bess.  Vrelo  i  Zvonigrad.  —  V.  silvestris 
Lam.  Trovrha,  Vrelo  u  Zrmanji,  Ljutoč. 

Thymelaeceae. 
Daphne  mesereum  L.  Trovrha,  Kita.    —    D.  alpina  L.  var. 
pctiolaris  Kessl.  Trovrha,  Zagaljen,  Crnopac,  Kita. 

Lytraceae. 
Lythrum  salicaria  L.  Štikada,  Cerje,  Gudura. 

Oenotheraceae. 

Epilobium  montanum  L.  Trovrha,  Ljutoč,  Ćelavac,  Kita. 
Chamaenerion  angustifolium  L.  Ljutoč,  Kitk. 
Circaea  lutetiana  L.  Ljutoč. 

Araliaceae. 

Hedera  helix  L.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji,  Ljutoč,  Kita, 
Tremzina. 


28  [31J 

Umbelliferae. 

Sanicula  eiiropaea  L.  Ljutoč,  Kita,  Tremzina. 

Eryngiiim  amethystinum  L.  Trovrha,  Štikada,  Gudura,  Ri- 
čice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Tremzina. 

Chaerophyllum.  bulbosum  L.  Komić,  Štikada,  Cerje. 

Anthrisciis  fiimarioides  (W.  K.)  Spr.  Trovrha,  Celavac,  Cr- 
nopac,  Kita,  Tremzina. 

Scandix  pederi  Veneris  L.   Vrelo    i   Zvonigrad    u   Zrmanji. 

Torilis  anthrisciis  (L.)  Gmel.  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Vratce. 

Caucalis  daucoides  L.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Orlaya  grandiflora  (L.)  Hoffm.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada, 
Ričice,  Vratce,  Kita. 

Smyrnium  perfoliatum  L.  Štikada,  Vrelo  u  Zrmanji. 

Physospermum  verticillatiim  (W.  K.)  Vis.  Ploča  (Poscharsky), 
Trovrha,  V.  Vrbica,  Crnopac,  Kita. 

Bupleurum  Sibthorpianum  Sm.  Crnopac,  Tremzina.  —  B. 
jiinceum  L.  Trovrha,  Ljutoč,  Ćelava.  —  B.  aristatum  Bartl.  Vrelo 
i  Rakovnik  u  Zrmanji,  Štikada,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce.  — 
var  nanum  Koch.  Ploča  (Poscharsky),  Komić,  Ljutoč,  V.  Vrbica, 
Vratce,  Crnopac. 

Apium  repens  (Jacg.j  Rchb.  Zrmanja  (Schlosser). 

Carum  carvi  L.  Štikada,  Tremzina. 

Pimpinella  major  (L)  Huds.  Ljutoč,  Kita.  —  P.  saxifraga 
L.  Trovrha,  Ričice,  Ljutoč.  —  P.  alpina  Host.  Crnopac. 

Seseli  elatum  L.  Trovrha. 

Libanotis  moniana  Cr.  var.  nitens  Vis.  Crnopac  (Janchen, 
Rossi). 

Aihamanta  Haynaldi  Borb.  et  Mechtr.  V.  Vrbica,  Celavac, 
Crnopac,  Kita. 

Cnidium  silaifoliiim  (Jacq,)  Simk.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vr- 
bica, Celavac,  Zagaljen,  Crnopac,  Tremzina. 

Ligusticum  dinaricum  G.  Beck.  Kifa. 

Ferulago  ^albanifera  Koch.  Ploča  (Poscharsky),  Trovrha, 
Štikada. 

Opopanax  chironium  (L.  Koch.  Štikada. 

Peucedanum  austriacum  (Jacq.)  Koch.  var.  montanum  Koch. 
Trovrha,  Ljutoč,  Crnopac,  Kita. 

Pastinaca  opaca  Bern.  Štikada. 


|32]  29 

Heracleum  sphondylium  L.  Tremzina,  —  H.  ternatum  Borb. 
Komić,  Crnopac,  Kita. 

Laserpitium  latifoliuni  L.  aj  typicum  Beck.  Trovrha.  —  b) 
asperum  (Cr)  Beck.  Trovrha.  —  L.  siler  L.  V.  Vrbica. 

Daucus  carota  L.  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce. 

Cornaceae. 

Cornus  mas  L.  Štikada,  Ljutoč,  Kita.  —  C.  sanguinea  L. 
Štikada,  Cerje,  Ljutoč,  Ćelavac,  Kita. 

Primulaceae. 

Primula  vulgaris  Huds.  Vrelo  i  Zvonigrad,  na  podnožju 
Crnopca.  —  Pr.  Columnae  Ten.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Crnopac,  Tremzina. 

Lysimachia  punctata  L.  Ričice.  —  L.  nummularia  L.  Gudura, 
Ričice. 

Anagallis  arvensis  L.  Trovrha,  Rakovnik,  Gudura,  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Kita,  Tremzina. 

Cyclamen  europaeiim  L.  Crnopac. 

Oleaceae. 

Fraxinus  ornus  L.  Ploča  (Beck.),  Trovrha,  Cerje,  Ljutoč, 
Ćelavac,  Kita. 

Gentianaceae. 

Centaurium  minus  Gars.  Ljutoč,  V.  Vrbica. 

Gentiana  symphyandra  Murb.  Crnopac,  Kita.  —  G.  cruciata 
L.  V.  Vrbica,  Crnopac.  —  G.  tergestina  Beck.  Tremzina  (Varga, 
Rossi).  —  G.  utriculosa  L.  Tremzina. 

Apocynaceae. 

Vinca  niinor  L.  Zvonigrad. 

Neriiini  oleander  L.  Vrelo  u  Zrmanji  samoničenice  (Kle- 
kovski).  Ja  toga  nisam  opazio,  nego  su  mi  kazivali,  da  ga  zimi 
nemeću  pod  krov,  nego  ostane  pod  vedrim  nebom. 

Asclepiadaceae. 

Cyniinchum  vincetoxicum  (L.)  Pers.  Trovrha,  Vrelo  u  Zr- 
manji, Ljutoč,  Ćelavac,  Kita,  Bat. 


30  [33] 

Convolvulaceae. 

Convolviiliis  arvensis  L.  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Gudura, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce.  —  var.  Cherleri  (Ag.)  Heldr.  Štikada, 
Gudura,  Vratce. 

Calystegia  sepiiim  (L.)  R.  Br.  Trovrha,  Štikada. 

Cusciita  europaea  L.  Ljutoč,  Vrbica.  —  C  epithymum.  (L.) 
Murr.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita.  Tremzina. 

Borraginaceae. 

Heliotropium  europaeum  L.  var.  gynmocarpum  Borb.  Vrelo 
u  Zrmanji. 

Cynoglossum  montanum  L.  var.  velebiticum  Borb.  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Kita,  Tremzina. 

Lappula  echinata  Gilib.  Rakovnik. 

Symphytum  officinale  L. Gudura.  —  S.  Tuberosuin  L.  Crnopac. 

Pulmonaria  officinalis  L.  Kita. 

Myosotis  scorpioides  L.  Štikada.  — ^  M.  suaveolens  W.  K. 
Kita,  Crnopac. 

Lithospermum  officinale  L.  Štikada,  Ričice,  Ljutoč,  Kita.  — 
L.  incrassatum  Guss.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Cerinthe  minor  L.  Štikada,  Ričice. 

Echium  viilgare  L.  Rakovnik,  Štikada,  Ljutoč,  Vratce. 

Verbenaceae. 
Verbena  officinalis  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Gudura,  Ričice. 

Labiatae. 

Ajuga  reptans  L.  Kita.  —  A.  genevensis  L.  Crnopac,  Kita, 
Tremzina. 

Teucrium  Arduini  L.  Ćelavac,  Zagaljen,  Crnopac,  Bat.  — 
T.  chamaedrys  L.  var.  illyricum  Borb.  Vrelo  i  Zvonigrad,  Štikada, 
Zagaljen,  Ćelavac,  Kita,  Tremzina.  —  T.  montanum  L.  V.  Vrbica, 
Ćelavac,  Kita,  Tremzina.  —  var.  supinumjacg.  Trovrha,  V.  Vr- 
bica, Ćelavac,  Crnopac,  Tremzina. 

Scutellaria  altissima  L'.  Ploča  (Šloser,  Vukotinović),  Trovrha, 
V.  Vrbica,  Ćelavac,  Crnopac  (Janchen,  Rossi). 

Marrubium  vulgare  L.  Štikada,  Ričice,  Vrbica,  Vratce.  — 
M.  candidissimum  L.  Komić,  Rakovnich,  Štikarda,  Ričica,  Gudura, 

Ljudevit  Rossi:  Floristička  istraživanja  po  jugoistočnoj  Hrvatskoj.  "^ 


434]  31 

Ljutoč,  V.  Vrbica,  Zagaljen,  Vratce. 

Nepeia  pannonica  (L.)  Jacq.  Lomić,  Štikarda,  Vrbica,  Će- 
lavac.  —  A^.  Cataria  L.  Rakovnik,  Vratce,  Štikada,  Ljutoč, 
Crnopac. 

Glechoma  hederacca  L.  Vrelo  i  Zvonigrad.  —  Gl.  hirsuta 
Ws  K.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Brunella  grandiflora  (L,)  Jacq.  V.  Vrbica.  —  Br.  vulgaris  L. 
Ljutoč,  Kita.  —  Tremzina.  —  var.  pinnatifida  Koch.  Kita.  — 
Br.  alba  Pallas.  Ričice,  Cerje,  Gudura,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce, 
Tremzima.  —  var.  pinnatifida  Koch.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce, 
Kita,  Tremzina. 

Melittis  albida  Guss.  Kita. 

Galeopsis  ladanum  L.  Štikada.  —  G.  canescans  Bess.  Ra- 
kovnik. —  G.  pusbescees.  Ćelavac,  Crnopac. 

Lamiiim  luteum  (Hiids.)  Kroch.  Ljutoč.  —  L.  amplexicaule  L. 
Zvonigrad.  —  L.  purpereum  L.  Vrelo  i  Zvonigrad.  —  L.  bifidum 
Cyr.  Dosele  samo  kod  Vrela  u  Zrmanji.  —  L.  laculatum  L. 
Vrelo  i  Zvonigrad,  Ričice,  Ćelavac,  V.  Vrbica.  —  L.  album  h. 
Vrelo  u  Zrmanji. 

Leonurus  cardiaca  L.  Štikada,  Gudura. 

Balloita  nigra  L.  Vratce,  Gudura. 

Stachys  italica  Mili  U  Zrmanji  (Šloser,  Vukotinović,  Kle- 
kovski)  —  St.  gernianica  L.  Štikada,  Gudura,  Ričice,  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Vratce,  Crnopac.  —  St.  silvatica  L. 
Gudura.  —  St.  palustris  L.  Ričice,  Gudura,  Štikada.  —  St. 
annua  L.  Gudura,  Lomić.  —  St.  suberenata  Vis.  Tremzina.  — 
var.  angustifolia  Vis.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina.  —  var. 
sarajevensis  Maly.  Crnopac.  —  St.  reda  L.  Štikada,  Ričice, 
Cerje.  —  St.  obiigua  W.  K.  Izmedju  Udbine  i  Ploča  (Poscharsky), 
Vrelo  u  Vrmaji  (Klekovski),  Vratce,  Štikada.  —  Si.  serotina 
(Host)  Fritsch  Vratce,  Ćelavac.  —  var.  Dalmatica  Degen.  Vrelo 
u  Zrmanji,  Tremzina.  —  St.  velebitica  (Kerner)  Eritsch.  var  hir- 
ticalyx  Degen.  Tro  vrha. 

Salvia  verticillata  L.  Trovrha,  Gudura,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč, 
V.  Vrbica.  —  5.  glutinosa  L.  Gudura,  Ljutoč,  Ćelavac,  Lita.  — 
5.  officinalis  L  Vrelo  u  Zrmanji.  Kazivali  su  mi,  da  je  ima  kod 
Ričice  blizu  kucah  Tomičićevih.  —  5.  pratensis  L.  Gudura,  Ri- 
čice, Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Tremzina. 

Melissa  officinalis.  Vrelo  u  Zrmanji. 


32  [35] 

Satureia  subspicaia  Vis.  Crnopac  (Zelebor),  V.  Vrbica, 
Tremzina.  —  5.  variegata  Host  Vrelo  i  Zvonigrad,  Ljutoč,  V. 
Vrbica,  Vagaljen,  Crnopac,  Tremzina.  —  5.  vulgaris  (Lj  Fritsh. 
Trovrha,  Ričice,  Kjutoč,  V.  Vrbica,  Celavac,  Vratce,  Crnopac, 
Kita,  Tremzina.  —  S.  acinos  (L.)  Scheele.  Trovrha,  Ričice,  Lju- 
toč; Crnopac,  (Zelebor,  Rossi).  —  5.  thymifolia  Scop.  Ploča, 
(Flora  croat.)  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelave,  Zagaljen,  Vratce, 
Crnopac,  Bat,  Rašlje,  Tremzina.  —  5.  calamintha  (L.j  Scheele 
var.  intermedia  Baumg.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Kita,  Rašlje. 

Origanum  vulgare  L.  var.  latebracteatum  Beck.  Trovrha, 
Štikarda,  Ričice,  Ljutoč,  V.  Vrbiba,  Ćelavac. 

Thymus  acicularis  W.  K.  forma  subalpinus  Degen.  Crnopac. 

—  Th.  subcitratus  Schreb.  Zrmanja  (Hacquet  kao  Th.  Serpyllum) 
Ploča,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Celavac,  Vratce,  Kita,  Tremzina. 

Lycopus  europaeus  L.  Štikada,  Ričica. 

Mentha  candicans  Ex.  var  stenanthelmia  Borb.  et  Waisb. 
Ljutoč,  V.  Vrbica.  —  M.  spicata  L.  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Vratce.  —  M.  cuspidata  Opiz.  Crnopac.  —  M.  pule- 
gium  L.  Štikada,  Gudura,  Ričice. 

Solanaceae. 

Hyosciamus  niger  L.  Štikada. 

Solanum  dulcamara  L.  Štikada,  Ričice,  Ljutoč,  Celavac, 
Kita.  —  S.  nigrum  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada,  Ričice,  Cerje, 
Celavac. 

Datura  Stramonium  L.  Štikada. 

Scrophulariaceae. 

Verbascum  blattaria  L.  Ričice.  —  V.  thapsiforme  L.  Štikada. 
V.  phlomoides  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Vratce,  Kita.  — 
V.  floccosum  W.  K.  Gudura.  —  V.  Fluminense  Kerner.  Ploča, 
sa  bijelim  cvijetom.  —   V.  Chaixii  Vili.   Ričice,  Cerje,   Crnopac. 

—  V.  nigrum  L.  Štikada,   Gudura,   Ljutoč,  V.  Vrbica,   Ćelavac, 
Zagaljen,  Vratce,  Kita,  Tremzina. 

Cymbalalaria  muralis  G.  M.  Seli.  Ljutoč,  Ćelavac,  Crnopac, 
Kikxia  elatine  (L.)  Dum.  Vratce. 

Linaria  vulgaris  Mili.  Komić,  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč, 
Vratce.  —  L.  italica  Trev.  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji. 


-[36]  33 

Chaenorrhinum  minus  (L.)  Lge.  Trovrha,  Rakovnik. 

Scrophularia  nodosa  L.  Trovrha,  Ljutoč,  Kita.  —  Scr.  la- 
ciniata  W.  K.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Kita,  Trem- 
zina.  —  var.  Pantocsekii  Grisel.  Trovrha,  Crnopac.  —  Scr.  ca- 
nina  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Štikada,  Ričice,  Vratce. 

Gratiola  officinalis  L.  Štikada,  Ričice. 

Veronica  beccabunga  L.  Štikada,  Gudura.  —  V.  chamae- 
drys  L.  Štikada,  Ričice.  —  V.  officinalis  L.  Ljutoč,  Ćelavac, 
Kita,  Tremzina.  —  V.  Jacguini  Baumg.  Štikada,  Ljutoč,  V. 
Vrbica.  —  V.  spicata  L.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita, 
Tremzina.  —  V.  serpyllifolia  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Kita,  Trem- 
zina. —  V.  Tournefortii  Gmel.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  V.  agrestis 
L.  Gudura,  V.  Vrbica.  —  V.  hederifolia  L.  Vrelo  i  Zvonigrad  u 
Zrmanji. 

Digitalis  ambigua  Murr.  Kita,  Tremzina.  —  D.  Ferruginea 
L.  Ploča  (Kitaibel,  Poscharsky,  Rossi),  Ljutoč.  —  D.  lacvigata 
W.  K.  Trovrha,  Ljutoč. 

Melampyrum  arvense  L.  Štikada.  —  M.  vulgatum  Pers. 
Trovrha,  Ljutoč.  —  M.  nemorosum  L.  Ćelavac. 

Euphrasia  Rostkoviana  Hayne.  Štikada,  Gudura,  Ljutoč.  — 
E.  tatarica  Fisch.  Komić,  Trovrha,  Štikada,  Ljutoč.  —  E.  libur- 
nica  Wettsf.  Crnopac,  Tremzina.  —  E.  illyrica  \Vettst.  V.  Vrbica, 
Ćelavac.  Nije  tipička  forma,  već  izmedju  ove  i  E.  salisburgensis 
var.  coelurans. 

Alectorolophus  crista  galli  (L.)  M.  B.  Gudura,  Ričice.  — 
A.  major  (Ehrh.)  Rchb.  Sa  prijašnjim. 

Orobanchaceae. 
Orobanche  alba  Steph.  Ljutoč,  Ćelavac,  Tremzina. 

Globulariaceae . 

Globularia  Willkommii  Nym.  V.  Vrbica.  —  Gl.  cordifolia 
L.  Crnopac.  —  Gl.  bellidifolia  Ten.  Kita,  Tremzina. 

Plantaginaceae. 

Plantago  media  L.  Ričice,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Kita, 
Tremzina.  —  Pl.  major  L.  Štikada,  Ljutoč,  Vratce,  Tremzina.  — 
Pl.  lanceolata  L  Ričice,  Ljutoč,  Vratce,  Tremzina,  Kita,  V.  Vrbica, 


34  [37] 

Štikada,  Gudura.  —  var.  capitellata  Koch.  Ljutoč,  Tremzina.  — 
Pl.  carniata  Schrad.  Trovrha,  Komić,  Gudura,  Vratce,  Kita, 
Tremzina. 

Rubiaceae. 

Sherardia  arvensis  L  Vrelo  i  Zvonigrad  u  Zrmanji. 

Asperula  odorata  L.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita.  — 
A.  canescens  Vis.  var.  glabra  Deg.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  A.  longi- 
flora  W.,  K.  Gudura,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac, 
Zagaljen,  Vratce,  Crnopac,  Kita,  Tremzina. 

Galiiim  cruciata  (L.)  Scop.  Zvonigrad,  Cerje.  —  G.  vernuni 
Scop.  Tremzina.  —  G.  aparine  L.  Štikada,  Gudura.  —  C.  s/7- 
vaticiim  L.  Ćelavac.  —  G.  verum  L.  Zvonigrad,  Štikada,  Gudura, 
Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Vratce,  Tremzina.  —  G.  pur- 
pureum  L.  Trovrha,  Komić,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen, 
Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  G.  lucidum  Ali.  Komić,  Trovrha, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Crnopac,  Kita,  Tremzina,  —  G.  erectum  Hiids. 
V.  Vrbica,  Kita,  Tremzina.  —  G.  mollugo  L.  Komić,  Štikada, 
Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Vratce,  Kita,  Tremzina. 

Caprifoliaceae. 

Sambuciis  nigra  L.  Ljutoč,  Ćelavac.  —  5.  ebuliis  L.  Ljutoč, 
V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Vratce. 

Viburnum  lantana  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen. 

Lonicera  xylosteum  L.  Trovrha,  Ljutoč,  Crnopac,  Kita.  — 
L.  alpigena  L.  Trovrha,  Ljutoč,  Ćelavac,  Crnopac,  Kita,  Tremzina. 

Valerianaceae. 
Valeriana  officinalis  L.  Ćelapac,  Tremzina.  —  V.  angusti- 
folia  Tausch.  Trovrha,   Ćelavac,  Tremzina.   —    V.  trlpteris  var. 
velebitica  Deg.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita,  Tremzina. 

Dipsacaceae. 

Cephalaria  lencantha  (L.)  Schrad.  Zvonigrad. 

Dipsacus  silvesiris  Hunds.  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Gudura, 
Ljutoč,  Vratce.  —  D.  laciniatus  L.  Ričice. 

Knautia  purpurea  (Vili.)  Borb.  var.  illyrica  (Beck)  Szabo. 
V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina.  —  Var.  dissecta  Borb.  V.  Vrbica, 
Tremzina.  —  Kn.  travnicensis  Beck.  Tremzina.  —  Var.  Crassi- 
folia  Szabo.  V.  Vrbica  (Janchen  i  Watzel). 


.[38]  35 

Scabiosa  agrestis  W.  K.  Komić,  Tro  vrha,  Ričice,  Cerje, 
Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Vratce,  Tremzina.  —  Se.  gramini- 
folia  W.  K.  Crnopac  (Zelebor,  Rossi)  Kita. 

Campanulaceae. 

Campanula  pyramidalis  L.  Ploča  (Kitaibel,  Rossi),  Trovrha, 
Rakvonik,  Ljutoč.  —  C.  linifolia  Scop.  var.  pinifolia  Mechtr. 
Crnopac,  Tremzina.  —  C.  Scheuchzeri  Vili  V.  Vrbica,  Kita, 
Tremzina.  —  C.  Waldsteiniana  R.  et  Sch.  Crnopac  (Zelebor, 
Rossi),  Ploča,  Trovrha,  V.  Vrbica,  Ljutoč,  Ćelavac,  Zagaljen, 
Kita.  —  C.  patula  L.  Štikada,  Gudura.  —  C.  rapunculus  L. 
Vratce,  Štikada,  Ričice.  —  C.  persicifolia  L.  Gudura,  V.  Vrbica, 
Trenzina.  —  C.  trachelium  L.  Štikada,  Ljutoč,  Kita,  Tremzina.  — 
C.  bononiensis  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Ljutoč.  —  C.  glomerata  L. 
var.  elliptica  Kit.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita,  Tremzina. 

Phyteuma  orbiculare  L.  ssp.  flexiioriim  R.  Schltz.  Ljutoč, 
Crnopac,  Bat,  Kita.  —  Ph.  spicatiini  L.  Rašlje  na  Crnopcu. 

Edraianthus  tennifolius  (W.  K.)  A.  D.  C.  Crnopac,  Trem- 
zina. —  E.  graminifolius  (L)  DC.  Crnopac,  Kita. 

Compositae. 

Eupatorium  cannabiimm  L.  Ljutoč,  Kita. 

Solidago  alpestris  W.  K.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Kita. 

Bellis  perennis  L.  Vrelo  i  Zvonigrad,  Štikada,  Gudura,  Ri- 
čice, Cerje. 

Erigeron  canadensis  L.  Štikada,  Ričice.  —  E.  acer  L.  Gu- 
dura, Ljutoč,  Vratce,  Kita.  —  E.  polymorphus  Baumg.  Trovrha, 

Filago  arvensis  L.  Štikada,  Gudura.  —  F.  minima  L.  Šti- 
kada, Gudura. 

Leontopodium  alpinum  L.  Crnopac  (Zelebor,  Janchen). 

Gnaphalium  uliginosum  L  Štikada,  Gudura.  —  G.  silvati- 
cum  L.  Ćelavac,  Crnopac,  Tremzina. 

Hclichrysum  italicum  (Roth)  Giiss.  Zvonigrad. 

Inula  ensifolia  L.  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Tremzina.  —  /.  spi- 
raeifolia  L.  Ljutoč.  —  /.  conyza  DC.  Ljutoč.  -  /.  britannica  L, 
Štikada,  Gudura,  Ričice,  Cerje.  —  /.  hirta  L  Ćelavac,  Kita, 
Tremzina.  -  /.  oculus  Christi  L.  Vrelo  u  Zrmanji  (Klekovski, 
Rossi),  Ploča,  Štikada,  Ljutoč,  V.  Vrbica.  Vratce,  Crnopac,  Kita. 


36  [39] 

Pulicaria  vulgaris  Gaertn.  Štikada,  Ričice.  —  P.  disente- 
rica  (L.)  Gray.  Štikada,  Gudura. 

Buphihalmiim  salicifolium  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica.  Vratce,  Kita. 

Kanthium  spinosum  L.  Vratce,  Štikada. 

Bidens  tripartifus  L.  Štikada,  Ričice. 

Anthemis  arvensis  L.  Ričice,  Cerje,  Celavac. 

Achillea  davenae  L.  Crnopac,  Kita.  —  A.  virescens  (Fenzl.) 
Heimeri,  Štikada,  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Za- 
galjen,  Vratce,  Crnopac,  Kita,  -Tremzina.  —  A.  millejolium  L. 
Ričice,  Cerje,  Tremzina. 

Matricaria  chamomilla  L.  Štikada,  Ričice. 

Chrysanthemum  leucanthemum  L.  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V. 
Vrbica,  Vratec.  —  Ch.  corymbosum  L.  Trovrha,  V.  Vrbica,  Crno- 
pac, Tremzina. 

Artemisia  absinthhim  L.  Vratce,  Štikada.  —  A.  Lobelii  Ali 
V.  Vrbica,  Ćelavac. 

Tussilago  farfara  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Vratce,  Ričice,  Ljutoč. 

Petasites  albus  fL.)  Gaerin.  Tremzina. 

Senecio  vulgaris  L.  Štikada,  Ričice,  Cerje.  —  5.  rupestris 
W.  K.  Trovrha,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Zagaljen,  Crnopac, 
Kita.  —  S.  jacobaea  L.  Štikada,  Ričice.  —  S.  nemorensis  L. 
Ljutoč.  —  5.  Fuchsii  Gmel.  Trovrha,  Ćelavac,  Kita,  Bat.  —  S. 
cacaliasier  Lam.  Crnopac  (Janchen,  Rossi).  —  5.  doronicum  L. 
Crnopac,  Tremzina. 

Carlina  aggregata  Willd.  V.  Vrbica,  Zagaljen,  Vratce,  Trem- 
zina. —  C.  vulgaris  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Zagaljen,  Vratce,  Kita. 

Arctium  tomentosum  Mili  Gudura,  Ljutoč.  —  A.  lappa  L. 
Štikada. 

Carduus  candicans  W.  K.  Rašlje  na  Crnopcu.  —  C.  car- 
duelis  (L.)  Gren.  var.  alpestris  W.  K.  Crnopac.  —  C.  acanthoi- 
des  L.  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Vratce. 

Cirsium  erisithales  (L.)  Scop.  Kita.  —  C.  Acarna  (L.)  Mnch. 
Vrelo  u  Zrmanji  (Vukotinović,  Klekovski,  Rossi),  Zvonigrad.  — 
C.  lanceolatum  (L.)  Scop.  Ričice,  Cerje,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Za- 
galjen, Vratce,  Rašlje.  —  C.  eriophorum  (L.)  Scop.  Ljutoč,  Će- 
javac,  Zagaljen,  Kita.  —  C.  pannonicum  (L.  fil.)  Gaud.  V.  Vr- 
bica, Tremzina.  —  C.  arvense  (L.)  Scop.  Štikada,  Ričice.  — 
var.   argenteum  Vest.  Vrelo   u  Zrmanji,   Štikada,   Ričice.   —   C. 


.  [40]  37 

acaule  (L.)  Web.  Štikada,  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćelavac,  Vratce, 
Rašlje,  Kita,  Tremzina. 

Onopordiim  acanthium  L.  Štikada,  Ričice. 

Centaurca  alba  L.  ssp.  concolor  DC.  Ćelavac.  —  ssp.  deusia 
Ten.  Trovrha.  —  C.  Haynaldi  Borb.  V.  Vrbica,  Tremzina.  — 
C.  bracteata  Scop.  Ljutoč.  —  C.  pannonica  (Henff.)  Hayek. 
Vratce,  Štikada,  Ričice.  —  C.  variegata  Lam.  V.  Vrbica,  Trem- 
zina. —  var.  adscendens  Bartt  Crnopac.  —  C.  cristata  Bartt. 
Vrelo  u  Zrmanji.  —  C.  cyamus  L.  Štikada,  Cerje.  —  C.  scabiosa 
L.  Štikada,  Gudura,  Ričice,  Cerje.  —  C.  Fritschii  Hayek  var. 
spinigera  Hayck.  Vrelo  u  Zrmanji. 

Scolymus  hispaniciis  L.  Vrelo  u  Zrmanji,  Vratce. 
Cicliorium  intybus  L.  Vratce,  Ljutoč. 
Lapsana  communis  L.  Ljutoč,  V.  Vrbica. 
Aposeris  foetida  (L)  Less.  Kita. 

Hypochoeris  radicata  L.  Štikada,  Cerje.  —  H.  illyrica  Maly. 
V.  Vrbica,  Tremzina. 

Leontodon  aiitumnalis  L.  Vratce,  Ričice.  —  L.  danubialis 
Jacq.  V.  Vrbica,  Zagaljen,  Kita.  —  L.  crispus  Vili.  V.  Vrbica, 
Ćelavac,  Tremzina.  —  L.  Rossianus  Degen  et  Lengyel.  Crno- 
pac, Bat. 

Picris  hieracioides  L.  Štikada,  Cerje.  —  P.  spinulosa  Bert. 
Vrelo  u  Zrmanji,  Ljutoč,  Vratce,  Kita. 

Tragopogon  Tommasinii  Schullz.  Ljutoč,  Voda,  Vrbica, 
Vratce. 

Scorzonera  villosa  Scop.  Ričice,  Cerje,  Ćelavac. 
Lagoseris  sancta  (L)  Maly.  Rakovnik. 
Taraxaciim  officinale  Web.  Vrelo  u  Zrmanji. 
Sonclms  laevis  (L.)  Gars.  Ričice. 

Lactuca  perennis  L.  Trovrha,  Crnopac.  —  L.  vinnicea  (L) 
Presi  Ljutoč.  -  L.  nmralis  (L)  Fres.  Ljutoč,  V.  Vrbica,  Ćela- 
vac, Vratce,  Crnopac,  Kita,  Tremzina.  —  L.  saligna  L.  Ljutoč, 
Ćelavac. 

Crepis  foetida  L.  Vrelo  u  Zrmanji.  —  Cr.  setosa  Hali.  fil. 
Štikada,  Ričice,  Cerje,  Kita.  —  Cr.  biennis  L.  Ričice,  Cerje,  Lju- 
toč, Vratce. 

Prenanthcs  purpiirea  L  Trovrha,  Ćelavac,  Kita. 


38  [41] 

Hieracium  Hoppeanum  Schult.  ssp.  leucocephalum  Vukot. 
Ljutoč  V.  Vrbica,  Vratce,  Kita,  Tremzina.  —  ssp.  multisetum 
N.  P.  rt)  genuinum  ^i)  polyadenium  N.  P.  Trovrha.  —  ssp.  iesti- 
moniale  N.  P.  Kita.  —  H.  pilosella  L.  ssp.  minuticeps  N.  P. 
Ljutoč.  —  H.  cymosum  W.  K.  ssp.  viridans  N.  P.  V.  Vrbica, 
Tremzina.    —   H.  Bauhini  Schult.   ssp.   marginale  N.  P.  Ljutoč. 

—  ssp.  substoloniferiim  N.  P.  Crnopac  (Degen),  Vratce,  V.  Vr- 
bica. —  H.  bupleuroides  Gmel.  ssp.  Schenkii  Griseb.  Crnopac 
(Degen).  —  H.  macrodon  N.  P.  Celavac.  —  H.  villosum  ssp- 
villosum  N.  P.  forma  involucratum  Rochel.  Crnopac  (Degen, 
Rossi).  —  H.  scorzonerifolium  Vili.  ssp.  flexuosum  W.  K.  Tro- 
vrha, Kita,  Bat.  —  var.  caloescens  Deg.  et  Zahn.  Crnopac,  Kita 
(Degen).  —  H.  silvaticum  L.  ssp.  bifidiforme  Zahn.  Ljutoč,  Kita. 

—  ssp.  gentile  Jord.  Crnopac  (Degen).  —  ssp.  oblongum  Jord. 
Ljutoč.  —  ssp.  pleiophyllogenes  Zahn.  Crnopac  (Degen).  — 
H.  bifidum  Kit,  ssp.  bifidum  Kit.  Crnopac  (Degen,  Rossi).  — 
ssp.  Scandinaviorum  Zahn.  Tremzina.  —  H.  Wiesbaurianum  Mechtz. 
Tremzina.  —  H.  Waldsteinii  Tausch.  ssp.  lanifolium  N.  P.  Crno- 
pac (Degen),  Trovrha.  —  H.  humile  Jacq.  ssp.  sarajevoense  G. 
Beck.  Crnopac,  Kita  (Degen,  Rossi).  —  H.  integrifoliiim  Lange 
a)  genuinum  Zahn.  Trovrha.  —  H.  Arpadianum  Zahn.  Trovrha. 


QK  329  .R6  gen 

Rossi,  Ljudevit/Floristička  istraživanja 


5185  00110  6317 


mi