QK329
.R6
Rossi, Ljudevit
Floristička istraživanja po
jugoistočnoj hrvatskoj
Poklanja pisac.
FLORISTIČKA ISTRAŽIVANJA
PO
JUGOISTOČNOJ HRVATSKOJ.
NAPISAO
LJUDEVIT ROSSI.
POSEBAN OTISAK IZ „GLASNIKA HRVATSKOGA PRIRODOSLOVNOGA DRUŠTVA"
GODIŠTA XXVII. 1915.
U ZAGREBU 1915.
TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE.
Poklanja pisac.
FLORISTIČKA ISTRAŽIVANJA
PO
JUGOISTOČNOJ HRVATSKOJ.
NAPISAO
LJUDEVIT JROSSI.
POSEBAN OTISAK IZ „GLASNIKA HRVATSKOGA PRIRODOSLOVNOGA DRUŠTVA"
GODIŠTA XXVn. 1915.
C3fc>
U ZAGREBU 1915.
TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE.
Kad pregledamo Floru hrvatsku bud Neilreichovu^ bud
Šloser-Vukotinovićevu-, opazit ćemo veliku prazninu u navodu
bilina iz jugoistočnih krajeva Hrvatske t. j. današnjeg Gračar-
skog kotara, koji se prostire između južne Plješivice i jugo-
istočnog Velebita. Prvi nam navodi sa Crnopca 12, Poštaka 7,
Ploče 6 a Trvorhe 2, dočim potonji spominju samo sa Crnopca
3 a Ploče 2 vrsti.
Premda je od izdanja ovih Cvjetana proteklo već preko
40 godina, nije se ipak našlo ljudi, koji bi se odlučili, da po-
tanje prouče zanimivu floru ovoga kraja. Uzrok ležat će po
svoj prilici u tomu, što su ovi predjeli odveć udaljeni od gla-
vnih prometnih pruga, pa je putovanje stoga skopčano s ve-
likim troškovima i znatnim gubitkom vremena.
Od južno istočnog Velebita bijaše nam dosele poznat
samo Crnopac a od južne Plješivice Poštak, koje je oboje po-
hodio početkom šestdesetih godina prošlog stoljeća kustos
Zelebor sabrav na svom zooložkom putovanju mimogredce
nekoje biline, koje je Dr. Reichardt'^ označio i koje su većim
dijelom jur poprimljene u Neilreichovoj flori.
U srpnju god. 1978. bijahu Šloser i Vukotinović u
Zrmanji, pa je na tom putu ubrane nekoje vrsti između Vrela u
Zrmanji i Gračaca naveo sin prvašnjeg Levin u svom putopisu^.
' Neilreich Dr. A., Die Vegetations- Verhaltnisse von Croatien.
VVien 1868.
- Schlosser Dr. I. C. eques de Klekovski et Farkaš-Vukoti-
110 vic L. nob., Flora Croatica. Zagrabiae 1869.
3 Reichardt Dr. H. W. Beitrag zur Flora der Militargrenze Cro-
atiens. Verh. d. zool. bot. Ges. Wien XVII. p. 765-767.
* Klekovski L. Putopisne crtice iz gornje Krajine.
Vienac. Zagreb 1881. br. 1, 2, 6-10.
Ljudevit Rossi : Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. 1
12] 165
Iza njih bijaše nakon malne 20 godina E. Janchen^ na
Crnopcu prešavši sutradan Veliku Vrbicu 1180 pravcem Obrovca,
nu on nam u svojoj radnji nabraja samo 8 vrsti sa Crnopca.
Dr. A. V. Degen- pohodio je Crnopac, Kitu Velebita i
okolicu Gračaca, pa su nekoje njegove nalaze spomenuh Zahn^,
Gayer^, Janchen^ i Szabo*^ dočim će ostale obrete navesti
on sam u svojoj Flori velebitskoj.
Osim toga pobilježiše WaldsteinKitaibel', Poschar-
sk}^*^ i Dr. Beck'' oko Ploče neznatan broj vrsti, papratnjače
pako rečenog područja većim su dijelom već objelodanjene^*^.
Vrijedno je jošte istaknuti, da je Hacquet^^ bio prvi, koj
nam u svom djelu napominje poimence dvije biline i to: Carlina
' Janchen E. Eine bot. Reise in die Dinarischen Alpen und den
Velebit.
Mith. d. nat. Ver. an der Univ. VVien VI. p. 69—97.
'^ Degen Dr. A. von. Zwolf neue Pfianzen der Lander der ungar.
Krone.
M. bot. lap. VI. p. 122—129.
' Zahn K. H. Beitrage zur Kenntniss der Hieracien Ungarns und
der Balkanlander.
M. bot. lap. V. p. 62—94, VI. p. 212—229.
^ Gayer Dr. G, Vorarbeiten zu einer Monographie der europaischen
Aconitum Arten.
M. bot. lap. VIII. p. 114^205.
'" Janchen E. Die Cistaceen Oesterreich-Ungarns,
Mith. d. nat. Ver. an der Univ. Wien VII. p. 1—24.
•' Szabo Dr. Z. De Knautiis Herbarii Dris A. de Degen.
M. bot. lap. IX. p. 1-25.
— — Systematische Ubersicht der Knautien der Lander der ungar.
Krone.
Botan. Kozlem. 1910 p. 67 99.
Monographia generis Knautia.
Mat. es term. kozlem. 1911 p. 1—436.
^ Waldstein R. et Kitaibel P. Descriptiones et Iconcs plant. raz,
Hungariae. Viennae 1802—1812.
"* Posharsky G. A. Beitrage zur Flora von Croatien und Dalmatien.
Dresdener Flora 1896.
J Beck Dr. G. von Mannagetta. Die Vegetationsverhaltnisse der
illyrischen Lander. Leipzig 1901.
1« Rossi L. Beitrage zur Kenntniss der Pteridophyten Siid-Kroatiens.
M. bot. lap. X. p. 22—38.
1' Hacquet B. Phys. polit. Reise aus den dinarischen durch die
die julischen, carnischen, rhaetischen und die norischen Alpen in den
Jahren 1781 und 1783. Leipzig 1785.
166 [3]
Uzhkae sa Resnik planine, Popine i brda Gromile te Thymus
Serpyllum iz Zrmanje.
Da su ovi krajevi u florističkom pogledu zaista veoma
zanimivi osvjedočili smo se tokom naših istraživanja, nu trebalo
bi ih jošte pohoditi u razno godišnje doba, da dobijemo pod-
punu sliku njihovog bogatstva. Nu kako nema iz prije pome-
nutih razloga izgleda, da će se botanici odvažiti na proučavanje
flore ovih krajeva, to smo odlučili, da ovime naš dosadašnji
trud oko izučavanja predamo javnosti.
Pretraženo područje obuhvatalo je od južne Plješivice:
Bukovi Vrh 1401 kod Bruvna, Orlova Greda i Lisac 1336 kod
Glogova i Poštak 1425, zatim Zrmanjska dolina, okolica Gra-
čaca, Štikade, Ričice i Cerje te Trovrha 1234 a Ljutoč 935,
VeHka Vrbica 1180, Ćelavac 1207, Zagaljen, Crnopac 1404, Kita
Velebita i Tremzina 1175 u jugoistočnom ogranku Velebita,
dakle izim donekle Poštaka, Zrmanjske doline, Ploče, Trovrhe
i Crnopca sasma nepoznati krajevi.
Zrmanjskom dolinom prošli smo dne 5. travnja 1890. i 7.
srpnja 1901. počam od Vrela do dalmatinske međe. Ovo je
dugoljasta plodna kotlina u duljini po prilici od 8 km a u širini
od 2 km uzdignuta neko 250 m nad površinom morskom,
obrubljena gohm krševitim bregovima, a protiče ju rijeka Zrmanja.
Podnebje je blago, jer tu uspijeva vinova loza, badem i smokva
pa i druge južne biline. Mjeseca travnja brali smo među ostalim
kod Vrela: Aethionema saxatile, Arum italicum, Astragalus illy-
ricus, Capsella rubella, Corydalis tenuis, Crocus neapolitanus,
Glechoma hir šuta, Hutchinsia petraea, Lamium bifidum, Lithos-
permum incrassatiim, Muscari botryoides, Potentilla micrantha,
Rannunculus calthaefolius. Oko ruševina Rakovnika : Aristolochia
pallida, Corydalis densiflora, Geranium purpureum a kod Zvoni-
grada: Arabis turrita var. glabra, Carex Halleriana, Lamium
amplexicaule, Veronica hederifolia, Vida lathyroides, Viola alba
te Cardamine graeca (jedino autentično stanište za Hrvatsku).
Od ljetne flore vrijedno je napomenuti : Asperula canescens var.
glabra, Centaurea cristata i Fritschii var. spinigera, Silene viridi-
Jlora, Sedum ohroleucum, Smyrnium perfoliatum, Melissa offici-
nalis, Vaccaria pyramidata, Stachys serafina var. dalmatica,
Scolymus hispanicus iz okolice Vrela; Allium pulchellum, Buple-
urum aristatum, Galeopsis canescens, Lagoseris saneta, Rhamnus
^4] 167
intermedia, Rosa biserrata sa Rakovnika, Campanula pyrami-
dalis, Clematis flammula var. fragrans, Linaria italica, Paliums
spina Christi od Zvonigrada a Acer obtusatum i Potentilla aiistralis
od Palanke.
Sjeveroistočno Vrela diže se 1425 m visoki Poštak (a ne
Postak^ Kada se polazi nanj, prenoći se u cestarskoj kući u
Ljeskovoj draži naprotiv Velike Popine, kao što i mi učinismo
za našeg pohoda dne 3. kolovoza 1896. i 8. srpnja 1901. Tu
smo jošte pred sumrak u bližnjoj okolini ubrali pored ostalog
Centaurea Weldeniana, Euphorbia exigiia i fakata, Hcrniaria
hirsuta, Liniim tenuifolnim, Minuartia fasciculata, Plantago cari-
nata, Thesiiim divaricatiim.
Iz Ljeskove Drage pošli smo zorom preko Osoja brijega
i spustili se u ugarska (valjda ugljarska, jer su nekad tamo
drveni ugalj zgotavljali). Korita, gdje imade 5 bunara za blago
a za piće Vodar bunar, sve sama živa vrela, kod kojih ubrasmo
lijepe primjerke od Viola tricolor, onda preko Javorja i Grla
prispjesmo na Ljubine Poljane sjeverozapadno Poštaka, na
kojim ima izvor vrelo Točak zvano. Ljubine Poljane su gorske
livade i optočene kao i cijeli sjeverni kraj Poštaka debelom
bukovom šumom, dočim je njegova južna strana sasvim gola.
Ove prostrane, 1100 — 1200 m visoke poljane kriju mnoge rijetke
biline poimence; Gentiana crispata, koja tu raste u velikoj
množini, zatim Aconitum anthora, Alectoroloplius augustifolhis,
Carduus candicans i alpestris, Cirsium pannoniciim, Danthonia
calycina, Dianthus velebiticus, Gentiana tergestina i utriculosa,
Geranium macrorrhizum, Onobrychis Tommasiniana, Heracleum
elegans, Pedicularis Hoermanniana, Phleiim phleoides, Štipa pul-
cherrima, Scorzonera rosea i t. d.
Pregledavši Ljubine Poljane vratismo se istim putem natrag
do pod Repino brdo jugozapadno Poštaka. Uspinjuć se prema
potonjem po kamenitim pašnjacima ubrasmo: Agropyrum inter-
mediiim, Allium pulchelliim i sphaerocephalum, Campanula pini-
folia i velebitica, Centaurea variegata var. adscendens, Cerastium
grandijlorum, Cotoneaster parvifrons, Fumana procunibens, Ga-
lium lucidum i purpureum, Genista silvestris, Globularia cordi-
' Dobio je ime po straži = Pošten, pošta, koja se je na njemu u
stara vremena podržavala.
168 [5]
folia, Helianthemum alpestre forma balcamim i hirium, Inula
ensifolia i hirta, Knautia purpurea, Leontodon hispidus, Minuartia
liniflora, Raniinculus sentatus, Rhamnus saxafilis, Rosa gentilis
i spinosissima, Ruta clivarita, Scrophularia laciniaia, Siachys
subcrenata var. eriostachya i velebitica, Avenastrum pubescens,
Trinia longipes, Teucrium montanum i mnoge druge.
Prije nego li ćemo se početi verati na vršak Poštaka iz-
nenadiše nas kod nekih pećina: Achillea clavenae, Edraianthus
graminifolius, Heliosperma pusillum, Hieracium adriaticum, lui-
mile var. saraj'evoense i villosiim forma amplecissimum, Juniperus
nana, Paronychia Kapela, Potentilla Clusiana, Satureia croatica
i subspicata, Scabiosa graminifolia i silenifolia, Silene multicaulis
i t. d. Od ovud vodi strm kameniti uspon preko pašnjaka na
glavicu Poštaka sa raznovrstnim biljkama kao : Allium globosum
i montanum, Androsace villosa veoma mnogobrojna, Anthyllis
Jacguini, Arctostaphylos uva ursi, Artemisia Lobelii, Bupleur.im
Sibthorpianum, Coronilla vaginalis, Dianthus bcbius i inodorus,
Euphrasia salisburgensis var. adscendens, Sempervivum Schlehani,
Thlaspi praecox i druge.
Na povratku s južne strane do ispod Repinog brda ubrasmo
još pojedince Ruta patavina, koja raste kod Cerovca u obilnom
broju, zatim Seleranthus uncinnatus i Nepeta pannonica. Silazeć
mimo Budimirovih kuća dospijemo u Sučević na vispoljanu
odkud ponijesmo Thesium divaricatum i Euphrasia illyrica. ♦
Na 26. srpnja 1896. pohodili smo Trovrhu 1234 kod sela
Komića sjeverozapadno Gračaca. Put vodi od sela dobrom
golom strminom do sedla između Komače i Trovrha a onda
krenusmo na desno krčeć si sami put kroz šikarje i grmlje te
penjuć se preko hridina i pećina. Uz često odmaranje uslijed
napornog uspinjanja stigosmo napokon na goli khsurasti i ra-
spucani vrh Trovrhe. Nakon kratkog odmora vratismo se sje-
vernom stranom nizbrdice hladovinom, čestoputa spuštaju ć se
naledjice niz okomite pećine, dok napokon ne stigosmo na
podnožje. Trovrha je u opće pokrita gustom bukovom šumom,
samo su vrh i nekoji dijelovi na sjevernoj strani ogoljeni. Ma
da smo se na ovom uspinjanju pošteno uznojili i umorili na-
platio nam se trud obilnim zastupnicima božice Flore.
U okolici sela Komića pribrali smo: Acer campestre var.
austriacum forma Bierbachii, Allium pulchelum, Bupleurum ari-
f6] 1G&
statum var. nanum, Chaerophylliim bulbosiim, Euphrasia tatarica^
Heracleum ternatum, Mentha moUissima, Teucrium botrys a na
Trovrhu između ostalog: Tilia flava, Acer monspessulanum,
obtusatiim i platanoides, Alliiim sphaerocephalum, Anthriscus fu-
mariaides, Arabis sagittata, Asparagus tennifoliiis, Bupleunim
jiuiceiim, Campaniila pyramidalis i Waldsteiniana, Centaurea
deiista, Daphne alpina var. petiolaris, Digitalis laevigata, Eri-
geron polymorphus, Evonymiis latifolia, Ferulago galbanifera,.
Hieracium integrifolium, flexuosum i lanifolium, Laburniim alpi-
num, Laserpitiiim latifolium var. asperum i glabrum, Physosper-
miim verticillatum, Priinus mahaleb, Rosa ferruginea i praerup-
ticola, Satureia croatica, Sentellaria altissima, Seseli elatum,.
Spiraea cana, Stachys velebitica var. hirticalyx, Trifolium pratense
var. pilosum i ochroleucum.
Na Klancu povrh Ploče na zapadnoj strani Trovrhe našli
smo obje prije pomenute Campatmle zatim Digitalis ferruginea^
Helleborus multifidus, Inula oculus Christi, Riibiis tomentosus,
Lactiica Chaiscii, Mentha mollissima, Rhamnus fallax, Sedum
album, Verbascum fiuminense također sa bijelim cvijetom Thymus
subcitratus i druge.
Još smo se god. 1896. uspeli na Crnopac 1404^ u jugo-
istočnom Velebitu. Zorom 31. srpnja krenusmo iz Gračaca gra-
čackim poljem na Crljene Potoke mimo Vrataca uzev uz put
Miduartia fasciculata i Mentha cuspidata, kraj Dolova polagano
uzdižuć se do Gaćešina stana, gdje imade bunar vode hladne
i gdje opazismo ponajprije Juniperus sabina. Onda zakrenusmo
na lijevo u guduru idući neprestance uzbrdo hladovinom mimo
pećina i hridina sa raznovrsnom florom kao; Dryopteris pallida^
Polystichum lonchitis, Liliuni Cattaniae. Salix grandifolia var.
velebitica, Paeonia mas var. pubescens, Aconitum vulparia var.
velebiticum, Kernera saxatilis, Ribes alpinum var. pallidigemnum^
Cotoneaster tomentosa i integerrinia var. parvifrons. Rosa glau-
cescens, pendulina i gentilis var. adenoneura. Ruta divaricata,
Rhamnus saxatilis i fallax, Daphne alpina var. petiolaris, Phy-
sospermum verticillatum, Athamanta Haynaldi, Cnidium silai-
' Ja sam bio u Gračacu najmanje 30 puta te sam svakom zgodom
raspitivao ljude raznih staleža i dobe starosti, pak sam svaki puta dobio
odgovor „Crnopac". Neznam kako je pokojni Devčić došao do imena
„Srnopas", kojega tamošnji narod nepoznaje.
170 [71
folium, Myosotis siiaveolens, Onosma Javorkae, Teucrium Ar-
diiini, Satureia variegata, Thymus acicularis var. siibalpinus,
Scabiosa graminifolia , Campanula Waldsteiniana i pinifolia,
Senecio cacaliaster, Carduus alpestris, Hieracium bifidum i t. d.
Nakon skoro jedne ure hoda izlazi se iz ove gudure na
sasma goli predjel pa prešav neki brežčić spušta se na južnu
stranu Crnopca bezputice idući preko hridina i pećina mimo
svakakvih škrapa i rupa, dok se napokon nestigne pod sam
vrh. Pred nama ukaza se sada velika strmina bez ikakve staze,
ali buduć nebijaše drugog izlaza svladasmo velikim naporom i
ovaj tegotni komad uspevši se napokon na najvišu točku blizu
kamene piramide.
Do podnožja ubrali smo : Potentilla pedata, Libanotis ni-
teiis, Primala Columnae, Satureia thymifolia, Galium lucidum,
Edraiantlms temdfolius, Gentiana cruciata, Hieracium flexuosum
a tečajem uspinjanja na glavicu nadjosmo novu vrst: Leoniodon,
kojega prozvaše Rossianus^.
Tjemenica njegova je gola i pokrita ogromnimi stijenami,
klisurami i pećinami, koje smo marljivo pretražili osobito radi
runolista fLeontopodium alpinum), nu sav trud bijaše nam uza-
ludan, akoprem ga je kašnje iza nas ipak Janchen našao. Dr
Mane Trbojević bivši kotarski liječnik u Gračacu, kazivao nam
je, da je on vidio runolist sa Crnopca i da je nešto manjeg
struka nego li onaj sa Schneeberga kod Beča. Ali kad smo ga
zamoliti, da nam ga pošalje na ogled, nije to ipak učinio. Vodič
Bozo Stojsavljević inače strastven lovac poznavajuć svaki kut.
Crnopca, veli, da nije vidio na njem runolist, koga mu takodjer
predočismo. Mora dakle da raste samo na stanovitom mjestu i
da je veoma rijedak.
Na vrhu smo našli : Festuca pungens, Allium fuscum, Silene
multicaulis, Cerastium grandiflorum, Arenaria gracilis, Aguilegia
Kitaibelii, Sempervivum Schlehani, Saxifraga Malyi, Spiraea cana,
Bupleurum Sibthorpianum , Pimpinella] alpina, Gentiana symph-
andra, Satureia croatica, Edraianthus graminifolius, Achillea cla-
venae, Senecio doronicum, Hieracium humile var. sarajevoense i t. d.
Crnopac je na sjevernoj (hrvatskoj) strani pokrit gustom
bukovom šumom, dočim je južna (dalmatinska) posvema gola
' Degen Dr. A. de et Lengyel. Leontodon Rossianus.
M. bot. lap. IX. p.91-93.
J8] 171
Da upotpunimo naša dosadašnja istraživanja poduzesmo
god. 1911. poseban izlet u ove krajeve sa sjedištem u Gračacu,
na 14 dana. Dne 20. srpnja otputovasmo kolima iz Gospića
preko Medka, Raduča, Cerja, Ričice i Štikade u Gračac, zabi-
Iježiv pri tom množinu opaženih bilina. Odmah sutradan oba-
djosmo bližnju okolicu Gračaca. Uz desnu obalu Otuče više
katoličke crkve, prama sjeveru prostiru se kameniti i pećinasti
obronci Resnik planine, koje je kiša i bura malne sasvim isprala
ali su raznovrstnim stabaljem i grmljem pokriveni, tako da čine
mali gaj u kom nalaziš : Acer campestre, Ostrya carpinifolia, Car-
piniis duniensis, Omercus vrsti Fraximis ornus, Ulmus scabra,
Prunus mahaleb, Corylus avellana, Ligustrum vulgare, Ribes al-
dinum var. pallidigemmum, Lonicera xylosteum, Pirus piraster,
Evonymiis vernicosa i druge. Niže katoličke crkve ubrasmo :
Marrubiiim candidissimum, Scolymus hispanicus, Helleborus multi-
fidiis i Trifoliam dalmaticam, koja tu u velikoj množini pridolazi
— a u samom gaju još: Corydalis ochroleiica, Poteriiim poly-
gamum, Aslragalus glycyphyllos, Aremonia agrimonioides, Dianthus
armeria, Stachys recta, Melampyrum vulgatum, na jednoj pako
i vadi uz potok Bašinicu med grmljem Apopanax chironium, Di-
anthus velebiticus, Achillea virescens, Asparagus tennifolius, Vero-
nica Jacguini. Od ovuda krenusmo lijevo na obližnji brijeg Ba-
tovar 707 m, koj je inače gol, dočim je prama vrhu ponešto
šikarjem obrašten uza to jako pećinast. Na njegovom podnožju
raste Trifoliam dalmaticum, nu redje, zatim Bupleurum aristatum
var. naniim, Eryngiuni amethystinum, Cirsum acaule, /nula oculus
Cfiristi, Centauriuni pulchellum, Knautia dissecfa i druge. Medju
pećinama opazili smo Scrophularia laciniata, Satureia thymifolia,
Saxifraga lasiophylla, Prunus mahaleb, Peltaria ailiacea, Geranium
macrorrhizum, Ribes pallidigemmum^ Campanula pyramidalis, Soli-
dago alpesiris, Cotinus coggygria, Digitatis laevigata, Carduus
candicaus a na samom vrhu Spiraea cana u rijetkim primjercima.
Sliedećeg dana t. j. 22. srpnja uputismo se na davno želj-
kovanu Tremzinu 1175, u davnini Vučjak zvana, u jugoistočnom
dijelu Velebita. Odvezosmo se kolima na istok do 7. kilometra
blizu zaselka Cerovac. Tamošnji kameniti pašnjaci dali su nam
između ostalog Satureia thymifolia, Verbascum Chaixii, Globularia
Willkommii, Teucrium niontanum, Galium purpureum, Plantago
carinata, Dorycnium gernianicum, Inula ensifolia, Limun tennifo-
172 [9]
Hum, Veronica spicata, Knautia dissecta, Dryopteris Robertiana,
Briinella grandiflora, Sedum ochroleucum, Bupleurum aristatum,
Trifoliiini dalmaticum, Ruta divaricata i patavina.
Sabiruć tako idjasmo prania jugu sve niže i niže dok ne-
dospjesmo u dol na podnožje Tremzine otkuda je valjalo poći
uzbrdice i to gustom bukovom šumom ne baš preteškim uspi-
njanjem, dok neizadjosmo na goli hrbat, sastojeći se ponaj-
većma od kamenitih gorskih livada, koje se više gore praina
vrhu izmjenjuju pašnjacima. Vrh sam jest hridovit nu obrašten
šumom, dalmatinska strana jest pusta i gola. Na Tremzinu pri-
spjeli smo upravo pravodobno, jer su baš taj dan počeli kositi
travu i tako spasismo mnogu bilinu za našu sbirku. Od množine
ostalih napominjemo: Hypericum alpigenum, Helianthemum itali-
cum, Centaurea variegata, Inula ensifolia, Teucrium montanum,
Rosa gentilis, Scrophularia laciniata, Lilium Cattaniae i Jankae,
Sesleria tennifolia, Riimex arifolius, Genista sagittalis i dalmatica,
Trifoliiim montanum i alpestre, Thesium bavarum, Stachys subc-
renata var. angustlfolia, Knautia illyrica, Digitalis ambigua, Cyno-
glossum velebiticum, Bupleurum Sibthorpianum, Cantaurea Hay-
naldi, Hypochaeris illyrica, Leontodon crispus, Plantago lanceolata
var. capitellata, Hieracium cymosum ssp. viridans i Wiesbauria-
num, Orobanche alba, Globularia bellidifolia, Euphrasia liburnica,
Campanula Scheuchreri, pinifolia i elliptica, Edraianthus tennifolius.
Zapadno Tremzine leži Crnopac. Tamošnji narod razglaba
ga u Kitu Velebita, Bat, što bi odgovaralo visini 1386 i Sljeme
t. j. vrh 1404. Dne 23. srpnja pošao sam na Kitu Velebita i to
na pećine južno nje, gdje stoji u specijalnoj karti ubilješeno „Li-
sina". Iz Gračaca pošli smo preko Glavice na Gaćešinu Jarugu
a onda smo mahom zašH u bukovu šumu te krivudajuć amo
tamo, da nam put bude što udobniji penjasmo se mprestano
uzbrdice. Tek pred samom Kitom nastadoše znatnije poteškoće,
jer samo uzajamnom pripomoći mogosmo se na klisure popeti.
Cijelim putem pratila nas je šuma, koja je mjestimice imala
male čistine pune raznolikog bilja: Sanicula europaea, Sorbus
ada var. lanifera, Lilium Cattaniae, Prenanthes purpurea, Melittis
albida, Elymus europaeus, Asarum europaeum, Senecio Fuchsii,
Hypericum hirsutum, Hieracium silvaticum ssp. bifidiforme, Vale-
riana tripteris var. velebitica, Campanula Waldsteiniana, Ribes
grossularia i pallidigemmum, Rub us idaeus, Dryopteris rigida var.
{10] 173:
meridionalis, Malva moschata i var. dissecta, Pruniis mahaleb,
Solidago alpestris, Thalictriim aguilegifolium.
Oko pećina na podnožju vrška spravismo Heracleiim ter-
natiim, Saxifraga Malyi, Cirsium erisathales, Arabis alpina, Aspi-
diiim lonchitis, Geraniiim macrorrhiziim, Calamintha alpina, Gen-
tiana symphandra, Heliosperma piisillum, Phyteuma orbiculare
ssp. flexuosum, Achillea clavenae, Daphne mezereum i alpinum,
Actaea spicata, Asplenium viride, Scabiosa graniinifolia, Clmma-
enerion augustijoUum, na samom pak vrhu: Edraiantlms gra-
minifolius, Anthyllis Jacguini, Galium lucidum, Ruta divaricata,
Cotinus coggygria, Teucrium monfaniim, Campamda elUptica, Glo-
bidaria bedidifoHa, Lithospernmm officinale, Rosa pendulina spi-
nosissima i var. megalacantha, Vincetoxiciim officinale, Amelan-
chier ovalis, Sesleria tennifolia, Corydalis ochroleuca, Sempervivum
Schlehani, Athamanta Haynaldi, Solaniim dulcamara i mnoge
druge.
Od Kite spustismo se istim pravcem do ispod pećina te
zakrenuvši zapadno dodjosmo u Vučju stranu gdje ima živo
vrelo .,Lokvica" od 16'^ C dočim je na zraku bilo 22 stupnja.
Prama jugu ide se na Bat ali na njegov vršak ne može se do-
spjeti poradi okomitih golih stijena. Na njem mora da je za-
nimiva flora sudeć po sabranom bilju oko njegovog podnožja
kao : Aguilegia Kitaibelii, Polysticlmm lonchitis, Sediini roseum,
Peltaria alliacea, Onosma Javorkae, Teucrium Arduini, Satureia
thymifolia, Senecio Fuc/isii, Hieracium flexuosum, P/iyteuma orbi-
culare ssp. flexuosum, Leontodon Rossianus. Povrativši se zatim
opet u Vučju stranu te nakon odmora nastavismo put preko
Rašlja, što bi odgovaralo visini 775 spec. karte uzev uz put
još Melica nutans, Veratrum album, Rubus hirtus, Aguilegia Stern-
bergii, Trijolium ochrolencum, Linum catharticum, Satureia cala-
mintha var. intermedia, Phyleuma spicatum, Cirsium acaule te
preko Crljenih potoka i Vrataca stignemo pred večer u Gračac.
Sljedećih dana nastavismo istraživanjem nekojih zapadno
Crnopca ležećih brijegova. Dne 1. kolovoza idući iz Gračaca
do Vrataca a onda jugozapadno stranom golom stranom obra-
štenom strminom dospijemo u malu uvalu sa lijepom jur po-
košenom livadom kod Vode Vrbice. Kod Vrataca ubrasmo
Stachys obligua i Silenc Reichenhachiana a povrh njih Herniaria
incana, Satureia variegata i thymifolia, Geranium macrorrhizum,
174 [11]
Juniperus sabina a kod Vode Vrbice Veratrum album, Hypochaeris
illyrica, Blysmus compressus, Carex Oederi i nekoje druge, Od
■ Vode Vrbice uspinje se neprestance pustimi pašnjaci do bezi-
menog vrela a hladnom pitkom vodom od \2^ Celsija, više
kojeg započima bukova šuma, kojom idemo preko pol sata
dosta strmo, dok neizadjemo na čistinu ugledavši pred sobom
blizi goli vrh Velike Vrbice 1180 m. Sa njega gledamo prama
jugozapadu dugu golu kamenitu kotlinu Male i Duboke Jasle a
a onda opet goli kameniti bedem velebitske kose sa raznimi
okomitimi i nepristupninii vrhovi od 900 — 1000 m. Ovu kotlinu
valjalo bi svakako u ranije godišnje doba pohoditi, jer smo
uvjereni, da bi se našlo mnogo zastupnika južne flore. Veliku
Vrbicu i bližnji Celovac pokrivaju na hrvatskoj strani bukove
šume, dočim je dalmatinska strana gola i jako krševita. Oko
vrha Velike Vrbice prostirući se kameniti pašnjaci obiluju buj-
nom florom kao : Cynoglossum velebiticum, Peucedanum monta-
num, lunipenis nana, Primala suaveolens, Veronica spicata, Rosa
gentilis, Galium lucidum, Inula ensijolia, Teucrium montanum,
Saxifraga Malyi, Campanula Waldsteiniana, Sedum ochroleucum,
Valeriana tripteris var. velebitica, Ruta divaricata, Cerastium
grandijlorum, Juniperus sabina, Rhamnus rupestris, Scrophularia
laciniata, Ribes alpinum var. pallidigemnium, Contaurea variegata,
Prunus mahaleb, Veronica Jacguini, Asphodelus albus, Delphinium
jissum var. velebiticum i t. d. i t. d.
Idući većim dijelom po sljemenu prema jogoistoku do-
spijemo do Ćelavca 1207 te na ledinama oko njegova vrha sa-
brasmo lijep struk bilina: Sesleria tennifolia, Anthyllis Jacguini,
Athamanta Haynaldi, Sempervivum Schlehani, Satureia tliymifolia
i croatica, Sedum album i ochroleucum, Juniperus nana, Rhamnus
saxatilis, Ribes grossularia i pallidigemmum, Veronica spicata,
Jnula ensifolia. Ruta divaricata, Cynoglossum velebiticum, Thlaspi
praecoK, Scutellaria altissima, Arabis hirsuta, Geum urbanum,
DAoehringia muscosa, Scrophularia laciniata a na njegovom
drugom vrhu povrh napomenutih još: Cymbalaria muralis, Sa-
xifraga lasiophylla, Lonicera alpigena, Campanula VValdsteiniana,
Senecio rupestris, Valeriana tripteris var. velebitica, Arabis alpina,
Spiraea cana mnogo, Silene multicanlis, Saxifraga Malyi, Sedum
maximum, Teucrium Arduini, Paeonia mas var. pubescens, Arte-
misia Lobelii, Asphodelus albus, Stachys germanica i mnoge druge.
[12] 175
Kada smo ovako Ćelavac svestrano pretražili spustismo
se južnom dosta strmom i kamenitom stranom u dolinu, a onda
uzbrdo na također goli od Ćelavca južno ležeći Zagaljen, koji.
u specijalnoj karti nije imenom označen. Njegova je flora veoma
zanimiva pak navadamo samo: luniperus sabina i nana, Teuc-
rium Ardiiini, Campamila Waldsteiniana, Satureia variegata, thy-
mifolia i croatica, Daphne alpina var. petiolaris, Ruta divaricata,
Silene multicaulis, Cynoglossum velebiticiim, Senecio rupestris.
Ovime svršismo današnju exkursiju i vratismo se istočnom
stranom kući uz dodatak, da smo ispod Ćelavca našli čitavu
šumu aptovine (Sambucus ebiilus) u tako visokim primjercima,
kakovih u čitavoj Hrvatskoj dosele opazili nismo a nad Dolo-
vima Geranium macrorrhizum u neobičnoj množini na okupu.
l'!onačno smo se još dne 3. kolovoza otputili na Ljutoč
935 m. ležeći sjevero-zapadno Velike Vrbice. Kolima podosmo
iz Gračaca kroz Štikadu, gdje opazismo Stachys obligua u
većem broju, do Bunara t. j. vrela optočena šupljim panjem
na otvorenom suncu izvrženom prostoru sa 15^' C, nedaleko
Gudure sela a onda pješke kroz selo jugozapadnim putelj-
kom neprestano uzbrdice. Više vrela Korito zvana sa 9'^ C
na laporastom mjestu ubrasmo Hieracium silvaticum spp. oblon-
giim a malo više ispod jednog kuka Digitalis laevigata, Arabis
turrita, Phyteuma orbiculare ssp. flexiiosiim, Sedum maxinmm,
Lonicera alpigcna, Campanula Waldsteiniana Satureia croatica u
visini po prilici od 800 m. Šašav na put opazismo žene kako
nose breme granja od žestikovine (Rhamnus fallax), koje nam na
upit odvratiše, da lišćem hrane ovce preko zime. Pošto smo
obišli zapadnu stranu krenusmo prama sjeveru kamenitom bu-
kovom šumom sa mnogimi čistinami obilujućimi svakovrsnimi
bilinami kao : Digitalis ferruginea, Peucedanum montamim, Agui-
legia Stcrnbergii, Bupleurum aristatum var. nanum, Campanula
pyramidalis, Senecio rupestris i t. d. Sam uzlaz na vrh jest dosta
mučan, jer valja preko velikih strmina i kamenitih ploča pre-
laziti, nu napokon je i to obavljeno, pa sa takove jedne klisure
promatraš okolinu, koja je izim malog dijela vrška pokrita
raznim drvećem. Tu nam pada u oči jedno 10 komada stabala
punih žuto crvenog grozdastog ploda a to je jasika (Sorbus
aucuparia) zatim lijepe bukve, Ostrya carpinifolia, Rhamnus fal-
lax, Acer pseudoplatanus i obtusatum, pa Spiraea cana (mnogo-
176 [13]
brojno). Od ostalog cvijeća neka bude napomenuto iz bližnje
okolice vrha: Lonicera alpigena, Campanula Waldsteiniana i py-
ramiclalis, Peltaria alUacea, Scrophularia laciniata, Rubus idaeus,
Cvstopteris fragilis, Polystichum lobatum, Chamaencrion angusti-
folium, Scrophularia laciniata, Valeriana iripteris var. velebitica,
Satiireia thymifolia i variegata, Malva dissecta, Achillea virescens,
Ornithogalum pyramidale.
Sa vrha spustismo se južnom stranom prama istoku a zatim
zaokrenuv dospijemo na sjeverni kraj Ljutoča otkuda uputismo
se u Guduru ponesav sobom između ostaloga još: Rosa rubri-
folia i badensis, Pimpinella major i saxifraga, Artemisia Lobelii,
Viilpia myurus, Convolvulus arvensis var. Cherleri, Moenchia
mantica, Mentha candicans var. stenanthelmla.
Pošto smo ovom zgodom odlučili bili da i nekoje brije-
gove južne Plješivice pohodimo upriličismo u tu svrhu jedan
dvodnevni izlet. Dne 27. kolovoza 1911. pođosmo iz Gračaca
put istoka do 3. kilometra. Kod Kesiča kuća zakrenusmo sje-
verno stazom mimo brda Kamare 804 Drobac kuća i dođosmo
nad Glogovo, gdje se kod vrela Točak od 9*^' C zaustavismo.
Sama kamenita pusta okolica mjestimice sa malo težatne zemlje
crljenice! Putem opazismo: Marrubium vulgare i candissimum,
Anthericum ramosum, Galiiim piirpureum, Globularia cordifolia,
Scorzonera villosa, Inula hirta i ensifolia, Knautia diessecta, Her-
niaria glabra i t. d. Nedaleko više spomenutog vrela jest spo-
menik cara Josipa 11., naime onizka piramida od klesanog
kamena proviđena na sve četiri strane napisi u hrvatskom,
njemačkom i latinskom jeziku ođ kojih napominjem hrvatski
ukljesan na sjevernoj i južnoj strani : „Josip II. pod ovom bu-
kvom u sjeni opočinu dne 7. svibnja 1775. — Spomenik ovaj
postaviše časnici Ličke pukovnije godine 1858." — Ovu bukvu
posjekoše prije 30 godina zlobne ruke.
Sada idemo gorskimi kamenitimi pašnjaci uzdignutimi po
prilici 800 — 900 m nad površinom morskom neprestance pola-
gano uzdižući se, na kojima mora da raste u ranije doba bo-
gata flora sudeći po nekojim ubranim bilinama kao: lurinea
mollis var. liburnica, Silene ofites i pseudotites, Thalictrum sim-
plex, Hypochaeris illyrica, Stachys serotina i t. d. Zaokrenuvši
prama sjeveru dođemo na južno podnožje Lisca 1336 okriepivši
se sa hladnom vodom iz Borovac vrela od 14" C, dočim je
114] 177
zrak imao 32" C. Uspon poduzesmo sa zapadne strane kod
livade, koje počeše taj dan upravo kositi. Na tom po prilici
1200 m visokom prostoru ubrasmo medu ostalim: Plantago ca-
hnata, Campamila pinifolia, Veronica spicata, Sedum ochroleucum,
Globularia cordifolia, Galhim purpureum, Satiircia thymifolia,
Eryngium amethystinum, Koeleria montana, Asphodelus albus,
Knautia dissecta, Gentiana symphyandra, Rosa gentilis, Primula
siiaveolens, Medicago prostrata, Centaurea variegata i jedan pri-
mjerak Cirsiiim Freyerianum.
Dalnje napredovanje bijaše nam oteščano znatnom strmi-
nom uz veliku sunčanu žegu a bez ikakva puteljka, nu napokon
popesmo se ipak na vrhunac Lisca, koj je posvema gol, osim
nešto grmlja na podnožju zapadne strane. Između Lisca i na-
protiv sjeverno ležećeg Bukovog vrha 1401 proteže se do dva
kilometra dugo a jedan kilometar široko Pusto Polje' sa lijepimi
livadami posuto mnogobrojnim! vreli, koja iz pećina izviraju
kao: Zvijezda, Crno vrelo i Vrelo kod strane Maričića sa 8 a
Milovanović vrelo i Mala Zvijezda sa 13" C te koja svojom
vodom također natapaju pomenuto polje. Pri podnevnoj žegi
pretražismo mu vrh na sve strane našav nešto ljetne flore, jer
smo prekasno došH i to: Athamanta Haynaldi, Euphrasia ili-
rka, Saxifraga Malyi, Dryopteris rigida, Gentiana utriculosa,
Anthyllis Jacguini, Galium lucidum, Stachys subcrenata, Satureia
thymifolia, Asperula longiflora u niskim patuljastim primjercima.
Nakon odmora spustismo se istočnom položitijom stranom
prama pustom polju, pri čem smo našli Gentiana crispata, po-
znatu nam dosele iz Hrvatske sa Poštaka, Minuartia verna,
Diantlms velebiticiis i neke druge. U samom Pustom polju ne-
daleko vrela Zvijezde netom pomenute pa Cirsium eriophorum,
Thalictrum siniplex, Ornithogalum tenuifoliiim, na mokrim pako
mjestima Blysmus compressiis, luncus alpinus var. fuscoater,
comprcssus i bufonius, Caltha palustris.
Okriepivši se kod vrela Zvijezde hladnom vodom stanemo
se polagano uspinjati na bukovom šumom obrasli Veliki Bu-
kovnik. Nu kako smo sabiranjem i bilježenjem mnogo vremena
potratili zateče nas mrak te bijasmo prisiljeni na istočnoj strani
' Nazvaše ^a radi toga, jer na njegovom prostranom prostoru nema
nikakve kuće a niti stana.
178 [15j
V. Bukovnika po prilici u visini ođ 1250 m da prenoćimo pod
vedrim nebom. Spominjemo nekoje od opaženih bilina kako
smo jih redomice zabilježili: Asphodelus albus, Inula oculus
Christi, Globiilaria Willkommii, Dorycnium germanicum, Gentiana
crispata, Orobanche alba, Heliantliemum obscurum, Melica ciliata,
Galiiim purpureum i lucidum, Rhamnus fallax, Trifoliiim alpestre,
Eiiphorbia amygdaloides, Brunella alba, Scrophularia laciniata,
Cynoglossum montanum, Geranium robertianum, Thlaspi praecox,
Carduus alpestris, Dianthus veleblticus, Allium ursinum, Epilo-
biiini montanum, Ranunculus lanuginosus, Veronica pseudocha-
maedrys, Stachys silvatica, Chenopodium bonus Henricus, T/iymus
angustifolius, Pariš guadrifolia, Aremonia agrimonioides i t. d.
Zorom 28. srpnja prispjesmo nakon napornog uspinjanja
preko omašnih pećima na sam goli Bukovi Vrh 1401 pri čem
smo u našu mapu pohranili Lonicera alpigena, Seduni album,
Dentaria polyphylla, Polystichum lobatum, Convallaria polygo-
natum, Stac/iys ali ina, Geranium macrorrhizum, Peltaria alliacea,
Verbascum floccosum, Arabis alpina, Scutellaria altissima, Saxi-
fraga lasiophylla, Chaniaenerion angustifolium, dapače nađosmo
Urtica divica i Coronilla varia na samom vrhu. Idući sjevero-
zapadnim pravcem dospijemo do visine 1330 a spusti v se zatim
nizbrdice prama Pustom polju opazismo na jednoj krčevini
neizmjernu množinu šumskih jagoda (Fragaria moschata) u
cvijetu i plodu, ali veći dio njih tek u dozrijevanju. Do silaza
na Pusto polje ponesli smo još: Rumex arifolius, Aegopoiium
podagraria, Melandryum rubrum, Maianthemum bifolium (u listu)
Lilium martagon, Primula suaveolens, Petasites albus, Chrysan-
thenmm macrophyllum, Cirsium pannonicum, Gymnadenia conopea.
Idući napred Pustim Poljem niz potočić Soviljevac dospi-
jemo u klanac, kojega južno ležeću stran sačinjavaju okomite
kamenite stijene Orlove Grede. Na nju se ne može s' ovkraj
popeti pa smo stoga samo na podnožju njezinom mogU koješta
sabrati kao : Silene multicaulis, Ruta divaricata, Rhamnus fallax,
Malcolmia serbica, Athamanta Haynaldi, Campanula Waldstei-
niana, Arabis alpina, Polystichum rigidum, Sedum ochroleucum i
glaucum, Bupleurum Sibthorpianum, Saxifraga Malyi, Ribes gross-
ularia, Geranium macrorrhizum, Moehringia muscosa, Cystopteris
fragilis. Međutim o podne nastali tutanj gromova i silna nao-
blaka na nebu prisili nas na nastavak puta. Nesašav pravo ni
.[61] 17»
na stazu počme kiša pljuštiti, ubrzamo stoga naše napredovanje
te uspinjuć se postepeno dospijemo do pod brijeg Sedlo 1270,.
kojeg bi bili rado radi njegove kamenite konfiguracije pregle-
dali, nu sbog lošeg i nesigurnog vremena moradosmo se spu-
stiti dole prama Tajagić kucam, gdje nam dopane ruku još
Stachys obligua. Od sedla je lijep izgled na 5 kilometara dugo
a 3 km. široko te po prilici 750 m. visoko kamenito i pusto
Hubačevo polje, kojeg smo od Tajagića prama Omsici u naj-
ljepšem vremenu prešli. Ono malo trave što na njem poraste,
popasle su već ovce pa si mogao tek nekoje oporitije biline
opaziti kao : Cirsium eriophorum, Teiicriiim montanum, Marru-
bium candidissinmm, Erysimum crysimoides, Helleboriis mulii/idus,
Scrophidaria canina, Carlina aggregata i vulgaris, Verbascum
ni onim, Rumex pulcher, Centaur ea scabiosa, Cirsium acaule i
argenteum, Inula oculus Christi.
U Omsici đržasmo odmor a onda nastavismo put prama
Tommgaju. Iz tamošnje okolice napominjeiTO povrh gore ista-
knutih još Marrubium vulgare, Galium purpureum, Verbascum
floccosum i Chaixii, Acer campestre, Potentilla reptans, Asperula
longiflora, Dipsacus silvestris, Clematis vitalba, Calamintha offi-
cinalis var. intermedia, Anthemis arvensis a od Tomingaja, kojeg
smo povrh toga 25. srpnja posebno pohodili: Scrophularia ca-
nina, Galium mollugo i verum, Agropvrum repens, Medicago
falcata, Inula britanica, Ononis spinosa floribus albis, Stachys
recta, Orlaya grandiflora, Ferulago galbanifera, Smyrnium per-
foliatum, Reseda lutea, Bupleurum aristatum, Opopanax chiro-
nium, Mentha spicata, Onopordum acantium, Laihyrus megalan-
ilms, Staphys germanica, Buphthalmum salicifolium, Teucrium
montanum i t. d. Iz Tomingaja vratismo se na kolima u Gračac.
Konačno zahvaljujemo se g. dru. A. Degenu u Budapešt.
i K. H. Zahnu u Karlsruhe, koji su i to prvi mnoge vrsti našega
herbara a drugi naše Hieracije blagohotno označili, dočim je
pokojni dr. Borbas nekoje ruže determinovao. Našim vrijednim
pratiocem na izletima gg. veleč. župniku Ljudevitu Barbiću,
sudbenom akcesisti Nikoli Radeki i njegovom sinu petoškolcu
Milanu, kao i svim inim, koji su naš pothvat ma na koj način
podupirali, neka bude ovime izrečena naša najsrdačnija hvala.
U Zagrebu dne 10. lipnja 1913.
221 [17]
Sistematski popisi
Ptendophyta.
Polypodiaceae.
Cystopteris fragilis (L.) Bern. var. anthriscifolia Koch. Tro-
vrha, Ljutoć, V. Vrbica, Vratce, Crnopac, Kita Velebita, Tremzina.
Dryopteris Filix mas (L.) Schoit. forma typica Luerssen.
Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Kita Velebita, Tremzina. —
var. incisa Moore na Trovrhi. — Dr. rigida (Hoffm.) Desv. var.
bipinnatisecta forma germanica Milde. Ljutoč, Zagaljen, Crnopac,
Kita Velebita. — forma meridionalis Milde. V. Vrbica, Ćelavac,
Crnopac, Kita Velebita. — Dr. pallida (Bory) Janchen. Crnopac.
Polystichum lonchitis (L.) Roth. Crnopac (Zelebor, Rossi),
Kita Velebita i Bat na Crnopcu. — P. lobatum (Hunds.) Presi.
Trovrha, Ljutoč, Ćelavac, Kita Velebita.
Aihyrium filix femina Roth. var. fissidens Doli. Rašlje na
Crnopcu.
Phyllitis Scolopendrium (L.) Newmann. Trovrha, Kita Ve-
lebita.
Asplenium viride Huds forma typica Luerss. Trovrha, Kita
Velebita. — A. trichomanes L, forma typica Luerss. Ričice, Ploča,
Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Vratce, Kita Ve-
lebita, Tremzina. — var. auriculata Milde. Trovrha. — var. lobato-
crenata DC. Crnopac. — A. muzaria L. V. Vrbica, Ljutoč, Kita
Vel., Tremzina. — var. Brunfelsii Haufler. Rakovnik, Zagaljen,
Tremzina. — var. pseudo-germanicum, Heiifler, Ploča.
Ceterach officinarum Lam. et DC. var. stenoloba Gsh. Ra-
kovnik, Vratce, Ljutoč. — var. platyloba Gsh. Zagaljen. — var.
spiralis Deg. et Kiimm. Trovrha, Vrelo u Zrmanji, Ćelavac,
Crnopac.
Pteridium aguilinum (L.) Kuhn. Ričice. — var. lanuginosa
Hook. Ljutoč.
Polypodium vulgare L. a) commune Milde. Ljutoč, Ćelavac,
Tremzina. — var. rotundatum Milde. Trovrha. — var. attenuatum
Milde. Ljutoč. — forma crenatum Baenitz. Crnopac. — var.
auritum Willd. forma auriito-attemiatiim Baenitz. Trovrha.
^ U ovaj popis nisu poprimljena ona staništa koja su već objeloda-
njena u mojoj zadnjoj raspravi „Die Plješivica und ihr Verbindungszug
jnit dem Velebit in bot. Hinsicht (M. bot. lap. 1913. p. 37—106)".
Ljudevit Rossi: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. ^
. [18] 222
Eguisetaceae.
Eguisetum arvense L. Ričice.
Anthophyta.
A. Gymnospermae.
Coniferae.
Abies alba Miller. Pojedince na Kiti Vel.
Juniperus communis L. Kita Vel. — J. nana Willd. V. Ver-
bica, Ćelavac, Zagaljen, Crnopac, Kita Vel. — / sabina L.
Crnopac (Zelebor, Janchen, Rossi) V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen.
Taxiis baccata L. Kita Vel. pojedince.
B. Angiospermae.
Monocotyledoneae.
Typliaceae.
Typha angiistifolia L. Ričice.
Alismataceae.
Alisma planiago L. Štikada, Ričice.
Gramnicae.
Echinochloa criis galli (L.) R. et Sch. Štikada. — E. viridis
(L.j R. et Sch. Ljutoč, V. Vrbica, Vratce.
Anthoxantum odoratum L. V. Vrbica, Tremzina.
Štipa pulcherrima C. Koh. Zagaljen.
Phleum pratense L. var. nodosum L. Vratce, V. Vrbica,,
Kita Vel.
Alopecurus pratensis L. Vratce, V. Vrbica, Gudura.
Agrostis alba L. Ljutoč, Vrbica. — A. vulgaris With. Šti-
kada, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Tremzina.
Calamagrostis epigeios (L.) Roth. Crnopac.
Avenastruni pubescens (Huds.) Jess. V. Vrbica.
Cynodon dactylon (L.J Pers. Vratce, Štikada, Ljutoč.
Sesleria tcnuifolia Schrad. V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen,
Kita Vel., Tremzina. - S. autumnalis (Scop.) Schltz. Ljutoč, V.
Vrbica, Kita Vel.
223 [19]
Koeleria montana (Hansm.) D. T. V. Vrbica, Zagaljen,
Vratce.
Melica ciliata L. Trovrha, Gudura, Ljutoč, V. Vrbica, Će-
lavac, Zagaljen, Vratce, Kita. — M. iiniflora Retz. Ljutoč. — M.
nutans L. Ljutoč i Rašlje na Crnopcu.
Dactylis glomerata L. Ljutoč, V. Vrbica. Kita, Tremzina.
Cynosurus cristatus L. Štikada.
Poa annua L. Štikada. — P. nemoralis L. V. Vrbica, Će-
lavac, Crnopac, Kita, Sremzina. — var. coarctata Gand. Tro-
vrha. — P. compressa L. Ljutoč, Kita, Tremzina.
Festuca ovina L. Ljutoč. — F. pungens Kit. Crnopac. —
F. silvatica (Poli) Vili. Trovrha.
Viilpia myurus (L.) Gmel. Ljutoč.
Bromus arvensis L. Ričice, Gudura. — Br. mollis L. var.
conlractus Lge. Ljutoč. — Br. erectus Hunds. V. Vrbica, Ćelavac,
Kita, Tremzina. — Br. sterilis L. Cerje, Vratce.
Brachypodium pinnatum (L.) P. Beanv. var. rupestre R. et
Sch. V. Vrbica. — Br. silvaticum R. et Sch. Ljutoč.
Lolium perenne L. Ljutoč, V. Vrbica, Vratce.
Agropyron intermedium (Host) Beanv. Štikada, Cerje, V.
Vrbica. — var. virescens (Panč) V. Vrbica.
Elymus europaeus L. Trovrha, Kita.
Cyperaceae.
Schenoplectus lacustris (L.J Palla. Štikada. — Blysmus
compressus (L.) Panz. Voda Vrbica.
Heleacharis palustris (L.) R. Br. Štikada, Ričice, Gudura.
Carex Leersii F. Schltz. Tremzina. — C. Halieriana Asso.
Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji. — C. Oederi Retz. Voda Vrbica.
Araceae.
Arum italicum Mili. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Juncaceae.
Juncus conglomeratus L. Voda Vrbica. — / articulutus L.
Gudura, Ričice. — / compressus Jacq. Voda Vrbica. — / bu-
fonius L. Štikada, Gudura, Ričice.
Luzula campestris (L) DC. Ljutoč, Tremzina.
[20] 224
Liliaceae.
Veratrum nigrum L. V. Vrbica. — V. album L. Ljutoč, V.
Vrbiba, Rašlje na Crnopcu, Tremzina.
Asphodeliis albus L. V. Vrbica, Celavac.
Anthericum ramosum L. Trovrha, Crnopac, Tremzina.
Allium sphaerocephalum L. Trovrha, V. Vrbica, Ćelavac,
Zagaljen. — A. ochroleucum W. K. Trovrha. — A. carinatum L.
Trovrha, V. Vrbica, Vratce. — A. pulchellum Don. Trovrha, Ra-
kovnilc, Ljutoč, Ćelavac, Crnopac, Tremzina. — A. fuscum W.
K. Zagaljen, Crnopac.
Lilium Martagon L. Ljutoč, Kita, Tremzina — var. Catta-
niae Vis. Crnopac, Kita, Tremzina. — L. carniolicum Bernh. 3.
Jankae A. Kerner. Tremzina.
Scilla bifolia L. Na podnožju Crnopca.
Ornithogalum pyramidale L. Ljutoč.
Muscari botryoides (L.) Lam. et DC. Vrelo u Zrmanji.
Asparagus tenuifolius Lam. Trovrha, Tremzina.
Riiscus aculeatus L. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Polygonatum officinale Ali. Kita, Tremzina.
Pariš guadrifolia L. Kita.
Amaryllidaceae.
Galanthus nivalis L. Na podnožju Crnopca.
Iridaceae.
Crocus neapolitanus (Rez) Ascfi. Vrelo u Zrmanji, V. Vrbica,
na podnožju Crnopca.
Orhidaceae.
Gymnadenia conopea (L.) R. Br. Tremzina.
Cephalanthera rubra (L.) Rich. Kita.
Epipactis latifolia (L.) Ali. Ljutoč, Kita.
Neottia nidus avis (L.) Rich. Ćelavac, Kita.
Dicotyledoneae.
Salicaceae.
Populus trcmula L. Ričice, Ljutoč. — P. nigra L. Cerje.
Salix alba L. Cerje, Ričice, Štikada. — 5. glabra Scop.
Crnopac (Zelobor). — 5. purpurea L. Cerje, Ričica, Štikada. —
225 [21]
S. capraea L. Bat na Crnopcu. — S. grandifolia Ser. var. vele-
bitica Borb. Crnopac.
Betulaceae.
Carpinus orientalis Mili Štikada, Rašlje, Tremzina, Trovrha.
Ploča (Beck); u Zrmanjskoj dolini kod Vrela, Rakovnika i Zvo-
nigrada.
Ostrya carpinifolia Scop. U Zrmanji (Sabljar) kod Vrela i
Zvonigrada, Ljutoč.
Corylus avellana L. V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina.
Fagaceae.
Fagus silvatica L. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen,.
Crnopac, Kita, Tremzina.
Quercus cerris L. Cerje, Ljutoč. — Qu. lanuginosa (Lam.)
Thuill. Palanka u Zrmanji. — Qu. sessiliflora Salisb. Ploča
(Beck), Trovrha.
Ulmaceae.
Ulmus scabra Mili. Cerje, Kita.
Moraceae.
Ficus carica L. Vrelo i Zvonigrad, culta.
Urticaceae.
Urtica dioica L. Štikada, Gudura, Ćelavac, Vratce.
Santalaceae.
Thesium bavarum Schrk. Tremzina.
Aristolochiaceae.
Asarum europaeum L. Crnopac, Kita.
Aristolochia pallida Willd. Vrelo u Zrmanji.
Polygonaceae.
Rumex obfusifolius L. Vratce, Štikada. — R. acetosella L.
Štikada, V. Vrbica, Tremzina. — R. arifolius Ali. Tremzina. —
R. acetosa L. Štikada, Tremzina.
[22] 226
Polygonum persicaria L. Štikada, Ričice. — P. aviculare
L. Štikada, Ljutoč, Vratce.
Chenopodiaceae.
Polycnemum arvense L. Vratce.
Chenopodium vulvaria L. Trovrha. — Ch. album L. Štikada.
Amarantacea.
Amarantus retroflexus L. Gudura.
Caryophyllaceae.
Agrostemma githago L. Štikada, Gudura.
Silene vulgaris (Moench.) Garcke. Cerje, Ljutoč, V. Vrbica,
Vratce, Kita. — 5. saponariaefolia Schott. Ljutoč. — 5. multi-
caulis Giiss. Čelavac, Zagaljen, Crnopac, Kita. — 5. nutans L.
Ljutoč, Tremzina. — 5. viridiflora L. Vrelo u Zrmanji. — S.
Reichenbachiana Vis. Vratce, Ćelavac. Ovamo će valjda spadati
i 5. flavescens W. K. sa Trovrhe (Zelebor).
Heliosperma pusillum W. K. Crnopac (Zelebor, Rossi), Kita,
Tremzina.
Melandryum album (Mili) Garcke. Vratce, Štikada. Ričice,
Cerje, Ljutoč. — M. rubrum (Schk.) Rohl. V. Vrbica, Ćelavac.
Tunica saxifraga (L.) Scop. Vrelo i Rakovnik u Zrmanji,
Štikada, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Kita, Tremzina.
Vaccaria pyramidata Med. Vrelo u Zrmanji.
Dianthus armeria L. Ljutoč, — D. velebiticus Borb. V. Vrbica,
Tremzina.
Saponaria officinalis L. Vrelo u Zrmanji, Štikada.
Stellana media (L.) Vrelo u Zrmanji. Si. glochidisperma
Murb. Ćelavac. — Si. holostea L. Zvonigrad. — St. graminea
L. Na podini Tremzine.
Cerastium semidecandrum L. Vrelo u Zrmanji. — C. cili-
(Gtum W. K. Tremzina. — C. grandiflorum W. K. Crnopac (Ze-
lebor, Rossi), Kita, V. Vrbica.
Moenchia mantica (L.) Barti, Gudura.
Sagina procumbens L. Štikada.
Mimiartia liniflora (L. fil.) Schinz et Thell. Vrelo u Zrmanji
((Štur exicc.). — M. fasciculata Hiern. Crnopac.
227 [23]
Arenaria serpyllifolia L. Vrelo u Zrmanji, Ričice, Ljutoč,
V. Vrbica, Ćelavic, Zagaljen, Vratce, Kita, Tremzina. — A. gra-
cilis W. K. Crnopac (Zelebor, Rossi).
Moehringia muscosa L. Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac,
Kita, Crnopac, Tremzina. — M. trinervia (L.) Clairv. V. Vrbica.
Spergula arvensis L. Selo Gudura kod Štikade.
Herniaria glabra L. Trovrha, V. vrbica, Crnopac, Tremzina.
— H. incana Lam. Zrmanja (Šloser i Vukotinović exsicc. 1878.)
izmedju Vrataca i Vode Vrbice, rijetka.
Scleranthus annuus L. Stikada. Na Ćelavcu ubrao sam novu
vrst koja će biti upisana u Degenovoj flori velebitskoj.
Ranunculaceae.
Paeonia mas Gars. var. pubescens Vis. Ćelavac. Crnopac, Kita.
Helleborus odorus W. K. var. istriacus Schiffn. na podnožju
Crnopca. — H. multifidus Vis. Štikada, Gudura, Ričice, Cerje,
Ljutoč, Vratce, Crnopac, Tremzina. — H. atrorubens W. K. Ploča.
Isopyrum thalictroides L. Vrelo u Zrmanji.
Actaea spicata L. Kita.
Aguilegia Kitaibelii Schott. Crnopac (Zelebor, Jancken,
Rossi), Bat na Crnopcu. — A. Sterbergii Rchb. Ljutoč, Rašlje
na Crnopcu.
Delphinium fissum W. K. var. dinaricum Beck. V. Vrbica
nadjen samo 1 komad!
Aconitum anthora L. V. Vrbica. — A. vulparia Rchb. var.
croaticum Gdyer. Crnopac, Kita (Degen). — forma velebiticum
Gdyer. Kita (Degen), Crnopac.
Anemone grandis (VVender.) Kern. Tremzina. Ovu mi je
bilinu donio 3, travnja 1890 tadanji županijski tajnik g. Varga.
Ja sam ju brao prije togo kod Mamutovca povrh Karlobaga,
gdje bijaše mnogobrojnija. — A. ranunculoides L. Vrelo u
Zrmanji, Kita. — A. nemorosa L. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji,
V. Vrbica, Ćelavac, Kita.
Clematis reda L. Ćelavac. — Cl. vitalba L. Štikada, Ri-
čice, Ljutoč. — Cl. flammula L. var. fragrans Ten. Vrelo u
Zrmanji.
Ranunculus calthaefolius (Rchb.) BI. N. et Sch. Vrelo i
Zvonigrad u Zrmanji. — R. bulbosus L. Cerje, V. Vrbica. —
R. sardous Crtz. var. mediterraneus Griseb. Gudura. — R. re
[24J 228
pens L. Štikada, Gudura, Ričice. — R. lanuginosus L. Crnopac,
Tremzina. — R. acer L. Voda Vrbica. — R. tenuifolius DC. var.
velebiticus Degen. Kita.
Thalictrum aguilegifolium L. Ćelavac, Kita. — Th. elatum
Jacq. Štikada, Ričice, V. Vrbica, Tremzina.
Papaveraceae.
Chelidonium maius L. Rakovnik u Zrmanji.
Papaver rhoeas L. Vrelo u Zrmanji, Štikada.
Corydalis solida (L.) Schw. Vrelo u Zrmanji. — C. densi-
flora Presi Vrelo i Rakovnik u Zrmanji. „Von der siidlichen
(ital. griechischen) Pflanze nur durch die mehr griine Farbe des
Laubes verschieden. Dr. Degen in sched." — C. tennis Schott.
Vrelo u Zrmanji. — C. ochroleuca Koch. Ploča. (Kitaibel, Fl. cr.
kao Fumaria odnosno Corydalis capnoides, Rossi), Crnopac,
Kita Velebita.
Cruciferae.
Aethionema saxatile (L.) R. Br. Trovrha, Vrelo i Zvonigrad
u Zrmanji, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac.
Thlaspi perfoliatum L. ^.) dentatum Borb. Vrelo u Zrmanji.
— T. praecox Wulf. V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina.
Kernera saxatilis (L.) Rchb. Crnopac, Tremzina.
Peltaria alliacea L Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac,.
Zagaljen, Crnopac, Bat, Kita, Tremzina.
Alliaria officinalis Andrz. Zvonigrad.
Sisymbrium officinale (L.) Scop. Vrelo i Rakovnik u Zr-
manji, Gudura,
Sinapis arvensis L. Štikada, Ričice.
Diplotaxis tenuifolia (L) DC. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Rapimnus raphanistrum L. Ričice.
' Barbarae vulgaris L. Gudura.
Roripa silvestris (L.) Bess. Štikada, Gudura, Ričice.
Armoracia rusticana (Lani.) G. M. Sch. Ričice.
Cardamine graeca L. Pod Zvonigradom kraj ceste na ob-
raslom kamenitom tlu dosta mnogobrojna. Jedino autentično
nalazište za Hrvatsku. C. hirsiita L. Vrelo i Zvonigrad u Zr-
manji. Ćelavac. — C. enneaphyllos (L.J Cr. Kita. — C. poly-
phylla W. K.) Schultr. Crnopac. — C. bulbifera (L) Cr. Kita.
229 " [251
Hutchinsia petraea (L.) Br. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Capsella bursa pastoris (L.) Med. Vrelo u Zrmanji, Štikada,
Ričice. Ljutoč. — C. rubella Rent. Vrelo u Zrmanji.
Draba verna L. Vrelo Rakovnik i Zvonigrad u Zrmanji;
Crnopac (Lengyel).
Arabis tur rita L. a) typica Beck. Tro vrha, Zvonigrad. Lju-
toč, Kita, Tremoina. — A. alpina L. Ćelavac, Kita. — A. hirsuta
Scop. Ljutoč, V. Vrbica, Celavac, Crnopac, Kita. — var. exau-
riculata Borb. Ljutoč. — A. sagittata DC. Trovrha.
Erysimum erysimoides (L.) Fritsch. Štikada, Cerje, Gudura,
Ljutoč.
Alyssum alyssoides L. Zvonigrad.
Resedaceae.
Reseda lutea L. Cerje, Ljutoč.
Crassulaceae.
Sedum roseum (L.) Scop. Crnopac, Bat. — 5. maximum
(L.) Hoffm. Trovrha, Ljutoč, Ćelavac, Kita, Tremzina. — 5. his-
panicum L., Crnopac. S. album L. Ploča, Trovrha, Ćelavac,
Kita, Crnopac. — 5. boloniense Lois. Štikada, Ričice, Cerje, Lju-
toč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Vratce, Kita, Tremzina. —
5. ochroleucum Chaix. Trovrha, Vrelo u Zrmanji, V. Vrbica,
Ćelavac, Crnopac, Kita, Tremzina. — S. altissimum Poir. Ploča
(Kitaioel).
Sempervivum Schlehani Schott. V. Vrbica, Ćelavac, Crnopac,
Kita, Tremzina.
Saxifragaceae.
Saxifraga aizoon Jacq. var. Malyi Schott. Trovrha, V.
Vrcica, Ćelavac, Crnopac, Kita, Tremzina. — 5. tridactylites L.
Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji^ 5. rotundifolia L. var. lasiophylla
Schott. Trovrha, Ljutoč, Ćelavac, Crnopac, Kita, Tremzina.
Ribes grossularia L. Trovrha, V. Vrbica, Ćelavac, Crnopac,
Kita. — R. alpinum L. var. palidigemmutn Simk. V. Vrbica, Ce-
lavac, Crnopac, Kita, Tremzina.
Rosaceae.
Spiraea cana W. K. Trovrha, Crnopac, Kita, Ćelavac, Lju-
toč. Na posljednja dva mjesta mnogobrojna.
,[26] 230
Aruncus silvester Kostel. Crnopac.
Cotoneaster integerrima Med. V. Vrbica, Ćelavac. — var.
parvifrons Borb. Crnopac. — C. tomentosa (Ait.) Lindl. Crnopac.
Pirus piraster (L.) Borkh. Vrelo u Zrmanji, Cerje, Ljuloč.
Malus silvestris (L.) Mili. Vrelo u Zrmanji.
Sorbus aucuparia L. Ljutoč, Kita, Tremzina. — 5. aria
(L.) Cr. Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Kita. — var. la-
nifera Kern. Tremzina.
Amelanchier ovalis Med. Trovrha, V. Vrbica, Ćelavac, Kifa.
Crataegus monogyna Jacq. Vrelo u Zrmanji, Štikada, Cerje,
Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Kita.
Rubiis idaeus L. Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Cr-
nopac, Kita, Tremzina. — R. saxatilis L. Crnopac (Zelebor,
Rossi) Kita. — R. ulmifolius Schott. Vrelo u Zrmanji Šloser
kao R. cinereus Rchb. a Vukotinović kao R, discolor WheJ, Ra-
kovnik. — R. tomentosus Borkh. Ploča (Kitaibel, Rossi). — R.
hirtus W. K. Ljutoč, Rašlje, Kita. — R. caesius L. Gudura.
Fragaria vesca L. Vrelo u Zrmanji, Ljutoč, Tremzina. —
Fr. nioschata Diich. Ljutoč, Ćelavac, Kita, Tremzina.
Potentilla erecta (L.) Hampe. Štikada, Ričica, Ljutoč, V.
Vrbica, Crnopac, Tremzina. — P. repfans L. Ričica, Cerje,
Ljutoč. — P. canescens Bess. Ćelavac. — P. pedala Nestl. Tro-
vrha, Štikada, Ljutoč, Ćelavac, Crnopac. — P. australis Viraš.
V. Vrbica, Zagaljen, Ljutoč. — P. micrantha Ram. Vrelo u Zr-
manji, na podnožju Crnopca.
Geum urbanum L. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen,
Tremzina.
Filipendula hexapetala (L.) Maxim. V. Vrbica, Tremzina.
Agrimonm eupatoria L. Trovrha, Gudura, Ričice, Gerje,
Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Kita.
Aremonia agrimonioides (L.) Neck. Ljutoč, V. Vrbica, Cr-
nopac.
Sanguisorba muricata (Spach) Gremli. Ljutoč, V. Vrbica,
Vratce, Kita, Tremzina.
Rosa baldensis Kerner. Cerje, Gudura. — R. riibrifolia
Vili Ljutoč, Kita. — R. ferruginea Vili. Komić, Trovrha. — /?.
glaucescens Vulf. Trovrha, Crnopac. — R. pracrupticola Braun.
Trovrha. Ona sa Kite jest: „Eine sich der R. riibrifolia var.
praeriipticola H. Braun. nahernde Form, doch ist die Behaarung
24 [27]
weniger dicht und Stacheln mehr gekrummt. Dr. Degen in
sched. — R. canina L. Ričice. — R. fissidens Borb. Grnopac.
— R. podolica Tratt. Crnopac. — R, syntrichostyla Rip. var.
semibiserrata Borb. Grnopac. — R. biserrata Morat. Rastovnik.
— R. soltitialis Bess. Tro vrha. — /?, pendulina L. Grnopac,
Kita, Tremzina. — R. gentilis Stern. V. Vrbica, Ćelavac, Trem-
zina. — var. adenoneura Borb. Crnopac. — R. spinosissima L.
V. Vrbica, Kita. — var. megalacantha Borb. Ćelavac, Kita.
Prunus spinosa L. Štikada, Ričice, Ljutoč, Kita, Tremzina.
— Pr. mahaleb L. V. Vrbica, Ćelavac, Kita.
Leguminosae.
Genista sagitalis L. Kita, Tremzina. — G. pubescens Ldng.
Trovrha. — G. dalmatica Bartl. var. dinarica Janchen. Tren-
zina. — G. silvestris Scop. V. Vrbica.
Laburnum alpinum (Mili.) Griseb. Trovrha.
Ononis spinosa L. Cerje, Ričice, Štikada, Gudura, Ljutoč,
V. Vrbica, Vratce, Tremzina. — floribus albis. Ričice, Vratce.
Medicago prostrata Jacq. Vratce, V. Vrbica. — M. fakata
L. Štikada, Ričice, Cerje. — M. Lupulina L. Ričice, Ljutoč, V.
Vrbica, Ćelavac, Vratce.
Melilotus officinalis L. Vrelo u Zrmanji, Ričice, Cerje,
Ljutoč.
Trifolium riibens L. Trovrha, Ćelavac. — Tr. alpestre L.
V. Vrbica, Kita, Tremzina. — Tr. medium L. Tremzina. — Tr.
pratense L. Ljutoč, Vratce, Kita. — var. pilosum Heuffel. Tro-
vrha. — Tr. ochroleucum Huds. Trovrha, Ljutoč, Rašlje, Kita.
— Tr. arvense L. Vratce, Štikada, Ljutoč. — Tr. fragiferum L.
Ričice. — Tr. montanum L. Trovrha, V. Vrbica, Kita, Trem-
zina. — Tr. repens L. Štikada, Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica,
Vratce, Kita, Tremzina. — Tr. campestre Schreb. Trovrha,
Ljutoč, Kita.
Anthyllis Jacguini Kerner. V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina. —
A. Vulneraria L. Tremzina. — A. rubicunda Wender. Ćelavac.
Dorycnium germanicum (Gremli) Rong. Trovrha, Ričice,
Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Kita, Tremzina.
Lotus corniculatus L. Komić, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica,
Vratce, Kita, Tremzina, — var. ciliatus Koch. Vratce, Ljutoč. —
var. hirsutus Koch Ljutoč.
[28] 25
Colutea arborescens L. Vrelo u Zrmanji, (Klekovski, Rossi).
Astragalus illyricus Bernh. Vrelo u Zrmanji.
Coronilla varia L. Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Kita,
Tremzina.
Vida cracca L. Štikada, Ričice, Ljutoč, V. Vrbica. — V.
lathyroides L Zvonigrad. — V. sativa L. Štikada.
Lathyrus pratensis L. Ričice. — var. sepium Scop. Ljutoč,
V. Vrbica, Tremzina. — L. megalantlms Stendel. Izmedju Ploče
i Udbine (Poscharsky) V. Vrbica. — L. vernus (L) Bernh. Na
području Crnopca.
Geraniaceae.
Geranium columbinum L. Štikada. — G. molle L. Vrelo u
Zrmanji. — G. rotundifolium L. Zvonigrad. — G. robertianum
L. Trovrha, Ljutoč, Ćelavac, Vratce, Kita, Tremzina. — G. pur-
pureum L. Rakovnik, Zapaljen. — G. macrorrhirum L. Trovrha,
V. Vrbica, Čelavac, Crnopac, Kita. — G. sanguineum L. Tro-
vrha, V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina.
Erodium cicutarium (L.) L. 'Herit. Vrelo u Zrmanji, Vratce,
Gudura, V. Vrbica.
Oxalidaceae.
Oxalis acetosella L. Kita, Tremzina.
Linaceae.
Linum catharticum L. Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac,
Vratce, Kita, Rašlje, Tremzina. — L. tenuifolium L. Trovrha. —
L. iisitatissimiim L. Vrelo u Zrmanji kult.
Rutaceae.
Ruta divaricala Ten. V. Vrbica, Ćelavae, Zagaljen, Cr-
nopac, Kita.
Polvgalaceae.
Polygala vulgaris L. var. albida Chodat. V. Vrbica.
Euphorbiaccae.
Mcrcurialis perennis L. V. Vrbica, Ćelavac, Kita, Trenzina.
Euphorbia angulata Jacq. Kita. — E. verrucosa L. Trem-
zina. — E. helioscopia L. Vrelo u Zrmanji. — E. amygdaloides-
26 [29]
L. Ljutoč, Kita. — E. cyparissias L. Vrelo u Zrmanji, Štikada.
— E. paralias L. Vrelo u Zrmanji (Klekovski). — E. exigua L.
Ljutoč. — E. fakata L, Štikada, Ćelavac, Vratce.
Anacardiaceae.
Cotinus coggygria Scop. Trovrha, Kita.
Celastraceae.
Evonymus verrucosa Scop. Trovrha. — E. latifolia (L)
Mili Trovrha. — E. vulgaris Mili. Ljutoč.
Aceraceae.
Acer monspessulanum L. Trovrha. — A. pseudoplatanus L.
Trovrha, Cerje, Ljutoč, Crnopac, Kita, Tremzina. — A. obtu-
satum Kit. Trovrha, Palanka u Zrmanji, Štikada, Ljutoč, V. Vr-
bica, Ćelavac, Crnopac, Kita, Tremzina. — A. platanoides L.
Trovrha, Kita. — A. campestre L. Trovrha, Štikada, Ričice,
Cerje. — var. austriacum (Tratt.) DC. forma Bierbachii Schwerin.
Komić na području Trovrhe.
Rhamnaceae.
Paliurus spina Christi Mili Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Rhamnus cathartica L. Ćelavac. — Rh. intermedia Steud.
et Hochst. Rakovnik u Zrmanji. — Rh. fallax Boiss. Trovrha,
Ljutoč, V. Vrbica, Crnopac, Kita. — Rh. saxatilis Jacq. V. Vr-
bica. — Rh. rupestris Scop. Trovrha, Kita. — Rh. frangula L.
Ćelavac, Zagaljen.
Vitaceae.
Vitis vinifera L. Vrelo u Zrmanji, goji se na veliko. — V.
silvestris Gmel. Štikada.
Tiliaceae.
Tilia platyphyllos Scop. Ričice, Cerje. — T. flava Wolny.
Komić, Vrelo u Zrmanji; Crnopac (Janchen, Rossi).
Malvaceae.
Malva moschata L. Štikada, Kita. — var. laciniata Vis.
Štikada, Ljutoč, Kita. — M. silvestris L. Štikada, Ričice, Cerje,
Gudura, Ljutoč.
[30]
27
Giittiferae.
Hypericum hirsutum L. Trovrha, Celavah, Kita, Tremzina.
— H. pcrforatum L Trovrha, Štikada, Ričice, Cerje, Ljutoč, V.
Vrbica, Ćelavac, Vratce, Kita, Tremzina. — H. veronense Schrk.
Ljutoč, Voda Vrbica. Zagaljen, Konopac. — H. montanum L.
B. scabriim Koch. Trenzina. — H. alpigenum Kit. Trenzina.
Cistaceae.
Helianthemum hirsutum (Thnill.) Merat forma obscurum (Pers.)
Janchen. Trovrh, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Vratce, Kita, Trem-
zinn. — forma Utorak (Willkomm) Janchen. V. Vrbica (Janchen),
Crnopac (Degen, Rossi). — H. italicum (L.) Pers. Tremzina. —
H. alpestre (Jacq.) DC forma hirtum fKoch.) Pacher. V. Vrbica,
Tremzina.
Fumana nudifolia (Lam.) Janchen. Kita.
Violaceae.
Viola arvensis Murr. a) ruralis Jord. Vrelo i Zvonigrad u
Zrmanju. — V. tricolor L. Ćelavac. — V. odorata L. Vrelo u
Zrmanji. — V. alba Bess. Vrelo i Zvonigrad. — V. silvestris
Lam. Trovrha, Vrelo u Zrmanji, Ljutoč.
Thymelaeceae.
Daphne mesereum L. Trovrha, Kita. — D. alpina L. var.
pctiolaris Kessl. Trovrha, Zagaljen, Crnopac, Kita.
Lytraceae.
Lythrum salicaria L. Štikada, Cerje, Gudura.
Oenotheraceae.
Epilobium montanum L. Trovrha, Ljutoč, Ćelavac, Kita.
Chamaenerion angustifolium L. Ljutoč, Kitk.
Circaea lutetiana L. Ljutoč.
Araliaceae.
Hedera helix L. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji, Ljutoč, Kita,
Tremzina.
28 [31J
Umbelliferae.
Sanicula eiiropaea L. Ljutoč, Kita, Tremzina.
Eryngiiim amethystinum L. Trovrha, Štikada, Gudura, Ri-
čice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Tremzina.
Chaerophyllum. bulbosum L. Komić, Štikada, Cerje.
Anthrisciis fiimarioides (W. K.) Spr. Trovrha, Celavac, Cr-
nopac, Kita, Tremzina.
Scandix pederi Veneris L. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Torilis anthrisciis (L.) Gmel. Štikada, Ričice, Cerje, Ljutoč,
V. Vrbica, Vratce.
Caucalis daucoides L. Vrelo u Zrmanji.
Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Vrelo u Zrmanji, Štikada,
Ričice, Vratce, Kita.
Smyrnium perfoliatum L. Štikada, Vrelo u Zrmanji.
Physospermum verticillatiim (W. K.) Vis. Ploča (Poscharsky),
Trovrha, V. Vrbica, Crnopac, Kita.
Bupleurum Sibthorpianum Sm. Crnopac, Tremzina. — B.
jiinceum L. Trovrha, Ljutoč, Ćelava. — B. aristatum Bartl. Vrelo
i Rakovnik u Zrmanji, Štikada, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce. —
var nanum Koch. Ploča (Poscharsky), Komić, Ljutoč, V. Vrbica,
Vratce, Crnopac.
Apium repens (Jacg.j Rchb. Zrmanja (Schlosser).
Carum carvi L. Štikada, Tremzina.
Pimpinella major (L) Huds. Ljutoč, Kita. — P. saxifraga
L. Trovrha, Ričice, Ljutoč. — P. alpina Host. Crnopac.
Seseli elatum L. Trovrha.
Libanotis moniana Cr. var. nitens Vis. Crnopac (Janchen,
Rossi).
Aihamanta Haynaldi Borb. et Mechtr. V. Vrbica, Celavac,
Crnopac, Kita.
Cnidium silaifoliiim (Jacq,) Simk. Trovrha, Ljutoč, V. Vr-
bica, Celavac, Zagaljen, Crnopac, Tremzina.
Ligusticum dinaricum G. Beck. Kifa.
Ferulago ^albanifera Koch. Ploča (Poscharsky), Trovrha,
Štikada.
Opopanax chironium (L. Koch. Štikada.
Peucedanum austriacum (Jacq.) Koch. var. montanum Koch.
Trovrha, Ljutoč, Crnopac, Kita.
Pastinaca opaca Bern. Štikada.
|32] 29
Heracleum sphondylium L. Tremzina, — H. ternatum Borb.
Komić, Crnopac, Kita.
Laserpitium latifoliuni L. aj typicum Beck. Trovrha. — b)
asperum (Cr) Beck. Trovrha. — L. siler L. V. Vrbica.
Daucus carota L. Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce.
Cornaceae.
Cornus mas L. Štikada, Ljutoč, Kita. — C. sanguinea L.
Štikada, Cerje, Ljutoč, Ćelavac, Kita.
Primulaceae.
Primula vulgaris Huds. Vrelo i Zvonigrad, na podnožju
Crnopca. — Pr. Columnae Ten. Trovrha, V. Vrbica, Ćelavac,
Crnopac, Tremzina.
Lysimachia punctata L. Ričice. — L. nummularia L. Gudura,
Ričice.
Anagallis arvensis L. Trovrha, Rakovnik, Gudura, Ljutoč,
V. Vrbica, Kita, Tremzina.
Cyclamen europaeiim L. Crnopac.
Oleaceae.
Fraxinus ornus L. Ploča (Beck.), Trovrha, Cerje, Ljutoč,
Ćelavac, Kita.
Gentianaceae.
Centaurium minus Gars. Ljutoč, V. Vrbica.
Gentiana symphyandra Murb. Crnopac, Kita. — G. cruciata
L. V. Vrbica, Crnopac. — G. tergestina Beck. Tremzina (Varga,
Rossi). — G. utriculosa L. Tremzina.
Apocynaceae.
Vinca niinor L. Zvonigrad.
Neriiini oleander L. Vrelo u Zrmanji samoničenice (Kle-
kovski). Ja toga nisam opazio, nego su mi kazivali, da ga zimi
nemeću pod krov, nego ostane pod vedrim nebom.
Asclepiadaceae.
Cyniinchum vincetoxicum (L.) Pers. Trovrha, Vrelo u Zr-
manji, Ljutoč, Ćelavac, Kita, Bat.
30 [33]
Convolvulaceae.
Convolviiliis arvensis L. Štikada, Ričice, Cerje, Gudura,
Ljutoč, V. Vrbica, Vratce. — var. Cherleri (Ag.) Heldr. Štikada,
Gudura, Vratce.
Calystegia sepiiim (L.) R. Br. Trovrha, Štikada.
Cusciita europaea L. Ljutoč, Vrbica. — C epithymum. (L.)
Murr. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Kita. Tremzina.
Borraginaceae.
Heliotropium europaeum L. var. gynmocarpum Borb. Vrelo
u Zrmanji.
Cynoglossum montanum L. var. velebiticum Borb. Ljutoč,
V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Kita, Tremzina.
Lappula echinata Gilib. Rakovnik.
Symphytum officinale L. Gudura. — S. Tuberosuin L. Crnopac.
Pulmonaria officinalis L. Kita.
Myosotis scorpioides L. Štikada. — ^ M. suaveolens W. K.
Kita, Crnopac.
Lithospermum officinale L. Štikada, Ričice, Ljutoč, Kita. —
L. incrassatum Guss. Vrelo u Zrmanji.
Cerinthe minor L. Štikada, Ričice.
Echium viilgare L. Rakovnik, Štikada, Ljutoč, Vratce.
Verbenaceae.
Verbena officinalis L. Vrelo u Zrmanji, Gudura, Ričice.
Labiatae.
Ajuga reptans L. Kita. — A. genevensis L. Crnopac, Kita,
Tremzina.
Teucrium Arduini L. Ćelavac, Zagaljen, Crnopac, Bat. —
T. chamaedrys L. var. illyricum Borb. Vrelo i Zvonigrad, Štikada,
Zagaljen, Ćelavac, Kita, Tremzina. — T. montanum L. V. Vrbica,
Ćelavac, Kita, Tremzina. — var. supinumjacg. Trovrha, V. Vr-
bica, Ćelavac, Crnopac, Tremzina.
Scutellaria altissima L'. Ploča (Šloser, Vukotinović), Trovrha,
V. Vrbica, Ćelavac, Crnopac (Janchen, Rossi).
Marrubium vulgare L. Štikada, Ričice, Vrbica, Vratce. —
M. candidissimum L. Komić, Rakovnich, Štikarda, Ričica, Gudura,
Ljudevit Rossi: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. "^
434] 31
Ljutoč, V. Vrbica, Zagaljen, Vratce.
Nepeia pannonica (L.) Jacq. Lomić, Štikarda, Vrbica, Će-
lavac. — A^. Cataria L. Rakovnik, Vratce, Štikada, Ljutoč,
Crnopac.
Glechoma hederacca L. Vrelo i Zvonigrad. — Gl. hirsuta
Ws K. Vrelo u Zrmanji.
Brunella grandiflora (L,) Jacq. V. Vrbica. — Br. vulgaris L.
Ljutoč, Kita. — Tremzina. — var. pinnatifida Koch. Kita. —
Br. alba Pallas. Ričice, Cerje, Gudura, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce,
Tremzima. — var. pinnatifida Koch. Ljutoč, V. Vrbica, Vratce,
Kita, Tremzina.
Melittis albida Guss. Kita.
Galeopsis ladanum L. Štikada. — G. canescans Bess. Ra-
kovnik. — G. pusbescees. Ćelavac, Crnopac.
Lamiiim luteum (Hiids.) Kroch. Ljutoč. — L. amplexicaule L.
Zvonigrad. — L. purpereum L. Vrelo i Zvonigrad. — L. bifidum
Cyr. Dosele samo kod Vrela u Zrmanji. — L. laculatum L.
Vrelo i Zvonigrad, Ričice, Ćelavac, V. Vrbica. — L. album h.
Vrelo u Zrmanji.
Leonurus cardiaca L. Štikada, Gudura.
Balloita nigra L. Vratce, Gudura.
Stachys italica Mili U Zrmanji (Šloser, Vukotinović, Kle-
kovski) — St. gernianica L. Štikada, Gudura, Ričice, Ljutoč,
V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Vratce, Crnopac. — St. silvatica L.
Gudura. — St. palustris L. Ričice, Gudura, Štikada. — St.
annua L. Gudura, Lomić. — St. suberenata Vis. Tremzina. —
var. angustifolia Vis. V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina. — var.
sarajevensis Maly. Crnopac. — St. reda L. Štikada, Ričice,
Cerje. — St. obiigua W. K. Izmedju Udbine i Ploča (Poscharsky),
Vrelo u Vrmaji (Klekovski), Vratce, Štikada. — Si. serotina
(Host) Fritsch Vratce, Ćelavac. — var. Dalmatica Degen. Vrelo
u Zrmanji, Tremzina. — St. velebitica (Kerner) Eritsch. var hir-
ticalyx Degen. Tro vrha.
Salvia verticillata L. Trovrha, Gudura, Ričice, Cerje, Ljutoč,
V. Vrbica. — 5. glutinosa L. Gudura, Ljutoč, Ćelavac, Lita. —
5. officinalis L Vrelo u Zrmanji. Kazivali su mi, da je ima kod
Ričice blizu kucah Tomičićevih. — 5. pratensis L. Gudura, Ri-
čice, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Tremzina.
Melissa officinalis. Vrelo u Zrmanji.
32 [35]
Satureia subspicaia Vis. Crnopac (Zelebor), V. Vrbica,
Tremzina. — 5. variegata Host Vrelo i Zvonigrad, Ljutoč, V.
Vrbica, Vagaljen, Crnopac, Tremzina. — 5. vulgaris (Lj Fritsh.
Trovrha, Ričice, Kjutoč, V. Vrbica, Celavac, Vratce, Crnopac,
Kita, Tremzina. — S. acinos (L.) Scheele. Trovrha, Ričice, Lju-
toč; Crnopac, (Zelebor, Rossi). — 5. thymifolia Scop. Ploča,
(Flora croat.) Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelave, Zagaljen, Vratce,
Crnopac, Bat, Rašlje, Tremzina. — 5. calamintha (L.j Scheele
var. intermedia Baumg. Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac,
Kita, Rašlje.
Origanum vulgare L. var. latebracteatum Beck. Trovrha,
Štikarda, Ričice, Ljutoč, V. Vrbiba, Ćelavac.
Thymus acicularis W. K. forma subalpinus Degen. Crnopac.
— Th. subcitratus Schreb. Zrmanja (Hacquet kao Th. Serpyllum)
Ploča, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Celavac, Vratce, Kita, Tremzina.
Lycopus europaeus L. Štikada, Ričica.
Mentha candicans Ex. var stenanthelmia Borb. et Waisb.
Ljutoč, V. Vrbica. — M. spicata L. Štikada, Ričice, Cerje, Ljutoč,
V. Vrbica, Vratce. — M. cuspidata Opiz. Crnopac. — M. pule-
gium L. Štikada, Gudura, Ričice.
Solanaceae.
Hyosciamus niger L. Štikada.
Solanum dulcamara L. Štikada, Ričice, Ljutoč, Celavac,
Kita. — S. nigrum L. Vrelo u Zrmanji, Štikada, Ričice, Cerje,
Celavac.
Datura Stramonium L. Štikada.
Scrophulariaceae.
Verbascum blattaria L. Ričice. — V. thapsiforme L. Štikada.
V. phlomoides L. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Vratce, Kita. —
V. floccosum W. K. Gudura. — V. Fluminense Kerner. Ploča,
sa bijelim cvijetom. — V. Chaixii Vili. Ričice, Cerje, Crnopac.
— V. nigrum L. Štikada, Gudura, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac,
Zagaljen, Vratce, Kita, Tremzina.
Cymbalalaria muralis G. M. Seli. Ljutoč, Ćelavac, Crnopac,
Kikxia elatine (L.) Dum. Vratce.
Linaria vulgaris Mili. Komić, Štikada, Ričice, Cerje, Ljutoč,
Vratce. — L. italica Trev. Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
-[36] 33
Chaenorrhinum minus (L.) Lge. Trovrha, Rakovnik.
Scrophularia nodosa L. Trovrha, Ljutoč, Kita. — Scr. la-
ciniata W. K. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Kita, Trem-
zina. — var. Pantocsekii Grisel. Trovrha, Crnopac. — Scr. ca-
nina L. Vrelo u Zrmanji, Štikada, Ričice, Vratce.
Gratiola officinalis L. Štikada, Ričice.
Veronica beccabunga L. Štikada, Gudura. — V. chamae-
drys L. Štikada, Ričice. — V. officinalis L. Ljutoč, Ćelavac,
Kita, Tremzina. — V. Jacguini Baumg. Štikada, Ljutoč, V.
Vrbica. — V. spicata L. Trovrha, V. Vrbica, Ćelavac, Kita,
Tremzina. — V. serpyllifolia L. Ljutoč, V. Vrbica, Kita, Trem-
zina. — V. Tournefortii Gmel. Vrelo u Zrmanji. — V. agrestis
L. Gudura, V. Vrbica. — V. hederifolia L. Vrelo i Zvonigrad u
Zrmanji.
Digitalis ambigua Murr. Kita, Tremzina. — D. Ferruginea
L. Ploča (Kitaibel, Poscharsky, Rossi), Ljutoč. — D. lacvigata
W. K. Trovrha, Ljutoč.
Melampyrum arvense L. Štikada. — M. vulgatum Pers.
Trovrha, Ljutoč. — M. nemorosum L. Ćelavac.
Euphrasia Rostkoviana Hayne. Štikada, Gudura, Ljutoč. —
E. tatarica Fisch. Komić, Trovrha, Štikada, Ljutoč. — E. libur-
nica Wettsf. Crnopac, Tremzina. — E. illyrica \Vettst. V. Vrbica,
Ćelavac. Nije tipička forma, već izmedju ove i E. salisburgensis
var. coelurans.
Alectorolophus crista galli (L.) M. B. Gudura, Ričice. —
A. major (Ehrh.) Rchb. Sa prijašnjim.
Orobanchaceae.
Orobanche alba Steph. Ljutoč, Ćelavac, Tremzina.
Globulariaceae .
Globularia Willkommii Nym. V. Vrbica. — Gl. cordifolia
L. Crnopac. — Gl. bellidifolia Ten. Kita, Tremzina.
Plantaginaceae.
Plantago media L. Ričice, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Kita,
Tremzina. — Pl. major L. Štikada, Ljutoč, Vratce, Tremzina. —
Pl. lanceolata L Ričice, Ljutoč, Vratce, Tremzina, Kita, V. Vrbica,
34 [37]
Štikada, Gudura. — var. capitellata Koch. Ljutoč, Tremzina. —
Pl. carniata Schrad. Trovrha, Komić, Gudura, Vratce, Kita,
Tremzina.
Rubiaceae.
Sherardia arvensis L Vrelo i Zvonigrad u Zrmanji.
Asperula odorata L. Trovrha, V. Vrbica, Ćelavac, Kita. —
A. canescens Vis. var. glabra Deg. Vrelo u Zrmanji. — A. longi-
flora W., K. Gudura, Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac,
Zagaljen, Vratce, Crnopac, Kita, Tremzina.
Galiiim cruciata (L.) Scop. Zvonigrad, Cerje. — G. vernuni
Scop. Tremzina. — G. aparine L. Štikada, Gudura. — C. s/7-
vaticiim L. Ćelavac. — G. verum L. Zvonigrad, Štikada, Gudura,
Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Vratce, Tremzina. — G. pur-
pureum L. Trovrha, Komić, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen,
Crnopac, Kita, Tremzina. — G. lucidum Ali. Komić, Trovrha,
Ljutoč, V. Vrbica, Crnopac, Kita, Tremzina, — G. erectum Hiids.
V. Vrbica, Kita, Tremzina. — G. mollugo L. Komić, Štikada,
Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Vratce, Kita, Tremzina.
Caprifoliaceae.
Sambuciis nigra L. Ljutoč, Ćelavac. — 5. ebuliis L. Ljutoč,
V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Vratce.
Viburnum lantana L. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen.
Lonicera xylosteum L. Trovrha, Ljutoč, Crnopac, Kita. —
L. alpigena L. Trovrha, Ljutoč, Ćelavac, Crnopac, Kita, Tremzina.
Valerianaceae.
Valeriana officinalis L. Ćelapac, Tremzina. — V. angusti-
folia Tausch. Trovrha, Ćelavac, Tremzina. — V. trlpteris var.
velebitica Deg. Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Kita, Tremzina.
Dipsacaceae.
Cephalaria lencantha (L.) Schrad. Zvonigrad.
Dipsacus silvesiris Hunds. Štikada, Ričice, Cerje, Gudura,
Ljutoč, Vratce. — D. laciniatus L. Ričice.
Knautia purpurea (Vili.) Borb. var. illyrica (Beck) Szabo.
V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina. — Var. dissecta Borb. V. Vrbica,
Tremzina. — Kn. travnicensis Beck. Tremzina. — Var. Crassi-
folia Szabo. V. Vrbica (Janchen i Watzel).
.[38] 35
Scabiosa agrestis W. K. Komić, Tro vrha, Ričice, Cerje,
Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Vratce, Tremzina. — Se. gramini-
folia W. K. Crnopac (Zelebor, Rossi) Kita.
Campanulaceae.
Campanula pyramidalis L. Ploča (Kitaibel, Rossi), Trovrha,
Rakvonik, Ljutoč. — C. linifolia Scop. var. pinifolia Mechtr.
Crnopac, Tremzina. — C. Scheuchzeri Vili V. Vrbica, Kita,
Tremzina. — C. Waldsteiniana R. et Sch. Crnopac (Zelebor,
Rossi), Ploča, Trovrha, V. Vrbica, Ljutoč, Ćelavac, Zagaljen,
Kita. — C. patula L. Štikada, Gudura. — C. rapunculus L.
Vratce, Štikada, Ričice. — C. persicifolia L. Gudura, V. Vrbica,
Trenzina. — C. trachelium L. Štikada, Ljutoč, Kita, Tremzina. —
C. bononiensis L. Vrelo u Zrmanji, Ljutoč. — C. glomerata L.
var. elliptica Kit. V. Vrbica, Ćelavac, Kita, Tremzina.
Phyteuma orbiculare L. ssp. flexiioriim R. Schltz. Ljutoč,
Crnopac, Bat, Kita. — Ph. spicatiini L. Rašlje na Crnopcu.
Edraianthus tennifolius (W. K.) A. D. C. Crnopac, Trem-
zina. — E. graminifolius (L) DC. Crnopac, Kita.
Compositae.
Eupatorium cannabiimm L. Ljutoč, Kita.
Solidago alpestris W. K. V. Vrbica, Ćelavac, Kita.
Bellis perennis L. Vrelo i Zvonigrad, Štikada, Gudura, Ri-
čice, Cerje.
Erigeron canadensis L. Štikada, Ričice. — E. acer L. Gu-
dura, Ljutoč, Vratce, Kita. — E. polymorphus Baumg. Trovrha,
Filago arvensis L. Štikada, Gudura. — F. minima L. Šti-
kada, Gudura.
Leontopodium alpinum L. Crnopac (Zelebor, Janchen).
Gnaphalium uliginosum L Štikada, Gudura. — G. silvati-
cum L. Ćelavac, Crnopac, Tremzina.
Hclichrysum italicum (Roth) Giiss. Zvonigrad.
Inula ensifolia L. V. Vrbica, Ćelavac, Tremzina. — /. spi-
raeifolia L. Ljutoč. — /. conyza DC. Ljutoč. - /. britannica L,
Štikada, Gudura, Ričice, Cerje. — /. hirta L Ćelavac, Kita,
Tremzina. - /. oculus Christi L. Vrelo u Zrmanji (Klekovski,
Rossi), Ploča, Štikada, Ljutoč, V. Vrbica. Vratce, Crnopac, Kita.
36 [39]
Pulicaria vulgaris Gaertn. Štikada, Ričice. — P. disente-
rica (L.) Gray. Štikada, Gudura.
Buphihalmiim salicifolium L. Ljutoč, V. Vrbica. Vratce, Kita.
Kanthium spinosum L. Vratce, Štikada.
Bidens tripartifus L. Štikada, Ričice.
Anthemis arvensis L. Ričice, Cerje, Celavac.
Achillea davenae L. Crnopac, Kita. — A. virescens (Fenzl.)
Heimeri, Štikada, Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Za-
galjen, Vratce, Crnopac, Kita, -Tremzina. — A. millejolium L.
Ričice, Cerje, Tremzina.
Matricaria chamomilla L. Štikada, Ričice.
Chrysanthemum leucanthemum L. Ričice, Cerje, Ljutoč, V.
Vrbica, Vratec. — Ch. corymbosum L. Trovrha, V. Vrbica, Crno-
pac, Tremzina.
Artemisia absinthhim L. Vratce, Štikada. — A. Lobelii Ali
V. Vrbica, Ćelavac.
Tussilago farfara L. Vrelo u Zrmanji, Vratce, Ričice, Ljutoč.
Petasites albus fL.) Gaerin. Tremzina.
Senecio vulgaris L. Štikada, Ričice, Cerje. — 5. rupestris
W. K. Trovrha, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Zagaljen, Crnopac,
Kita. — S. jacobaea L. Štikada, Ričice. — S. nemorensis L.
Ljutoč. — 5. Fuchsii Gmel. Trovrha, Ćelavac, Kita, Bat. — S.
cacaliasier Lam. Crnopac (Janchen, Rossi). — 5. doronicum L.
Crnopac, Tremzina.
Carlina aggregata Willd. V. Vrbica, Zagaljen, Vratce, Trem-
zina. — C. vulgaris L. Ljutoč, V. Vrbica, Zagaljen, Vratce, Kita.
Arctium tomentosum Mili Gudura, Ljutoč. — A. lappa L.
Štikada.
Carduus candicans W. K. Rašlje na Crnopcu. — C. car-
duelis (L.) Gren. var. alpestris W. K. Crnopac. — C. acanthoi-
des L. Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Vratce.
Cirsium erisithales (L.) Scop. Kita. — C. Acarna (L.) Mnch.
Vrelo u Zrmanji (Vukotinović, Klekovski, Rossi), Zvonigrad. —
C. lanceolatum (L.) Scop. Ričice, Cerje, Ljutoč, V. Vrbica, Za-
galjen, Vratce, Rašlje. — C. eriophorum (L.) Scop. Ljutoč, Će-
javac, Zagaljen, Kita. — C. pannonicum (L. fil.) Gaud. V. Vr-
bica, Tremzina. — C. arvense (L.) Scop. Štikada, Ričice. —
var. argenteum Vest. Vrelo u Zrmanji, Štikada, Ričice. — C.
. [40] 37
acaule (L.) Web. Štikada, Ljutoč, V. Vrbica, Ćelavac, Vratce,
Rašlje, Kita, Tremzina.
Onopordiim acanthium L. Štikada, Ričice.
Centaurca alba L. ssp. concolor DC. Ćelavac. — ssp. deusia
Ten. Trovrha. — C. Haynaldi Borb. V. Vrbica, Tremzina. —
C. bracteata Scop. Ljutoč. — C. pannonica (Henff.) Hayek.
Vratce, Štikada, Ričice. — C. variegata Lam. V. Vrbica, Trem-
zina. — var. adscendens Bartt Crnopac. — C. cristata Bartt.
Vrelo u Zrmanji. — C. cyamus L. Štikada, Cerje. — C. scabiosa
L. Štikada, Gudura, Ričice, Cerje. — C. Fritschii Hayek var.
spinigera Hayck. Vrelo u Zrmanji.
Scolymus hispaniciis L. Vrelo u Zrmanji, Vratce.
Cicliorium intybus L. Vratce, Ljutoč.
Lapsana communis L. Ljutoč, V. Vrbica.
Aposeris foetida (L) Less. Kita.
Hypochoeris radicata L. Štikada, Cerje. — H. illyrica Maly.
V. Vrbica, Tremzina.
Leontodon aiitumnalis L. Vratce, Ričice. — L. danubialis
Jacq. V. Vrbica, Zagaljen, Kita. — L. crispus Vili. V. Vrbica,
Ćelavac, Tremzina. — L. Rossianus Degen et Lengyel. Crno-
pac, Bat.
Picris hieracioides L. Štikada, Cerje. — P. spinulosa Bert.
Vrelo u Zrmanji, Ljutoč, Vratce, Kita.
Tragopogon Tommasinii Schullz. Ljutoč, Voda, Vrbica,
Vratce.
Scorzonera villosa Scop. Ričice, Cerje, Ćelavac.
Lagoseris sancta (L) Maly. Rakovnik.
Taraxaciim officinale Web. Vrelo u Zrmanji.
Sonclms laevis (L.) Gars. Ričice.
Lactuca perennis L. Trovrha, Crnopac. — L. vinnicea (L)
Presi Ljutoč. - L. nmralis (L) Fres. Ljutoč, V. Vrbica, Ćela-
vac, Vratce, Crnopac, Kita, Tremzina. — L. saligna L. Ljutoč,
Ćelavac.
Crepis foetida L. Vrelo u Zrmanji. — Cr. setosa Hali. fil.
Štikada, Ričice, Cerje, Kita. — Cr. biennis L. Ričice, Cerje, Lju-
toč, Vratce.
Prenanthcs purpiirea L Trovrha, Ćelavac, Kita.
38 [41]
Hieracium Hoppeanum Schult. ssp. leucocephalum Vukot.
Ljutoč V. Vrbica, Vratce, Kita, Tremzina. — ssp. multisetum
N. P. rt) genuinum ^i) polyadenium N. P. Trovrha. — ssp. iesti-
moniale N. P. Kita. — H. pilosella L. ssp. minuticeps N. P.
Ljutoč. — H. cymosum W. K. ssp. viridans N. P. V. Vrbica,
Tremzina. — H. Bauhini Schult. ssp. marginale N. P. Ljutoč.
— ssp. substoloniferiim N. P. Crnopac (Degen), Vratce, V. Vr-
bica. — H. bupleuroides Gmel. ssp. Schenkii Griseb. Crnopac
(Degen). — H. macrodon N. P. Celavac. — H. villosum ssp-
villosum N. P. forma involucratum Rochel. Crnopac (Degen,
Rossi). — H. scorzonerifolium Vili. ssp. flexuosum W. K. Tro-
vrha, Kita, Bat. — var. caloescens Deg. et Zahn. Crnopac, Kita
(Degen). — H. silvaticum L. ssp. bifidiforme Zahn. Ljutoč, Kita.
— ssp. gentile Jord. Crnopac (Degen). — ssp. oblongum Jord.
Ljutoč. — ssp. pleiophyllogenes Zahn. Crnopac (Degen). —
H. bifidum Kit, ssp. bifidum Kit. Crnopac (Degen, Rossi). —
ssp. Scandinaviorum Zahn. Tremzina. — H. Wiesbaurianum Mechtz.
Tremzina. — H. Waldsteinii Tausch. ssp. lanifolium N. P. Crno-
pac (Degen), Trovrha. — H. humile Jacq. ssp. sarajevoense G.
Beck. Crnopac, Kita (Degen, Rossi). — H. integrifoliiim Lange
a) genuinum Zahn. Trovrha. — H. Arpadianum Zahn. Trovrha.
QK 329 .R6 gen
Rossi, Ljudevit/Floristička istraživanja
5185 00110 6317
mi