(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga drutva"

■"*:-j»:'»'rlr -'-, 



.■fe^ 



i-^ '^ J' 



•►■vi • 






r^ 



^.T!^'-' .'•: 



^^*¥> 



^ .*■•«?■. 



■ f « **-■ • ■ V 

'.«-';^'«^^;^ ■**','■ KM .^Jt 






"■%r^ .^x#r 






i-:.m: ..-V 



"-13 













FOK THE PEOPLE 

POR EDVCATION 

POR SCIENCE 






LIBRARY 

OF 

THE AMERICAN MUSEUM 

OF 

NATURAL HISTORY 





//y/ 



SOCIETAS HISTORICO-NATURALIS CROATICA. 



GLASNIK 



HRA^ATSKOGA 



NARAVOSLOVNOGA DRÜZTVA. 



UREDJUJE 

S. BRUSINA 



GODINA II. -'Jj£ 

SA 9 LITOGRAFICkIH tablica I 1 SLIKOM. 



ZAGREB. 

V L A S T N I T V () I NAKLADA D R U Ž T V A. 

1887. -^\q,%^ 



Narav mati želju dade 
Da istinu svak poznade: 

Zato pamet razboritu 
Zadobismo mi na svitu 
Da se čovik uvik uči, 
Stvari pravo da dokuči, 
I da pamet nepočine 
Dok nestigne do istine. 

Vid Došen. 



RavPxateljstvo. 

Predsjednik : 

Spiriclion Brusina. 

Podpredsjednik: 

Dr. Gjuro Pilar. 

Tajnik : Blagajnik : 

Dr. Vatroslav Horvat. Dr. Dragutin Gorjanović. 

Knjižničar : 

Dr. Antun Heinz. 

Odbornici : 

Franjo X. Kesterčanek. . Ignjat Bartulić. 

Zamjenici : 

Dr. Antun Lobmayer. Antun Picliler. 



Članovi družtva. 

Začastni : 

Doderlein dr. Pero, profesor zoologije i kompara- 
tivne anatomije na sveučilištu itd Palermo. 

Frieđel dr. Ernst, gradski senator, ravnatelj zemalj- 
skoga muzeja grada Berlina itd Berlin. 

Pan èie dr. Josip, državni savjetnik, profesor velike 
škole, predsjednik srpske akademije, dopisujući 
član jugoslavenske akademije znanosti i umjet- 
nosti itd Beograd. 

Štur Dionis, ravnatelj c. kr. geoložkoga zavoda, po- 
častni član jugoslavenske akademije znanosti i 
umjetnosti itd Beč. 



IV 

utemeljitelj ni: 

Grad Karlovac. 
Grad Zagreb. 

Petrovaradinska imovna obc'iiia Mitrovifn. 

Prva hrvatska štedionica /n<iTel). 

Ö. Trgovačko-obrtnicka komora 

* 

Barač Milutin, ravnat, čistionice mineralnoga ulja . Rieka. 

Daiiilov dr. Franjo, um. savjetnik c kr. namjest. . Zodar. 

Jäger Lovro. veletržac Osiek. 

Nj. e. Mihalović Josip, stožernik sv. R. C, nadbisk. Zagreb. 

Nemicić dr. Milan, gradski fizik Karlovac. 

Ožegović barun Metel, c. kr. državni savjetnik . . Hietzing 

kraj Beča. 

Pejaeević grof Pavao Podgorae. 

Polić Antun, veletržac Rieka. 

Posilović dr. Juraj, biskup Senj. 

10. Šest Franjo, ljekarnik Karlovac. 

Vranyczaiiy barun Ljudevit Zagreli. 

Žerjavić dr. Juraj, župnik M. Bistrica. 

Redoviti: 

Belo var. Čitaonica. 

Beograd. Kr. geoložki zavod velike škole. 
Brod na Savi. Kr. gradjanska učiona. 
Glina. Kr. gradjanska učiona. 

Gospić. Kr. velika ginmazija. (kroz svručil. knjiž. K. Žuj)aiia.) 
Gospić, Županijska učiteljska knjižnica. 
Karlobag. Učiteljska knjižnica. 

Kostajnica. Učiteljska knjižnica (kroz akadem. knj. !.. Ilailmana.) 
Mitro vica. Okružna učiteljska knjižnicM. 
10. Ognlin. Učiteljska knjižnica. 
Otočac. Učiteljska knjižnica. 
Petrinja, (iradsko poglavarstvo. 

Kr. realka (kroz knjiž. F. Župana). 

Oitaonica. 
Požega. Kr. velika gimnazija. 
Rakovac. Ki\ realna gimnazija. 



V 



Rìeka. Kr. velika i^imuazija (kroz kujiž. M. Pülonio-Balbi.) 
Senj. Trgovacko-ol)i-tiiirka koiiiora. 

Kr. velika gimnazija (kroz kiijiž. II. Lustera). 
i'O. Spljet. Biskupsko sjemenište. 
„ G. kr. viša gimnazija. 
„ G. kr. viša realka. 
Čitaonica. 
Šibenik. Hrvatska čitaonica. 
Varaždin. Družtvo dvorana. 

., Kr. velika ginmazija. 

Valpovo. Narodna čitaonica. 
Vinkovci. Kr. velika gimnazija. 
Zadar. G. kr. viša gimnazija. 
30. ,. G. kr. realka. 
Zagreb. Kr. velika realka. 
Zemnn. Kr. velika realka (kroz. knjiž. Jove Karamata). 



* 



Antolec Matija. kr. inžinir kod zem. vlade .... Zagreb. 

Apfelbeck Vladoj, šumarski inžinir „ 

Arsenijević Vladan, profesor preparandije .... Karlovac. 

Aner Rob. Ferdo, trgovac ' Zagreb. 

Badovinac Kamilo, trgovac Karlovac. 

Balaš Mijo, trgovac „ 

Bartulić Ignjat, ravnatelj gimnazije, dodieljen kr. 

zemaljskoj vladi Zagreb. 

Bauer Juraj, profesor vel. realke ,, 

Benić Joso, trgovac Karlovac. 

10. Benigar Ivan, profesor velike gimnazije Zagreb. 

Benzon Ivan, profes r više gimnazije Spljet. 

Bönisch dr. Ignjat, kotarski liečnik Karlovac. 

Bijelić Ivan, namjestni učitelj male realke .... Petrinja. 

Bluni dr. Hugo. okružni liečnik Vinkovci. 

Bojnièié dr. Ivan pl., pristav, nar. arkeol. nuizeja . Zagreb. 

Borci ć Stevo, c. kr. dvorski dobavitelj Karlovac. 

Boroša dr. Stjepan, kateketa Varaždin. 

Brusiua Spiridion, sveučilištni profesor, ravnat. zoo- 

ložkoga muz., pravi član jugosl. akademije . . Zagreb. 

Buneta Dragan, trgovac Karlovac. 



VI 

:20. Ćakauić clr. Jaiiko, sveučilištni profesor Zagreb. 

Ćech dr. Dragutin Zagreb. 

Damin Narcis, učitelj nautičke škole Bakar. 

Daiiilo Vicko, učitelj učiteljišta u Arl^anasih . . . Zadar. 

Danošić Fran, perovodja kr. zem. vlade Zagreb. 

Daiibachy pi. Doljski Stjepan, posjednik ,. 

Devan Robert, nadšinnar Vinkovci. 

Devidé Ferdo, ravnatelj štedione Zagreb. 

Deželić Gjuro Stjepan, gradski senator „ 

Dobrilović Augustin. ravnatelj kr. realne i više 

gimnazije Kotor. 

30. Domac dr. Julio, prof." kr. vel. realke Zagreb. 

Dvoržak dr. Vinko, sveučilištni profesor, pravi 

član jugoslavenske akademije Zagreb. 

Eiseuhuth Ljudevit, kr. podžupanijski mjernik . . Karlovac. 

Eiseuhuth i Stiasiii, trgovci Zagreb. 

Ettiager Josip, kr. nadšumarnik „ 

Feriali Josip, kr. carinarski oficijal ....... Rieka. 

Folnegović Fran, narodni zastupnik Zagreb. 

Fon dr. Josip, primarni liečnik, kr. zemaljski zdrav- 
stveni savjetnik Zagreb, 

Frank Jakob, novinar Zagreb. 

Fiii'lić Fran, profesor velike gimnazije Osiek. 

40, Gasperini Rikardo, profesor više realke .... Spljet. 

Gavazzi Artur, namjestni učitelj velike realke . . Zagreb. 

Gjivanović dr. Jakov, c. kr. korski fizik Kotor. 

Gjnrašin Stjepan, slušatelj tilozotijo Zagreb. 

Gnezda Antun, trgovac 

Gorjanović dr. Dragutin, pristav geolož.-mineralož- 

koga muzeja, docent kr. sveučilišta Zagreb. 

Grdenić Dragutin, načelnik Križevac. 

Gržetić dr. Nikola, c. kr. pukovnijski liečnik . . . Arad. 

llarazim dr. Ljudevit, gradski liečnik Karlovac. 

Hasek Cezar, učitelj preparandije Zagreb. 

,50. Ilavliček dr. .Josip, kr, podžupanijski liečnik ... V. Gorica. 

Heinz dr. Antun, a.sistent bot. zavoda kr. sveučilišta Zagreb. 

Hinković dr. Hinko, odvjetnik „ 

Hoić dr. Ivan, profesor velike gimnazije „ 

Horvat dr. Vatroslav, pomoćni učitelj obrtne škole 



VII 

Horvàth Bugarin de Brezovitza dr. Gejza, ravnatelj 

ugarske fllokserne štacije Budimpešta. 

Huber dr. Aleksander, e. kr. štopski nadliečnik, pod- 

predsjednik sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije Zagreb. 

Ilakovać Nikola, namjestni učitelj vel. gimnazije . Vinkovci. 

Ilić Gjuro, tajnik gospodarskoga družtva Osiek. 

Jakopović dr. Bogdan, uznićki liečnik kod kr. sudb. 

stola Zagreb. 

ÜU. Jakopović Vladimir Ogulin. 

Janda Josip, profesor vel. gimnazije Zagreb. 

Jaiieček dr. Gustav, sveučilištni profesor, pravi član 

jugoslavenske akademije „ 

Jerković Mijo, učitelj vel. gimnazije „ 

Joanović Pavao, kr. flnancijalni perovodja .... „ 

Jonke Josip, trgovac Karlovac. 

Jovauović Jovan, upravitelj vel. realke Zemun. 

Jurinac Adolfo Eugen, profesor vel. gimnazije . . Varaždin. 

Karaman Luka, ravnatelj trgovačke škole .... Mostar. 

Karaman dr. Slavoljub, kotarski liečnik Spljet. 

Katiirić Mijo, profesor realke Zadar. 

Kesterčanek Franjo X., kr. župan, nadšumar . . Zagreb. 

Kiseljak dr. Ivan, podžupanijski liečnik Rieka. 

Kiseljak dr. Ivan, umir. prof, velike gimnazije . . Zagreb. 
Kiseljak Vladoj, profesor gospodarsko-šumarskoga 

učilišta i ratamice Križevac. 

Kišpatić dr. Mijo, profesor vel. realke, docent kr. 

sveučilišta, pravi član jugosl. akademije . . . Zagreb. 

Kiss pl. Dragutin Slanovec 

k. Varaždina. 

Klobučar Viktor, kr. domobranski major Zagreb. 

Knopp dr. Ferdo, gradski fizik, primarni liečnik . . Osiek. 

Koča Gjuro, nadšumar Vinkovci. 

80. Kolar Nikola, požupanijski mjernik Belovar. 

Kolombatović Gjuro, profesor velike realke . . . Spljet. 

König Ivan, šumar Delnice. 

Korejzel dr. Adolfo, viećnik kr. sudben. stola . . Vinkovci. 

Korlević Antun, profesor vel. gimnazije Rieka. 

Kosirnik dr. Ivan, primarni liečnik Zagreb. 

Kosovac Stjepan, kotarski sudac „ 



vili 

Kovaeević Matiju, učitelj mužke prqniraiidiji' . . Petrinja. 

Köröskeiiyi dr. Vjekoslav pl., profesor, dodieljeii kr. 

zemaljskoj vladi Zajjirel). 

Krušnjak Rudolfo. profesor vel. rcalue-giinuazije . Karlovac. 

110. Kiicera Oton. profesor vel. giiniiazije Požega. 

Kligler Julio, kr. post. činovnik Osiek. 

Klimičić Eugen, književnik Zagreb. 

Kuralt Fran, tajnik gospodarskog dru/iva .... 

Ljubić Šinie, prof., ravnatelj nar. arkeoložkoga niuzeja. 
pravi član jugoslavenske akademije, podpredsjednik 
arkeol. družtva 

Lobmayer dr. Antun, protV^sor primaljskoga učilišta, 
kr. zem. zdravstveni savjetnik 

Mag^dić dr. Ivan, podžupanijski liečnik Ludbreg. 

Makanec dr. Julio, liečnik Sarajevo 

Maqiiié Roberto, pukovnik u mii-u Karlovac. 

Margreitiier Lavoslav Zagreb. 

100. Martino vic Petar, prof, realne i vi.še gimnazije . . Kotor. 

Matijević Mirko, liečnik Okučani. 

Mavracić Stjepan, župnik D.Miholjac 

Medie Mojo, profesor vel. realke Zemun. 

Miliailović Viktor, profesor vel. giumazijc .... Senj. 

Miletić Stevo pl., slu.šatelj prava Zagreb. 

Mohorovičić Andrija, učitelj nautičke škole . . . Bakar. 

Mllhić dr. Pavao, umirov. predstojnik kr. vladnoga 
odjela za bogoštovje i nastavu, pred.sjednik jugo- 

.slavenske akademije Zagreb. 

Muzler Josip, kr. podžupan Jaska 

Neumaiiu dr. Dragutin Osiek. 

PIO. Kemčić Slavoljub, šum. brod.ske imovne občine . . Vinkovci. 

Ostojić Antun Šibenik. 

Otto Josip, umirovljeni iinacij. savjetnik Zagreb. 

Paickert dr. Vjekoslav, c. kr. štopski nadliečnik . 

Paurić dr. Jo.sip, obćin.ski liečnik C.ikvenica, 

Pavec Josip, školski nadzornik Zagreb. 

Pavičić Pero. lučki kapetan }{ovinj 

Pečak Pranjo, draguljai- Zagreb. 

Pexider Gustav, profesor gospodarsko - šumarskog 

učili.šta i ratariiice Križevac. 



ex 

Piclller Antun, asistent zoul.-zootuniskoga zavoda 

kr. sveučilišta Zaj^Tcb. 

1 1^0. Pilar dr. Gjuro, sveučil. prof., ravnatelj geoL-mineial. 
nar. muzeja, pravi član jugoslavenske akademije 

Potoèiijak Ivan, profesor gospod. -šumarskoga uči- 
lišta i ratarnice Križevac. 

Priča Nikola, profesor vel. realne gimnazije . . . Karlovac. 

Prukner Josip, ravnat. slavon. cent, štedionice . . Osiek. 

Rački dr. Fran, kanonik zagrebački, apostolski prelat. 

pravi član jugoslavenske akademije Zagreb. 

Radošević Mijo, šumarnik Kutjevo. 

Rakovac dr. Ladislav, tajnik kr. zem. vlade. kr. ze- 
maljski zdrav.stveni savjetnik Zagreb. 

Reiner Filip, trgovac Karlovac. 

Riemer Ladislav, šumar Vinkovci. 

Ritter Adolf, vlastelin Poznanovec 

k. Zlatara. 
1:^0. Rogulja Milan, učitelj nni/kc preparandije .... Zagreb. 

Rossi Ljudevit, kr. domobranski poručnik .... Karlovac. 

RušilOV pl. Antun vit., predsjednik banskoga stola Zagreb. 

Ruvarac Lazar, viečnilv kr. banskoga stola .... 

Ružić Gjuro, veletržac Rieka. 

Sabljak .Josip, šumarski vježbenik Kupinovo. 

Sabolié Josip, pukovnik u miru Belovar. 

Scliulzer pl. Stjepan, kapetan u miru, počaslni član 

jugoslavenske akademije Vinkovci. 

Schwarz Franjo, ljekarnik Zagreb. 

See Franjo, gradski mjernik „ 

140. Selak dr. Nikola, obćinski liečnik .... . . Jaska. 

Sieber Eduard, obćinski liečnik Valpovo. 

Sieber dr. Stevan. liečnik Milanovac 

(Srbija). 

Sivoš Slavoljub, upravitelj kr. zemalj. pivnice . . . Zagreb. 

Sliepcević Dušan, trgovac Karlovac. 

Smičiklas Tadija, sveučilištni profesor, pravi član 

jugoslavenske akademije Zagreb. 

Spitzer Lavoslav, učitelj velike realke Osiek. 

Stojanović Ivan, šumarski pristav Vinkovci. 

Sukalić Mirko, trgovac Kostajnica. 



šah Ivčui. ravnatelj vi.šje djevojačke škole Zagreb. 

150. Sah Ivan. učitelj nautičke škole Bakar. 

Šlintiier Dragutin, zamjenik javnog bilježnika . . . Zagreb. 

Šniid Franjo, kandidat učiteljstva 

Šmidt dr. Aleksa, upravitelj župe Dubica. 

Šoštarić Dragutin, naiujestni učitelj velike realkc . Zagreb. 

Sram Dragutin 

Srepel dr. Milivoj. nauije.stni učitelj velike gimnazije 

Stambuk dr. Ivan. občinski liečnik ....... Jelsa(Hvar). 

Streiil Vjekoslav, asist. nar. geol. mineral muz. . . Zagreb. 

Tomaj Edo, ljekarnik .Jaska. 

KiU. Torbar Josip, ravnatelj vel. i-ealke, pravi član jugo- 
slavenske akademije Zagreb. 

Trstenjak Davorin, rav. višje djevojačke škole . , Karlovac. 

Tui'cić Luka, kapelan K. Toplice. 

Ukas Ivan, učitelj ženskog učiteljišta Dubrovnik. 

Vejdovski dr. Franjo, profesor na češkom sveučilištu, 

dopisujući član jugoslav. akademije Prag. 

Vitezić dr. Dinko; zastupnik na carevinskom vieću Krk. 

Vrbailić Mijo, kr. šumarski nadzornik Zagreb. 

Vukotinović pl. Ljudevit, umirovlj. vel. župan, pravi 
član jugoslavenske akademije, nar. zast 

Wickerhauser dr. Franjo, gradski i sekund. liečnik „ 

Zahar dr. Ivan, odvjetnik, gradski zastupnik ... 
170. Zahradiiik dr. Karlo, sveučilišl ni profesor, pravi član 
jugoslavenske akademije 

Zajc Kamilo pl., šumar Karlobag. 

Zec Miloš, urednik „Nar. Nov.". nar. zaslup. . . . Zagreb. 

Zlatarović dr. Aurei pl.. i)rini;U'ni liečnik .... Šibenik. 

Zlatarski (Ijuro. državni geolog Sotija. 

Zoch dr. Ivan, profesor vel. realke Osiek. 

Žeravica Slavoljub. c kr. kai)clan Zagreb. 

Žibrat Milan, kotarski šumar Obrovac. 

Žujović Jovan M., profesor velike škole, düpisuju(-i 

član jugoslavenske akademije Beograd. 



Glavna skupština od 30. prosinca 1887. 

(držana u dvor. mineialožko-geoložkoga zavoda u U sati prije podne.) 

Pošlo je predsjednik konštatovao, da je broj prisutnih èia- 
nova dovoljan, to je otvorio skupštinu sliedećim govorom : 

V e 1 e š t V a 11 a gospodo! 

Molim Vas prije svega, da mi ne bi zamjerali, što 
se neću javiti kakovim pomno izradjenim, kićenim go- 
vorom, jer ko što je Vama, tako je i meni stalo do rada, 
a ne do praznih fraza. Moram pako upotriebiti ovu sgodu, 
a da kažem ozbiljnu rieč o stanju našega družtva. 

Rekao bih, da smo lani kod iste prilike prerano za- 
pjevali „Hosana". Naše je gojence, istina, dosta jako i 
zdravo bilo: al eto već u drugoj godini pokazali su se 
znakovi slaboće, koji bi mogli dovesti do razsula, ako 
nećemo svi skupa uložiti sve naše sile, da se uzdrži u 
životu. Najžalostnije je pako, što naše mlado družtvo ne 
boluje od duševne bolesti, nego od fizične. U kratko 
dakle govoreć i bez okolišanja, žalostno je ali je istina, 
da se strani učeni sviet više zanima za naše družtvo, 
nego mi sami. Eno jedva je minula druga godina nje- 
gova života, a preko stotina akademija, prirodoslovnih i 
inih družtavah zamjenjuju s nama svoje publikacije; što 
više iz Pariza, iz Edinburga itd. prvi su bili zamoliti za- 
mjenu. 

..Glasnik" ne može istina, izlaziti svaki drugi mjesec; 
al jednostavno zato, što na to ne može dospjeti sadanji 



XII 



urednik, no \\n\k će se izdavati prema mogućnosti. Raza- 
slana je piva poloA^ua ovogodišnje knjige od 10 tabaka. 
1. j. hr. 1 — o, druga se već štampa, te će po tom čla- 
novi dobiti, što ih ide, t. j. knjigu od barem 20 tabaka 
sa 9 tablica. I radnika nije dosele uzfalilo. Literarne 
gradje imamo za sada prilično: štampaju se naime bo- 
taničke radnje L. Adamovića i dr. A. Heinza, priredjeue 
su zooložke razprave M. Stošića. dr. Karpellesa i dr. G. 
Horvatha. — Ako i nije „Glasnik", kako bi se moglo 
zahtievati : ako i ne dospievamo, da posvetimo veću 
pažnju n. ])r. bibliografiji, to opet držimo, da se u naših 
prilikah ne možemo potužiti, da možemo za sada biti 
zadovoljni. Odašta dakle boluje naše družtvo. Od toga. 
što mu nestaje sredstva, što od bhzu 200 članova, koji 
su se lani upisali, ove je godine odpao znatan broj. a 
da tomu nije krivo niti samo družtvo, niti uprava. 

Poručeno nam bi istina s jedne strane, da slrii- 
kovni orgaji nije za nas, da bi prikladnije bilo izdavanje 
tjednika ili mjesečnika, kojim bismo našoj inteligenciji 
podali nuždnu prirodopisnu i prirodoslovnu obuku i 
uputu, u kom bi se samo znanost popularizovala, i tim 
sve to više utro put ovim strukam kod nas. Nema sunmje, 
da bi ovakovo poduzeće bilo za nas veoma koristno. Nu 
postavimo pitanje, da li nam i)rije i više treba strukovna 
glasila, kao što je ..Glasnik", ili kakova prirodopisna lista, 
mi se moramo za prvo odlučili: Jej' iiiesmo u stanju uz- 
držati jedno i drugo, jer kad bi i sredstva bilo. ne bi 
bilo dovoljno radnika. Tko ima da izpituje prirodne od- 
iiošaje naše zemlje.^ Tko da utre u Hrvatskoj put pri- 
rodnim naukam ? Nitko drugi nego hrvatski jtrirodopisci : 
zato nam je nuždno stručno glasilo, a drugo za [)opu- 
larizovanje ima tek poslije sliediti. Tako je ])ilo i kod 
drugih naroda, i to ne samo kod Kranceza, Niemaca i 



XIJI 

Engleza, nego i kod manjih naroda n. pr. Čeha i Poljaka. — 
Skupni učeni sviet priznaje veliku vriednost bogate ruske 
prirodoslovne literature ; komu nije poznato da su Tali- 
jani u svoje vrieme prednjačili svojimi Aldovrandi, Mal- 
pighi. Redi, Valentini, itd. ? Kasnije su zaostali, jer im 
je bio preči posao ujedinjenje raztrgane domovine. Danas 
su se opet slali živo i uspješno takmiti s drugi mi narodi 
na polju prirodnih nauka, pa .sto vidimo ì Da Ruska — 
barem u k(diko je meni noznafo — još ne ima prirodo- 
pisna lista, a Talijanska je opetovano pokušala osnova- 
njem lista po primjeru krasnoga englezkoga časopisa 
., Nature" ') al su se svi pokusi izjalovih, te se Talijani 
moraju zadovoljiti neznatnim listićem. ^) U Niemaca je 
prirodoslovna literatura kvantitativno neizmjerno razvita^) : 
poučni časopisi, ma da i jesu vrstni, opet niesu dosta 
popularni, a najbolji što su ga imali „Kosmos" morali 
ga napustiti nakon 10 godina života. Strogo pako uzevši 
ne može se reći, da je „Kosmos" bio popularni časopis. 
Francuzi imadu takodjer svoja glasila, te se mogu dičiti 
svojimi .,La Nature", „Le Naturaliste" i „Feuille des 
jeunes Naturahstes". — Znam za tri poljska časopisa 
naše struke:') al moram re('i. da je za mene češki 



*) Uz: „Nature. Au illustrated Journal of Science", Englezi imadu samo 
još jedan jedini časopis te ruke, naime „Zoologist". U ta se dva časopisa stiču 
sVe bolje sile, a praktični Englezi vole manje časopisa, sa biranim sadržajem, 
nejjo mnogo njih slabe vriednosti. 

■) Bollettino del Naturalista collettore, allevatore, coltivatore. 

^) Der „Naturforscher". Wochenblatt zur Verbreitung der Fortschritte in 
den Naturwissenschaften. 

„Die Natur". Zeitung für Verbreitung der naturwissenschaft. Kenntnisse. — 

,.Der Naturfreund'-. 

„Der Natuwissenschaftler". 

„ Naturwissenschafthche R undschau " . 

,,Der Naturhistoriker ". Illustrirte Monatscbrift. 

„Isis". Zeitschrift für alle naturwisscnschaftl. Liebhabereien 

..Humboldt". Monatschrift für die gcsammt. Naturwissenschaften, itd. itd 

*) „Kosmos", „Przyrodnik -, „Wszech'svviat". 



XIV 



„Vesmir" ideal dobro i zgodno uredjena časopisa. Nu 
komu je taj list poznat, a tko iole ima o struci pojma, 
mora priznati, da mi ne možemo ni u snu pomisliti na 
slično poduzeće. Tkogod prolista godišnjake „Vesmira". 
lako će se uvjeriti, kako češki prirodoslovci umiju pisati 
poučne članke, a što je teže, riedkom vještinom znadu 
popularizovati najabstraktnije predmete, n. pr. iz fizio- 
logije, paleontologije itd., tako, da se često vide u „Ves- 
miru" one iste slike, koje su ponajprije upotrebljene za 
strogo strukovne radnje. Nu tko zna, da je u Pragu još 
god. 1348. utemeljeno prvo sveučilište Austrije i Nje- 
mačke, neće toga tražiti od Hrvata, kad Češka ima više 
stručnika, nego je dosele bilo u nas djaka ove struke. 
U nas valja tek da se uzgoji druga ili treća generacija 
hrvatskih prirodoslovaca, koja će kvantitativno, a i kva^ 
htativno davati što je nuždno za uzdržavanje shčnoga 
časopisa. Evo prije 20 godina bilo je kod nas polje pri- 
rodnih nauka pusto polje, a zasluga je jugoslavenske 
akademije, što smo stali i to polje krčiti. Svi su naši 
znanstveni zavodi veoma mladi, a šio je glavno, naše se 
strukovne biblioteke tek stvaraju. Mi ćemo tek s vre- 
menom izmjenom ., Glasnika "^ doći do mnogih pubhka- 
kacija, bez kojih ne može nitko pametan zahtievati us- 
pješan rad od hrvatskoga prirodoslovca. — Napokon su 
svi naši beletristični listovi kao dosele tako i danas svoje 
doprinieli popularizovanju prirodnih nauka. Još su veće 
zasluge stekle na tom polju „Matica Hrvatska" i „Družtvo 
sv. Jeronima''. I našega je družtva zadaća „širenje i po- 
pularizovanje naravoslovnih znanosti", al se naše družtvo 
u prvom redu ima pobrinuti za „unapredjenje naravo- 
slovnih znanosti u obće a proučavanje napose prirodnih 
odnošaja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, obziruć se ta- 
kodjer na cieH slavenski jug". Ne bi nam baš mnogo 



XV 

stalo do ukočenosti paragrafa druztvenih pravila, al mi 
smo gotovo svi uvjereni, da tako valja, da je upravo 
zadaća hrvatskoga naravoslovnoga družtva iz])U]ijivaiije 
praznine, koja bi bez njega obstojala izmedju akademije 
znanosti i malo prije spomenuta dva naša družtva. 

Carsko je japansko sveučilište, ko što je poznato, 
osnovano na temelju europske znanosti ; te upravo iste 
godine kad i mi, započelo je izdavati znanstveni ča- 
sopis za znanosti. Japanci pod tim imenom razumjevaju, 
kao što amerikanci, Englezi, Francezi itd. samo pozitivne 
znanosti. Sadržaj dvaju godišnjaka na englezkom, (fran- 
cezkom) i njemačkom jeziku daleko je biraniji nego li je 
ono hrvatskoga „Glasnika". ^) Mi se dakle u očigled dva- 



'') Evo ga: 

C. Sasaki, On the Life History of Ugtjmia S^ricaria Rondani. 
J. Ijima, Notes on Distoma Enđemicum Baelz. 

8. S e k y i a, Comparison of Earthqnake Diagrams simultaneouslv nb- 
tained at the same station by t\vo instruments involving the same piinciple, and 
thereby proving the trustworthiness of these Instruments. 

H, M u r a k a, Ueber die Deformation der Metallplatten durch Schleifen. 

B. Koto, A Note on Glaucophane. 

E. Divers a. S. S h i m i d z u, Mercury Sulphites and the Constitution of 
Oxygenous Salts. 

E. Divers a. T. Hag a. On the Reduction of Nitrites to Hydroxyamine 
by Hydrogen Sulphide. 

D. K i t a o. Beiträge zur Kenntniss der Bewegung der Erdatmosphäre 
und der Wirbelstürme. 

K. M i t s u k u r i a. C, I s h i k a w a. On the Formation of Germinai 
Layers in Chelonia. 

S. W a t a s e, On the Caudal and Anal Eins of Goldfishes. 

C. Sasaki, Some Notes on the Giant Salamander of Japan (Crtjptn- 
branchus japonicus Van der Hoeven). , 

A. Tanakadate, A pocket Galvanometer. 

B. Koto. Some occurrences of Pied montile in Japan. 

S. S e k y i a, The severe Japan Earthquake of the 15th of January, 1887. 

C. G. Knott, Notes on the electric Properties of Nickel and Palladium. 
A. Tanakadate, Note on the Constants of a Lens. 

(„Journal of the College of Science", Imperial University Japan. Pu- 
blishing Commitee: D. Kiku chi, K. Mitsukuri, C. G. Knott, S. Sekyia.) 



XVI 

desetoga vieka već ne možemo vise takmiti sa Japanci 
— daleko su nas pretekli. Hoćemo li dakle doživjeti i tu 
sramotu, da se izvrgne i ovo malo. što smo tek za- 
snovali ? ! 

Gospodo ! Držao sam za nuždno ovo da kažem onim. 
koji dobro misle po naše družtvo i po hrvatski narod. 
Al ima ih. kojim takov ili slični prigovor služi samo za 
izliku, da ne moraju žrtvovati toliku svotu, kolika je čla- 
narina družtva. dok znadu potrošiti kud i kamo veće 
svote na stvari, kojih nećemo tu spominjati. Ovakovim 
niesmo mi namienili ovo naše razlaganje. Dalo bi se o 
tom još mnogo kazati, al neću zlorabiti Vašu strpljivost. 
Kako rekoh, glavna je nevolja, što sredstva nedotjeću 
družtvu. Ima ih u samom Zagrebu dosta, koji bi mogli, 
koji bi baš morali pristupiti družtvu kao članovi: al s 
druge strane možemo reći, da je Zagrel) svoje učinio, 
pa kad bi se u jednakom razmjerju priteklo u pomoć sa 
svili strana domovine, ne bi se morali danas baviti ovim 
pitanjem : materijalni obstanak družtva bio bi podpunoma 
osiguran. Zagreb napokon i ne može da sam uzdrži ono. 
što nije namienjeno samo Zagrebu, nego čitavoj Hrvat- 
skoj, dapače cielomu slavenskomu jugu. Zaklinjemo dakle 
svakoga, koji može i koji mari, da ne propusti bilo svojim 
i-adom. bilo upisivanjem podupirati ovo naše koristi lo i 
f)Mtriotično poduzeće. 

Gospoda tajnik, blagajnik i knjižničar izviestiti će 
potanko o stanju družtva. Meni dozvolite još, da ovdje 
izrečem javnu hvalu g. prof. I. Stožiru, što je ustupio 
profesoru goričke velike realke F. Seidlu nuždno gra- 
divo, te je potonji tako mogao izraditi za družtveni organ 
vrlo zanimivu meteoroložku radnju o toplinskih odno- 
šajih Zagi-eba i Ljubljane. Jednaka hvala ide i prof. J. 
Benigaru, koji se je trudio revizijom korekture one slo- 



XVII 

venske radnje. Hvala napokon prof. M. Piogulji za nacrt 
krasne družtvene diplome i svim, koji su se dosele tru- 
dili i brinuli za napredak hrvatskoga naravoslovnoga 
družtva. 

Poslie toga zamoli predsjednik gosp. tajnika dra. V. Horvata 
noka pročita svoje izvješće kako sliedi : 

Slavna skupštino! 

Stoji pred nama druga godina života našega mladoga i 
skronmoga družtva. Skromnoga velim zato, jer oslonjeno na ma- 
leni broj svojih prijatelja, ne može se podičiti, da je prodrlo u 
sve slojeve i razrede pučanstva i steklo glas kao recimo dična 
„Matica hrvatska". Nije mu u glavnom ni zadaća takova. Naša 
iztraživanja, naše novosti ne zanimaju ni ne mogu zanimati laika, 
on očekuje samo upotrebljive rezultate, kojima se koristi a takovi 
rezultati ne stiču se svaki dan i svakom razpravicom. Malo nas 
je gospodo i to skoro sami stručnjaci, koji marimo za našu za- 
jednicu, koji držimo i dižemo naše družtvo, a nestručnjak žalibože 
veoma riedko koji da se nadje, koji se smatra dužnim i uvidja 
potrebu, da nas podupre, znajući, da baš napredkom naših zna- 
nosti diže se kulturna moć i vriednost naroda. 

Naravoslovno družtvo premda je kod nas kod kuće skromno, 
više, rekao bih, cieni se od stranih naroda i od stranih družtava. 

Gospodo! naš „Glasnik" ne ide samo izvan Hrvatske u 
ostale kraljevine i pokrajine austrijske, on prelazi granice naše 
države. Sa 70 i više učenih naravoslovnih družtava izvan Au- 
strije stojimo u izmjeničnom savezu. Pače naš „Glasnik" putuje 
i u novi sviet u Ameriku, koja je daleko naprednija i susretljivija 
u tom pogledu od našega kontinenta. 

Taj savez sa ostatimi družtvi jest od osobite i poglavite 
koristi a i svrhe našemu družtvu. Tim savezom družtvo dobiva 
sve publikacije rečenih družtava tako, da ćemo za koju godinu 
posjedovati doista liepi broj knjiga, podpunu biblioteku naravo- 
slovnih razprava izdanih u časopisih. Iz toga će radnici na znan- 
stvenom polju, stručnjaci, uviek naći veliku korist. 

Tko se ozbiljno i samostalno ne bavi iztraživanjem u na- 
ravoslovnoj struci, neće ni iz daleka znati da prosudi važnost 
publikacija, časopisa, mjesečnika itd. 

2 



XVIIl 

Pače svaki nestručnjak reći će možda, da jo suvišno držati 
silne knjige, koje se ne čitaju. Takav ne zna, da ako koji iztra- 
živatolj lioćc da samostalno uzradi u kojem dielu svojo struke, 
mora da sve skupi, što se je u tom pogledu dosada i)rije njega 
radilo i pronašlo, da rad i muku njegovih predšastnika prouči, te 
da njihov posao upravo ondje nastavi, gdje su ga oni dovršili. 
Zato naravoslovne znanosti samo uz današnju tako razvijenu 
štampu, udruživanje i savez mogu tim gorostasnim progresivnim 
korakom napredovati, kao što u istinu u XIX. .stoljeću i napreduju. 

To je jedna svrha našega družtva, što naime stoji u raz- 
granjenom mnogobrojnom savezu i živahnoj zamjeni publikacija 
sa ostalimi učenimi naravoslovuimi družtvi. 

Kakav je bio rad i napredak glede toga izvjestiti će slavnu 
skupštinu gosp. knjižničar. 

Još jedna a nemala važnost i korist odatle proizlazi za nas 
Hrvate, a to je: što nam se ime našim „Glasnikom" raznosi u sve 
krajeve, nu ne kao ime divljih orientalaca, za kakove nas drže, već 
ime obrazovanoga kulturnoga naroda. 

Kao lani tako i sada „Glasnik" nije jošte podpuno mogao 
izaći za ovu godinu, nego će početkom buduće godine zadnji 
brojevi doći u štampu. 

Od urednika u osobi samoga g. predsjednika ne može se 
zahtjevati, da uz svoje zvanične razgranjenc po.slove sve neprilike 
uredjivanja onako svladava, kao osoba, koja bi se samo tomu 
posvetila. Požrtvovnost doduše nuždna je za razvoj našega družtva, 
ali ona mora imati i granice. 

U prvom, drugom i trećem broju izašloga „Glasnika" nala- 
zimo ponajprije razpravu Njegove Visosti p r e j a s n o g a kra- 
ljevića Rudoli'a: „Ornitoložke bilježke s juga". Oastno je 
gospođo za nas, što možemo reći, da se umni proizvodi našega 
preja.snoga priestolonasliednika u našem „Glasniku" štampaju i to 
u hrvatskom jeziku. To je bjelodani kažiprst za svakoga, koji 
može a ne podupire družtvo, pače proti njenm radi, to je kaži- 
])rst. od kolike je vriednosti naše družtvo i kako ga valja podu- 
pirali. 

Zatim je prof. J u r i n a c priobćio dvic razpravice : „Turistično- 
rauiiistični izlet na Ivančicu i pi-ilog fauni zaj»adne Slavonije". 

Prof. Koriević priobćio je razpravu: „Popis raziiokrilih 
rilčara okolice riečke. 



XIX 

Gosp. Sci (11 napisao je na slovenskom jeziku: „Toplinske 
razni ere Zagreba in Ljubljane" (sa 2 tablice). 

Friese razpravu : „Eine Frühjahrsexcursion in das kroatische 
Küstenland". 

Kat urie: „Osservazioni biologiche sulle formiche", i „Cenni 
ittiologico-erpetologici" . 

Ostojić: „Prilog za narodnu nomenklaturu". 

Osim razprava nalazimo još bibliografičkih izvadaka, raznih 
drugih viesti i nekrolog Frana Erjavca. 

Što se diploma tiče, izvješćujem, da su većinom razaslane. 
Gospoda utemeljitelji i začastni članovi te juristične osobe ne 
dobiše još diplome, jer im se mora naslov posebno tiskati. 

Ravnateljstvo naravoslovnoga družtva držalo je tri sjednice, 
u kojih se nije ništa načelnoga zaključilo. Iz zapisnika stavljam 
si. skupštini do znanja, da je u sjednici od 13. veljače zaključeno, 
da se družtveni organ ne dade više štampati u Albrechtovoj tis- 
kari radi kojekakovih zapreka, već u tiskari „Narodnih No- 
vinah". Zatim, kao što je lani ravnateljstvo zaključilo, da se 
„Glasnik" hrv. akad. družtvima „Zvonimir" u Beču i „Hrvatska" u 
Gracu bezplatno šalje, isto tako je i ove godine na zamolbu 
družtva u podporu ubogih pravnika zaključilo, da se i njima 
„Glasnik" šalje bezplatno. 

našem začastnom članu dru. E. Friedlu priobćujem, da 
se je na imenovanju za začastnoga člana veoma laskavo zahvalio 
po predsjednika i po cielo družtvo, ovim pismom: 

Märkisches Provinzial-Museum der Stadtgemeinde Berlin. 

Berlin C, KöUnisches Rathhaus, Breite Strasse ŽO a. 
den 10 Januar 1887.' 

Dem kroatischen Naturforscher-Verein, welcher die ausser- 
ordentliche Güte gehabt hat, mich in der General-Versammlung 
am 30 December 1886 zum 

Ehren-Mitgliede 
zu ernennen, verfehle ich nicht, hierdurch meinen allerwärmsten 
und tiefgefühlten Dank für die mir hierdurch veiiiolione Auszeich- 
nung, deren Tragweite ich zu würdigen weiss, ganz ergebenst 
auszusprechen. 



XX 

Insbesondere nehme ich diese Ehren-MitgHedsehaft desshalb 
gern an, da ich überzeugt bin, dass sie mir auch desshalb ver- 
heben worden ist, weil ich als Dirigent des meiner Leitung an- 
vertrauten Märkischen Provinzial-Museums der Stadt Berlin, u. A. 
bemüht bin, die volksthümlichen Beziehungen zur Naturkunde, 
welche sich in der, in unserer Provinz im herzlichsten Einver- 
nehmen mit den deutschen Bewohnern lebenden slavischen Be- 
völkerung vorfinden, von Amtswegen zu sammeln und durch 
Veröffentlichung der Vergessenheit zu entreissen. , 

Ein weiteres Band zwischen mir beziehentlich dem erwähnten 
öffentUchen Institut und Agrani besteht darin, dass unser Museum 
die trefflichen Einrichtungen, welche sich, besonders in der 
zoologischen Abtheilung *j des gleich dem Märkischen Museum, ein 
geschlossenes Gebiet umfassenden naturgeschichtlichen Museums 
zu 2\gram vorfinden, als mustergültig ansieht und in mehr wie 
einem Punkte nachgeahmt hat. 

Indem ich die Hoffnung hege, dass die angebahnten wissen- 
schaftlichen und freundschaftlichen Beziehungen zwischen dem 
kroatischen Naturforscher-Verein und den naturgeschichtlichen 
Instituten Agrams einerseits und dem von mir vertretenen natur- 
wissenschaftlichen Institut Berlins anderseits immerdar erhalten 
bleiben mögen, verharre ich mit den herzliclisten Wünschen für 
das fernere Wohlgedeihen des kroatischen Naturforsher- Vereins 

Eines Wohllöblichen Vorstandes 
hochachtungsvollst ergebener 
Ernst Fr i e del, 
Stadtrath von Berlin. 
An 
den Vorstand des kroatischen Naturforscher-Vereins z. 11. dos 
Vorsitzenden Herrn Professor Spiridion Brusina in Agnini. 
8j)omcnuti mi je ovdje, da .smo h'ćajcm godine 1K87. ddhili 
novoga ciana utemeljitelja gos]). Loiciiza Jäg(>ra , veleližca iz 
Osieka sa svotom od 100 for. 

Temeljna glavnica povećala se je i tim, .što je imovna ob- 
ćina ogulinska veledušno poklonila družtvu 50 for. 



*) To se samo sobom iiizumiova, da se je g. dr. Fricdcl kao zoolog po- 
glavito bavio u zooložkom odjelu nar. muzeja, a da bi se jednako izrazio i za 
drug^o odjele, da ih je potanko razjjledao i proučio. S. B. 



XXI 

Sa žalošću pako sjećam, da sino izgubili smrću jednoga od 
onih piijatelja, koji su prvi krčili put osnuću, razvitku i procvatu 
naravoslovnoga družtva. Dr. Gjuro Kontak preminuo je. 

Za njega veli u prvom broju „Glasnika" predsjednik prof. 
Brusina, da premda je bio pravnik ipak se je veoma mnogo 
zanimao za prirodne nauke i rado razgovarao o velikoj vriednosti 
i korisli prirodnih nauka. Od mladosti svoje pa do zadnjega daha 
bio nam je prijatelj i zagovornik, zato tomu riedkomu čovjeku, 
koji je znao cieniti rad, napredak i korist naravoslovnih znanosti 
kličem vječna mu slava i ostao nam u nezaboravnoj uspomeni! 

Družtveni povjerenici jesu sliedeća gg. 

1. Sieber Eduard u Valpovu. 

2. Zoch dr. Ivan u Osieku. 

3. Kučera Oton u Požegi. 

4. Jurinac A. E. u Varaždinu. 

5. Kovačev ić Matija u Petrinji. 

6. Potočnjak Ivan u Križevcih. 

7. Mihajlović Viktor u Senju. 

8. Benzon Ivan u Spljetu. 
0. Danilo Vicko u Zadru. 

10. Martinović Petar u Kotoru. 

11. Barač Milutin na Rieci. 

12. Ilakovac Nikola u Vinkovcih. 

Tim sam u kratko priobćio slavnoj .skupštini rad družtva za 
god. 1887., te molim, da ga slavna skupština uzme do znanja. 

Iza toga zamoli predsjednik blagajnika gosp. dra. D, Gor- 
janovića, da izviesti o novčanom stanju družtva. Izvješće glasi : 
Slavna skupštino ! 

Moje će današnje izvješće biti kratko, jer mi je samo upod- 
puniti ono lanjske godine, koje sam imao čast Vam podastrieti 
prigodom II. glavne skupštine 30. prosinca godine 1886. 

Kako jur lani iztaknuh, unišlo je u blagajnu svega skupa 
2682 for. 54 novč., a potrošilo se je 488 for. 50 nč. — Naknadno 
pako sabrani su (i to tečajem godine 1887.) prinosi članova 
stranom za mjesec prosinac, a stranom i za prijašnje mjesece 
svega skupa, zajedno sa kamatami 464 for. 39 nč. Od članova 
utemeljitelja pako, imišlo je 200 for. Sveukupni naknadni pri- 
hod iznaša prema tomu 664 for. 39 nvč., a novo nastali pako 
trošak 740 for. 51 nč. 



xxrr 



Da si gospodo iizmognole što bolje i)redociti blagajnički rad 
ininiilo godino 188(5., evo Vam kratke slike o prihodu i razliodu: 





>ZJ 


>0| OlOOiO -hOO 


1— 1 




c 


ic I t^ 1 00 Iß t^ L^ »0 >c 


— ' 






lOi^ Tori'^Moo s^iiC'^ 


Oi 




;-• 


iO ^ t^THG^ .^«^Iß 


^ 




.0 


:d (TC 


?i 














_22 






^ 
















3 










lop 

UIO. 
UO s 






■j: 








-0 


asnika", zajedno 

otisci i korektui 

žtvenih pravila . 

nire, prijamnice, 

arskili poslova . 






rt* 

'5° 


a 


c 










-14 


" ;E 


- 


izdavanje 
., separatu 
500 kom. 
pozivnice, 
i i okružni 
obavljanje 
poštarinu . 
štampilije , 
vornikoni 
blagajničk 
potrebe . 
pokućtvo . 










■ 




















— ■ ■?; t6 ^ là •■£ L--.' X ci c 








■^ 






>ZJ 


III 1 «^ 


T^ 




C 


III lo 


■~ 






— -?i ic lO co 


.^ 




— 


— — (^1 1-, ce 


^ 




.0 


TO ^1 l^ 


rc 








Ct' 








• ^ • • 


• 






^ 


. -=^ . . 


, 








>o 










. . . 





























• .F- • • 


• 




. 


. a> . . 


, 








S 






'•a 


n 


'Ö 


- ; 




TS 





c • 


rt V 

> a • ^. 


£ 


Xi 




lano 
ol)ći 

nove 


5" 


•1-1 


— J^ 


•--OJ _ 


^— ' 




7^ 'C 


■3 5 IT c 




h 


■"> ^ 




Ph 


^ -S .1 ^ ;;: 3 










'i^ .^ ^ "š^ ci ^^ ct 

:i- rt ^ p- W 








. — . ,^ ^ ^ ,. ^ 








< CQ c: 3 







XXIII 

Vas koliki prihod god. 1.S86. iznaša dakle: 3346 t'or. 93 n. 

a ukupni pako razliod: Ii229 „ 01 „ 

Odbijemo li razhod od prihoda, tad nam ostaje svota od 2117 
for. 92 nč., kao čisti prihod godine 1886., koju sam svotu koristo- 
nosno uložio u I. hrvatsku štedionicu. 

Konačno pripominjem, da su revizori gospoda: šumarski 
nadzornik Ettinger te upravitelj zem. pivnice Sivoš dne 19, 
studenoga o. g. pregledali blagajnu i odnosne knjige, pa sve u 
podpunom redu pronašli. 

U Zagrebu, 30. prosinca 1887. 

Dr. Gorjanovič. 

Što se tiče ovogodišnjega rada družtvene blagajne, to i opet 
niesam namah kadar predočiti Vam gospodo sliku prihoda i raz- 
hoda, jer još ni iz daleka niosu unišli svi prinosi članova, kao 
što niesu ni izplaćeni svi računi. 

Do danas pako unišla je svota od 913 for. i to: 279 for. 
kao utemeljiteljni prinosi i darovi, a 634 for. kao prinosi čla- 
nova. — Od te svote izplaćeni su računi u iznosu od 518 for. 
96 nč.. Prema tomu ostalo je u blagajni 394 for. 4 nč. 

Dr. Gorjano vi ć. 

Zatim je blagajnik pročitao sliedeće izvješće pregledatelja 
računa : 

Slavnomu predsjcdničtvu hrv. naravoslovnoga družtva 

u 

Zagrebu. 

Podpisani časte se ovim slavnoj glavnoj skupštini hrv. na- 
ravoslovnoga družtva u Zagrebu izviestiti, da su nalog prošlo- 
godišnje glavne skupštine ovršili, blagajničko poslovanje pregle- 
dali, novce prebrojili, izdatke sa primitci sravnili, glavne sa po- 
moćnim! knjigami prispodobili te koli gotovinu toli i račune u 
podpunom redu pronašli. 

Mole stoga, da se kao blagajniku, tako i cielomu upravlja- 
jućemu odboru za upravnu godinu 1886. podieli absolutorij. 

U Zagrebu, 30. prosinca 1887. 

Ettinger. S 1 a v o 1 j u b S i v o š, 

upravitelj zemaljske pivnice. 



XXIV 

Napokon je knjižničar g. dr. A. llcinz i-iLao svoje izvješće: 
popis knjiga .si ledi na str. XXIX. 

Poslie čitanja tili izvješća uze rieč predsjednik, te razjasnjuje 
slabo novčano stanje družtva; moli skupštinu, da se dozvoli iz 
prošlogodišnje pri štednje namiriti troškove za god. 1887. Bla- 
gajnik priobćuje, da prošlogodišnja prištednja iznaša 317 tor. 
02 nvč. 

G. Gavazzi misli, da to nije dozvoljeno, jer se u pravilih 
veli, da se prištednja imade glavnici pripojiti. Izmedju drugih g. 
Sivoš izjavi, da družtvo nije zato ustrojeno, da glavnicu sabire, 
već da živi, da napreduje, stoga misli, da valja na to pristati, 
da se sačuva družtvo od razsula, da ravnateljstvo smije iz pri- 
štednje trošiti. Po.što se je s više strana stvar pretresivala, bio 
je predlog ravnateljstva jednoglasno primljen. 

Profesor Kiseljak interpelira ravnateljstvo, zašto se u „Glas- 
niku" ne tiska bar ^/j popularnih razprava. Predsjednik odgovara, 
da neima pisaca za popularne radnje, koji bi badava htjeli radili : 
da družtvo ne ima sredstava za nagrade, itd. 

Gosp. Sivoš predlaže, da se poput drugih družtava ustroje 
nagrade za dobre popularne razprave. 

G. prof. Janeček misli, da valja i široj publici pružili nešlo 
zanimiva, ako se hoće, da družtvo nadje odziva. Predlaže, da se 
opredieli 200 for. kao nagrada za dobre p o p u 1 a r n e r a z [» r a v e. 

Predsjednik primjećuje medjutim, da za tu svrhu in> ima 
sredstva, nu da će se družtvo obratiti na visoku vladu za jjodporLi. 

Za pregledatelje računa bili su izabrani gosp. Sivoš i g. 
Ettinger kao i lani. 

Tim bi .skupština po g. predsjedniku zaključena. 



Opanka. No uiiodnim sIik'ìiJcmi izoslülu je iz j)o|iisii ('liinnv;! n;i sli. \'. : 

Kr. velika gimnazija u Zagrebu. 



Popis 



akademija, družtva i redakcija, s kojimi hrv. naravo- 
slovno driižtvo zamjenjuje svoje publikacije. 

ALTENBURG. Naturforschende Gesellschaft des Osterlandes. 
ANGERS. Société d' Etudes scientifiques. 
xVMIENS. Société Linnéenne du Nord de la France. 
AUGSBURG. Natiirhistorischer Verein für Schwaben und Neu- 
burg (a. V.). 
BAMBERG. Naturforschende Gesellschaft. 
BERLIN. Gesellschaft Naturforschender Freunde. 

„ Botanischer Verein der Provinz Brandenburg. 

„ Deutsche Geologische Gesellschaft. 

BERN. Naturforschende Gesellschaft. 
10. BOLOGNA. Reale Accademia delle Scienze. 

BONN. Naturhistorischer Verein der preussischen Rheinlande. 

Westphalens und des Reg.-Bezirks Osnabrück. 
BRAUNSGHWEIG. Verein für Naturwissenschaft. 
BRESLAU. Verein für schlesische Insektenkunde. 
BRUXELLES. Société Belge de Microscopie. 

„ Société Entomologique de Belgique. 

„ Société Royale Malacologique de Belgique. 

„ Musée Royale d'Histoire Naturelle de Belgique. 

BUDAPEST. Kir. magyar természettudomànyi tàrsulat. (Kr. ugar- 
sko prirodoslovno družtvo). 
„ Magyar kiràlyi földtani intézet. (Kr. ugarski geoložki 

zavod). 
:20. „ Magyarhoni földtani tàrsulat. (Kr. ugarsko geoložko 

družtvo). 
CAMBRIDGE. Philosophical Society. 
CATANIA. Accademia Gioenia di Scienze Naturali. 
(lELOVEC. Kres, poučen in znanstven list. 
CHEMNITZ. Naturwissenschaftliche Gesellschaft . 
CHRISTIANIA. Vetenskabs-Sällskapet (Société des Sciences). 



XXVT 

CIJITR. Nalurforschciide (lo.sdlscliall. 
C'.OPENFTAGEN. K. danske videiiskabiTnes selskab. 
DANZIG. Naturforschcndc Gesellschaft. 
DAX. Société de Borda. 
M). DORF AT. Naturforscher Gesellschaft. 
EDINBURG. Royale Physical Society. 
EMDEN. Naturforschende Gesellschaft. 
FIRENZE. Noiiovo Giornale Botanico italiano. 
FRANKFURT a./O. Natur\vissenschaftl icher Verein des Regier migs- 

Bezirk Frankfurt a./O. 
FRAUENFELD. Thurgauische Naturforschende Gesellschaft. 
GIESSEN. Oberhessische Gesellschaft für Natur- und Heilkunde. 
GLASGOW. Natural History Society. 
GOERLITZ. Naturforschende Gesellschaft. 
GRAZ. Naturwissenschaftlicher Verein fi^h- Steiermark. 
40. GÜSTROW. Verein der Freunde der Naturgeschichte. 

HALLE. Kais. Leopoldinisch-Garolinische deutsche Akademie dei- 

Naturforscher. 
HELSINGFORS. Societas pro Fauna et Flora Fennica, Finska 

Vetenskaps-Societeten. 
INNSBFiUGK. Naturwissenschaftlich-mcdicinischer Verein. 
KA3AHL. OEIUECTP.O ECTEOTBOHOnLITATE./IEM ni'll IIM- 

nEPATOr(JKOM^L KA3AHC. YHIIBEPOHTETT,. 
KIEL. Naturwissenschaftlicher Verein für Schleswig-Holstein. 
KlEßX. KIEBCKOE OEIUECTBO ECTECTB0IICI1LITATE./IEIÌ. 
KLAGENFURT. Naturhi.storisches Landes-Musemn. 
KOLOZSWAR. Magyar Növenytani Lapok (Magjarski botanički 

časopi.s). 
KÖNIGSBERG. Physikalisch-Oekonomische Gesellscbafl . 
.")(). KRIŽEVCI. Viestnik za gospodar.stvo i .šumarstvo. 
LINZ. Museum Francisco-Carolinum. 
LJUBliJANxV. Slovan. Leposloven in polit icon list. 
LONDON. Geological Society. 

„ Royal Society (Burlington House). 

„ Linncan Society (Burlington House). 
LÜBBEN. Niderlau.sitz Gesellschaft für Aiilropologic^ und Urge- 
schichte. 
LÜNEBURG. Natuwissenschafthclier Verein für das Fürslenlum 

Lünebui'g. 
LWOV. Kosmos. 



XXVII 

MAGDEBURG. Naturwissenschaftlicher Verein. 
(iO. MANNHELM. Verein für Naturkunde. 

MILANO. Società Grittogamologica Italiana. 

NANGY. Société des Sciences. 

NAPOLI. Accademia delle Scienze Fisiche e Matematiclie. 

., Reale Istituto d'Incoraggiamento alle Scienze Naturali, 

Economiche e Tecnologiche. 
NOVISAD. Manma cpncKa. 
NÜRNBERG. Naturhistorische Gesellschaft. 
OSIEK. Hrvatska pčela. 

Gospodar. 
PADOVA. Società Veneto-Trentina di Scienze Naturali. 
70. PARIS. Archiv Slaves de Biologie. 

„ Feuille des Jeunes Naturalistes. 
PASSAU. Naturhistorischer Verein. 
PAVIA. Bohettino Scientitico. 
PISA. Società Toscana di Scienze Naturali. 
PRAG. Vesmir. Obràzkovy časopis pro šireni vèd prirodnich. 
„ Naturhistorischer Verein ., Lotos". 
., Kr. češko učeno družtvo. 
REICHENBERG. Verein der Naturfreunde. 
RIGA. Naturforscher- Verem. 
<S0. ROMA. Reale Accademia dei Lincei. 
ŠIBENIK. Gospodarski poučnik. 
SOFIJA. Blgarskoto knižovno družestvo. 
SONDERSHAUSEN. Deutsche Botanische Monatschrift. 
ST. GALLEN. Naturwissenschaftliche Gesellschaft. 
C.nETEPEyPP'L. PyCCKOE 3HT0M0JI0rE[^IECK0E OEIUEGTKO 
(Societas Entomologica Rossica). 

TARNOW. Przyrodnik. 

THRONDHJEM. K. Norske videnskabers Selskabs. 
TORINO. Reale Accademia delle Scienze. 
TRIESTE. Società Adriatica di Scienze Naturali. 
00. UPSALA. Regìa Societas Scientiarum Upsaliensis. 

VENEZIA. R. Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti. 
VERONA. Accademia d' Agricoltura, Arti e Commercio. 
WASHINGTON. United States Geological Survey. 
WIEN. K. k. Akademie der Wissenschaften. 



XXVTIT 

WIEN. K. k. Geologischi' Reichsanstall. 

K. k. Naturhistorisches Ilofmuseuin. 
,, K. k. Zoologisch-Botanische Gcsellsc liall. 
Oiiiithologischer Verein. 
AVIESBADEN. Nassauischer Verein für Naturkunde. 
loO. ZAGREB. Družtvo inžinira i arhitekta. 

Hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo. 
Hrvatski učitelj. 
„ Napredak. 

., Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije. 

„ Hrvatsko-slavonsko šuuiarsko družtvo. 

., Smotra. Mjesečnik za obću prosvjetu. 

ZÜRICH. (Luzern, Neuchat el, Genève). Naturforschende Gesellschaft. 

(Société Ilelvétique des Sciences Naturelles). 
ZWICKAU. Verein für Naturkunde. 



Popis 



knjiga, koje su god. 1887. prispjele za družtvenu 
biblioteku. 

I. U zamjenu. 

Abhandlungen der Natnrforschcnden Gesellschaft in Görlitz. 
Bd. XIX. Görlitz 1887. 

Abstracts of the Proceedings of the Geological Soeiet}- of 
London. Sess. 188G.— 87. Nos. 493—509. London 18S7. 

Accademia Gioenia di Scienze Naturali in Catania. No. 1 — 2. 
Catania 1887. 

Actes de la Socìété Helvèticpe des Sciences naturelles. Sess. 
LXVIIL Neuchatel 1886. LXIX. Genève 1886. 

Annalen des k. k. Natnrhistorischen Hofmuseurns. Bd. II. 
1—3. Wien 1887. 

Annales de la Société Royale Malacologiqne de Belgique. 
Tom. XXI. Bruxelles 1886. 

Annales de la Société Belge de Microscopie. Tom. XI. Bru- 
xelles 1887. 

Archives Slaves de Biologie. Tom. III. Fas. 1 — 3. Tom IV. 
Fas. 1. Paris 1887. 

Archiv des Vereines der Freunde der Naturgeschicho in 
Mecklenburg. Jahr. XL. Güstrow 1887. 

Atti della Società Veneto-Trentina di Scienze Naturali resi- 
dente in Padova. Anno 1887. Padova 1888. 

Atti deha Reale Accademica dei Lincei. Anno CCLXXXllI. 
Ser. IV. Voh IL Sem. 2. Fase, 12., Voi IIL Sem. 1. Fase. 1—13, 
Sem. 2. Fase. 1—9. 

Atti della Regia Accademia delle Scienze di Torino. Voi. 
XXTI. 1—15, Voi. XXni. Disp. 1. Torino 1886—1888. 

Atti della Socielà Toscana di Scienze Naturali. Voi. V— VI. 
Pisa 1886—87. 



XXX 

Atti del Reale Instituto Veneto di Scienze. I.eltere ed Arti. 
Tom. V. Ser. G. Disp. 1—2. Venezia 1 880— 87. 

Berichte des Naturwissenschaftlichen Medicinischen Vereins 
in Innsbruck, Jahrg. XVI. Innsbruck 1887. 

Bericht XXV. der Oberhessischen Gesellschatl für Natur- 
und Heilkunde. Giessen 1887. 

Bericht XXV. der Naturwissenschaftlichen Gesellsliafl in 
Chemnitz. Chemnitz 1887. 

Bericht (XXIX) des Naturwissenschaftlichen Verein füi' 
Schwaben und Neuburg (a. V.) in Augsburg früher Naturhistor. 
Verein in Augsburg. Veröffentlicht im Jahre 1887. 

Bericht über die Thätigkeit der St. Gallischen Naturwissen- 
schaftlichen Gesellschaft 1884/5. St. Gallen 1886. 

Bericht XIV. der Naturforschenden Gesellschaft in Bamberg. 
Bamberg 1887. 

Bericht XLV. über das Museum Francisco - Carolinum. 
Linz 1887. 

Bidrag tili Kännedom af Finlands Natur och Folk. Ulgifna 
af Finska Vetenkaps-Societeten. Fyrationdefjerde Hättet. Helsing- 
fors 1887. 

Bollettino Scientifico. Anno IX. No. 1 — 3. Pavia 1887. 

Bollettino dell' Osservatorio della R. Universita di Torino. 
Anno XXI. Torino 1886. 

Bollettino della Società Adriatica di Scienze Naturali in Trieste. 
Voi. X. Trieste 1887. 

Bullettino della Società V^eneto-Trentina di Scienze Naturali. 
Tom. IV. No 1. Padova 1887. 

Bulletin du Musée Royal d' Histoire Naturelle d' Belgique. 
Tom. IV. N. 4. Bruxelles 1886. 

Bulletin de la Société Belge de Microscopie. Treizieme année. 
No :J— 6, 8 — 11., Quatorzieme année. No. 1—3. Bruxelles 1886 —87. 

Bulletin de la Société de Borda. Douziéme année. Trimestre 
I— IV. Dax 1887. 

Deutsche botanische Monatschrift. Jahrg. V. No. 1—1 ii. 
Sondershausen 1887. 

Exploration Internationale des Regiones Polaires. 1§82 — 84. 
Hclsingfors 1887. 

Feuille des Jeunes Naturalistes. No. 205—206. Paris 1887. 
Catalogne do. la Bibliotheque. Fase. 1 — 2. Paris 1887. 



XXXI 

Földtani közlöny (Geologische Mittheilungen) XVI. Köt. No. 
1 -()., XVII. Köt. No. 1— G, 9—12, Budapest 1887. 

Forhandliger i Videnskabs Selskabet Aar 1886. Christiania 1887. 

Gospodar. God. XI. br. 1 — 12. Osick 1887. 

Gospodarski list. God. XXXV. br. 1—24. Zagreb 1887. 

Gospodarski poučnik. God. VI. br. 1—24. Šibenik 1887. 

Jahresbericht der k. ung. Geologischen Anstalt für 1885, 
Budapest 1887. 

Magyar kir. Földtani Intézet Könyv-es Térképtaranak I. Pot- 
czinijegyzéke. Budapest 1880. 

Jahresbericht, V. des Vereines für Naturwissenschaften zu 
Braunschweig. Braunschweig 1887. 

Jahresbericht LXXI. der Naturforschenden Gesellschaft in 
Emden 1885/G. Emden 1887. 

Jahresbericht der Naturhistorischen Gesellschaft zu Nürn- 
berg 1887. 

Jahresbericht der k. Böhmischen Gesellschaft der Wissen- 
schaften. Prag. 1887. 

Jahresbericht und Abhandlungen des Naturwissenschaftlichen 
Vereins in Magdeburg. Magdeburg 1887. 

Jahresbericht der Naturforschenden Gesellschaft Graubündens. 
Neue Folge, Jahrg. XXX. 188.5/G. Chur 1887. 

Jahresbericht des Vereins für Naturkunde zu Zwickau in 
Sachsen. Zwickau 1886. 

Jahrbücher des Nassauischen Vereins für Naturkunde. Jahrg. 
49. Wiesbaden 1887. 

Jahreshefte des Naturwissenschaftlichen Vereins für das 
Fürstentum Lüneburg. X. Lüneburg 1885/87. 

Korrespondenzblatt des Naturforscher- Vereins zu Riga. XXX. 
Riga 1887. 

Kosmos. Rok XII. Zeszyt 1—12. Lwow. 1887. 

.TIETOnTIC MATimE CPRCKE. KH>. L.— LH. Novisad 1887. 

Liečnički viestnik. God. IX. br. 1 — 12. Zagreb 1887. 

Lotos. Jahrbücher für Naturwissenschaften. Neue Folge. 
Bd. 1—7. Prag 1880—1887. 

Magyar Növenytani Lapok. X — XI. Kolozsvar 1886/7. 

Memorie della Regia Accademia delle Scienze dell" Istituto 
di Bologna. Ser. IV. Tom. VII. Bologna 1887. 

Memorie dell' Accademia d' Agricoltura, Arti e (lommercio 
di Verona. Voi. LXVII. Ser. III. Fase, unico Verona 1885. 



XXXII 

Mittheilungen aus dem Jahrbuche der k. ung. Geologischen 
Anstalt. Bd. VIII. Heft 5. Budapest 1887. 

Mittheilungen des Naturwissenschaftlichen Vereines für Steiei- 
mark. Jahrg. 188G. Graz 1887. 

Mittheilungen des Ornithologischen Vereins in Wien. XI. 
Jahrg. 1—12. Wien 1887. 

Mittheilungen der Naturforschenden Gesellschaft in Bern. 
Heft 1—3; No. 1103—1132, 1133—1142, 1143— 11G8. Bern 
1882—1886. 

Mittheilungen der Gesellschaft zur Verbreitung wissenschaft- 
licher Kenntnisse in Baden bei Wien. Band I. No 1 — 10. Baden 
1882—86. 

Mittheilungen der Niederlausitzer Gesellschaft (ür Anthropo- 
logie und Urgeschichte. Heft 3. Lübben 1887. 

Mittheilungen des Vereines der Naturfreunde in Reiclienberg. 
Jahrg. XVIII. Reichenberg 1887. 

MerpeojiorH'iecKin Ha,6jiioji,emiii iipii KopocTumoBCKon Vuht. 
CeMimapiii 1883.-1886. 

Monatliche Mittheilungen aus dem Gesammtgebiete der Na- 
turwissenschaften. Organ des Naturwiss. Vereines des Reg.-Bez. 
Frankfurt a./O. V. .Jahrg. No. 1—9. Frankfurt a./O. 1887/88. 

Nova Acta Regiae Societatis Scientiaruni Upsaliensis. Sei'. 
III. Vol. XIII. Fase. II. Upsala 1887. 

Nuovo Giornale Botanico Italiano. Vol. XIX. No. 1—4. 
Firenze 1887. 

Observations publiées par 1' Institut Météorologiqu(> Genirale 
de la Société des Sciences de Finlande. Voi. I— II. 1882/83. 
Helsingfors 1886. 

Oversigt over det k. Danske Videnskaberncs Selskabs For- 
haudlinger. Kjobenhavn 1885—87. 

Proceedings iuid Transactions of the Naturai History Society 
oF (ilasgow. Voi. 1. Part. III. Glasgow 1887. 

Proceedings ol' the Cambridge Pliilosofical Socicly. \ ol. \'l. 
l\art I-III. 

Proceedings of the Royal Society. Vol.XLIII. No. 251—261. 
London 1887. 

Proceedings oC the Royale Physical Societ}-. Sess. 1885./6. 
Edinburgh 1886. 



XXXIII 

Proces- Verbaux des Seances de la Sociétè Royale Malacolo- 
giqiie de Belgique. Tom. XVI. Bruxelles 1887. 

IIpoTOKO.iii sacEAaniil Oöiij;ecTBa ecTecTBOiicnuTaTejieH npn Hmii. 
Kasan. YrniBepciiTeTS, 17-Lin ii IS-uft toat». — b-ì KasaHL 1886 — 87. 

Przyrodnik. Dwutygodnik populariiy po'swiecony naukom 
przyrodnizym. Rozc. VIII. No. 1 — 13, 16—24. Tarnów 1887. 

Rendiconto dell' Accademia delle Scienze fisiche e matema- 
tiche. Anno XXV. Fase. 9—12. Napoli 1886. 

Rendiconto delle Sessioni della Accademia delle Scienze del- 
l'Istituto di Bologna. 1886/7. Bologna 1887. 

Rozpravy tridy mathematicko prirodovédecke kr. češke spo- 
lecnosti nauk zroku 1885/86. VII. i'ady, svezak 1. v. Praze 1886. 

Schriften der Naturforschenden Gesellschaft in Danzig. Neue 
Folge. VI. Bd. IV. Heft. Danzig 1887. 

Schriften der physikalisch-ökonomisch. Gesellschaft zu Königs- 
berg. Jahrg. XVII— XXVII. Königsberg 1866—87. 

Sitzungsberichte der k. Akademie der Wissenschaften. Mat.- 
Nat. Classe I Abth. Bd. XCIV. Heft 1-5, Bd. XCV. Heft 1—5. 
Wien 1887. 

Sitzungsberichte der Gesellschaft naturforschender Freunde 
zu Berlin. Jahrg. 1886/7. Berlin 1887. 

Sitzungsberichte der Naturforschenden Gesellschaft bei der 
Universität Dorpat. Bd. VIII. Heft 1. Dorpat 1887. 

Slovan. Leposloven in politicen list. IV. Leto. Štev. 1 — 20. 
Ljubljana 1887. 

Smotra. God. 1. Svez. I-IU. Zagreb 1887. 

Societatum Litterae Jahrg. 1887. 1, 3—10, 12. Berlin 1888. 

Šumarski list. Teč. XL svez. 4—11, 12. Zagreb 1887. 

TpyAH pycKaro SnTOMOJiorniiecKaro OömecxBa s'È C. II., xoMt 
XX-Liß H TOMI, XXI-Mfi, 1886.— 86. 

TpyAU oömecTBa ecTecxBOHcniiTaTejiefi npu Hmii. Kasan. Yhu- 
BepcHTexE Bt KasaHb, TOMt XV-wft 4 h 6; tomt. XVI-wfi bi>iii. 1, 
5 II 6; TOMt XVII-i.in, BHii. 1— 6;TOMhXVin-T.inl,2n3. 1886—87. 

Verhandlungen der k. k. Geolog. Reichsanstalt. 1887. No. 
1_18. Wien 1887. 

Verhandlungen des Naturhistorischen Vereines des preuss. 
Rheinlande, Westfalens und des Reg.-Bez. Osnabrück. XXIII. 
Jahrg. 5. Folge 3 .Jahrg. IL Hälfte: XXIV. .Jahrg. 5 Folge 4 Jahrg. 
I. Hälfte. Bonn 1886—87. 

3 



XXXIV 

Verhandlungen der k. k. Zoologisch-Botanischen Gesellschaft 
in Wien. Jahrg. 1887. Bd. XXXVII. Wien 1887. 

Verhandlungen des bot. Vereines der Provinz Brande) )urg. 
Jahrg. XXVII. 1885., XXVIII. 1886. Berlin 1885/86. 

Verhandlungen der Schweizerischen Naturforschenden (Ge- 
sellschaft in Zürich. Zürich 188i>/83. Luzern 1883/84. 

Vesmir. Obràzkovy časopis pro šireni vèd pìirodnih. Boč. 
XVI. Čislo 6—24. Boč. XVII. Čislo 1—5. Prag 1887/88. 

Viestnik družtva inžinira i ai-liitck1a. God. VII. br. 4. (xod. 
VIII. br. 1. Zagreb 1887. 

Vestnik kr. češke společnosti nauk 1886. V Praze 1887. 

3anncKii KieucKaro Oöii^ecxBa EcTecTBOiicnLixaTejien. Tomb 
VIII. BLin 1 II 2. KieBb 1886/87. m iipii.jio>KeHiie kt. tom}' VIII. 

Zeitschrift für Entomologie. Herausgegeben von Verein für 
schlesische Insektenkunde zu Breslau. Neue Folge. XII. Heft. 
Breslau 1887. 

Zeitschrift der Deutschen geologischen Gesellschaft XXXVIII. 
Band Heft 1—4. XXXIX. Band Heft 1—2. Berlin 1886—1887. 
Katalog der Bibliothek der deutschen geologischen Gesellschaft. 
Berhn 1887. 

II. Na dar. 

Barač M. : Otto Pfeiffer: Illustrirte Zeitschrift für Pflanzen- 
zucht im Zimmer. Jahrg. II. Wien 1887. 

Bäumler J. A. : Beitrcäge zur Kryptogamen-Flora des Pres- 
burger Gomitats. Presburg 1887. 

Friedel Dr. E. : Bolle, Andeutungen über die freiwillige Baum- 
und Strauchvegetation der Prov. Brandenburg. Berlin 1887. 

Gasperini R. : Secondo Contributo alla Conoscenza geologica 
del Diluviale Dalmato. Spalato 1887. 

Horvàth dr. G. : Rapport sur le Pliylloxera cu Hongrie pen- 
dent l'année 1886. Budapest 1887. 

Kanitz A.: Systematis Vegetabilium Janna. Kolozsvart 1887. 

Kučera 0.: Spektroskop. Zagreb 1887. 

Lobmayer dr. A.: Kosa i nokti. Zagreb 1887. 

Seidel F.: Temperatur- Vertbeilung im Gebiete der Kara- 
vanken 1887. 



XXXV 

Schulzer v. Müggenburg St. : Bemerkungen zu dem Auf- 
satze Haslinskys; „Einige neue oder wenig bekannte Discomy- 
ceten". Wien 1887. 

Šebišanović Gj. : Prirodoslovcem na ubavjest. Varaždin 1887. 

Staub dr. M.: Die Aquitanische Flora des Zsilthales im Go- 
mitate Hunyad. Budapest 1887. 

Vejdovsky Fr.: Zrani oplozeni a ryhovàni vajička. V 
Praze 1887. 



Od ravnateljstva : Katalog des bosnisch - hercegovinischen 
Landesmuseums. Sarajevo 1888. 
„ Izvješće kr. maloj realci u Petrinji god. 

1886. Petrinja 1887. 



SOCIETAS HISTORICO-NATURALIS CROATICA. 



GLASNIK 



HRVATSKOGA 



NARAVOSLOVNOGA DRUŽTVA. 



UREDJUJE 

S. BRUSINA 



GODINA II. — BROJ 1-3. 
SIEČANJ— LIPANJ. 

SA 2 LITOGRAFIČKE TABLICE. 



ZAGEEB. 



VLASTNIČTVO I NAKLADA DRUŽTVA. 
1887. 



KAZALO. 

RAZPRAVE. strana 

Kraljević Rudolf o : Ornitoložke bilježke s juga 3 

Jarinac A. E. : Turistično-faunistični izlet na Ivančicu 17 

Jurluac A. E. : Prilog fauni zapadne Slavonije 21 

Korlević A.: Popis raznokrilih rilčara (Rhjnchota Heteroptera) okolice 

riečke 35 

Seidl Ferdinand : Toplinske razmere Zagreba i Ljubljane (sa 2 tabi.).. 45 

Friese H. : Eine Frühjahrsexcursion in das ungar.-kroatische Küstenland . 92 

Katnrić M. : Osservazioni biologiche sulle fornniche 105 

Katurić M. : Cenni ittiologico-erpetologici Ili 

Ostojić A. : Prilog na narodnu nomenklaturu 119 

BIBLIOGRAFIJA. 

Haračio A. Sul clima di Lussinpiccolo osservazioni e studii. (Quinto Pro- 
gramma dell' i. r. Scuola Nautica a Lussinpiccolo) .Gorizia 1886. — 
Franovié A 130 

Zenker Dr. W. Meteorologischer Kalender. I. Jahrgang. Berlin 1887. — 

M. Mikšić 133 

Rovartani lapok. Havi folyóirat, különös tekintettel a hasznos es käros 
rovarokra. Frivaldszky Jänos, Mocsärj- Sàndor, Paszlavszky Josef. 
Tömösväry Ödön, közremüködesevel szerkeszti es kiadja Horväth 
Géza. I — III kötet. Budapest 1884—1886. — A. Korlević 136 

RAZNE VIESTI. 

Naturforschung und Atheismus. — S. Schulzer von Müggenburg 140 

Slučaj fasciacije ì synanthije na Ranunculus lanuginosus. — S. Gjurašin 143 

Čudnovati pad meteora opažen u Karlovcu. — M. Miiišić 144 

Potres u Karlovcu. — M. Mikšić 145 

Par rieči o uporabi hrvatskoga zooložkoga nazivlja — A. Korlević 150 

Tri riedka gosta u Kvarneini. — A. Koi'lević 152 

NEKROLOG. 
Fran Erjavec. — .1. Prigl l-^* 

O "to z 33. a. xi sb. 

S više razloga, ali ponajviše zato, što je urednik „Glasnika" preobterećen 
raznovrstnim poslom, nije za sada moguće zadovoljiti §. 20. pravila, koji 
ustanovljuje, da „Glasnik" izlazi svakoga dmgoga mjeseca. Zato je ravnateljstvo 
družtva zaključilo, da će „Glasnik" izdavati prema mogućnosti, pa iako sada 
gg. članovi dobivaju 3 broja zajedno za pol godine. 

Krasno izradjene diplome po nacrtu gosp. Rogulje već su gotove, te će 
se što prije razposlati gg. članovom izvan Zagreba, 

Umoljavaju se napokon ona gg. članovi, koji još nisu zadovoljili svojoj 
dužnosti za prošlu godinu, pa ni za ovu, da bi se izvoljeli požuriti i poslati 
članarinu gosp. blagajniku, jer im se inače neće poslati niti diploma, niti sam 
časopis. 



Ornitoložke bilježke s juga/^' 

Napisao: 

kralj e-vić 3R,-a.ca.olfo. 

Svibanj 188G. 

Nekoliko nedjelja, probavljenih na jngn na obalali Dalmacije 
i Istre, kao i na izletih n Hercegovinu, dadoše mi prigodu, te sam 
ovdje ondje mogao učiniti ornitoložkih opažanja, pa pošto nešto 
toga ne bi moglo l)iti bez svake zanimljivosti, primili se, da bi- 
lježke o tom u obliku sastavka poredam. 

Strukovnjaka će se dašto mnoga manjkava mjesta i neosno- 
vana opažanja nemilo taknuti, no to ima izprikn svoju u načinu 
putovanja i u značaju krajeva, što sam ih obišao. 

Sa žurno plovećega parobroda ili sa kola na poštarskoj 
cesti ne dadu se tako lako činiti ornitoložka opažanja pa i ondje, 
gdje sam prigodu imao, da pješice uz putove zadjem, stavljaju 
izpitaču zaprjeke neprohodno, trnovito i vazda zeleno šikarje, 
k tomu ona silesija hrapava i gladka kamenja, pa uz to i plaš- 
Ijivost ptica; jer malene pjevice, koje po naših ovdješnjih šumah 
i vrtovih puštaju, da im se čovjek posve pouzdano približi, bježe 
na jugu sa zabrinutom žurbom u najgušća skrovišta. što osobito 
vrlo otežčava točno motrenje mnogih grmuša (silvija). 



* Kad je N. V. kraljević Rudf)lfo lani boravio iia divnom našem otoku 
Loknimu, nije ni ondje propustio, a da se ne bi bavio motrenjem ptičjega svieta. 
Taj je f'lanak priolićen u berkom ornitoložkom časopisu (Ornitologische No- 
tizen aus dem Süden. Mittbeilungen des ornitbologiscben Vereines in Wien, 
ISSG, S. 145 — löO), a onda na novo u knjizi, gdje je sakupljeno sve, šbi je do- 
sele N. V. štampom objelodanila (Jagden und Beobacbtungen, von Kronprinz 
Erzherzog Rudolf, Wien 1SS7, S. Cüi — (iSD). Pošto je to prvi prilog 
k poznavanju dubrovačke ornitoložke faune, to sam držao za shodno, da ure- 
simo i ovogodišnji „Glasnik" ovakovim prilogom. Gosp A. W. Künast, c. kr. 
dvorski i komorski knjižar N. V,, kao nakladnik spomenutoga djela N. V., vrlo 
je rado dozvolio uredniku „Glasnika" prievod za nas veoma znamenitoga pri- 
loga, a gosp. ravnatelj Ignjat Bartulić spi-enuio se je odazvao molbi uredničtva, 
lativši se posla, na čem mu budi iskrena hvala. Uredničtvo. 



4 

Fringilla coelehs. Za mojeg-a dolazka u Lokniiii dne 10. 
ožujka zatekao sam u maslinicili i voćiijacili toga otoka velika 
jata zeba, koje su u većem ili manjem bi'oju, kako je naime koji 
prolet bivao, tu ostajale sve do konca ožujka, od tnda pak vi- 
djale su se samo po gdjekoje; u travnju vise ni jedne, 

Cannahina linota. Koncem ožujka opazio sam prva jata na 
Lokrumu ; zaustavljahu se u grmovitih krajevih otoka, od tada 
nalazio sam ih sve to više. I na dalmatinskom kopnu i u Herce- 
govini, na malenih poljah, po vrtovih i grmlju medju hridinami 
sve do znatne visine po gorah našao sam svuda juričicu. 

Chrysomitris spinus. Tu sam pticu vidjao od početka pa sve 
do konca ožujka u velikih jatih na Lokrumu. Na kopnu opazio 
sam malo cižaka. 

Carduelis clegans. On se je u drugoj polovici ožujka poka- 
zivao najprije u jatu, tada pojedince, koliko na mojem otoku to- 
liko i na kopnu na svih sgodnih mjestih. 

Passer đomesticus. Na Lokrumu veoma riedak, isto tako i 
na kopnu. 

Passer montanus. hna ga i na otoku i na kopnu nešto vise. 

U Hercegovini vidjao sam j)rilično mnogo vrabaca u visokoj 
gori, na najpustijih kameništih ; žalibože što bijahu tako plašljivi, 
te ih niesam mogao točno motrili: držao sam ih da su Passer 
italicus. 

Ligurinus cJiioris. Polovicom ožujka })okaza se ona na Lo- 
krumu u malih jatih, pridruživši se k zi^bam ; travnja mjeseca 
vidjahu se jošte samo pojedini parovi. 

Emheriza miliaria. Dne 22. travnja vidio sam ih veoma 
mnogo po poljih i Uvađah na obali velikoga jezera vranskoga, 
južno izpod Zadra. 

Eunpiza mclanocephala. Dne 14. ožujka vidio sam prve str- 
nadke na Lokrumu jošte u velikom jatu, nekoliko dana za tim 
bijaše ih pojedinih ili na parove koliko na otoku toliko na kopnu 
svuda po vrtovih i maslinicih. 

Bar dvie druge vrsti strnadaka vidjao sam jošte po grmlju 
u Hercegovini, nu niesam ih mogao točno poznati. 

Serinus Jiortulanus pokaza se polovicom ožujka na Lokrumu; 
samo za nekoliko dana vidjao sam veća jahi. tada ih pak posve 
nosta s ovoga ki-aja. 



3Ielanocorypha calandra. Tu vrst ševe opazio sam dne ^2'S. 
travnja po poljih ne daleko od varošice Nina na morskom žalu 
sjeverno od Zadra. Bilo ih je u velikom broju nu već u parovili. 

Calandrella brachijdadyla. Nju sam zatekao dne ^2'ž. i i23. 
travnja južno i sjeverno od Zadra. 

Galeriđa cristata. Ne samo po Dalmaciji nego jošte više po 
Herceg-ovini po svih cestah pa sve visoko u goru jedna od naj- 
običnijih ptica. 

Po perju cinjahu mi se da su svjetlije nego li naše ševe 
kruncMce. 

Cìiorys arborea. Dvie takve posve iznemogle ševe zaustaviše 
se dne 13. ožujka iza burne noći na maloj livach pred dvorcem 
lokrumskim ; dan za tim bijaše ih već nestalo. 

Alauda arvensis. Dne 13. ožujka pokaza se takodjer jedna 
poljska ševa na istom mjestu sa šumskimi ševami; bijaše to je- 
dina, koju sam za mojega boravka na jugu imao prigodu opaziti. 

Oriolus c/alhula. Dne IG. ožujka pokaza se prva vuga u bo- 
riku lokrumskom; dne 17. ožujka bijaše ih već više i poćimahu 
već po malo popievati. 

PyrrJiocorax alpimis. Koncem ožujka i početkom travnja 
vidjao sam za hladnih dana velika jata žutokljunih colica ne da- 
leko od ceste dubrovačko-trebinjske. 

Dne 35. travnja naišao sam na visokih kamenitih stienah uz 
rieku Zrmanju medju Obrovcem i morem novigradskim na leglo 
tih čavaka, gdje ih na stotine na jajih leži. 

Corvus corax. Ima ga na dalmatinskom kopnu i po otocih 
veoma mnogo, a tako isto i u Istri ; u Hercegovini je svuda jedna 
od najobičnijih ptica. Kod jedne strvine, što sam ju dao izložiti 
ne daleko od Trebinja, da lovim jastrebove, pokazaše se dne 31. 
ožujka dva stara gavrana s troje svojih mladih, što su istom bili 
poletarci, te su ih stari svojimi kljunovi podučavali, kako imadu 
strvinu žderati. Kad sam jednom na nekoj staroj, zapuštenoj 
turskoj kuli izložio veliku ušaru i bUzu nje dao jošte postaviti 
strvinu, doletješe nekoliko gavranova, te se za nekoliko časova uz 
glasno kvakanje zaletavaše na ušaru, no se spustiše za tim na 
zemlju, ne davši se dalje smetati u svojem blagovanju. Na otoku 
Lokrumu niesam posile toga za više od četrnaest dana vidio ni 



jednoga gavraiui: iio kada su ne daleko od dvorca nešlo više 
kuhinjskih ostataka pohacali u more pa nešto kosti na pećini 
poostajalo, pokazaše se jošte istoga dana dva gavrana i dola/.ahu 
od tada svakoga dana nekoliko puta na to mjesto. 

Corvus corone i frugilegus. Te dvie vrsti gavranova vidjao 
sam polovinom ožujka za burna vremena u vi'likih jatih nad Lo- 
krumom prolaziti i to od juga k sjeveru, 

Corvus cornix. Nju sam vidjao mjeseca travnja u okolici 
mostarskoj i u sjevernoj Dalmaciji, no nigdje u velikom broju. 

Monedula turrium. Nju sam vidio samo ii okolici mostarskoj, 
gdje na tamošnjih kamenitih stienah na jajih leži i oko tornjeva 
tamošnjih džamija oblieće. 

Pica caudata. Nju sam vidjao samo u ravnici i/.medju Met- 
kovića i Mostara. 

Garrulus glandarius. Vidjao sam ju mjeseca ožujka i travnja 
po nižih hrasticih u Hercegovini. 

Falco suhhuteo i tamjpterus (Feldeggii). Tecajeju mjeseca ožujka 
vidjao sam pogdjekoje takove sokolove u boriku i na žalu lo- 
krumskom. 

Falco tinnuncidus. Toga sokola vidjao sam mjeseca ožujka 
i travnja na kamenitih pećinah dalmatinske ol)ale: takov jedan 
sokol naidje i na ušaru. kada sam bio na lovu u Hercegovini. 

Falco cenchris. Ima ih mnogo u južnoj Dalmaciji i ii Her- 
cegovini blizu gradova kao i po kamenitih pećinah; u sjevernoj 
Dalmaciji blizu sela a osobito IjHzu razvalina, te po hridinah 
istarskih otoka' u velikom su broju. Do polovine ožujka mogaše se 
na Lokrumu i u njegovoj okolici vidjeti samo i-iedko koja južna 
postotka. Istom koncem ožujka i u travnju dodjc ih mnogo. 

Ästur palumbarius. Jednoga takva jastreba vidjao sam po- 
lovinom ožujka nekoliko dana uzastopce, kako redovilo dolazi, 
da loveći na sve strane pretraži otok Loknnu : kasnije prema 
koncu toga mjeseca nestade ga posve u nepovral. 

Aquila fulva. Dne JS. ožujka motrio sam. gdje jedan lakov 
orao kod Kotora s jednoga kraja Boke leti k drugomu. U Hei'ce- 
govini vidjao sam ili nekoliko: dne 15. travnja polietao je takov 
orao sa nekoliko crnih gavranova na našu ušaiu. Na otoku Mljelu 
pripoviedao mi je polovinom ožujka nadšumar. da sanuic i sa- 



mica toga orla već od nekoliko nedjelja ondje borave čineći ve- 
liku štetn niedjn tamošnjimi kozami. 

Aquila naevia. Tečajem mjeseca ožujka doljetavao je jedan 
takov orao sa kopna na Lokrum; mjeseca travnja vidjao sam ih 
nekoliko i u Hercegovini. 

Psenđaetos Bonellii. Cini mi se, da sam i toga orla vidio u 
Hercegovini, nemogući ipak pouzdano uztvrditi, no doznao sam 
iz dobra izvora, da taj orao u toj pokrajini baš tako riedko ne 
dolazi. 

Halia'đus alhicilla. Dne 18. ožujka vidio sam, gdje jedan 
takov stan, svjetlo-žuti orao, biele zadke, leti ne daleko od Bara 
duž pećinaste obale. 

Strigiceps pallidus. Tu sam pticu vidjao jako često u Herce- 
govini gdje leti iznad nižega šikarja i kamenitih ravnica a isto 
tako polovinom travnja u sjevernoj Dalmaciji; počevši od mje- 
seca travnja dolažahu na otok Lokrum pet do šest takvih ptica, 
no samo za burna i kišovita vremena, lietajući naokolo sjever- 
noga brežuljka. 

Circus rufus. Dolažaše na Lokrum zajedno sa dalmatinskom 
ejom: u travnju vidjao sam ih nekoliko po močvarah neretvan- 
skih i po sjevernoj Dalmaciji na jezeru vranskom kao i kod Nina. 

Circaetus galHcus. Njega sam vidjao tečajem travnja u Her- 
cegovini u okolici trebinjskoj. 

Buteo vulgaris. Nalazio sam ga mjeseca ožujka na Lokrumu 
a u Hercegovini mjeseca travnja. 

Grypa'ètus harbatus. Kod strvine, što sam ju izložio, da u 
okolici trebinjskoj lovim velike jastrebove, opazio je pouzdan 
jedan čovjek koncem ožujka tri brkata zera, koji su oko te Iješine 
nekoliko puta obljetavali te za tim opet izčezli. Nekoliko dana 
prije mojega dolazka u Mostar ubili su u blizini grada jednoga 
takva zera. 

Neophron percnopterus. Toga Iješinara opazio sam dne 31, 
ožujka ne daleko od dalmatinsko-hercegovačke medje medju Du- 
brovnikom i Trebinjem. a nekoliko dana za tim ubi moj svak 
(Leopold bavarski) jednoga takova Iješinara kod jedne strvine; 
ujedno pade jedan mladi par. Mjeseca travnja vidjalo ih se ne- 
koliko u okolici trebinjskoj. Metnuvši ušaru uz strvinu, navališe 
ti Iješinari na nju sa svom žestinom, no poslie nekoliko navala 
spustiše se na zemlju, da započnu blagovanje. U sjevernoj Dal- 



8 

maciji vidio sam dne 24. travnja jednoga Iješinara na pećinasloj 
obali zrmanjskoj, a istoga dana jošte dva na visokih pećinali 
morskoga tiesna medju Novigradom i karinskim zaljevom. 

Gijjis fiilvus. Uzduž ceste, koja vodi od dalmatinske medje do 
Trebinja, posvuda se vidjahu lietati naokolo takovi Iješinari. K str- 
vini, što sam ju izložio, redovito ne dolažalui nego većinom ob- 
Ijetavahu to mjesto; samo dne 31. ožujka medju sedmom urom 
iz jutra i drugom po podne sasta ih se množina na blagovanje: 
čitava konja nestade te priedje toga jednoga dana u njihov gladni 
želudac. Dne 15. travnja izložismo na drugom mjestu blizu neke 
turske kule mrtvu ovcu i uz nju ušaru ; jedan suri orao (Stein- 
adler) i jedan crni gavran navaljivahu na ušaru, a u istom tre- 
nutku spustiše se na strvinu bjeloglavi Iješinar i drugi crni gavran. 
Dne 18. travnja doletješe na isto mjesto nekoliko takvih Iješinara. 
no ne htjedoše ni pogledali na izloženu ovcu, nego navaljivahu 
kao pomamni na ušaru. 

U okolici mostarskoj vidjao sam takodjer nmogo bjeloglavih 
Iješinara; jednoga kod Šibenika u Dalmaciji. U zaljevu riečkom 
na malom jednom otočiću (školjiću) ima na jednoj pećinastoj 
glavici na mali puškomet visine cielo jato bjeloglavih Iješinara, 
sjedećih na jajih. Tu borave u miru : grlice, postotke južne i bje- 
loglavi Iješinari ; ovi potonji tako su pitomi, da se niti na ope- 
tovano pucanje sa svojega mjesta ne dižu, nastrieljeni ostaju ne- 
pomično na svojem mjestu očekujući drugi ubojiti hitac. Lov na 
te ptice može bivati samo sa čamca. Ustrielivši pod večer :25. 
travnja u nekoliko časova tri takve veoma stare ptice te izva- 
divši iz gniezda dvoje živih mladih iedva okrilaćenih ostavili taj 
veoma zanimivi klisurasti otočić'-. Pripoviedahu mi ljudi, da jastre- 
bovi koliko na ovaj toliko i na obližnji otok dolaze svakoga dana 
na prenoćivanje, a za bure pače u veoma velikom broju. 

Vultur cinercus. Nekoliko tih Iješinara vidio sam u okolici 
trebinjskoj. a kažu da ih se je nekoliko spuštalo i na strvimi ; 
kod Mostara vidjao sam ih više. 

Athene nociua. Kod Carine medju DuJjroviiikom i Trebinjcm 
vidjao sam jednoga ćuka više puta gdje sjedi na istom mjestu 
neke hridine. 

Otus hrachijotus. Dne 28. ožujka pokazašc se dvie utine u 
boriku lokrumskom. 



Strix flammea. Nju sam vidio samo jedan piiL iia Lokrumu 
mjeseca ožujka. 

Hirundo rustica. Prve lastavice vidio sam dne :29. ožujka u 
Dubrovniku, a nekoliko dana za tim pokazaše se nekoliko parova 
mladih lastavica i na Lokrumu, U južnoj Dalmaciji našao sam 
za čudo malo seoskih lastavica, no mnogo više u Hercegovini i 
sjevernoj Dalmaciji. 

Chelidon iirbica. Prve sam vidio u Hercegovini početkom 
travnja; u južnoj Dalmaciji vidjao sam ih samo po gdjekoje, u 
sjevernoj Dalmaciji nešto više ali i tu u malenu broju. 

Cotijle riparia. Prvih dana mjeseca travnja pokazivahu se 
jata prostih bregunica na jednoj hridini na obali otoka lokrum- 



skoga. 



Dne iO. i 31. travnja vidio sam gdjekoju takvu lastavicu po 
riekah Cletinji i Krki u sjevernoj Dalmaciji. 

Pouzdan motrilac priobćio mi je, da je nekoliko bregunica 
prezimilo u jednoj spilji blizu Dubrovnika. 

Ci/pselus apus. Dne 39. ožujka vidio sam ih nekoliko na 
zidinah staroga grada Dubrovnika; nekoliko dana za tim velika 
jata, kasnije opet nekoliko mladih parova, koji su jutrom i ve- 
čerom obljetavali hridine lokrumske. U Hercegovini i u sjevernoj 
Dalmaciji vidjao sam takodjer crnih čiopa, no nigdje u velikom 
broju. 

Cijpselus melha. Prve biele čiope opazio sam dne 39. ožujka 
na zidinah staroga grada Dubrovnika; sliedećih dana dodjoše u 
velikom broju i tu ostadoše. Polovicom travnja nastani se u 
jednoj spilji obale lokrumske jato od kakvih 20 parova radi 
leženja. 

Prvih dana mjeseca travnja vidio sam u Trebinju veoma 
mnogo bielih čiopa, kako obljetavaju; u okolici mostarskoj kao i 
u sjevernoj Dalmaciji niesam nigdje naišao na tu pticu. 

Lantus collurio. Rusoga svračka vidio sam dne 13. travnja 
medju Dubrovnikom i Carinom na drenovu grmu; ni prije ni 
kasnije niesam imao sgode da ga vidim. 

Lantus rufus. Dne 17. travnja vidio sam jedan mladi par 
na maslinah lokrumskih, gdje je i sliedećih dana boravio. 

Muscicapa atricapilla. Dne 19. travnja vidio sam ih neko- 
liko na Lokrumu. 



10 

Muscicapa alhicollis. Dne 17. travnja doleli [ii'vi mladi jìar 
na Lokrnni. 

Luscinia pliilomela. Vc(- 1. traMija čuli snio nm jirvij po- 
piovanjc })0 grniljn i mladom hrastikn od mcdjc do Tivbinja, a 
od tada na sgodnili mjestih svnda po Hercegovini i Dalmaciji. 

Eritliacus ruhccula. Ne samo mjeseca ožnjka nego i mjeseca 
travnja na Lokrnnm jako cesto, a tako isto na sgodnili mjestih 
na kopnn. 

Pratincola rubetm. Jednoga takva kovača vidio sam dne lU. 
o/Aijka n vinogradićn na Loknnnn : od tada ni jednoga sve do 
])olovice travnja, kada se na otokn pojavi ciela jata. no vei'inom 
samo na kratak boravak. U sjevernoj Dalmaciji vidjao sam ih 
samo pogdjekoje. 

Pratincola ruhicola. Počevši od polovice travnja sa gore spo- 
menntim crnovratim na zajedničkom proletn. u sjevernoj Dal- 
maciji koncem travnja i)()gdjekoji. 

Saxicola oenantlie. Tn j)ticn vidjao sam na Lokrnmu skoro 
svaki dan počevši od 10. ožnjka sve do 19. travnja, dana mojega 
povratka. Za mirna vremena gdjekoju. iza olnje ciele prolete; na 
kopnu ili je n mnogo manjem broju. 

Saxicola isahellina. Prvih dana travnja vidjao sam na Lo- 
krnmu pogdjekoju. od tada skoro svaki dan, što više što manje. 
Na kopnu medju Dubrovnikom i Trebinjem vidjao sam ih jako 
mnogo, vazda na parove. 

U sjevernoj Dalmaciji i lo u drugoj polovici travnja vidjao 
sam ih takodjer nekoliko, ali u mnogo manjem broju nego li 
na jugu. 

Monticola saxatilis. Dva takva stjenjaka vidio sam dne i;]. 
Iravnjn po gorah medju Dubrovnikom i Trebinjem: od tada na 
kopnu češće, no svaki piil na islili mjeslili i ii nc/naliiom broju. 

Monticola cijanca. l'rvc modre stjcnjaki- vidio sam u drugoj 
])ol()vici mjeseca ožujka na zidiiiali gr;i(la Did)rovnika. malo za 
tim mladi jedan par na liridinali lokruniskili. Tcčjijcm travnja 
pridodje sve to više parova koliko na otok toliko i na kopno 
l)Oi)ievajući marljivo. Na sjeveru poviše Dubrovnika vidjao sam ili 
samo kod nekoga staroga samostana na otoku Mljetu. 

Turđus musicus. Počevši od 10. ožujka vidjao sam ih za 
više dana na Lokrumn ciela jal;i. kasnije samo ovdje ondje po- 
gdjekojega. 



11 

Turdus ilìacus. Od 10. ožujka počevši u jalovih zajedno sa 
gajskim drozdoiii na Lokiunui, kasnije ni jednoga vise. 

Turdus menda. Počevši od 10. ožujka vidjao sam ih na 
Lokrumu prilično mnogo, kasnije samo pogdjekojega; u travnju 
pak više ni jednoga; po šikarah hercegovačkih gora nahodio sam 
jošte u travnju ovdje ondje pogdjekojega kosa. 

Curruca msoria. Dne 17. travnja našao sam ih nekoliko na 
Lokrumu. 

Curruca cinerea. Dne 17. travnja opazio sam nekoliko mla- 
dih parova na Lokrunm. 

Ne samo zviždaca (Laubvögel) nego raznih vrsti grnuiša 
(Grasmücken) vidjao sam jošte na Lokrumu i po Hercegovini. 
Ipak mi bijaše što poradi neprohodnoga šikarja i visokih kitnja- 
stih borova, što poradi nikada mirne živahnosti tih ptica pjevica 
posve nemoguće, da im ustanovim vrsti; medjutim imao sam 
posla sa najmanje pet raznih vrsti. 

Acrocephalus turdoides i Calamodiis pliragmitis. Obje te vrsti 
ptica vidjao sam i slušao po sjevero-dahnatinskih riekah i po 
močvarah vranskoga jezera. 

Anthus pratensis i campestris. Svaku tu pticu vidio sam 
koncem ožujka na Lokrumu i na ono malo čistinah u blizini 
čatrnja hercegovačkih. 

Anthus arboreus. Nekoliko tih ptica zatekao sam dne 17. 
travnja na Lokrumu.. 

Motacilla alba. Dne ^20. travnja vidio sam ih nekoliko na 
obalah rieke Cletinje u sjevernoj Dalmaciji. 

Budijtes melanocepiialus. Dne :2i. i :23. travnja vidio sam ih 
u velikom broju uz obale močvara vranskoga jezera i plitčina 
ninskih u sjevernoj Dalmaciji. 

Parus major i Parus comiidus. Obje te vrsti sjenica vidjao 
sam koncem ožujka na Lokrumu no uviek osamljene. 

Upupa epops. Dne 14. ožujka vidio sam ga prvi put na 
Lokrunm, no činjaše se, da ga je dugi put jako umorio, jer je 
mogao jedva letjeti. Više ga niesam sve do 28. ožujka vidio, od 
tada pak svaki dan što više što manje, najviše pak dne 10. i 17. 
travnja. Na kopnu niesam opazio ni jednoga. 

Sitta Neumaijeri. Na cesti medju Dubrovnikom i Trebinjem, 
no ipak već u visokoj, posve pustoj gori opažao sam gdješto, 
počevši od mjeseca travnja, nekoliko mladih parova ove čudno- 



Il' 

vate ptice, kako po hridiiiali pužu te na brku kamelija ])oèiva- 
jući daju naslućivati cvrkutanje naliko pjevanju. 

Ticiiodroma muraria. Due 17. ožujka gledao sam jednu 
takvu pticu, kako po gradskih zidinah dubrovačkih pužt' ; bila 
je to jedina ptica, što sam ju mogao vidjeti. 

Merops apiaster. Dne 10. travnja kružilo je cielo jato tih 
ptica nad Lokrumom, a nije se spustilo; istoga dana spustila se 
je posve iznemogla pčelarka na neki parobrod kod arbanaske 
obale : tu pticu dao mi je zapovjednik broda iza svojega povratka 
u Dubrovnik. Drugu takvu pticu ubijenu u gružkih vrtovih poslaše 
mi takodjer. Dne VS. travnja sjedila je jedna pcehu-ka na jednom 
boru otoka lokrumskoga, a 18. travnja bilo ih je na istom 
otoku više. 

Coracias garrula. Jednu modro vranu vidio sam dne IG. 
travnja u podne na Lokrumu ; no sat za tim bijaše ih već više, 
18. pak travnja opazio sam samo jošte jednu. 

Cuculus canonis. Jednu kukavicu vidio sam na Lokrumu 
dne 17. travnja, a opet jednu kod Nina u sjevernoj Dalmaciji 
dne Ž3. travnja. 

Palumbus torquatus. Jednoga takva goluba vidio sam dne 
0. travnja u boriku lokrumskom. a jednoga opet dne i24. travnja 
na posve golih pećinastih stienah medju morem novigradskim i 
karinskim. 

Columha livia. Golube strnaše, što na {)arove što u jalovih, 
vidjao sam svuda po pustom pećinastom gorju u blizini Irebiiij- 
skoj, jošte više pak u spiljovitih pećinastili stienah sjeverne Dal- 
macije i po istarskih otocih. 

Turtur auritus. Tri grlice vidio sam dne i;{. travnja na 
jednom polju u sjevernoj Dalmaciji. 

Streptopeleia risoria. Tu sam pliću vidio po krovovih i vr- 
tovih mostarskih. 

Caccahis saxatilis. Jarebica grivnja je i)o svoj D.ilmnciji pii- 
liOno razprostranjena ptica te se nalazi po svih sgodiiih mjeslili. 

U Hercegovini ima je pače u velikom broju. Dobar, strogo 
provadjan Zčdvon o lovu te razoružanje pučanstva uzroci su 
naglu umnažanju te vrsti ja^/ebica. U okolici Irebiujskoj slušao 
sam tečajem mjeseca travnja često i)uta [)() ciele ure jasan j)ovik 
mužjaka. 



13 

Coturnix communis. Medjii 10. i koncem mjeseca ožujka vi- 
djalo se je prilično prepelica. Kasnije niesam ih vidio sve do 17. 
travnja, tada sam opet jednu vidio na nekom neznatnom zobištu 
pomenutoga otoka, 

U okolici trebinjskoj kažu da znadu proleti prepelica biti 
često tako veliki, da lov na njih biva jako obilan. 

Oedicnemus crepitans. Na kamenitoj obali mora karinskoga 
u sjevernoj Dalmaciji vidio sam dne :24. travnja jedan mladi par 
kulika. 

Vanelhis cristatus. Medju G. i 10. ožujka za hladna burna 
vremena vidjao sam gdje dalmatinskom obalom od juga k sjeveru 
prelieću jata običnih vivaka. Sve do konca ožujka vidjao sam 
jošte pokojega vivka, kako visoko u zraku leti nad Lokrumom. 

Haematopus ostrdlegus Dne 4. travnja opazio sam jednoga 
običnoga kameničara na pećinastoj obali maloga poluotoka lo- 
pudskoga medju Dubrovnikom i Gružem. Toga u onih priedjehh 
riedkoga gosta ustrielio sam. 

Scolopax rusticola. Od 11. pa do konca ožujka vidjao sam 
na Lokrumu .šljuke. Da li ih je bilo mnogo ili samo gdjekoja, 
niesam mogao ustanoviti ; jer ono neprohodno trnovito .šikarje 
onemogućuje .svaki lov koliko čovjeku toliko i psu; a riedko koja 
šljuka naumice tuda luta, a to samo ako je od puta utrudjena. 

Pozemne kao i po vodne trčalice vidio sam koliko dne 10. 
ožujka u udruženih jatih od juga k sjeveru letjeti nad Lokrumom, 
toliko i u parovih koncem ožujka boraviti po klisurah lokrum- 
skih, a mjeseca travnja na jezerih i močvarah neretvanskih, po 
moru novigradskom, na jezeru vranskom i na obalah .sjeverno- 
dalmatinskih rieka. 

Mogao sam opaziti većih i manjih bar pet do šest raznih 
vrsti trčahca, no svaki put u tolikoj udaljenosti od parobroda ili 
čamca, da ni jedne niesam mogao točno uglaviti. 

Recurvirostra avocetta. Nekoje od njih vidjahu se dne 30. 
ožujka za burna i kišovita vremena, kako nad Lokrumom lete od 
juga k sjeveru. 

Numenius arquatus. Nekoliko ugara te vrsti vidio sam dne 
9. travnja na nekom močvarnom polju uz obalu rieke Neretve. 

Ciconia alba. Nekoliko pojedinih roda vidio sam u velikoj 
visini letjeti početkom travnja medju Dubrovnikom i Trebinjem. 



14 

Arđea cinerea. Od 11. ožujka \)a svo do jmèotkn travnja 
vidjao sam Inid pojodino bud G do 7 sivih čapalja u jatu nad 
Lokrunioni letjeti a da se nigdje ne spustiše. Kod utvrde .,Opuzen" 
opazio sam dne 18. ožujka takodjer nekoliko rapalja. dne 0. 
travnja vidio sam ili mnogo na }.)litèinah izj^red moèvara neret- 
vanskoga ušća kao i na obalah tih močvara. Po dalmatinskih 
otocih vidja se veoma često ta čaplja. .Tednu takovu vidio sam 
takodjer na jednoj strmoj stieni nad obalom rieke Zrmanje u 
sjevernoj Dalmaciji. 

Herodias garsetta. Dne 10. travnja iz jutra sjedjahu šest 
malih bielih čapalja za jake bure na jednoj pećini obale lo- 
krumske. 

Travnja mjeseca dolažahu jošte pojedine takove čaplje na 
kratak boravak na Lokrum. 

Po močvarah neretvanskih kao i ])0 jezeru vranskom vidjao 
sam takodjtT malih bielih čapalja. 

Nìjcticorax europaeiis. Mjeseca ožujka skoro svaki dan iz 
jutra i pred večer čulo se je na Lokruimi kvakanje kvakavaca 
što |)relieću. 

Ardea ralloides. Dne 4. travnja sjcdjalni dvie žute čaplje na 
jednoj pe(-ini obale lokrnmske. 

Nekoliko njih vidio sam takodjer, gdje se dižu iz bara M'an- 
skoga jezera, da potraže sebi hranu na pašnjacih, na kojih pasu 
goveda i konji. 

Ardea purpurea. Dne 0. travnja iz jutra spustiše se dvie 
takve čaplje na borik lokrumski i ostadoše tu cieli dan. SliedečiJi 
dana doljetavahu jošte nekoje, odmarajući se na istom mjestu i 
to na visokih granatih borovih prema jugu. Dne 12. travnja 
spusli ili se više od dvadeset na isti otok, dočim su ih ciela jata 
visoko u zraku nad otokom letjela, a niesu se spustila. Na obalali 
neretvanskih kao i na rieci Zrmanji te na jczci'U vranskom na- 
lazio sam takodjer rumenih čajialja. 

Fidica atra. Dne 'l'l. travnja vidio sam ili prilično mnogo 
na jezeru vranskom. 

Cifgnus olor. U velikoj bari poviše Metković a leže na jajili 
svake godine nekoliko crvenokljunili labudova. 

Na jezero vransko dolaze labudovi samo u zimsko (lol)a; 
da li su pak to crveiiokljiini (olur) ili žulokljiuii {miisicus), ne 
mogoli doznati. 



15 

Anas hoschaa. Nekoliko mladih parova takvih pataka vidio 
sam 22. travnja na jezeru vranskoni. 

Anas querquedula i crecca. Takove patke viiho sam u ve- 
likih jatih na Neretvi, a koncem ožujka i })oretkom travnja ta- 
kodjer na moru kod Lokruma. 

Veću patku, što sam ju na velikoj daljini morao držati za 
Aythya ferina, vidio sam dne 23. travnja na plitcinah ninskih u 
sjevernoj Dalmaciji. Koncem ožujka opažao sam sa Lokruma, 
kako se velika jata pataka na otvoreno more spuštahu i onuda 
plivahu ; držao sam ih za Casarca rutila. 

Sylochelidon caspia. Dne 18. ožujka vidio sam ih prilično 
mnogo u Boci Kotorskoj. 

Sterna Jiirundo i Sternuta minuta. Te čigre vidjao sam mje- 
seca travnja po dalmatinskih vodah ; od potonje vrsti dne 22. 
travnja rano iz jutra priličan l^roj odmarajući se na .jednoj pe- 
ćini pri ulazu u luku šibensku. 

Larus marinus. Medju 14. i 18. travnja vidjao sam jednoga 
ili dva morska galeba medju Dubrovnikom i Lokrumom. 

Larus Michahellesi. Od G. ožujka pa sve do 20. travnja 
vidjao sam ovu sredozemnu vrst južnoga galeba po istarskih i 
dalmatinskih vodah svagdje u velikom broju. Po vodah sjevero- 
dalmatinskih dopire taj golub na milje daleko u planinu. 

Larus fuscus. U pomenutom kraju svagdje, no ne u tolikom 
broju kao južni, a nisam ga vidio, da ostavlja more i luku i da 
odlieće u nutrašnjost kopna. 

Larus riđibunđus. Toga galeba vidjao sam mjeseca ožujka 
i travnja svuda po dalmatinskih vodah u velikom broju. 

Puffinus anglorum. Prvi burnjaci opaženi bijahu dne 24. 
travnja nad ulazom u more novigradsko. 

Phalacrocorax carho. Jednu takvu pticu vidješe dne 12. 
ožujka na obali lokrumskoj. Dne 23. travnja vidio sam ili neko- 
liko medju Zadrom i Ninom blizu tamošnjih otočića. 

Graculus cristatas. Početkom ožujka vidjao sam ih prilično 
mnogo medju Istrom i sjevernom Dalmacijom. U južnoj Dalma- 
ciji nisam vidio ni jednoga, u sjevernoj pak Dalmaciji koncem 
travnja samo nekoliko, ali opet više ih na obalah otoka Paga, 
Krka i Cresa te po zaljevu riečkom. 

Graculus pijgmaeus. Vidjao se po plitcinah ninskih i blizu 
mora novigradskoga u sjevernoj Dalmaciji. 



16 

Pelccanus onocrotalus. Dne '.). travnja l)i nii javljoiio. da 
su se prvi gemovi sa svojega zimskoga })nta povratili i da sn vi- 
djeni bili po plitčinah neretvanskoga ušc-a ; leglo da ini je ii 
jednoj bari ne daleko od Metkovića. 

Na jezero vransko kod Zadra dolaze gemovi takodjer kao 
gosti, no čini se da im tu nije leglo. 

Ne samo u sjevernoj Dalmaciji nego i na obalali ušća ne- 
retvanskoga nahodio sam burnjaka srednje veličine i to u velikom 
broju. Žalibože te ga niesam mogao nikada motriti u neposrednoj 
blizini. Držao sam ga da je Fodiceps griseigena (mhricoUis). 

Nabrajanje ptica, što su se u ovom motrilištu stalno mogle 
uglaviti, ovim je dokončano, a meni budi konačno dozvoljeno, 
da pridam neke opazke, što se odnose na putovanje ptica-selica. 

Lokrum je doista izvrstno mjesto za motrenje ptica, jer vrlo 
mnogi krilati gostovi, koji ovuda prelieću, na tom se otoku bar 
na kratak odmor zaustavljaju. 

Za mnoge ptice, koje rano t. j. već sredinom ožujka k sje- 
veru putuju, kao i za one vrsti, koje to kasnije čine, mogao sam 
to opaziti, da su ih mnoge i razne vrsti jaki južni vjetrovi onamo 
vazda donosili. Za posve liepa, topla, u onih priedjelih lakim 
sjevernjakom podržavana vremena bio je otok većinom upravo 
bez ptica, jer je broj domaćih ptica za čudo neznatan. 

Mnoge vrsti ptica putuju danju; vidjao sam ih, kako leteći 
od mora ovamo dolaze, da ih za koju uru već nestane ; druge 
pak ostajahu po jedan ili po više dana. Koje su samo preljeta- 
vale, držalui se uviek pravca obale, dakle po prilici od juga 
k sjeveru. Bilo je dana, za kojih je putovanje prijatno bilo samo 
jednoj vrsti ptica, a bilo je i takvih, kada se je više vrsti pa sve 
u znatnom broju sakupljavalo. 

Medju najprijatnije dane broje se IG. i 17. travnja: tih dana 
bijaše otok oživio od množine nadošlih ptica. 

Pravac, kojim ptice Dalmacijom prcljetavaju, teče od otoka 
k otoku ; dočim je kopno tako rekući bez i)tica, sve je vrvjelo 
na Lokrumu od tih gostova, što su dolazili i odlazili. 

Kratke ove bilježke ne mogu imati tu nakanu, da se sma- 
traju osnovanimi opažanji, no biti će im jamačno sudjeno, da 
uzbude zanimljivost za ovu najjužniju pokrajinu monarkije, koja i 
u orniloložkom obziru zaslužnje mnogu pažnju. 



Turistično faunistični izlet na Ivančicu. 

Napisao 

-A.. E. T-o-rinac, 

prof, u Varaždinu. 

Početkom kolovoza 1886 odlikovao me je gosp. prof. Fr. 
Marković u mom domu posjetom, te mi kao takovomu, koji sam 
već bio na Ivančici predložio, da podjem s njime i sa još nje- 
koliko otmenih lica na Ivančicu. Predlog bijaše dakako odmah 
primljen. Za njekoliko dana dogovora i pripreme bili smo spremni 
na put. U polnoći izmedju 11. i 12. kolovoza našlo se nas deset 
turista na okupu : gdja. Antolek - Orešek sa svojom djecom, 
gdja. Bakalovićeva i Halaupkova iz Beča, gosp. prof. Marković 
sa svojim sinčićem, gosp. Gustav Leitner jun. i ja. Vrieme bijaše 
liepo, da ne možeš ljepšega poželjeti: nijednoga oblačka, a mje- 
sec kao sjajna okrugla ploča. Aneroid je doista pokazivao pro- 
mjenljivo vrieme, ali nitko nas nije ni iz daleka sanjao, kakova 
nas sudbina čeka. U samu zoru u 4 sata i četvrt počeli smo 
uzlaziti na Ivančicu. Horizont bijaše bielimi perastimi oblaci zastrt. 

Hodeć polako i šaleć se, došli smo do „švajcarije" u 6 sati 
i četvrt. Svajcarija nalazi se na po puta na sjevernoj strani Ivan- 
čice. Sad je počeo mrzli iztočnjak piriti, a vrh „Veliki konj" počeo 
se maglom pušiti. Tu smo se odmarali, a gospodje priredile su 
nam gospodski zajutrak. 

Odavle krenuli smo u 7 sati i po. Do mjerničke piramide, 
to jest na najvišu točku Ivančice dodjosmo u 9 i pol sati. Ho- 
deći polagano trebali smo dakle od podnožja do vrha Ivančice 
4 sata. Putem zabavljasmo se medju inim i sabiranjem raznih 
životinja: jedan lupio bi koru, drugi kalao bi trulo drvo, treći 
naprezao bi se da odtrgne koju gubu, četvrti čeprkao bi po 
trulom lišću itd., svi bijasmo prirodopisci. Na samom vrhu Ivan- 
čice nalazi se dosta velika bara. Bio sam nakanio, da ovu baru 
posije podne protražim. 



18 

Prispjevši na vrh Ivančice nitko se nije potužio na umorne 
noge, svi bijasnio veseli, puni onoga blaženoga èiivslva, koje 
može čovjek samo na vrhu visokoga brda očutjeti. 

Mrzli iztočnjak je sveudilj puhao, a prema podnevu počela 
nas gusta magla obuhvatati kao u zimi. Dapače počela je i kiša 
kapati. To nas medjutim još sve nije ozlovoljilo. Mi se spremasmo 
na ručak, a to je posije sretnoga uzlaza na visoko brdo veoma 
važan posao. Svaki se je trsio, da pripomogne, da bude čim ljepše, 
ili bolje čim brže stol, to jest na tlo razastrti ogrtač utrobom 
naših doista težkih toraba izkićen. I mi bijasmo pri ručku. Kiša 
počela sve jače padati. Štitili smo se kišobrani. Napokon počelo 
lievati, počeli gromovi pucati, a vjetar počeo duvati, kao da nas 
nezvane stvorove hoće sa Ivančice pomesti, da ne budemo svje- 
doci vilinskomu kolu. Trajalo je kakav četvrt sata, i mi smo već 
bježali niz brdo. Po silnoj kiši, uz tutanj gromova i silni luik 
vjetra dielom smo išli, dielom smo se koturali sve niže i niže. 
Nije se tu pazilo na obični gorski put, dosta bijaše, da se je išlo 
niz brdo i prema Ivancu. Taj mokri put trajao je od pol jedan sat 
do 4, dakle 3 sata i po ! 

U Ivanec dodjosmo dakako skroz i skroz niokri. U Varaždin 
niesmo se smjeli ovakovi voziti, jer bi nedvojbeno svi bili oho- 
lili. Dobri ljudi primili nas u kuću, preobukli nas i okriepili. Njeki 
prospavali smo u Ivancu, a njeki, pošto su se oporavili, vratili 
su se noću u Varaždin. Prepatili smo dosta, ali zlih posljedica, 
kako sam se kasnije uvjerio, nije nitko osjetio, te nam je drago, 
da smo vidjeli zanimiv prizor gorsk'e oluje. 

Ivančica nije visoka (10C2 m.), ali je jako promjenljive čudi. 
Čovjek može radi nepogode vremena na njoj jako nastradati, te se 
mi ovdje usudjujemo iztaknuti, da bi veoma korisino bilo, da se 
naše si. hrvatsko planinsko družtvo ozbiljno pobrine, da se na 
Ivančici, na tom liepom i zanimivom hrvatskom bidu, koje je 
niedju Dravom i Savom najviše, čim i)rije sagradi koliba. 
llzlaz('(' na Ivančicu sabrali smo sliedeče životinje: 
Ar t h r o p o d a. 

Red: Crustacea. 
Razred: Isopoda. 

Porccllio scalier Lah. 
Sp. Bnte and. J. O. Westwood: 13ritisli scssìIc-cvimI ( ,; u- 
slacca. Lon(hin. 18(>:^-l,SG<S, vol. II, str. 470. 



19 
Svuda na Ivančici na vlažnih mjestih česti isopod. 

Red: Arachnoidea. 

Razred : Opiliones. 

Pha1aii{?iuui parietiniiiu, de Geer, 1778. 
E. Simon: Les Arachnides de France. Paris 1874 — 1879, 
tome VII, str 201. 

Na Ivančici običan. 

Razred: Chernetes E. Simon 1879. 
Chelifer luontigenus E. Simon 1879. 
E. Simon, 1. e, tome VII. str. 40. Pod vlažnim lišćem našao 
2 primjerka Simonove nove vrsti. 

Red: Hexapoda. 

Razred: Orthoptera. 
Stenobothi'us liaeiiiorrhoidali!-), Clharp. 
G. Brunner v. Wattenwyl : Prodromus d. europ. Orthopteren. 
Leipzig, 1882, str. 114. 

Na Ivančici svuda veoma česti skakavac; on je, rekao bi, 
najčešća životinja na Ivančici. 

Pezotettix pedestri», Linn. 
G. Brunner, 1. c. str. 226. 

Ovaj krasno šareni skakavac je na Ivančici običan i dosta 
čest, on je pravi ures ovoga liepoga brda. 

Thaiuiiotrizon cinereiis, Linn. 
G. Brunner, 1. c, str. :34:3. 
I ovaj put, kao što i 1885 našao sam na Ivančici njekoliko 

primjeraka. 

Razred: Coleoptera. * 

Chrysoinela coertilea, Dufts 
Redtenbacher : Fauna austr., izd. III, sv. II, str. 471. 
Schlosser: Fauna kornjaša, str. 902. 

Kao nalazište u Hrvatskoj navaclja Schlosser Bitoraj kod 
Fužina. Ivančica je dakle drugo dosele poznato nalazište toga 
kornjaša. Našao sam 1 prim. 

Kosalli» alpina, Linn. 
Redtenbacher, 1. c, sv. II, str. 398. 
Schlosser. 1. c. str. 814. 



* Ovdje navedene kornja.še imao je dobrotu oprodieliti g. E dm. Reitter, 
entomolog u Mckllingu kod Beča. 



20 

Na grmlju Ivančice običan, ali ne česti kornjaš. Ja sam ponio 
sa sobom u žesti 3 prim. Kad sam došao kući, našao sam u 
žesti osim triju kornjaša još dvie sitne ličinke, koje su očito iz 
tih kornjaša izašle. Ove ličinke sjećaju me ličinaka Hirmoneiira ob- 
sciira Meig. i Phorostoma latum Egger., koje živu u ličinkali i 
kukuljicah kornjaša Rliizotrogus solstitialis. * ali se od njih svojim 
oblikom mnogo razlikuju. Jedna ličinka duga je 4*8 mm., a druga 
4-i2 mm., a široke su 1 mm. huadu 6 uzdužnih redova jedno-, 
dvo- i trošiljatih trnića. Osim toga nose na svakom kolutiću tiela 
po jedan popriečni red sasma sitnih trnića. Bilo bi veoma zani- 
mivo proučavati razvoj ovih hčinaka. 

Rhinosiiuns ruficollis, Linn. 

Redtenbacher, 1. c, sv. IL, str. 138. 

Schlosser, 1. c. str. 570. 

Pod korom truloga drveća običan. 

Bolitophagn» reliculatus, Linu 

Redtenbacher, 1. c, sv. II, str. 104. 

Schlosser, 1. c, str. 543. 

U gubah običan. 

Corticns cimeterins. 

Niti R. e d t e n b a c h c r niti Schlosser no spominju ove 
u trulili panjevih Ivančice obične i česte vrsti kornjaša. 
Dromiii» qiiadriiuacnlatiis. Lìmi. 

Redtenbacher, 1. c, sv. I., str. 25. Schlosser, 1. c, str. 25. 
Pod korom drveća sasma običan kornjaš. 
Cychrus attenuatus, Fabr. 
Redtenbacher, 1. c, sv. L, str. 15. Schlosser, 1. c, str. 12. 
Našao 2 prim. pod lišćem. 
U Varaždinu, 27. studena 188G. 



* Brauer: Zwei Parasiten des Rliizotrogus solstitialis aus der Ordnung;' 
der Dipteren. Sitzungsber. d. niath. nat. Gl. d. kais. Akatl. d. Wissenscliafl. 
B.nd LXXXVIII, Heft II, str. 8ü5. 



Prilog fauni zapadne Slavonije. 

Napisao prof. 

.A.. IO. J-v:uriri.a,c. 

U kolovozu 1886 imao' sam novčanom podporom narod, 
zoolog, muzeja u Zagrebu nastaviti moje faunistično iztraživanje 
Krasa i njegovih podzemnih špilja. Radi njekih slučajeva kolere 
u onih priedjelih, kojimi sam ja imao putovati, pronašlo je me- 
djutim si. ravnateljstvo spomenutoga muzeja uputnijim, da za 
sada napustim putovanje u Kraške predjele, pak da se uputim 
u zapadnu Slavoniju, i to koje radi toga, što je Slavonija i onako 
faunistično razmjerno najmanje poznata, koje opeta, da se pred- 
usretne prigovorom, kao da se od strane ravnateljstva zoolog, 
muzeja Slavoniji manje pažnje posvećuje nego drugim dielom 
naše domovine. 

Glavna svrha moga boravka u Slavoniji po uputi ravna- 
teljstva bijaše ta, da iz veoma zanimivih paludinskih i kongerij- 
skih naslaga * okolice Malina, Kujnika, Ciglenika, Bečica itd. sa- 
birem gradju za narod, zooložki muzej. Osim toga imao sam sa- 
birati babure (Isopoda), stonoge (Myriopoda) i druge člankonožce, 
kao što bilježiti i narodna imena riba, ptica i dr. 

Kako rekoh, bijaše odlučeno, da podjem u Liku, radi kolere 
medjutim promienjena bijaše prvobitna nakana, te sam pošao u 
Slavoniju. Promjenom prvobitne osnove i dogovaranjem sa gosp. 
prof. Brusinom, koji je medjutim pošao u Beč, izgubilo se je 
žalibože mnogo vremena, te sam ja mogao istom 23, kolovoza 
krenuti na put, a u Slavoniju došao sam u najnezgodnije vrieme 
kako za paleontologa tako i za zoologa. Kad sam ja bio u Sla- 



* S. Brusina. Fossile Binnen-Mollusken aus Dalmatien, Kroatien und 
Slavonien, nebst einem Anhange. Mit 7 lith. Tafeln, Agram, 1874. M. Neumayr 
und C. M. Paul: Die Congorien- und Paludinenscliichten Slavoniens und deren 
Faunen. Ein Beitrag zur Descendenz-Theorie. Mit 10 Taf. Abh. der geol. 
Reichsanst. VII. Wien 1875. 



'22 

voiiiji (od i7. kolovoza — do 9. rujna 188G.) riaiod Ijìo je zabavljen 
šljivom. Tko je bio u Slavoniji, kad narod bere i sprema šljivu, 
lako će mi vjerovati, da niesam mogao dobiti radnika, kojega 
sam pri izpiranju okamina neobliodno trebao, van njekoliko dana, 
dok nije narod poeeo spremati šljivu. I za zoologa bijaše vrieme 
moga boravka u Slavoniji veoma neshodno. Uslied velike suše, 
koja je vladala dugo vrieme prije moga dolazka u ubavu Sla- 
voniju, usljed pomanjkanja visokih brda i velikih šuma u onom 
priedjelu, koji sam ja obišao, pak uslied kasne dobe godine, našao 
sam tamošnju faunu jako oskudnu, jednoličnu. Izuzev možebiti 
pravokrilce (Orthoptera) i leptire (Lepidoptera ), kojim suho i 
toplo vrieme prija, te kojih bijaše po broju individua veoma 
nmogo, našao sam u razmjeru prema plodnosti tla veoma malo 
životinja. Osobito je zanimiva vrst Tachyporus formosus Matthavs^ 
koji je dosele, kako se čini, u našoj monarkiji samo iz Ugarske 
poznat. Zanimiv je takodjer liepi račić Niphargus putcanus Koch, 
kojega sam našao 2 prim. u bunaru kod Cliglenika, pak račić 
3Ioma Fischeri, Hellich., kojega sam silnu množinu našao u 
malih jarnicah na „Slanom vrelu" kod Oriovca. — 

U sabiranju faunističnih podataka okoline Oriovačke i)odu- 
pirali su me medju inimi osobito gg. Jakov Kalajdžić,, vu"-itelj, 
St. Gabrić, umirovljeni ravnatelj i Kamilo Frigan, svi u Oriovcu. 
Jakov Bobinac, učitelj u Cagleniku i dr. Ig. Brlić, odvjetnik u 
Brodu. U gostoljubivoj kući g, Kalajdžića uživao sam udobnost, 
kako bi ju riedko gdje našao. Svoj ovoj gospodi na prijaznom 
susretanju liepo zahvaljujem. Gosp. prof. Brusina, ravnatelj nar. 
zoolog, muzeja u Zagrebu, omogućio mi je putovanje u liepu 
Slavoniju pruženom mi novčanom podporom iz dotacije zavoda 
za iztraživanje zemlje, osim toga olahkotio mi je izradjivanje ove 
moje radnje koli svojim izkustvom toli potrebitimi literarnimi 
sredstvi. I gosp. j)rof. Brusini ovime najsrdačnije zahvaljujem. 

Sistematični popis životinja 

nadjenih u okolini Oriovca u zapadnoj Slavoniji. 

Red: Crustacea. 

Razred: Phyllopoda. 
Moina Fischeri, Hellidi. 



28 

U inalili juinicali lui „Slanom vrelu" u brdu kod Oriovca 
3. rujna u velikoj množim. 

Razred' Amphipoda. 

Nipliargus puteanus, Koch. 

Tik uz Orljavu na granici izmedju obćine Ciglcnik i Bcčic, 

pod lordom Zukačom, nalazi se mali bunar, dobar uietar dubok. 

iz kojega ljudi })itku vodu crpe. U tom bunaru našao sam 31. 

kolovoza dva primjerka ovoga račića: jedan je dug 22 mm., drugi 

ii) mm. 

Gammarus fluviatilis, Rös. 

U svih potocih okolice Oriovačke običan i cesti račić. 

Gamniariis piilex, Lin. 

U istih potocih kao i prijašnja vrst, ali mnogo rjedji račić. 

Razred: Podophthalmata. 

Astacus fluviatilis, Rond. 

Dočim su u većini voda ne samo austro -ugarske monarkije 
već i susjedne Njemačke potočni raci već od god. 1880 silno po- 
gibali od njeke dosad nepoznate bolesti, našao sam u gorskili 
potocih okolice Oriovačke neobično mnogo i velikih rakà. Pripo- 
viedali su mi ljudi, koji se rakolovom bave, da oni niesu ni naj- 
manje opazili, da bi raka ne stajalo n potocih okolice Oriovačke. 
Isto tako niesu ljudi opazili, da bi raci pogibali u vodah Sisačke 
okolice. 

Red: Arachnoidea. 

Razred: Chernetes, E. Simon. 
Chelifer disjuiictus, L. Koch 1873. 

E. Simon: Les Arachnides de France. Paris, 1874—1879, 
tome VII, str. 27, pi. XVIII, flg. 5. 

Tresuć gužvicom [Clematis vitalba Lin.) gusto obraslo grmlje, 
da sabirem kukce, pala su u podmetnuti kišobran medju inimi 
mnogimi životinjami i dva primjerka ove vrsti. 

Obisium muscorum, Leach, 1817, var. olivaceum. 

E. Simon, 1. c, tome VII, str. 54, pl. XIX, G, 10, 14. 

Na raznom grmlju, gužvicom gusto obraslom veoma česta vrst. 



^4 



Red: Myriopoda. 

Razred: Diplopoda. 
Polydesmus collaris, C. Koth, 1847. 

R. Latzel: Die Myriopoden, II, str. 157. 

Dne 29. kolovoza našao sam u Kujnik-dolu u veoma vlažnoj 
pukotini pećine, kamo sunčane zrake nikada ne dopiru, dva pri- 
mjerka ove stonoge 

Red: Hexapoda. 

Razred: Thysanura. 

Machilis polypoda, Lin. 

John Lubbock: Monograph of tlie Collembola and Thysa- 
nura. London, 1873, str. 236, pl. Llll. 
U gustom grmlju obična vrst. 

Orcliesella (Podura) villosa, Geotf. 

John Lubbock, 1. c, str. 131, pl. XV and XVI. 
U gustom grmlju sasma običan i čest kukac. 

Razred: Orthoptera. 

Forficula auricularia, Lin. 

G. Brunner: Prodromus d. europ. Orthopteren. Leipzig, 
1882, str. 12. 

U cvieću gužvice veoma čest kukac. Narod zove ga uljez 
(gen. uljeza). 

Mantis religiosa, Lin. 

C. Brunner, 1. c, str. 59. 

U vinogradih Oriovačkih običan, ali ne čest pravokrilac. 

Tryxalis nasuta. Lin. 

G. Brunner, 1. c, str. 88. 

Ovoga skakavca niesam doduše našao na licvoj obali Save, 
već sam ga našao na kolodvoru u bosanskom Brodu, ali ne dvo- 
jim, da se nalazi u Slavoniji. 1 prim. 



io 



Stenobothrus rufipes, Zett. 



C. Brumier, 1. c. slr. 113. 

Na travnicih okoline Oriovačke sasina običan i čest ska- 
kavac. 

Stenobothrus haemorrhoidalis, Charp. 

C. Brunner, 1. c, str. 114, 
Kao prediduča vrst. 

Gomi)liocerus rufus, Lin. 

C. Brunner, 1. c, str. 131. 

Na travnicih okolice Oriovačke veoma čest skakavac. 

Oedipoda coerulesceiis, Lin. 

G. Brunner, 1. c, str. 164. 

Svuda na mršavom tlu, na poljskih putovih sasma obična 
vrst u ravnici i u brdu. 

Caloptenus italicus, Lin. 

C. Brunner, 1. c-., str. 217. 

U okoUci Oriovačkoj veoma čest skakavac. 

Platyphyma Giornae, Rossi. 

C. Brunner, 1. c, str. i30. 

Na neobradjenom tlu oko Oriovca obraslom grmljem, ko- 
rovom i dračem veoma čest skakavac. 

Tettix bipuuctatus, Lin. 

C. Brunner, 1. c, str. 235. 

Na njekom travniku medju grmljem u suhom lišću našao 
sam 1 prini. 

Phaneroptera falcata, Scop. 

C. Brunner, 1. c, str. 291. 

Na grmlju okohce Oriovačke doista obična, ali ne česta 
kobilica. 

Thamnotrizon fallax, Fischer. 

C. Brunner, 1. c, str. 342. 

Na grmlju u brdu Oriovca našao 1 prim. 



2G 

Oecaiitlms pellucens. .S(o}). 

L\. Brunner, ]. t-., str. 4r^l. 

Na grmlju u cvieću gužvice običan i čest kukac. 

Paliiigciiia horaria, Lin. 

U Posavini zovu ovu životinjicu „Savski cviet." (i. prof. 
Vj. Novotni reče, da ju u Pokupju zovu „Lepica". («. jirof. 
Kiseljak kazao mi je, da ju oko Križevca zovu „Šerepek." 

Već davna želio sam vidjeti prizor, gdje silna množina vo- 
denoga cvieta" nad vodom prsi, kako je to motrio Réaumur 18. 
kolovoza 17:]8 na Marni u Franceskoj. Dne :27. kolovoza 18(S0 
bio sam tako sretan, te sam gledao taj veoma zanimivi prizor. 
Toga dana vozio sam se parobrodom na Savi iz Siska u Kobaš. 
Već pred Orubicom pokazali su se prvi primjerci „vodenoga 
cvieta" vrsti Palingenia horaria Lin. Kod Orubice, u 5 i ^^ na 
večer, ^kad je još sunce svietilo, dospio je parobrod u veoma 
gusti roj ove životinje. „Myriade vodenoga cvieta, koje i/[)U- 
njavahu zrak nad riekom i na obali, gdje sam ja stajao, ne 
možeš niti izreći niti pojmiti. Kad snieg pada i.ajvećimi i naj- 
giiš(-imi paliuljicami. to zrak ]iije lako pvm sniega, kako Ijijašc 
ovdje pun vodenoga cvieta," veli Kéaunnu- o vodenom cvietu na 
Marni. Tako bijaše rečenoga dana na Savi. 8 — lU met. u visinu 
bijaše sav zrak nad Savom izpunjen nebrojivom nmožinom tih 
nježnih bielih stvorova. Parobrod vozio se je u tom gustom roju 
„vodenoga cvieta" od 5 i ^/^ do 7 i 7^ sati od Orubice do utoka 
Crnca potoka u Savu, dakle duljinom od :28 kilometara. Ako se 
uzme, da je Sava niže Orubice po prieko 200 met. široka, pak 
ako uzmemo, da je „vodeni cviet" gusto zapremao prostor samo 
8 111. u visinu nad vodom, to je taj roj „vodenoga cvieta" za- 
premao ogromni j^-ostoi' od 1-1-, 800.000 kub. metara I Ako nadalje 
uzmemo, da bijaše u jednom kul). metaru samo 500 životinjica, 
to bijaše -21. kolovoza 188() nad Savom izmedju Oiubiee i uloka 
(Irnca potoka u Savu preko 22 iiiiljni'de životinjica vrsti l'd/in- 
(jcnia horaria Lin. ! ! Pošto je rečenoga dana od 2 do \- sata i)0 
po(bie u Posavini silna kiša p;idala, to je morala ova ogromna 
množina tih životinjica tek |)oslje 4 sata i to skoro istodobno izaći 
iz vode i svršiti preobrazu. -ler da su f)ve životinjice prije iz vode 
izašle, bila bi jih kiša Jialrag u vodu bacila i uništila. 



27 

Da li, i koliko večeri se je taj prizor opetovao, iiiesain 
mogao saznati, već su mi ljudi, koji se često uz Savii bave, 
samo kazali, da .,Sava cvate" ili da „Sava cvjetava" uvjek u isto 
doba u kolovozu. * 

Razred: Rhynchota. 

Notoiiecta glauca, Lin. 

U svih stojećih vodah okolice Oriovačke sasma običan kukac. 

Razred: Lepidoptera. 

Catocala nupta, Lin. 

Običan ali ne čest leptir. 

Zygaeiia cariiiolica, Scop. 

Našao 1 prim, 

Acheroiitia Atropos Lin. 

U sumrak 5. rujna vidio 1 primjerak, gdje je oblietao njeki 
pčelinjak. Pripoviedali su mi pčelari, da je ovaj leptir u rujnu 
oko Oriovca običan. 

Lycaeiia Icariis Rott. 

Sasma običan leptir. 

Polyommatus Phlaeas Lin. 

Sasma običan. 

Caenonymplia Pamphilus Lin. 

Sasma običan. 

Par arge Megaera Lin. 

Običan leptir. 

Pararge Egeria Lin. , 

U gajevih običan i čest. 



* Libellulirlae, koje ovdje zovu staklenice i staklari, i kojih sam oko 
Oriovca dosta vidio, niesam ovaj put sabirao. 



28 

Epinephele Janira, Lin. 

Sasma običan leptir. 

Epinephele Tithonus, Lin. 

Običan leptir. 

Limeuitis aceris Lin. 

Običan. 

Limenitis Populi, Lin. 

Vidio sam jednoga leptira ove liepe vrsti, kad je u brdu 
preko vinograda letio. 

Vanessa C album Lin. 

Sasma običan. 

Vanessa Jo Lin. 



Običan. 
Običan. 

Običan. 
Običan. 
Sasma običan 



Argynnis Latonia Lin. 

Argynnis Aglaia Lin. 

Argynnis Paphia Lin. 

Militaea Athalia Esp. 



Pieris rapae Lin. 

Sasma običan i čest leptir. 

Pieris napi Lin. 

Sasma običan i čest. 

Pieris sinapis, Lin. 

Sasma ojjičan i čest. 

Colias hyale Sin. 
Sasma običan. 

Colias edusa Fabr. 
Sasma običan. 



29 

Gonopterix rhamiii Lin. 
Sasma običan. 

Papilio Machaon Lin. 
Običan. 

Razred: Coleoptera. 
Halyzia vigiuti-duo punctata Lin. 

L. Redtenbacher : Fauna austriaca, IIL Aufl., Wien, 1874, 
n. Band, str. 533. 

Schlosser Klekovski: Fauna kornjasa, Zagreb, 1877, str. 956. 
Obična vrst. 

Hyperaspis reppensis Herbst. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 535. 
Schlosser, 1. c, str. 957. Obična vrst. 

Hispa atra Lin. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 519. 
Schlosser, 1. c, str. 940. Našao 1 prim. 

Haltica cyparissiae, Entom. Hefte. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 500. 

Schlosser 1. c, str. 928. Veoma čest buhač. 

Chrysomela varians. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 471. 

Schlosser, 1. c, str. 902. Na vrbah veoma česta zlatica. 

Cryptoceplialus janthinus Germar. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 460. 
Schlosser, 1. c, str. 888. Našao 1 prim. 

Tychius polyliueatus Germar. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 318. 
Schlosser, 1. c, str. 757. Našao 1 prim. 

Apion penetrano, Germar. 

Redtenbacher, 1. c, II, str. 287. 
Schlosser, 1. c, str. 652. Našao 1 prim. 



30 

Otiorliyiichus lonpcollis, Sdiönli. 

Rcdtenbacher, 1. c, II, str. ^09. 
Schlosser, I. c, G92. Obična vrst. 

Mordella aculeata. Lin. 

Rcdtenbacher, 1. c, II, str. IGl. 
Schlosser, 1. c, 590. Našao 1 prim. 

Anthicus quadrigiittatus, Rossi. 

Rcdtenbacher, 1. c, II, str. 155. 
Schlosser, 1. c, str. 585. Našao 2 prim. 

Lagria liirta, Lin. 

Rcdtenbacher, 1. c, II, str. 148. 
Schlosser, 1. c, str. 579. Našao i prim. 

Cis hispidus Payk. 

Rcdtenbacher, I. c, II, str. 70. 
Schlosser, I. c, str. 506. Našao 1 prim, 

Copris lunaris, Lin. 

Rcdtenbacher, I. c, I, str. 455. 
Sclilosscr, 1. c, Str. 349. 

Našao 1 prilli. Zatekao sam ^^1 gdje je upravo valjao kao 
SisvpliHs krugljicii balege. 

Stapliyliims cliloropterus, Pn/.. 

Rcdtenbacher, 1. c, I, str. 204. 

Schlosser, 1. c, str. 1G3. 

U gustom grmlju veoma česta vrst. 

Tachyporus formosiis Matthews* {^- T. abdominalis 
Lac. — T. rul'us Erichson). 

Rcdtenbacher, 1. c, I, str. 189. 



* Ovu vrst imao je dolirolu oprcdielili Kosji. Eilinuml Roillor, entumolof; 
u Mnillin^u kod liera, na roni mu ovdjo zahvaljujem. 



31 

Schlosser ne spominje ove vrsti. Po Geminiiigeiai i Haroldu 
(Europ. teinp., Gallia, Hungaria) nadjen je ovaj kornjaš u Ugar- 
skoj. Iz drugih priedjola naše monarkije, koHko ja znadem, nije 
dosele poznat. 

Našao sam samo 1 prim. Dug je 4-9 nmi., širok 1-3 nun. 

Heloplioriis griseiis Herlist. 

Redtenhacher, 1. c. I, str. 118. 

Schlosser, 1. c, str. 113. 

U stojećih vodah sasma običan kebrić. 

Limnebius truncatellus Thnb. 

Redtenbacher, 1. c. I, 115. 

Schlosser, 1. c, str. 111. 

U stojećih vodah sasma obična vrst 

Hydrobius testaceus Fabr. 

Redtenbacher, 1. c, I, str. 113. 
Schlosser, 1. c, str. 109. 
Obična vrst. 

Dytisciis marginalis Lin. 

Redtenbacher, 1. c, I, str. 107. 
Schlosser, 1. c, str. 103. Običan 

Agabus bipustiilatus Lin. 

Redtenbaclier, 1. c, I. str. 105. 
Schlosser, 1. c, str. 100. 
Obična vrst. 

Hydroporiis Davisii Cu rt. 

Redtenbacher, 1. c. I, str. 95. 

Schlosser, 1. c, str. 94. 

U potocih kod Oriovca obična vrst. 

Hydroporiis geminiis Fabr. 

Redtenbacher, 1. c, I, str. 95. 

Schlosser, 1. c, str. 93. 

U stojećih vodah okolico Oriovačke sasma obična i česta vrst. 



32 



Dromius quadrinotatus Pnz. 



Redtenbacher, 1. c, I, str. 25. 
Schlosser, 1. c, str. 25. 
Obična vrst. 

Red: Gastropoda. 

Razred: Pulmonata. 

Limnaea peregra, Müller. 

U mlakah i polako tekućih potocih okolice Oriovačke čest 
pužić. 

Xerophila candicans, Ziegler. 

Na suhih mjestih na briegovih okolice Oriovačke veoma 
čest pužić. 

Red: Pisces 

Kad sam ja bio u Slavoniji, narod bio je, kako rekoli, za- 
bavljen šljivom, te niesam mogao dobiti ljudi, koji bi mi u Or- 
ljavi ribu lovili. I mlinari, koje čovjek inače lako može za ribolov 
predobiti, imadjahu u ono doba mnogo posla, te se niesu dali 
pod nikoju cienu sklonuti, da mi ribu hvataju. Ovo, što sam 
ovdje napisao o ribah, napisao sam po kazivanju izkusnih ribara 
mlinara gg. Margetića u Lužanah i Stjep. Batinića i seljaka ribara 
Marijana Pavića u Bečicu. Po kazivanju ovih ljudi nalaze se u 
Orljavi sliedeće vrsti riba: 

1. Cobitis fossilis, Lin. Zovu ga čikov i ciguf. Riedak. 

2. Esox lucius, Lin. Štuka, šćuka. Obična. 

3. Chondrostoma nasus, Lin. Podust. Obična riba. 

4. Squalius cephalus, Lin. Klen, Klenić. Sasma obična vrst. 

5. Leucisciis nitihis, Lin. Clrvenperka. Sasma obična ribica. 
G. Alhurnus lucidus, Heck. Kner. Uklija. Sasma obična i 

česta ribica. 

7. Blicca argijroleuca, Heck. Kesega. Sasma obična ribica. 

8. Rhodms amarus, Agas. Ribari niesu mi znali kazati na- 
rodnoga imena već su mi ju samo označili kao sitnu ribicu, koja 
se prelieva na crveno i modro, a grka je toka. 

9. Barhus fluviatilis, Agas. Mrena. Obična riba. 
10. Cyprlnus carpio, Lin. Šaran. Obična vrst. 



33 

U. Süunis glanis, Lin. Som, somić. Obična riba. Kod Ple- 
ternice uhvatiše jednom soma od 110 klgr. 

12. Luta vulgaris, Ckiv. „Mlič" (plnr. „mličevi"). Obična riba. 

Osim ovih rekoše mi ribari, da ima u Orljavi još sliede- 
ćih riba: 

„Lezbaba, kisira, bucova i klinaraka." 

Iz opisivanja ribara niesam mogao točno razalirali, koje ribe 
oni pod ovimi imeni razumievaju. 

Ribu lezbabu tako su mi opisali, da se pod tim imenom 
može razumievati i vrst Godio fliiviatilis Cuv. i vrst Coditis 
taenia, Lin. 

„Kisir" je njeka vrst bjehca riba, ali koja, niesam mogao 
saznati. 

„Bucov" je smudju nalična riba oštrih bodljika. Nije li to 
može biti vrst Acerina vulgaris, Cur. ili Acer'ma Scliraetser Lin.? 

„Klinarak" mogla l)i biti ih vrst Aspro vulgaris Cur., ili 
Aspro Zingel Cuv. ? 

Savske ribe Acipenser huso, Lin. („čiga'' orljavskim ribarom), 
Acipenser huso, Lin. („kečiga") i Lucioperca Sanciva Cur. Val. 
(„Smudj"') ne zalaze u Orljavu. 

Sva ovdje navedena lirvatska imena riba napisao sam tako, 
kako mi jih rekoše spomenuti orljavski ribari. 

Od Amphibia niesam osim obične zelene žabe {rana escu- 
lenta, Lin) ništa našao. 

Red: Reptilia. 

Razred: Ophidia. 

Coronella laevis, Merr. 

U brdu kod Malina (na Malinskom bajeru) našao sam 
1 prim. 

Razred : Saurii. 

Lacerta agllis, Lin. 

Svuda običan gušter. 

Viridis, Lin. 

Na suneu izloženoj strmini Markeljevoga brda kod Oriovca 
našao sam dne 3. rujna više i velikih guštera ove vrsti. 

3 



34 

Red: Aves. 

Na mom putovanju u zapadnoj Slavoniji opazio sam i ra- 
zabrao sliedeće vrsti ptica: 

1. Xema vidibundum, Lin. „Obični galeb". Vozeć se 27. ko- 
lovoza, Savom vidio sam više ovih galeba, koje u jatih, koje po- 
jedince. Na Dravi kod Varaždina niesam dosele ove ptice opazio. 

2. Actitis hijpoleucus, Lin. Na Savi obična ptica kao i na 
Dravi. 

:]. Ardea purpurea, Lin. Na Rinovici potoku kod Batrine 
vidio sam 2. rujna 1 prim. 

4 Sylvia atricapilla, Lin. Čuo ju pjevati na više mjesta. 

5. Corvus corax, Lin. Sasma običan i dosta čest; češći nego 
u ogulinsko-slunjskoj okolici. 

6. Gyps f'ulvus, Gm. Vozeć se dne 9. rujna iz Broda u 
Sisak imao sam sreću, te sam vidio na Savi 6 primjeraka ove 
vrsti što imponuje svojom veličinom. U naravi je taj Iješinar kud 
i kamo ljepši nego one nakaze ovih ptica što su u uzke kaveze 
skučene. Na savskoj obali kod bosanske Orubice, desila su se 
dva Iješinara. Kad im se približio parobrod na dobar puškomet, 
odletili su na obližnji hrast. Na piesku uz Savu kod Jasenovca 
smjestila su se četiri Iješinara. Ovi su svojom pitornošću svratili 
na se pozornost svih putnika na parobrodu. Parobrod im se je 
tako približio, da bi se mogao do njih dobaciti kamenom. Tek 
kad ih je parobrod mimoišao, bježali su njekoliko metara po 
piesku, a tad su se dostojno uzdigli, ali su se opet skoro spu- 
stile na tle medju grmlje. 

Osim ovih rjedjih ptica, koje sam ovdje naveo, susreo sam 
u Slavoniji dakako i mnoge ptice, koje ipak, jer su za hrvat.sku 
taunu obične, ovdje ne navadjam, spomenuti ću samo, da sam 
dne 7. i 8. rujna kod Broda vidio obične crne „vrane" corvus 
friigUegus, Lin.) i „čavke" {Lycos monedula, Lin.) u tako velikih 
jatih, kako ih u to doba oko Varaždina niesam naučan vidjeti. 

U Varaždinu, 15. ožujka 1887. 



Popis raznokrilih rilčara (Rhynchota Hete- 
roptera) okolice riečke. 

Napisao 

.A.. I^orle-vić, 

prof, na Rieci. 

Okolica je riečka za entomologa mnogo zanimivija nego bi 
čovjek mogao suditi po slabo obraštenom joj krševitom tlu. Za 
svoga višegodišnjega sabiranja zareznika, našao sam tu vrsti, koje 
su inače samo iz južnijih strana Europe poznate bile, a i više 
posve novih. Po obilnom materijalu, što se je u mojoj zbirci 
nakupio, naumih malo po malo priobćiti popis pojedinih razreda. 
Evo za sada popis nejednakokrilih rilčara ili polukrilica (rhynchota 
s, hemiptera heteroptera), što ih do sele sabrali po riečkoj okolici, 

rilčarih okolice riečke nalazim u literaturi, što mi je pri 
ruci, vrlo malo zabilježeno. Poznati entomolog E. F. Germar, koji 
je, putujuč početkom ovoga vieka u Dalmaciju, boravio par dana 
na Rieci, svratio je svoju pozornost i na rilčare ; nu od 1 7 vrsti, 
što ih u svom putopisu napominje, zabilježio je za riečku okolicu 
samo : Coreus venator Fab., Alydus calcaratus Fab. i Beđuvius 
ruhricus Germ. Od g. 1817. do 1869. napredovalo je poznavanje 
rilčara riečke okohce vrlo slabo : U djelu što ga je riečko pogla- 
varstvo izdalo, kad je družtvo magjarskih liečnika i prirodoslo- 
vaca posjetilo Rieku, navedeno je za riečku okohcu samo 7 vrsti: 
Pyrrhocoris apterus, P. hyoscyami^ Beđuvius rubiginosus, Ređuvius 
personatus, Tetyra nigroUneata, Pentatoma grisea i Pentatoma ole- 
racea, U novije je doba liepu zbirku rilčara okolice riečke sakupio 
neutrudivi entomolog A. pl. Hoffmann, c. kr. podpukovnik i tržni 
zapovjednik na Rieci; nu žalibože nije o tom ništa objelodanio. 
Poznati hemipterolog dr. Gejza pl. Horvath, predstojnik pokusne 
postaje za filokseru u Budimpešti, osobitu je pomnju obratio ril- 
čarom okolice riečke, te u više članaka svratio pozornost i drugih 
hemipterologa na ovdašnju faunu hemiptera. 



36 

Pošto je liepa i bogata zbirka rilčara g. A. \A. Hoffninnna 
prešla ii druge ruke, niesam se sastavljajuć svoj po])is rilrara 
okolice dečke ol)azirao nego na svoju zbirku, da mi ijodalci budu 
tim točniji. Sve su zaljilježene vrsti (i28(>j nadjene u okolici riečkoj. 
osim ono malo njih, što su sa svjezdicom (*) označene, koje po- 
tiču iz Fužina. 

Ugodnom si smatram dužnošću, da se najtoplije zahvalim 
gg. A. pl. Hoffmannu, dru. Gejzi pl, Horvathu i prof. S. Biusiui, 
koji su mi najprijaznijom pripravnošću išli na ruku. d;i mi laj 
popis rilčara okolice riečke bude čim podpuuiji i tačuiji. 

Na rilčare okolice riečke osvrću se sliedeća djela: 
Germar E. F. Reise nach Dalmatien und in das Gebiet von Ra- 
gusa, Leipzig und Altenburg 1817, 
Topographie von Fiume und Umgebung vom naturwiss.-, hisfoi-isch- 

statist. und sanitären Standpunkte. Wien 1801). 
Hoiv;itli dr. G. de Monogi'a]>hia LygaeidaiMun Huugariae. Bu- 
dapest 1875. 
Horviitli dr. G. de Synopsis der Re(hiviid('n l^ngarns (A magyai- 
orszägi rablopolo.skàk atnézete). Terniészetr;ijzi Fuzetck I 
Budapest 1877. 
Reuter Dr, 0. M. Analecta hemipterologica. Berlin, entomolog. 

Zeitschrift XXV. Berlin 1881 
Horviith dr. G. de Die Berytiden Ihigarns (A magyarorszägi 

szunyogpoloskak). Rovartani Lapok II. Budapest 1885. 
Idem : Hémiptéres nouveaux, Revue d'Entomologie IV. 1885, 
Montandon A, : Hémiptéres des environs de Gorice. Revue d'Ento- 
mologie V, 188G. 
floiviitli dr. G. de Die Aradiden Ungarns (A magyaroiszägi kéreg- 
jìoloskiikj. Hoviirlaiii Lapok III. Budapcsl ISSO. 



Hemiptera (Rhyngota Fab. = Rhyiicliotu Fieb. Flor.) 

I. Heteroptera Lat. (Frontirostria Zett. Fieb. Flor.) 

I. Sect. Geocorisae Lat. (Geocores Burm. Gymnocerata Fieb). 



I. Farn. Pentatomidae. 

1. Subf. — Plataspidae. 
Genus: Goptosoma. Lap. 
C. globus Fab. 

2. Subf. — Scutelleridae 
T r i b : Scutellerini 
Genus: Gorimelaena White. 
C. scarabaeoides L. 
Genus: Odontoscelis Lap. 
0. fuliginosa L. 

Genus: Odontotarsus Lap, 
0. grammicus L. 
Genus: Psacasta. Germ. 
Ps. exantliematica Scop. 
Genus: Eury gaster. Lap. 
E. Maura Lin. 
E. hottentota. H. S. xVuci. 

var. nigra. Fab. 
E. Schreiben Mont. 
Trib. Graphosomini 
Genus: Trigonosoma Lap. 
T. aeruginosum. Gyril. 
Genus: Ancyi'osoma. Am. 

Serv. 
A. albolineatum Fab. 
Genus: Graphosoma Lap. 
G. semipunctatum F. 
G. lineatum. Lin. 



Genus: Podops Lap. 
P. inuncta Fab. 
3. Subf. — Pentatomidae 
Trib: Gydnini. 
Genus: Gydnus: Fab. 
C. nigrita. Fab. 
Genus: Brachypelta Am. 
Serv. 

B. aterrima. Foerst. 
Genus: Sehirus Am. Serv. 
S. sexmaculatus Rbr. 
S. bicolor L. 
S. dubius Scop. 
var. melanopterus H. S. 
S. biguttatus L. 
Genus: Gnathoconus Fieb. 
G. albomarginatus Goez. 
Genus: Ochetostethus Fieb 
0. nanus H. S. 
Trib: Pentatomini. 
Genus: Sciocoris. Fall. 
S. homalonotus Fieb. 
S. sulcatus. Fieb. 
S. terreus. Schrk. 
Genus: Aelia Fab. 
Ae. acuminata Lin. 
Ae. rostrata. Boh. 
Genus: Stagonomus. Gorsk. 



88 



S. bipunctatus Fab. 
Genus: Eusarcoris Höh. 

E. melanocephaki.s. Fab. 
Genus: Staria. Dohrn. 
S. lunata. Hahn. 
Genus: Peribakis. Mls. R. 
P. vernaUs Woh'f. 

F. distinctus Fieb. 
P. sphacelatus F. 
Genus: Garpocoris. Kolen. 
C. fuscispinus Boh. 

C. nigricornis F. 
C. varius Fab. 
C. biccai-um L. F. Fieb. 
Genus: Palomena M. R. 
P. viridissima Pod Ferr. 
P. prasma L. Fall, 
var. subrubescens. Gorski 
Genus: Nezara Am. S. 
N. Millieri Mls. R. 
N. viridula L. Stäl. 
var. torquata F. 
var. aurantiaca Gosta. 
Genus: Piezodorus. Fieb. 
P. incarnatus. Germ, 
var. alliaceùs. Germ, 
Genus: Rhaphigaster Laj). 
R. Grisea Fab. 
Genus: Tropicoris. Hahn. 
T. rufipes L. 
Genus: Euryd crna Lap. 
E. ornatum L. 
var. dissimile Fieb. 
E. festivum L. Reut, 
E. decoratum H. S. 
E. oleraceum L. 
Trib : Asopini. 
Genus: Zicrona Am. S. 
Z. coerulca Lin. 



Trib: Acanthosoiiiini. 
Genus: AcaiithosomaGurt. 
A. haemorhoidale Lin. 

A. dentatum de (Jeer. 
Genus: Elasmostethus 

Fieb. 
E. t'errugatus Fab. 
E. interstinctus L. 
Genus: Cyphostethus Fieb. 
G. tristrialus. Fab. Stäl. 

II. Famll: Coreidae. 

Trib : Goreini. 
Div. Gonoceraria. 
Genus: Centrocoris. Kol. 
C. spiniger. F. Horv. 
C. variegatus. Kol. Horv. 
G e n u s : Syromastes Latr. 
S. marginatus Lin. 
Genus: Verlusia Spin. 
V. rhombea. L. 
Genus: Gonocerus Lat. 
G. Juniperi H. S, 
G. venator Fab. 
Div. Pseudophloearia. 
Genus: Pseudophloeus 

Burm. 
P. Fallenii. Sellili. 
Genus: Bathysolen Fieb. 

B. nubilus Fall. 
Genus: Arenocoris Hahn. 
A. spinipes. Fall. 
Genus: Ceralepf us. ( losla. 
G. gracilicornis. H. S. 
Genus: Loxocneiuis Fieb. 
L. dentator Fab. 
Genus: Coreus Fab. H. 8. 

Am. Fieb. 
G. hirticornis Fab. Goqb. 



39 



G. đenticulatus Scop. Mls. 
C. afflnis H. S. v. Spiiiolae 

Gosta. 
Trib: Alydini. 
Genus: Micrelylra Lap. 
* M. fossularum Rossi. 

Fužine Opatija. 
Genus: Gamptopus A. et S* 
G. lateralis Ger. 
Genus: Alydus Fab. 
A. calcaratus L. 
Trib. Stenocephalini. 
Genus: Stenocephalus Lat. 
S. agilis. Scop. 
S. neglectus H. S. 
Trib. Gorizini. 
Genus: Therapha Am. 
T. Hyoscyami Lin. 
Genus: Gorizus Fall. Ani.S. 
G. crassicornis L. v. abu- 

tilon Rossi. 
G. hyalinus Fab. 
G. capitatus Fab. 
G. conspersus Fieb. 
G. parumpunctatus Schill. 
Genus: Maccevethus Dali. 
M. errans Fab. 

ili. Farn. Berytidae. 

Div. Berytaria. 
Genus: Neides. Lat. 
N. tipularius L. 
Div. Metacantharia. 
Genus: Metacanthus Gosta 

Fieb. 
M. elegans Gurt. 

IV. Farn. Lygaeidae. 

Trib : Lygaeini. 



Genus: Lygaeus Fab. 
L. equestris L. 
L. saxatilis Scop. 
L. militaris Fab. 
L. apuanus Rossi. 
L. punctatoguttatus Fai). 
G e n u s : Lygaeosonia Spin. 
L. reticulatum H. S. 
Genus: Nysius Dali. 
N. Senecionis Schill. 
Trib : Gyniini. 
Genus: Gymus. Hahn. 
G. melanocephalus. Fieb. 
Genus: Ischnorynchus 

Fieb. 
I. Resedae Pz. 
Trib. Blissini 

Genus: Ischnodemus Fieb. 
I. sabuleti. Fall. 
Trib : Geocorini. 
Genus: Geocoris Fall. 
G. siculus. Fieb. 
Trib. Heterogastrini. 
Genus: Heterogaster Schill. 
H. rufescens H. S. 
H. urticae Fab. 
Genus: Platyplax Fieb. 
P, Salviae. Schill. 
Trib : Oxycarenini. 
Genus: Oxycarenus Fieb. 
* 0. Lavaterae Fab. Fužine 
Genus: Macroplax Fieb. 
M. Preyssleri Fieb, 
M. fasciata. H. — S. 
Trib. Pachymerini. 
Genus: Plociomerus Say. 

Fieb. 
PL IVacticollis Schill. 
PI. luridus Hahn. 



40 



Genus: Rhyparochromiis 

C;urt. 
R. antennatiis Schill. 
R. hirsiitus Ficb. 
R. praetextatiis H. S. 
R. clliragra F. Hah. 
Genus: Tropistethus Fieb. 
T. holosericeus Schltz. 
Genus: Macrodema Fieb. 
M. micropteruni Gurt. 
Genus: Pionosomus Fieb. 
P. varius. Wolff. 
Genus: Plinthisus Fieb. 
P. convexus Fieb. 
P. brevipennis Latr. 
Genus: Lasiocoris Ficb. 
L. anomalus Kol. 
Genus: Peritrechus Ficb. 
P. gracilicornis Put. 
P. nubilus Fall. Thm. 
Genus: Microtoma Lap. 
M. atrata Goeze. 
Genus: Trapezonotus Fiel. 
T. agrestis Fall. 
Genus: Calyptonotus Ögl. 

S. Reut. 
(1. Rolandri Lin. 
Genus: Aphanus Lap. 
A. quadratus Fab. 
A. Reutcri Horv. 
A. saturnius Rossi. 
A. pinoti H — S. Reut. 
A. pedestris Pz. 
A. vulgaris Schill. 
A. Pini Lin. 

A. phoeniceus Rossi, 
var. sanguineus Dgl. S. 
Genus: Beosus Am. S. 

B. erythropterus ßrul. 



B. luscus P\ib. 
Genus: Emblethis Fieb. 
E. Verbasci Fab. Stäl. 
E. griseus Wolff. 
E. denticoUis Horv. 
Genus: Eremocoris Fieb. 
E. plebejus Fall. 
E. erraticus Fieb. 
E. fenestratus H. S. 
Genus: Drymus Fieb. 
D. sylvaticus Fab. 
Genus: Scolopostethus 

Fieb. 
S. affinis Schill. 
S. adjunctus Dgl. Sc. 
S. cognatus Fiele. 
Genus: Notochilus Fieb. 
N. contractus H. — S. 
Genus: Gastrodes Wcshv. 

* G. abietis Lin. Fužine 

* G. ferrugineus Lin. Fužine. 
T r i b : Pyrrhocorini. 
Genus: Pyrrhocoris Fall. 
P. aegyptius Lin. 

P. a[»tcrus Lin. 
P. niarginaliis Kol. 

V. Farn: Tingidae. 

T)'il) : Pit'siiiiiii. 

Genus: Picsnia Lop. cl S. 

P. (juadrata Fieb. 

P. capitata Wlff. 

Trib: Tiiigidiiii. 

Gemi s: Oilliostira Ficb. 

* O. unisci Sehr. Fužine. 

* 0. parvula Fall. Fiižiii(\ 
Gen u s: Galcalus (lurl. Slal. 
G. si)inifrons. Fall. 

Gen US : Tiuii'is. Fab. Fiel). 



41 



T. Pyri Fab. 
Genus: Eurycera Lap. 
E. clavicornis Fourc. Fieb. 
Genus: Monanthia Lep. 

et S. 
M. Cardui Lin. 
M. quadrimaculata Wollt'. 
M. dumetoi'um H — S. 
M. Wolffii Fieb. 

VI. Farn: Phymatidae. 
VII. Farn: Aradidae. 

Genus: Aradus Fab. 

* A. cinnamomeus Pz. 

Fužine. 
A. depressus Fab. 

* A. dilatatus Duf. Fužine. 



. Farn: Hebridae 



Vili 

Genus: Hebrus Curi. 
H. pusillus Fall. 

IX. Farn: Hydrometridae. 

Trib : Hydronietrini. 
Genus: Hydronietra Lat. 
H. stagnorum Lin. 
Trib: Veliini. 

Genus: Microvelia West. 
M. pygmaea Dui'. 
Genus: Velia Latr. 
V. currens Fab. 
Trib : Gerridini. 
Genus: Gerris. Fab. 
* paludum Fab. Fužine. 
G. Costae H— Seh. 
G. thoracica Schum. 
G. sribbifera Schml. 



X. Farn: Reduvidae. 

Trib : Emesini. 

Genus: PI otaria Scop. 

P. culiciformis de Geer. 

Genus: Cerascopus Heinek. 

C. domesticus Scop. 

Genus: Metapterus Gosta. 

M. linearis Costa. 

Trib : Reduvini. 

Genus: Pygolampis Germ. 

P. bidentata Fourc. 

G e n u s : Reduvius Fab. 

R. personatus Lin. 

Genus: Pirates Serv. 

P. hybridus Scop. 

G e n u s : Harpactor Lap. 

Fieb. 
II. annulatus Lin. 
H. iracundus Poda. 
H. V. rubricus Germ. 
Genus: C.oranus Gurt. 
C. aegyptius Fab. 
Trib: Nabini. 
Genus: Prostemma Lap. 
P. guttula Fab. 
P. aeneicolle Stein. 
P. sanguineum Rossi. 
G e n u s : Nabis Lat. auct. 
N. brevipennis Hah. 
N. lativentris Boli. 
N. ferus Lin. 
N. rugosus Lin. Reut 

XI. Farn: Saldidae. 

Trib : Saldini. 
Genus: Salda Fab. 
S. saltatoria Lin. 
* S. melanoscela Fieb. 
Fužine. 



42 



S. scotica Curt. 
S. variabilis H— S. 

XII. Fam; Cimicidae. 

Trib : Ciniiciiii. 
Genus: Cimex Liri. 
C. lectularius Lin. 
Trib : Anthocoriiii. 
Genus: Lyctocoris Hali. 
L. campestris Fab. 
Genus: Piezostethus Fieb. 

* P. cursitans Fall. Fužine. 
G e)i u s : Temnostethus Fieb. 

* T. pusillus; H -S. Fužine. 
Genus: Anthocoris Fall. 

* A. confusus Reut. Fužine. 

A. gallaruni — ulnii de Geer. 

* A. sylvestris Lin. Fužine. 
Genus: Triphleps Fieb. 
T. nigra. 

Genus: Brachysteles M. R. 

B. parvicornis Costa. 
Genus: Xylocoris Duf. 
X. ater Duf. 

Genus: Myrmedobia Baer. 
M. coleoptrata Fall. 

XIII. Fam: Capsidae. 

Trib : Gapsini. 

Genus: Miris Fab. 

M. calcaratus Fall. 

M. laevigatus L. 

M. sericans Fieb. 

Genus: Megaloceraea Fieb. 

M. erratica L. 

M. longicornis Fall. 

M. ruficornis Fourc. 

Genus: Leptopterna Fieb. 

L. dolobrata L. 



Div. Bryocoraria. 

Genus: Monaioc oris Dahlb, 

M. Filicis Lin. 

Div. Capsaria. 

Genus: Lopus Hab. 

L. alboniarginatus Hali. 

L. golhicus L. 

L. mat. Rossi. 

Genus: Phytocoris Fall. 

P. Ulrni Lin. 

Genus: AUoeonotus Fieb. 

A. fulvipes Scop. 
Genus: Calocoris Fieb. 

Reut. 
C. striatellus Fab. 
C. collaris v. fuliginosus 

Reut. 
C. collaris v. t'uscescens 

Reut. 
C. biclavatus H — S. 
C. bipunctatus Fab. 
G. Ghenopodii Fall. 
G. vandalicus Rossi. 
C. Reichelii Fieb. 
C. seticornis Fab. 
C. angularis Fieb. 
Genus: Megacoeluni Fieb. 
M. infusum H — S. 
Genus: Pycnopterna Fieb. 
P. striata Lin. 
Genus: Brachyeoleus Fieb. 

B. scriptus F. 

Genus: Oncognathus Fieb. 
0. binotatus F. 
Genus: Lygus Hahn. 
L. pratensis Fab. 
L. campestris Fab. 
L. Spinolae Mey. 
L. Pastinacae Fall. 



43 



L. Kalmii L. 

Genus: Cyphodema Fieb. 
(1. iTibicimda Fall. 
(1. instabilis Liii. 
Genus: Poeciloscytus Fieb. 
P. Gyllenhali Fall. 
P. unitasciatus Fab. 
Genus: Liocoris Fieb. 
L. tripustulatus Fab. 
Genus: Gapsus Fab. Fieb. 
G. Schach Fieb. 
G. laniarius Lin. 
G. V. danicus Fab. 
G. V. tricolor Fab. 
Genus: Alloeotomus Fieb. 
A. gothicus Fall. 
Genus: Rhopaloiomus 
Fieb. 

R. ater Lin. 
Div. Pilophoraria. 
Genus: Gremnocephalus 
Fieb. 

Gr. umbratilis Fab. 
Div. Laboparia. 
Genus: Halticus Burm. 
H. luteicollis Pz. 
H. apterus Lin. Am. 
Genus: Strongylocoris 
Gosta. 

S. leucocephalus Lin. 
Genus Labops. Burnì. 
L. saltator Hab. 
L. vittipennis H — S. 
Div. Dicypharia 
Genus: Dicyphus Fieb. 
D. globulifer Fall. 
D. annulatus Wolff. 



Genu s:GanipyloneuraFieb. 
G. virgula H — S. 
Div. Gyllororaria. 
Genus: Globiceps Lat. 
G. flavomaculatus F. Fieb. 
Genus: Hypsitylus Fieb. 
H. bicolor Dgl. Sc. 
Genus: Heterolonia Latr. 
H. merioptera Scap. 
Genus: Heterocordylus 

Fieb. 
H. tumidicornis H — S. 
H. Genistae Scop. 
Div : Oncotylaria. 
Genus: Macrotylus Fieb. 
M.. Herrichii Reut. 
M. Paykulii Fall. 
Div : Plagiognatharia. 
Genus: Harpocera Gurt. 
H. thoracica Fall. 
Genus: Phylus Hab. 
Ph. Goryli Lin. 
Genus: Psallus Fieb. 
P. variabilis Fall. 
P. varians H — S. 
Genus: Atractotonius Fieb. 
A. tigripes M. R. 
Genus: Criocoris Fieb. 
G. crassicornis Hah. 
Genus: Plagiognathus 

Fieb. 
P. viridulus Fall. auct. 
P. fulvipennis Kb. 
P. arbustoruni Fab. 
Genus: Ghlamydatus Gurt. 
Gh. pulicarius Fall. 
G en u s: Ganipylonniia Reut. 
G. Verbasci H — S. 



44 



II. Sect. Hydrocorisae, Lat, 

cerata 

XtV. Farn: Pelogonidae. 

XV. Farn: Naucoridae. 

Genus: Naiicoris Geoff, 
N. cimicoide.s Limi. 

XVI. Farn: Nepidae. 

G e n ü s : Nepa Lin. 
N. cinerea Lin. 
G e n u s : Ranatra FalD. 
R. linearis Lin. 

XVII. Farn: Notonectidae. 

Genus: Notonecta Lin. 

Na Rieci, rnjeseca siecnja 1 



(Hydrocores Burnì. Grypto- 
Fieb.) 

N. glauca Lin. 
Genus: Plea Leach. 
P. minutissima Fab. 

XVIII. Farn: Corixidae. 

Genus: Corixa Geoff. 

C. Geoffroyi Leach. Fieb. 

C. hieroglyphica Duf. 

G. limitata Fieb. 

C. nioesta Fieb. 

G. Fabricii Fieb. 

G. V. nigrolineata. Fieb. 

887. 



Toplinske razmere Zagreba in Ljubljane. 

Spisal 

^erđ.ir5.a,n.đ. Seiđ.1, 

Zračna toplina katerega koli kraja zavisi od solnca in po- 
niika se praviloma žnjim. Zivosreljrna nit v toplomoru ima svoj 
redni dnevni in letni o])]iod kakor solnee. Tekom dneva in slično 
tekom leta ima se toplina z najnižjega stanja zdržema dvigati kakor 
solnce, doscči najvišjo stopinjo ter potem polagoma nepretrgano 
upadati, Kedar topli žarki zasinejo z iste točke nebesnega oboka 
povrniti se i]na vsakikrat i določena osnovna (normalna) to- 
plinska stopinja. — Jakost solnčnega učinka določujejo fizikalne 
razmere, ki izvirajo iz zemljepisne širine in topografnih odnošajev 
dotičnega kraja. Od onih zavisi vpadni kot toplih žarkov, tè so- 
delujejo, ker poglavitnega dela toplote zrak ne vsprejema na- 
ravnost od blestečega iztočnika, nego od razgretega površja zem- 
skega. Koliko solnčnega vpliva tla povzamejo ter oddado, to od- 
ločuje razmerje kopnega in vode, in pa fizikalne ter kemijske 
lastinitosti tal, 

Zaman so se trudili fiziki vzhvatiti odločilne vplivnike po- 
samezno, ter je zediniti v matematiško formulo, ki bi točno iz- 
ražala toplinski tir dotičnega kraja, 

Vendar je možno isti smoter bolj ali manj natanko doseči 
drugim potom, dasi so razmere še bolj zamotane, kakor smo jili 
označili. 

Solnce vzrokuje namreč i velika — na videz brezredna, 
slučajna — kretanja v atmosferi kot zakonito urejene sisteme 
vetrov, ki nesò simo gorkoto tamo hlad preko širnih ozemelj ter 
vselej potisnejo njih toplino iz pravilnega tira sedaj navzgor 
sedaj navzdol. Da se nmogolična zamotanost razjasni, poscbej 
motrimo pomikanje topline tekom dneva in ono tekom leta, ter 



46 

poskusimo iz jodnega in drugega tira izpraviti lirezredne, slu- 
čajne motnje. 

Ako se opazuje toplomer ves dan uro za uro, ter deli svota 
napisanih zneskov s 24, tedaj nastane pravi dnevni popreček 
topline istega dne. (Kjer se je nekoliko let tako opazovalo, tani 
zadostujejo kasneje tuđi trikratna opazovanja na dan ob ugodno 
izbranih urah.) — Poprečki vseh dnij leta prcdočujejo pomikanje 
topline tekom vsega leta. Da bode pregled olajšan, zjedinimo 
dnevne topline slehernega meseca v mesečni popreček. 

Ne srne se pregledati, da so pojedina opazovanja toraj tuđi 
poprečki sestavljeni a) iz pravilnega, osnovnega zneska, ki pristuje 
dotični časovni dobi in b) iz neznane motnje. Toraj velja izraz 

t = T ± s a) 

ako t pomenja opazovani, ali iz opazovanj povzeti znesek, T pra- 
vilni, osnovni znesek, in s količino motnje, ki je sedaj positivna. 
sedaj negativna. Kedar se ista časovna doba (ura, dan, mosec) 
V prihodnjem letu povrne. zakriva normalno toplino T druga 
motnja +_ s' in toplomer nam javlja znesek t' tako, da je 

t' =. T .:i: s' b) 

Na prvi pogled pričakujemo, da se T iz označenih dveh 
jednačeb more določiti. A varali bi se. Vsaka druga dvojica let 
objavila bi namreč tem potom drugačen osnovni znesek T, ki je 
vendar za jeden in isti časovni oddelek nespremenljiv. Verjetnostni 
račun pomore iz zadrege. Uči nas, da iziđe istini najbližnji znesek 
iz mnogokrat opetovanih — toraj mnogoletnih opazovanj. Ako 
se je toplina istega dne v letu napisovala n let tedaj bode 

n ^ 

Po zakonih slučajskih je pričakovati, da se svota positivnih 
motenj tem bolj bliža oni, ki inia nasprotna znamenja, čem večje 
število opazovanj je vzetih v poštev. Ob jednem se 2 (± s) bliža 
ničli. Ako tedaj vzamemo 

T = -- d) 

n ^ 

to je, ako aritmetiski popreček opazovanj smatramo kot osnovni 
znesek, zakrivimo tem manjo napako čem večji je imenovalec 
n, ki znači število opazovanj. 



47 

Izkušnja uči. da dnevni poprečki topline niti s stoletnega 
napisovanja nišo oprošćene motenj in še ne kažejo pravilnega 
poniikanja topline od dne do dne tekom leta. ^ Povekšano iz- 
vestnost imajo me.sečni poprečki. Umljivo je to. Saj je sestavlja 
tridesctkrat toliko opazovanj kakor dnevne. — Pridržimo jih 
toraj za preiskovanje normalnih razmei* zlasti, ako je doba opa- 
zovanj primeroma kratka. 

Mesečni obroki .so sicer tako širni, da z njih povprečkov ne 
razvidimo nadrobno, kako se toplina tekom leta nepretrgoma po- 
mika. A možno je na nje utemeljiti niatematiško formulo, ki 
vzprime toplinski tir v vsaki točki. 

Razvidno je, da veže čas z in osnovno, motenj oproščeno 
toplino y — tesna vzajemnost. Matematik jo znači po svojem 
običaji takole : 

y = f (z) 1) 

Uže Lambert^ izumél je obliko matematiškega uzorca, ki jt- 
pripravljen izraziti vsakojak naravin pojav, ki se polagano pomika 
dokler konca svoj obhod, potem pa se v istem redu in nespre- 
menjeni veljavi zopet in zopet povrača. A. Bessel ^ uredil je način 
računanja po tem uzorcu, ki se čestokrat namestu po obeh izu- 
miteljih zove le po slednjem. 

O toplinski spremembi tekom dnava tu ne bodemo govorili ; 

V razpravo vstopajo prave poprečne dnevne topline. 

Obhodna doba toplinskega tira je toraj leto. 

Lambert-Bessel primerjata leto krogovemu obodu, čas šte- 
jeta s krogovimi stopinjami. 

Geloletna doba K ima 360^ ; oddaljenost onega odstavka 
letnega, čegar toplino žeUmo izvedeti, od početka leta bodi z 

V običajni, x v lokovni meri. Dvanajsti del leta na primer obsega 
30", jeden dan fff krogove stopinje. Sploh velja posled soraz- 
merja x : 2 7ir = z : K jednačba 

Sttz 



1 Prim : . . E. Wahlen. Der jährliche Gang der Tempei'atur in St. Pe- 
tersburg nach llS-jährigen Tagesmitteln. Repertorium für Meteorologie Bd. 
VII Nr. 7 St. Petersburg 1881. 

2 Lambert, Pyrometrie Augsburg 1779. 

3 Bessel, Ueber die Bestiminung des Gesetzes einer periodischen Er- 
scheinung, Astronomische Nachrichten, Altona, 1828. 

Glej tudi: M. Koller, Lieber die Berechnung periodischer Naturerschein- 
ungen. Denksch. d. kais. Akad. d. Wiss- Wien 1859. 



48 

L a mb er t - B e s s e 1-ov obrazec ima potom .slcdcro obliko : 

y=-a., + a, sin (A, + x) + a, sin (A, + ^ x)+ a, sin {A,-[-:i x) +. . . 8) 

veličine a^, a,, a^, aj, .... Aj, A._j, A^ ... , so stahie za išli 
kraj in isti naravini pojav, a za drnga mesta in drnt^e obhodne 
pojave so različne. Treba jili je vselej doloeiti na podia<^-i opa- 
zovanj dotičnega pojava. One so izraz stalnim krajevnim opliv- 
nikom; glede toplino zavisijo od zemljopisno in to[)()grarne leže 
dolirnega mesta. Najbolj laliko jili najdomo ako poznamo po~ 
vpreène topline nekolikih oljrokov lota, ki so jednakomerno òez 
eololetno dobo razpostavljeni. Ce vzamcmo dvanajst takili obrokov, 
no smemo naravnost povprečne topline mesecov npotrebiti. 

Prvič se toplina ne pomika tekom mesoca enakomerno ; toraj 
ni dovoljeno mesečni povpreček smatrati kot povprečno toplino 
srednjega dne v mesecn. Drugič mescei nišo jednako dolgi, i'az- 
lični so toraj presledki. ki locijo njih sredine. Izborimo si ob- 
roke tako, da pade prvi 15 krogovih stopinj posled početka lola. 
ostali pa se vrste s presledki, ki po 30 stopinj obsegajo. Tojilino 
loh obiokov se gotovo no razliknjojo mnogo od mosornili po- 
vproekov. Slednjo ho treba lo nokaj maloga spi'omoniti. (Jem manji 
pa so popravki, tom manja je njih napaònost, tom zanpneji so. 
Uže Planta m o n r ^ je razsvotlil to razmoi'o. a se lo W e i 1 1 r a 1 1 r h - 
je nčil, kako naj postopamo, da pronstrojimo mosočno povproòke, 
kolikor se da točno. 

Pokazal je, da prva dva člena Besselovo jodnačbo zadosla 
strogo izražata tir toplinske krivulje, vsaj kolikor ga pripada sred- 
njemu delu jednega meseca. Za tak oddelek leta volja 

y = A -f B sin iß -\- x) 4) 

ali i)ripravnojo, ako naredimo B sin ß = T> in B cos /?=E 

y = A -]- D cos X -\- 11 sin x 5) 

A, D in E ni težko določiti. 

Povpreček kateroga koli mcscca bodi m, početok in konec 
mesoca bodita oddaljena od početka leta (tojo od polunoc'i med 
:>!. decend)rom m I. jamiarijom) za ^' oziroma i' si opinj krogovih. 
Povpreček smoiiio kol jiravi smatrati, loi'aj je 

1 Flanlaiiiour Du cliniat de Genève 18()3. 

2 Woiliraucii, Uclier die An\ven<lunf,^ der l'icsseisclicii Forine] in der Mo- 
teoroloL-ie. Oestoir. iiictoor. Zeitsclir. XVIIl ISSI'.. 



49 

m (^ - |^)=|^V dx 6) 

Vstavimo integral jednačbe 5) in dobimo posled razvidne 
spremenbe : 

sin B — sin |' cos ^^ — cos ^ 

A + D ^^--^i + E 1— — ^ — -- = m 7) 

Istim načinom nastaneta nalični jednačbi za predidoči in 
naslednji mesec. S pomočjo vseh treh se določijo A, D, E, ter 
potem B in ß jednačbe 4). Za vse mesece pridobimo sledeče 
zračni toplini Zagrebški pristojne pomožne jednačbe: 















X 


y 


m 


r 


Jan. 


y = 


10-849 — 


11-408 


sin 


(83'>14'+x) 


15' 


— 0-44"C 


— 0-3"C 


—0.11 


Febr. 


y = 


9-706 — 


10-319 


sin 


(85"49'+x) 


45" 


1-90 


1-9 


+0-00 


Marc 


y = 


11-356 — 


11-395 


sin 


(78»42'=x) 


75» 


6-31 


6-1 


+0-21 


April 


y = 


6-310 — 


11-557 


sin 


(107"35'+x) 


105" 


12-11 


11-8 


+0-31 


Maj 


y = 


15-527 — 


8-179 


sin 


(49" O'+x) 


135" 


16-10 


15-9 


+0-20 


Junij 


y = 


11-773 — 


10-090 


sin 


(70«48'+x) 


165" 


20-12 


19-9 


+0-22 


.Julij 


y =- 


13-238 — 


8-668 


sin 


(67n7'+x) 


195" 


21-83 


21-7 


+0-13 


Avg. 


y = 


7-529 — 


14-636 


sin 


(64''40'+x) 


225'' 


21-31 


21-2 


+0-11 


Sept. 


y = 


14-784 — 


9-358 


sin 


(9P41'+x) 


255» 


16-94 


17-0 


—0-06 


Okt. 


y = 


4-743 — 


13-919 


sin 


(42«36'H-x) 


285" 


12-20 


12-2 


+0-00 


Nov. 


y = 


12-049 — 


13-678 


sin 


(74"49'+x) 


315« 


5-25 


5-4 


—0-15 


Decb. 


V = 


16-294 ~ 


17-094 


sin 


(85"30'+x) 


345» 


0-18 


0-4 ■ 


—0-22 



Temelj jednačbam so mesečni povprečki Zagrebške topline; 
dodani so v koloni m. Prijavu jih je J Hann ^ in veljajo za 
tridesetletno dobo 1851 — 1880. Meteoroložke razmere Zagrebške 
napisujejo se od leta 1856. nadalje. Toraj je petletje 1851—1856 
interpolovano. S početka je opazoval prof. g. Ant. Zeithammer, 
od leta 1861. pa opazuje prof. g. Iv. Sto žir. V Ljubljani se je 
napisovalo do 1. 1857. na tamošnjem brzojavnem uradu, od tedaj 
opazuje kustos deželnega muzeja g. K. Des ehm an n. 

Kedor ve, da zaupna meteoroložka opazovanja zahtevajo 
zelo mnogo truda, skrbnosti, časovnih žrtev, vztrajnosti in neu- 



1 Hann J. : Die Temperaturverhältnisse der österr. Alpenländer. Sitzb. 
d. kais. Akademie d. Wissenschaften Wien. Math. — nat. Classe; II. Abt. vol. 
90, 91 i 92 (1884 i 1885). 

4 



50 



inornosti. znnl bode ceniti bogati zaklad innogoletnih napisovanj 
Zagrebškib iii Ljiibljaiiskih. Ópazovatelje vodila je in vodi le Iju- 
bezeii do znanosti in krepka volja. Zatoiaj spolnjujemo le mal 
del dolžnosti, akó jim izrekanio na teni iiiestu odlično spo.što- 
vanje in najtoplejo zahvalo. 

Ako v.stavinio zapored x = 15". 45'' 75" itd.. pridobinio 
zneške. ki so vvrsèeni v kolono pod y; to so željene topline 
dvanajstih jednako razdaljenih obrokov leta. Raz- 
like r zrr y — m so le majhne, kakor snio pricakovali. 

zanesljivosti larniianja se lahko osvedoèinio. Ako nii, ni^. 
m , . . . . mj2 znaèijo povprečke januarija, februarija. inarca. .... 
decembra, tedaj sledi povprečna letna toplina najstrožjim potom 
poleg 



:^1 m, -f 28 nijj -\- ol niy + 



j+J?j_^ij ^^ 1J-141)<'(; 



365 

Navedeni, jednako razdaljeni obroki leta pa nam podajejo 
kot* aritmetiški povprecek 1M50"C; le za ()•()()]"(; vec od istinite 
veljave. Tolika točnost je povsem povoljna. 

. Določiti imamo sedaj stalnice a in A Bessel-ovega obrazca. 

Spomnimo se, da je sploh 

sin (a + />) --= sin « cos ß -f- cos a sin ß 
in jednačba 3) povzame novo obliko : 

y = a,) + '^1 ■'^iii Aj cos X -\- ai cos A, sin x -|- 



ag sin A^ cos ;2 x -f- aj cos A^ sin i2 x 
■■+..■. 
Da si skrčimo .število znamenj naredimo 

a^ sin Al = pi I 

ai cos Al = q, 

ag sin Ag -^■. P2 

ag CCS Ag = CJ2 



H) 



iid. 



Besselova jednačba pridobi })otem priproslejo obliko: 

y = a(, -[- pi cos X -]- q, sin x -f- p^, cos 2 x + q., sin 2 x + . . . 



10) 



ker velja obrazec za vsako dobo leta, todaj mora biti istinit tuđi 
za navedenih dranajst obrokov, ki so od početka leta oddaljeni 



51 

za 15", 45" Bolje ugaja našim namenom ako preložimo 

počet ek štetja na . sredo januarija, ali prav za prav na obrok 15". 
Lokovne dalje se na to umanjšajo za 15", in postanejo zapored 

0" , 30" , 60" 330". Imenujmo jih : 

x„ , X, , X2 Xji, pripadajoče y pa 

yV y, , 72 Ju 

Istinito je toraj sledeče: 

Jo = ao + Pi cos Xo -j- (Il sin x^ -j- P2 cos 2 x« + q.^ sin 2 x« -f . . . . j 
Ji ^ «0 + Pi <"os X, + q, sin x , -fpg cos 2 Xi -[-qg sin 2 x^ -f . . . . | 

}11) 



Yu ='\H-Pi cosx„ + q, sinx,j4-p, cos 2 Xj, +q2 sin2 x,i +. . 

Iz teli jednačeb se dado doloèiti neznane stalnice, in sicer 
najbolje z „metodo najmanjih kvadratov** ; toraj tako. da bo svota 
kvadrovanih napak 

Z (e^) == SS ( — yn + aj -f Pi (^os n x + qj sin n x + P^ cos 2 n x 
+ q, sin 2 n X -)- . . .)' 

kolikor možno mala. Vzeti se pa ima zapored n = 0, 1, 2. ... 11. 

Ako stopi svota kvadrovanih pòmot v najmanjino (minimum) 
tedaj so v posebnem tukaj veljavnem slucaji prvi diferencijalni 
kvocijenti: 

d ao "^ d Pi ~ d qi ~" d p^ ~ d qa ~ • • • — " 

Te kvocijente zapored 7,račmiamo, potem pa se ozremo na 
to, da je 

sin -^ sin 30 -|- sin fiO -|- . . . . -f sin 330 = 
cosQ 4- cos 30 -f- cos (JO + . . . . . + cos 330 — . 

Vsled tega se pridobljene vrste znatno skrčijo. Za določitev 
neznanih stalnic ostanejo sledeče jednačbe : 



52 



a„ = ^ (yn + Yi + y2 4- • • • • + yii) 

Pi = ^ (yn + yi cos 30 + yj cos 60 + . . . 
(ji = I ( yi sin 30 + y^ sin 60 + . . . 



V obce: 

^ (yo+yi cos i.30 + y, cos i.60 + , 
^ ( y, sin i.30 + y, sin i.60 + . 



+ y,i cos 330) 
+ y„ sin 330) 



4- vn cos i.330) 
+ yi, sin i.330) 



12) 



Prvi člen Besselove jednačbe je toraj enak letnemu povprečku. 
Ako za Pi, qi, P2, CI2 • • • • vvedemo njih vrednosti poleg izrazov 
0), potem pridobimo zapored aj, A,, a2, A2 .... Za a,, a^, a^ 
.... izberemo vselej positivno znamenje ; z znamenj, koja imajo 
F>M ^n ' Psi ^2 ' • • • • r^'izvidi se v koliki kvadrant spadajo koti 
Aj , A^ . . . . ; njih absokitno veljavo pa podado jednačbe 



tang Ai -- ^ (i 
41 



1, 2, 3, . . . .) 



Ako privzamemo sedeni članov Bessclovc vrste, tedaj imamo 
tohko neznanic kolikor jednačeb, kajti q,. = in sicer nezavisno 

ofl yo. Jn 72 • • • • 

Vsa sistema jednačeb je toraj določena. 

Pridobljene stalnice vstavimo v vrsto H) in nastane nam 

analitski izraz o toplinskem tiru Zagrebškem : 



11-150 + 11-175 sin (270" 19' + x) 

-f 0-904 sin (320" 11' + 2xj 

+ 0-166 sin (307'^ 52' + 3x) 

+ 0-311 sin ( 62' 6' + 4x) 

-f 0-179 sin ( 90" 43' + 5x) 

+ 0-154 sin (270" + 6x) 



12 



Čas se tu šteje od sredi januarija na dalje; preustrojili bo- 
demo jednačbo tako, da se bo štel od početka januarija (od 
polnoči med 31. deb. in 1. jan.) nadalje. V ta namen naredimo 



X' 



150 



ako X' znači abscise novoga štetja. 



53 

Jedinica štetja pa je še vedno dvanajstinka leta, to je 30**. 
Hoćemo li Besselovo vrsto porabiti, da z nje računamo dnevne 
topline, tedaj moramo vvesti mesto 30*^ presledek P; toraj na- 
mestu x' 

X' 

x" — — 
^ ~ 30 

Naposled smemo na mestu x" zopet pisati x in Besselova 
analitska jednacba, ki izraza slehernega dne osnovno toplino Za- 
grebško, dobi konečno obliko: 

y = 11-150 + 11-175 sin ( X -f 255" 19') 

+ 0-904 sin (2x + 290' 11') 

+ 0-166 sin (3x -f- 262" 52') 

+ 0-311 sin (4x + 2' 6') 

+ 0-179 sin (5x + 15" 43') 

4- 0-154 sin (6x + 180« ) 

Čas štejemo od pohmoči ki loci 31. dcbr. od 1. jan: 
za sredino 3. dne januarija je toraj x = 2'^ 27-94' 
8. „ , . ., X = 70 23-83' 

itd. Ako prestopamo od petdnevja do petdnevja, ter vselej zra- 
čunamo y za vstavljeni x, dobimo znesek dnevne topline s 73 
točk celoletnega tira. Sledeča tabela II. kaže tako vsprijeto to- 
plino vsakega petega dne v letu. Postavljena je vselej pod do- 
tični datum. 



13 



54 



II. 



V. n' 



Jan. 


3. 


8. 


13. 


18. 


23. 


28. 


±0-39>'C 




— Ü-6,5"C 


— 0-62 


—0-53 


—0-34 


-0-06 


+0-28 


380 let 


Febr. 


2. 


7. 


12. 


17. 


22. 


27. 


±0-46 




0-67 


111 


1-59 


2-10 


2-67 


3-29 


.529 


Marc 


4. 


. 9. 


14. 


19. 


24. 


29. 


±0-31 




3-99 


4-78 


5-65 


6-59 


7-.59 


8-61 


240 


April 


3. 


8. 


13. 


18. 


23. 


28. 


±0-22 




9-62 


10-58 


11-47 


12-28 


13-00 


13-66 


121 


Maj 


3. 


8. 


13. 


18. 


23. 


28. 


±0-34 




14-29 


1-4-90 


15-52 


16-18 


16-87 


17-.58 


289 


Junij 


2. 


7. 


12. 


17. 


22. 


27. 


±()-21 




18-30 


18-97 


19-59 


20-14 


20-.59 


20-95 


110 


Julij 


2. 


7. 


12. 


17. 


22. 


27. 


±0-18 




21-24 


21-47 


21-66 


21-82 


21-94 


22.02 


81 


Avg. 


1. 


6. 


11. 


16. 


21. 


26. 


31. ±0-20 




22-02 


21-93 


21-72 


21-36 


20-87 


20-24 


19-51 100 


Sept. 


5. 


10. 


15. 


20. 


25. 


30. 


±0-19 




18-73 


17-91 


17-10 


16-32 


1.5-57 


14-83 


90 


Okt. 


5. 


10. 


15. 


20. 


25. 


30. 


±0-27 




14-09 


13-31 


12-46 


11-52 


10-48 


9-35 


182 


Novb. 


4. 


9. 


14. 


19. 


24. 


29. 


±0-29 




8-15 


6-92 


5-70 


i-53 


3-45 


2-49 


21(» 


Dee. 


4. 


9. 


14. 


19. 


24. 


29 


±0-39 




1-66 


0-97 


0-40 


—003 


—0-35 


—0-55 


380 



55 

Zu računanje je Besselova formula v obliki jednacbe 10) 
najJiolj pripravna. Napravimo si v ta namen tabelo, ki obsega 
logaritme trigonometrijskih funkcij cos x, sin x, cos 2 x, 
sin 2x . . . . (toraj 876 logaritmov, kojih absolutna veljava se 
deloma povraća). 

Vrsta pridobljenih toplinskih poprečkov za vsaki peti dan 
sine se smatrati kot aritmetiška vrsta: s pomočjo prve in druge 
diferenčne vrste niožno je toplino vmesnih dnij interpolovati po 
običajni formuli : 

an = ao + (") z/i ao + (2) ^2 ao 

Sicer je lahko toplinski tir nepretrgan vpodobiti geometrijsko. 
V" pravokotni sistemi koordinat predočuje naj se leto na abscisni 
osi. Jednaki oddelki na njej pomenjajo naj petdnevne presledke 
tabele II. Pristojne jim toplinske zneske dodamo kot ordinate. 
Konce slednjih pa premostimo prostoročno s krivuljo zdržema 
usločeno. Jasno je, da petinke presledkov na abscisni osi značijo 
dneve; pripadne jim ordinate kažejo toplino pojedinih dnij-. Kri- 
vulja prav ocem govoreč predstavlja celoletni tir Zagrebške topline. 

Naučnim potom nastane krivulja, ki vpodoblja tir zračne 
lopline Ljubljanske z iste 301etne dobe 1851 — 1880. Osnovana je 
na podatke tabele III, ki velja Ljubljani popolnoma v istem smislu, 
kakor Zagrebu velja tabela I. 

m. 













X 


y 


m 


r 


Jiin. 


y = 9-633 


— 12-099 


sin 


(82»15'+x) 


15 


— 2-37''C 


— 2-23''C 


—0-14 


Febr. 


y = 6-606 


— 9-250 


sin 


(89034'+x) 


45 


0-015 


0-01 


+0-005 


Marc 


y = 10-410 


— 11-811 


sin 


(72<'31'+x) 


75 


4-12 


3-94 


+0-18 


April 


y = 4-213 


- 11 -.509 


sin 


(105» 9'+x) 


105 


9-99 


9-68 


+0-31 


Maj 


y = 13-04.-) 


— 8-401 


sin 


(52«33'-i-x) 


135 


14-15 


13-94 


+0-21 


•lunij 


y = 9-574 


— 10-288 


sin 


(71«47'H-x) 


165 


18-18 


17-96 


+0-22 


Julij 


y = 9-834 


— 10-031 


sin 


(71016'4-x) 


195 


19-84 


19-71 


+0-13 


Avg, 


y = 7-658 


— 12-284 


sin 


(69"21'+x) 


225 


18-85 


18-77 


+0-08 


Sept. 


y = 12-872 


— 8-717 


sin 


(92'^25'+x) 


255 


14-77 


14-83 


—0-06 


Oktb. 


y = 2-339 


— 13-822 


sin 


(39029'+x) 


285 


10.37 


10-36 


+0-01 


Nvb. 


y = 9-284 


— 131 11 


sin 


(70''41'+x) 


315 


3-60 


3-74 


—0-14 


Dcl)r. 


y = 14-411 


~ 17-090 


sin 


(84«31'-fx) 


345 


—1-60 


—1-38 


—0-22 




Bessel-ova 


formula 


Ljubljanskem tiru topline je sledeča : ^ 



1 Ferd. Seidl, Osnovna toplina Ljuljljanska ; Lju])ljanski Zvon 1886. 
Ferd. Seidl Normale Pentadenunttel der Temperatur Laibachs; Zeitscb. 
der österr. und deutschen meteorolog. Gesellschaft, Berhn 1886, pag. 419. 



56 

y = 9-161 + 11-042 sin ( X -f 255» ) 
+ 0-763 sin (2x + 280"'25') 
+ 0-278 sin (3x + 277''18') ,. 

+ 0-340 sin (4x + 1« 8') ' 

+ 0-109 sin (5x — im') 
-\- 0-141 sin (6x + 180" ) 

Tabela IV. javlja Ljubljansko normalno toplino poleg te 
formule računano za iste dni kakor tab. II, Zagrebško. 



IV. 



V. n' 



Januar 


3. 

-2-570C 


8. 
—2-57 


13. 

-2-47 


18. 
-2-26 - 


23. 
-1-97 - 


28. 
-1-61 


±0-41«C 
494 let 


Febr. 


2. 
-1-21 


7. 
—0-76 


12. 
—0-29 


17. 

+0-20 


22. 
0-73 


27. 
1-31 


±0-36 
399 


Marc 


4. 

1-95 


9. 
2-68 


14. 
3-49 


19. 
4-39 


24. 
5-36 


29. 
6-37 


±0-26 
203 


■ April 


3. 
7-39 


8. 
8-38 


13. 
9-31 


18. 
1016 


23. 
10-94 


28. 
1 1-65 


±0-20 
120 


Maj 


3. 

12-31 


8. 
12-94 


13. 
13-58 


18. 
14-23 


23. 
11-91 


2S. 
15-6! 


±0-23 
1.59 


Juni.j 


2. 
16-32 


7. 
17-01 


12. 
17-64- 


17. 
18-20 


22. 

18-68 


27. 
19-06 


±0-23 
59 


Julij 


2. 
19-35 


7. 
19-58 


12. 
19.73 


17. 
19-84 


22. 

19-89 


27. 
19-87 


±0-17 
68 


August 


1. 

19-78 


6. 
19-60 


11. 
19-32 


16. 
18-91 


21. 
isto 


26. 
17-79 


91 ±0-17 
17-1() S7 


Septenil). 


5. 
16-38 


10. 
15-64 


15. 
li-92 


2(J. 
14-22 


25. 
13-54 


30. 
12-87 


±o-1i 

59 


Oktober 


5. 
12- 18. 


10. 
11-U 


15. 
10-63 


20. 
9-71 


25. 

8-71 


30. 

7-6(» 


±0-25 

18S 


Novemb. 


4. 
6-43 


9. 
5-23 


14. 
4-Oi 


19. 
2-89 


24. 
1-82 


29. 
0-84 


±0-27 
219 


Decemb. 


4. 
—001 


8. 
-0-75 


14. 
—1-36 


19. 
—1-85 


24. 

—2-22 


29. 
—2-45 


±0-41 
494 



57 

Primerjanje obeh tirov bilo bi prenagljeno, ako ne razso- 
diino preje za koliko napačni so najbrže mesečni poprečki, na 
koje ste utemeljeni formuli. Kajti one razlike obeh tirov, ki so 

V mejah verjetne napake, so negotove, in ne dovoljajo prav za 
prav veljavnih sklepov. 

V tabeli II. in IV. priobčene so verjetne napake v mesečnih 
toplin in pa koliko število let n je treba opazovati. da se bode 
verjetna napaka umanjšala na :t;0-1*^C. 

Pozneje se bode razložilo, kako so ta števila pridobljena. 

Vidi se, da imajo povprečki zimskih mesecev (decbr., jan. 
febr.) verjetno napako ±0-3G do irO-46'^C in da najmanji zneski 
verjetne napake še vedno presegajo O.PC. ^ V obče toraj niti prva 
decimala SOletnih poprečkov ni osigurana. 

P 1 a g o m a , kakor toplina prestopa od meseca do meseca 

V pojedinih petdnevjih, pomika se i verjetna napaka, seveda po 
lastnih zakonih. 

Verjetna napaka sicer povsem zasluži svoje ime, a pripomniti 
je. da ona ni ravno istinita napaka. Ta je morebiti večja, morebiti 
manja — nadaljna opazovanja bodo razkrila resnico. 

Slavni Dove je dokazal, da motnje osnovnega tira to- 
plinskega — toraj one, ki so vzrok napačnostim večletnih poprečkov 
— ne nastopajo povsem neredno. Razdele se marveč tako, da so 
istočasno velika ozemlja ali pretopla, ah prehladna. Presežek ali 
primankljaj je na nekem središči najveći, ter se od ondod na 
vse strani manjša. 

Sodobna toplina sosednih krajev, ki pripadajo skoro istemu 
klimatnemu značaju, razlikuje se toraj skoro za jednak znesek od 
neznane prave osnovne topline. Naj si bode verjetna napaka 
opazovanega zneska i absolutno velika, relativno bode skoro ista. 
Opazovanja z enakih dob smejo se v tem slučaji skoro točno 
primerjati. Tekom razprave se bode pokazalo, da v klimatnem obziru 



1 Besselova formula preaiakne nekoliko iiiesečne povprečke ; to .se pravi 
iz nje se zrač-unajo kot mesečni povprečki nekoliko drugi zneski, kakor so 
opazovani. Razlika je pa le neznatna, in sicer za Zagreb ne preseza +0-02''C, 
za Ljubljano pa je januarja meseca — 0-ü5'*C. v ostalih mesecih druge decimale 
niti ne doseže. Neznaten je toraj znesek, ki povekša — ali morebiti umanjša 
verjetno napako, ako namestu opazovanih povprečkov rabimo one, koje podaje 
Besselov uzorec. 



58 

Zagreb in Ljiiljljaiio zai-es vladajo i.sta glavnu .središča. üpazovani 
istodobni poprečki so toraj v obeh mestili skoro enako napačni. 
ter se morejo vsled tega neposredno primerjati. Malim razlikam 
tojjlinskega tira obeb mest seveda ne smemo prisojati one vcljave 
kakor večjim. Mejo natanko dolociti pa ni niogot-e — ne glede 
na to, da primerjamo irracijonalne zneske, 

Določivši merilo prispodabljanja zasledovali bodemo toplinski 
krivulji Zagreba in Ljubljane. 

Formuli 14) in 13) ste iznenadno podobni. Najbolj se razlikuje 
nju prvi (•jcn. ki pomenja poprečno letno toplino. Ljubljana je 
poprek čez leto za skoro natanko "^K', liladneja od Zagreba. 
Ostali eleni izražajo premikanje topline nasproti onenui trdno 
stojećemu znesku, a kažejo le male razlike koeficijentov in kotov. 
Krivulji se za tega del zelo soglasno pomikati. Dozdevno popol- 
uoma abstraktni pojem letne topline pokaže svojo veljavo zlasti 
ako risajoč toplinsko krivuljo letni povpreček vzamemo kot abscisno 
os. Ordinate, ki nastanejo v tem slučaju vsprejela je tabela V. za 
desetdnevne presledke in pa podoba I. Vidi se kako male so ve- 
činoma razlike Z — Lj., kako zelo se toraj ujemati krivulji. 



59 



V. 







Zagrel) 


Ljubljana 


Z.-Lj. 


.1 amia rij 


3. 


— 11-80H: 


— ii-73''(; 


— 0-07'C 




13. 


—11-08 


— 11-63 


—0-05 




23. 


—11-21 


—11-13 


—0-08 


Februarij 


± 


— 10-48 


—10-37 


—011 




l± 


-- 9.56 


— 9-45 


—0-11 




22. 


— 8-48 


— 8-43 


—0-05 


Marc 


4. 


— 7-16 


— 7-21 


+0-05 




14. 


— 5-50 


— 5-67 


+0-17 




24. 


— 3-56 


— 3-80 


+0-24 


April 


3. 


— 1-53 


— 1-77 


+0-24 




13. 


+ 0-32 


-f 0-15 


+0-17 




23. 


1-85 


1-78 


+0-07 


Maj 


3. 


313 


3-15 


—002 




13. 


4-37 


4-42 


—0-05 




23. 


5-72 


5-75 


—0-03 


Junij 


2. 


7-15 


7-16 


-0-01 




12J 


8-44 


8-48 


—0-04 




22. 


9-44 


9-52 


—0-08 


Julij 


2. 


10-09 


10-19 


—0-10 




12. 


10-51 


10-57 


—0-06 




22. 


10-79 


10-73 


+0-06 


Avgust 


1. 


17-87 


10-62 


+0-25 




U. 


10-57 


1016 


+0-41 




21. 


9-72 


9-24 


+048 




31. 


8-36 


7-94 


+0-42 


Septb. 


10. 


6-76 


6-48 


+0-28 




20. 


.5-17 


5-06 


+0-11 




30. 


3-68 


3-71 


—0-03 


Oktober 


10. 


2-16 


2-28 


—0-12 




20. 


0-37 


0-55 


—0-18 




30. 


— 1-80 


— 1-.56 


—0-24 


November 9. 


— 4-23 


— 3-93 


—0-30 




19. 


— 6-62 


— 6-27 


—0-35 




29. 


— 8-66 


— 8-32 


—0-34 


Decembar 9. 


—10-18 


— 9-91 


-0-27 




19. 


— 1118 


—11-01 


—0-17 




29. 


—11-70 


—11-61 


—0-09 



60 

Besselove formule prvi kotovni člen uže približno znači to- 
plinsko krivuljo, kajti po velikosti njegovega koeficijenta nasproti 
onim ostalih členov sodimo, da ima največji vpliv. 

Razvidi se takoj da ima toplinska krivulja jedno najnižino 
in jedno najvišino. Ako bi le prvi clen vzeli v poštev nastopila 
bi najnižina, kedar je x = 15'^ toraj sredi januarija in najvišina 
kedar postane x = 180'* -|- 15° to je pol leta kasneje '. Najnižina 
segla bi ravno toliko pod letni povpreček kolikor najvišina nadenj . 
toplinski razseg (amplitude) obeh skrajnostij znašal bi v Ljub- 
ljani 22-08. V Zagrebu 22-35°G. Srednja letna toplina nastopila bi. 
kedar je x = 90 f 15 to je sredi aprila, in v drugič sredi 
oktobra (x ^ 285°) Toplina bi enako dolgo naraščala in upadala, 
nje krivulja bila bi povsem simetrijska. Poglavitne točke letnega 
tira (minimum, maximum, medium I. in 11.) nastopile bi v Zagrebu 
in V Ljubljani istočasno, razlikovat bi se le razseg skrajnostij 
(22-08, 22-35). Posebne klimatne lastinitosti obeh mest pa store, da 
imajo kotovni ciani Besselove formule, ki prvemu slede, znaten 
vpliv. Krivulji postaneti nesimetrijski in da si se precej ujemati. 
vendar imati lastni poti (glej tab. V. in VI. ter podobo I.) somerno 
enoličnostim in različnostim klimatnega položja obeh mest. 

Znamenita je absolutna veljava koeficijenta in kota v prvem 
členu Besselove formule. V obmorskem podnebji dalmatinskem 
znaša oni le 8-23 in stalni kot je 241^30'. Tu se poniika toplina 
ublaženo v ožjih mejah in skrajnosti nastopijo kasneje. 

Dejanske razmere razlože popolne Besselove fornmle. Zuji li 
je posnet sledeči pregled VI.. kl predočuje poglavitne znake let- 
nega tira. 

Zaradi primerjanja dodejani su prispodol^ni potlatki o Dal- 
matinskem obmorskem podnebji. '-* 



* Tu zaneiTiaijaiiii) piislavek III' Zajjrehške formulo kcr poiueiija koma 
Iretjino dneva. 

" Slednji ao posneli iz Hannove knjige 1. c. II. del pay. iio. 



VI. 



Gl 



Najniža toplina (minimum) nastopi 
Najviša , (maximum) , 
Poprečna let. topl.(medium) nastopi I. 

, , . . II. 

Najnižina je p o d letnim poprečkom 

Naj visina „nad , „ 

Razseg (amplitude) 

Toplina ostane nad letn. popreč- 
kom 

Nad letn. poprečkom 

Toplina se dviga 

„ upada „ 

Najhitreje se dviga toplina . . . 

in sicer za 

Najhitreje upada 

in sicer za 



Zagreb 
153"m. 1 



6. jan. 
ŽS. juli 
11. april 
21. oktob. 
11-82"C. 
10-88 „ 

193 dnij 
172 „ 
204 , 
161 , 
24—29. mare 

1.02°C. 

4—9. nvbr- 

1-23'*C. 



Ljubljana 
292 m. 



Dalmatinsko 

o])morsko 

podnebje m 



6. jan. 
23. juli 
12. april 
23. oktb. 
11-74"C. 
10-73 , 
22-47 , 

194 dnij 

1/1 , 

195 „ 
1()7 , 

29. mrc.-3. ap. 
1-02"C. 
4—9 nvbr 
1-20"C 



22. jan. 
30. jul. 
5. maj. 
29. oktl). 
7-69"C 
8-60 , 
16-29 „ 

i 177 dnij 

188 , 

189 , 
17(i „ 

maj~junij 

17.okt.-6. nbr 



Sedaj moremo letni tir topline obeh most nadrobneje za>lo- 
dovati ter ob jednom razložiti .soglasnosti in različnosti. 

Toplinski tir ravna se po solncu. Ceni više .solnco stoji in. 
čem dalje sije, toraj čem dalji je dan, tem više stopi toplina; in 
obratno. V krajih iste geografne širine vrši se pomikanje solnca onako: 
ako ne vplivajo posebni, mogočni vzroki, bode i pomikanje topline 
V tako razmeščenih krajih sledilo enakemu zakonu. Geografni 
širini Zagreba (45H9') in Ljubljane (46''3') razlikujeti se tako 
malo, da ne morejo nastati vsled neznatne razlike dnevne dol- 
gosti 2 znatne razlike normalnega tira toplinskoga. Od tod izvira 
soglasje Besselovih formul. 

Kakor solnco pomika se i toplina ob svojih obratiščih naj- 
počasneje. Razlike od petdnevja do petdnevja so tedaj najmanje (gloj 
tab. II. in IV. ter podobo I.) krivulja je tamo najmanje usločena 
nasproti abscisni osi. 



* Visokost nad morjem v metrih. 

" Sredi decembra je razlika v dolgosti dneva 4 minute, ravno tolika je 
sredi junija. Ob 46" zemljepisne širine traja najkraji dan 8-6 ure, najdalji 
15-7 ure. 



62 

Ob ziiiiskem obratišci je solnèna iiioè najslabša : toplina pa 
se po tem dnovu pojoina, ker iiizko solnco v kratkih dnevih ne 
premore doljj:otrajnega ponočnega izžarivanja. Ob rednih razmerah 
toraj nastopi v naši geografni širini najnižja tophna nekohko 
posled najkrajega dneva. Tii odločuje tuđi razmerje suhe zemlje 
in vode. ( lehne se hitro in sihio ohlade, morje dosta manj naglo, 
in ne toliko. Najniža toplina tedaj nastopi po celinah preje nego 
na morji in je skrajneja. Dalmatinskim otokom je približno 22. 
jaiiuarij najmrzleji dan, toplina je takrat li'A)%] pod letnim po- 
prečkom. Ljubljana in Zagreb imat'a uže G. dan istega meseca 
najnižo toplino. 11-74. oziroma 11-82" pod letnim poprečkoni. 
Razlika je iznenadno velika. 

Nekoliko časa posled najnižine počenja segrevanje bolj zdatno 
premagovati izžarivanje, pomlad se bliža. Najhitreje dviganje to- 
pline se pa tuđi zakasni nasproti pomladnemu enakonočju. V Za- 
grebu se vr.ši 24. — 29. marca, v Ljubljani v sledečem petdnevji. 
toraj nekoliko pozneje, da si ne manje jako (1-02 ^G v petih dneh.) 
Po vsem planinskem ozemlji je nara.ščanje topline v dobi od 
marca do aprila v najvišini (maxinunn). V dalmatinskem obmor- 
skem podnebji pa se zakasni najsilneje dviganje do dobe med 
sredo majnika in junija. Ob gornje-italijanskih jezerih in po juž- 
nih Tirolah pa nahajamo obé najvišini. Hannove preiskave so io 
zaniraivo razmerje dokazale (1. c). 

Zelo iznenadno je, da najdemo sled druge najvišine celo 
V Zagrebu in v Ljubljani. Sledeći pregled kaže prirastke topline 
v zaznamenovanih petdnevjih. 

maj junij 

3. 8. 13. 18. 23. 28. 2. 7. 12. 

Zagreb 
Prirastek OT)0"G* 0-G2 006 0-69 071 0-72 0-G7 0G2 

Ljubljana 
Prirastek 0-G3«C* 0*64 O'GG 0-G8 0-70 071 0-G9 0G3 
Točna sodobnost in jednaka jakost iznenadnoga pojava je 
čudovita. Tej najvišini pripadajoči minimum je za 012 oziroma 
008"G manjši in se javlja v dobi od 3.-8. maja. 

Poprečno letno toplino doseže prirašćanje početkom druge 
tretjine aprila. Tuđi tu se javlja toplotna vsprejemljivost suhe 
zemlje nasproti morski. 

Proti najvišini dviga se toplina vedno počasneje. 



63 

Za rasa poletnega obratišća stoji solnce najviše, dan je naj- 
dalji. Kasnejc visokost solnca in dolgost dneva pojemata. Prido- 
bitek toplole se nianjša, a nekoliko časa se nadkriljuje izgubo 
(tekom kratkih poletnih nočij) tako, da se toplina se dviga. To 
traje dokler se je solnce toliko znižalo in dan toliko skrajšal, da 
sta na dotični podlagi (snha zemlja, voda) pridobitek in izguba 
enaka. Tedaj ima dan najvišo toplino. 

Celine se hitro razgrejejo a tuđi naglo ohlade. 

Zatoraj doseže Ljubljanska toplina sedem dnij preje ver- 
hunec (:23- jul.) nego obmorska Dalmatinska. ^30. julija). Zagreb 
kaže V tem oziru dozdevno izjemo. Najbrž je namreč toplomer 
pred zidom Zagrebske realke neugodno izpo.stavljen. Zid po.slopja 
zadržujc vrhunec topline. Morebiti je sicer sploh zidovje Zagreb- 
.škega mesta povod, da se segrevanje izredno dolgo vr.ši. To bi 
bila torej povsem lokalna prikazen. ki ne znači istinitih razmer 
zračne topline v Zagrebški okolici, nego velja le za mesto. 

Potem, ko je toplina prestopila vrhunec, postaja izguba 
toplote silneja nego pridobitek. Početkom jeseni visokost solnca 
in dolgost dneva naglo pojemata. Čas, ko toplina najhitreje upada 
zakasni se nasproti jesenskemu enakonočju, in sicer še bolj nego 
se pomladno najhitreje dviganje zakasni nasproti pomladnjemu 
enakonočju. Glej tab. VI. Najveć upade toplina v Z. in Lj. od 
4. — 9. nvb. in .sicer za l!23", Toraj hitreje upada kakor -spomladi 
narašća. 

Podobno drugemu maksimu dviganja, vrši se i drugi ma- 
ksimum upadanja topline v Zagrebu in v Ljubljani in sicer zopet 
istočasno med 5. in 10. dnem septembra. To se razvidi iz slede- 
čega pregleda: 

sept. okt. 

10. 15. 20. 25. 30. 5. 
Zagreb 
0-81 0-78 0-75 0.74 073* 
Ljubljana 
0-72 0-70 0-68 0'67* 0-69 

Razlika nasproti pripadajoči najmanjini je 009 oziroma 
0-07T.. 

Ne moremo si želeti točnejega dokaza o soglasji letnega tiru 
topline V toliko različnih mestih, kakor ste smatrani, nego je na- 
vedena izrednost v naraščanji koncem maja in v upadanji po- 





2G. 


31. 


5. 


Upadek 


o-73or; 


0-78 


082 


Upadek 


0-69 


0-72 


074 



C4 

četkom septembra. Vendar ji ne moremo pripisovati stalne ve- 
Ijave, nego lastinitost dobe 1851 — 1880 je, in morebiti se uravna 
tekom nadaljnega opazovanjaJ Povod našej sodbi je ta, da se obe 
nerednosti držite v mejah verjetne napake dotičnih toplinskih 
zneskov, kajti ona presega 0*1 *^C. 

Omeniti imamo še nekoliko svojstev toplinskih krivulj. Po- 
mladni povratki ovirajo dviganje topline; jesensko ohlajenje je 
manje moteno in se hitreje zvrši. V Ljubljani se toraj dviga to- 
plina 198 dnij, upada 1G7 dnij ; v Zagrebu narašča 204 dnij 
(kar je morebiti preveč osled omenjenega lokalnega vpliva) 
in upada 161 dnij. Razlika je 31 oziroma 43 dnij. Očigled bliž- 
njemu morju je tolika razlika zopet dokaz o precejšnjem vplivu 
suhe zemlje, kajti ob morju znaša le 23 dnij. Slično razmerje se 
javlja, ako primerjamo koliko dnij je toplina nad letnim popreč- 
kom in koliko pod njim. Glej tab. VI. Na dalmatin.skih otokih je 
toplina dalje časa pod letnim poprečkom nego nad njim, (11 dnij) 
V Zagrebu in v Ljubljani je to razmerje uže obrneno; toplina je 
21 dnij dalje nad letno srednjino nego pod njo. 

Poučno je neposredno primerjati tek obeh smatranih krivulj 
spomočjo pregleda V., ki javlja njih ordinate, ako vzamemo letni 
popreček kot abscisno os. Positivno znamenje razlike Zagreb — 
Ljubljana kaže, da je Zagrebška toplina vi.šje nad poprečkom 
nego Ljubljanska. Tekom marca in aprila dviga se toplina v Za- 
grebu hitreje nego v Ljubljani, skrajna sodobna razlika ordiuat 
je ravno ^U^'C: maja, junija meseca in pol julija pa Zagreb zao- 
staja, in sicer največ za OlO^G. Na to pa počne Zagrebška kri- 
vulja naglo presegati Ljubljansko, ter se se dviga ko slednja uže 
upada; lako naraste presežek do pol stopinje C. 21. dan avgusta. 
Proti koncu septembra pa začne tir Zagrebški hitreje upadati nego 
Ljubljanski in to se vrši vso jesen in zimo. do marca. Zaostanek 
znaša največ 0*30 "C. 24. dan novembra. 

Vrši se toraj segrevanje in ohlajenje v Zagrebu hitrt^jc. To 
kaže, da je Zagrebški toploiner v razmerah bolj kontinentalnih 
nego Ljubljanski. Isto se spozna odlod, kcr je Zagrebški minimum 
nižji, maksimum višji nasproti Ljubljanskenm. 

Povod, da negativna razlika Z. — Lj. koncem jeseni doseže 
maksimum in ne pozneje, je ta, da Ljubljanska toplina mnogo 
hitreje pada najnižini naproti nego Zagrebška. (Vzrok bo- 

^ Glej dostavek na konci te razprave ! 



65 

demo spoznali kasiieje). Zatoraj pa se bližata krivulji. — Ne- 
razumljivo mi je kaj zadržuje toplinski tir Zagrebški konec po- 
mladi in polovico poletja (maj, junij i pol julija; glej tab. V.) 
oziroma kaj pospešuje tačas Ljubljansko toplino. — Pojasnjevati 
tako male razlike je sploh težavno, kajti vprašati se imamo, je li 
so sploh dejanske (reelne) : ni nam znano koliko vpliva na ter- 
mometra mesto samo, koliko kraj, kjer sta izpostavljena, 

Zanimivo je zasledovati, kedaj nastopi v obeh mestili dolo- 
čena toplinska stopinja. 

V sledečem pregledu je povedano, kedaj doseže dnevna to- 
plina 0" 50 lO'^ 150 20« in skrajnosti. 

vn. 

0« 5» 10» 15" 20» 15» 10» 5" 

I 24. jan. 10. mre. 5. apr. 9. mj. 16. jn. 28. avg. 29. spth. 26. okt- 
Zagreb > 5" 0„ Najnižina Najvišina 

i 17. nobr. 19 deb. — 0-67' 6 jan. 22-03» 29- jul. 

0» 5» 10» 15» 15« 10^ 5» 0» 

\ 15. flir. 22. mre. 18. apr. 24. mj. 15. sptb. 19. okt. 10. nbr. 4. deb. 
Ljubljana > Najnižina Najvišina 

J —2-58 6. jan. 19-89 23. jul. 

Že 24. januarija zapusti dnevna toplina v Zagrebu negativne 
stopinje, V Ljubljani še le 15. februarija, 12 dnij potrebuje to- 
plina 5" da dojde od Zagreba do Ljubljane; skoro enako stopinja 
IO**; 9. dan maja ima v rednih razmerah v Zagrebu po vprek 15°, 
V Ljubljani 15 dnij pozneje. Zagrebška osnovna toplina drži se 
od 16. jun. do 28. avg. nad 20", Ljubljanska te stopinje niti ne 
doseže. Upadajoč dojde toplina v Zagrebu do 15'' 29. dan sep- 
tembra, V Ljubljani 14 dnij poprej, etc. do 0« priđe v Zagrebu 
19. dan decembra, v Ljubljani je takrat že 15 dnij pod njo. Pod 
ničlo se drži dnevna toplina v Zagrebu jeden mesec, v Ljubljani 
73 dnij; nad dva meseca; nad 15** je v Zagrebu 143, v Ljubljani 
le 114 dnij nad 20^* ostane v Hrvatskem glavnem mestu 63 dnij. 

Nadaljna prispodabljanja moremo zvrševati, ako zedinimo 

toplinske razmere daljših obrokov, mesecev in letnih časov, v sle- 

deči pregled. 

vni. 

Zagreb Ljublj. Z. Lj. Z. 

Dcbr. 0-4 —1-4 Mre. 6-1 3-9 Jn. 19-9 

Jan. —0-3 —2-2 Apr. 11-8 9-7 JI. 21-7 

Febr. 1-9 0-0 Maj 15-9 13-9 Avg. 21-2 

Zima 0-7 —1-2 Pomlad 11-3 9-2 Poletje 20-9 



Lj. 
18-0 
19-7 

18-8 


Sptb. 
Oktb. 
Nvb. 


Z. 

17-0 

12-2 

5-4 


Lj. 
14-8 
10-4 

3-7 


18-8 


Jesen 


11-5 


9-6 

5 



GG 

Februarij je topleji nogo doconilier , avgust toploji nego 
jiinij, pomlad in jesen presegati letni i)opi'ečok a slednja doba 
bolj, nego prva. 

Preostaja nam, da smatramo ocrtano kolebanje topline še 
s širnejega obzorja. 

Znano je, kako onakomerno je to})lina ra/.deljena po krajili 
vročega pasu. Najhladneji in najtopleji mesee ne ločita se niti za 
I^jT;.: proti tečajem narašča razlika in ob 4G^ severne širine 
dospe (v visokosti m nad morjem) uže na 23"G°; kajti tu {)ii- 
pada najtoplejenni mesecu SO-^" najmrzlejemn — 3'4'' ' 

Nasprotje skrajnih toplinskih stoi)enj, kojim se ima naš 
organizem v rednih razmerah ukloniti, olajšano je toraj nekoliko 
V Zagrebu in v Ljubljani ; kajti raznost najvišjega in najnižjega 
mesečnega poprecka je le 22^ oziroma 21 -OT,. Absolutni razseg 
poletnega vrhunca in zimske najnižine je sicer 3:ž7 in 'i2-r>, a 
naši razpravi zadostuje, ako smatramo skrajna meseca. 

Zemljepisna širina ne odločuje razsega kot jedini vplivnik. 
Ob istem vzporedniku nahajamo različne razsege, ako se od obali 
velikega morja obrnemo v notrino celin. To razmero jasni sle- 
deči pregled IX. 

IX. 

Razseg 

La Rochelle 2 46^9' N PIO' W Greenw. 14-5 »C 

Cannobio-Locarno 2 46''6' „ S^S' E „ 210m nad morjem 20-5 

Ljubljana Hm' „ 14 «SO* „ „ 292m „ 21-9 

Zagreb 45''49' „ lö^oö' „ „ 153ni „ 22-0 

Szegedin* 46n5' „ 20»10' „ , 80m , 23-2 

Odesa^ 46'29'„ 30044' ^ „ 80m „ 26-3 

Astrahan-'^ 46''21' „ i^^SG' „ , — 21m „ 32-() 

Razvidi se, da more razseg (amplitude) služiti kot mei-a za 
kontinentalnost podnebja. A. Suppan 1. c. imenuje podnebje 
z razsegom pod 15*^ obmorsko ali ekvatorijalno jiodiiebje, razseg 

' Spitäler Die Wärmeveitiicilmii^ ;uif' der Erdohertliulie. Dciiksclii'. d. 
kais. Akadeiii. in Wien 188(>. 

2 Hann, Klimatologie. 

" Hann, Temp. österr Alpenliiiidoi-. 

* Dr. Guido Sclienzl, Jnlii-h. d. knnigl. Ungar. Central Anstalt I'. Me- 
teorologie und Erdiniignct III. 1873. Na 3()ìetn() dobo IS.')! NO pirvcdel je 
l)isatelj. 

•' A. Bocincoci) TaC^imt I o K.mMami. in.. Powiiii (!. Ilciiicpr». 18^3. 



67 

15" — 20' znači prehodno, 20** — 40** celinsko, nad 40" skrajno 
(ekscesivno) celinsko podnebje. 

Oddaljenost od atlantskega oceana in visoki nasip planin 
storila, da je podnebje ob Savski dolini kontinentalno. Vpliv ja- 
dranskega morja je premalo mogoeen, da bi to razmerje zdatno 
olajsal, dasi „Kranjska in Hrvatska venđar se ponekoliko dobi- 
vate toplih in vlažnih vetrov od Adrije" (Hann). Kako ta vpliv 
pojemlje, obistini sledeči pregled razsegov : 



Vis, otok 


24 m. 


IS-G 


Reka 


2 „ 


17-3 


Černomelj 


156 „ 


Žl-0 


Novomesto 


178 , 


21-5 


Zagreb 


153 , 


22.0 


Križevac 


160 „ 


22-4 


Varažd in-Čak o vac 


170 , 


230 



Razseg Ljubljanski (21 "9) ne moremo naravnost prispoda- 
bljati Zagrebškemu (20-0), da bi presodili, katero obeh mest ima 
prirneroma bolj kontinentalno podnebje. Zagreb je nekoliko bolj 
oddaljen od Adrije, obe mesti sta zlasti severovzhodnim in jugo- 
zahodnim vetrovom odprti, a loci ju precejšnja razlika nadmorske 
visokosti. (Ljubljana 292 m. Zagreb 153 m.). — Da znamo, kako 
pojemlje toplina po Kranjskem na visokost, izračunamo lahko, 
kolika bi bila tophna v Ljubljani, ako bi se to mesto znižalo 
caeteris paribus do Zagrebške nadmorske visote. 

S teoretiškega stališča bode sploh zanimivo izsledovati, ka- 
kove bi bile toplinske osnovne razmere, ako bi obeh smatranih 
mest, ne ločila nadmorska visokost ter zemljepisno položje. 

Na podlagi toplinskih podatkov štiridesetih postaj razme.š- 
čenih ob Karavankah ter jim ob jugu in vzhodu po Kranjskem 
in spodnjem Štajerskem poiskal sem spomočjo metode najmanjih 
kvadratov formule, ki povedo, kako se toplina po omenjenem 
ozemlji preminja z nadmorsko visoto in geografno siroto, in 
sicer v posameznih letnih dobah in poprek na leto.2 

Formule so sledeće: 



^ Podatki so povzeti iz Hann, Tempverh. ost. Aipenl. III. del Tempera- 
tiulabellen pag. 110, 111. 

^ Dotično razpravo prijavi tekoči letnik Meteor. Ztochr. 

* 



U". 



68 

Zima I = — 0-91 — Ü-Ü02S9 z/ h — 0-0338 z/ </ - + ()(MHZ .IhJ ip 

Pomlati t = 9-03 — 0-00470 ^h — 0-0063 J (f — 0-(XXKJ23 J h .J cf 

Poletje t = 18-60 — 0-()0472 Jh — 0-0054 .1 ip — 0-00()()24 ./li./y 

Jesen t = 9-<)3 — 0-00377 // h — 0-0140 .1 (f: ^ 00(K)013 .1h.1(p 

Leto t = 9-09 — 0-004<)3 // h — 0155 zf ip — 0-000(XJ8 A\\/lip\ 

Prvi člen formili pomenja poprečno osnovno toplino, ki 
vlada V dotični letni dobi po omenjenem ozenilji ob 47" zemlje- 
pisne širine 13-5" zemlj. dolžine ter v nadmorski visokosfi 300 m. 
Ostali členi povedo, koliko se menja toplina, ako se od one širine 
ter omenjene visote oddaljimo za + ^ 9) minut in + J h. metrov. 

V poštev je treba vzeti še vpliv geografne dolžine. Poiskal 
sem ga — zopet potom metode najmanjih kvadratov — iz 25 
postaj razdeljenih med 46" in 46*5" severne .širine ter IS-S" E in 
15-8" E Greenw. (Iz prej omenjenega računa izpuščene so postaje 
na Dolenjskem, ter one, kojih visokost 850 m. presega). Vzemimo. 
da približno zastopajo združene postaje toplino vsega ozemlja, 
ki je med njimi, tedaj se spremani toplina, ako se obrnemo ob 
46" 15' proti vzhodu, za vsako minuto dolžine ' 



16) 



S pomočjo formul 15) in podatkov 16) moremo zračunati, 
kolika bi bila toplina Zagreba in Ljubljane, ako bi se olia kraja 
premestila (raeteris paribus) na isto zemljepisno širino 46" ob 
dolžini Žagrcbški, ter na isto visino 11. ])r. !Ì00 metrov. Tedaj 
bi l)ilo : 



po zimi 




za 


— 


0-000 1"C 


spomladi 




„ 


+ 


üoai2 


poletji 




„ 


+ 


0-0053 


jeseni 




" 


+ 


0-0008 


poprek na 


leto 


^ 


+ 


00026 



' Hann je našel, da se na Piuskem preineni toplina za vsako dolžinsko 
stopinjo proti vzliodu po zimi za 0-31 C' v poletji za -|- 0-07, poprek na 
leto za 0-14. 



69 



XI. 





Zagreb * 


Ljubljana 


Razlika 


Zima 


0-2 »C. 


— Ü-9«C. 


IIOC. 


Pomlad 


110 


10-0 


1-0 


Poletje 


20-6 


10-7 


0-9 


Jesen 


11-2 


101 


11 


Leto 


10-7 


9-7 


1-0 


Razseg 


20-4 


20-6 


— 0-2 



Sedaj, ko so izločeiii vsi vpliviiiki, ki iiiotijo iiaiaviioslno 
prispodobljanje toplinskih razmer obeh mest, stopajo raznosti jasno 
pred oči. 

Dejanska razlika v prekoletni toplini Zagreba in Ljubljane 
je 2*^; polovica izvira iz raznosti zemljepisnih koordinat ter visine ; 
za l'O^'G pa ostane Ljublj. hladneja od Zagreba, celo, ako one 
raznosti izločimo. To je precejšen znesek. A v vseh letnih dobah 
ni enak. Najmanja je razlika v poletji ter naraste jeseni in po 
zimi na ll^G. Razvidi se tuđi, da ima Ljubljana dasi bliža morju 
primeroma bolj kontinentalno podnebje nego Zagreb. 

Da se pojasnijo vzroki, storimo korak dalje. Ob 46^ ter vi- 
.sini 200 m. vladale bi po Kranjskem — kolikor se da soditi iz 
podatkov 40 postaj z omenjenega ozemlja — in sicer Krasu na 
vzhodni strani sledeče povprečne razmere : 
Zima Pomlad Poletje Jesen Leto Razseg 

—0-6 9-5 19-1 10-0 9-5 19-7 

Ljubljanska toplina prevedena na 200 m. in 4G^ pa je: 

—0-9 9-6 19-3 10-0 9-5 202 

Ljubljana ima toraj letno toplino, ki se strinja z ono, ki je sploh 
oddeljena Karavankam ter predgorju ob jugu in vzhodu. Tu velja 
ob 46*^ širine v visini 200 m. toplina 9*5. Zagreb je za 1'2 na 
boljem. Med Groriško in med Savsko dolino ob Zagrebu prostira 
se Kranjska kot izredno hlaje ozemlje. Precejšnja vlažnost in obilje 
dežja sta temu vzrok. Kranjska ima skoro največ moče izmed 
avstrijskih pokrajin (200 cm. pod Triglavom do 100 cm. ob jugo- 
vzhodnji meji; Zagreb 91 cm.) Primerno povekšana je poobla- 
čenost neba. Toplejim vetrovom je pot vspešneje zabranjena. 



^ Prevajajoč labil seui števila za A h iz formule 15). Ker premeuibe 
nišo jake, ledaj tuđi napačnost prevoda ni velika. 



70 

Ljubljana in Zagreb sta nasproti severovzhodii in jugozahodii 
prispodobno odprta in vendar se kaže v razdelitvi vetrov mnogo 
ugodneje položje nižave ob hrvatski stolnici. Sledeči pregled pove 
pogostost vetrov ^ za posamezne letne dobe v odstotkih. 

xn. 

Ljubljana (10 let. opazov.) 





N 


NE 


E 


SE 


S 


SW 


W 


NW 


Zima 


9 


14 


23 


9 


1 


20 


13 


10 


Pomlad 


4 


12 


24 


8 


2 


24 


15 


9 


Poletje 


5 


13 


21 


9 


1 


24 


16 


12 


Jesen 


5 


10 


25 
Zagreb (7 


9 

let ( 


2 
opazov.) 


28 


12 


7 




N 


NE 


E 


SE 


S 


SW 


W 


NW 


Zima 


5 


36 


4 


4 


3 


31 


6 


11 


Pomlad 


2 


38 


4 


6 


3 


31 


7 


9 


Poletje 


3 


35 


4 


fi 


4 


29 


9 


10 


Jesen 


4 


38 


6 


7 


3 


29 


6 


8 



Ne srne se prezreti, da so tu vzprijeti ne le vctrovi širnejega 
kroženja zračnega nego i krajevni (lokalni); zlasti pa, da so zini ski 
vzhodni vetrovi Ljubljanski mrzli ter suhi, in tako značijo svoj 
zvor iz severnejih širin. Odklonila jih je le Savska dolina. Narod 
ijih imenuje „hrvaška burja". 

Hribovitost Kranjske napravi večji hlad po zimi, zlasti ker 
višje sloje stalno odeva sneg, ki toploto prav jako izžariva in kot 
slab prevodnik brani, da tla ne oddajejo svoje toplote zraku. 

Z bregov se odtaka ohlajoni težji zrak niz dol, ter nabirajoč 
se V kotlinah, napravlja jim izredno mrzlo zimo. ^ 

Ravno Ljubljana nameščena je na dnu velike barske kotline 
in ima zatoraj celo nasproti splošnim razmeram ob Karavankah ter 
ob njih predgorju rezkejo zimo. ( — O'O'^G nasproti — O'G) V tej 
letni dobi je toraj razlika med Zagrebom in Ljubljano najjakša. (1"1)* 

Ljubljansko poletje primerjano onim splošnim razmeram je 
nekoliko pretopio, podnebje postane toraj izredno skrajno. Razseg 
nasprotnih lelnih dob je Ž0"3 in sega precej nad 19'7. 

Da si števila, na koja se opira naša razprava nišo popol- 
noma breznapačna, vendar pojasnjujejo prav odlično sedanje 



A Supan, Statistik der untern LufLslrömuniren Leipzig 1881. 
Glej Sprung Lehrbuch d. Meteorologie § 52. 



71 

znanstveno nazore o razdelitvi topline v raznih topografskih po- 
ložjih. A Vojejkov ' znameniti ruski meteorolog vzhvatil jih je 
najtočneje : Konkavno površje vekša dnevni in letni 
razseg topline, ono je hladneje po noci in po zimi, topleje 
po dnevi in v poletji ; nasprotno velja o vzbočenem površji, ako 
se vzamejo razmere nad ravno planjavo kot redne. Topografsko 
položje slično vpliva po zimi kakor po noci, v dobah ko prevla- 
dnje izžarivanje topline; nasprotno pa po leti in po dnevi, ko nad- 
vladuje pridobitek od solnca. Da šc to vzajemnost označimo, 
navajamo v sledečem pregledu povprečni dnevni razseg topline 
(mittl. tagl. Temperatur-Schwankung). ^ 



XIII. 





Zima 


Pomlađ 


Poletje 


Zagreb 


3-8°C. 


7-3 


7-9 


Ljubljana 


4-3 


8-3 


9-5 



Jesen 



4-6 



Števila so sicer izvedena načinom,, ki ne zadostuje popol- 
nonui denašnjim znanstvenim zahtevam, a relativno vzete strinjajo 
se V smislu Vojejkovljevega zakona. 

Pač je Zagrebški toplom er tako izpostavljen, da se skrajnosti 
— dnevne in letne — otopijo nekoliko. 

Sledeči pregled primerja toplino Zagrebško in ono nekaterih 
postaj na Hrvatskem, ki so približno v enaki visočini. ^ 

XIV. 





Zagreb 


Krize vac 


Belovar 


Rakovac-Karlovac 


Varaždin-Čakovac 




153 m. 


160 m. 


140 m. 


120 m. 


170 m. 


Zima 


0-"»G 


—1-0 


—0-4 


—0-4 


—0-8 


Pomlad 


11-3 


9-9 


10-4 


10-4 


103 


Poletje 


20-9 


19-7 


20-2 


20-3 


20-4 


Jesen 


11-5 


9-6 


10-7 


10-5 


10-3 


Leto 


IM 


96 


10-2 


10-2 


10-1 


Razseg 












Jul.-jan. 


22-0 


22-4 


22-4 


22-5 


23-0 



* A. BoenKOBL. EjiiiMauia scMHora majja. HaeaHiie A ILitiiHa 188S. Nemški 
prevod, Costenoble Jena 1886. 

^ Jelinek, Ueb. d. täglichen Aenderungen der Temperatur nach den 
Beobachtungen der meteorolog. Stationen in Oesterreich Denksclirft. d. Akad. 
d. Wissensch. math.-naturw. Cüasse. XXVII 1867. 

3 Poleg tabel Kann 1. c. III. pag. HO, 111. 



72 

„Zagreb" ima najtopleji poletje, a primeroma se bolj toplo 
zimo, tako da postane razseg skrajnih mesecev najmanji. Trditi 
se sme, da se toplina doljnjega mesta Zagrebskega bolj bliža raz- 
meram sosednih kraj e v pò Hrvatskem. 

Dosedanji del razprave pojasnjeval je normalne razmere 
toplinske. Dejanstveno pomikanje topline razlikuje se od njih 
bolj ali manj, za koliko, to raoremo ravno presoditi sedaj, ko 
]ioznamo osnovni znesek vsakodnevne topline Zagrebške in Ljub- 
ljanske. 

Ako poiščemo, za koliko so se pojedini dnevi, petdnevja, 
nieseci večletne dobe oddaljevali od poprečnih zneskov, tedaj 
pregledamo s pridobljenimi razlikami znaten de] vremenske zgo- 
dovine one dobe. Nadalje pa morcmo presoditi omahljivost 
ali menjavost topline, .sploh, ako razlike (s) seštejemo ne 
glede na njih positivno ali negativno znamenje, ter svoto delimo 
8 številom števnikov (n); kvocijent znači poprečno razliko 
al i anomalijo: 

Ó =-- 

n 

(Glej formulo c) početkom te razprave). 

Z zdravstvenega stališča je posebne važnosti odgovoriti na 
vprašanje: Za koliko se premeni toplina od dne do dne? Te 
premembe na človeški organizem gotovo bolje vplivajo, kakor one, 
koje loci ves čas , dokler se vrne isti datum , ali isti mesec 
prihodnjega leta. 

Ker mi prvotni zapisniki Ljubljanskih in Zagrebskih opa- 
zovanj nišo pristopni , moram ostati pri tem , da navedem 
zneske, ki povedo za kohko se toplina poprek premeni od dne 
do dne v .sledećih mestih: Milan 1-3"C Atene 1-4, Bukurešt, 
Dunaj 1-9 Varšava, 2-0 Monakovo 2-1. ^ 

Poprečna omahljivost pojedinih mesecev, to je znesek, ki 
javlja za koliko se poprek menjava toplina januarija, febru arija 
etc. ima tuđi teilten klimaten vpliv. Navedena je glede Zagreba 
in Ljubljane v sledečem pregledu ter je povzeta z opazovanj 
dobe 1856—1880. (25 let). 



* Hann Zlschr. d. üster. meteorolog:. Ges. XI, 



73 



XV. 



Zagrel) ^ 

Dee. Jan. flu-, nie. apr. nij. jun. jul. ag. spt. okl. nob. lelo 

l'ZVG 2-2G 2'68 1-81 1-28* 1*96 1-22 1-06* 1'18 l'Ü'J* 1-60 1-67 0-75 

Ljubljana '^ 
2-45 2-65 2-51 1-73 M5* 1'62 O-UG* 0-<JS 1'14 0-90* 1-63 1-GÜ 0-70 

Vidi se, da imajo ia stevila reden lelui tir. Najvecja je 
oiiiahljivost zimskih mesecev, najbolj enak si ostaja od leta do 
leta mesec September. 

Spomladi se najbolj enako povraća april ; majnik je zelo 
nestalen, kaže maksimum druge vrste. Koj potem nastopi v Lj. 
minimum druge vrste, v Zagr. še le julija meseca. Avgust kaže 
zopet večjo menjavost, september pa absolutno najmanjo v letu. 
Proti zimi menjavost zopet narašča. 

Letna tira, to je pomikanje omahljivosti tekom leta od me- 
seca do meseca, sta precej soglasna. V zimskih mesecih je men- 
javost V Lj. večja, v ostalih manja, tako, da se letna toplina v 
Zagrebu bolj menjava nego v Ljubljani. Povod raznostmi letnih 
tirov je pač težko zasledovati nadrobno; morebiti se te raznosti 
sčasoma poravnajo, in so le znak dobe 1856 — 1880. V istini pade 
najvišina menjavosti za dobo 1851 — 1880 v Ljubljani na december 
in ne na januarij ; malo število let toraj razmere uže deloma 
predrugači. Stalneja števila dobimo, ako v poštev jamljemo na- 
mestu mesecev daljše dobe. 

Menjavost topline znači kontinentalnost podnebja, kajti na- 
rašča prav hitro, ako se od morskih obalij obrnemo proti notrini 
celin. Otok Hvarski na primer kaže sledečo menjavost (doba 1858 
— 1883). 

Dee. Jan. fbr. me. apr. mj. jun. jul. aug. spt. okt. nob. leto 
Hvar 3 1-35 1-35 1-20 1-47 0-83 1-41 0.89 0-65 0-90 0-89 1-24 1-20 0-49 

Sedaj moremo izreci: Ljubljana ima izredno kontinentalno 
zimo vsled leže v kotlini, Zagreb poletje enakega značaja, vsled 
blizine silno razgrete ogrske nižave. 

Sploh je menjavost zimske topline po jugovshodnjih pla- 
ninskih dolinah (Celovec, Ljubljana, Novomesto, Gradec, Zagreb) 

^ Hann Temperaturverh. der österr. Alpenl. I. pag. 17. 
2 Računjeno na podlagi Hann-ovih label 1. c. pag. 74 - 99. 
^ Hann Temperatui-verh. I. pag. 19. 



0-95 


1-24 


1-00 


1-19 


0-93 


1-28 


1-18 


1-57 


0-95 


1-55 


1-43 


2-05 



74 

nciui'ìiio velika, in pojasnjujc prav odlično njih kontinentalno 
položje. Planinski zid brani toplini oceanskim vetrovoni, mrzli 
vzliodnji pa bolj ali manj svobodno dohajajo, izreden zimski 
mraz more še posebej nastati po kotlinah. 

V poletji je menjavost primeroma prav mala. 

Da bode primera točneja, javljamo še sledeče podatke o 
poprečni menjavosti zimskih, in poletnih mesecev poleg Wilda, 
Hanna, Doveja in Hellmanna. 



XVI. 

Zima Poletje Poprek 

Anglija 1'41 

Italija 1"35 

Sever. Neničija 2'02 

Severnovznožje Alpinsko 2*21 
Jugovzliod. doline Alpinske 2"35 
Notraiija Rusija 3-09 

Poi)rečne razmere. o kojih smo dosedaj izključno jjfovorili. 
iic (loločujejo še dovolj popolnoma toplin'^kega položja smatranih 
krajev. Števila, ki stvarjajo poprečke so lehko precej različna. 
Ugodno bode, ako pregledamo vsaj skrajne toplinske zneske, ki 
vstopajo V poprečke. Primerjajmo, koliko najvišino oziroma naj- 
nižino more toplina v pojedinih mesccih doseči v Ljubljani, ko- 
liko istodobno v Zagrebu ; to postopanje nam razodene posebnosti 
izvirajoče iz topografne leže, porazgubljene v poprečkili. ali pa 
vsaj utrdi drngotna spoznanja. 

Da bode primera locneja, lieba je ludi I u v pu.štev vzeti 
več let. Poi.skal sem toraj absolutne najvišine in najnižine povzete 
z opazovanj ob 7. uri zjutraj, i. uri popoludne in 9. zvečer 
tekom 151etne dobe 186G — 1880. Pojedinih zncskov ne bodemo 
priobčevali, vsaj podlegajo marsikojim slučajnostim ; a njih po- 
prečke lustrum za lustrum prijavimo, da se razvidi bolj ali manj 
vzporedno pomikanje i teh .števil v obeh mestili. Popolnosti na 
ljubo javljamo ludi naj.skrajneje topline napisane tekom imeno- 
vane dobe. Večjega pomena so pač poprečki absolulnili skraj- 
nostij, ker so v njih slučajne razliku kolikor toliko poravnane. 
(Glej pregled XVII.) 



75 



XVII. 

a) Poprečki absolutnih skrajiiostij. 
Najvišine. 

Jan. Febr. Mre. Apr. Maj Junij Juli.j 

Zagr. Ljub. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. 

1866—70 10 9 6-8 10.9 11-9 15-4 13-6 24-2 22-7 31-5 28-3 31-5 28-6 24-3 31-7 

1871—75 11-6 7-5 12-1 9*4 18-7 16-2 23-6 2M 2S-6 25-9 31-0 28-5 332 31-0 

1876—80 10-3 6-6 13-5 7-9 19-3 16-7 23-6 20-4 26-9 24-7 30-.5 28-5 32-0 29-9 

1866—80 10-9 7-0 13-2 9-7 17-8 15-4 23-8 21-4 29-0 26-3 31-0 28-6 33-2 309 





Avg. 


Sptb. 


Oktb 


Nvb. 


Deb 




Leto 




Z. Lj. 


Z. Lj. 


Z. Lj. 


Z. 


Lj. 


Z. 


Lj- 


Z. Lj. 


1866-70 


31-7 29-6 


28-2 25-4 


25-5 21-8 


17-8 


140 


131 


9-8 


34.-3 31-7 


1874-7.5 


32-2 29-3 


27-3 25-0 


23-3 20 3 


15-5 


12-2 


12-2 


9-4 


33-8 31-2 


1876—80 


31-1 28-9 


27-7 25-0 


22-2 19-8 


15-4 


131 


10-6 


8-7 


330 31-9 


1866—^0 


31-7 29-3 


27-7 25-1 


23-7 20-6 


16-2 


131 


12-0 


9-3 


33-7 31'6 



Najnižine. 

Jan. Febr. Mre. Apr. Maj Junij Julij 

Zagr. Ljub. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. 

1866—70 --11-4 --13-4 --5-7 -8-2 --2-8 --5-4 2-1 --1-0 7 6 3 6 11-0 0-4 12.9 10:7 

1871—75 --8-1 --12-9 --9-2 --12-9 --4-6 --8-8 1-8 --0-7 6-3 34 118 7-9 15-0 11-9 

1876-80 --12-2 -14-9--11-6--11-4 --5-8 --8-9 2-5 1-3 5-0 3-4 12-5 11-3 13-4 118 

1866—80 --10-6 --13-7 --8-8--10-8 --4-4 --7-7 2.1 --0-1 6-3 3-5 11-8 9-5 13-8 11-5 



Avg. Sptb. Oktb. Nvmb. Deb. Leto 

Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. Z. Lj. 

1866—70. 10-7 7-7 7-2 48 -0-9 -1-9 -4-9 —7-1 —9 8 -12-2 —13-3 —15-5 
1871-75 11-8 8-6 6-8 4-5 2-7 1-0 —20 — 4-8—11-7 -14-1 -12-6 -17-2 
1876—80 12-3 10-8 7 5-0 —01 -1-6 —4-6 —7-4—112 -14-3 -16-4 -19-4 

1866—80 11-6 9-0 7 4 8 06 -0-8 -3-8 —6-4— 109 —13-5 —14-1 —17-4 



76 



P o p r e è k i a b s o I u i n i li s k r u j ii o s I i j. 
1866—1880. 

hazlika: Razlika. 





Najviš. - 


- let. popr. 


Najniž. - 


- lei. popr. 




Z. 


Lj. 


Z. 


Lj. 


Januarij 


—0-2 


—2-1 


—21-7 


—22-8 


Febniaiij 


2-1 


0-6 


—19-9 


—19 9 


Mare 


6-7 


6-4 


—15-5 


—16-8 


April 


12-7 


12-3 


— 9-Ü 


— 9-2 


Maj 


17-8 


17-2 


— 4-8 


- 5-6 


Junij 


19-9 


19-5 


0-7 


0-4 


Julij 


22 1 


21-8 


2-7 


2-4 


Avgust 


20-6 


20-2 


0-5 


— 0-1 


September 


16-6 


16-0 


— 41 


— 4-3 


Oktober 


12 6 


11-5 


— lOo 


— 9-9 


November 


51 


4-0 


—14-9 


— 15-5 


Deceiuber 


0-9 


U-2 


— 22U 


—22-6 



c) A b ."^ o 1 u t n e .s k i' a j ii osli 
1866—1880. 

Najvišine Najnižine 





Z. 


Lj. 


Z. 


Lj. 


Januarij 


1.V8 


11-8 


— 18-() 


-22-4 


Februarij 


15-4 


13 5 


—21-3 


-20-8 


Mare 


20-8 


18-6 


—11-4 


-13-4 


April 


27-4 


24-6 


— lo 


— 3-5 


Maj 


34-3 


301 


30 


0-6 


Junij 


33-6 


32-2 


8-6 


38 


Julij 


31.-8 


331 


loo 


7-7 


Av^'ust 


:WA 


32-8 


9-3 


6-0 


September 


315 


27-9 


0-9 


— 0-3 


Oktober 


31-0 


25-8 


— 2-8 


- 5-5 


November 


19-4 


15-8 


— 10-6 


—14-2 


December 


17-(j 


15-4 


— 192 


— 2.r4 


Leto 


34-8 


331 


—21-3 


—25-4 



77 

Vidi se, da slede najnižine in naj visine nornialiicmu tiru 
toplinskemn. Najvišine zimskih mesecev kažejo, da celo v naj- 
mrzleji letni dobi po naših krajih ne manjka pomladno-toplih 
dnij, a najnižine sponiinjajo na jakost severneje zime. V poleiji 
pa se srečavata prav zdatna vročina in hlad zgodnje pomladi. 

Pregleda oddelek a uči, da se drže skrajne topline Ljub- 
ljanske blizu za ST* pod istodobnimi Zagrebškimi. V tem raz- 
merji javlja se moc poprečne letne topline. Tir absolutnih skraj- 
nostij bode se toraj najumestneje primerjal, ako poi.ščemo, za 
koliko presega in koliko zaostaja naproti vseletnemu normalnemu 
tiru, — Izpravljajoč razliko letnih povprečkov, moremo osnovni 
tir obeh mest vpodobiti skoro z jedno in isto krivuljo — male 
razlike smemo za naš namen zanemariti. Na ta način je prispo- 
doba .skrajnostij obeh mest zdatno olajšana. Ako i pri njih iztre- 
bimo letni popreček, tedaj pridobimo števila oddelka b v pregledu. 
Geometrijski izraz razmer, ki se tem potom razodcnejo, predočuje 
podoba II. 

Takoj se z nje razvidi, da se «krajnosti ne drže povsem v 
enaki dalji nasproti normalni krivulji. Skoro sveskozi ostajajo 
skrajnosti Ljubljanske pod Zagrebškimi, to se pravi : v Ljubljani 
je neprimerno hladneje leto verjetneje nego nasprotno. Zlasti 
zima je ostreja, kajti v skrajnih .slučajih toplina v Lj. primeroma 
zdatno bolj upade, in se ne dvigne toliko kakor v Zagrel3u. Raz- 
like topografne leže (kotlina, grič) razodevajo se na novo ; manje 
bi bile, ako bi znali še toplinske razmere doljnega mesta Zagreb- 
škega. 

Marca in aprila meseca se najvišine obeh mest enako od- 
daljajo od osnove; majnik se včasih primeroma prav jako raz- 
greje; junijevske najvišine pa zaostajajo. V teh razmerah spozna- 
vamo, da pomlad včasih prav bujno prodira, a tuđi ohlajenje 
vsled junijevskega deževja se razodeva. Ob jednem uvidimo, da 
more toplina nesomerno upasti majnika meseca, in sicer zopet 
V Ljubljani bolj nego v Zagrebu. Majniški mrazi so obče znani. 
Najraje nastanejo ob mirnih, jasnih nočeh vsled jakega izžari- 
vanja. Leža v kotlini zopet mnogo bolj pospešuje ohlajenje nego 
na griču. Absolutne skrajnosti (Z. 3-0, Lj. 0-6) sicer ne javljajo 
negativnih, mrazovnih stopinj ; a opomniti je treba, da so v takih 
slučajih pritlični sloji zraka precej hlaji nego oni, kojih toplino 
naznanja v prvem nadstropji izpostavljen toplomer, a rastline 



IH 

olilndo so kot dobri izžaritelji se zdatnejc nego zrak, ki jili ob- 
daja. Ne smc se prezreti, da so skrajnosti povzete z obrokov 
rjh ^h gli Toplina ob 7^ lehko uže prečoj presega ono z dobe 
sohičnega vzlioda. — Avgusta in septembra meseca obojno skraj- 
nosti liitro npadajo — vsaj deloma vsled novibt — ; a najnižiiie 
oktol)rove so iznenadno nizke, zlasti v Zagrolni. Vidoti je (pregi. 
X.), da so jesenske dobe vetrovi neugodnejo oddeljeni Zagrebu. 

Noveje preiskave ^ so objavile, da se vrcme ne* spreniinja 
tako silno, kakor trdi ljudsko menenje ; temveč nekoliko casa rado 
pridrži ustanovljeni značaj. Zgodi se toraj, da zelo visoke in zelo 
nizke stopinje topline nišo osamljene, nego da morejo celo precej 
vplivati na povprečke mesecev ali še daljib obrokov. Tako nasta- 
nejo skrajni mosečni poprečki. Sledeči pregled 

XVIII. 

Največje meserne razlike na- Njili razseg 

sproti liOletneiiiu poprečku: 





Ljubi. 


Jana 


Za 


greb 


Ljublj. 


Zagr. 


Jan. 


+5-1 


—7-1 


+4-8 


-6-9 


12-2 


11.7 


Febr. 


.5.0 


—7-1 


.5-8 


— ~'') 


12-1 


13-3 


Mar. 


3-8 


—4-3 


3-8 


—4-9 


8-1 


8-7 


April 


2-7 


—3-2 


2-7 


-3-2 


5-9 


5-9 


Maj 


4-3 


—3-7 


4-7 


—4-2 


8-0 


8-9 


Junij 


2-1 


—3-1 


2-5 


—30 


5.2 


5.5 


Julij 


2-4 


—2-4 


2.3 


-2-4 


4-8 


4-7 


Avg. 


2-5 


—1.7 


3-0 


-2-5 


4-2 


5-5 


Sept. 


2-5 


—2-8 


2-2 


-3-2 


5-3 


5-4 


Oktb. 


3-0 


—3-8 


2-8 


—3-4 


6-8 


6-2 


Nov. 


3-6 


—41 


3-9 


—3-9 


7-5 


8-0 


Dcbr. 


7-4 - 


-103 


6-2 


—8-2 


17-7 


14-4 



Leto 1-4 —1-5 1-9 —1-5 2-9 3-4 

javlja, za koliko so skrajni mescčni poprečki razlikovali se od 
normalnili (prav za ])rav 30]otnih) v Ljubljani in v Zagrebu in 
sicer tekom dobe .skupnoga opazovanja 185G -1880. Previsoke 
znači znamenje -|-, prenizke pa — . Skrajni poprečki zimskili me- 
secev se pomikajo v .širnib mojab, kakor kaže njili razseg, a 
precej soglasno s tirom poprečne omabljivosli. Ume se samo ob 
sebi, da popolnoga soglasja niti ne pričakujomo. Nimamo namreč 
povoda soditi, da raznosti izvirajo naravnost iz po.sebnostij topo- 
grafnega položja. Sodelujojo pač i vzroki viših kategorij; oni so 
^ W. Koppen Kepertorium für Meteorologie IL Petersburg 1871. 



79 

nam povsem neznani, in zatoraj za naše spoznanje „slncajni". 
Volikanski napredki novej.še meteorologijo so dejstovanje prirodnih 
močij, kolikor se jih javlja v atmosferi, vsaj toliko pojasnili, da 
poznamo deloma obliko, v koji stopajo njih nčinki na dan. Raz- 
strli so nani širno obzorje in sedaj nam je možno točneje zasle- 
dovati vzrok normalnenm tim topline (in drni^iii znakov pod- 
nebja) ter brezštevilnim izrednostim ali motnjam. 

T e i s s e r e n c de Bort in H o f f m e y e r opozorila st a na 
to, da način, kako je zračni tlak preko zelo širnih ozemelj raz- 
deljen, odločuje vremenski položaj atmosfere Evropske. 

Po zimi vladaj o tri glavna delovališča atmosfere (centres d' 
action de 1' atmosphère) Med Spanijo, Madejro, Azorskimi in Ber- 
mudskimi otoki prostira se tedaj jedno onih središč z visokim 
zračnim tlakom (barometerski maksimum) drugo tuđi z visokim 
stanjem barometrovim ima svoje jedro v osrednji Aziji. Tretje po- 
glavitno središče je ustanovljeno z nizkim Ihikom (barom, mini- 
mum) V severnem delu atlantskoga oceana. 

V poletju razširi se atlantski maksimum nekoliko proti se- 
verji, nad Evropo in Azijo prostira se barometerski minimum, ki 
ima jedro v Aziji. To sta vladarja poletnemu vremenu. 

Ostali letni dobi ste prehodnji povsem. 

Kakor hitro se jedno glavnih središč premakne, nastanejo 
izredne toplinske in sploh vremenske razmere. 

Po tem takem je umljivo, da imajo vsikedar velikanska 
ozemlja skupen vremensk značaj to ali onstran normalnoga. 

Manje spromembe, dasi čestokrat globoko segajoče, vzroku- 
jejo depresije (barom, minima) ki pogostoma v kratkih obrokih 
nastajajo ob obodu velikih deprosij tor drčevajo imenovanim 
glavnim elovacijam (barom, maksimom) ob robu. Ono prestopajo 
preko ozemelj, ki so dostikrat večja nego srednja Evropa tor da- 
jojo njih vremenu značaj spremenljivosti in slučajnosti. 

Vsakako toraj istočasne toplinske razmere (in sploh vre- 
menske) nišo V prvi vrsti krajevnega pomena in zasledovati ter 
razlagati jih moremo poglavitno kot bolj ali nianj razširjene po- 
jave. Nadrobna razprava o motnjali toplinskoga tiru Ljubljanskoga 
in Zagrebškega morala bi se tedaj ozirati na zelo širno podlogo, 
in to bi presogalo prostor, ki je dovoljon spisu o krajevnih lasti- 
nitostih. 



80 

Le V obče bodemo ocrtali razmere, ki stoie, da so iziediiosti 

V Ljubljani in v Zagrebu večidel istočasne ter sploh vzporedne. 
lo so pravi na isti strani izven osnovnega tira. 

Obe mesti spadate v področje depresij, ki se pomikajo veri- 
del ali V obližji Nemškega obrežja ali pa preko Sredozeniskcga 
niorja. Od središč obojnib depresij sta Zagreb in Ljubljana skoro 
enako oddaljena toraj je tuđi vpliv na vremenske razmere prvotno 
enak, a vsled topografnih raznostij predrugačen. 

Po zimi je posebne važnosti proga visokega tlaka zračnega, 
ki se stega od Azijatskega maksima preko Rusije in Alp do 
Azorskega maksima. A. Vojejkov jo je imenoval „veliko kontinen- 
talno os". Važna je za tegadel, ker vejejo ob njeni severni strani 
topli oceanski vetrovi prek Evrope, na nje južni strani pa mrzl\ 
kontinentalni. Ljubljana in Zagreb sta na tej slednji strani (glej 
pregled vetrov X.) in imata zatoraj kontinentalno mrzlo zimo; in 
sicer najostrejo tedaj, kedar se najvišina zračnega tlaka preseli 
nad sredino centralne Evrope. To se je zgodilo na primer de- 
cembra 1879. Toplina tega meseca, najmrzlejega v tekočem sto- 
letji upadla je najniže pod osnovo (Ljubi. — 10"3, Zagreb — 8*2 
glej pregled XVIL c) in sicer bolj v Ljublj. nego Zagr. vsled leže 

V kotlini. 

Kedar se kontinentalna os pomakne izredno proti jugu tedaj 
nam dohajajo topli oceanski vetrovi. Decbr. 1863, 1866, 1868 s 
skrajnimi presežki Lj. 7*4, Z. 6-i2 glej pregled XVII. c, 1880 etc.) 

Naše poletje je v obče kontinentalno ker pripada uže v pod- 
ročje azijatske depresije. 

Zelo važne so za naše kraje Jadranske depresije. Zlasti 
spomladi in jeseni se pogostoma pokažejo tor vzrokujejo burjo, 
silne nevihte, zdatno deževje in sneževje. 

Sicei" pa ne more nalog našega spisa biti vse te razmere 
osnovni^ in izredno nadrobno zasledovati, ker ono zadovajo širna 
ozemlja in no spadajo več v tesno okviije lokalne klimalogralije. 

Vendar nadaljujemo preiskavo o toplinskih nepravilnostih z 
druzega stališča. 

Početkom razprave smo omenili, da imajo celo večletni po- 
poprečki manjih obrokov, kakor so mesečni še dovelj nerednostij 
tor da se njih tir mnogo manj bliža osnovnomu, nogo tir moseč- 
nih poprečkov. 



m 



Poiskal seni petdnevne poprečke Ljubljanske topline na- 
ravnost s pelintridesetletne dobe 1851 — 1884 ^ ter našel, da se 
deloma v istini zdatno razliknjejo od onih, koje nam podaja 
Besselova formula s SOletnili mesečnih povprečkov. Razlike javlja 
sledeci pregled 



XIX. 



Jan. 


a. 


11 


0-1 


0-0 


-0-6 


—0-1 


—0-6 




V. 


()-46 


0-43 


0-40 


0-51 


0-37 


0-49 


Febr. 


a. 


0-5 


0-3 


—0.3 


0-0 


0-.5 


10 




V. 


0-40 


0-37 


0-54 


0-46 


3-40 


0-34 


Mre. 


a. 


(»•8 


()-9 


0-0 


00 


-O-fi 


0-1 




V. 


(>4G 


0-34 


0-49 


0-51 


0-64 


0-54 


Apr. 


a. 


0-8 


{)■(; 


o-o 


0-0 


-0-2 


^0-4 




V. 


0-31 


0-34 


()•.■)! 


0-46 


0-37 


0-46 


Maj 


a. 


—0.7 


-0-3 


-0-4 


0-0 


0-1 


0-7 




V. 


0-51 


O'U 


0-54 


0-37 


0.51 


0-40 


Jun. 


a. 


1-0 


0-8 


0-1 


-0-7 


—0-5 


-0-6 




V. 


0-37 


0-37 


0-37 


0-69 


0-60 


o-r,4 


Jul. 


a. 


— 0.5 


0-2 


-0-3 


0-6 


0-3 


—0-4 




V. 


0-57 


0-49 


0-60 


0-4^J 


0-4.6 


0-64 


Avg, 


a. 


0-0 


-0-8 


—0-4 


+0-2 


—0-4 


0-0 0-0 




V. 


0-49 


0-64 


0-64 


0-49 


0-60 


0-4ti 0*60 


Sept. 


a. 


OO 


—0-1 


— 0-Ž 


0-4 


-t)-8 


0-.5 




V. 


(>4fj 


0-54 


0-54 


0-46 


0-64 


0-4G 


Oktb. 


a. 


-01 


—0-3 


0-1 


0-3 


0-2 


—0-7 




V. 


0-49 


0-54 


0-4(i 


0-37 


0-4»J 


0-54 


Nvb. 


a. 


— M 


-0-3 


—0-4 


-0-3 


1-0 


2-3 




V. 


0-60 


()-40 


0*54 


0-60 


0-40 


0-29 


Dee. 


a. 


0-1 


— U-Ž 


0-5 


0-3 


— 11 


0-4 




V. 


0-49 


0-40 


0-37 


0-37 


0-54 


0-4() 



za vsaki mesec v vrsti a (anomalija). Petdnevja se vrste enako 
kakor v prejšnjih pregledih. Krivulja narisana z naravnost vzetimi 
aritmetiškimi povprečki petdnevij predočevala bi anomalni tir. 



* Pi-votné podatke občijo Jahrbücher der k. k. Central-Anstalt für Me- 
teorol. u. Erdmagnet, in Wien, in namestujoča jih javljenja tega zavoda. 

6 



82 

Vprašanje nastane, .jeli so anomali.] e povseni slučajne, ali 
pa .se V nekaterili dobah leta redoma v istem smislu vraèajo. 

Odgovora ne pričaknjemo od strogo matemntiške preiskave 
(s pomočjo verjetnostnega računa). 

Izknšnja uči \ da za tako preiskavo ne zado.stuje 3."jletna 
doba opazovanja v našem zelo menjavem podnebji ; to se pravi 
i'ačun.ska indukcija javlja pravo za pravo le lastinitosti opazovane 
dobe. a ne podaje dovelj .širnega temelja, da bi od preteklosti 
sigurno sklepali, da se one lastinitosti v piiliodnje ]K)viiiejo. .S teui 
pridržkom velja .sledeče. 

Anomalija sama na sebi ne pove dovelj odločno, da toplina 
üb dotični dobi redoma .stopi iz o.snovnega tira v positivnem ozi- 
roma negativnem smislu. Ozirati se imamo tuđi na to. je li se je 
anomalija smatranega petdnevja pogostoma vračala ali ne. Ver- 
jetnostni račun na to pove, kolika ie „verjetnost, da se i v pri- 
bodnje povrne." 

G. Hellmann ^ je prei.skoval, kedaj se po severni Nemčiji 
najbolj pogostoma moti zdržno pomikanje toplin.sko. Na.šel je iz- 
redne povratke hlada tekom dviganja osnovne topline, tekom nje 
padanja pa povratke toplote. Primer jal je 251etne poprečke pet- 
dnevij s 25 postaj na Severonemškem in sicer z dobe 1848 — 1872. 
V njih so seveda .slučajno.sti .še kaj malo izločene. Zatoraj je isti 
učenjak poiskal anomalije z 921etnega tira Vratislav.skega. Pogln- 
vitne izmed njih so sledeče: 



XX. 



Poviatki 


1 hla.ia 


Verjetnost 


l'ovratki tf)|i 


jote 


VtMJ, 


j Januar 
. Febr. 


Ifi.— 30. 


0-54 


I Avj.'ust 14. 


-1S. 


ois 


.5.-14. 


0-55 


I Se]ttoiiil)er 23. 


- oki. 2. 


(IH 


Marc 


12.— 1 (i. 


0-50 


Di'ciMiiltov 27. 


Jan. 5. 


i)U 


Majnik 


11.-1.-). 


(►■47 








Juni.) 
Juli.) 


15.— l'.i. 


0-57 








10.— 14. 


0-52 








r 


25.-29. 


(»•53 









* Plantamour Des annmalies de la tenip^rafuro obsoivées à (lonèvo jieu- 
.Jant Ics 40 année.s 1826— lSf;5 Genève l.Sr.7. 

^ (ì. Hollinanu Heber <1. jälirl. (ian^r d. Tt-iiiiicratui' in Nni-ddcutsclilaiid. 
Zeitsclir. il. K. jirouss. stati.«!. Bureaus Jalny. 1883. 



83 



Izrednosti ne nastopajo natanko ob omenjenih dneh, nego 
drže se od leta do leta precej širnih mej, a iz večletnih poprečkov 
se določijo navedeni obroki, ki povedo, kedaj se anomalije naj- 
verjetneje povrnejo. Tuđi verjetnost je račnnjena z 921etnega 
opazovanja v Vratislavi (Breslau). 

Ljubljanske anomalije poiskal sem sicer nekoliko drugim 
načinom, kakor Hellmann Severonemške, a posledice računa 
smejo se primerjati. Pregled XVII. javlja tuđi verjetnost anomalij 
(vrste v). 

Na prvi pogled se vidi, da se Ljubljanske anomalije in Se- 
veronemške precej ujemajo, da so toraj učinki jednih in istih 
pojavov atmosferinih. Bolj ali man] istodobne izrednosti Ljubljan- 
ske so sledeče: 



XXT. 



Povratki toplote Veij. 

Avgust 14.— 18. 0-51 

September 27.— okt. 2. 0-54 

December 27. — jan. 15. 0-56 



Izmed ostalih anomalij omenjamo iznenađen povratek to- 



Povratki 


hlada 


Verjetnost 


Januar 


16.— 30. 


0-4G 


Febr. 


10.— 15. 


0-54 


Marc 


15.— 30. 


0-51 


Maj. 


1.-15. 


0-56 


Junij 


15.-JU1. 


5. 0-60 


Julij 


10.-15. 


0-60 



piote 



nvbr. 27. — dee. 1. Verjetnost 0*71 



To izrednost javljajo anomalni tiri topline na Severonem- 
škem z dobe 1848 — 1882 s 25 krajev, a v 921etnem Vratislavskem 
je ni več. Anomalija, ki je v 351etni dobi iznenadno pogostoma 
vračala se, vendar ni redna, zakonita, nego spada k slučajnim 
motnjam, ki se posled verjetnostnega računa polagoma uravnajo. 
Morebiti se bode ščasoma isto dokazalo o vseh anomalijah. 

Vendar naj še omenimo, da je J. Hann ^ našel celo v ne- 
koliko uravnanih stoletnih poprečkih Dunajske topline, da pravilna 
rast njena preneha 8. februarja in še le 15. dan istega me.seca 
doseže znesek s 7. febr. 

Gl ai s her javlja, da v Greenvichu traja motnja še dalje: 
9. — 22. febr. Opomina vredna prenehanja rasti toplinske so na 



* J. Hann Temperatur von Wien, Sitzb. d. kais. Akad, d. Wiss. math. 
nat. Gl. 1877. 



84 

Diuiaji se: konec t'ebriuirija, siedi aprila in zlasti v tretjoiii pet- 
dnevji majnikovem. Najjaèje nazadovanje pa se tamo vrsi med 
Vii. in Ž3. jiinijem, kar je uže Jelinek opazil. Tuđi v Ljubljani je 
sredi aprila povekšana verjetnost negativnih anomalij, ostale iz- 
rednosti pa so v Ljubljani naravnost izražene. 

Videti je, da nazadovanja topline koncem zime in v zgodnji 
l)oniladi povzrokuje barometerski maksimum, ako se nastani nad 
srednjo Evropo. Da se marca meseca more povrniti se zimski 
značaj, razvidimo tuđi s sledečega. H. Wild ^ je našel, da marca 
meseca še biva zimska depresija nad atlantskim oceanom in ba- 
romet. maksimum nad Azijo, le da je jakost teh protivnih si 
sredi.šc atmosferinega delovanja redoma oslabljena. 

Na ves drug način nastanejo povratki hlada v prvi polovici 
majnika. Bezold - razpravlja, da jih povzrokuje barom, depresija 
ustanovljena v obližji Ogrske nižavc skupno z bar. elevacijo nad 
zahodnjo Evropo. Obe povzročite hladne severne vetrove Nemčiji 
in Avstriji. Oni jasne nebo ter tako pospešujejo izžarivanje to- 
plote. Tedaj je toplina še dovolj nizka, da upade pod ničlo in 
napravi mraz. Najbolj pogostoma nastanejo majni.ški mrazi v 
Ljubljani med drugim in tretjem petdnevjem meseca. A uže 
koncem aprila prihajajoče negativne anomalije so poprek l*5krat 
večje nego positivne. Za prvo, drugo in trctje petdnevje majniško 
našel sem isto razmerjc oziroma 1-5, 0*8, 1-2. Še v petem pet- 
dnevji je verjetnost podnormalnc topline 0*5 1, dočim je v četrtem le 
0-;]7. — Ti resultati jasnijo in dopolnjujejo občno ljudsko nie- 
nenje o „ledenih možeh" in o „sv. Urbanu". 

Bezold je dokazoval (1. c), da je razdelitev zračncga tlaka 
tekom vsega meseca majnika ugodna nazadovanjem topline, ki 
tedaj lahko aastopijo vsaki dan, a najpogosteje na.stopajo početkom 
druge dekade, ker je tedaj razlika med barom, minimom in mak- 
simom najjakša. V obče razlaga Bezold pojav tako-le: Spomladi 
se balkanski poluotok in sosedni svet tjc do Karpat kot najveći 
proti jugu segajoči del Evrope najprej in najjakše segreje. Zrah- 
Ijani zrak naredi nizek tlak, in v njem se rade nastanijo bai-om. 
depresije, bodisi da se na mestu ustanove, ali pa da pridcjo od 



^ H. Wild Teiiii)eraturverluìltni.sse d. russi.sclien Hoiclies. F'nglavje : Vr- 
sadioii der unreKeliiiässi}:i:en Tcinperaturveiteiluny. 

* Bezold, Kälteiückfälle im Mai Oe.steir. mef. Ztsdi. 1883. 



85 

di'ugod. Tačas je v zahodiiji Evropi zračni tlak visok in vsled 
Buys-Balloto vega zakona nastanejo preko srednje Evrope 
hladni severni vetrovi in z njimi povratki mraza. 

Najjače in najbolj pogosto nazadovanje topline vrši se v 
drugi polovici jnnija in početkom jnlija. Preiskava Hellmannova 
je to obelodanila za severno Nemčijo, Jelinek-Hannova za Dunaj 
in isto nam javlja naš pregled XVII. o Ljubljani, toraj velja za 
pokrajine, ki so avstrijskim Alpam ob jugovzhodu. Uže Dove je 
dokazal, da nastopi to nazadovanje na severni strani Alp isti čas 
kakor poletno deževje srednje Evrope. In to sega na južni strani 
tuđi preko Ljubljane in Zagreba \ ter potisne toplino navzdol. 
V noveji dobi je Krankenhagen '^ poskusil določiti, kakova raz- 
delitev zračnega tlaka daje povod prostrani motnji. 

Junijevsko nazadovanje topline je ob enem najjakše in naj- 
verjetneje izmed vseh motenj ; znamenje, da najbolj redno in v 
precej določenem obroku nastopa. 

Upadajoči del toplinske krivulje Ljubljanske motijo nekateri 
povratki toplote, koje nahajamo skoro istodobno po severni Nem- 
čiji. V stoletnih Dunajskih poprečkih upadanje le koncem julija 
do početkom avgusta in koncem novembra preneha. Izredni po- 
vratek toplote koncem novembra, največa anomalija Ljubljanska 
tekom dobe 1851 — 1885 pa se v 601etnih opazovanjili (1814 — 
1873} V Greenvichu še pozna. Ona je posledica viharnim depre- 
sijam, ki se tedaj pomikajo preko Severnega morja. 

Znamenito je preobilo ohlajenje v predzadnjem petdnevji 
septembra meseca, zlasti ker nm sledi zdateii povratek toplotc. 
Tuđi po Nemškem je tedaj upadanje topline zadržano, tako da 
nasfane tako zvano .,babje leto" (Nachsommer). Tem solnčnim 
mirnim jesenskim dnevom sledi pri nas jesensko deževje, in včasih 
zgodnja zima. 

V obče nahajamo anomalije tekom vsega leta, a pokazalo 
se je, da se nekatere s precejšnjo verjetnostjo povračajo. Zasledo- 
vali smo nadrobneje le one, koje nam donašajo severno od nas 
prestopajoče barom, depresije; o južnih, sredozemskih in zlasti 



^ J. Hann Die Regenverhältnisse Oesterreich-Ungarns. Sitzb. der Wiener 
Akad. d. Wiss. LXXVII. 1879. 

^ Krankenliagcn Die Vertheilung des Liiftdiuckes in Mittel-Europa im 
Juni. Zeitsch. d. österr. und deutsch, meteor. Gesellsch. I. 



86 

jadranskih depresijali ter njih učinkih nam sploh manjka dovolj- 
noga znanja. 

S pomočjo anomalij dado se še zanimiva vprašanja resiti. 

Nestanovitnost vremena je prešla v pregovor ;. toplim dnevom 
slede hladni, deževnim solnčni itd. Jeli pa je res vrstitev toplih 
in hladnih dnij popolnoma slučajna? 

O tem vprašanji je prijavil W. Koppen temeljito razpravo ^ 
Slec'eč njegovomu načinu računanja zasledovati liočemo vrstitev 
anomalij Ljubljanske topline od petdnevja do petdnevja tekom 
351etne dobe 1851—1885. Trditi se srne, da se i v tej zadevi 
Zagreb ne razlikuje bistveno od Ljubljane. Opazovanja od tod pa 
obsegajo daljšo dobo in zatoraj podajajo verjetniše posledice. Ako 
bi tu bila doba opazovanj širneja, pridobiU bi seveda števila, ki 
se istini še bolj bližajo. Primerjati imamo toraj naše podatke 
vseskozi z onimi, koje je obelodanil Koppen z bolj razsežnih dob 
opazovanja v nekaterih evropskih mestih. 

Anomalije se vrste na videz popolnoma neredno: jedni po- 
sili vni ali negativni slede po 1, 2. 3, 4, . . . nasprotne, včasih je 
ves mesec ali še daljši obrok pretopel ali prehlađen itd. Vpra- 
šanje nastane, koliko skupin obsegajočih 1, 2, 3, 4, 5, . . . pre- 
loplih ali prohladnih petdnevij proizvedel bi čisti slučaj v poje- 
dinih lelnih dobah. Verjetnostni račun nam podaje odgovor, pri- 
javljen V razgledu XX., ki velja, kakor je uže povedano anoma- 
lijam petdnevij Ljubljanske topline z (hVhc |S51— 1S.S5. Sledeče 
bode podatke pregleda pojasnilo. 

Pokazalo se je, da je bilo tekom 714 petdnevij zimskili z 
imenovane dobe - :i07 petdnevij pretoplili. 317 prehhidnih. Ver- 
jetnost positivne anomalije je toraj ()-5G, negativne pa O-ii. Na 
to pove račun, da bi slučaj napravil 70 jiojedinih j)i-elo])lih pet- 
dnevij, 44krat po 2 pretopli petduevji. Sokrat po tri, 1 1-kraf po 4 
preiopla petduevjii ild., kakor navaja |)i( glcd XX. v koloni pod 
„Slučaj a" oddelka ..Ziiii;i". V istini pa je bilo le 2S posameznih 
pretoplili i)etdnovij. Ki skupin po 2, 7 sku])in i)o :\ ])etdnevja 

* W. lvöi)pen, Die , AiileinaiKleriulye dei' unperiodisclioii Witterung.s- 
ErscheinuiiKcn, nach den (Trundsiilzen der WahrscheinlicIikeitsreclinunK unler- 
suclit. Hcpei-torinm für Meteorolof^ie TI. t\'toisl)uiij' 187^2. Izpis v; S|)rnn},', Lelu- 
l)nfh (1. Meteorologie Hainhm-i^' ISS."). 

• Število 714 ni so!,'lasno s produivtom ;i . (i . IJÒ =-^ (330 (trijc mescci deb., 
Jan., fehl-, s |)etintridesetih lei, pò šest petdnevij), kei- pojedine skupine anomalij 
segajo V i»redidoči novemher in sledeči maro. 



87 



^3 x: 

S rt" O CO S-l O « -. ••3' >* »C. M S-1 O TH CO o ^ o o o c o 

o n 

S rt j; O ü; 00 fC L^ fC 3^1 C -^ "M ^ C C S-l C "-H C O C O O 

^. a "^ CO •.-I •rH ^ 

,_ g^ CO G-1 T^ 

^ o 

•--. iT S-1 c o o o o o o c c: c c; c: 

« rc jc ^ — ' — lO -M ^ Č Ò i Ó Ò Ó Ò' Ö Č Ò Č Č Ò Ò 

2 X -«^ ^1 "-I 



C' Oi o 

5 lO CC 

<^1 «D ^ 


1 


CO 


9 


GJ S^l lyi 

O "^ iC 
'^ CO ^ 








«^ '^ Ž 

^ ¥5 Z 









O. 


cö 


O 


^ 


N 




CO 


Ä 


O 





C O O C: O C •'-^ 



O rt et 



Q-i O 







^ 












^ 






N - — 






CO -T 






^ é 






%^ 




x; 






rf 


O 


X 


S 


d _ 




o 


a ■' 




2h 


o 



O "^ ■«* iC :N CO L- T7> T-i CO 3 3-1 O CO o o o o c c o 



lO -^ "^ iC 3^ CO 

l^ >^ CO -^ »^ »-I 



:r5 ;r; er.' <-i t^ X 3-1 CO C ^ C — C -r^ O C C :^ O C; O 



:£; CO ^ O O O C O O O O C O O 

■^O'Oi^ClàOCO^CÒÒOòCÒÓÓÒÒC'ÒC 
X "^ -^ ^^ 



i 


3-1 

Ol 
Co 


Co 
Ć 


o 

S-1 


CO 




3^1 


00 





CO ~. CO c - - 
-^ -* CO lO' — — 

S; lO Q ^ CO ■^i 



Sh r X ^ CO iO C-- 3^ L-^ L^ lO CO rt 3^ 3^ rO O O' O O C 
O v* lO CO 3-1 -- — I -^ 

• H 

tS3 ^ 

cd 

-j &, Ä O i-O CO X t^ L-- CO C 3-< 3-1 C C '^ Ö^> O C O O O 
-^ Q CO r-^ T- 






L^ CO^ ^ — I 3-1 •^ ^ O C C 



« 














lO o o 


o 


s 




1^ 


^ 




•^ X -^ 3-1 


'-^ 


ooo 


o 


C/J 



















cooocoocc 
òòòóòòòòc 



1^ 


■«s- 


CO 


~. 


x 




fN 


■^ 


»-I 


L-- 


o 


c 


CO 
OS 


CO 






o: 


CO 







petdnev. 



o 




rl«( 


rt, 


O* 




S 




■r 


Ö 




't:: 






fli 


0^ 


G, 


CL. 



3-1 CO •* ic ;o L^ X o; o • 



:zr- Q, c 



•> a 



^ 

&. 


^ 


rr 


-5 




O 


O 


o 


Ö 








> 


> 


"S7 


0) 


<v 


>i7J 


>C/J 


t^ 



CL, 



88 

obsegajoèih itd., kakor javlja isti oddek'k pod „Opazovano a". 
Ako priinerjaino slevila obeh kolon, razvidi se takoj, da je v 
resnici kratkih obrokov manj kakor zahteva slučaj, daljših pa več. 
Dalje časa trajajoče anomalije so primeroma bolj pogoste, kakor 
kratkodobne. Isto pokaže kolona b o negativnih anomalijah. 
Glede ostalih letnih dob velja isto. 

Izreci smemo toraj isto, kar je W. Koppen našel drugod: 
V s a k a anomalija skuša o b d r ž a t i se; toplinske 
in s p 1 h vremenske s p r e m e m b e ne vrše se po z a k o- 
nih slučaja, nego na mero imajo ustanoviti se vsako- 
krat za dalje časa kot bi dolo čil slučaj. 

Negativne in positivne anomalije se vrste pač po jednem in 
istem zakonu. Da se vrstitev nekoliko oprosti slučajnih motenj 
351etne dobe, seštel sem koloni a in b; tako je nastala kolona 

Ako vprašamo: kolika je verjetnost, da se menjajo nasprotne 
anomalije a in b, hočemo izvedeti menjavost topline. V 
istini je sledeča v pojedinih letnih dobali : 

Zima Poiiilad roletje Jesen 

0:26 0-33 Ü-35 ()-30 

Ako bi spreinembe vr.šile se povsem slučajno, bila bi men- 
javost 

0-49 ()-50 ()-.50 0-50 

vseskozi večja nego je. Verjetnost toplinske (pač sploli vieiiieiiske) 
s])remembe je toraj mnogo manja od one, kojo bi vladal slučaj. 
Najmanja je po zimi, največja v poletji, jesen se v tej zadevi 
bliža zimi, pomlad poletju. Po zimi se sme staviti 4 proti 1, da 
ako je pretopio ali ])rehladno, bode tako tuđi se ostalo. Vrhu 
tega je po zimi verjelnost positivnih anomalij (0-56) večja nego 
ona negativnih (0-44) ; nasprotno velja o poletji (0-4() proti ()-54). 
Vsaj tako je bilo v Soletni dobi opazovanja. Spomladi iu v jeseni 
je verjetnost obojih anomalij precej enaka (0-48 in ()-5i>). 

Pregled XX. nadalje pove, koliko petdnevij anomalije po- 
vi)rek trajajo. Po zimi obsegajo anomalije poprek 3-8 petdnevij. 
to je 19 dnij, po leti se najhitrcje menjajo, namreč uže čez 2*9 
petdnevij, to je 14—15 dnij. Nagon do stanovitnosti pokaže se 



89 

tu zopet, kajti slučaj bi anomalije popiek čez ^ petdnevji spro- 
ni enil. 

Ako primerjamo menjavost zime, pomladi etc. od leta do 
leta (glej pregled XIII.), in pa menjavost letnih dob tekom istega 
leta, pokaže se popolno nasprotje: zimski meseci so od leta do 
leta najbolj menja^i, poletni najmanj, tekom iste zime pa je to- 
plina najmanj, tekom poletja najbolj spremenljiva. 

Važno je še preiskati, kolika je verjetnost spremembe potem. 
ko je anomalija uže trajala 1, Ž, 3, 4, ... . petdnevja. Ker se 
števila J(a, b) ne pomikajo še dovelj pravilno, nisem racunal za 
pojedine letne dobe, nego le za leto. Pokazalo se je sledeče: 

XXIII. 

Verjetnost spremembe 
posled 1 2 3 4 5 (3 7 8 9 10 petdnevij 

Leto 
O-'Si O-^iU 0-34 0-27 0-28 0-31 U-28 0-3 1 0-28 t)-32 

Videti je, da števila, dasi polagoma, pojemajo, tako da pre- 
iskava o Ljubljani potrjuje (v tej zadevi enako, kakor v prej ob- 
ravnanih) posleđice Köppen-ove preiskave o Vratislavi in Parizu 
s 731etnega opazovanja. Verjetnost spremembe je v obče 
tem manja, čim dalje je anomalija uže trajala. Na- 
vadno upajo Ijudje, da se bode vreme kmalu spremenilo, ako je 
uže dolgo časa bilo lepo ali slabo. A to upanje ni opravieeno: 
nasprotno, vreme pridrži tem dalje svoj značaj, čim dalje ga je 
kazalo. — Vendar je verjetnost, da nastopi zelo dolgotrajna 
doba enakega vremena, jako mala, in upanje, da se vreme bistveno 
spremeni posled 50 dnij. je še vedno 0"3i2, to .se pravi, izmed 100 
potov je 32krat pričakovati spremembe. 

Anomalij daljših obrokov : mesecev, letnih dob ne moremo 
s tolikih stranij preiskati, kakor one petdnevij, ker je za tako 
razpravo 351etna doba prekratka. Vendar zahteva poprečna ano- 
malija mesecev (pregled XIII.) posebne pozornosti za to, ker mo- 
remo z nje zračuniti za koliko so najverjetneje še napačni kljub 
mnogoletnemu opazovanju mesečni povprečki, koje smo dosti- 
krat na kratko zvali „osnovne". V ta namen služi Fechner-jeva 
formula: 



90 



1-1955 

a 



Vžn - 1 



tu pomenja v = verjetna mapaka, n = stevilo lei opazovanja, 
a = poprečna anomalija (omahljivost) mesečnih popreekov. 

Tuđi moremo zvedeti. koliko let treba opazovali, da se do- 
seže katera koli točnost „osnovnih popreekov ^ Število let opa- 
zovanja n', ki je potrebno, da bode verjetna napaka v', ako je 
verjetna napaka z n let v, določuje sorazmerje 

u' : n = v^ : v'^. 

Oboje zneske v in n' javljala pregleda II. in IV.: oni o 
251etnih opazovanjih Zagreb.škili, ta o SOletnih Ljubljanskih in 
sicer je postavljeno v'= + 0-PC. Toplina januarija Zagrebškega 
je toraj najverjetneje še napačna za ± O-SOT-, Ljubljanskega ja- 
nuarija za ± 0-41 »C in treba je 380 oziroma 404 let opazovati. 
poteni še-le bode toplina tega uieseca toliko določena, da bode 
verjetna napaka le ±0-1 ^C itd. 

Razvidi se. da niti i)rva decimala mesečnih poprečkov ni še 
določena. Vendar se pomika verjetna napaka v obeh mestili to- 
liko soglasno, da moi-emo „osnovna"' tojilinska tira precej točno 
primerjati. 

Opomnja. Pričujoči spis bi! je bistveno končan, ko mi je 
do.šel „Jahrbuch der k. k. Central-Anstalt für Meteorologie und 
Erdmagnetismus in Wien" lelnik 1<ScS5. Tu so jnijavljeni mesečni 
poprečki Ljubljanski in Zagrebški z let 1881 — 1885. Ako j ih vza- 
memo v postev. ])ridobimo :^51etne mesečne poprečke. Za koliko 
se razlikujejo od :]01etnih. na koje je utemeljen veci del naše 
razprave. pove sledeči pregled XXIÌ. Tu navedene zneske je treba 
301etnim jioprečkom dodati, da naslanejo Poletni. 



XXIV. 

Ljubljana 

Jan. Cl)!-, me. ;i|)r. mj. jn. jl. avpr. .si)l. nkt. nvb. deh. Leto 

_0-v2 0-1 Ol _()i ()•() ^u-j 0(1 _oi 0-0 -()-2 (H) 01 0-0 

_01 dl 0-1 — 01 ()(i — (l"J O-U —0-2 — Ul — 0-2 0(1 01 0-0 



Q 

h 



cö 






Ö 

CO 

c3 






Si 
5 



§1 



1^ 



■|^ 



< 



^ 



\ 

X 




^ 






'fe 




^ 




"* 




c; 




^ 




1 i 














\ i i 














1 i 1 


1 










i i 
i 1 


i j 1 


j 












i 

1 


! 1 








~\ 1 










1 




1 




































1 i 






















i 
1 
























' 








1 

1 






■^ 




i 






! 1 










1 

; 1 






u^^^^^^^ 






CS 




' 1 1 
! 1 . 1 


^^ 


^=^ 








1 1 1 
1 1 


1^^ 












5i 












yy^ 


1 












1/ 














Y 


1 


1 








\\ \ 


1 












i \ ! 
















\ 


^ ; 








i 


1 






^^=^^ 






! ! 






1 1 ' 


^"-^ 














1 


^^ 


**^**^ 




1 






1 
1 










55^ 








1 










^*^ 


I 






1 1 














. 


i 1 i 






i 










K. 






i 


1 






^^ 




' ! i 
i ' 


1 
i 














! 1 




















' ' 


















i 


















1 i 








' 










1 ! 
















«^ 
5 
«? 

^ 




I \ 
1 I 




















.... .. 






















' 


1 
1 














' 


i i ! 














1 




1 

1 










CT 





sv 




<» 




^ 




=c 




^ 




^ 












































fi 




















j 










1 
. 1 










L^ 


^ 
















^^ 








1 

1 










1 ^^ 
















. ' 


































^ — "^ 












































































































1 
























































































1 






















i 

1 






































































1 


































































1 


1 






















1 

1 
































i 






















! 












































^^**'=s 


^-. 




















^^-....^ 








1 












^^ 


^^^ 






i 














^**^ 


v^ 






1 

1 
1 
















1 


X. 




i 


















^ 


V 
























\ 


1 


















\ 


















)l 



























,3^ 






t^ 



•^ 



'^ 





•^ 


^ 






1 


fa 






S 









«^ 



^ 



^ 



Glasnik hrv. nar. đružtva. God. II. 



Tab. lì. 



deb jny fbr /t ^ <*pr nij jn^ Jt ^ 5?' 



t oTU- Tiob eleo 




(IxA jrv fbr T,u> cpr ny jw jt a^ 



Spt okt ivoh deb 



91 

Tii števila so zopeiiii dokaz, da .se toplina v obeli lucslili 
zelo soglasno poiiiika, kajti oOletne poprecke zadevajo večiriouia 
enake premeiiibe. 

Javljajo pa tiidi drugo, ne manje važno vest: Videti je. da sl- 
april in majnik na jedni strani, avgust in oktobar na drugi strajii 
toliko premene, da izgineti dozdevni nepravilnosti 3()letnega tiru. 
namreč drugi maksimum dviganja in drugi maksinunn upadanja 
topline med dnem 18. maj. in H. junija oziroma dnem 5. — 10. 
septembra meseca. 



Eine Frühjahrsexcursion in das ungar-kroatische 

Küstenland. 

Von 

H. r'riese, Schwerin i/ Mecklenburg. 

„Fiume" lautete das Reiseziel, als ich am 24. März d. J. 
dem ungarischen Staatsbahnhofe in Budapest zueilte, um mit dem 
Abendzuge 5 Uhr 40 Min. die etwas eintönige Reiseroute in der 
Nacht zu überstehen und dann in aller Frühe den immerhin in- 
teressanten, wenn zuerst auch trostlos erscheinenden Karst zu 
überschreiten. 

Laut Telegramm der HH. Dr. G. Horvath und L. Biro, die 
sicji gerade in Phylloxera-Angelegcnheiten in Fiume aufhielten, 
war der langersehnte Frühling endlich im Küstenlande Kroatiens 
eingerückt und hatte den Weiden gestattet, ihre schon lange 
bereit gehaltenen Kätzchen in goldiger Pracht zu entfalten, und 
so eine der ergiebigsten Quellen demApidologen für seine Studien 
zu schaffen. 

Also „vorwärts" und bald ging es in rasender Hast durch die 
schneebedeckten Gefilde dem Süden zu, in den Früiiling liinein. 
— Um Budapest, bis zum Plattensee, war alles noch eine weisse 
Fläche, und wurden Schneeschanzen durchfahren, die bei :2 — 3 
Meter Höhe si<'li iiiici- Ausdehmnig nicht zu schämen brauchten. 
Gegen Kanizsa. als (lic Nacht sclioii alles in tiefstes Dunkel hüllte, 
wurden schatliile Stellen in der gleichförmigen Schneemasse 
hänflger und grösser. Sons! Hess mich die Nacht wenig von 
Kroatien sehen, erst gegen 4 Uhr Früh, als wir längst im Ge- 
birge waren, zeigten wieder grösser und grösser werdende Schnee- 
haufen, dasswir höher und höher hinaufstiegen. 

So ging's fort, abwechselnd durch prächtige Nadelwälder 
und entsetzlich öde scheinende Felspartien — mit Schnee und 
wieder mit Schnee bedeckt. 



98 

Gegen 7 Uhr erhielten wir plötzlich den ersten Blick, auf das 
herrlich blaue Meer mit den vielen, kleinen weissen Segeln der 
emsig arbeitenden Fischer in ihren Böten und den beiden rei- 
zenden hiseln Veglia (Krk) und Cherso (Gres). Unten an der 
kroatischen Küste Kraljevica (Porto Ré) mit der alten Feste der 
Frangipani's und weiter gegen N.-W. Fiume, die Hafenstadt und 
noch weiter am Fusse des noch mit Schnee bedeckten Monte 
Maggiore (Učka gora), das bekannte Bad Abbazia (Opatija), mit 
seinen ewig grünen Gärten und Anlagen, inmitten die weiss 
leuchtenden Kurhäuser. 

Die Bahn führt uns von hier in vielen Windungen von den 
schneeigen Gefilden hinunter in den herrlichen Frühling, der die 
Seestadt Fiume umgiebt, hinein, und dies alles binnen einer 
Stunde. Hier oben tritt uns der Karst in seiner ganzen ab- 
schreckenden Gestalt entgegen; Trümmerhaufen auf Trümmern, 
Steine und immer wieder dieselben trostlosen grauen Steingebilde ; 
von grünender Vegetation, die dem Auge so wohlthut, keine 
Spur. Ist man auf die Hälfte hinuntergekommen, so zeigen sich 
die ersten Frühlingsboten; in den muldenförmigen Vertiefungen 
der Abhänge erblickt man den ersten grünenden Rasenteppich, 
nach und nach zeigen sich auch die ersten Blumen. In den 
Gärten der einzeln stehenden Gehöfte strecken uns die Mandel- 
bäumc ihre reizenden, hellrothen Blüthen bei sonst laublosen 
Zweigen entgegen, hin und wieder einen der ersten Frühlings- 
boten anlockend; den im tiefen Bass brummenden Bombus ter- 
restris, die in höherer Lage pfeifende AntJiopJiora pilipes und die 
stille, aber dafür schnellere Cheilosia grossa: alle besuchen nicht 
ohne Resultat diese ihnen zuerst gebotene Trinkhalle. 

Noch weiter dem Meere zu, findet man dann Oelbäume, 
Opuntien, Agaven blühende Kirsch- und Aprikosenbäume, und 
ehe man sich's versieht und die letzten Eindrücke zergliedern kann, 
ist man in den Vorbauten von Fiume angelangt, mitten im 
Grünen und Blühen all der herrlichen Gewächse, die wir als me- 
diterrane Flora ansehen. Durch Sušak, eine Vorstadt von Fiume, 
geht die Bahn zwischen den Häusern und der steilen Bergwand 
eingekeilt, in Bogen und wieder Bogen sich den Verhältnissen an- 
schmiegend, einen reissenden Gebirgsbach, die „Fiumara", auf einer 
Eisenbrücke überschreitend durch einen Tunnel (Calvarienbcrg), 
überschreitet dann endlich die längs dem Meere laufende Verkehrs- 



94 

.•«trasse, und wir fahren gegen Va^ Uhr in den Bahnhof von Fiume 
ein. Angenehme Wärme strahlt uns entgegen, sobald wir den Eisen- 
Ijahn wagon verlassen haben : trotz einer massigen Bora, dieses 
der dortigen Küstenbewohner schlimmsten Feindes, nniss ich 
sagen, es ist warm, ja herrlich angenehme Luft, ich kann meine 
beiden Paletot sofort auslassen und eile dem Hotel de 1' Europe, 
dem Aufenthaltsorte der ungarischen C'ollegen, zu, um wo möglich 
gleich eine Exkursion in diesem herrlichen Frühlingsheim zu 
unternehmen und die schon gesehenen Eigenthümliclikeiten aus 
nächster Nähe einer Besichtigung zu unterziehen. 

Die beiden oben genannten Ungarn H. Dr. G. Horvath, der 
wohl in ganz Europa gut gekannte Hemipterolog, Director der 
Phylloxera-Station für Ungarn und H. L. Biro erwarteten mich 
bereits und hatten auch den in Fiume am kroatischen Gymnasium 
stationirten H. Prof. A. Korlevic, einem ebenso unermüdlichen 
als umsichtigen Zoologen, benachrichtigt und mit ihm für den 
ersten Tag eine Tour in das Draga-Thal bei Orehovica verab- 
redet, wo an den Ufern eines kleinen Baches die oben erwähnten, 
eben aufgeblühten Weiden standen. 

So stiegen wir also, längst der Fiumara wandernd, das 
Küstengebirge hinan und bogen bei Orehovica, wo die Fiumara 
von Norden kommend die Biegung nach Westen macht, nach 
Süden ab und erreichten nacli etwas Abstieg das für den Api- 
denfang herrlicli gelegene Draga-Thal. einem wirklichen Kessel, 
seitdem der hohe Eisenbahndam es auch nach Süden abschliesst. 
An dem nach Süden gelegenen Abhang dieses Kessels, fand sich 
zwischen den Felsen eine reiche Vegetation vor. Vor allem fielen 
die Veilchen {Viola adorata) durch ihre Massenhaft igkeit in die 
Augen, ferner Muscari comosa, Prinmia acaitlis, Lamhim puriiu- 
reum, eine Liliacee Er'dhronium dens canis etc. ; unten nicht weit 
von der Bahn entfernt, fand sich eine abgebrannte Ziegelei. Die 
beiden alten noch stehenden Schuppen boten den Osmia cornuta 
und bicornis willkonnnene Gelegenheit sich hier nach aller Be- 
quemlichkeit einzurichten und dass sie alles zum Leben Gehörige 
fanden, bewies ihre grosse Fruchtbarkeit, überall fasst an allen 
Blumen waren sie zu finden. Die alten Lehmgruben der Ziegelei 
boten den Anthophora refusa auch Gelegenheit genug, sich hier 
in alter Gewohnheit und wie wohl allerorts zahlreich einzunisten. 
An Blumen fanden sich iiier Äjuya Genevensis sp.?, Glechoma 



95 

hederacea. Veronica chamaedrys und andere. In der Nähe des 
Baches traten zu der Flora die Salix purpurea^ S. incana, S. 
viminalis und etwas später auch S. cinerea hin/.u, ferner Tussilago 
Farfara, stellenweise in zahlloser Menge alles mit seinen Blüthen 
gelb überziehend und den ebenso häufigen Andrena Taraxaci 
und Halictus sp.? willkonnnene Nahrung bietend. Während die 
genannten Pflanzen uns schon eine ganz niedliche Ausbeute an 
Apiden zukommen Hessen, war -die Ausbeute an den Salix- 
Büschen geradezu Erstaunen erweckend, die Andrenen waren am 
zahlreichsten und auch in verschiedenen n. sp. vertreten, hn 
ganzen besuchte ich dieses Thälchen fünf mal und habe sicherlich 
die reiche und mannigfaltige Beute während meines Aufenthaltes 
in Fiume nur ihm zu danken. Dieses kleine Eldorado zwang die 
Thierchen sich eben aus weiter Ferne hier zu versammeln, um 
den nöthigen Nektar und Pollen für die unterzubringende Brut 
eintragen zu können. 

An dem folgenden Sonntag wurde eine grössere Exkursion 
nach Bakar (Buccari) unternommen, um dieses an einem fast 
von allen Seiten durch Gebirgszüge abgeschlossenen Meerbusen 
liegende Städtchen sowie seine Fauna und Flora zur Märzzeit 
kennen zu lernen. 

H. Prof. Korlević hatte wieder in liebenswürdiger Weise 
die Führung übernommen und war die Tour auch wissen- 
schaftlich nicht so lohnend, wie die Dragatour , so bot sie 
uns doch neben landschaftlicher Schönheit und Neuheit auch 
einen Einblick in das Leben und Treiben dieses so sehr abge- 
schieden liegenden Städtchens. 

Wie in der ganzen Monarchie, wurden wir auch hier auf 
das gastfreundlichste willkommen geheissen. H. Lehrer D. Hirc, 
ein sehr fleissiger Botaniker, brachte uns mit seinem Freunde 
H. J. Dietrich, Weinproduzent, zusammen und nachdem wir die 
nautische Schule noch in Augenschein genommen hatten, folgten 
wir der Einladung des letzteren und hatten gegen Abend das 
Vergnügen in dessen Familienkreise reinen Naturchampagner, der 
hier als „Bakarska vodica'" bekannt ist, zu kosten und in heiter- 
ster Laune diesem Fleckchen Erde seine Eigenthümlichkeiten ab- 
zulauschen. Besonders hervorheben muss ich noch die herrliche 
Flora dieser Abhänge (nach H. D. Hirc), wo namentlich im Mai 
di(^ Orchideen herrliche Vetreter aufweisen sollen. Zu meiner Zeit 



06 

bot (iie Flora kaum etwas Auft'allendes gegen Fiume dar, so das 
ich darüber hinweggehen kann. 

Am letzten Märztage wurde wieder eine gemeinschaftliche 
Tour nach dem Quarantänhafen von Fiume, Martinščica gemacht. 
Die Resultate dieser ganz einsam liegenden Meeresbucht warer. 
was Ausbeute betrifft, kaum nennenswerthe, da wir keine Blumen 
etc. vorfanden, uns also mit landschaftlich neuen und interessan- 
ten Gegenden begnügen mussten. 

Den 1. April ging ich auf Anrathen des H. Prof. Korlevic 
in den Garten der Badeanstalt zu Sušak, wo mir der Eintritt und 
Fang bereitwilligst gestattet wurde. Hier fand ich den mir von 
Süd - Frankreich her bekannten Rosmarin . der auch seinem 
alten Rufe keine Schande machte und wieder Neues und Auffäl- 
liges lieferte. Die Eucera caspica Mor. besuchte hier in Begleitung 
der Chalicodoma manicata Gir. diese Pflanze und wenn auch nur 
beide in grossen Zwischenräumen etwas von sich hören Hessen, 
so musste man doch froh sein, noch soviel erbeutet zu haben, 
Ihr schneller und sclieuer Flug liess mich kaum zwei drittel der 
Gesehenen erwischen. Die nahestehenden Evonymus- und Vibur- 
num-Büsche konnte man hin und wieder auch einer Revision 
nterziehen und manche Andrena nigroaenea' A. Trimmerana 
Nomada scita, N. zonatula beistecken. 

Am 3. April konnte H. Prof. Korlevic und ich endlich die 
Tour ins hmere des Küstenlandes unternehmen und gelangten 
wir, in nördlicher Richtung neben Drenova unsern Weg nehmend, 
Berg auf Berg ab gegen Mittag in Lopača, an der Fiumara ge- 
legen, an. Vorher hatten wir an den massenhaft blühenden Erica 
carnea einige Andrena extricata erwischt, sonst nur noch Gall- 
wespen. In Lopača selbst fanden wir wieder die erwähnten Salix- 
Arten in voller Blüthe, aber ohne gerade etwas Neues zuzufniden; 
alles hatte mir das Draga-Thal schon in den vorhergehenden 
Tagen geliefert, wenn auch nicht alle sp. in solcher Anzahl. 

Die Rückkehr wurde längst der Fiumara neben Pasac nach 
Orehovica zu unternommen, etwas besonderes lieferte diese Tour 
nicht, wenn sie in touristischer Beziehung auch die .schönste und 
grossartigste von allen war. 

Das Grobniker Feld, diese von dem imposantesten Trüm- 
merhaufen eingefasste. grosse Ebene ist sicher der Mühe werth, 
wäln-end eines Aufenthaltes in Fiume, besucht zu werden. 



97 

Am nächsten Taj^e suchte ich noch die Abhänge vor der 
Wallfahrts-Kapellc, unweit des Schlosses Tersalo ab, und du aucli 
diese sich als nicht ergiebig erwiesen, so beschloss ich meine 
Heimreise unverzüglich anzutreten, um nicht unnöthig Zeit in 
einer Gegend zuzubringen, wo der erste Frühlingsschub der In- 
sekten soeben vorbei war. Die Heimreise wurde über Abbazia und 
Triest genouimen, um einen Anhaltspunkt beim Vergleichen mit 
Fiume zu haben. 

Da muss ich nun gestehen, dass Fiume auf mich einen 
reizenden und bedeutend besseren Eindruck gemacht hat als Triest. 
Bei aller Grossartigkeit und Feinheit machten die Hafenanlagen 
nebst Umgebungen in Triest nicht den Eindruck, den man sich 
von einer so grossen Handels- und Seestadt nach den Beschreir 
bungen und Berichten der heutigen Tageslitteratur macht, dagegen 
übersteigt Fiume bei weitem die gemachten Vorstellungen. Bei 
aller Lieblichkeit des Einzelnen, kommt für Fiume noch die schö- 
nere, ja grossartige Lage an der Küste hinzu, die besonders, 
scharf in die Augen fällt, wenn man eine Seefahrt in nicht zu 
grosser Entfernung von dem Ufer unternehmen kann, wie es ei- 
nigen Herren zu meiner Zeit durch freundliche Vermittelung des 
H. Dr. Horvath in reizender Weise gelang, wodurch wir eine 
Dampferfahrt nach Porto Ré von fast dreistündiger Dauer unter- 
nehmen konnten. Das wäre alles herrlich, man würde dem den 
kalten Norden Fliehenden zur Winterzeit kaum etwas Prächtigeres 
empfehlen können, wäre nicht die — Bora, — dieser für jene Ge- 
genden gefährlichste Feind. Der Deutschredende hat in beiden Hafen- 
städten nun neben der Reinlichkeit und Sauberkeit vor anderen 
Mittelmeerstädten nocli den Vortheil, dass er sich in seiner Hei- 
mathssprache unterhalten und auch in dieser in allen -Geschäften 
und Vergnügungslokalen verkehren kann. 

Nun noch etwas von der Naturwissenschaft ; ich meine das 
zoologische Museum des kroatischen Gymnasiums, ein in jeder 
Beziehung sehen^^werthes Institut; sind die dort aufgespeicherten 
Sachen auch kaum theihveise geordnet, so bieten sie doch dem 
Fachmanne in fast allen Gebieten eine schnelle Uebersicht der 
sich in Fiume's Nähe aufhaltenden Thierformen und zwar eine um 
so höher anzuschlagende, reiche Lokal-Sammlung, als H. Prof. 
Korlevic fast alles in der kurzen Zeit seines Wirkens an gedachter 
Lehranstalt ohne besondere Unterstützung zusammengebracht und 

7 



98 

verwaltet hat. — Solche Sammlungen der Lokalfaunen sind 
wirklich niclit genug hervorz.uhebon ; während der Einheimische 
hier alles das zusammengetragen und systematisch geordnet findet, 
was seine Heimat ihm event. bietet, findet der Fremde gleich eine 
schnelle allgemeine Uebersicht des Faunencharakters und die betr. 
genau notirten Fundörter besonders auffallender Arten. 

Dieses Verdienst, seiner heimischen Fauna eine solche Auf- 
merksamkeit nach den Erfordernissen der heutigen Wissenschaft 
erwiesen zu haben, gebührt unstreitig dem H. Prof. Korlevic ; 
möge er in noch vielen Gegenden, dieses naturwissenschaftlich 
so reichen und interessanten Küstengebietes ebenso rührige und 
unermüdliche Collegen finden, die ihrer Heimath zum Ruhme 
gereichen und dem Fremdling eine solche Stütze sind. 

Zum Schlüsse füge ich noch das Verzeichniss der (Ende 
März 1887) von mir bei Fiume erlieuteien Aijideii bei. 

Bombita terrcstris Linn. besucjite in grosser Anzahl (he hhi- 
henden Mandelbäume, einzeln auch Weiden. 

IJoiiihnü hortorum Linn. in -1 E\"emj)laren an Laminili. 
Draga Thal. 

Bowìms argü/nccKS Scop. 3 an l^rinmla, Orehovica. 

Bornims pratorum Linn. 1 an Salix, Draga Thal. 

Bornims agrorum Fabr. an Laimmn und Girchoma. niclit 
selten. 

Anthopliora pilipcs Fabr. An Lnmhim etc. häutig. 

Elicerà caspica Mor. Im Garfen der Badeanstalt in Sušak 
an Rosmarin, einzeln. 

Euceta longicornia Linn. An Lnminm. 

Ceratina callosa Fabr. Diese wie alle folgenden Andrena 
Sjiecics sind, wo nicht besonders bemerkt, alle im Draga Thal 
bei Orehovica an Salix gefangen worden. 

Andrena nitida K. häufig. 

Andrena albicans Müll. Sehr häufig. 

Andrena Paveli Mocs. 1 ^ an Salix caprea. 

Andrena tibialis K. Einzeln. 

Andrena nigroaenea K. In Folge sehr stark und breit röt blich 
durchscheinender Segmentränder, erscheint die gleichföiiiiige Be- 
haarung auf diMi Segmenten bindenförmig, namentlich beim 9. 
Nicht selten. 



99 

Andrena Irimmerana K. Haiilig. 

Andrena dragana Friese. 9 nicht selten; 6 einzeln, (Inrch 
einen sehr langen und dünnen Kinnbackendorn ausgezeichnet. 

,,Femina Andrenae Trimmeranae K., mas A. spinigerae K. 
simillimus. — 9. — Colore rufo 1 — 3. segmentorum et pube- 
scentia albida. d" sculptura rugulosa abdominis et mandibularum 
spinn duplo longiore optime distinguenda. 

9. — Nigra, flavescenti-hirta; capite sparsim flavescenti-hirto. 
niarginibus oculorum et vertice subtiliter rugulosis, pilis nigris 
inmixtis, spatio inter oculos et basin mandibularum nitido, pun- 
ctato. Glypeo fortiter punctato, labri appendiculo trapeziformi, l^evi, 
nitidissimo. Antennis nigris, non hirsutis, thoracis longitudine, 
flagelli articulo secundo tertio quarto simul sumptis aequali. — 
Thorace subtilissime rugulo.so, disperse et cras.se punctato, nitido ; 
spatio cordiformi subtilius punctato. — Abdomine tran.sversim 
subtilissime ruguloso, punctis elevatis piligeris. Segmentis 1 — 2 
et basi tertii rufis, interdum fere nigris, fimbria anali fusca. — 
Pedibus nigris, tarsis apice ferrugineis, coxis, femoribus albido- 
hirtis. metatarso fusco-hirto, scopa superne fusca, subtus argentea. 
Alis parum infumatis, flavescentibus , venis .stigmateque fulvis, 
tegulis brunneis, subtiliter punctatis, vix nitidis. Long. 14 — 16 mm. 

cf. — Capite obscure-hir.suto, mandibulis longis, falcatis, 
prope basin spina fere 1 mm. longa, tenui, acutis.sima armatis. 
Antennis nitidis, atris, longitudine capitis thoracisque, flagelli ar- 
ticulo secundo breviore quam tertii dimidio. — Abdomine nitido 
nigro, marginibus segmentorum fulvis. Valvula anali nigra, non 
emarginata. — Pedibus nigris, tibiis brunneis, flavescenti-hirtis. — 
Long. 11—12 mm. 

Ad urbem St. Veitii, in valle Draga, mense Martio." * 

Andrena bi maculata K. Die rothgefärbte Form. An den 
blühenden Salix-Büschen im Draga und bei Lopača nicht selten; 
unter 30 d" nur 5 9. 

Andrena grossa Friese. Eine grosse, stark gebaute Species, 
mit roth bandirtem Hinterleib in einem Exemplar an Evonymus 
im Garten der Badeanstalt zu Sušak, 4. April 1886. 

„Andrenae draganae similis; sculptura crassiore, forma la- 
tiore et hirsutie densiore optime distinguenda. 



Termèszetrajzi Füzetek. Vol. IX. Budapest 1887/88. S: 23. 



100 

9. — Nigra, longe et dense fulvo-hirsuta ; caput ruguloso- 
piinctatiim, latitudine thoracis, fronte et marginibiis inforioribus 
ofulorinn ol)scnro-liirsutis: spalio intor ocnlos et l)asin mandihn- 
larum minus lato, nitido et subtiliter punctato. Clypeo crasse ru- 
guloso-punctato, labri appendiculo parvo, trapezifornii , leviler 
emarginato, fere laevi. Antennis opaeis, thorace brevioribus, fla- 
gelli articulo secundo vix tribus sequentibus conjunctis ^equali. — 
Thorace magno ruguloso-punctato, haud nitido; spatio cordiform i 
rugoso-clathrato, nitidissimo, rngis singulis subtilissime rugulosis, 
Abdomine lato ovali, disperse punctato, 4 segmentoruin dei)res- 
sionibus late-ferrugincis ; fimbria anali atra; ventre albido-piloso, 
marginibus eiliatis, rufescentibus. — Pedibus nigris, tarsis j)iceis, 
fusco-liirtis, femoribns et coxis albido-hirtis; flocculo densissime 
et longe albo-lanato, scopa fnsca subtns alba, metatarso sutjtus 
rufo. — Alis fere hyalinis. vix infumatis, venis stigmate(jn(' fidvis: 
tegulis brunneis, basi alanim fusca. — Long. 15 '/i nun. 
d latet. 

Pariter ad urbem St. Veit li, circa pagum Sušak." * 
Andrena apicata Sm. in eiuigeu weiblichen Exemplaren an 
Salix in Draga Thal, selten. 

Andrena Taraxaci Gir. zahlreich an Tna^ììayo und S<ili.i\ 
Draga Thal. 

Andrena Gwijnana K. An Salix, Draga Thal. 
Andrena Julliani Schmied. Diese von Schmiedeknecht nach 
südfranzösischen Stücken beschriebene Species fliegt im Draga 
Thal an Museari carnosa; nur 9 und einzeln. 

Andrena croatiea Friese. In der ganzen Umgebung von Fiume, 
besonders an Salix, niclit selten ; Lopaca, Draga. 

„Andrenae rufulae P(>rez. similis; 9: nigra, griseo-pilosa ; 
capite subtiliter ruguloso, latitudine thoracis, fei-e lougiorc ((uani 
latiore, nigro-fusco-piloso, fronte grisea; clypeo elongato, subtilis- 
sime ruguloso, fortiter jjuuctato, labri appendiculo trapezilnrini. 
magno, rotundato, emarginato, subtilissime transversim ruguloso, 
nitidissimo. — Antennis opacis , apice crassis , griseo-hirsutis, 
flagelli articulo secundo tertio quartoque longiore , rnfnlar 
Perez acquali — Thorace fulvo-hirsuto , sculptura sublilissima, 
non nitido, punctis singulis profundis; metathorace subtiliter 
ruguloso. — Abdomine subtilissime ruguloso, singulis punctis 

* Loco citato. S. 24. 



101 

magnis , sparsim griseo - hirsuto : marginibus depressis seg- 
inentorum riig-iilosis, parum ciliatis, ventialibus nigro-liinbriatis ; 
fìmbria anali fere nigra. — Pedibiis nigris, tarsis rufescentibus, 
t'nsconigro-pilosis, poslicis griseo-hirsntis, genibus tarsisque fuscis, 
scopa flocculoque fere albo, calcaribus flavis. — Alarum margi- 
nibus fortius infumatis; nervis brunneis, tegulis nigris, nitidis. — 
Long. 10 — ^1^ mni. 

d" differt: forma longiore, antennis longioribus etc., capite 
longe nigro-piloso, flagelli articiilo secundo tertio paulo longiore. 
Mandibulis apice ferrugineis, — Abdomine disperse griseo-hirto, 
segmentis ultimis obscnrioribus, apice ferrugineo ; valvula anali 
tota nigra, rotundata, marginibus omnibus sparsissime griseo-fim- 
briatis. — Pedibus longissimis, testaceo-pilosis. — Long. 9 — 10 mm. 
Prope Orechovicam non procul ab urbe St. Veitii, mense 
Mai'tio." * 

Andrena rufula Perez, an Salix, sehr einzeln; Draga Thal 
und Lopača. 

Andrena praecox Smith. Bei Lopača und weiter hinunter 
längst der Fiumara, häufig genug. 

Andrena parviUa K. An Salix und Veronica, häufig. 
Andrena cyanescens Nyl. Einige Exemplare an Veronica 
Chamaedrtß, Draga Thal. 

Andrena fulvicrus K. An Salix, häufig; 
Andrena extricata Sm. An Erica carnea, unweit Lopača 
häufig. 

Andrena lucens Imli. Ein Pärchen an Salix cinerea. Draga Thal. 
Andrena lihurnica Friese. Diese ausgezeichnete Species 
scheint bei Fiume nicht selten zu sein, da ich zu meinen ganz 
frischen an Salix gefangene Stücken, nun noch bei H. Prof. 
Koriević eine ganze Anzahl, an Melilotus längs des Bahndanmies 
bei Sušak gefangen, sah. 

„HsBC species A. incisae Ev. et A. punctaüssimae Mor. si- 
Jiiilis est; sed magnitudine minore, pubescentia et sculptura colo- 
reque diversa est. 

9. — Nigi'a, vix nitida, dense crasseque punctata, fulvo-hirla. 
( lapite thorace minore, clypeo ruguloso-punctalo , utrinque vix 
dentato, labri ap})endiculo vix emarginato ; antennis opacis thorace 



* Loco citato. S. 23. 



102 

brevioribus, flagelli aiticulis anterioribus. secando extepto. bre- 
vioribus quam loiigioribus. — Thorace et scutello supra rufo- 
liirtis, iiietatliorace fere glabro; spatio cordifonui valde rugoso 
Abdoinine glabro, fimbria anali fulvo-aurea : segmenti secundi ter- 
lii quartique marginibus crasse lateque fulvo-ciliatis, ciliis medio 
iuterruptis. — Pedibus nigris, fulvo-liirsutis, scopa flocculoque 
ochraceis. Alis leviter infumatis, venis stigmateque fulvidis, tegu- 
lis brunneis nitidissimis — Long. 9 — 11 mm. 

Ó differt: antennis tborace longioribus, flagelli articulo se- 
cundo tertio quartoque conjunctis fere breviore, tertio crassiore: 
metathorace ruguloso, spatio cordiformi valde rugoso. — Seg- 
mento sexto utrinque dente extrorsum curvato, valvula ventrali 
apice fere emarginata, utrinque densissime aureo-fimbriata; A. 
Tarataci simillima. — Long. 9 — 10 nnn. 

Habitat pariter prope urbeni St. Veitii in valle Draga, 
penes Orechovicam." * 

Andrena dubitata Schenck. an Salix. Draga Thal, besonders 
Männchen, zu hnnderten. 

Andrena eongruens Schmied, an Salix im Draga Thal, seilen: 
Weibchen etwas häufiger. 

Andrena Korlevićiana Friese. 

„Haic species Andrenae chri/sopi/guc Schenk simillima est : 
pubescentia tota fulva diversa. 

9. — Nigra, fulvü-liirta; capite sparshii hirto. ironte occi- 
piteque aciculatis, clypeo ruguloso-punctato, labri appeiidiculo li'a- 
peziformi, trnncato, kevi, nitidissimo. — Antennis nigris. apice 
piceis. — Thorace longe denseque fulvo-piloso. Abnomine den- 
sissime punctato, segmento primo non i)lloso, utrinque vix fulvo- 
hmbriato, 2 — 4. segmentis margine apicidi fulvo-fasciatis, limbria 
anali densa aurea. — Pedibus piceis, femoribus fere nigris, fulvo- 
hirtis; tarsis tibiisque posticis aureo-liirlis, calcarilKis testaccis. 
Alis leviter lutescenti-infumatis, nervis stigmaltMjue ochraceis, [v- 
gulis brunneis, nitidis. — Long. 12 — 13 mm. 

ö differt: capite thorace latiore, clypeo ai)ice dense albido- 
hirto. — Antennis longitudine thoracis, flagelli articulo seciuido 
tertio quarto siiiuil sumptis a-^quali. — Abdoiiiiue (hspersius el 
minus dense punclalo. nitido, longe tulvo-})ilos(). marginibus seg- 

* Loco citato. S. !žii. 



103 

mentoruin vix fasciatis : apice abdominis ferrugìneo, rufulo-hirto. 
Long. 10 nun. 

Circa Sušak prope urbeni St. Veitii in fiorenti Lysimachia 
vulgari." * 

ÄndrcjKi co)Wcxiuscula K. Die kleinere Form, welche beson- 
ders im Frühjahr vorkonmit, in einigen Exemplaren an Salix. 

Andrena albofasclata Thoms. sp. ? Diese noch nicht ganz 
sicher gedeutete Species war in einigen Stücken tm Muscari zu 
fangen, Draga Thal. 

Andrena Clarkella K. Ein Weibchen an Salix caprca 9, 
Draga Thal. 

Andrena nigrifrons Sm. An Muscari comosa in einem 
Eichenbestand, unweit Buccari. 

Andrena fulva Schrk. An Salix, ein einzelnes Weibchen von 
Prof. Korlević gefangen. Draga Thal. 

Haltckis rufocinctus Sich. An Salix, Draga Thal. 

Halictus sp. ? Noch einige kleinere, nicht sicher zu deutende 
Species. 

Xylocopa violacea Poda und 

Xylocopa valga Gerst. An Salix, häufig, überall. 

Xylocopa cyancscem Brulle. Ein Männchen an Glechoma 
hederacea. 

Nomada Fabricia na Linn. An Muscari bei Buccari, Schnia- 
rotzer der Andrena iiigrifrons. 

Nomada scita Mocs. Ein Männchen an Viburnum, in Sušak. 

Nomada sonata Panz. Zwei Weibchen von H. Langhoffer 
ebenda gefangen. 

Nomada verna Mocs. Ein Männchen an Salix im Draga Thal. 

Nomada succineata Panz. 

Nomada lineola Panz., und 

Nomada Marshamella K. alle 3 Species nicht selten an den 
Weiden im Draga Thal. 

Chalicoduma manicata Gir. Einige Exemplare am Rosmarin 
in der Badeanstalt zu Sušak. 



* Loco citato. S. 21. 



104 

(Jsmia cornuta Ltr. Ueberall häutig. 

Osmia hiconiis Limi. Nicht selten. 

Osìuia aenea Limi. Einzeln an Glecl ionia, Draga "Jlial. 

Osmia andrenoides Spin. ;] Männchen aut' den Bergen nörd- 
lich von Fiume, an Lamium purpureum. 

56 Species in fast 700 Exemplaren konnle ich in der kurzen 
Zeit und wie die Exkursionen ergeben, fast alle Species an einem 
und demselben Orte fangen, was immerhin erwahnenswerth er- 
sclieint und ein eigenthümliches Licht auf den armen, trostlosen 
Karst und sehie faunistischen Verhältnisse werfen mag. 

Schwerin ' Mecklenburg, 15. Oclobcr 188(5. 



Osservazioni biologiche sulle formiche 

del Prof. 

Trovandomi iielV agosto del 188^ durante le vacanze sco- 
lastiche ad Imoschi ebbi sovente occasione di visitare alcuni nidi 
della Lasius niger Linné * che in queste regioni è comunissima. 
Osservai, che queste formiche poche ore prima d' una pioggia 
estraevano dalle loro abitazioni sotterra, semi, granelli di terra e 
minutissime pietruzze, amnionriticchiando i due ultimi materiali a 
mò . d' imbuto intorno al buco, che serviva per 1' entrata e 
r uscita dal loro nido. Se il terreno era inclinato, fabbricavano 
con gli stessi materiali un argine dalla parte più elevata del 
terreno onde impedire un eventuale innondazione del nido. Spesso 
mi divertiva di impedire ad esse le comunicazioni ponendo sulle 
loro stradicene degli ostacoli consistenti in mucchi di minuti sas- 
solini od altro, ma esse dopo molte fatiche sapevano bene libe- 
rarsene. Anche quando rovinava qualche loro nido, dopo pochi 
giorni di lavoro lo ricostruivano nuovamente. Ma ciò che produsse 
in me maggior interesse fu il vedere, come dopo una pioggia ed 
al ricomparire del sole, uscivano dalle loro abitazioni, e come se 
festeggiassero 1' apparire del bel tempo, si trastullavano e giuo- 
cavano saltellando in mille guise come fanno nella loro tenera 
età i cani oppure i majali. 

Quest' anno poi Irovandomi durante le vacanze nella stessa 
borgata, pensai di continuare le mie indagini suha L. niger, e nei 
l)Ochi giorni, che mi tratenni ho avuto occasione di fare le se- 
guenti osservazioni, che io intendo qui rendere di pubblica ra- 
gione secondo la data in cui vennero constatate. 



* Non avendo a mia disjjosizione la necessaria letteratura niiruiecologica. 
non sono ass(jlutamente i)ersiiaso della esatta determinazione della specie, 
pure non credo d' essermi ingannato in proposito e 1' ho determinata serven- 
domi della „Synopsis der Thierkunde" del Dr. J. Leunis. 



106 

2^2 aposto l8Sü. Jcri ha piovuto lutto il f^iomo. verso sera 
cosso la pioggia ; mi recai a visitare parecchi formicai e vidi, che 
le formiche erano meste, giudicando almeno da ciò^ che lavoravano 
lentamente ed in modo svogliato. Il loro lavoro consisteva nel- 
l'estrarre dal nido rovinato dalla pioggia non soltanto sostanze 
organiche del tutto bagnate, ma anche terra e pietruzze, che pro- 
babilmente ingombravano i corridoi del nido. Suppongo, che 
c[ueste sostanze venivano estratte per 1' asciugamento, ma le for- 
miche non erano allegre, perchè prevedevano forse la pioggia, 
la quale infatti cadde in abbondanza a sera innoltrata. Oltre alle 
suddette sostanze estraevano ancora delle formiche loro com- 
pagne del tutto bagnate e sformate. Dopo averle estratte, le 
ajutavano a ristabilirsi (tìsicamente) distendendo loro le zampe, 
la testa ecc. Dopo di ciò venivano lasciate a se stesse ed esse 
un poco alla volta potevano camminare e poscia anche lavorare. 
Questa mattina mi recai nuovamente agli stessi formicai. Il tempo 
era bello ed il sole splendeva come nel cuor dell' estate. Trovai 
le formiche oltremodo allegre ed affaccendate quanto mai. Molte 
erano occupate, quasi con febbrile agitazione, ad estrarre dal nido 
vario materiale onde esporlo al sole per 1' asciugamento, mentre 
le altre percorrevano una lunga stradicella, alcune allontanan- 
dosi dal nido ed altre dirigendosi verso lo stesso e portando seco 
pagliuzze, semi ecc. — Le sostanze organiche estratte per 1' ai-ciu- 
gamento venivano aunnonticchiate in apposito sito a pochi deci- 
metri di distanza dall' apertura d' entrata ed uscita, e nei for- 
micai più ricchi, si trovavano in tale (juantità che a manate si 
])otevano raccoglierle. * Ho voluto poi misurare la lunghezza delle 
loro stradicene e ne trovai alcune liuighe cento e più passi. 
Verso mezzogiorno e di dopo pranzo trasportavano materiali nel 
nido e non estraevano più nulla dallo stesso. 

i28, agosto. — .Ieri sera percorrendo i soliti sili osservai, 
clie diverse formiche erano occupate nell' estrarre dal nido terra, 



* Non posso t'iiie a meno di osservare, che queste sostanze di origine or- 
ijanica (parti di vegetali), contenendo (come p. e. i semi) molto amido, po- 
tie!)l)ero henissimo oltre che per la loro decomposizione sviluppare il neces- 
sario calore nei formicai, servire anche in parte di alimento alle stesse for- 
nuche, ti-asformandosi per j^^ermogliamento dei semi la sostanza amidacea in 
zucchero, sostanza ({uesta molto ricercata dalle formiche. Il fatto osservato nello 
strappo del germoglio per parte delle forniiche, potrehhe essere in favore della 
mia asserzione, se questo avviene a germogliamento iniziate», |)oirhè pi-ecisa- 
mente in questo stadio il seme acquista lo zucchero. 



107 

semi ecc., ma esse lavoravano con svogliatezza, ciò che per me 
doveva essere segno di prossima })ioggia. Intatti questa notte e 
questa mattina ha piovuto dirottamente. Oggi, durante tale piog- 
gia dirotta volh vedere ciò che facessero le formiche, e grande 
fu il mio stupore quando constatai, che in un formicajo molto 
popolato, erano occupatissime nel trasporto di materiali nel nido. 
Erano molto svogliate, e la stradicella da esse percorsa era in 
parecchi punti interrotta a causa della pioggia, che cadeva ab- 
l>ondantemente. Osservai inoltre, che trasportavano oggetti di 
l)iccolo peso e non così grandi e voluminosi come durante le belle 
giornate, ciò che a motivo d' una sì forte pioggia sarebbe stato 
forse impossibile. 

24 agosto. — .Ieri sera la maggior parte delle formiche la- 
vorava come il solito ed alcune poche estraevano vario materiale 
dal nido. Erano allegre, cioè sollecite e di buon umore, per il 
qual fatto supposi, che quanto prima il tempo si farà bello. In- 
fatti non mi sono ingannato, perchè oggi è una giornata magni- 
tìca. Le formiche lavorano senza interruzione ed alcune poche 
anche oggi estraggono materiali dal nido, mentre la grande mag- 
gioranza è occupata nel trasporto di materiali nel nido. — Jeri 
ed oggi però osservai un altra cosa abbastanza interessante. In 
un formicajo molto ricco, mentre la maggioranza delle formiche 
lavorava, una parte di esse era impegnata nel combattere acca- 
nitamente. Si azzuffavano talora i2, 3 e più ancora insieme. La 
mischia era orribile, così che riesciva diffìcile il discernere quante 
e come si azzuffavano. Preferentemente procuravano di adden- 
tarsi fra la testa ed il torace e più specialmente fra il torace e 
r addome, così che una quantità di formiche perdevano nel com- 
battimento r addome e rimanevano con la testa, il torace e le 6 
zampe a combattere senza posa, finché dalla fatica e per aver 
riportate altre ferite ancora morivano fra le mandibole del- 
l'avversario. Molte senza addome continuavano accudire agli affari 
domestici. Specialmente in un sito si combatteva così accanita- 
mente, che era coperto di una quantità di formiche morte e parti 
di formiche, come addomi, teste, zampe ecc. — Il motivo del com- 
battimento credo di averlo scoperto. Infatti il formicajo preso 
ora in considerazione, come già prima notai, è molto ricco ed 
oltremodo popolato. Varie sostanze organiche vengono traspor- 
tate come al solito nel nido, ma la stradicella percorsa dalle 



108 

formiche (■ondiicc ancora a quallro allri nidi ahb;uu1niiali. dai 
quali le formiche estraggono una grande <inanlità di queste so- 
stanze e le trasportano nel proprio nido. È evidente, che quei 
quattro nidi dovevano essere in antecedenza abitati e per questo 
sono anche sì ricchi di materie organiche. La causa poi del loro 
abbandono per parte delle formiche, che entro vi dimoravano 
l)otrebbe spiegarsi benissimo coir essere esse state soccombenti 
nei combattimenti sostenuti con quelle formiche, che ora derubano 
i loro nidi. — Nel scoprire vari nidi vi trovai spesse volte oltre 
alle formiche operaje, ancora molte alate ed inoltre delle ninfe 
bianche. Queste ultime, appena scoperto il nido, venivano con 
febbrile agitazione afferrate dalle operaje e trasportate con la 
massima sollecitudine nei più reconditi siti del nido stesso, eviden- 
temente onde nasconderle alia vista del seccante disturbatore. Nei 
nidi di queste formiche, come pure nella prossima loro vicinanza, 
rinvenni molti altri animali come diverse specie di coleotteri, 
onischi, scolopendre, juli. ragni ecc. 

i5. agosto. — Questa mattina il cielo è coperto da nubi, 
una maggior quantità di formiche in confronto di jeri è occupata 
ad estrarre dal nido varie sostanze organiche e terra, annnontic- 
cliiando quest' ultimo materiale intorno al buco d' entrata ed 
uscita. Il rimanente delle formiche lavora come il solito, cioè 
trasporta materiali nel nido, soltanto osservo, che le formiche 
appartenenti al formicajo descritto in data i4, non frequentano 
più due dei quattro nidi da esse derubati, mentre continuano ad 
estrarre materiali dai due rimanenti, probabilmente perchè i primi 
due sono ormai del tutto vuoti. In un secondo fornùcajo a |)Ochi 
))assi di distanza da (juest' ultimo, non si lavora niente, bensì le 
formiche sono occupate a combattere ed azzuffarsi fra di loro. 
Finaliiienle in un terzo formicajo a piccolissima distanza dal 
secondo, le formiche sono oltremodo aifa(;eiidate nel trasporto 
di ninfe nel proj)rio nido, ciò che mi fa supporre un derubamento 
delle stesse per via clandestina dal secondo formicajo ove in 
(juesto momento si cond)atte. — Verso sera visitai nuovamente 
i tre formicai ora descritti. Il cielo continua ad essere annuvolato 
ed inoltre soffia vento da nord-ovest. Nel primo formicajo alcune 
poche formiche trasjjortano materiali nel nido e nessuna si al- 
lontana dallo stesso. Nel secondo è tutto deserto e quindi sup- 
pongo o che le formiche sieno entro nascoste, oppure perchè 



109 

\inle nel combattimento poc' anzi sostenuto hanno abbandonato 
il proprio nido. Nel terzo invece sono occupate nell' estrarre fuori 
terra ed ammonticchiarla intorno al buco d' entrata. Osservo anzi 
ancora in molti altri formicai un lavorio colossale, cosistente nel- 
l'estrarre dal nido una grande quantità di terra e deporta intorno 
al buco d' entrata. — Dovevo supporre da tutti questi indizi, che 
farà un tempo quanto mai brutto. Ed infatti dopo mi" ora circa 
fece un temporale orribile con pioggia e vento. 

i26. agosto. — Questa mattina il cielo è coperto da nubi. 
Nel primo formicajo le formiche compiono il solito loro lavoro, 
ma ora percorrono un' altra stradicella in direzione opposta a 
quella dei giorni passati, probabilmente perchè avranno terminato 
di vuotare i quattro nidi da esse derubati e attraverso i quali 
passava la stradicella ora abbandonata. Nel secondo formicajo 
esternamente tutto è deserto come jeri sera. Finalmente nel terzo, 
le formiche sono occupate neh' estrarre vario materiale e special- 
mente terra. Anche in altri formicai osservo come le formiche 
estraggono principalmente terra e la depositano intorno al buco 
d' entrata. 

29. agosto. — Questa volta sembra che le formiche hanno 
sbagliato i loro calcoli, perchè, come osservai in data 26, avevano 
estratta molta terra, mentre anziché pioggia fece bel tempo, e 
tale si mantenne dal 26 a tutto oggi. Durante tali giorni io visitai 
spesso i formicai e trovai, che in alcuni le formiche hanno pre- 
scelto un altro foro per 1' entrata e 1' uscita, e d' altra parte in 
altri formicai osservo, che non percorrono la solita stradicella 
bensì altre, della cui esistenza sinora non me ne sono per nulla 
accorto. — Alcune poche formiche continuano ad estrarre mate- 
riali per r asciugamento, ma la maggioranza invece lavora senza 
posa trasportando materie organiche nel nido, oppure traspor- 
tando nello stesso le sostanze organiche antecedentemente estratte 
ed ora quasi totalmente asciutte. — In questi giorni ebbi ancora 
ad osservare, come alcuni formicai per alquanti giorni sembrano 
mancare di vita, cioè le formiche non escono come il solito, così 
che il formicajo sembra del tutto abbandonato. Scavando tali 
nidi, che sembravano abbandonati, vi trovai entro le formiche, 
però ad una maggiore profondità. Riposavano esse forse, oppure 
accudivano a qualche altro lavoro interno? — Non mi fu possibile 
di constatarlo. 



no 

Ora riepiloghiamo. — Dalle indagini da me fatte durante 
un' osservazione di 8 giorni consecutivi, risulta, che alcuni fatti 
già sinora generalmente conosciuti, furono riconfermati, ed a mia 
cognizione constatano pure alcunché di nuovo sul modo di vi- 
vere di questa specie di formica. 

T nidi sotterranei di questa formica possiedono parechi fori, 
che comunicano coli' esterno, però uno di questi viene special- 
mente adoperato per 1' entrata e 1' uscita. Dal nido si proten- 
dono diverse stradicene quasi impercettibili, le quali offrono alle 
formiche la possibilità di percorrere diverse direzioni. — Alle volte 
esse mutano il foro, che serve loro per 1' entrata e 1' uscita in 
massa, e mutano pure la stradicella per la quale vanno in cerca 
di sostanze di origine organica come semi, pagliuzze ecc. Alcune 
di queste stradicene sono molto lunghe, così che misurano oltre 
cento passi di lunghezza. Sembra, che queste formiche la maggior 
parte delle volte prevedano la pioggia oppure il bel tempo. Desta 
stupore la quantità di sostanze organiche, che esse estraggono 
durante le giornate piovose, così che si può raccoglierle a ma- 
nate. — Sono interessanti i combattimenti, che esse sostengono 
con formiche della stessa specie ed il modo clandestino per il 
quale derubano i propri simili durante lo stesso combattimento. 
Sono pure interessanti le loro dimostrazioni di gioja air apparire 
del bel tempo e la svogliatezza, che dimostrano prima e durante 
le giornate brutte e piovose; la cura straordinaria, che spiegano 
per la prole e per le loro compagne fisicamente indisposte; la 
loro attività, che dimostrano nel voler lavorare anche durante 
una pioggia dirotta, accontentandosi del possibile, cioè del tra- 
sporto di materiali più piccoli ; la presenza nello stesso nido, o 
nelle prossime vicinanze dei più svariati animali; finalmente il 
loro apparente riposo per alcuni giorni, nel quale lasso di tempo 
o realmente riposano, oppure accudiscono a qualche alt io lavoro 
interno. 

Zara nel novemljre 1880. 



Cenni ittiologico-erpetologici 

del Prof. 

Le formo dell' anguilla comune sono ancor sempre poco 
note, né gli autori se ne occuparono sinora quanto sarebbe de- 
siderabile. Checché se ne dica, a mia cognizione, nessuno diede 
una descrizione più esatta della forma esterna delle anguille fuorché 
Heckel e Kner nella loro opera sui pesci della monarchia. * Tanto 
dall' esame delle anguille studiate dai detti due scienziati e pro- 
venienti da quasi tutti i luoghi della nostra monarchia, ove se 
ne rinvengono — ad eccezione della sola Dalmazia — come pure 
dallo studio fatto dagli stessi anche sopra esemplari di anguille 
provenienti dall' estero, come sarebbe V Italia superiore, Sicilia, 
Napoli, Serbia e perfino dal Kattegat, Berlino e Pietroburgo, ri- 
sulta, che tutte concordano in alcuni caratteri e sono i seguenti : 
La lunghezza del capo é contenuta da 8 a 9 volte nella lunghezza 
totale, da 372 a 4 nella distanza dall'apice del muso all' ano e 
circa 272 volte dall'apice del muso all' origine della dorsale. 

Questi quindi devonsi riguardare come caratteri costanti 
per la grande quantità di anguille esaminate da Heckel e Kner 
e provenienti da località ben distanti 1' una dall' altra. Essi non 
sono d' accordo con Aristotele, Plinio, Gesner, Aldrovandi, John- 
ston, ecc. nell' ammettere 2 specie di anguille e molto meno sono 
perciò propensi di riconoscerne 3, o più ancora, come vorrebbero 
Yarell ed altri. Il riconoscimento di queste diverse specie si basa 
sulla lunghezza e la forma del muso dell' anguilla, come si può 
facilmente comprendere dalle denominazioni Anguilla acutirostris, 
latirostris, mediorostris ecc. — Questa differenza però nella forma 
del muso potrebbe essere benissimo una semplice variazione, op- 
pure forse anche un carattere sessuale, e di questa opinione sono 



Die Süsswasserfische der österreichischen Monarchie. Leipzig 1858 



112 

pure Heckel Kner * e de Siebold ** ; ma non sono difterenze suf- 
ficienti a formarne delle specie distinte una dall' altra. 

Non può dirsi cosi dell' unico esemplare di anguilla, che 
Heckel e Kner ebbero dalla Dalmazia e che descrissero a pag. 
H25 della suddetta loro opera sotto il nome di A. eurj/stoma n. sp. 
ÌYì questa anguilla, benché unico esemplare e di località ignota, 
osservarono tanta differenza nella grandezza del capo da tutte 
le anguille da essi sino allora studiate, che assolutamente ninno 
poteva incolparli di poca prudenza nell' avere in tale esemplare 
riconosciuta una specie del tutto nuova. 

Infatti, se per tutte le anguille trovarono costante il rap- 
porto fra la lunghezza del capo e la lunghezza totale, come pure 
fra la lunghezza del capo e le distanze fra 1' apice del muso e 
r origine della dorsale e 1' ano, questi rapporti sono del tutto 
cambiati nell' A. eurystoma, perché in questa forma, fra la lun- 
ghezza del capo e la lunghezza totale venne stabilito il rapporto 
di 1 :ßY3, per la distanza dall' apice del muso all' origine della 
dorsale di 1 : 2 abbondanti, e per la di.stanza dall' a]ìice del muso 
all' ano di 1:3 scar.si. 

Nel 1885 ho potuto studiare le anguille del Zrmanja e del 
Narenta, *** e tosto riconobbi, che 1' A. euri/stoma del Heckel o 
Kner era precisamente 1' anguilla del Zrmanja. — Nelle anguille 
del Narenta trovai però altre dilt'ercnze nei suddetti rapporti, 
cosi che nella forma chiamata volgarmente „Jesenka" rinvenni 
rapporti corrispondenti alla forma tipica, mentre che il ,.r'ai)or'" 
diede risultati intermedi fra 1' A. eurystoma H. e K. e 1" A. /hivin- 
Ulis Agas., motivo per cui diedi a questa forma intermedia il 
nome di A. fluviatilis var. narentaua e ciò perei lé rinviensi in al- 
cuno paludi nelle prossimità del Narenta. 

(Wó promesso é oggi mia intenzione di relazionare soj)ra ul- 
teriori indagini da me eseguite sullo anguille della Dalmazia. \a' 
anguille, che j)resi in considerazione, lìrovengono da ac(|ue delle 
prossimo vicinanze d' Imoschi e precisamente dai laghetti di Fi-o- 
lozac e dal Fiume Vrlika, che ha origino presso Imoschi. — (ìli 



* Opera citata pag. ìJSO. 
** Die Süsswasserfisi-lic von Mitteleuropa. Leipzig l-'^'i-i- pag- -J-»^- 
*** Bollettino (lolla Soc. Adr. di Seien, nat., Trieste 188G, N li, Voi. IX. 
pag. 219— ÜZ1). 



WA 

osemplai'i .studiati variano nello diniensioni da 40'5 a 84'7 cni. [ 
risultati ottenuti sono i seguenti: 

1." La lunghezza del capo è contenuta nella lunghezza to- 
tale da 7 scarse a 9V2 volte. 

2." La lunghezza del capo è compresa nella distanza dal- 
l'apice del muso air ano, da 3 scarse a quasi 4 volte. 

3." La lunghezza del capo sta nella distanza dah' apice del 
muso all' origine della dorsale da 2 abbondanti a 272 volte. 

Da queste misurazioni risulta in modo evidente, che la 
lunghezza del capo varia assai nei diversi esemplari, hi alcuni si 
osservano i rapporti stabiliti per 1' Ä. fluviatilis Agas., in altri 
quelli stabiliti per 1' A. fluviatilis, var. narentana Kat. e fmalmente 
in alcuni si avvicinano molto anche rapporti stabiliti per 1' A. 
euri/stoma H. e K., e come osservai in un esemplare, sorpassano 
perfino il massimo rapporto sinora osservato nella forma tipica. 
Tutte queste anguille possiedono lo stesso tipo e lo stesso colore, 
e per la conformazione del capo si avvicinano molto all' A. flu- 
viatilis, var narentana, con la sola differenza, che il muso è più 
appiattito ed il colore più chiaro di tutte le altre forme sìnora 
da me osservate. 

A mio modo di vedere 1' anguille d' hiioschi rappresentano 
un tipo bene marcato, e se anche dimostrano grande inconstanza 
nella lunghezza del capo, ciò comprova maggiormente la somma 
variabilità delle anguille dalmate, variabiUtà questa, che da quanto 
ne dicono Heckel e Kner, altrove è molto più limitata. 

Le condizioni di vita devono essere in Dalmazia certamente 
molto propizie per la variabilità delle anguille. La conformazione 
del suolo e delle acque, che bagnano questo lembo di terra, de- 
vono essere tali da favorire la variabihtà di questa specie ani- 
male, che in altri paesi invece si può quasi dire Specie ben mar- 
cata e costante. — Le anguille d' Imoschi comprovano questa 
variabilità nel massimo grado e quindi non sarebbe da stupire, 
se trovando queste forme variate condizioni si potranno sempre 
più fissare, e col tempo dar origine a nuovi tipi, che per la 
loro conformazione si dovranno ritenere quali forme o forse anche 
quali specie bene distinte e marcate. Una prova ne abbiamo già 
nelle anguille del Narenta e del Zrmanja, che per il loro tipo 
beno marcato dobbiamo riconoscere se non quali .specie almeno 
quali forme pronunciate. Appunto perciò la differenza dimostrata 



114 

nelle anguille d* Imoschi e concernente la grandezza del capo, mi 
autorizza a non ritenere più 1' anguilla determinata da Heckel e 
Kner essere una buona specie, ma di riguardarla per ora quale 
una varietà soltanto, e per distinguerla dalle altre chiameremo 
A. fluvkitilis, var. eurystoma. — Per ritenerla quale una specie, 
non sono sufficienti i caratteri, che i due distinti naturalisti le 
hanno assegnati. Finalmente mi si permetta osservare, che la 
vecchia questione della specie è una questione sempre aperta. 
A mio credere 1' ultima parola dovrebbe spettare alle conclusioni 
ottenute dai risultati d' incrociamento, se cioè la prole derivata 
dalle varie forme è ibrida oppure feconda. — Ma come si farà a 
comprovarlo appunto per le anguille, tostochè si può dire, che 
poco sappiamo sugli organi genitali e siamo ancor quasi all' o- 
scuro sull'atto della generazione ? — È vero che molti natura- 
listi sì occuparono in proposito e che recentemente anche il Dr. 
Syrski ebbe a fare uno studio speciale sugli organi di riprodu- 
zione delle anguille;* ma come egli stesso asserisce, a pag. 27 
del suo lavoro, appena nelle anguille di circa 400 mm. si osserva 
con facilità una distinzione fra i testicoli e le ovaje, e più innanzi 
relaziona, che la lunghezza maggiore dei maschi era soltanto di 
430 mm., mentre le femmine erano di tutte le grandezze fino a 
1-050 m. — 



Prima di chiudere questa breve notizia ittiologica farò an- 
cora cenno dei seguenti pesci rinvenuti da me già parecchi anni 
fa e dei quali mi riservava di relazionare più tardi trovandomi 
in dubbio sopra alcuni caratteri. 

Scardinius scardafa Bonap. preso nelle acque del Narenta e 
chiamato volg. „Peskelj," differisce alquanto nelle proporzioni 
delle diverse parti del corpo, come pure perchè le pinne sono in 
alcuni punti macchiettate di nero, specialmente la pinna caudale; 
simili macchie si rinvengono anche sparse lungo i due lati del 
corpo. 

D. 3/8, A. 3/9-10, P. 1/15. V. 1/8, G. 6/17/C. Sqn. 7/40/4. 

Gasterosieus hrachycentrus Cuv. Val. preso in alcune acque 
presso il fiume Narenta, si distingue perchè piccolo, per le diverse 



* Bollettino della Soc. Adr. di Seien, nat., Trieste 187i. Nr. 1. pay. 
10—27. 



115 

proporzioni fra la lunghezza del capo, specialmente altezza del 
corpo e lunghezza totale, come pure perchè il dorso, gli opercoli 
ed i lati del corpo sono cospersi di numerose macchiette nericcie. 

D. 2 + -jY^, A. i-, P. 10, C. 6-7/12/7-8. 

Non mi consta, che il G. hracliycentrus Cuv. Val. sia stato 
sinora rinvenuto oppure registrato fra le specie della fauna 
dalmata. 

Finalmente devo far cenno di un pesce proveniente dal 
fiumicello „Listića" presso Mostar, il cjuale presenta tali caratteri 
da sembrare una specie nuova od almeno una nuova varietà 
Considerando però, che gli esemplari da me esaminati sono 
individui assai giovani e riflettendo d' altra parte su ciò, che il 
de Siebold giustamente osserva * mi limito per ora di classificarlo 
come appartenente al genere Salar Val., riservandomi di dirne 
di più quando mi si presenterà 1' occasione di esaminare degli 
esemplari più grandi ed adulti. Intanto eccone la descrizione. 

Gli individui da me esaminati hanno da 10 a 12 cm. di 
lunghezza. Il corpo è allungato ed il capo grosso. La lunghezza 
del capo è maggiore della massima altezza del corpo; la prima 
è contenuta circa 4^/.^ volte e la seconda 5 volte crescenti nella 
lunghezza totale. Il muso è ottuso e molto convesso; a bocca 
chiusa la mascella superiore arriva quasi sino al margine poste- 
riore dell' occhio. Il margine posteriore dell' opercolo anteriore, 
sta quasi perpendicolare, ed i margini inferiori dell' opercolo 
inferiore sono quasi orizzontali e giungono posteriormente circa 
alla stessa distanza. Il diametro deh' occhio è contenuto 4^3 volte 
nella lunghezza del capo, circa IV2 diametri importa la distanza 
fra i due occhi e diametri l'/^ dall' apice del muso al margine 
anteriore dell' occhio. A bocca chiusa la mascella inferiore è un 
poco più breve della superiore. I fori nasali si trovano circa alla 
metà della distanza fra 1' apice del muso ed il margine anteriore 
dell' occhio. La grossezza del corpo innanzi le pettorali importa 
circa ^/g della massima altezza e la più piccola altezza presso la 
codale ne è compresa 275 volte. La pinna dorsale incomincia un 
poco più innanzi della metà della lunghezza del corpo esclusa la 
codale, ed è di un terzo più alta che lunga; la sua base è pre- 



Opera citata pag'. 277—279. 



un 

cisaiiienle la metà (k'Ua lunghezza del capu. ed il primo .<uo 
l'aggio è in lunghezza due volte maggiore dell' ultimo. La dor- 
sale pinguedinosa è piccola ed è posta più addietro del termine 
dell' anale. — L' anak- è più bassa della dorsale e la sua base 
è circa 7» meno lunga della base della dorsale. La codalc è 
leggermente incavata ed i suoi raggi terminali importano ^/^ 
della lunghezza del capo. Le squame sono cosi minute, che 
riesce quasi impossibile di contarle con tutta esattezza, e sono 
solcate da numerosi annelli concentrici. 

Sq. circa 30/130/30, D. 3/9, A. 3/7, V. 1/8, P. 1/12, C. 10. 

Gli intestini ciechi sono numerosi, e quelli formanti la 
prima serie sono i più lunghi. — I denti nelle mascelle superiore 
ed inferiore, come pure delle ossa palatinali, sono dis})osti in 
una sola serie con le punte dirette internamente. La lingua è 
anche fornita da due serie longitudinali di denti, da 4 a 5 cias- 
cuna. Il vomere neha sua parte anteriore ò munito di 4 denti, 
due da ciascun lato, mentre che la parte ristretta e posteriore 
porta 8 denti con le punte divergenti, dei quali i 6 interni sono 
di-sposti in due fde. La disposizione di questi 8 denti nella parte 
ristretta del vomere è però tale, che .si potrebbero dal primo al- 
l'ultimo riunire mediante una linea ondulata. 11 vomere possiede 
quindi in tutto 12 denti. 

In generale il colore di questo pesce è grigiastro, bianchiccio 
soltanto nella regione ventrale ; nella parte dorsale è grigio oscuro 
e possiede lungo i fianchi delle macchie nericcie e delle serie 
longitudinali di macchie rossiccie, le ({uali sono specialmenU' 
visibili lungo la linea laterale del pesce. L' opercolo possiede 
poche macchie grandi e nericcie, e la dor.sale è anche tappezzala 
di macchie nere e rossiccie. Le altre pinne hanno un colore 
iniiforme bianco -giallognolo ad esclu.sione della ))imia i)iiigue- 
diiiosa, la quale è di un colore grigiastro. — 

Ai pesci d' acqua dolce già da me descritti * devo aggiun- 
gere ancora i seguenti presi nel fiume Krka presso Knin, che ebbi 
per gentilezza del sig. VI. Novakovié, cioè : Sqiudius sv(diÌ2c 
Heckel e Kner, chiamato volgarmente ,,l\len"; Barìms iilcìirjns 
Bonap., volg. „Mren"; S((l(ir dcntex Heck., volg. ..Pastrva" »>(l il 
Phoxinus Ikcvìs Agas., nominalo volg. „Uklija.'* 



* Boll. (Iella Sor. A.li-.. li Se. nat. Vnl. Vili.. 'IVicsIc iss;! -M. pai;. I-J.")- 1-27. 



117 

Ai ]>csci l'ari del nostro mare, ag'iiiiiiiiici'ò aiicoi-a : la Sardi- 
nella aurlta C. V. ed il Merlanyiis communis Costa, da noi chiaiiialo 
voi ffarmente ,. Ba stardo . " 



Il sig. Luigi Mirosevié, possidente d' Imoschi, il giorno !24 
agosto dell' anno passato, ebbe occasione di rinvenire a Glavina 
presso la suddetta borgata sotto una pietra 30 uova di serpente 
ed un serpentello appena nato. Tale scoperta la deve al suo 
cane da caccia, il t{uale si fermò in quel punto tiutando con 
insistenza. Il sig. Mirosevié ebbe la gentilezza di donarmi una 
l)uona parte della sua preda, che io tosto mi posi ad esaminare 
ed ecco, ciò che ne so dire. 

Tenendo in casa le uova, sbucciarono dalle stesse alcuni piccoli 
serpentelli. Le uova erano circa della grandezza di quelle di 
piccione e la lunghezza dei giovani serpentelli da 21 a 22 cm. 
In essi riconobbi subito la Coclopeltis ìncevtina Fitzing. : mi sor- 
prese però non poco quando nei serpentelli ebbi a contare sol- 
tanto 17 serie longitudinali di squame, perchè come osservai già 
in altra occasione * anche neh' unico esemplare di forma tipica 
da me esaminato e proveniente da Bokanjac presso Zara, rin- 
venni pure soltanto 17 serie. Lo Schreiber al contrario,** in tutti 
gli esemplari da lui esaminati trovò costantemente 19 serie. — 
Tale fatto m' indusse ad esaminare anche altri esemplari presi 
nelle vicinanze d' Imoschi ed un intiera epidermide dello stesso 
serpente rinvenuta a Crnogorci, della lunghezza non indifferente 
di m. 1-58. In tutti questi, come pure neh' epidermide constatai 
lo stesso numero di s'erie longitudinali. Ciò veduto, e ritornato a 
Zara mi diedi subito in cerca di altri esemplari, ma, avendo ivi 
))iù tempo e maggiore comodità, volli esaminarne molti, pren- 
dendo in considerazione anche la forma chiamata : 

Codopcltis Neumayeri Fitz. — Le mie ricerche condussero 
allo stesso risultato; anzi in ambidue le forme contai sempre 17 
serie soltanto. Ora poi posso con sicurezza affermare, che la forma 
tipica C. laccrtina Fitz. non rinviensi in Dalmazia, ma vi si trova 
una forma, che nel colorito le rassomiglia e la quale anziché 11), 
possiede costantemente 17 serie soltanto. Tale costanza nel nu- 
mero delle serie longitudinali di squame, m' induce a fondare 
un' altra varietà, che ]ier distinguerla dalla forma tipica voglio 

* Bollettino della Soe. Adr. di Se. nat. 1883-.SÌ-, voi. Vili., pag. 1^28. 
** Hei-jietologia Europaea. Braunscliweig- 1875, pag. 'žiO e 'Ž'il. 



118 

cliiiiüuirc Codopdtis laccrtina. var. dalmatica. Con ciò rendo anche 
ragione al mio indimenticabile maestro L)r. A. Kornhiiber* 

Mi si permetta inoltre osservare, che la differenza, nel colo- 
rito fra le due forme di Coelopeltis lacertina Fitz. non è costante. 
In generale si può dire, che una forma è più screziata e di colori 
più chiari, mentre 1' altra è piuttosto unicolore ed oscura. Negli 
esemplari screziati e rassomiglianti alla forma tipica trovai quasi 
sempre la parte ventrale macchiata di rosso, così da apparire 
alcune volte come solcata da striscie longitudinali rosse, mentre 
negli esemplari unicolori e rassomiglianti alla forma C- Neumayeri 
trovai spesso la parte ventrale cospersa da macchiette nerastre, 
che aumentavano verso la parte anteriore del corpo. — Questa 
differenza nel colorito si potrebbe però benissimo attribuire alla di- 
versità di sesso, tanto più che alcuni raccoglitori di serpenti mi assi- 
curano di aver veduto parecchie volte queste 2 forme accoppiarsi. 
Ed infatti da noi la forma più oscura ed unicolore viene chiamata vol- 
garmente „Modraš," mentre la forma più chiara e variopinta la 
chiamano „Modrasica" , che in slavo significa la femmina del „Modraš. " 

Neil' agosto dell' anno passato trovai inoltre nei dintorni di 
Imoschi la Coronella austriaca, var italica Fitz., forma questa che 
inutilmente cercai già da molti anni nelle vicinanze di Zara e che 
in generale si poteva ancora sempre dubitare se rinviensi in Dal- 
mazia. Ancor io come lo Schreiber** contai soltanto 19 serie lon- 
gitudinali di squame. — Negli stessi dintorni rinvenni ancora un 
esemplare di Tarhophis vivax Fitz, della lunghezza di 0*85 m. e 
con 2 oculari posteriori. A Imoschi viene chiamato volg. „Grnostrik." 

Nelle prossime vicinanze di Zara venne rinvenuta 1' Anguis 
fragilis. Il prof. A. Nimira mi relazionò, che il giorno 12 maggio 
a. e. furono trovati nella località „Dubline" in prossimità del- 
l'acqua 4 esemplari di Anguis fragilis Lin. della lunghezza da 30 
a 40 cm. Ebbe la bontà di donarmene uno, autorizzandomi di 
pubblicare tale interessante notizia. — Per quanto io sappia, è la 
prima volta, che in questi dintorni si rinvennero esemplari appar- 
tenenti a detta specie.*** 

Zara nell' agosto 1887. 



* Bücher-Zeitungs- und Programiuijcliau, Wien 18S5, \)i\^. i251. 
** Opera citata pag'. 3()."). 

*** Sebbene non lo rese <li pubblica l'agione, come non lo lece di tante 
altre preziose notizie sulla Fauna Dalmata, è però certo, ciie il mio distinti) 
maestro Dr. Fr. Danilo ne elibe (lualche esemplare dai dintorni di Zara. S. B. 



Prilog za narodnu nomenklaturu"^ 



sakupio 
-A.. Ostojić, 

Zoologija. 



Baba,/', njeka vrst Blennius; na otoku 
Hvaru zovu „baba" vrst „Ichtyocoris 
basiliscus Cuv" (vidi S. Brusina Narav, 
crt. II. dio str. 61.) (Brač). 

Babac, m. vrst (a po svoj prilici više 
vrsti) roda Blentiius. Osmušenu če- 
ljadetu veli se: „smušeno kao babac" 
— za to i u nar. pj. : 

Na grizi bih gaće odpucao 
I debelog babca bih ti dao ! 

(Brač.) 
Babka, /. više vrsti korepnjaka-namet- 
nika u škrgama njekojih riba. (Brač.) 
Babuška, /. više vrsti rodova Porcellio, 

Annadillidium itd. (Brač.) 

Baha, /. prasica, guda. (Brač.) 

Bahulja, /. augm. od „baba" (Brač.) 
Bahiir, m. chrysalis, pupa. (Dalmacija.) 
Baja, /.koja mu drago sasvim mala ži- 
vinica, bila svejedno zareznik, pauk, 
korepnjak itd. — sr. „prni baja, prni 
haja". (S. Brusina nar. crt., dio dr. 
str. 19.) (Promina.) 

Balavica, /. vidi „baba*. — Najveća je 
od sviju Blenniiis-a , što se kod nas 
vidjaju (vidio sam dva eksemplara od 
^4 klg. svaki) — sasma crnih imade, 
bar kod nas, više nego crnih poštra- 
panih crljenim pjegama. — Mora dakle 



da bude Blennius sanguinolentus 
Pallas. (Tako i G. Koloml)atović-Pesci 
str. 14.) (Njeka mjesta na Braču.) 
Barak-beđevija, /. bedevija rutava po- 
put baraka. 

Posio bi barak-bedeviju, 
Sve bi moje izsika četnike. 

(nar. pj.) 
Batélj, m. Atherina Boyeri. Risso. 

(Brač.) 

Bateljuša, /. v. „batelj". (Brač.) 

Batoglavac, m. njeki crvić baturaste 

glave, što žive u vodi, a miče repom 

neprestano. (Brač.) 

BatOTina, / Uranoscopus scaber L. 

(Brač.) 
Bera, f. berasta koza, mazga, kokoš, i 

u šali berasta žena. (Brač.) 

Berač, w. mul beraste dlake ; — „berast" 
adj. o živinčetu (i o čovjeka) kad mu 
je dlaka crna ili drugčije naravna i 
biela (sieda). 
Bilan, m. Kud sam godir po svitu hodio 
Nigda bilan nije uzmaknuo, 
(nar. pj.) 
Bilica, /. Scomher colias L. (Trogir.) 
Božja žabica, f. Hyla arborea, zelena 

žaba. 
Božji volak, m. više vrsti „Coccinella". 
Žene ga stave na dlan, pa gledaju 



*) Dugo sam oklievao, bi li ne bi li uvrstio u naš časopis prilog za na- 
rodnu nomenklaturu gosp. A. Ostojića. Nu pošto ne samo poznati ornitoložki 
njemački časopis „Naumannia" od godine 1849. — 18.58., nego i najnoviji stru- 
kovni časopisi, na primjer : „Mittheilungen des ornithologischen Vereines in Wien", 
internacijonalni časopis „Ornis" i t. d. donašaju priloga za njemačku lo- 
kalnu nomenklaturu ptica, nema razloga, a da nebi i mi doprinieli zrnce u 
prilog hrvatske strukovne nomenklature i terminologije, koja je doslije još i slabo 
poznata i nedotjerana. S. B, 



120 



kud ce püleljeti, guvoreći : ..Božji vo- 
lak, kaži gdje je moj gioltak?" sr. fr., 
..vaclies ;'i Dieu ■ (vidi nar. crt. d. dr. 
.str. 19.). U ,,A. de Gubernalis. Storia 
della poesia lirica" čitam : ..Cosi il 
pojìolo russo invoca la coccinella come 
„vacchina di Dio", e la invita a volare 
al cielo dove Dio le darà del pane : 
,,Bo.szia Karovka 
„Poleti na niebo, 
„Bog dat tibie hleba.'- 

(Samobor.) 

Breučuša, /. Sarcophaga carnaria u 
Ka.^telima. A. .O.stojić. Vidi brecavica. 
lireculja, brekulja. 

C'rni gudac, (zareznik) Brač. 

Cruostrig, m. valjda isto što i ..crno- 
slril • — Tarhophis viva.c (G. Kolomb. 
nianim. ani', e rett. str. !2ž.) i ..črno- 
strig-' (Slovinac 1880. .str. 89.) .,Crno- 
strigu glavu odvalio-' (A. Dorotić.* 
str. 23.) (Brač.) 

Cvijetak, «/. Punm coevuleus L. na 
Braču. A. Ostojič. — Kod nas kažu 
upravo „cvitak", pa ako rieč nije po- 
stala od. ..cvit" (cvijet) — onda je krivo 
i cvijetak. Moii-uće da je rieč [irama 
pievu ]jtice. (Vidi Kolomb. imenik 

, kralj. str. 1(5.) (Brač.) 

(Japarun, m. = cupka. (Rab.) 

(Japljić, m Ardea minuta (Spljet.) 

Češalj, m. više vrsti rodova Scolopendra, 
Lithobiu>i itd. (Brač.) 

Cesura, (mekušac.) 

Četvrtak, m. Cetvrtakinja /. pase li mul, 

^ mazga ili konj, kobila četvrtu godinu. 

Cimak, m. čimaviea, stjenica. Citnei- s. 
Aranthia lectulario. (Brač.) 

Cobauiea, /. u akad. rj. stoji : Fringilla 
coelehs na Braču. A. Ostojič, iločim nije 
nego „Motacilla Jlava". U mojim bi- 
Iježkama nalazim ovaj zadnji, tačni tu- 
mač : da li se je pokojni Daničič pre- 
vario, ili sam ja pogriešio u prepisi- 
vanju, ne znam — svakako, molim 
da se popravi. (Brač.) 

Cupka, /. Patella .>/>., lupar ; u naše 
vrieme na Braču i u Makarskoj. 

(Jukov, m. pas Canis na Braču. A. Ostojič. 

Cuška, /. ptica I'ratincola rubicola na 
Igraču. A. Ostojič, vidi ,čučka, čučka". 

Dorinac, m. Kad očuti Tanković Osmana 
On oprema sebe i dorinca. 

(nar. pj.) 

* Kratko iskaza nje jednoga dogodjaja 
u komu se nasca godine 1813. redov- 
nik F. Andria Dorotich. 



Drvarioa, zureznik (Brač.) 

Dujmiea, riba (Brač.) 

Dvizac, m., Dvize n., Dvizica /. pase li 

mul. mazi-a ili konj, kobila drugu 

godinu. 
Fratrie, ut. 1) vidi „Popić*. 

-i) njeka mala i)tica. (Brač.) 
Galac, m. Ciale m Galeša — mul crne 

dlake. (Galeša je rieč koja se nalazi u 

nar. pj. a označuje kao i „Galin" konja 

crne dlake.) 
Graleša, m. Majko moja nerazumna ti si 
(ialeša se o direk češaše. 
Pa ti misliš tavan poškripljuje 
(nar. pj.)' 
dalica, /. raazga crne dlake. 
Oalin, iti. (U Parčiča „cavallo nei-o) 

Brže konja opremi galina. (nar i)j.) 
Gavorica, /. sitna girica {Sinan's sp.) 

(Brač.) 
fririca, f. Smaris vulgaris Cuv. (Brač.) 
(xlamae, m. više vrsti Gobi us (Brač.) 
Gnjida,/, jajce od ušenka [Pediculus 

capitis.) (Brač.) 

Gujiđavica, /'. vidi „vranjak". (Brač.) 
Golub, w. Mi/liobatis noctiila Bp. (Brač.) 
Govnar, m. više vrsti Geotrupes (njem. 

Mistkäfer). (Brač.) 

Govno od dupina, n. vidi govno od 

medvjeda. (Brač.) 

Govno od medvjeda, n. više vrsti ..Me- 
dusa''. (Brač.) 
Govuovalj, Ili. više vrsti ..Ateuclius-, 

(njem. Mistpillenkäfei'.) (Brač.) 

Gradelka, i)tica. (Brač.) 

Grdobina, /". Lophius piscatorius L. 

(S. Brusina, nar. crt. dio dr, str. Gl. L.. 

piscatorius = divlja škipina). (Brač.) 

Grizica zmija, /. vidi .šarulja (zmija). 

(Brač.) 
Griziiniti, m. vidi „Ijeljan". (Brač.) 
Gudač, VI. vidi „gundelj". (Brač.) 
Gudin, ril)a. (Brač.) 

Gundelj, >». više vrsti Cetonia (a ni- 
pošto kao u Parčiča govnovalj.) (Brač.) 
Gundevalj, m. vidi gundelj. (Brač.) 
Gjogot, m. Najprvi je Bojagič Alija 

Na gjogotu ko na gorskoj vili. 
(nar. pj.) 
Gjuturuui, (konj) kljuse, tal. „ ronzino - 
(vidi Parčić : „gjuture" avv. ali' in- 
grosso, a staglio) 

Svezi meni ruke naopako, 
Dajde meni konja gjutui-uma, 
Svezi meni noge izpod konja 
I dajde mi čordu ])ataliju. 
Pa me pusti niz to polje ravno, 
(nar. pj.) 



121 



Il hip, IH. Hoiiiariis riili/arit> — (pesce 
cario), a jastoa' == l'aìiììiirits vulqai-ìs. 

(Brač.) 
Hubotiu, mekušac. (Brač.) 

Huliorača, /". 1) Vìpera (immodijtes L. 
2) Alauda cristata. (Brač.) 
Ježinac, m. Toxopneustes sp. (Brač.) 
Kadulnjača, ptica. (Brač.) 

Kaujac, nt. Serranns cabrilla Risso. — 
„ni pirica, ni kanjac" veli se o dvoj- 
benoj, nejasnoj stvari. Brač. 
Katura, /. (rekoše mi : mazga ?) 
Svaki nosi po pečena ovna, 
Marijane dvi kature vina. 

(nar. pj.) 
Keuja, /. iliUgota/. Equus asìnus fem. 
Kei'euha, f. ? Skoči mačka Kereuha, 
Ogrize mu oba uha. 
(iz nar. pj.) 
Kokotić, riba. (Brač.) 

Komarca, /. Chrjisophris aurata Cuv. 
Od pomarča kraju sipa i komarča, 
(nar. posi. Brač.) 
Kosmej, vi. isto što i „birač" (kod nas 

birač) u L. Zore. (Brač.) 

Košćeiijak, m. njekakov morski rak, 
veći je malko i tvrdji od vršice. (Brač.) 
KrastaTÌca, mekušac (Makarska.) 
Križiijača ili Križoliiia /. više vrsti 

„Ast'eroidea". (Brač.) 

Kvkotaljka, riba. (Brač.) 

Krpelj, ìli. vidi šušak. — U krpelju 

nema masti. (nar. posi. Brač.) 

Krvavac, m. 1. Aphis lanigera 2. Hae- 

matoma, njem. Blutlieule.) (Brač.) 
Krvavoška, ptica. (Brač.) 

Kućov. in. vidi čukov (Brač.) 

Kudjelja, /. više vrsti Libellula (Brač.) 
Laktar, »i. gusjenice više vrsti, „Geo- 
metrinae" ili „Geometrae" (njemački 
Spanner) (Brač.) 

Lastavica, f. E.rocoetus lioiideletii Cuv. 

(Brač.) 
Lentìe, (tic) VI. V Poletio tic leutič, 
Ono nije tić leutič, 
Već angjeo krilutić. 

(A. Ostojić iz nar. molitve iz Imotske 
krajine.) — Sr. Leutpolje, v."? 
Nema nigdi svete gore 
Nit u gori svete crkve 
Nego jedna sveta gora 
I u njojzi sveta crikva 
Ispod crikve Leut-polje .... 
(A. Ostojić iz nar. mol. na Braču.) 
Lignja, f.'^Loligo vulgaris i L. sagit- 

tuia. Lam. (Brač.) 

Lu1)iu, m. Lahrax lupus Cuv. (Brač.) 



Liiiira, /'. lugasta kokoš. (Uigasl, ailj. u 
boji sličnoj boji Uma. tal. „cinericcin." i 

(Brač.) 
Lupež, III. vidi, prdelj. Brač. 

Ljeljau, ni. Ci^rambìjx heros (jer su mu 
ticala duga, kao u Ijeljana = Ijeljena 
parožci.) 
Ljutica, (zmija) ./'. vidi šarulja zmija. 

(čuje se ljuta ljutica.) 
Macag'rabiin, m. Scorpio — sr. ako i 
označuju sasma nješto drugo : maca- 
klin. Hemidactijlus verruculalns G. 
Kolomb. pesci ecc. str. 29.), macaklin 
{II. verraculatus. S. Brusina nar. crt. 
d. dr. str. 26.) i „maciklič" (Laccrta 
oxicepkala Schleg. G. Kolomb. manmi.. 
aiiif. ecc. str. 2i.) (Brač.) 

Maliu, I». Iz planine izjaši delija 

Na malinu kò na gorskoj vili : 
Sve se junak na malinu lila 
(nar. pj.) 
ülla/iga, /'. EquHS niiilus fem. 
Milio, m. hvp. od „miš" 

Nije ono miho ni inačica. 

Već je ono .... i 

(Iz nar. pj.) 
Miš, riba. (Brač.) 

Mjehar, m. vidi „Ijeljan". (Brač.) 
Mjesec, m. Turbo rugo><us L. (Brač.) 
Morski fratar, in.Pelagiusinonachus L. 

(Vis.i 
Mrav poletar, in. narod nezna da imade 
i kod mrava kao kod pčela tri spola : 
mravi su za njega samo radioci t. j. 
nekrilati, a mrave poletare zove to- 
liko muške koliko ženske t. j. krilate 
— naravno samo onda, kad imaju 
krila, jer ih i oni kašnje izgube. (Brač.) 
Mrska, ovca i mazga osobite boje. (Brač.) 
Mul, III. Equus iiiulus mas. 
Muse, /, hyp. od mačak, mačka. 
Muse mala. 

Ča si glavu naslonila? (nar. pj.) 
(Brač.) 
Muzgavac, >ii. Eledone inosrhatushwm. 

(Brač.) 
Ogrc, III. više vrsti Trochus sp. (Brač.) 
Ojiga, /. Atherina mochon Cuv. (Brač.) 
Osmouoćci, mpl. Phthirius inguinalis 
Leach ili Pediculus puhis (neznani 
upravo zašto se ovako zovu ; najvjero- 
jatnije „osmonoćci" mjesto „osmo- 
nožci", ako i nemaju već šest nogu.) 
Palac, zareznik (2 vrsti). (Brač.) 

Pastirica, f. Motacilla fara (vidi čo- 

banica). (Brač.) 

Pastrica, /. v. skuša. (Brač.) 



122 



Petak, //(. Pelakinja /'. pase li uiul, 
luaziia ili konj, knl)ila petu jiodinu. 

Pirka, / Serranits scriba L., ni pirka, 
ni kanjac veli se o dvojbenoj, nejas- 
noj stvari. (Brač.) 

Pistelj, III. Holüthuriu. (Brač.) 

Pizdića, V (Brač.) 

Pizdoplet, ///. Capriinulgus europaeas L. 

(Brač.) 

Plavka, /. Plavuja/. niazga plave dlake. 

Piavoiija, III. Plaveša m. Plavac — mul 
plave dlake. 

Poj ka, /. V. huhorača 1. 

Poj ka kikača, /. Alauda crishita (vidi 
liuhorača.) (Makarska) 

Pomeri uac, pas osobite dlake. (Brač.) 

Popić, III. Grillus cainpestris. (Brač.) 

Prasica, /". više vrsti Cijpraea. 

Prčiguz, //;. radilac njeke velike vrsti 
Fonnica. 

Prđelj, Praščić, m. Macro(/lossa stella- 
ta ni ni. (Brač.) 

Priiior, ni. (= plinor Podiceps, Koloni- 
batovič.) (Brač.) 

Pr(liinl)aja, /. vidi božji volak (o koln- 
lici ili Jjaki Coccinella septempunctata 
u S. Brusina nar. crt. dio dr. str. 19. 
neće li odma da odleti pobude ju 
riečnii prni baja, prni baja.) (Promina) 

Prstac, IH. 1. Lithodoinus lithophaijus 
(luv. •!. l'holas dacti/lus L. (Brač.) 

Pule, II. ili Pulić ;;/. magare ili mul dok 
ne okrene u drugu godinu. 

Palica,/ kenja ili mazga dok ne okrene 
u dru.uu godinu. 

PupOYac, lit. vidi babac. (Hiedko gdje 
na Biaču). 

Kaiijak, m. vidi vranjak. (Brač. i 

Kapiijak, riba. (Brač.) 

Rarovac, ptica. (Brač.) 

Kastrkaš. ///. vidi česalj. (Brač.) 

KumeiiliO, m. ilumenka /". mul niazga) 
ako je plave dlake, ali takove nianse 
da se prelieva u rumen (po prilici kao 
u konja dorota.) 

Kiižičnjak, zareznik. (Kaštela.) 

Sanjivac, (neka životinja.) 

Sapa, /. Bo.c salpa L. ..pun rieči kao 
sapa govana" veli se čovjeku koji 
miiogn brblje. (Brač.) 

JSjcnieujak, >n. pievac u zagonetci, (sje- 
menit, adj. čuo sam samo o ribi kad 
ima u sebi jajca) — Brač. 
Kolo igra divojak', 
Medju njima simenjak. 
Više na njem obojak'. 
Neg u selu divojak'. 



Smolovci, III. pl. Pedicalns liubis (vidi 
osmonoćci) — valjda za to, što se pri- 
liepe kao smola. Usporedi tal j.piattole". 

(Brač.) 
Smrgorica, /. Julus sp. (Brač.) 

Smuculja, (zmija) /. koja mu drago ne- 

otrovna zmija. (Brač.) 

Sniješka, /. (Sniška Fringilla coelehs. 
(sr. Kolombatovič : imenik str. žO. 
snigavac). 

Ženio se vranjak gjuveglija 
S'onom lipom sniškom nevisticom 
(nar pj.) Kad sniška zove snig il je 
bio il će bit (nar. posi. — Brač.) 
Sokol, riba, Parčič : quaina (Brač.) 
Splitskiuja /. Motacilla ßavu, vidi čo- 
banica. (Ovu sam rieč čuo samo u 
Povljima na Braču: valjda lokalizam.) 
Strožica, neka životinja. 
Sa j ili, ;/(. V U tom kolu lipa Marta 
Za glavom joj lipa parta 
I dva pera paunova 
1 četiri šajinova : 
Savila se šajin-tica .... 
(Iz nar. pj.) 
Sarag", m. Sargus vulgaris Ueoffr. i S. 

Rondeletti Cuv. (Brač.) 

Sarnjača, /. Crenilahnis pavo Cuv. 

(= lumbrak.) (Brač.) 

Sarulja, (zmija) /'. koja mu drago otrov- 
na zmija (čuje se „šara šarulja". (Brač.) 
Sćipavica /. Forficula sj). (Brač.) 
Silo, II. Si/iignathus sp. (Brač) 

Škrapiijak, riba. (Brač.) 

Skrpiiia,/. Scorpaeno scropha L. (Brač.) 
Skrpim, in. Scorpaena porcas L. (Brač.) 
Skuša, /'. Scotiiher sconibrus li. Dobre 
<u i lokarde kad nema skuša (nar. posi.) 
Siijur, >ii. Caran.c trachurus Lac. (Brač,) 
Sušak, IH. Ixodes ricinus. (Brač.) 
Tckut. više vrsti kokošjih nametnika. 

(Brač.) 
Tovar *//. ili Kenjac m ono što drugdje 
magarac, osao ; dakle zoologička vrst : 
Equiis asiuKS mas. 
Tragalj, »i. Maena vulgaris Cuv. (SIo- 
vinac' 1S8(). str. :V.)0. „tragaj" —Brač.) 
Trećak m. Trečakinja /'. pase li mul, 
mazga ili konj, kobila treću godinu. 
Triijavka, /". drhtulja Torpedo sp. (Brač.) 
Trupić, m. Au.cis bisus Cuv (vidi Bru- 
sina i Kolond)., „trup". — Brač.) 
Tuciilica, riba. (Brač.) 

Turska baba, /. Mautis religiosa (S. 
Brusina, nar. crtice d. dr. str. V.K — 
Kobilica.) (Brač.) 

Ušata, /. Oblada melanura Cuv. (Brač.) 
Volak, neka životinja 
i 



123 



Yolié, III. Sylvia cino'ea Lalh. 

Još sam onde jedno čudo kuša' 
Od volića kad sam gnjizdo naša'. 
(A. Dorotić, str. i>3. — Brač.) 
Volouja, m. Liicanas cervus. (Brač.) 
Vozigal, III. vidi ježinac. Više u djeti- 
njem govoru, a ime mu odatle što 
kad djeca lioće da im se pomakne, go- 
vore: vozi gale, vozi gale! (Brač.) 
Vranjak, m. Troglodijtes parvulus , 
njem. „Zaunkönig, Schneekönig-. 
Ženio se vranjak gjuveglija 
S onom lipom sniškom nevisticom. 
(Nar. pj. — Brač.) 
Vranjkova punica, ptica — lokalizam? 

(Brač.) 
Vršica, /. njeki mali morski rak. (Brač.) 
Zapuliac miš, m.'} 

Dobro ti je proja urodila, 
Zapuliaču mišu do kolina. 

(Iz nar. šaljive pj.) 
Zavijača, /- Rhijnchites betnlefi. (Brač.) 
Zekau, m. Divojka je na zekanu jala, 

De Zekane za te dala ! 

(Nar. pj.) 
Zeleiitiira, /. njeka mala zelena gusje- 
nica na blitvi. (Brač.) 
Zlatar, ■»/. vidi „gundelj", (vidi Brusina 

nar. crt. d. dr. str. -lij. — Brač.) 
Zlatna mušica, J. Musca caesarea. Zlat- 
na mušica leti. leti — pa gdje padne ? 
— na govno. (Nar. posi. — Brač.) 



Zlatulja. ./■. V. „zlatna mušica". (Brač ) 

Zmija lužlljača /. Vipera anniiorJijtcs 
L., vidi .,l]uborača 1." (Brač.) 

Zmijski češalj, in. vidi „češalj" (jer je 
u narodu predsuda da se zmije njim 
češlja.) (Brač.) 

Zobnica, /. Tinta vestionrlla (izobati 
se, pf. veli se o robi kakvoj god 
(vestiti itd.) kad je zobnica pokvari.) 

(Brač.) 

Zul)atac, m. Dentcx vulgaris Cuv. (Brač.) 

Zukalica, / Musca vomitoria. (Brač.) 

Zdrijebe, n. konj ili kobila dok ne 
okrene u drugu godinu. 

Zi^urica, /. Žagrica, /. generično ime 
pod kojim se razumievaju svi kor- 
njaši što kvare žito i sočivo. (Brač.) 

Živo, n. na Braču zovu „živo" zoolo- 
gičku vrst Equus mulus. Ovo je prve 
značenje rieči, nego živo označuje 
jošte konja, magarca, u obće kopitare, 
koji čovjeku rabe za prenašanje tereta . 

Zninrac, m. Žmurić m. Žmurčić, pod- 
puno ne razvijena žaba, koja se t. j, 
još metamorfozuje ; tal „girino". 
Ova cura hladnu vodu pila, 
U vodi je žmuriča popila (nar. pj.) 

Zutak in. Neda žutak ni gledati na se : 
On pritrže dvanaest ulara. 
(Nar. pj.) 

Zutka, /. žutkasta kokoš. (Brač.) 



Anatomija. Fiziologija. 



('iverica, /. stražnja strana glave u čo- 
vjeka, te preneseno obično u šali, ciela 
glava ; dat ču ti ja po ćiverici = dat 
ću ti ja po glavi. Da li je ovo loka- 
lizam ili ne, niesam se još mogao 
osvjedočiti. (Brač.) 

Drob, ni. rumen, njom. Pansen, Wanst 

(kod preživača) (Brač.) 

Drobac, m. reticulum, njem. Netzmagen, 

Haube (kod preživača.) (Brač.) 

Gnjat, m. 1, tìbia, njem. Schienbein. 
(V. Tomić.) 2. pars pro toto, i. j. 
„gnjati" mjesto „noge" u nar. pj. 
Da bi junak naišao na te 
Bolje bih ti razvratio gnjate, 
Uz put bih se uzvalio na te! 
(Jruđa, /. sternum, njem. ..Brustbein." 

V. Tomić. (Brač.) 
Haz, tn, regio lumbalis. (Brač.) 



Hripavci, ii>. pl. brónchi, njem. ..Luti 
rührenäste". V. Tomić (Brač.) 

Ivica, /. margo palpebrar um, njem. 
„Augenliderrand" (Ovu sam rieč čuo 
od jednoga medicinera iz Uzice. — 
A. Ostojić.) 

Kapurica, /' glans, njem. „Eichel". 

(Brač.) 

Kicelj, III. clitoris (vjerojatnije izopa- 
čeno od .,sikilj", nego po nj. ..Kitzler-.) 
V. Tomić (Brač.) 

Knjig^e, /. [>l. omasunt, njem. ,.Blätter- 
magen. Buch, Psalter. (Brač.) 

Kopušiue, f. pl. vlasi nad čupicom, 
valjda od tal. ..coppa-. (Brač.) 

Korito, ti. pelris, njem. „Becken". 
V. Tomić (Brač.) 

Kosirica, >n. i Kosirice /. pl. maxilla 
inferior, njem. „Unterkiefer." (Brač. 



124 



Koščica, ./'. regio inallcolaris, njem. 
..MalleókvrKt'yend" (u koščici nie boli). 

(Brač.) 
Krvavica, /. inteatiimni coccutn, njem. 

.,l^lin(ldaim'-. (Brač.) 

Lepećati. iinpf. istu što kucali (samo o 
srcu = cardiupaliinis, njem .„Herz- 
klopfen'.) V. ToHiić (Brač.) 
Mlašćali, imiif. tal. ..masticare-' njem. 
.,kauen- (vidi Slovinac 1880. str. 87.) 

(Brač.) 
Ml jeza, / collostruin. V. Tomić (Brač.) 
Na|>izđak, m. ihous reiieris, njemački 

..Venusberg" (Brač.) 

^'ausuica, /. usnica, tal. .Jai)ro ■. 
Neg me gledaj u bijelo lice. 
Pa mi ljubi medne naušnice. 
(Iz nar. pj.) 
Opetak m. fibula, perone, njem. „Waden- 
bein". V. Tomić (Brač.) 
Oporiiia, f. ntesenteriuiii, njem. „Ge- 
kröse". • V. Tomić (Brač.) 
i)\ni7AY\\VA,f- pei-iloneuni, njem. „Bauch- 
fell''. V. Tomić (Brač.) 
Pauza, /'. met. od „pazua" a.ciila, njem. 
„Acbselhrible" 

Kamo tebi šiša okovana 
U kojoj su igle [lozlaćene : 
Udri turu pod livu pauzu ! 

(fz nar. pj.) 
Pišćciijak, III. praeputiitiii, njeju. „Vor- 
baut". V. Tomić (Brač.) 



Poslidak, IH. placenta, njem., . Mutter 
kuciien.'- V. Tomić (Brač.) 

Prćae, m. = prćalac. (Slovinac 1880. 
str. 88.) (Brač.) 

Prvakinja,/, nj. „Erstgebärende" (Brač) 

Rukav, lii. ahoiiiasiim, njem. „Labma- 
gen', (ovako u odraslih preživača; u 
manjih kao janjaca, kozlića : „popoi- 
it/ak'- ili ..sirišre.") (Brač.) 

Rukavac, m. vidi .,rukav". (Brač.) 

Slijepac, m. vidi krvavica. (Brač.) 

Sprobiti, /'/. probaviti, tal. „digerire." 
„Danas mi nije sprobilo." (Brač.) 

Sćut, m. on femori^, njem. „Oberschen- 
kelbein". V. Tomić (Brač.) 

Tuta,/, davicala, njem. „Schlüsselbein." 
V. Tomić (Brač.) 

Vismeuica, f. luhia niinora njem. „die 
kleinen Scbamlijiiien." Y. Tomić (Brač.) 

Vilig-lavak, ///. vlasi, što no na vi-li glave 
rastu u oki'ug na[)rama jednoj točki, 
te tako sačinjavaju kao kakovu zvjez- 
dicu. (Brač.) 

Zašačnica, / carpua. njem. „Hand- 
wurzel". (Brač.) 

Zazubnica, /. y in giva, njem. ..Zahn- 
fleisch." (Brač.) 

Zdor, H/. oiiicntuiii, njem. ..Netz". 

V. Tomić (Brač.) 

Z^Iavak, m. phalan.i-, njem. „Finger- 
glied. ' V. Tomić (Brač.) 

ZHčica, /' ficrobiciduti curdi.t, njemački 
„Magengrube". (Brač.) 



Patologija. 



Italediua, /. augm. od bale, viiicas, 
njem. „Schleim". (iirač.) 

Rauk, m. ìionìeoliiiii, njem. „Gersten- 
korn". (Brač.) 

Rečica, /. niacitla enihnjonalia, njem. 
Frucbtliof" zamet u jaju. (Ovu sam 
rieč čuo jedino na Selcima na Braču, 
A. Ostojić.j 

Rravljača, /'. carbiiiicidus, njem. „Kar- 
bunkel". ' (Brač.) 

Ri'aviijača, /'. vidi iiravljača (Brač.) 

Itnićak III. comedo, njem. Mitesser — 
lìolcsL kožnih žMjezda kod njekili ži- 
votinja pr(»uzi()kovana nametnikom 
yicarua J'ollicnlnriiin. (Brač.) 

Bran, m. njem. „AVimmerl". (I'.rač.) 

Cepekati, ćepekam impf, haihulire na 
Braču. 



(Jaba, ,/'. podagra, tal. gol la. 

V. Toini(- (ihać.) 
(itrla, /. vidi gilica. (Brar. ) 

(Jrlìca, /'. angina dipìithcrica. (Brač.) 
Hrapava kost, /'. nrrrosis, njemački 

Knochenbrand. V. Tomić (Brač.) 
Jačuiir, III. acne v. ìdcjdKrradenifi.'i cili- 
ar i. •<, njem Augenliderrandeiilzi'mdung. 
V. Tomić (Biač.) 
Ja^liuac, III. aciifenncida, tal. agoraio, 

njeni. ..Nadclhaltei"-. (Brač.) 

KrivofTUZ, adj. 

Podigle .se i)ule u lišnjake : 
Nika nosi kruha, nika sira, 
Krivoguza torbu kukuruza, 
Ajkunija kablić museleza (iz n. jy.) 
Krnieljokast, adj. tal. ..cisposo", njem. 

..Irielaugig''. 
Krvavac, m. 1. haematoina njem. „Blut 



12;') 



heule". (2. Aphis lani;/i'rò, njemarki 
.,BluÜaus".) ' (Hrai".) 

Kxisetati impf, inana u i^ovoni kod 
onih, šh) neiiio^Li da i)ife;tro izgovore 
slovo s. (Brač.) 

Lcjavica/'. parah/sis, njem. „Lähniuiii;". 
V. Tomić (Brač.) 

Lioiua f. vidi lisina. (Brač.) 

Lisina, f. li/niphadenitis, njem. „Lymph- 
drüsenentzündung'. (Brač.) 

Maiitaluk, m. epilepsia, njem. „Fall- 
sucht". 

Micina, /. vidi lisina. (Brač.) 

Miježnica, /. zarastica, cicatrix, njem. 
„Narhe". V. Tomić (Brač.) 

Modrica, /. suf/'ussio sanguinis, njem. 
„Blutunterlautung". (Brač.) 

Mravlja kost,/. gancjUon, njem. „Ueber- 
bein". (Brač.) 

3Irtva kost, /. vidi „nn-avlja kost." 
(Makarsko primorje ) 

Xabezìvati se, impf. tal. „zoppicare", 
„hinken". (Brač.) 

Nakuriijak, m. condoni. (Bosna.) 

Navjetriti oko, pf. Chemosis. 

V. Tomić (Brač.) 

Navrćati patiile, impf, ciepati boginje, 
tal. „vaccinare'-' njem. „impfen". 

(Brač.) 

01)0)ak, m. der Sequester (am Knochen.) 
V. Tomić (Brač.) 

Opruiliti, pf. ujede li koga buha, ■ uš, 
čimavica itd., dotakne li se tko žiga- 
vice ili cesa slična, pa ga stane svr- 
bjeti, a vidi se i crljeno na koži, veli 
se, oprudilo ga je (sr. pruda = urtica 
urens, Slovinac 1881. str. 437.) (Brač.) 

Osinjak, m. favus, njem. „Erligrind." 
V. Tomić (Brač.) 

Ospice fpL roseola aestiva, njemački 
„Sommerausschlag". (Biač.) 

Ošćeuiti se, pf. (ošćenila se rana) /hì- 
petiyo, ektliijina, njem. „das impeti- 
ginose Geschwür." V. Tomić (Brač.) 

Otoka, /, Otac, /". Otoč, /'. tal. gonfiezza, 
njem. „AnschweUung". (Brač ) 

Patule, fpl. vaccina, tal. „vajuolo", 
njem „Kuhpocken". (Brač.) 

Pićiige, fpl. lentigo, njom. „Sommer- 
sprossen. (Brač.) 

Pićugav, ?iùi.lentiginosus, ni^m. „Som- 
mersprossig". (Brač.) 

Podhođina, /'. vidi prhut. (Brač.) 
Podizati se, impf, oporavljati se, tal. 
esser convalescente. (Brač.) 



Podvijati se, impf, kad tko ćuli, da će 
izrigati veli „podvija mi se" (Brač.) 

Povlaka, /. Cataracta, njem. „der graue 
Staar." V. Tomić (Brač.) 

Prekiitarisiti, pf. preboljeti težku bo- 
lest. (Brač.) 

Prhut, m. sehorrhopa sicca. (Brač.) 

Prikaliti, pf. prehladiti se, nahlad iti 
se, tal. raffreddarsi. 

Prisiéi preko liaza = lumbago, njem. 
„Hexenschuss". — (NB. veli se : pri- 
siklo ga preko haza, kad težaka ili 
zanatliju, koji stoji dugo prignut, za- 
boli u križima. A. 0.) V. Tomić (Brač.) 

Prolivača, /. ägsenteria, njem. „Ruhr". 
(Makarska.) 

Sat, m. vidi osinjak. V. Tomić (Brač.) 

Sirišće, n. smegma, njem. „die weisse 
Masse, welche sich oft unter der Vor- 
haut sammelt." (Dežman.) (Brač.) 

Sladka krasta, /'. eczema faciei, njem. 
„die missende Flechte- (crusta lactea.) 

(Brač.) 

Suliistre,/);^. morhiUus, njem. „Ma.sern" 

(Brač.) 

Scikavica, /'. tal. cristero, njem. „Kly- 
stier." V. Tomić (Brač.) 

Šebećati, impf, veli se, da^tko šebeće, kad 
mu klecaju koljena. V. Tomić (Brač.) 

Šiitav, adj. necrotico [necrosis, njem. 
„Knochenbrand." V. Tomić Brač.) 

Tlaci, "'. ferula, a teile, njem. „Schie- 
nen", staviti tlake = einen Schienen- 
verband anlegen. V. Tomić (Brač.) 

Uresci, inpl. carunculae mgrtiformes. 
V. Tomić (Brač.) 

Uspahuuti se, pf. kad se komu muklo 
i ljuto uzrigne. (Brač.) 

Uzgrnica, f. ructus, njem. „das Auf- 
stossen". (Brač.) 

Zacmariti se, pf. zacrljeniti se (od sun- 
čane ili ognjene žege ili) od ognjice. 

(Brač.) 

Zaniijcžiti, pf. je li rana počela za- 
ciehvati, kaže se, da je zamiježila. 
V. Tomić (Brač.) 

Zamrsiti se — crijevo, pf. ili za- 
plesti se, volvulns, njem. „Darmver- 
schlingung". (Brač.) 

Zanoktica, /'. obrubljena koža iza no- 
kata. (Brač.) 

Zaškrpuniti se, pf. vidi zacmariti se, 
(valjda od ..škrpuii" t. j. ci-ljeu kao 
škrpun.) (Brač.) 

Žgorac, m. sugi/lafio. (Brač.) 



126 



Botanika. 



Bečka repa, /'. njem. „Buigunderrübe." 

(Samobor.) 
Biielo žito, V. Horcieiim vìilqure L. 

■ (Brač.) 
Bjel ušima, /. vrst žutkasta, lagana du- 

Iiana. (Dalmacija.) 

Hlekiiija, /". bletkinja = „mletkinja" 

(Slovinac 1880. str. 87.) (Brač.) 

Borovac, m. smriječka, voće od smri- 
ječa, smreke, drugčije borovice (ako 
nije i sama borovica (Juniperus com- 
munis Ij.), a ne jedino voće od nje, 
kao što mi rekoše?) 

Za brata bih crne oči dala. 
Za jarana krvi izpod vrata. 
Za udovca nebi ni borovca! 
Božično cvieće. (Brač.) 

Buhavica, /. suvrst masline gorkih, du- 
goljastih , nialih , ])ol)ica ; malih ši- 
ljastih listova. (Brač.) 
Bušinac, m. = buhač "2. Pijrethrum 

cinerariciefoliiim Trev. (Brač.) 

Ciblić, m. vidi cibib na Braču. 
Cijavica, (Brač.) 

€iligrađ, IH. njeka vinova loza biela 
groždja u Dalmaciji. 

Sadila mare vinograd 
Bijelu lozu ciligrad. (Iz nar. pj.) 
Crljeuak, ««. crljenak je jedna od naj- 
boljih vrsti dalmatinskih loza. Sliči 
mnogo Portugieseru. Listovi nisu dla- 
kavi i odmah početkom jeseni počmu 
crljenjeti. Najbolje uspieva u ševu- 
rastoj zemlji. I preko dalmatinskih 
granica poznat je brački crljenak. 
€rvelj, (Brač.) 

Cečerlija-grana,/. (?) sr. čečvar (akad. 
rječnik.) 

Uzimahu čečerliju granu, 
Zamutiše Lavu vodu iiladnu : 
Zape Pili tura od perčina 
Izvadi ga majka na subotu. 

(Iz nar. pj.) 
Cestopupka, /. njeka vinova loza biela 
groždja u koje su česti pupci, na Braču. 
IMćivka, /'. čičarica, Lnthyrus sativus 

L. sr. čičak. (Brač.) 

Ćorava kiiška, (lokalizam ?) 
Divili merlili, m. Daucus carota L. 
(j)itomi merlin-nn-kva ^= Daucus ca- 
rota hortensis L.) (Samobor.) 

Divlji seien, (Makarska.) 

Divlji žul'ran, (Brač.) 

Dišeča trava. (Okolica zagrol)ačka.) 



Divuza, f. divica, Styrax ol'ficinalis L. 

(Brač.) 
Dttčac, ui. dubčac, Teucrium chamae- 

firijs L. (B. Šulek : „njekakva trava" 

Sbij. Brač.) 
Diig'ovez, m. suvrst vinove loze_ crna 

groždja, velika čokota (vidi B. Šulek : 

„dugovesac".) (Brač.) 

Farčica, /. suvrst smokve ; dulja je, 
zelenija i tvrdja nješto od bilice (otok 
Far-Hvar-Lesina) (Brač.) 

trlasnjača (Brač.) 

Crlođiška, /'. Lagurus ovatus L. 

V. Tomić (Brač.) 
Gluhobor (Hvar.) 

Gorčica, /. Amygdahis communis L. 

amara. (Brač.) 

Grinjavac, »i. Conium maculatum L. 

V. Tomić. (Brač.) 
Hrameutun, m. tal. formentone (Zea 

Maijs L.) (Brač.) 

Ivičica, ,/'. dem. od ivica ili možda 
kakova l^osebna vrst V 

Divojka je ivičicu brala, 
Ubode ju medju noge trava : 

Nije trava, neg' od glava ! 

(Iz nar. pj.) 
Javorak, m. dem. od javor ili isto što 
i javor? Ja ga podjoli potražiti, 

Ter ga nadjoh pod javorkom. 

(Iz nar. pj.) 

Jelsamin, ui. Jasminum officinale L. 

(od tal. gelsomino). Loze cvatu, jel- 

saminom dišu. (A. Dorotić, str. 17.) 

(Brač.) 
Kabus, m. njeki grmečak koji se iz- 
čujia iz zemlje, pa se njim peru bro- 
dovi, podovi ild. (Brač.) 
Kamumii, m. Matricaria chamomilla L. 

(Brač.) 
Karašik, m. karišik (Triticum mono- 

cocciim h.J (Brač.) 

Koliiia, /. Ligastrum vulgare L. 

V. Tomić (Brač.) 
Koloperka, /'. Datura Stramonium L. 

(Okolica samoborska.) 
Kouculja, (?) 

Konopljiea, /. Sgringa vulgaris L. 
Y. Tomić (Brač.) 
Kostulja, /. Celtis ousfralis, L. (= ko- 

stela, B. Šulek.) (Brač.) 

Krastavica, /. suvrst tikve kraslave 

po|)ul krastavca (cocomero). (Brač.) 
Kreška, /. vidi maslovi. (Bi-nč.) 



127 



KriTČica, /. suvrst vinove loze crna 

groždja. (Brač.) 

Krivulja, (smokva) /'. suvrst smokve. 
Krvavica, f. njeka erljena pečurka. 

(Brač.) 
Kukuruziiica, /. suvrst vinove loze biela 

f^roždja, tvrda i gusta zrnja. (Brač.) 
Lažiiia, /'. Zostera ivarinah. (rnisliui na- 
činjeno i priraslo od tal. „l'alga". Brač.) 
Lepušica, /'. Fetasites ofi'icinalis Mnch, 

V. Tomić (Brač.) 
Lijepi dečko, m. Balsamina hortinsis 

Des. (Samobor.) 

Listopad, ? 

Pokriva je (mrtvu ljubu) travom 

listopadom, 
A po licu vezenom maramom. 
Svaki kopaj za sebe rupicu, 
Pa se pokrij travom listopadom. 
(Iz nar. pj.) 
Lozica, /'. Clematis Vitalba L. 

V. Tomić (Brač.) 
Lug, m. vidi troha. (F5rač.) 

Ljutuiiac, m. ljut šipak (Brač.) 

Macićev tabak, m. Lycoperdon Bo- 
vi sta L. (Brač.) 
Maslov, m. suvrst vinove loze biela, 

velika zrna. (Brač.) 

Mastrinka, /. Olea oleaster Link. (Brač.) 
Medie, m. Coccus ficus. (Brač.) 

Medva, f. suvrst vinove loze biela 

groždja. (Brač.) 

Mekušica, /. 1. Amijgdalus communis 
L. fragilis, 2. suvrst vinove loze biela 
groždja, velika, riedka zrna. (Brač.) 
Mihuuj, m. Physalis Alkekengi L. (Brač.) 
Modra žigavica, (Brač.) 

Modri ošebad, (Brač.) 

Modrulja, (smokva), /. suvrst smokve. 

(Brač.) 
Mlirtila sitnica, /. Ocymum mini- 
mum L. (Brač.) 
Nimčevac, Niučevac, m. .suvrst vinove 
loze crna groždja. 

(Na Braču i u Kaštelima.) 
Okaš, m. = okatac (B. Šulek) suvrst 
vinovo loze crna groždja, velika zrna. 

(Brač.) 



Okrublica, /. suvrst smokve ("po svoj 

prilici od okruglica) (Brač.) 

Osnac, m. ječam (Horđeum vulgare h.) 

(Imotska krajina.) 
Oškorušica, /. .suvrst vinove loze (Brač.) 
Ošljarica, (Brač.) 

Palaruša, /. suvrst vinove loze biola 

groždja, velika zrna. (Zrno joj je slično 

„(iutedelu", a vino „Kleinweiss-u".) 

(Brač.) 
Parimud, m. = parimuda (B. Šulek) 

Reseda Phyteuma L. (Makarska.) 
Pazdelj, (Brač.) 

Pluhavica, /. suvrst vinove loze biela 

groždja. (Brač.) 

Proje, /. byp. od proso. — Za njima 

se proje zelenila. (Iz nar. pj.) 

Piieauka ili Pueanica, /. suvrst vinove 

loze crna groždja. (Samobor.) 

Kaiinrka (Samobor.) 

Razđrtiiša, /. suvrst vinove loze crna 

groždja. (Brač.) 

Resina, (Samobor.) 

Ruštojevka, /. suvrst vinove loze crna 

groždja, sitna riedka zrna. (Samobor.) 
Siujčuša, f. suvrst vinove loze. (Spljet.) 
Smrča /". Pistacia lenfiscns L. Smrćica, 

/. Pistacia Lentiscus L. fructus. (Brač.) 
Smrdeljina, /. Datura Stramonium L. 

(Brač.) 
Snirijec, m. Juniperus communis L. 
Smriječka, /'. Juniperus communis L. 

fructus. (Brač.) 

Sparožica, (Brač.) 

Stravi na, (Brač.) 

Sutrinak, (Brač.) 

Sene, /. hyp. od šenica. — Za njima 

se sene zelenila. (Iz nar pj.) 

Sepovina, /'. suvrst vinove loze biela 

groždja. (Samobor.) 

Sipčić, m. Rosa canina L. (Brač.) 
Tikvar, m. suvrst vinove loze biela 

groždja. (Brač.) 

Troha, /'. Oidium Tuckeri Berk. (Brač.) 
Tue, Portulaca oleracea L. (Brač.) 
Ušenak, (Brač.) 

Vij, (Brač.) 

Zimska povrtnica, (Samobor.) 



Narodna meteorologija. Klimatologija i t. d. 



lijelobradija, m. samo u poslovici sv. 
Andrija (30. studenoi;a) bjelobradija, 
jer koncem studenoga lako da zamete 
snieg, pa da Andrija osvane „biele 
brade". (Brač.) 



Brivarica, /. samo u poslovici „sveta 
Luce (13. prosinca) brivarica, dvanaest 
dana do božica," jer sl)iljn u i)rosincu 
bi'ije vjetar. (Brač.) 

€icej, m. žestoka ljetna vrućina malo 



12S 



iza podneva : u ciceju = tal. ,,air alba 
ilei tafani", sr. I. ('ir i 3 cikati 3 (akad. 
rjeenik.) V. Tomić (Brač.) 

Calopek, m. 1. ljeti kad silno zaj)eče, 
"■2. mjesto prisojno. 

(Jriuae m. tal. tuono, njem. ..Donner". 
Na ndado ljeto grmac — na tri kralja 
kiša (nar. posi.) (Brar.) 

Hukii, /'. tutnjava u zraku što predliodi 
oluju (o])irno ij:rad.) (Brač.) 

Kovrtalj, in. zovu se kovrtalji oni ve- 
liki oblaci, što se motaju nebom prije 
neg će zajialiti silna bura. 

Kožoder, m. studen vjetrić, što puše po- 
najviše u jutro i u večer (brije, dere 
kožu.) (Brač.) 

Krupica, /'. sitna, a nimalo štetna krupa. 

(Brač.) 

Krupiijak, m. kad je krupa riedka a 
budu velika zrna, veli se da tuče 
krupnjak. (Brač.) 

Ladau, m. Idadan vjetar (božica Lada V . . ) 
Puni der puni ladane, 
Dodji der dodji dragane. (Iz nar. pj.) 

3Iare, f. bvp. od „marač" samo u i)o- 
slovici : ..ako velje ne veljuje, maie i 



veljuje i viaguje" (slično tal, se gen- 
naio non iiennizza, se febraio non 
febrizza, marzo gennizza, febrizza e 
niarzizza.) (Brač.) 

Olilib. Oliili, /;/. nagla i kratkotrajna 
kiša. (Brač.) 

Petrova slama, f. = begova slama, 
(Slovinac ISSO str. 38!».) tal. via lattea, 
njem. „Milclistrasse.'' (Zašto se uprav 
tako zove ne mogob nikako saznati A. 
Ostojić.) ' (Brač.) 

Pušavica, /'. l)iva kad ujedno kiši i 
puše odkle bilo. 

Sjeveriua, /. kad ujedno kiši i puše 
bura. 

Večerina, (vjetar) /. 

Je mu se je bogo sudio vao, 
Pune njenui vitra večerine. 

(Iz nar. pj.) 

Večernjak, m. vjetar što puše s večeri. 

(Brač.) 

Vrijeme će u meko = okrenut će ju- 
govina, a sjugovinoni kiša (čitao sam 
njegdje tal. il tempo inclina al molle.) 

(Brač.) 

Zvjezdan, m. sunce. 



Razno. 



Biljavlia, /. morsko dno neobraslo tra- 
vom, ujiravo bjelkasto. (Brač.) 

Boričje, ÌÌ. borova goia, tal. pineto, 
pineta. (Dalmacija.) 

Dvojčica, /. bajama u kojoj imaju dvie 
jezgre. (Brač.) 

(jlarnia, /. naravan prociej) izmedju dvie 
bridi na morskoj obali. (Brač.) 

T'/Juiliačiti, pf. veli se, da je koja biljka 
izbuliačila kad postane atrofičnoni, tal. 
., imbozzacchire". V. Tomić (Brač.) 

I /.danak, m. mlaz što izbije lozi izi)od 
čokota (iz vrata.) (Brač.) 

Jasenje n. coli, od jasen. 

U kamenu nadje partu. 

Zlatnu ploču u jasenju. (Iz nar. i)j.) 

Klenje, )i. coli, od „klen". 

To dočulo mlado momče, 

Kriće drvlje i kamenje, 

Diže klenje i jasenje (iz nar. pj.) 

Kolinca, niA. nodi. njem. „Knoten" (n. 
p. na prstima = noccbe delle dita, 
ìli na trstik i.) (IJrač.) 

Kolilo, II. vidi torišće. (Brač.) 

Kralilac. ///. viat kamena .što .se lako 
kleše. (Brač.) 



Kumbol, Kombol, Vješalica == cio prut 
vinove loze vas nanizan grožđima, što 
se s jematve odreže i u kuću .spremi 
(objesi). — U Šuleka „kumpol" bez 
tumača. (Brač.) 

Ljetores, mlazje jedne godine na ka- 
kvom bilo stablu (voćki, lozi itd.) 

(Brač ) 

Margarita, /. sitna maslina, što se na- 
lazi razpršena medju velikom (od tal. 
margarita = perla) lokalizam? (Brač.) 

Masliuje, ». coli, od maslina. 

Kad pogledaš Skadru iznad sebe, 
Samo vidiš smokve i maslinje. 
(Iz nar. pj.) 

Modrulja (stijena), /. njeka modrasta, 
tvrda stijena (Brač.) 

Muja, f. 1. glava od hubotnice. !2. će- 
lava glava (radi slično.sti glavi od hu- 
botnice.) (Brač.) 

Mulac, m. sitno groždje, što se ukaže 
prije ili ka.šnje od pravoga groždja, 
te nikad ne sazori (uva precoce e se- 
rotina) — lokalizam? (Brač.) 

Nadorina /. kamenje, zemlja i ostalci, 
šio voda nadrc kad l)ude povodaj. 



129 



Obrusenica, f. mlaz na trsu od kupusa 

i ostaloga zelja, kao lobode, pičole itd. 
V. Tomić (Brač.) 
Oprhlac, m. vidi oprhljak. (Brač.) 
Oprliljak, m. grozd na kom se zrna 

osuše i opanu prije ne^ sazriju (sr. 

„otrhnuti", Slovinac 1880. str. 389.) 
(Brač.) 
Parić, in. svako vrstno divlje zelje, što 

se nožem para (čupa iz zemlje.) (Brač.) 
Plivai'ica stijena, /. tal. pomice, njem. 

„Bimsstein". (Brač.) 

Plohulja, Pluha, f. = pljuha (Slovinac 

1880. str. 389.) njem. „Traubenschale" 

(Brač.) 
Prag', m. na morskom dnu kao kakav 

velik prag (greben) ondje gdje svršava 

plićevina a počimlje dubina. (Brač.) 
Pribrčak, m. kratak prut na čokotu. 

(Brač.) 
Prgaiij, neki mineral. 



Purić, m. morsko dno obraslo travom, 
(v. biljavka.) (Brač.) 

Suiolnica /. luknja na .stablu iz koje 
ciedi smola. (Brač.) 

Spilariea, /. vrsta crljene zemlje, u kojoj 
imade mnogo kamenčića (a zemlja i 
kamenčići prije rastvorbe sačinjavali su 
čvrstu masu, tal. conglomerato) (Brač.) 

Srce, n. tal. midolla (di una pianta) 
njem. „Mark" (Brač. 

Torišće, n. mjesto na morskom dnu, 
gdje se koti koja mu drago riba, a oso- 
bito gavun (gavun od torišća.) (Brač.) 

Tapa, /. para, tal. vapore, njem. Dampf, 
vidi "Slovinac 1880. str. 86.) (Brač.) 

Zebati, imiif. tal. germogliare (Brač.) 

Zeb-i, /. tal. germoglio (Brač.) 

ZÌTOmudac, 1. živinče koje nije bilo 
dobro uškopljeno ili utmeno A. Ostojić. 
2. Monorchis (V. Tomić Brač.) 



130 



BIBLIOGRAFIJA. 

H a r a č i ß A. Sul clima di Lussinpiccolo; osservazioni e 
studi!. Gorizia. 1886. (Quinto Pi-ograinma dell" i. r. Scuola Nau- 
tica a Lussinpiccolo). 

Pisac, učitelj e. k. nauticne škole u malom Lošinju, pod- 
vrgao je kritici dosadanja opažanja (august 1880 — dee. 1885), 
kojima je sam ravnao, te ih priobćio u ovoj radnji. Iz nje ćemo 
iztakuuti najhitnije o pojedinim klimatskim elementima, da dohi- 
jemo sliku o podnehlju toga važnoga mjesta za poznavanje klima- 
tologije hrvatskili primorskih krajeva. 

Položaj. Otok Lošinj leži med 44H3' i 44<'20' s. sir. a 
med 14":21)' i 14*^33' izt. Gr., a stcre se u sjevernom dielu od 
NNW i)ram SSE a u južnom od NW pram SE. Po cielom tom 
duguljastom otoku proteže se kosa, koja se diže na .sjevernom 
i južnom kraju dosta visoko; docim je u sredini pukla „Draga". 
U ovoj, a hlizu mora stoji mali Lošinj pod 44" 32' s. sir. a 14" 
28" izt. Gr. Meteorologijska štacija bila je u početku kojih 150"' 
udaljena od mora i 14"' nad njim; a od marta god 1882. za 10.5'" 
nad morem a od njega daleko kojih 20™. 

Temperatura zraka. Na temelju opažanja a po formuU 
74 (7 -|- 2 -f- 2.9) dobio je pisac .sUedeće rezultate : 
jan. feb. mart. apr. maj. jun. jul. aug. sept. okt. nov. dee. God. 
7.2 8.1 10.0 13.2 17.G 21.0 24.6 23.0 20.4 15.8 11.7 9.1 15.2 

Pomoću pak odgovarajućih poprečaka pram Trstu, Pulju, 
Rieci i Hvaru proračuna© je normalne temperature: 
jan. feb. mart. apr. maj. jun. jul. aug. sept. okt. nov. dee. (Jod. 
7.5 8.1 10.0 13.0 17. (; 2L0 24.7 23.5 21.5 l(J.5 II.S s-7 15..5 

Poredjnjuć ove dvie serije brojeva med sobom zaključujemo, 

da je podneblje Lošinja dosta normalno, jer .se već dosadanja 

opažanja slažu mal ne podpuno .sa proračunanim vriedno.slima. 

Nije tako jjravilaii dnevni tiek temperai nre. jer pokazuje 

maleiHi diskordancijn. l'o opažanjima znamo, da je: 

u 7 am 14.4" C 

u 2 pm 17-8" 

u 9 1)111 14.3" 

dočiiii hi iii()i"ilii l)ili Icmpcrahnii ii 7 am. niža od om- ii 9 pm. 



131 



Obzirom na promjenljivost (variabilitet) temperature, dozna- 
jemo, da iznaša popr. na godinu 1.Ž6 (= 1.3 u Opatiji); dočim 
je miena temperature (Temperaturänderung): 

zima pvolj. ljeto jesen 
6.7 4.9 4.5 5.0 
0.8 0.6 0.8 0.8 
0.1 0.1 0.1 0.3. 
Pisac se je potrudio , da pronadje još i drugili odnošaja 
temperature, od kojih priobćujemo neke važnije u ovoj križaljci. 



(^O _ 


- 4« 


40 _ 


- 6« 


60 - 


- 80 





Poprečak 
ekstrema 


Absolutni 
ekstremi 


Depre- 
sija od 

5" C 
i više 


Vjerovat, 
provrg- 
nuća od 

2° i više 


Srednja veli- 
čina promjene 
temperature 


Max. 


Min. 


Max. 


Min. 


neg. 


pos. 


Zima 


15.U 


— 0.5 


17.0 


— 1.5 


0.8 


0.29 


1.40 


1.38 


Proljeće 


28.6 


3.6 


31.4 


— 1.5 


0.8 


0.26 


0.84 


1.57 


Ljeto 


33.7 


13.2 


36.0 


12.0 


1.0 


0.28 


1.30 


1.19 


Jesen 


27.7 


51 


30.5 


1.5 


1.1 


0.27 


1.66 


0-83 


God. 


33.7 


— 0.5 


36.0 


— 1.5 


3.7 


U.27 


1.30 


1.24 



Vlaga absolutna po dosadanjim opažanjima iznaša u po 
prečnih brojevih: 

jul. aug. sept. okt. nov. dee. 

14.5 14.4 13.3 10.3 7.9 6.8 



jan. 
5.6 



apr. 

8.2 



maj. jun. 
10.4 12.5 



god. 
9.7 



febr. mart. 

6.1 7.1 
dočim je relativna u 7o 

jan. febr. mart. apr. maj. jun. jul. aug. sept. okt. nov. dee. god. 
72.0 73.3 74.7 70.7 67.5 66.1 61.4 65.8 74.1 75.1 75.6 75.7 71.0. 

Po ovom znademo, da minimum relativne vlage poprečno 
pada u mjesec maksima absolutne vlage (julij), dočim maksimum 
rei. vi. u decembar, a minimum absol. vi. u januar. 

Naoblaka godišnja popr. u Lošinju (4.0) je manja od one 
na Madeiri (4.6j, u Opatiji (5.4) i Gorici (5.2), a niti nije pod- 
vrgnuta velikim kolebanjima, jer u šest godina popr. maks. go- 
dišnji bio je 4.4 (1885) a popr. god. min. 3.7 (1880 i 1882); 
dakle je razlika od 0.7 dosta normalna za tako kratki period. 

Mjesečni poprečci izraženi su u sliedećim brojevima: 



jan, febr. mart. apr. maj. jun. . 


jul. aug. sept. okt. nov. dee. 


4.6 3.9 4.8 4.3 3.5 3.3 


1.7 2.7 3.6 5.6 4.9 5.1 


a od ovih za godišnje dobe: 




proljeće = 4.1, ljeto == 2.6, 


jesen = 47, zimu = 4.5. 

* 



182 

Obzirom na dnevni tiek opaža se, da je nebo naoblačeno 
najviše jutrom a najmanje večerom : 

proljeće ljeto jesen ziina god. 
7a 4.7 2.9 5.0 5.0 4.4 
2p 4.3 2.7 4.5 4.8 4.0 
9p 3.9 2.5 4.3 4.2 3.7. 
Što se pak tiče broja dana podpuno vedrih (^= 0) i pod- 
pnno oblačnih (= 10), doznajemo iz ovili brojeva: 
proljeće ljeto jesen zima god. 

22 34 22 22 100 
10 13 2 14 19 48 

da ljeto ima najmanje oblačnih dana a zima najviše. 

Oborine u mjesečnim korigovanim poprečcima iznašajn 
jan. febr. mai't. apr. maj jun. jul. aug. sept. okt. nov. dee 

->% 92 41 92 50 51 80 28 91 136 219 115 108 

a godišnje dobe: 

zima proljeće ljeto jesen 

'>%, 241 194 199 470 

po tom Lošinj pripada krajevima jesenskih oborina. 

Glede godišnjega poprečka (1103) opažamo, da je veći od 
onoga n Pulju (950) i Hvaru (784). Uzrok tomu mora se tražiti 
u topografijskom položaju otoka Lo.šinja u Kvarneru i u longi- 
tudinalnom njegovom smjeru. Kvarner naime djeluje kao aspirator 
na vlažne vjetrove te ih sili, da obaraju svoju vlagu na otok, 
koji leži njima naprotiv. 

Sudeć pak po absolutnoj nniožini oborina moglo bi se uz- 
tvrditi, da je u Lo.šinju podneblje vrlo vlažno; al nas o protivnom 
osvjedočuje poprečni broj kišljivih dana: 

jan. febr. mart. apr. maj jun. jul. aug. sept. okt. nov. dee. god. 
10 6 10 9 9 U 3 7 10 16 11 11 113. 

Dakle u malo dana ima mnogo oborina. 

Vjetrovi, koji vladaju u Lošinju jesu N i SE, od kojih 
prVi ima svoj maximum (33) u januaru a minimum (19) u okto- 
bru ; dočim SE najčešće puše u oktobru (26) a najmanje u januaru 
(15). O.stali vjetrovi (uz ta dva) razdieljeni su u god. poprečku 

ovako : 

N NE E SE S SW W NW 

23.8 12.6 5.8 20.4 10.2 5.8 5.2 16.2 

tako, da je .sjeverna struja izražena brojem 53 (na Rieri je 55) 

a južna brojem 36. 



133 

Zračni tlak napokon je ii godišnjim dobama: 

zima proljeće ljeto jesen ' god. 

«^ 764.1 759.6 760.3 761.7 761.4. 
Na kraju radnje, u dodatku, iztražuje pisac djelovanje pro- 
mjene godišnjih doba na bilje, te se i ovdje, kao što i u ostaloj 
radnji pokazuje vrstnim poznavaocem klimatologije. 

A. Franović. 

Dr. W. Zenker: Meteorologischer Kalender. I. Jahrgang. 
Berlin. 1887. Ponajprije ćemo se ovdje obazrieti na onaj kratki 
navještaj navedenoga koledara u „Zeitschrift für Meteorologie", 
kao referat njekoga gosp. W. K., pa ćemo nadovezati k tomu 
naš sud o tome koledaru. Taj refarat počimlje: 

Pored zvjezdoznanstva namiče nam se u prvom redu meteo- 
rologija, kojom (meteorologijom) se tiekom cieloga godišta ponaj- 
više bavimo i nemamo pri svemu tomu za to nikakve pripomoćne 
knjige u liku koledara — toli probitačna i za ovu granu prirodnih 
nauka. — Ako su se u ostalom inžiniri , zemljomjernici i mnogi 
drugi mnogo prije pojavili posebnimi koledari svoje vrsti, to na- 
zrievamo u tome valjani razlog u velikoj porabi stanovitih brojeva 
iz glave kod izvršivanja svojega osebujnoga zvanja, pa je relativno 
i manji broj učestnika kod navedenih struka ipak za stalno osje- 
gurao prilično razpačavanje spomenutih koledara. — Ovaj meteo- 
rologijski koledar samo je neki pokus i treba da ga podupiru što 
sdušnije prijatelji meteorologije; jer ako je ovo prvo poduzeće 
kadro životariti, kako se u obće možemo nadati uz danas poznate 
obstojnosti, tada smo uvjereni sami — a možemo i svakoga inoga 
takodjer uvjeravati , da će se tek stvoriti najljepši lik tečajem 
sliedećih godina samim izkustvom. 

Razdioba već danas odabrana može u bitnosti i nadalje 
biti pridržana u ovomu koledaru. 

Poslije nekojih manje stvarnih pripomena sliedi kratka „skri- 
žaljka godišnjica" za godinu 1887 i po tome diarium za svaki 
dan u godini uz obične obznane koledarske; prostor za unašanje 
meteorologijskih opažanja udešen je tako, da može služiti i kao 
formular toli privatnim motriocem, koli i onim motriteljem na 
državnih meteorologijskih postajali, koji su, zanimajući se osobno 
za ovaj predmet, naumih pohraniti ove bilježke u svrhu kasnijih 
studija. Prama tomu opredieljene su za svaki tjedan četiri strane. 



134 

— Kako valja udešavati ovakove bilježke, o tome nalazi uputa 
i onaj zanimatelj, koji nije već prije upućen u tom od kojega 
meteoiologijskoga zavoda; ujedno priložene su i tablice neob- 
hodno potrebite za običnu redukciju , tako da sve što mu u 
ovu svrhu treba imade odmah pri ruci ; pa i po obliku i veličini 
udešen je ovaj koledar, da ga može svatko lasno nositi u džepu. 

U ostalom moramo samo u interesu ove stvari preporučiti 
svakomu i posljednjemu motriocu , da u ovu knjigu unaša vla- 
stitom rukom one brojke pročitane na instrumentu, a nipošto 
samo one reducirane brojke, tako da uz barometar imademo zabi- 
lježenu i toplinu toplomjera na barometru i onu vanjskoga toplo- 
mjera. — Ostali dio knjige zapremaju ini redomice sasvim dobro 
pisani razumljivi članci : meteorih , o prosutku zviezda (Stern- 
schuppen), o meteorologijskoj postaji na kralj, gospodarskom 
učilištu u Berlinu, o starijoj i novijoj meteorologiji, o izvršujućoj 
meteorologiji u njemačkoj državi, o orkanih u Adenu i Grossenu 
(sa odnosnim zemljovidom), o opredieljivanju visine oblaka (sa 
jednom slikom i tri skrižaljke), o razdiobi oborina u Njemačkoj i 
Austro-Ugarskoj monarkiji (sa zemljovidom); ovaj na posljedku 
napomenuti zemljovid vrlo je zgodan i osnovan je na velezna- 
menitih radnjah Top fera, pi. Sonklara, Sc heu ri a i 11 oli- 
manna pa je u svom obliku posvema nov. 

Upravo obzirom na važnost kiše kao oborine po poljodjelstvo 
mogao bi napomenuti zemljovid doprinieti, da ovaj koledar steče 
prijatelja ne samo kod strukovnjaka meteorologa, već i kod go- 
spodara poljodjelaca. — Nekoji omanji poučni ciancici kao : Kako 
se tvori led u Indiji, o vremenu u sjevernoj Americi god. 1880., 
, Samum" u Dakoti, o tvorbi inja na brdu Brockenu u zimsko 
doba i napokon o munjovodu, zapremaju priličan prostor pi-ania 
svršetku koledara; sam koledar svršava se sa nekoliko oglasa 
berlinskih nakladnika i tvorničara meteorologijskih i astronomičkih 
instrumenata. — Uvodno napomenuti referenat zaključuje svoj 
referat izražujući želju, da „meteor, koledar" obćinstvu omili, i 
da se razširi osobito med članovi obiju družtava. 

Mi držimo, da ovo nije nikakva kritika meleorologijskoga kole- 
dara, već samo navještaj istoga uz kratki ogled na njegov sadržaj. 
Baš u rečenomu časopisu je mjesto za ocjenu rečenoga koledara, 
pa pošto to gosp. W. K. nije uradio, to držimo u interesu same 
stvari, da med mnogim inim iztaknemo samo najhitnije manjkavosti. 



135 

Koledar svaki zastupajući ovakovu granu naravoslovne nauke 
kao što je meteorologija, mora da uz praktičnu donekle popu- 
larnu stranu osvrne se i na znanstvene česti a k tomu još pre- 
gledno i sasvim kratko na najnovije uspjehe u ovoj struci polučene 
i prokušane. 

Na prvom mjestu napominjemo ovdje, da bi shodnije bilo 
i po sam koledar probitačnije, da je g. pisac pokazao i poznate 
formule sa nekoliko primjera razjasnio , kako može i valja da 
sastavi motritelj sam skrižaljku za redukciju onih brojaka, opa- 
žanih na barometru na temelju podataka, što su recimo zabilježeni 
(gravirani) na svakom Kapelerovom „Stationsbarometru", a i onu 
za proračunavanje „tlaka hlapa" i „vlage". — hie skrižaljke za 
pretvorbu parižkih palaca u milimetre kao i R** odnosno F*^ u 
Cy sasvim su suvišne — dapače štetonosne po sam koledar — 
jer su ga poskupile, pošto današnjim danom ne ćemo naći valjda 
na nijednoj meteorologijskoj postaji instrumenata sa mjerili u 
parižkih palcih i t. d. Razjašnjenje tih formula, recimo ma na 
jednom primjeru, kadro je još ne odlučna i bojažljiva početnika, 
koji je prodro ovako nešto više u bitnost same stvari — osokoliti, 
da uztraje na započetoj stazi k poznavanju istine u zračnim 
pojavim a. 

Druga a — rekli bi još važnija manjkavost ovoga koledara, 
— koju moramo takodjer ovdje napomenuti — odnosi se na 
same oblake. Naime po našem čvrstom uvjerenju — do kojega 
smo došli tečajem više godina vodeći meteorologijska opažanja 
stranom u Rakovcu a stranom u Petrinji, — morao bi ovaj ko- 
ledar donositi svake godine vjerno narisane slike (po mogućnosti 
fotografije) raznoimenovanih oblaka, i to , ne samo onih najvaž- 
nijih oblaka, kao što ih obično samo imenom napominje kakova 
knjiga o meteorologiji, već svih koji su do sada vidjeni te pod 
raznimi podneblji na zemlji i stalnim imenom naznačeni. 

Nije utaman u novije vrieme učeni sviet uvidio važnost 
motrenja oblaka po meteorologiju i unapredno proricanje vremena. 
Znade se za izvjestno u kakovom odnošaju stoje cirro-oblaci i 
gibanje zračnoga tlaka dotično oni pojavi na tlakomjeru. 

Znademo takodjer i to , da i vještiji motrioci niesu uviek 
na čistu , kojim imenom da okrste netom motreni oblak , iz koje 
neprilike bi ga imao izbaviti ovaj koledar, kada bi sadržavao 
slike važnih oblaka. — Poznata je stvar, a može se svatko o 



136 

rečenom osvjedočiti, da u skrižaljci ovakova arka meteorologij- 
skoga zabilježena vrst oblaka ne stoji u nikakvom suglasju sa 
vremenom, koje se sbiva u onaj momenat , a niti s onim, koje 
do malo iza ovoga sliedi; ovdje upravo napomenuta okolnost 
dokazuje dosta jasno . da sam motrilac nije znao bar onaj tren. 
kako se zove opažani lik oblaka. — Uvažimo li konačno i vrlo 
poznatu činjenicu, da nam lik oblaka odaje i vrst u zraku giba- 
jučib se ciklona, odnosno eksistenciju više ciklona i anticiklona, 
koji u zraku djeluju i od časa do časa se razvijaju , to držimo, 
da gosp. pisac sam neznav uvažiti sve ovo, nije došao na misao, 
da u svom koledaru bar nešto doprinese k točnijemu bilježenju 
meteorologijskih opažanja. 

U Rakovcu, 12. siečnja 1887. 

Frof. M. Mikšić. 

Rovartani lapok. Havi folyóirat, küiönös tekintettel a hasznos 
es kàros rovarokra. Frivaldszky Jànos, Mocsàry Sàndor. Pa- 
szlavsky József kozremiikodésével szerkeszti és kiadja Horvàth 
Géza. Budapest 1884. (Entomotogički list, mjesečnik, s osobitim 
obzirom na koristne i škodljive zareznike, uz sudjelovanje Fri- 
valdszky-a J., Mocsary-a Aleks., Paszlavszky-a Jos., uredjuje i 
izdaje Horvath Gejza). 

Vrstni entomolog Dr. Gejza pl. Horv;ith, predstojnik pokusno 
postaje za žiložeru u Budimpešti, osnovao je uz sudjelovanje 
poznatih strukovnjaka na polju entomologije Iv. Frivaldszky-a, 
Al. Mocsary-a, Jos. Paszlanszky-a i t. d. pod navedenim naslovom 
ilustrovan entomologički mjesečnik, koji je pod njegovim vještim 
uredjivanjem , obilatošču i vrstnoćom sadržaja stekao obćenito 
priznanje domaćih i stranih strukovnjaka. Liepa kita domaćih 
starijih i mladjih slrukovnjaka, koja se je oko lista sabrnla, svojski 
je revnoga urednika i izdavatelja podponiagala. Medju suradnici 
nalazimo : Ankera L., Biró-a L., Chyzera B. i Ghyzera G., Dudicha 
A., Emicha G., Entza G., Firbasa F., Friese-a H., Frivaldszkya J., 
Horvatha A., Horvatha G., HudakaEd., Kempelena K., Kohauta R., 
Kuthy-a dr., Lendla A., Mocsarya Al., Paszlavszky-a S., Pavela J., 
Perenyia J., Pungura J., Rileya B. V., Sajó-a dr., Szigethya dr., 
Tömösvarya V., Vasvarya G., Vangela E., Wénya J. itd. 

Zapriečen inimi poslovi morao je dr. Horvath već iza 2-godiš- 
njega uredjivanja predati izdavanje svoga lista drugim rukanij 



137 

Od g. 1886. izlazi „Rovartani lapok" pod iiredjivanjem miadjih 
entomologa Biró-a L., Lendla Ad. i Vangela J., stupajuć i nadalje 
stazom, koju nam je njegov osnovatelj označio. 

Znatni napredak i razvoj prirodnih znano,stih, koji se je u 
zadnjih 15 godina pokazao u Ugarskoj u svih granah, dao je 
povoda, te su strukovnjaci ograničili svoja opažanja i prouča- 
vanja na uže krugove, da im, porazdieliv rad, u.spjeh bude tim 
povoljniji. Uz bogato dotiranu akademiju znanosti i krasno ure- 
djene muzeje poustrojili su vi.še znanstvenih družtva, koja, ogra- 
ničiv na pojedine grane prirodiiili znanosti, svojimi vrstnimi pu- 
blikacijami razvoj tih znanosti svojski podupiru : Mineralogija i 
geologija, botanika, kemija, ornitologija imadu svoje posebne 
strukovne časopise. U novije vrieme stiče entomologija sve vi.še 
i više prijatelja i izvan strukovnih krugova, pošto se je uvidjela 
velika njezina korist za gospodarstvo. To živo zanimanje za ento- 
mologiju ponuka dra. Horvatha, da pokrene list posvećen izklju- 
čivo entomologiji. Nu spajajuć „Rovartani lapok" ugodno s kori- 
stnini, ne bavi se samo strogo znanstvenom entomologijom , već 
posvećuje veliku pažnju i praktičnoj entomologiji : Uz strogo 
znanstvene članke donaša i popularnih razprava o koristnih i 
škodljivih zareznicih , koje su namienjene širim nestrukovnjačkim 
krugovom, a u listnici svojoj daje obširne upute i razjašnjenja 
na pitanja obćenitoga interesa. Kako se list obazire osobito na 
domaće odnošaje, priobćuje sve domaće i inozemne radnje, koje 
se tiču entomologičke faune Ugarske ; a osobitom pomnjom pod- 
upire i potiče sabiranje narodnoga nazivlja kukaca. 

Da nova iztraživanja i zanimiviji podatci, što ih list donaša, 
budu i strukovnjakom inozemstva pristupni , donaša svaki treći 
broj lista u prilogu izvadak svih povećih radnja na francuzkom 
jeziku. 

Uvažujuć korist entomologičkoga časopisa za gospodarstvo, 
ugarsko je ministarstvo za obrt, trgovinu i poljodelstvo preporučilo 
„Rovartani lapok" svim gospodarskim i šumarskim zavodom i 
uredom , a ministarstvo za bogoštovje i nastavu svim školskim 
nadzorničtvom. 

Da list bude čim pristupniji i širim krugovom udarena mu 
je vrlo nizka ciena od 4 tor. na godinu. 

Od povećih radnja, što ih je „Rovartani lapok" u dosa- 
danjih svezcih donio , napomenuti ćemo u I. god. : A n k e r L. : 



138 

Seoba gusjenice stričkova leptira (Vanessa cardili). Biro L. : Opis 
nove vrsti ose pilarice {Bolerus qiiadrinotatus n. sp.); isti o sabi- 
ranju zareznika. D u d i c h And.: o načinu života pčela krojačica 
(Megachile genalis Mor.). E m i c li G. : preobrazba makazara [Le- 
thrus apterus). Horvath G. : o razvoju skakavaca (Oecanthus 
pellucens); o uredjenju poljodjelske entomologije u Ugarskoj; o 
stanju invazije žiložere u Ugarskoj; razvoj strižibube [Ceramhyx 
miles); o golubačkoj nnisici [Simtdia golumhacensis). Kenipelen 
K. : leptirih okolice požunske. Kuthy D. : Ugarske vrsti roda 
AnisopUa. Mocsary AI.: Hermafroditični zarezniei u narodnom 
muzeju magjarskom ; naši hruštevi ; pčele umjetnice ; biologija 
opnokrilaca, koji gniezde pojedince (Megaclüle Lagopoda L., 31. 
WUhighbiella Kirby, M. pacifica Puz, Osmia hidentata Mor., 
affmis Friv.). Paszlovszky Jos.: Ob osali šiškaricah; prilozi 
poznavanju .ugarskih osa-šiškarica. Pavel Iv. : Ob ugarskih psy- 
cliidih, naročito o biologiji Epicìinopteryx undulella\ aberacija kod 
Epinephele Janira L. Riley C, V. : Njeka nova sredstva za tama- 
njenje škodljivih zareznika. Sajó Dr.: njekili škodljivih kor- 
njaših ( Anomala vitis, A. Frischii, Polgphglla fuUo). TO mos var y 
Ed.: EI(MU('iit;irn;i })ouka o preobrazbi zareznika; o disačih organili 
kod kukuljica od komaraca (Sinmlia) ; elementarna pouka o raz- 
redjenju kukaca : neuvažena nevinost (p o d u r i d Smgntlmrus luteus 
Lubb. krivo smatran za žiložcru.). Wény Iv. : Obrana od zavijača 
Tortrix piUeriana. 

II. god. Biro L. Izlet na Pop-Ivana; Chrysomelidae ukodijiv a 
vrbam; o žitnom žižku (Calandra granaria)^ Myrmeleonidae 
ugarski. Ghyzer K. : Prilozi fauni kornjaša županije zemplinske. 
EntzG. : Prilozi poznavanju pauka Ätypus piceus SuU. Hai atz 
Ar. Pučka imena zareznika u okolici Maka. Horvath G. : Ciganka 
(Euridema oleraceum L.) i njezine suvrsti ; entomologija na budim- 
peštanskoj zemaljskoj izložbi ; nova klasifikacija zareznika pred- 
ložena od M. A. S. Packarda u „Third Report of the United 
States Entomological Commission"; biologija i razvoj briestova 
ušenca (Tetraneiira ulmi L.); imena mjesta u Ugarskoj, koja potiču 
od magjarskih imena kukaca; Berytidae Ugarske. Kelecsenyi Dr. 
Noćni lov leptira u županiji nilranskoj. Lehner G. : Zaključci 
medjunarodnoga kongiesa za žiložeru u Turinu. Paszlavszky 
J, : Razvoj i život čavke [Coraebus bifasciatus) i šteta što ju 
je počinila u Ugarskoj. Reuter O. M. : Najnovija odkrića o 



139 

razvoju zareznika. Van gel E. : Prilozi fauni leptira županije 
arvanske. 

III. God. Biro L. : Ob uzrocih propadanja svilogojstva u 
Ugarskoj ; popularni opis žižaka {Bruchidae) i njihova načina života. 
GhyzerK. dr. : Prilozi fauni stonoga (Myriopoda) sjeverne Ugar- 
ske ; pčele medarice {Apiđae meUferae) županije zemplinske. F i r b a s 
F.: Neprijatelji pčele. Friese H. : Izvješće o mom lovu po Ugar- 
skoj godine 1886. Horvath G. dr. : ^raf^if^ae Ugarske. Hudak 
Ed.: Bilježke o fauni leptira oko Gölniczbanye. Kob aut R.: 
Popularni opis razvoja i života buhe i njekih joj srodnika. Lendl 
A d. : Kako mogu hodati zareznici po gladkih plohah ? Ustni 
organi i način hranitbe kod paučnjaka {Arachnidac) \ biologija 
pauka Ärgyope Brunnichii Scop. ; o sastavljenih očih kod zareznika. 
M c s a r y A 1. : Ose drvarice ( Siricidae) Ugarske. Pavel L. : 
Priredjivanje gusjenica. Perenyi J. : Uzčuvanje gusjenica. Pi so 
K, : Škodljivi zareznici opaženi god. 1885. po županiji marma- 
roškoj. Pungur J. : Prilozi biologiji slabo još poznate kobilice 
Poecilimon Schmidt i Fieb. Szigetb y Dr.: Biologija i odgojivanje 
rakova. Van gel Eug. dr.,: Njuh u leptira; o djevičan.skom 
radjanju (parthenogenesis) u obče, a kod zareznika napose; biolo- 
gija i odgojivanje leptira Nemeophila Metelhana Ld. ; prilozi fauni 
leptira županije trenčinske Vasvàry G. : Biologija jamka {Adi- 
monia rustica III.). Wény J. : Nepoznat još neprijatelj loze (Otior- 
rhijnchus populeti Boh ). 

Osim ovih povećih radnja donio je „Rovartani lapok" veliku 
množinu pomanjih vrlo zanimivih i poučnih crtica, koje se tiču 
ponajviše ugarske faune. lirvatskoj fauni imade do sele vrlo malo 
bilježaka: ali kako se ugarska fauna s hrvatskom stiče, doći će 
dobro podatci, što ih „Rovartani lapok" donaša i hrvatskim pri- 
rodoslovcem. 

Kako je list valjano uredjivan i liepo ilustroVan sam se 
sobom preporučuje, a služi na čast i osnovateljem i izdavateljem. 

Na Rieci kolovoza 1887. 

Prof. Ant. Kor levi ć. 



IW 



RAZNE VIESTI. 

Naturforschung und Atheismus. Mit grösstcm Staiiiun Usl« 
ich im „Cilasiiik" pro 1886, Nr. G, Seite XIX, Zeile il, Jeiuandens 
Ausspruch: Dass das Naturforschen zum Atheismus 
f ü h r e. 

Ich bin nun schon 85 Jahre alt, beschäftii^'e mich, wie be- 
kannt, seit 56 Jahren eifrigst mit einem Zweige der Naturwissen- 
schaft, ohne je in die leiseste Versuchung gerathen zu sein. Golt 
und Religion aus meinem Herzen zu verbannen ; im Gegentheile 
festigte und steigerte eben diese Beschäftigung meinen Glauben, 
meine Hoffnung und Liebe , wie nachfolgender Satz aus meinen 
noch ungedruckten „Freuden und Leiden meiner mykologischen 
Laufbahn" hoffentlich zur Genüge beweiset: 

,,Dcn Hochgenuss des Naturforschers bei Ausübung seines 
Berufes kann man nie überschätzen. Er entschädigt vollauf für 
alle damit verbundenen physischen und moralischen Fatalitäten. 

Die nie alternde Liebe zu der Pilzwelt ist mit meinem Sein 
auf das Innigste verbunden. Mich ergötzt hier die geradez.u uner- 
schöpfliche Mannigfaltigkeit an edlen Formen und reizendem Ko- 
lorite, dort der bewunderungswürdige, weil höchst überraschend 
regelmässige Bau auch der winzigen Formen. Endlich ei-steht aus 
genauer Beobachtung der Pilze die beseligende Uoborzeugung : 
dass diese lieblichen Geschöpfe gleichzeitig auch zu den nütz- 
1 i c h s t e n der Erde gt'hören. 

Ja wohl iiülzliclist(>ii! Welche die (lesiuidlieil von Menschen 
und Tliieren gefährdenden Miasmen würden die Luft verpesten, 
wenn sie nicht alle dem Vermodern heinifallendiMi lochen Vege- 
tabilien augenblicklich befallen, verzehren nnd ihre Snbslanz ver- 
wandeln würden! Und das gilt, mit einziger Ausnahme der echten 
Parasiten, die indessen, im Vergleich zum Ganzen, nur eine kleine 
Grupi)e bilden, von der kleinsten Sphaeriaceac, bis zum grössten 
Ilulschwamme, die sich sämmtlich von verwitternden und fau- 
lenden Vegetabilien nähren. Dass viele Thiere, vom grossen Wie- 
derkäuer bis zum kleinsten Insekte, Pilze verzehren, manche einzig 
davon leben; dass Tausende von Menschen durch längere Zeit 
im Jahre ihre tägliche Nahrung in Pilzen finden , sind bekannte 
Thatsachen. Das gewöhnliche Brot so wie Hefebackwerk, Wein, 



141 

Bier und Essig, nebst Sauerkraut, gesäuerten Rüben und gar 
vielen Andern, wären ohne Pilze unbekannte Dinge! 

Mich erfüllt beim Betreten des Waldes die dortige feierliche 
Stille und das gedämpfte Licht, in welchen sich die Herrlichkeit 
der Pilzwelt so wunderbar schön entfaltet, jedesmal mit einem 
eigenen, undefinirbarem Gefühle. Meine Geistesstimmung hebt 
sich auf das Niveau, wo man der Unbilden des Lebens vergisst, 
wo belästigende, widrige Eindrücke ablassend in den Hintergrund 
sich flüchten, um frommen, edlen Empfindungen des Gemüthes 
den Platz zu räumen. Ich bete inbrünstig ohne Worte und ohne 
eine bestimmte Richtung der Gedanken! 

Was wir bei mikroskopischer Untersuchung der Pilze sehen, 
muss uns zur Demuth gegenüber der Allmacht des Schöpfers, 
zur staunenden Bewunderung seiner Werke stimmen. Ein kaum 
sichtbares Pilzchen, von der Grösse eines ganz kleinen Punktes, 
ist so regelmässig und vollständig mit den zu seinem Bestehen 
und zu seiner Fortpflanzung nöthigen Organen ausgerüstet, wie 
die grössten Organismen. Trotz ihrer Kleinheit, ist ahen diesen 
Organen der Stempel der Ordnung und Vollkommenheit in der 
Ausbildung unverkennbar aufgedrückt! Welcher liebevollen Vor- 
sorge erfreuen sich selbst diese winzigen Geschöpfe!" 

Wo findet sich da auch nur ein Atom von Religionslosigkeit? 



Wahrheit ist ein Attribut des Allmächtigen, unwandelbar 
und unsterblich, wie dieser selbst. Der Naturforscher, dessen Beruf 
es ist, nach Wahrheit zu suchen, kann denn doch nicht füghch 
den Urquell derselben verläugnen! 

Da übrigens „errare Immanum est", wos Wunder, falls auch 
unter den Naturforschern Mancher auf Abwege gerathet! Wenn 
in einem Lande Räubereien vorkommen, so wird es doch keinem 
billig denkenden Menschen beifallen, desshalb die ganze Nation 
ein Räubervolk zu nennen. 

Darwin, dieses wahrhafte Phänomen unter den Naturforschern, 
reichlichst ausgestattet mit glühendem Eifer, hochbegabt mit 
Scharfsinn und Unverdrossenhoit im Beobachten der Natur, hat 
die Erschaffung von Thieren und Pflanzen nie in Zweifel gezogen, 
nur waren der erschaffenen Formen weit weniger, als gegenwärtig 
unsern Planeten bew^ohnen. Die grosse Zahl von den Urgebilden 
eanz und gar abweichender Formen entstand im Laufe unerforsch- 



142 

barer Zeiträume, bedingt durch die totalen Veränderungen, welche 
erwiesenermassen Klima und Boden der Erde erlitten. 

Es kann nicht meine Aufgabe sein, hier alle Eigenschaften 
zu beleuchten, welche es wenigstens einem Theile der organischen 
Schöpfung*) ermöglichten, während so gewaltigen Revolutionen 
ihr Bestehen zu retten, was Darwin sehr zutreffend den „Kampf 
um das Dasein" nennt. Die wunderbarste und entschieden wich- 
tigste davon ist das schon den ursprünglich erschaffenen Orga- 
nismen verliehene A c c o m o d a t i o n s v e r m ö g e n. 

Früher besessene, den damaligen klimatischen und Ortsver- 
hältnissen entsprechende, nun aber überflüssig oder gar lästig 
gewordene Organe gingen ein, zuweilen nur noch kaum erkenn- 
bare Reste zurücklassend, oder änderten wenigstens die Form, 
während sich neue, den gegenwärtigen Verhältnissen entspre- 
chende bildeten, wodurch die frühern Gestalten sich oft in ganz 
verscliiedene wandelten. 

So entstand der Reichthum an Formen unseres jetzigen 
Pflanzen- und Thierreiches. Ob und welche Arten davon noch 
so beschaffen sind, wie sie aus der Hand des Schöpfers hervor- 
gingen, weiss nur der, der alles weiss. 

In kleinerem Massstabe bemerkt der darauf aufmerksame 
Naturforscher, Gärtner, Landwirth u. s. w. derlei Wandlungen 
auch heutzutage, wo doch keine so enormen Umwälzungen statt- 
finden, wie die angedeuteten. Siehe Kerner's treffliche Abhand- 
lung : „Abhängigkeit der Pflanzengestalt von Klima und Boden" ; 
unter vielen andern hieher einschlägigen Daten, bemerkte der 
unernuldet thätige Borbäs bei uns: dass die sonst weichen 
Haare des Ribes alpinuni am Velebić und in der Grosskapelle 
die Form von groben Borsten haben, und dass eben dort 
die Stacheln der Rosa spinosissima zwei- bis dreimal dicker sind, 
als bei Ofen, obgleich der Boden an beiden Arten Kalk ist. 
Brofeld cxperiinontirte mit einem ganz gemeinen Fadenschinnncl, 
entzog ihm die zur normalen Fruchtbildung unentbehrlichen Fac- 
toren und nöthigte ihn durch PressiMi zum äusscrsten „Kampfe 
um das Dasein". Die Folge war, dass das an der Bildung ge- 
wöhnlicher Foi-tpflanzungsorgane gehinderte Mjcelium Ascosporen 

*) Dass der grösste Theil durch die Umwälzungen unterging, zeigen uns 
heute noch die mächtigen Steinkohlen- and Cunchyhenlager etc. 



143 

erzeugte, was es spontan wohl nie zu thun pflegt. Zu welch' 
üppiger Entwicklung bringen Gärtner z. B. den Spargel und die 
Wurzelgewächse, die dadurch den Urpflanzen ganz unähnlich 
werden. In meinem eigenen Hot'e wurden im Laufe der Jahre 
die grossen, weissen Brahmaputra-Hühner zu weit kleinern, ver- 
schiedenfarbigen ganz gewöhnlichen Bauernhühnern, und nur hin 
und wieder deutet die bräunliche Färbung eines Eies ihre Abkunft an. 
Vinkovci im März 1887. 

Steph. Schulzer v. Müggenburg. 

Slučaj fasciacije i synanthije na Ranculus lanuginosus B. 

U šumi kod Sv. Žavera našao sam mjeseca travnja o. g. Banim- 
culus lanuginosus B. deforuiovan na vrlo neobičan način. Takva 
deformacija poznata u literaturi pod imenom fasciacije i 
synanthije, u mnogim je bilinskim vrstama opažana. U koliko 
mi je bila phytoteratologijska literatura pri ruci nicsam našao, 
da bi što takova bilo opažano na Ranunculus lanuginosus B., 
pak sam se odlučio koju reći o ovom slučaju u našem „Glas- 
niku " . 

Iz zajedničkoga su koriena, koji je normalno razvijen, iz- 
rasle dvie stablike visoke do 40 cm. uz glavnu se stabliku, koja 
je jače deformovana, naslanja sa strane druga. Glavna je stablika 
nalik remenu, koji se prema gori suzuje. Pri korienu široka je 
24 mm. i 4 mm. debela, cločim pri terminalnim cvjetovima 12 
mm. široka i 1 mm. debela. Preko polovice je uzduž brazdana, 
prema gornjem kraju gladka i valovito naborana. Glavna se os 
po Eichleru u normalnim shićajevima razgranjuje i stvara cimoznu 
ucvast, koja završuje terminalnim cvietom; sekundarni su cvietci 
štićeni redovito dvjema predlistima (a i /i), radi cesa postaje cieli 
sastav ucvasti dichazičan s tendencijom, da predje u cicinus. Na 
našem exemplaru niče iz glavne osi oveći broj postranih, sekun- 
darnih osi, koje su većim dielom ponamještene bez reda, dočim 
stvaraju druge skupine, u kojima su ponamještene mal ne u istoj 
visini glavne osi. To je u ostalom kod fasciacija običan pojav. 
Ove su sekundarne osi prama vrhu glaiuie osi gušće i vrlo ne- 
pravilno ponamještene tako, da se jedva može razabrati njihov 
normalni ponamještaj. Kao što je lišće pri korienu, tako je i ono 
na stablu, iz čijega pazuha niču sekundarne osi, sasma normalno 
razvijeno. Isto su tako razvijene sekundarne osi sa cimama. Kod 



144 

terminalne su pak cime stapke posve zakržljale, tako da cvjetovi 
sjede na gornjem rubu glavne stapke, uslied cesa su se cvjetovi 
sl)ili u glavicu. Ovu glavicu sačinjava sedam cvjetova. Zajedničko 
m je cvjetište grebenasto 17 nnii. dugo i do 5 mm. široko. Latica 
sam nabrojio dvadeset i dvie, većinom su kržljave ; trinaest dakle 
manje, nego ih imade u sedam normalno razvijenih cvjetova. 
Androecea i gynoecea ne pokazuju nikakvih promjena, osim što 
su malo trpjela u razvoju i namještaju. 

Druga se stablika razgranjuje u visini od 30 cm. u tri jed- 
nako duge sekundarne osi, od kojih ima samo srednja priperak 
na mjestu, gdje se odvaja od glavne osi. I ove i glavna os su 
sploštene, dočim su druge oble. Izpod ove sekundarne osi niču 
5 cm. niže druge tri, sve tri prilično pričvr.ščene u istoj visini. 
Na dvjema su se od tih cvjetovi srasli; naime cvietovi koji niču 
iz pazulia predlista /:?, sa čaškinim lapovima. 

Danas se obćenito drži, da je uzrok fasciaciji patoložki po- 
jav nazvan hypertrophija. Fasciacija može na dva načina na- 
stati : jedan put se srastu u jednu dvie osi ih više njih, koje su prvo- 
bitno slobodne; drugi put pak nastaje na osnom tjemenu na 
mjestu jedne više tačaka vegetacije, koje su u jednom redu po- 
namještene, radi cesa su takovi organi nalik vrpci ili remenu. 
Taj je posljednji slučaj češći. Na koji je od ova dva načina na- 
stao koji fasciirani organ pokazuje nam anatomijska struktura. 
Ako je i'asčiirana os nastala sraštenjem, naći ćemo na prerezu 
toliko kolobara fibrovazalnih snopi(''a, koliko osi, prvobitno slo- 
bodnih, sačinjava dotičnu fasciiranu os ; ako je pak na ovaj drugi 
način nastala, naći ćemo samo jedan kolobar fibrovazalnih snopića, 
I u našem je slučaju nastala deformovana stablika na posljednji 
način, kako sam se mikroskopski osvjedočio. — Sto se synan- 
thije tiče imam pripomenuti, da ona vrlo često prati fasciaciju. 
— Napokon imam primjetiti, da je tlo, na kojem je naš eksemplar 
rasao veoma plodno, kako se dade suditi po bujnom razvoju 
ilrugih individua, čim se i u našem .slučaju (lade tunuičiti kao 
uzrok taseiacije preobilna hrana. 

S. GJurašin. 

Čudnovati pad meteora opažen u Karlovcu. Dne 19. lipnja 
o. g. u 10 sati "25 časova u noći (vrieme \)Q karlovačkom meri- 
dijanu računano ; zemljopisno označen je Karlovac sa 45" 29' 



145 

sjeverne širine, 33" 14' iztočne dužine računajući od otoka Ferra 
i 115 m. visine nad morem) mogaše liepo vidjeti svaki čovjek, 
koji se je vani desio pod vedrim nebom, kako se miče u svemiru 
dosta ogroman meteor. — Putanja opaženoga meteora protezaše 
se od juga prama sjeveru uzporedno sa karlovačkim podnevnikom, 
a od istoga podnevnika bila je kakovih 5 stupanja udaljena na 
iztočnoj strani. Počeo se gibati negdje u gornjoj tački kulminacije 
a provalio je put od 45 stupnjeva i bijaše toli intenzivno svjetao, 
da je grad Karlovac bio kakova dva časka (sekunde) divno razsviet- 
Ijen, pa je i publika, koja se je vraćala sa kazalištne predstave 
u svoje stanove bila golemo presenećena uslied nenadane i toli 
neobične razsvjete. 

Prigodom padanja pomenutoga meteora čulo se je neko 
neobično šuštenje nalik onome kod puštanja praskavica (raketa), 
a i nekoji motrioci, gradjani, koji su se desili na Jelačićevom 
trgu, misliše u prvi mah. da je to odapeta praskavica, nn doskora 
uvjeriše se, da su imali priliku vidjeti, kako pada meteor. 

Nu najčarobnije kod rečenoga pojava bijaše ono poduže 
izčekivanje putnoga traga; naime pali meteor bio je već kakova 
dva časa u visini od 45 stupnjeva nad obzorom izčeznuo u sve- 
miru, pa ipak mogao je svatko vidjeti onu srednju trećinu za- 
ostaloga putnoga traga u liku jasno svjetle pruge nešto zašiljene 
na prama gornjem i doljnjem okrajku, kako u vremenu od 3 — 4 
časa izčezava titrajući poput valovice (Wellenlinie), koja sve to 
kraćom postaje. 

Vrlo jako padao je u oči i način ižčezavanja putnoga traga 
spomenutoga meteora od početne pa do zaključne tačke; izčeza- 
vanje sliedilo je na obje strane, nu od zaključne tačke vrlo po- 
spješenom brzinom od ozdo na prama južnome izhodištu. 

I veličinu toga meteora mogao je svatko lasno ustanoviti, a 
mi ju suglasno sa drugimi motrioci cienimo jednaku objemu 
pestima odrasla čovjeka skupa stisnutim ili 10 — :ll cm. u pro- 
mjeru. — Boja toga svjetloga pojava naličila je boji opaženoj 
prigodom običnih munjevnih pojava. 

Karlovac, dne 20. lipnja 1887. 

Prof. M. Mikšić. 

Potres u Karlovcu. Karlovački potres od 13, kolovoza 1887 
godine u 4 sata 7 časa u jutro pamtit će svako malo i veliko 

10 



146 

ljudsko biće u Karlovcu, dobro znadući kako je strašna prirodna 
svemoć, kada čovjeku ma i malo zaprieti. Kako je izvjestitelj bio 
posvema budan a ležao je mirno u krevetu malo zaduben u misli, 
nogama okrenut prama jugu — k prozoru — , a glavom prama 
sjeveru, a k tomu još k otvorenim vratima druge osobe, mogao 
je navedeni pojav pratiti svom pozornošću od njegova početka 
pa do kraja. Pripomenuv samo uzgredice, da je zamašaj pogi 
belji prietio i podpisanome izvjestitetju i njegovoj obitelji a doj- 
mio mu se pameti istom negdje u sredini, toka samoga pojava, 
t. j. izjavljujemo, da nismo niti najmanje nervozni, već dosta 
hladnokrvni. Tomu je najboljim dokazom, rekao bih čudnovata 
činjenica, — da naime onaj potres od 9. studenoga 1880., idući 
u Rakovac šetalištem od Benićeve bašće upravo naprama belgij- 
skom (inače zvanom Pongračevom) mlinu, nismo zamjetili, već 
došav pred školsku zgradu u Rakovac, mogosmo čuti od podvor- 
nika, što se je sve dogodilo, — poimence, da su oni (podvornici) 
na ovaj prasak čuven u zgradi pobježali na ulicu misleći, da se 
ruši zgrada. — U ostalom kao što je poznato zgrada rakovačke 
realne gimnazije oštećena je prigodom potresa od godine 1880. 
jako malo, ili tako rekuć ni malo : dakle je sam pojav popraćen 
mnogo groznijim prizorom, nego li je mogao j)rouzročiti tome pri- 
mjerenu štetu. 

Ovo budi u kratko rečeno, da u toliko zajamčimo istinitost 
naših navoda o najnovijem karlovačkom potresu. — 

Kako već gore napomenusmo, ležali smo onako polegnuti 
mirno u krevetu i mogli smo čuti sasvim točno, kako je dolazio 
upravo od juga neki šum, ne može biti nnlik grmljavini ili kakovoj 
podzemnoj tutnjavi, već upravo naličan šumeći)n valovom vo- 
denim, ili onome šuštenju prouzročenom, kada no čovjek vuče 
listnato granje po kakovom hrapavom putu ; to šumljenje bilo je 
u prvi mah ponešlo tihano, nu dizaše se sve to većma kakova 
tri ča.ska (sekunde), zatim je jenjavalo jednakim načinom odmi- 
čući se pravcem .sjevera i trajalo je najduže pet do šest čas a ka. 

Sasvim razmjerno i istodobno sa šumom uzsliedila je i treš- 
nja tako, da nas je onaj šum upozorio i na drmanje , koje do- 
lazi istini smjerom i koje je posvema primjereno intenzivnosti 
šuma, da ovim uztvrdimo, kao da bi se upravo negdje u Kar- 
lovcu morao nalaziti vrh vala, ali to je nepobitna istina, da je 
potres od 13. kolovoza u naznačenom vremenu bio valovit i 



147 

val je polazio od juga prama sjeveru. — Da još ito tvrxiimo, 
da je potres došao ili bolje rekuć nahrupio ovim intenzitetom, 
koji intenzitet je dosegao nakon dva do tri časka, da bi mi u 
Karlovcu imali vidjeti i zabilježiti vidljivijih šteta, nego li što smo 
faktično mogli motriti i zabilježiti. 

Koliko smo mogli doznati i osobno se osvjedočili, imademo 
samo u Rakoveu vidljivih znakova štete prouzročene potresom 
13. kolovoza i to na Rucneričinoj (prije Vuninoj) kući. Naime 
mogli smo čuti, da je rečena kuća iz vana popucala i to po sre- 
dini na iztočnoj i zapadnoj strani ; dosav mi medju kuće na lice 
mjesta do Rueneričine kuće mogosmo se osvjedočiti, da nema iz 
vana nikakovih pukotina, već samo baš u središnjoj pukao strop 
u smjeru od iztoka prama zapadu uz više malih žilica. Za ovu 
pukotinu znade stanar, da nopotiče od prije, dočim su ostale 
pukotine manje ili više prieporne. Rečeno je takodjer, da je i 
Robustelli-eva (prije tako zvani Bandahaus) kuća pukla na iztoč- 
noj strani ozdo do gore sasvim osovno : takova neznatna pukotina 
postoji doduše, ali se ne znade za stalno, da li je prouzročena 
napomenutim potresom ili je već od prije inim načinom nastala; 
zato ni ne izvadjamo odatle nikakovih zaključaka. — Nu prije na- 
vedeni znak zasvjedočuje dovoljno istinitost našega opažanja, 
naime, da je potres od 13. kolovoza o. g. došao od juga prama 
sjeveru. Inače pako hoćemo ovime ujedno da zasvjedočimo, ko- 
liko može i snn"je čovjek nastojati , da doznade istinu i zaviri 
što bolje u tajnosti prirode. — Kažemo koliko se i mari osloniti 
na pripovieđanja puka i tvrdimo podjedno, da nije svaki čovjek 
u stanju motriti ovakove pojave, a dakako niti one njimi poči- 
njene štete, — dakako mi ne možemo za sada kazati, da li je toj 
nesposobnosti uzrokom nedostašica duševne snage ili ino ustroj- 
stvo tiela (ovamo moramo po svoj prilici ubrojiti i uzrujanost 
živaca i druge bolesti tjelesne). 

Kada smo već u pogledu potresa u mjestu Rakoveu, uz- 
gredice ćemo napomenuti, da i školski podvornik stanujući u 
školskoj zgradi velike realne gimnazije u Rakoveu pripovjeda, da 
je ono zvonce u prvom katu iste zgrade na sav mah zvonilo, 
kad no se je treslo 13. kolovoza u jutro u 4 sata i 7 časa; isti 
motritelj kaže, da ga se je potres u 4 sata i 7 časa tim neugod- 
nije dojmio, jer je već negdje u ž sata mogao zamjetiti nekakovo 
ljuljanje. 



148 

Da li je i zbilja tako bilo, kako nam je pripovjedao na- 
vedeni motritelj, to prepuštamo lili njegovoj iskrenosti, ali ako 
medjutim uzmemo, da je ovo zvonjenje istinito, onda je to drugi 
dosta liepi dokaz, da ovdje opisani potres nije usliedio od ka- 
kova osovna udarca, već jedino uslied nekakovoga valovitoga gi- 
banja. 

Ovu našu sasvim tačno opažanu tvrdnju zasvjedočiše mnoge 
i mnoge nepobitno vjerodostojne i pouzdane osobe, koje su ka- 
zale, da su dobnice-pendule, što vise na sobnih stienah prama 
jugu zaustavljene. Tako nam je kazao i gosp. dr. Gustav Kor- 
nicer, da je njegova dobnica-pendula nalazeća se na južnoj stieni 
njegove pisarne u prizemnoj sobi zaustavljena, dočim što takova 
nije opazio na takovoj dobnici učvrštenoj na iztočnoj stieni 
njegove spavaće sobe u prvom katu. — Zanimivo je pako, što 
nam je u toj stvari pripovjedao gosp. Stjepan Prpić, oficijal 
ovdašnje kralj, pošte. Rečeni gosp. kazivaše nam prigodice, za- 
metnuvši o tome govor, da je bio posvema budan, pa da je kod 
jasno goreće svjetiljke dobro vidio i čuo, kako je kod njegove 
dobnice-pendule na južnoj .stieni učvr.štene sveudilj gibano nihalo 
udaralo u onu stranu ormarića prama jugu i posizalo iz vana 
ravnine titranja prama staklenim vratima; da isti gosp. tvrdi 
jamčeći svojim životom, da je potres došao upravno od juga 
prama sjeveru, i u tom smjeru mogao je sasvim tačno čuti onaj 
šum, što smo ga već na početku napomenuli. 

Dokle mi pišemo ovaj izvještaj, malo smo mogli čitati u 
hrvatshih novinah o potresu, koji se je zbio u jutro dne 13. ko- 
lovoza u 4 sata i nekoliko časa po.slie. Pa i viesti objelodanjene 
u novinah dosta su nejasne tako, da čovjek samo znade, da je 
bio potres i ništa više, pošto dotični izvjestitelji govore samo o 
potresu, o njegovom smjeru i eventualnih štetah, a ne opisuju 
pukotine i uče pojave u potanko. Potres od 13. kolovoza .širio 
se je dalje u .smjeru od juga prama sjeveru, nego li u onome od 
iztoka prama zapadu ; naime on je opažan diljem od General- 
.skogastola pa do Krapinshih Toplica u dužini, a od Siska pa do 
Lipnika u širini. Poimence doznajemo iz pouzdana vrela, da je 
rečeni potres počinio znatnih šteta u Slavetiću, Sv. Jani, Hruškov- 
vrhu, u Sošici (u Žumberku) u .Taški i Lipniku (na Modrušpotok- 
Metličkoj cesti) na crkvah i drugih javnih i privatnih zidanih 
zgradah. Napo.se javljeno je u nekih novinali iz Vrbovca (na Kupi 



149 

kod Ozlja), da je 13. kolovoza u jutro opažon potres jači od 
onoga od 9. studnnoga 1880. godine (poslie smo dočuli dragim 
putem, da je i crkva u Krašiću vrlo oštećena), a onaj u Krapin- 
skih Toplicah vele, da je bio valovit. Kod sv. Petra (na Mrežnici, 
dva sata odaljen od Karlovca) opažen je takodjer u 4 sata 7 
časa u jutro dosta jaki potres, a poslie njega počela je padati 
ki.ša, premda je prije toga bilo na cielom obzorju posvuda vedro 
do maloga oblačka na iztočnom obzorju. 

Povodom ovoga potresa pisao je u „Nar. Nov." kr. savjetnik 
i umirovljeni ravnatelj brzojava gosp. Vuković, o opažanjih od- 
nosećih se na držanje magnetske igle dne 11. i 12. o. mj. (t. j. 
ništa više nego dva dana prije potresa) i veli, da je on mogao 
svom sjegurnošću odatle zaključiti na sve potresne pojave, jer 
da je igla bila osobito nemirna dne 12. o. mj. i kretala se je više 
puta na lievo, kada je tro staklo busole s desna; nadalje kaže 
gosp. savjetnik Vuković, da se je magnetična igla isti dan, naime 
13, kolovoza kretala samo jednom u 5 satih 45 časa prije podne 
na desno za 35" a poslie toga na lievo za 15*', dočim je već 14. 
i 15. kolovoza bila cieli dan posve neosjetljiva. 

Navod gosp. savjetnika Vukovića iztičemo već sada zato, 
jer nam daje povoda, da se na isti ovaj način osvrnemo u po- 
sebnom članku „Glasnika", gdje ćemo podjedno razpravljati o 
teoriji potresa u obće. 

Pripominjemo nadalje već sada, da se i iz držanja nekojih 
organskih bića može slutiti na nekakve vanredne pojave u svoj 
prirodi, koja nas okružuje, dakle i na potres koji se ima dogoditi. 
Medju inim napominjemo, da su onu noć od 12. na 13. kolovoza 
neposredno pred potresom bila nekoja individua neobično zlo 
razpoložena, navlastito zatrudnjele žene osjećale su silne boli, a 
mala djeca bila vrlo nemirna, pa se je sve smirilo i pospalo 
odmah poslie minula potresa. — Kao što bi magnetična igla po 
nazoru gosp. savjetnika Vukovića imala biti neka vrst seismo- 
skopa, tako tvrdimo mi s druge strane, da su i neka organična 
bića, navlastito žene u gore napomenutome iznimnom stanju i 
nekoja mala djeca seismoskopna. — Biti će ob ovome obširnije 
govora u gore navještenoj radnji u „Glasniku". 



Govoreći evo o posljednjem potresu karlovačkom ne možemo 
zaključiti, a da neizpravimo neke stvari o potresu, koji se je do- 



150 

godio dne 18, prosinca 1801. godine u 9 sati i 10 časa prije 
podne. tome potrcsii mogli smo negdje citati, da je trajao 
— 8 časaka i imao jiigo-jugozapadni smjer prama sjevero-sjevero- 
iztoku. Što se tiče trajanja ovoga potresa, to možemo obzirom 
na potres od 13, kolovoza o, g, kazati, da je istinito, ali smjer 
čini se nama, da nije valjano označen, štujući pri svemu lomu 
najodličnijc osobu , kojoj smo dužni zalivalu , da je i ovo 
zabilježila što imademo o navedenome potresu. — Imade još i 
danas živih sudrugova, koji su s nama skupa bili svjedoci pri- 
zora sbivših se prigodom napomenutoga potresa. Bivši učenikom 
četvrtoga razreda normalke upravo te godine sjedili smo s inimi 
suučenici toli mirno u klupah, da bi mogao čovjek čuti miša kad 
ide po sobi (za to je jamčio najbolje blagopokojni nadučitelj 
Paulič). Sje(''amo se još i danas dobro one slike u sobi. gdje je 
naš nadučitelj sjedio za stolom ledjima okrcnjen prama zapadu, 
a licem prama iztoku; na zapadnoj stieni Ijijahu obješeni šeširi 
učenika, dočim o desnom boku na južnoj stieni visaše na zidnom 
klincu „cilinder" nadučiteljev. — Na jednom zamietismo mi uče- 
nici, gdje se nišu naši .šeširi i nekoji padaju na pod, a nadučitelj 
naš klonu prama stolu i primi se objema rukama za stol. 

Bi li onako ponamješteni šeširi bili padali s klinova, da je 
potres došao s jugo-jugozapada prama sjevero-sjeveroiztoku. o 
tome još i danas može reći, tko što ga je volja, a mi navadjamo 
istinu poznatu velimo još i danas živim sudrugovom, naimo ])o- 
tres je imao smjer od zapada prama iztoku. 

U Karlovcu dne 20. kolovoza 1887. 

Prof. M. Mikšić. 

Par rieči o uporabi hrvatskoga zooložkoga nazivlja. Hr- 
vatsko je zoologičko nazivlje prava Ahilova peta u hrvatskoj pri- 
rodopisnoj knjizi, a podje li se dosadanjim putem dalje, do skora 
moni nastati takav kaos, da se čovjek neće moći u njem snaći. 
Prispodobiš li samo naučne knjige za srednja učilišta, opazit ćeš 
u svakoj drugo nazivlje, toli u anatomičnom, koli u opisnom 
dielu. scesa nastaju ne male neprilike kod obuke u prirochipisu 
Nije mi namjera, da iznesem ovdje sve nepodobštine. što su se 
do sele uvukle u naše knjige, već da iztaknem njekoliko primjera 
i time upozorim hrvatske prirodoslovce, da se na vrieme obazru 
na tačnu i preciznu npoiabu hrvatskoga nazivlja. Životinjstvo 



151 

Torbarovo, Pokornijevo pa Kišpatićevo svako upotrebljava svoje 
nazivlje; pače ni razna izdanja Pokornijeva životinjstva u nazivlju 
se ne slažu. Starije ime, koje se je dugotrajnom porabom u našoj 
knjizi udomilo, pa i u narod prešlo, bez valjanoga razloga zamieni 
novim, nepoznatim, često vrlo nesretno skovanim. Evo samo nje- 
koliko primjera: Za thorax u zareznika rabi se sada prsje, sada 
prsa, a sada ćak grud. Po mome mnienju imao bi se rabiti 
samo prvi izraz ; jer je prsje (thorax) = notum s. tergum + ple- 
urae -|- sternum, dočim je izraz prsa = pectus s. sternum, a isto 
tako grud = pectus s. sternum. Za cephalothorax rabi se sad 
glavoprsje sad glavogrud. Taj je posljednji izraz posve kriv, jer 
se u rakova nesrašćuje u jedan komad korepina glave s grudnim 
dielom prsja već s hrbtenim. Antennae se obično zovu ticali, a 
palpi pipali; nu njekomu se to nije svidjelo, pa je antennae na- 
zvao pipali, a za palpe je skovao novu rieč sežnjaci! 

Nu ako je ovakova nestalna i samovoljna poraba tehničkih 
izraza u knjigah neprilična, to neopravdano prenašanje staroga, 
valjanoga i duže već obćenito rabljenoga imena životinje na posve 
drugu vrst, mora do skora uroditi pravom konfuzijom. Poznatoga 
glavonožca Argonauta Argo okrstili su j e d r i 1 c e m ; nu to se ime 
u novije vrieme ne svidja, pa su ga prozvaH mrka čem ih j e- 
d rile em, a napokon samo mrka čem. Nu mrkačem ih pr- 
čem zovu Hrvati duž ciele obale jadranskoga mora posve drugu 
životinju, na ime Eledone moschata, talij. folpo moscato ili moscar- 
dino, kojoj to ime sa svim pravom i pripada, jer imade duhu 
kao ovnovi i prči, kada se mrču. Poznatoga norvežkoga raka 
Nephrops norvegicus, koga na obalah Kvarnera — a drugdje i 
ne živi ča do sjevernoga mora — naprosto rakom, talij. scampo, 
zovu, okrstih su u naših knjigah kanjoćem, premda se to ime 
od davnine rabi za raka Squilla mantis, koga inače i pravim hr- 
vatskim imenom zovu vabi čem, talij. canoccio, cannuccia. Ime 
šturak i cvrčak često se zamienjuje, pa se u novije doba ime 
šturak nastoji posve iztisnuti. Po Primorju, gdje narod tačno 
razlikuje ove životinjice, pače i pojedine vrsti cvrčaka posebnim 
imenom označuje, zove se šturkom ili š ćurkom Grijllus cam- 
pestris, njem. Feldgrille, a cvrčkom Cicada orni, njemački 
Zirpe ili Manna-Gicade. Zašto se je u novijih knjigah prcvrgao 
šturak cvrčkom, a cvrčak cvrkutaljkom (toga imena ne 
ima u Daničićevu rječniku) i cikadom, nije mi jasno, kad ima- 



152 

domo posve dobra, narodna imena š tu rak i cvrčak, koja se 
već davno rabe n knjizi i u govorn. Razred Chilognatha ili Ju- 
lida obično zovu u naših knjigah stonogami. a razred Chilo- 
poda ili Scolopendriđae strigami. U novije se doba zamienilo ime 
s 1 n o g a sa g u j i n i m i češljevi. Ime guji n ili z m i j i n č e š a 1 j 
posve je narodno ; nu u Primorju zove narod ovim imenom Litho- 
bius, Geophilus iid., dakle Chilopoda, a ne (Ihilognatha, za koje valja 
da ostane staro narodno ime stonoga. Razred sisara Mono'remata 
zovu naše knjige kljunaši. U novije doba okrstiše i razred He- 
iniptera s. RhyncJiota, koji se dosele zvao polukrilci, istim 
imenom kl j unaša, a dva razreda ne mogu nositi istoga imena. 
Pa i samo ime kljunaši za Rhynchota ne čini mi se sretno oda- 
branim, sve kad to ime ne bi bilo inače več upotriebljeno, jer 
pod kljunom razumievamo obično drugo nego li slabo rilce u 
stjenica i cvrčaka. 

Nezaboravni naš prirodopisac Živko Vukasovič mnogo se je 
trudio, da u svojih djelih upotriebi čim više narodnih imena, « 
gdje je imao novi izraz skovati, postupao je vrlo oprezno. Nje- 
govo se je nazivlje dulje u knjigah rabilo, pa je prešlo i u knjigu 
i u narod. Nu u novije doba kao da se to nazivlje' više ne svidja, 
pa se je stalo zamienjivat ga novim, često nniogo lošijim, čim se 
u našu knjigu uvadja sila suvišnih, pače upravo štetnih sinonima. 
Ta i u drugih jezicih, pa i u samom latinskom, imade u zoolo- 
gičkom nazivlju sva sila izraza, koji su posve pogriešni, ili upravo 
ništa ne znače, pa se ipak sveudilj rabe, jer su se dugotrajnom 
])orabom udomili. I u nas bi se valjalo malo više obazirati na 
udomljeno več nazivlje, a ne mienjati ga bez opravdana razloga, 
samo onako „car tei est mon plaisir" ! 

U nas se nmogo toga sakuplja i nmogo se je toga sakupilo, 
pa i hrvatski su prirodoslovci več liepi broj narodnih imena sa- 
kupili; ne bi li se moglo udesiti, da se sabrani već materijal otme 
zaboravi i prašini, a da se i dalje sabiru narodna imena prirod- 
nina, pa da ih naš „Glasnik" objelodanjuje, da nam se prirodo- 
pisno nazivlje malo po malo pročisti i ustali?! 

Na Rieci, 20. kolovoza 1887. 

Prof. Ante Kor lev ić. 

Tri riedka gosta u Kvarneru. Luvarus imperialis Jiof. Dne 
10. kolovoza U])Ozori me neki gospodin, da na ril)ljcm trgu po- 



153 

gledam ribu neobičnu u ovih stranah. Pohrlim na riblji trg, al 
žalibože prekasno, jer je rieclka ona riba već bila odputovala u 
Trst, jer na Rieci nisu dopustili sjeći. Da bar štogod pobliže sa- 
znadem o toj ribi, podjoh do zakupnika tunolova g. Mažića, gdje 
sam saznao sliedeće podatke od njega i njegovih ribara: Dne 15. 
kolovoza u noći nasukala se je kod tunare u Bakarcu neobična 
riba, koje ni najstariji ribari ne mogoše upoznati ; samo se jedan 
stari ribar sjećao, da je takova riba ulovljena u ovih stranah 
prije kojih 20 — 30 godina. Riba je, sudeć po škrinjici, u kojoj je 
u Trst odpremljena imala do 1"50 m. dužine, do 40 cm. visine, 
a težka je bila 45 kg. Glava joj je bila kao u „svinje", kako se 
izrazi ribar, usta vrlo malena i bez zubova, a oči razmjerno vrlo 
velike. Drugi mi ribar reče, da joj je glava bila kao „prova u 
oklopnjače". Boje je bila biele, a nad repom je imala crnu pjegu; 
gornja nješto tamnija strana bila je gladka i neobično svietla, a 
isto tako dolnja strana posve biela. Repna je peraja bila kao u 
tuna, a medju zadnjom i repnom perajom imala je do tri bod- 
Ijike (može biti ne prave peraje). Sve su joj peraje bile žute, a 
meso liepo bliedo-rumene boje. Kako je ta riba neobična i ne 
poznata bila, kako rekoh, nije se smjela prodavati na ovdašnjem 
trgu, zato ju je g. Mažić odpremio u Trst, gdje se je vrlo skupo 
prodala (za više od 50 for.). Tršćanski su ribari upoznali u toj 
ribi riedkoga gosta Adrije koga oni zovu „pesce gallo". 

Ravnatelj ovdašnje trgovačke akademije i član povjerenstva 
za ribolov g. Matković, koji je tu ribu vidio, drži da je to bio ne- 
obično veliki primjerak Coregonus maraena BI., koji se inače na- 
lazi u Madunskom jezeru i drugih jezerih sjeverne Njemačke, 
k tomu još u jezeru Ladožkom, Peipuškom itd. Uz nedostatna 
literarna pomagala, što ih na Rieci imademo, nebi se usudio tomu 
protusloviti; nu opis ribe, što mi ga ribari kazivaše, pa težina i 
veličina ove ribe ne odgovaraju opisu, što ga daje Leunis za C. ma- 
raena, a opet mi izrično izjaviše koli ribari toli vlastnik tunara, 
da to nije bila vrst „salamuna" — tako oni zovu losose (Sal- 
monidae). 

Pošto sam sve to pisao prof. S. Brusini, dobio sam od njega 
odgovor, da to ne može nipošto biti nikakva vrst roda Coregonus. 
ali da je to vrlo vjerojatno riedka riba jadranskoga i sredozem- 
noga mora kao i atlantskoga oceana od Madere do južne En- 
glezke Luvarus imperialis Raf. (= Ausonia Cuvieri Risso), te mi 



154 



je poslao nacrt spomenute ribe. Cim sam pako pokazao sliku 
gospodaru i ribarima, svi su jednoglasno upoznali na slici ^.pesce 
gallo''. Upravitelj ribara dodao je jos, da je slika posve dobra i 
da je na perajah sasma dobro označena sjenom različita boja, jer 
da su peraje bile žute, a perca im rumene boje (giallo-rossiccio). 
Napokon pokazao sam sliku gosp. Matkoviću i gosp. Barčiću, 
koji su obojica vidjeli ribu, te mi bez oklievanja potvrdiše sud 
ribara : prema tomu dakle nema sumnje, da je ta riba zaista bila 
Luvarus imperialis. 

Carcharodon Ronđeletii Müll, et Hen., koga su 3. rujna ulo- 
vili u tunari u Vozu, bio je dug 4'70 m., a težak je bio bez 
utrobe 1470 kg. U želudcu toga nimalo željenoga, riedkoga gosta 
našli su više čovječjib kosti i dobro sačuvanu čizmu sa čovječjom 
nogom. Bio je dva dana na Rieci izložen, pa ga je sviet mogao 
gledati uz ulazninn od IO novč., i tim su izložitelji dobili preko 
100 for. Uslied velike vrućine brzo se je usnuTÜo — već prvi 
dan u jutro, kad sam ga ja pregledao, imao je vrlo neugodnu 
duhu — pa ga je zdravstveno vieće dalo baciti u more* 

Xiphias gladius Linn. Dne 14. rujna našao sam na ribjem 
trgu još jednoga riedkoga gosta Kvarnera, naime „sablju", koga 
su ulovili 13. rujna u Kraljevici. Bio je malen primjerak od 20 
kg. težine; nu kako mi reče gosp. Mažić, koncem kolovoza ulo- 
vili su u Kraljevici sablju od 8 centa težine, koju su u Trstu 
prodali. Svake godine ulove po 5, G komada ove vrsti, koje po- 
šalju obično u Trst. Ja se ne sjećam, da sam na ovdašnjem trgu 
vidio tu vrst, premda običajem skoro svaki dan pogledati ril)e, 
koje se prodavaju. 

Na Rieci, 14. rujna 1887. 

Prof. Antun Kor lev ić. 



t 

Fran Erjavec. 



Dne 13. siečnja ove godiiu» pi-eminuo je u Gorici Fran Er- 
javec. profesor na ondješiijoj realci. Dužni smo, da u .,(»lasniku" 
posveliiiio nekoliko rieći uspomeni dičnoga pokojnika. Pri tome 
se držimo najviše životopisa, što ga je u „Zvonu" napisao prof. 



155 

Levec, jer će prof. S. Brusina, po nfiloorn jugoslavenske akademije, 
u svoje vrieme sastaviti obšiniu biograllju. 

Prof. Erjavec bijaše izvrstan prirodoslovac i kao profesor i 
kao pisac. Njegove prirodopisne knjige, što ih je izdala „Družba sv. 
Mohora" u Celovcu, svaku u :27— 30 tisuća eksemplara, razširene 
su po svih slojevih slovenskog pučanstva u Koruškoj, Štajerskoj 
i Kranjskoj, a bilo bi se već i mnogo više eksemplara razpačalo 
da ih je bilo. Premda je on napisao i drugih djela, nema ipak 
dvojbe, da su ga upravo njegova prirodopisna djela u pučkom 
izdanju učinila najpopularnijim piscem u naše braće Slovenaca. 
Prije Erjavca nije u njih nitko ni slutio, da je moguće pisati o 
prirodopisu toli krasno, toli zanimivo, pa ipak toli poučno. Nje- 
gove prirodopisne knjige, premda su pisane poglavito za seljački 
puk, čita sa slašću i najvećim zanimanjem ne samo prost seljak, 
koji je jedva što naučio čitati, nego i svaki djak, nižih i viših 
škola, profesor, svećenik, dapače i učenjak; one pružaju razkošnu 
zabavu ne samo priprostoj seljačkoj djevojci, nego i izobraženoj 
gospodjici, A zašto? Malo ima pisaca, koji bi umjeli, kao što on, 
zabavu smješati s poukom te znanost začiniti ugodnošću i slašću, 
tako, da ju svatko s najvećim užitkom prožvače, proguta i pro- 
bavi. I još nešto nuka nas, da se ponapose sjetimo vrloga po- 
kojnika te štovane svoje čitaoce upoznamo sa njegovim životom 
i djeli. On je djelovao i u Hrvatskoj kroz jedanaest godina kao 
profesor prirodopisa na kr. velikoj realci u Zagrebu. Priljubio 
Hrvate kao svoju rodjenu braću, stekao sijaset prijatelja u Hrvatskoj, 
pisao prirodopisne razprave u hrvatskom jeziku, bio članom jugo- 
slavenske akademije znanosti i umjetnosti, i kad se je ustrojilo 
hrvatsko sveučilište, bio je on prvi pozvan, da zasjedne stolicu 
prirodopisa. 

Fran Erjavec rodio se 4. rujna 1834. u Ljubljani, gdje je 
polazio pučku školu i gimnaziju, koju je svršio god. 1855. Kako 
je izgubio već rano otca i majku, ostao je mladi Fran na brizi 
svojoj babi. a onda teti, te je već za mladih, djetinjih svojih go- 
dinah imao mnogu nevolju da propati. Nu to nui nije ništa .ško- 
dilo, jer je on potaknut gorkim izkustvom, tim ranije počeo oz- 
biljno i triezno mi.sliti. Već u gimnaziji, u osmom razredu, 
zasnovao je on s nekoliko drugova list „Vaje" (Vježbe), u kojem 
su se nadobudni i plemeniti mladići uvježbali za buduće djelo- 
vanje na književnom polju. Već u tih .,Vajah", od kojih se pisanih 



156 

nalaze dva svczka u dra. Valenta Zarnika, koji je takodjer bio 
sudionikom toga poduzeća, pokazuje se bistar i svjež duh Erjavčev, 
koji ga nije ostavio sve do zadnjeg časka. U toni djačkom listu, 
koji je dašto morao ostati tajnim, priobćio je Erjavec „Crtice iz 
življenja Šnak.šnepskoga". u kojem se djelcu već zrcali njegov 
osobit dar i njegova ljubav do prirodopisa. Fran upoznao se je 
naime već u drugom razredu gimnazije s poznatim prirodopiscem 
Ferdinandom Schmidtom, koji je onih godina živio u Šiški kraj 
Ljubljane i koji je u mladića probudio i uzgojio ljubav do pri- 
rodopisa. Schmidt je trebao za velike svoje prirodopisne sbirke 
pomoćnika i srećom se namjeri na Erjavca. Od drugoga razreda 
počam posvetio je mladi Fran sve svoje proste dane staromu 
prirodoslovcu, da mu pomože uredjivati njegove sbirke il da mu 
čita iz prirodopisnih knjiga. Po Schmidtu upoznao se je Fran i 
s drugimi prirodopisci, kano Dežmanom, Hauffenom, Hoffmanom. 
U družtvu tih prirodopisaca obišao je on veći dio svoje domovine, 
te iztražio mnoge špilje, tražeći riedke puževo. I baš to putovanje 
po Kranjskoj opisao je on u svojih „Črticah" iz življenja Šnak- 
šnepskoga". 

Svršiv maturu g, 1855., ode Fran u Beč, da uči kemiju i 
prirodopis. Načiniv godine 1859. profesorski izpit. nastupi po- 
kusnu godinu na realci u Gumpendorfu, gdje je ostao sve do 
15. lipnja 18G0., kad je postao prefektom na Terezijanskoj aka- 
demiji. Nu tu ne ostane dugo. Njegovo mlado, rodoljubno srce 
težilo je za jugom, za domovinom svojom, a nije se nikako moglo 
sprijateljiti s mišlju, da ostane u tudjini, da život i rad svoj po- 
sveti tudjincu. Buduć se onda nije dalo nijednomu Slovencu, da 
kao profesor služi medju Slovenci, zamoli Fran, da ga namjesto 
med ju Hrvati, medju braćom mu po rodu i krvi ; i on bje sbilja 
imenovan profesorom na zagrebačkoj realci, gdje i ostade od 30. listo- 
pada 1860. sve do 17. kolovoza 1871., dakle punih jedanaest godina. 

Željan znanja i svieta, proputovao je malo po malo čitavu 
Hrvatsku i dobar dio Dalmacije. Slavoniju proputovao je većinom 
pješke; posjetio je takodjer Biograd i Bosnu, sve do Banjaluke. 
G. 1807. posjetio je i Pariz, u družtvu g. Torbara, g. profesora 
Rihtarića i g. Posilovića. sadanjega bisku})a senjskoga. Al i kako 
je rado Fi'an putovao po svietu, da proučava ljude i prirodu, 
ipak je najvolio, barom neko vrieme svojih praznika sprovesti u 
Kranjskoj u Ljubljani, na Bledn ili u drugom kojem mjestu. 



157 

Kad g. 1871. nastupi u Cislajtaniji Hoheiiwartovo ministar- 
stvo, pomisli Erjavec, da je Slovencem osvanula zora bolje bu- 
dućnosti, i da se sad neće više braniti rodjenu Slovencu, da 
medju Slovenci služi kao profesor. Pa kako ga je srce vuklo 
medju Slovence, zamoli on, da bude imenovan profesorom na 
realci u Gorici, kojoj mu molbi u istinu zadovolji cislitavsko mi- 
nistarstvo. 

Gorica je doduše liep i prijazan grad, al nije mogla nikad 
tako omiljeti Erjavcu kao što Zagreb. U Gorici naime ne bijaše 
nikakvog javnog sloven.skog života ; po kavanah i gostionah go- 
spodovala furlanština ; drugovi mu profesori bijahu uz riedke iz- 
nimke sami Talijani, Njemci i Tirolci. 

Pa tako rek bi osamljen druge godine svoga boravka u 
Gorici, oženi se Fran te uzme liepu i čestitu djevojku. Nu kao 
što u samoj mladosti, tako i tiekom cieloga mu života snadjoše 
ga svakojake obiteljske nesreće. Gospodja mu uviek poboljevala 
i mnogo na nervoznosti trpjela, od onoga časa, kada je za burne 
jedne noći udario grom u njegovu kuću. Samo sreći se ima pri- 
pisati da ostadoše na životu. Nu težke posljedice za njegovu go- 
spodju a i za njega morao je dugo trpjeti. Uza to nemila smrt 
ugrabi mu sina istom od 7 godina. Tako i on nesrećami bijen, još 
kao krepak muž nenadano 13. siečnja izpusti svoju plemenitu dušu. 

Djela su Frana Erjavca raznovrstna, kao što mu bijaše i 
cieli život i cieli rad vrlo raznolik. Uz raznovrstne prirodopisne 
knjige i razprave obogatio je on sa više vrlo krasnih stvari liepu 
knjigu Slovenaca, te je i mnogo pridonio razvitku jezikoslovja, 
bolje govoreć, književnoga jezika naše braće onkraj Sutle. Buduć 
nemamo ovdje ni mjesta ni vremena, da obširnije progovorimo 
o njegovih djelih, upozorit ćemo štovane čitaoce na djela, raz- 
prave, novele itd., .što ih je napisao. 

Fran Erjavec ljubio je svom dušom prirodopis. on je stoga 
ne samo pomno pratio dnevni razvoj i napredak te liepe zna- 
nosti, nego i sam iztraživao, izpitivao prirodu, u koliko su mu 
to prilike dopuštale. Ta se istina zrcali u svih njegovih i znan- 
stvenih i popularnih djelih, što ih je odposlao u sviet. U izvješću 
zagrebačke realke g. 18G3, priobćio je zanimivu razpravicu „0 
postanku i razvitku trakavica". U „Književniku" 18G4. priobćio 
je razpravu „0 vlasicah ili trihinah". U 31. knjizi „Rada" jugo- 
slavenske akademije izašla je Hepa njegova razprava „Slavonija u 



158 

rmilakolosrièiioiii pogledu". U izvješću goričke realke 1877. izdao 
je on razpravu: ..Die malakologisehcn Verhnltnisse der gefürstelen 
Grafschaft Görz im österreichischen Küsteiilaude". Kobeit, zatun 
Büttger pohvahio su ocienili Erjavčevu razpravu. Posljednji 
okrstio je dapače novog jednog puža Erjavčevim imenom. Ciau- 
silia Erjaveci. Medjutim još prije njega Brusina je Eij;ivtu 
na čast prozvao novi neki rod Erjavecia a osim toga dedicirao 
nm je nove vrsti: Hyalinia Erjaveci iz južne Hrvatske te iz 
austrijskoga Primorja: Fruticicola Erjaveci iz Hrvatske i Bosne; 
Napokon Odostomia Erjaveciana iz Jadranskoga mora . koja 
se je posljednja kasnije našla i u Siciliji. 

Al Erjavec nije se brinuo samo za učeni sviet. on je mnogo 
radio i za .školsku mladež. On je priredio slovensku kemiju, 
mineralogiju, somatologiju i zoologiju. Neke je knjige preveo, al 
ih nije sliepo preveo, nego ih je vješto i savjestno preradio za 
slovensku mladež. Prof. Levec spominje, kako je Fran više puta 
i po tjedan dana razmišljao, kako bi kojii karakterističnu rieč 
izrazio liepo slovenski, kako su skupa pregledali rječnik (ligaletov. 
Vukov, Miklošićev, pa kad sve to ne bi pomoglo, pisao bi Fran za 
nju Levstiku u Ljubljanu ili Šuleku u Zagreb. Al više no svim 
inim , stekao je Fran neumrlih zasluga kod svog naroda sa 
svojimi popularnimi .spi.si o prirodopisu. S jednom ciglom knjigom 
„Domače in tuje živali v podobah", koju je izdala .Družba sv. 
Mohora"'. u pet svezaka ("počam od g. 18G8. dalje svake godine 
po jedan svezak), popularizirao je Erjavec podpunoma prirodopis 
u sloven.skom puku, i ta je knjiga postala pravom zlatnom kiijiifom 
Slovenaca. Vidi se iz toga djela, da je Erjavec bio ne samo pod- 
})uno znanstveno i strukovno naobražen pisac, nego da je i te- 
meljito poznavao i sve nazore svoga puka o prirodi, da je znao 
i za sve njegove priče i jìjesme o životinjah, i da st' je trudio. 
pa možemo kazati, i podpuno uspio, da bogato blago svoga 
znanja zaodjene u liep, čist jezik, kakov je mogao čuti tek iz 
ustiju puka samoga. Stoga ga je i razumio sav puk, kao nikoga, 
stoga je i obljubio svim žarom svoje duše tu zlatnu knjigu, u 
kojoj ga je plemeniti pisac učio ljubiti prirodu te na svoju korist 
služiti se bogatimi zakladi, što jih priroda pruža čovječanstvu. 

Isto je tako krasno pisana i obljubljena druga njegova knjiga 
za puk, „Naše škodljive živali". koju je takodjer izdala „Družba 
sv, Mohora", u tri svezka (posljednji izašo g. 188U.) 



151) 

Al Erjavec nije pisao o prirodopisu samo za puk, za školu 
i za strukovnjake, on je pisao i za inteligenciju, koja se bavi 
liepom knjigom. Njegova „Mravlja" (izašla najprije u Janežićevoj 
koledi za 1857., onda pretiskana u „Novicah" od :25. listopada 
1858.) i njegov „Rak" odlikuju se jednostavnošću, neodoljivim 
humorom i krasnim jezikom. 

Njegova krasna razprava, „Bilinski brakovi" , namienjena 
hrvatskoj inteligenciji, izašla je u .,Viencu" g. 187G. 

Fran Erjavec je, kako već spomenusmo, mnogo privriedio i 
liepoj knjizi braće Slovenaca, te će se ime njegovo uviek spo- 
minjati uz prve slovenske noveliste. Njegovi beletristički spisi od- 
likuju se osobito naravnim, neodoljivim humorom te krasnimi 
opisi prirode. On je napisao mnogo pripoviesti i novela, većih i 
manjih, humoresaka. šaljivih i ozbiljnih putopisa, itd., koji su 
spisi raztreseni po mnogih slovenskih hstovih, koledarih itd. 

Iz ovo nekoliko rieći razabrat će svatko, koliko je Erjavec 
zasluga stekao za razširenje i popularizovanje prirodopisa, pa stoga 
kličemo iz pune duše : Slava Franu Erjavcu ! 

Josip Pri^l. 



Gradja za floru Dubrovačku. 

Dio prvi. 

Napisao 

Liijo Adamo vić. 



Još odavna poduzeli njekoliko ekskursijà po dubrovačkoj 
okolici u floristicne svrhe. Lani pak proučili temeljitije bližu oko- 
licu a obadjoli i podalje važnije predjele, toliko na suhu koliko 
i na moru, te evo naumili da sada ovdje iznesem žetvu tog 
iztraživanja. 

Moja se radnja nema smatrati za drugo nego pokušaj da 
sastavim sve one podatke, koji su razpršani amo tamo po bota- 
ničnoj literaturi i da nadodam ono što sam sam našao i opazio. 

U tu svrhu sam sve biline potanko pregledao i proučio na 
Visianievoj : „Flora Dalmatica" i na ostalim novijim vrehma. Svaku 
sam pojedinu bilinu sravnjivao sa sbirkom c. k. zoologično-bota- 
ničnog družtva u Beču i herbarom dubrovačkog Drobčevog muzeja, 
koji mi bijaše stavljen na razpoloženje od istog upravitelja, 
vriednog ornitologa gosp. B. Košića, komu i ovom sgodom iz 
srdca zahvaljujem na toj usluzi. 

Sumljive i škakljive individuume pregledao mi je dobrostivo 
iz svoje volje veleučeni gosp. dvorski savjetnik j. r. sveučil. prof. 
Dr. A. Kerner vitez od Marilauna, te mu izrazujem najsrdačniju 
zahvalnost i odanost na ne malom trudu. 

Napokon zahvaljujem svoj onoj gospodi, koja su mi, bilo 
savjetima, bilo knjigama ili kojim mu drago drugim načinom, bila 
u čem pri ruci. 

Pogreške, koje će se biti meni ukrale , neka mi čitalac do- 
brostivo oprosti, te neka se sjeti da nije nitko savršen a tim manje 
još moje slabašno pero. 

Mjeseca svibnja 1887. 

11 



A. Obćeniti dio. 



I. Historični preg-leđ. 

„Tudjinoi sve to više i'ailc, a mi pr« 
krštenih ruku gledamo !" 

S. Brusina. 
Decenium zool. liter. Kad jug. aliad, 
Lir. str. 193. 

Neumorni botaničar dr. A. Neilreich u svojim „Vegeta- 
ti o n s v e r li ä 1 1 n i s .s c von C- r o a t i c n " počimlje povjestničku 
smotru od prilike ovim riečima: „Pisanje povjesti botanike u 
Hrvatskoj jest lako i težko, kako se hoće; lako, jer se pri škrtim 
podatcima malo .sto može kazati, težko, jer i o tomu „malo" 
valja napokon ipak da se nješto reče." 

A kojim se, ako ne ovim, riečima ima započeti pisanje 
poviesti rada na botaničkom polju u Dubrovniku ? 

Na žalost nikakvim drugim. 

Greliota je, da stari Dubrovčani , koji su u svakoj grani 
ljudske ugladjenosti bili izgledom svih balkan.skih naroda, niesu i 
u ovoj struci iztakli kakvog Boškovića ili Gundulića, nego su 
žalibože ostavili sve do dana današnjeg botaniku kao netaknutu 
ledinu , po kojoj su u novije doba veleč. biskup Vodopijić i pok. 
Franjevac Kuzmić sakupljanjem bilinskih imena iz usta naroda, 
pak i sabiranjem bilina uz Piubriciusa i Neumayern, bili stoprv 
pokušali da zabrazde i štogod omekote. 

Ali i to, što su radili, rachli su u muku tobož iz potaje, 
kao da su se čega bojali; jer izuzmemo li okolnost da su sabi- 
ranjem bilina podpomagali na taj način dr. Roberta de Visiania 
pri sastavljanju flore dalmatinske, a sakuj)]janjem imena dopri- 
nieli dosta, da je Šulekov „Imenik bilja" izpao .savršeniji, ne 
.srctamo nigdje kakvu razpravu ili radnju kojeg od .spomenutih. 
Sam Vodopijić, što je baš jedini, te se razlikuje od ostalih, koji 



163 

nezaslužuju neg ime „s birač i" sam on, pomoli kritikom Visia- 
nieve „Flora dalmatica" u Maschekovom „Manuale del regno 
di Dalmazia" za godimi 1874. talijanskim jezikom. I to — 
barem po onomu, što ja znam i što sam mogao izcrpsti — 
bijaše sve. 

Gdje dakle sretamo veću brigu za proučavanje naših gora 
i naših dola? 

Istini, ali ne nama, na čast, tudjinci su bili oni, koji su 
prvi osvrnuli svoju pažnju na naše zemlje ; oni, a to Talijanci i 
Niemci, dolažahu i sakupljahu naše blago, dočim se mi zado- 
voljavasmo gledati to podrugljivim okom i nazivljati ih ,,trava- 
rima" ili ,,z mi jarima" kako bi se kada koji čim bavio, bilo 
botanikom bilo zoologijom. 

Tako su naši stari uzimali u šalu one, koji se starahu za 
iztraživanje njihove zemlje, čiju vegetaciju niesu se stidila da 
spoznaju ni tri vladara i jedan carski namjestnik, kako ćemo 
to niže na svoje vrieme vidjeti. 

Kao jedino opravdanje, o tomu zanemarenju realija, ima se 
uzeti u obzir ondašnji duh vremena kad su humanistični principi 
otimali mah i vladali u svim krugovima. — 

Najstariji podatci potiču od godine 1530., kad je naime 
mletački liečnik i plemić Antun Musa Brasavola preplovio na ovu 
• obalu, da razmotri Dalmaciju, dakle po svoj prilici i Dubrovnik, 
i priobćio to u svomu spisu : „ E x a m e n s i m p 1 i c i u m medica- 
mentorum" tiskano prvi put g. 1537. u Lijonu, po drugi put 
god. 1539. u Mletcima i napokon 1544. godine u Londonu. Ovu 
knjigu niesam mogao nigdje naći, te zato neznani od koje je vriednosti. 
Njekoliko godina kasnije proputova Brasavola opet Dalmaciju 
u družtvu vojvode Alfonsa I. Ferarskog, na čijoj je službi 
tada on bio. 

Dvadesetak godina iza njega preveze se na naš kraj Lujo An- 
guillara, upravitelj paduanskog botaničkog vrta, i objelodani svoja 
iztraživanja u knjižici: „Semplici dell' eccellente m esser 
Luigi An g u il tara" tiskano u Mletcima god. 1561. On donosi 
opis i razne opazke o 760 rodova uz hrvatska narodna imena 
njekog diela bihnà što je našao. 

Veću ili manju pažnju našem zemljištu posvetiše : P. B o c- 
cone god. 1697. u djelu: „Museo di piante rare ecc." 
na str. 23. V. Donati (1743—50): „Saggio della storia n a- 



164 

t iir a 1 e m a r i n a d e 1 1 ' A d 1- i a t i e o". Isusovac J. A g o s t i (1 770) 
„De r e b o t a n i c a t r a c t a t u s" na str. 80, 1 28. Isusovac M a 1 1 e i 
i liečnlci Aquila, Bue sakupljahu imena iz usta naroda te ih 
pisahu pokraj dotične biline osušene i pripravljene ; njihove ruko- 
pise pruži dr. Šuleku pokojni franjevac 0. I. E. Kuzmić, Dubrov- 
čanin. 

Ovoga vieka počimlje bolja era po botaniku u Dalmaciji, od- 
nosno i u Dubrovniku, te susretamo množtvo štovatelja i prijatelja 
naše flore. Ja ću ovdje pokušati da nanižem kronologičnim redom 
sve knjige, sva priobćenja i sva putovanja, koja se tiču dubro- 
vačke flore. 

1802. godine izda Josip Host, iz Senjske Rieke, opis svog puto- 
vanja u Dalmaciji pod naslovom: ,,Plantae in Dal mati a 
lectae." 
1805 Josip od Seenusa tiska u Nürnbergu: „Reise nach 
I Strien und Dalmatien". Za oba ova ne bih se usudio 
reći za stalno da su bila u Dubrovniku, ali ih navodim ipak 
baš s toga, što niesam nigdje našao da niesu bila. 
1818. Car Franjo I. posjeti, u pratnji advokata dr. Porten- 
schlaga od Ledermayera, cielu Dalmaciju. To putovanje 
opisa isti Portenschlag, sa botaničkog vida, u svomu djelu: 
„E n u m e r a t i o plant a r u m i n D a 1 m a t i a 1 e c t a r u m. 
Vionnae 1824." 

On tu navodi, uz množtvo poznatih, njekoliko ricdkih i 
novih bilina, kojim podade i shodno ime. U dubrovačku 
floru spadaju : 

AthamantJta ramosissima Forienschìg. (sinonim: A. fla- 
vescens Vis.), Bcrtcroa procmnhcns Portensclilg. (sinonim: B. 
mutabilis D. (I.) Statice retmilata Portenschlg. (syn. S. caspia 
Willd.) Trifolium dalmaticum Portenschlg. identičan sa T. 
supinum Savi, ali ni pošto sa T. dnlmaticum Visiani. liuhus 
amoetms Portenschlg. (syn. R. dalmalicus (luss.) Gcntaurca 
virgata Portenschlg. (syn. C, punctata AHs.). Mantago lanata 
Portenschlg, o ovoj vidi po tanje na svom mjestu. Osim 
ovih valjalo l)i spomenuti Rumex huccphalopìiorus L. i Del- 
pJiinium haltcranum Sibth., koje on navodi za Dalmaciju, ali 
ne označuje pobliže predjel. 
1820. (i. Bartling profesoi' n Götliiigenu. izdade vriednu ali 
nepodpunu radnju : „De 1 i 1 1 o r i b u s a c i n s u 1 i s mariš 



165 

Hb u mici, dissertar io geogr. botanica." Važan je 
samo Di an th us liburnicus Bartl., što on prvi nadje 
u Dalmaciji ; uz to i D i c h o d o n a n o m a 1 u m Bartl. (syn. 
Stellaria viscida M. B.) 
1821. Od ove godine unapried dolažaše profesor Robert de Vi- 
siani kroz praznike više puta po cieloj Dalmaciji, te sakup- 
ljaše marljivo kao pčela gradivo za svoju floru, a kadikad 
tiskaše i na po se koju razpravu u Regensburzkoj „Flora". 
Tu opisa on pod imenom : „ P 1 a n t a e r a r i o r e s Dalma- 
tiae" njekoliko novih bilina. 

1826. U Padovi izadje na vidjelo Visianievo djelo: „Stirpium 
d a 1 m a t i c a r u m speci m e n" . Knjiga ima 56 strana, do- 
nosi opis i razne opazke važnih njekih dalmatinskih rodova. 
Zanimivi su njegovi pokusi učinjeni na dalmatinskim bili- 
nama u paduvanskom botaničnom vrtu. No djelo nije baš bez 
pogrešaka. 

1827. Nalazim u Šulekovom biljarstvu (II. dio str. 12.) da je ove 
godine izdao Pariseli u svomu izvještaju o čudnovatom fe- 
nomenu detonacije na Mljetu, i njeke viesti o bilinama spo 
menutog otoka. (Plantae insulae Meledae). Žao mi je, da 
niesam mogao imati pri ruci tu radnju, koja bi mi možebit 
bila dosta koristila. 

Od godine 1828. do 1848. pojaviše se mnogi štovatelji 
dalmatinske, odnosno i dubrovačke vegetacije. Medju ostalim 
Dubrovčanin Josip R u b r i c i u s, carski namjestnik barun Wei- 
den, Fr. Mayer, Eh le („Elenchus plantarum Dalmatiae, 
Königsberg 1840".) J. Crezs („De Potentillis Hungariae, 
Croatiae, Dalmatiae et litt, hung".) Czampo (,,De Euphor- 
biaceis Hung. Croat. Daini".) pak godine 1840, saski kralj 
Fridrik August sa trstjanskim ljekarnikom B. Bi aso- 
letto. Ovaj zadnji opisa to putovanje, godinu kašnje, pod 
naslovom : ,,V i a g g i o di S. M. Federico Augusto, re di 
Sassonia, per 1' Istria, Dalmazia e Montenegro". 
Trieste 1841. in 8. Biasoletto, kao marljivi i revni botaničar, 
spominje u svom cijelu mnoge biline, koje je na svom pu- 
tovanju sabrao i susreo. 

U ovo doba spada i rad gimnazijalnog prof. F. Detterà, 
toliko u Spljetu koliko i u Dubrovniku. Njegovo djelo : B o- 
t a n i s c h e r W e g w e i s e r i n d e r Gegend von Spalato 



166 

in Dalmati tMi" donosi množtvo buina, koje rastu oko Du- 
brovnika, no kadkada niesu baš tačno klasifikovane ili po- 
griešena su imena auktorft ili mjesta gdje rastu. U obće 
djelo nije drugo nego goli imenik bilina, koje Petter sabra 
u Dalmaciji (1057 vrsti). Taj alfabetični katalog, koji do- 
nosi i naša narodna imena i stanovišta bilina, bi sastavljen 
jedino u spekulativnu svrhu, da se naime svi oni, koji bi 
željeli imati dalmatinskih bilina, umiju vladati komu bi se 
u tu svihu okrenuli. 

1852. Svrši Visiani svoju „Flora dalmatica" izdavši III. dio. 
Prvi dio izadje u Leipzigu već god. 1842., kad još nijedna 
zemlja u carevim nije imala podpunog i kritičnog opisa 
svoje flore ; * drugi dio dodje već god. 1847, u istom gradu, 
na vidjelo. 

Dalmatinska flora po Visianiu obogati znanost sa šest 
novih rodova {Oeosporangium. Taeniopetalum^ Alschingera, 
Amplioricarpos , Chamaemelum, Chamaecijtisus) i po prilici 
sa pedeset vrsti. Visianieva je flora naslonjena na predu- 
boko proučavanje i razmatranje raznih individua, te je zato 
od velike tačnosti. S druge strane Visianievo oko bijaše to- 
bož po naravi obskrbljeno takovom analitičnom dokučivosti 
da je prodiralo i u najsitnije potankosti i razlikovalo naj- 
škakljivije slučajeve hybridnosti i individualne varijacije. 

No što je žaliti jest, da Visiani, i ako naše gore 
list, nije poznavao svestrano i temeljito svaki predjel u po- 
krajini, a to s toga, što nije imao sreću da po dulje stanuje 
u raznim važnijim krajevima, već se morao zadovoljiti onim, 
što je mogao pronaći na svojim pojedinim posjetima i podat- 
cima, što su mu pružali prijatelji i poznanici ; te nije zato ni 
čuda, nadasve kad se promisli na dugo prostiranje i nepri- 
stupni sustav naših gora, a k tomu pak i na nestašicu sred- 
stava za putovanje i konak, da su kašnji iztraživatelji naišl- 
na tolike biline, koje Visiani nije bio spomenuo ili za koje 
on nije tačno bio opredielio sva stanovišta. 



* Oko godine I8i(). obstojala je doduše već za Šlezku (Wiiniiier el Gra- 
bowski) i donju Austriju (Host) opisana Flora, no te su radnje prema Visia- 
nievoj tako nesavršene, nesgodne i netačne, da ih se može dandanašnji slo 
bodno i zabaciti. 



167 

1854. godine, posjeti carski vrtlar Franjo Maly cieln Dalmaciju, 
te odnese sa sobom u Beč nniožtvo živih a i pripravljenih 
suhih bilina. 

Žive biline goji djelomice još dan današnji on isti u 
bečkom perivoju „Belvedere", Dr. Schott izda još iste 
godine, u svojim „Analecten" izvještaj o bilinama, koje Maly 
nadje u Dalmaciji. Za više bilinà, koje hoće da je Maly 
našao u Dalmaciji, nije još dokazano, da li ovdje sbilja niču, 
kao n. pr. Anchusa verrucosa Lam., Cerinthe alpina Kit., 
Salvia clandestina L., BJiodođenđron chamaeci/stus L., Achillea 
ageratum L., Thrincia hirta Rth. itd., no vjerojatnije je, da 
će ih Maly biti valjda susreo, na svom povratku, u Hrvat- 
skoj ili Kranjskoj , pa se poslie nije više spomenuo gdje je 
što vidio. S toga baš Maly ne navodi nigdje pobliže stanoviti 
predjel, gdje što niče, već samo obćenitiji oblik : in pascuis, 
in cultis, in suhalpinis itd. 

1859. U regensburžkom botaničkom listu „Flora" objelodaniše se 
tolike pomanje razpravice i viesti o dalmatinskim bilinama. 
Tu je ponajprije bio govor o Linaria dalmatica, koju Miller 
opisa i i)rouči. Ta Linaria, koja se susreta stoprva niže 
Spljeta pa sve do Budve, pripada izključivo dalmatinskoj flori. 

1865. Izkrca se više puta na dubrovačko zemljište ondašnji po- 
morski vojnički liečnik Dr. Emanuel Weiss, da prouči pri- 
morsku floru. Godinu kašnje tiska te svoje ekskursije u 
„Verhandlungen der k. k. zoolog,-botanischen 
Gesellschaft in Wien,, pod naslovom: „Floristi- 
sches aus I Strien und D al m alien". On posjeti Mljet, 
Ston , Rieku , Gruž i Bosanku do Vlaštice. Medju običnim 
bilinama, koje je on našao oko Dubrovnika imadu i njeke, 
za koje se nije znalo da rastu u dubrovačkoj okolici, a to 
su : Erica midtiflora L. na Mljetu, Bellevalia dubia Rchb. u 
Gružu, Oplirijs aranifera Huds. u Gružu (?), Laurus nohilis 
L. Šumet, Muscari parviflorum Desf. u Lapadu. Osim toga 
navodi on njeku Anthemis chia L. aclieniis 6-carinatis, koju 
je našao u Gružu. te predlaže njoj, kao novoj vrsti (?) ime 
Anthemis Visiami. 

1866. Posjeti isti dr. Weiss po drugi put Dubrovnik, ali u 
zimsko doba. Njegovi izleti ograničiše se samo na sabiranje 
kriptogama, poimence mahovina i lišaja. I to je tiskalo iste 
godine spomenuto družtvo. 



168 

1867. Ove sc godine doveze do Dii))iovnika vriedni botaničar, 
Ijeilinski profesor Dr. Paul Asclierson. Predje ciele Konavle 
(primorske), posjeti Srgj , Lokrnm, Lopud, Sipan i Ston. 
Sliedeće godine donese to njegovo putovanje bečki botanički 
organ: „0 esterreichisches bot. Wocbenblatt". 

Od buina, koje Ascherson spominje, bile bi za Du- 
brovnik nove; Juncus Gerardi Loisl, Cymodocca nodosa 
Aschers., Ttjpha angustifolia L., Lcmna minor L., Orobanche 
Ilederae Duby, i Tuia tomentosa Moench. 

1868. Bečki botaničari posla.še o svojim troškovima, tirolskog 
sabirača Teodora Pichlera u Dalmaciju , da sabire za njih 
raznih bilina. Istomu Visianiu bijaše Pichler dosta pri ruci. 
No od najviše je ciene bio njegov ovdješnji rad po njemačke 
iztraživatelje, jer su po njegovu putu i kod kuće proučavali 
nazu floru , te se tako tumači kako su njeki ter njeki 
botaničari, koji niesu nikad ni vidjeli Dalmacije, iznašli i 
opisali novih dalmatinshih bilina, kao n. pr. Euphorbia ra- 
gusana Rchb. , Mentha seriata A. Kerner , Ceterach crc- 
natum Milde i druge. 

Što se tiče opisa Pichlerovog putovanja po Dalmaciji* 
izlaknuh već lani njeke opazke. (Sravni „Glasnik hrv. narav, 
družtva u Zagrebu", svez. IV. 1886). 

1869. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu 
izdade Schlosserovu i Vukotinovićevu : „Flora croati c a". 
Djelo je sastavljeno analitičnom metodom, te sadrži u sebi 
karakter i opis svih onih bilina, koje rastu u Hrvatskoj, 
Slavoniji i Dalmaciji. Što se Dalmacije tiče, auktori su na 
prosto izvadili sve podatke iz Visianove „Flora Dalma- 
tica", neobaziruć se na novije viesti, koje su mogli izcri)stl 
u svim onim djelima i priobćenjima što potiču od g. 185:2. 
do 1809. Uz to pak niesu svud tačno za svaku bilinii na- 
vedena ni ona stanovišta, koja se nalaze u istoj Visianijevoj 
radnji. U ostalomu, djelo je, što .se tiče Hrvatske, dosta 
dobro, te bi češće od i.stog Vukotinovića popunjeno, izprav- 
Ijono i nadoknadjeno u „Radu" iste akademije, u „Oesterr. 
bot. Zeitschrift", u „Ver han dl. der zool. G es e 11- 



* Ilitter von Pitto ni: „Reise Theo der l'idi lers i ii l);il ma tien': 
Oerileir. l)otanisches \Vochenl)latt. 18(58. 



169 

Schaft in Wien" pak i lani u „Glasniku lirv. naiavo?!. 
družtva n Zagrebu", na str. 166. 

1872. Uvidjevši Visiani nedostatnost svoje flore, uslied ogromnog 
novog gradiva, što mu pružiše prijatelji Botteri, Vodopijić. 
Papafava, Stalio, Tommasini, Sendtner, Kargl. Malv i drugi, 
a hoteći s druge strane i sam tomu doskočiti, izdade u 
^[letcima prvi prilog svojoj flori: .Florae Dalmati cae 
Supplement um". Venetiis 187:?.. tvpis .Jos. Antonelli. U 
ovomu se prilogu susretaju mnogi izpravci glede podataka 
dubrovačke vegetacije, k tomu pak i njeke nove buine. — 
Iste ie godine došao iz Beča u Dubrovnik i botaničar Knapp. 

1873. Ove godine bi tiskan, no neznam u kom listu, Visianiev 
putopisno-floristički članak >Sulla vegetazione e sul 
clima dell' isola di Lacroma". Ja sam se dočepao te 
radnje od njezina početka pa gotovo sve do svrhe, no bez 
prvih strana lista (ili knjige?) gdje pripada. 

Opis Lokruma nije mogao bolje izpasti. te se lako 
odmah razpoznaje zlatno Visianovo pero. Uz to donosi i 
klimatično-vegetativnih opazaka pa i kratak imenik tudjili 
tropičnih bilina, koje veoma dobro uspievaju na ovomu 
otočiću bez ikakve zimske zaštite. 
187-4. Kako već spomenuh, u Maschekovom .Manuale del 
regno di Dalmazia" za ovu godinu, nalazi se na tali- 
janskom jeziku članak biskupa Vodopijića o Visianievom djelu 
.Flora dalmatica". U tom članku nema prave ocjene 
ni opazaka piščevih, već samo nabrajanje važnijih raprezen- 
tanata dalmatinske vegetacije. Navodi uz to glavniju razdiobu 
u primorsku, gorsku i subalpinsku floru i nove biline. koje 
Visiani nadje do onda u Dalmaciji. 
1876. Spustiše se iz Beča u Dubrovnik za floristične svrhe 
Spreitzenhofer, Beuss i Pichler. 

Iste godine izadje u Mletcima drugi prilog Visianievoj 
-Flora dalmatica" (Supplementum alterum, u »Atti del R. 
Istituto di scienze"); malo kasnije pak i treći (i zadnji) prilog 
istoj flori. 

U ovim dvama zadnjim prilozima popunja Visiani 
dalmatinsku Horu u pogledu stanovišta bilina . osim toga 
obazh'e se mjestimice i na Bosnu i Ercegovinu te Crnugoru. 



170 

I ovako je, što ja znam, Visianievoni sniiru jircslao i izrcznuo 
svaki i najmanji pokušaj na botaničkom polju u Dubrovniku; 
tko bi mogao pisati — nije liotio, tko može — neći'. a mi ćemo 
sutra imati da žalimo gubitak kojeg vriednog čovjeka s toga što : 

„NuUus argento est color, 
avaris abolito terris." Hör. 



IL Prirodna svojstva zemljišta. 

1. Geografičui položaj i granice. 

Dubrovnik (Ragusium — Ragusa) pod kojim razumiemo 
dandanašnji politički kotar, prostire se izmedju 42" 22' do 42<' 
50' sjeverne širine i 85" 14' do 36" 10' iztočne dužine po meri- 
dijanu otoka Ferro. Nalazi se na jugu njekdašnje mletačke Dal- 
macije, te graniči: na sjeveru Pelješkim poluotokom (Sabioncello) 
i otokom Korčulom, (Gorcyra nigra — Curzola) na sjevero-iztoku 
i iztoku Ercegovinom, na jugo-iztoku i jugu Bokom kotorskom, 
a na zapadu jadranskim morem. 

Kotar obuhvaća 14*09 □ geograličnih milja, i sadržava, osim 
Pe]je.škog poluotoka i Lastova, gotovo sve zemljište, što je njeka- 
dašnja dubrovačka republika imala pod sobom. Mi ćemo to ze- 
mljište razdieliti u dvie skupine: u kraj naime, (Kontinenat, 
kopno) i u otoke. 

Dubrovački kraj počimlje s Klekova zaljeva (Pelješac, 
Stonska prečba, hnoticaj te se proteže sve do Sutorine (Erceg- 
Novij u duljini. 

Grad Dubrovnik leži .stranom na otočiću (Lausa?), što bijaše 
u staro doba odciepljen od kopna, stranom pak proteže se na 
podnožju brda sv. Srgja, od Žarkovice do Boninova, obuhvala- 
jući predgradja Ploče i Pile. Iza predgradja „Ploče" (Sv. Jakob, 
Orsula) otvara se plodna dolina Župa (Dubac, Cibaće, Most, 
Kantule, Kupari, Srebrno, Mandaljena, Makoše, Postranje, Mlini, 
Vrelo, Smokovjenac, Plat). Dalje put juga nalazi se Cavtat s Ko- 
navlinia. Za Srgjem, (prema Ercegovinij medju kamenitim viso- 
kim ravnicama sretamo sela: Bosanka, Brgat, (dolnji i gornji) i 
Šumet (Gionchetto). 

Prema sjeveru leži luka Gruž (Lapad, Babinkuk, Petka, 
Kantatik,) s Riekom (Ombla), Zatonom (Malti), Orašcom (Valdi- 



171 

noce), Trstenoni (Cannosa), Bršečinam, Majkovima, Slanom, Slo- 
nom i Slonskim primorjem. — 

Otoci dubrovački, osim Mljeta, nezaslužuju do kraja ovo 
ime, već se mogu slobodno svi smatrati kao veći ili manji ostrvi 
(scogli). 

1. Mljet (Melita — Meleda) udaljen je od Dubrovnika četiri mor- 
ske milje prema sjeveru, a od Pelješkog poluotoka dieli ga 
konò širok 1 milje. Dug je pet milja ; površje mu zauzim- 
JJ6 1^/4 D gegr. milju. Najznatnija su mjesta na njemu: 
Babino polje, Maranovići, Prožura, Koriti, Porto Palazzo. 
i2.- Jaki Jan (Licnana — Litignana — Lagnana) i Olib (Olipa) 
dva ostrva na jugu Pelješca, izmedju Stona i Sipana. Oba 
nenastanjena i pusta. 

3. Sipan (Juppana — Giuppana). Najveći od svih ostalih o.strva; 

obseg mu je od 3 i ^j^ milje ; dug 1 74 milje, širok preko ^4 
milje; nalazi se 3^2 milje na sjevero-zapadu Dubrovnika. 
Sela na Šipanu : Luka, Sugjuragj, Pakljena. 

4. Lop ud (Dalaphodium — Isola di Mezzo) na jugu Sipana, 

mnogo manji od njega, obseg mu je od 1 milje i pò. Sela 
na Lopudu nema neg jedno glavno. 

5. Kolo čep (Galamota) Jednu milju i pò na zapadu Dubrov- 

nika. Obsiže 1 ^4 milja , te je najmanji u nizu Elaphitskih 
ostrva. Dva su sela, te se zovu „gornje i donje Čedo." 

6. D a k s a (Daxa — Dassa) ostrvić, koji zatvara gružku luku, 

Pust. 

7. Sv. Andrija (S. Andrea) pusti ostrv u pučini, na zapadu 

Dakse. 

y. Lokrum (Lacroma), ostrv prema Dubrovniku, nješto put jugo- 
zapada. Dug je Vi milje, a širok 7i6 milje. Na njenm je 
tvrgja i ljetni dvor visoke c. kr. kuće. 

9, Mrk an i Bob ara, uz Supetar i mnogo drugih neznatnih, 
sastavljaju onaj mali niz ostrvića, što se poredaše na zapadu 
Cavtata. Svi su pusti. 

2. Geologični i oro-idrografični sustav. 

Dubrovačko zemljište, koje se ni u čem ne razlikuje u svo- 
joj sastavini od ostalog dalmatinskog, pripada podpuno kršnoj 
formaciji (carso, Karstgebiet). 



172 

Pod ricci „Krš" Sonklar ne razuiiiijo samo iijeki geogralìètio 
opredieljeni gorski odsjek, nego njeku oso])itu formu povr.šja gor- 
skog, koja je spojena trima uvjetima: 1. da ima njeku podobu 
visoke ravnice, (Plateauartige Gestaltung) ; 2. da ima njeku sta- 
novitu absolutnu visinu, koja obično nije niža od 300 met. ; 3. da 
prevladjuju mladje vapnene formacije: kreda, numuliti, itd. 

Kršni se predjeli karakterizuju i svojom neplodno.šću ; izgle- 
daju u obće kao njeka siva, gola, pusta masa kamenja. 

Kamenje oko Dubrovnika je obično gusto, boje izmedju 
svietlo smcdje ili žutkasto biele i sive, na uglima kadkada pro- 
zirno; od fosilnih živinskih telesà nalazi se Numulità, Echinità 
i Hipurita , ove su zadnje dvie okamine rjedje i to u primorskom 
kamenju. 

Pobliže promatrajući* sretaju se dvie varijacije u gorskom 
kamenu ; jedna modrušasto-sive iliti tmasto-pepeljaste boje, tvrda 
i kompaktna sastava (Primorje. Ston, Kliševo, Gromača, Lju- 
bač) a druga, modrušasto-sive boje, koja uslied raztroška po- 
stane siva te se sitno-zrnasta sastavina lapora i pjeskovita ka- 
mena. Predjeli gdje se sreta ova zadnja varijacija jesu u isto 
doba i najplodniji, kao što sbilja Konavli, Rieka, Zaton, Orašac itd. 

Zemlja je oko Dubrovnika dobrim dielom ilovača puna crve- 
nog željeznog kiša, u.slied čega i izgleda crvena. U manjoj mjeri 
se sreta lapornjače, a veoma malo crnice, koja je postala uslied 
raztroška. Naidje se gdje ter gdje i na koju na.slagu pjcskovito- 
muljaraste zemlje, ali to veoma malo i riedko. 

Brda dubrovačka nijesu drugo nego na.stavak dinarskih 
alapa, koje padaju pri onostranoj obali Neretve, a dižu se sve 
to više put Dubrovnika dokle ne dopru kod Oricna do svog ma- 
ksimuma. 

Sva ta brda imaju jedan te isti karakter, te čine neprekinuti 
lanac uz ciclo primorsko zemljište i šire se sve to guš(''c put 
Erccgovine čineći tako njeku uzvišenu zemlju (Platcauland.) 



* Ovu, doduše, sitnu razliku čini Pcller u svomu djelu „Dal ni alien 
in seinen verschiedenen Beziehungen" I. dio. Koliko je to taèno i 
oprcdieljivo, ne znam; svakako nnslini, da nije haš bez temelja, pošto gorska 
eocenska formacija razlikuje se sbilja od horizontalne kvaternarske formacije i 
u lomu što se ovdje sreta gdje ter gdje tup (tufo, Kalktutl) treset (Torf) crvena 
zendja, itd. 



173 

Najvažnije visine u Dubrovačkoj okolici jesu ove:* 

1. Supetar — ostrv prema Kavtatu — najviša mu tačka 

dopire do 18 metara. 

2. B o b a r a — ostrv uz Cavtat — najviši vrh 85 metara. 

3. L o k r u m (Manastir 48 m.) tvrdja 89 m. 

4. Koločep — najviša točka 99 m. 

5. M o t V i e r n a — brdašce izmedju Gruža i Dubrovnika — 

102 met. 

6. Petka — brdo u Gružu, više Lapada — 129 m. 

7. L o p u d — najviši vrh — 140 m. 

8. Š u m e t (Gionchetto) dolina pod Vlašticom — 142 m. 

9. Or su 1 a — vrh blizu manastira Sv. Jakoba, na Pločam 

— 176 met. 

10. Gilipi — Donja gora, selo u konavlima — 184 m. (crkva!) 

11. Nuncijata — brdo više Gruža prema Rieci — 195 (20G 

tvrdja) met. 

12. Sipan — najviši vrh — 130 m. 

13. Sv. Ana (selo, donji Brgat) — 225 m. 

14. Bosanka — visoka ravnica za Srgjem, selo (264 m.) — 

290 met. 

15. Vepar — • brdo u Primorju, blizu Hodilja — 320 m. 

16. Spas 340 m. Planjak 360 m. Oba brda na otoku mljetu. 

17. S r g j — (kod Fort, Imperiale) brdo više Dubrovnika — 412 m. 

18. Brotnjice u Konavlima 460 m. do 509 m. 

19. Veliki grad — najviši vrh na Mljetu — 520 m. 

20. Smrekovo korito — brdo u Konavlima — 560 m. 

21. Oštra glavica — brdo u Konavlima — 609 m. 

22. Gradina — brdo više Bršcčina — 622 m. 

23. M a 1 a n š t i c a — brdo više Vrela, u Župi — 651 m. 

24. Mala S n i e ž n i c a , brdo u Konavlima 750 m, (.Jelena-go- 

ra 800 met.) 

25. Rogo — • brdo više Rigjicà, blizu Slanoga — 870 m. 
26- T m or — brdo blizu Mravinca kod Stona — 903 m. 

27. V 1 a š t i c a — brdo više Šumeta i Brgata, na erccgov. gra- 

nici — 909 met. 

28. Bjelotin — brdo u Konavlima — 1006 m. 

29. S n i e ž n i c a (Ilijina glava) — brdo u Konavlima — 1241 m. 



* Visine vadim iz: ,.Photog raphische Copien" des k. k. militär- 
geogr. Instituts in Wien. Gradcaitenblatt 3.5, 36, XVIII, XIX. S.O., N.O. 
N.W., S.W. 



174 

Ravnice iiiesii od velike važnosti na dubrovačkom zem- 
ljištu, ne tol)ož s toga, što su većim dielom kamenite, nego s nesta- 
šice živih voda, koje bi podpomagale raztrošenje kamenja i suhih 
bilinskih tvari. 

Iza primorskog brdovitog lanca (litoralna kosaj prostire se 
niz duljinu cielog kotara, prema Ercegovini, više ili manje pro- 
strana visoka ravnica; ona je mjestimice gojena, te radja veoma 
dobro, a većinom je obsežan pašnjak. 

Doline su takodjer većim dielom neznatne; iza svakoga 
briega sliedi po koja pomanja dolina, (Brgat, Šumet, Zaton, 
Slano, Ston, Lisac, Gepikuće itd.), kojim obično pripada i po 
koji potočić. No svakako znamenite su : 

1. Konavoska — (polje konavosko — vMvalrj — canalis 
— Konavli) duga je od prilike dvadeset milja, proteže se od 
Cavtata (Čilipi, Zvekovica) do Pločicca, otale opet, ali mnogo uža 
i izpresječena brežuljcima sve do Vitaljine (Sutorina — Novi). 
Zatvorena je niz duljinu s obiju strana bregovima; preko nje 
teče rječica Ljuta, koja zimi poplavi, te uz ekvinocijalne kiše 
doprinese dosta, da ciela dolina ostane pod vodom. Zemljište je 
veoma plodno i dosta dobro gojeno. 

2. Župska — (Breno) dolina; od Dubca (Postranje, Čibače) 
do Mlina. Veoma je plodna, ^/g su joj obradjene, a Vs spada na 
pašnjake i kamenje. 

2. Riečka (Ombla) se proteže niz cieli tek Rieke (4 milje), 
izmedju naglo strmih brda. Veoma je uzka ali puno plodna. 

4. Babin op olj ska, na Mljetu, ima Y-iD milj«^ površja; 
uz ovu imamo i njekoliko pomanjih dolina na Mljetu, kao: Sirulje, 
Propadi, Dol, Popov dolac, itd. 

Ceste i puti, izuzevši njeke u lilizini grada, odavaju odmah 
bogatstvo i obilnost kamenja, kojim je naša zemlja obskrbljcna ! 
U zagorju nema cesta, putevi su dosta primitivni. Od primorskih 
najbolji su u gradskoj, župskoj i riečkoj okolici (put na Brgat, 
Žarkovicu, Srgj, Šumet (vodovod), na izvor Rieke, na Sv. Vlaha 
od (Joiice, put iz Oboda, kroz Zvekovicu u zagorske Konavlc 
itd.j. Iz Dubrovnika vode tri ceste raznim smjerom : 

1. Marni on to va cesta (put Gružki) vodi iz pred- 
gradja Pile u Gruž. Otole se razgranjuje put Lapada, Babinkuka 
i put Rieke. Nastavlja se opet s onu siranu Rieke (kod Mokošice) 
te ide Liz Zaton, Orašac, Trsteno, Brsečine, Slano sve do Stona. 



175 

2. Župska cesta, s Ploča u Župu, otale na Cavtat, pa 
s Oboda kroz ciele Konavle preko Sutorine u Erceg Novi. 

3. Trebinjska cesta vodi s Ploća put Župe, s Dubca 
zaokreće put sv. Ane i Brgata, tiče podanak Vlaštice te ulazi 
kod Carine u Ercegovinu, odkle pak sliedi dalje put Trebinja, 
Ljubinja itd. Ukupna slika, koju čine ove naše zemlje, veoma je 
romantična i poetična, pošto niesu sve niti monotone ravnice, 
ni jednolična brda, već uz strme, gole hridi susretaš dubokih 
uvala, uz zelene brežuljke, plodnih dolina, uz ravno more strašnih 
pećina, špilja itd. Ista svojstva, kao kontinenat, pokazuju i otoci 
dubrovački, koji niesu ništa drugo nego njegovi odciepci uslied 
teluričnih sila. Dokazom tomu služe geognostična svojstva istih, 
koje se ni u čem ne razlikuju od kopnenih; najbolje pak raz- 
jasnuje to smjer otoka, svi otoci naime teku istosmjerno sa 
kopnom od sjevero-zapada put jugo-iztoka. 

Voda ima u obće slabo u cielom kotaru ; nema ni podriečja 
ni jezera*. Živih voda (vrela) ima dobar broj, potokah i potočića 
takodjer, najvažniji su : 

1. Rieka — (Ombla) — Ovo je prava rieka, što se tiče 
širine njezina korita i množine vode, ali tek joj je neznatan, 
pošto od izvora do ušća neima više od 4 milje. Plovna je odmah 
s izvora, pravi njekoliko malih ostrvića i pridržaje sve do ušća 
gotovo, širinu od 40 do 100 metara. U nju se izlievaju dva poto- 
čića. Rieci se kaže, da je nastavak Trebišnjice, koja ponori 
u Popova. To mnjenje nije još potvrdjeno, ali zato ni zabačeno. 

2. Ljuta u Konavlima, izvire pod Prapretnom gorom, 
izpod sela Dunava, medju Sniežnicom i Bjelotinom. Teče poljem 
do pod Popoviće, gdje se kroz jaz slieva u more. Pod Grudom 
utiče joj s lieve potok Konavožtica. 

3. V r e 1 o, potok u Župi kod Mlina, izvire na Malanštici, a 
izlieva se u more; korito mu je veoma strmo i uzko, ljeti 
slabo teče. 

4. Smokovjenac potok u Župi blizu Piata, izvire na 
Malanštici, ljeti je neznatan. Pod imenom „Lj u t a" su.sretaju se 
još toliki po manji potoci (u Župi, Zatonu, Slanom itd.), koj 
ljeti većim dielom presuše; osim toga ima na mnogo mjesta (na 



* Na Mljetu imaju sbilja dva jezera, ali su slana, jer su spojena s morem 
po putu dvaju konalića. 



176 

Šumelii, u Župi, Konavlima, Osojnikii, Ljubču, Trslenoniu itd.) 
neznatiiijih vreki i potoka, kojih je uporaba samo za piće. 

Močvara ima na više mjesta, nadasve u Stonu, gdje te 
gdje u Konavlima i u Gružu (u Lapadu, na Batali) no sve te 
(osim Stonskih) slabo utječu na karakter vegetacije, te većim 
dielom i presuše ljeti. 

3. Klima. 

Uslied svog južnog položaja uz more, uživa Dubrovnik 
veoma blago i ugodno podneblje, te spada u provincu ekvino- 
cijalnih kiša. Malom razlikom, dade se cieli kotar .svesti na jednu 
te istu isotermičnu crtu, samo što bi se za zagorske predjele 
(pri visini od 500 — 1000 met.) ta krivulja imala uzeti za jedan 
stupanj na niže. Podneblje dubrovačko možemo razdieliti na ljetno 
i jesensko, pošto izrazive zime i stanovitog proljeća nema. 

Ljetno podneblje, koje nastaje maja, a traje sve do svrhe 
septembra, karakteriše se neprekinutim nizom vedrih dana, uz- 
trajnom žegom i sušom bez kiše i rose. Kroz to vrieme vlada 
obično redovito od 10 sati u večer do 10 u jutro tihi iztočnjak 
(burin) od 10 do 2 sata po podne jugo-iztočnjak (šilok), a od 
2 sata po podne do noći zapadnjak (majistró). 

Taj tihi iztočnjak iliti b u r i n , koji svakdano du va, nema 
se nipošto zamieniti burom. Burin nije ništa drugo nego njoka 
lokalna izjcdnačujuća struja, koja je prouzrokovana uslied raznog 
ugrijanja zagorskih, šumskih predjela i primorskih golih pjesko- 
vitih krajeva. 

Na isti način bilo bi da se razpita, da li je onaj svakdanji 
šilok sbilja istorodan sa jesenskim i proljetnim šilokom ili je pak 
samo učinak obćenite ekvatorijalne struje.* 

Jesensko podneblje počimlje obično ekvinocijalnim kišama 
i svršiva opet njima, te za isti razlog vlada nadasve prvih i zadnjih 
mjeseca šilok. Zimskih mjeseca uznese se često i bura, ali njezino 
trajanje nije dugo (2, 3 dana) niti je onako intensivna kao u 
gornjoj Dalmaciji i Istri. Ostali vjetri, koji kroz jesenske mjesece, većom 



* I)r. J. i\. Lorenz, na str. 35 svog djela „Die Bod enc ultur-Ver- 
ln'iltnisse Oesterreichs" veli: „Es ist übrigens sehr \yahrscheinlich, dass 
Vieles, was man als Scirocco bezeichnet, nur die all^'omeine Aequatonalslröni- 
mung oline specieller Beziehung zur nordafrikanischen Küste ist". 



177 



o 
O 

o 

ft 

fi 
M 

•iH 

đ 

o 

fi 
Q 



c3 
fi 

O 

ft 



EH 





»ft 


cc 


s 


00 




1 ež 










OJ >« 


r^ 


-* 


1^- 


CO 


CO 


>.S, 




" 


l-H 




1 




>o 


o 


lO 


•X! 




1 •!— s 


CS 










2 ^ 


* 


'^ 


--0 


(M 


^ 


'C>g 






l-H 




1 






GC' 


"O 






1 u 


X 








•^^ 


O s3 


Cl 


1^ 


X 


Ol 


Ol 


f^-| 




I— 1 


r-l 




1 


o 


O 




o 




1 »(-H 








t* 




s c 


co 


Ol 


(M 


L- 


o 






Ol 


3^ 






CßTS 










+ 




o 


o 


S^ 


*1 




-2^ 


'J 


-ti 








cn 


tH 


tD 


CO 


c~ 


r-i 


(M 


Ol 


I— t 






fM 


fO 


o 


-M 




M 








O 


»^ 




(^^ 


l- 


, [ 


1 - 


co 


'5' 


CN 


(M 


CO 


1— 1 


I— 1 


w 














SS 


,o 


1- 


ti 




• 


m 






^^ 


.5 N 


lO 


O 


Ol 


O 


1- 


o 9 


o 1 


TO 


co 


01 


I— 1 


M^ 












•^ 


!B 




;-3 


?! 


cc 


S 


lO 


o 


co 




X 


Oh 


fM 


co 




7 1 


T— ( 


Im 












rX' 


(M 


o 








,, 


»M 


OC' 




p 




Oi 


l^ 


<M 


?^ 


ož 


Ol 


X 


Ci 


1"- 


-^ 




'M 


01 




















h^; 














:-8 


t^ 


s 


^ 


•rt 


11 


co 


^ 


1- 


CO 


o 






Ol 


rH 


I— 1 




o 






X 






cc 


-f 


.o 




■M 


c« ? 


■* 


o 


Ol 


\ - 


lo 


,'-' 03 


I— 




c 






H ?> 










+ 






5<l 


o 


l>. 




, 








•^ 


»-'^ 


s^ 


^ 


co 


Oi 


co 


o 


>N C« 


,_-i 


r— 


T- 






o--- 


+ + + + + 
















c 














• 1— 1 














-0 














o 

fc/J 


o: 


I 




. 


a 


"* 


? 
T 


" £ 

•^ 


1 


i 


3 




fl 


^ 


ri« 


•;: 


'r2 


frS 




c; 


=! 


.S 




o 


c 


f 


J £ 


i £ 


a 














w 


c 

c 


i ■' 


3 'Ć 


5 e 






>c 




5 >5- 









: i; 


3 C 


' 


1 s 




£ 


I -t 


H 'S 


3 ■£ 


3 o 




V 




2-( ' 


2 C 


L, OQ 




c 


> r 


^ X 


5 r 


r -o 




^ 


^ t-i' 


H < 


^ PL 


H -1 



;3 >cfi 



p- a 



o 


rö 


(yi 


> 


o 


TS 


T— ( 






Ci 






Ctì 


72 


•— ' 


A 


3 




■M 


a 


cS 


N 


fn 


a; 


OJ 


•1— s 


a 


, — . 


2 


u 


o; 


o 


-M 


co 


r^ 


■^ 












■ 






'f/l 


o 




-tlu 


-Ö 


C/J 


n 


Ci 


te 


ci 


ci 


^3 


•r-5 


TI 


PJ 


O 


-d 


rri 


OJ 




;h 


,^ 


03 


CJ 










,.*t:i 


M 






Ö 




> 




p 


13 



Q ^ 



o 



CS r- 



Ü 



n> 


O 




T—l 


r* 




CS 


^ 


O 


ri4 




^ 




ci 




> 












o 








ri«ä 



pi 

M 



^ > 



TS 



1 ož 


(Ti 


■* 


o 


OJ >o 


X 


CO 


C5 


^>_cS 


Cß 


co 




•š's" 


00 


OJ 

Ò 


OS 


(ß43 


Z£> 


CO 


(M 


1 Ü 


35 


■^ 


o 


Ä-S 


X 


OJ 


oa 


CD 


co 


<N 




X 


t^ 


o 


^i c 


r^ 


1— 1 


IO 


^j 03 


CD 


co 


Ol 


CßX) 








-'i 


O 


o 


m 


X 


CD 


(N 


;:3^ 


CD 


CO 


i-i 


c 


o 


_. 


»M 


cS 




t— 


IO 


? 


CD 


CO 


r-( 


P^ 








, 


T 


^ 


■>) 




CD 


CD 


o 


CD 


CO 


T— ( 








■ff 


cc 


r-, 


fO 


3 


OJ 


Ol 


t^- 


Oh 


uO 


co 


I— ( 










7} 








"c" 


o 


X 


■rt 


cS 


X 


,.1^ 


•<*i 


Oh 


•-D 


'* 


!M 










3 


























■Cl 


X 


CI 


cc 


co 


(M 


m x> 








1 , 


t« 


t-- 


o 


c« ? 


o 


o 


CN 


^'-' sž 


CD 


co 


r^ 


H ;> 








, 


— 


rt 


O 


=5-^ 


-^ 


Ol 


-f 


>N 5S 


CD 


co 


o> 


o-^ 








<c5 





















• FH 










ts 










&0 


« 


£ 


a 


CD 


^ 

r 


£ 


.a 

'S 


O 


s: 


e 


fl 


■^ 


C 


g 


^ 


M 


- 




'rt 




s 


•p 


' ,5 
'S 




c 

T 






ä 
a 


-Q 




} C 


<! 



12 



178 



ce 



M 



M 



3 



m 



Cfl 



o 





J^ 


s 


o 














-* 


Tii 




r-t 


l>. 


9, 














o 


^ 



o 
u 



u 
o 
,^ 
o 

ce 
© 

CO 



O 

izi 



a 
o 



o 



o 


o 








O 


- 


— 


-. 


-^ 


•sii 


CO 


T— ( 


1-H 


T— ( 



Ph 



e« 



S3 



179 

ili manjom intensiviiošću vladaju, jesu : sjever, (N, tramuntana) 
uviek hladan, često buran i trajan vjetar na vihare; jugo-iz- 
t očnjak, (S. E. levanat) žestok i silan, strasniji nego prava 
bura; zapadnjak (0 ili NO, majistrò) zimi za pomorce ne- 
sgodan, ljeti blag i ugodan; ju go-zapadnj ak (S 0, lebić, 
garbin) prati gotovo vazda kišu, te sliedi svedj iza trajna šiloka. 

Oluja bude oko 30 — 35 na godinu i to najčešće u proljetnim 
mjesecima, rjedje kadkada ljeti i zimi. 

Leda je malo kad vidjeti, i to samo preko noći; mraz je 
posve riedak pojav ; snieg se sasvim riedko pojavi, a uz primorje 
se nikad i ne primi, u zagorju može ležati dva, tri dana. 

Pošto za proučavanje vegetativnih odnošaja jednog mjesta, 
nije dostatno poznavanje srednje godišnje temperature, vlage i 
oborine, mislim, da neće biti s gorega da iznesem ovdje potanko 
meteorologična opažanja, učinjena kroz pojedine mjesece, za više 
godina. *) (Vidi strana 177.) 

Osrednja godišnja vlaga u zraku za Dubrovnik iznosi 64*90, 
za Hvar 65-65, za Zadar 65.96. 

Sravne li se ovi klimatični podatci izmedju sebe, uvidjeti 
će se lako, kako je dubrovačko podneblje puno blaže i žešće 
neg li ono ostale posestrime Dalmacije. Najbolje će se pak to 
opaziti pri sliedećim fenelogičnim bilježkama, koje sam ja činio 
u dubrovačkoj okolici i koje prispodabljam sa onim učinjenim u 
Zadru. *) 



*) Ove podatke crpim dielom iz „Beobachtungen der k. k. 
Meteorologischen Cent ralanstalt in Wien", dielom pak iz 
spomenutog djela dra. J. Lorenza na strani 42. 

*) Lujo Adamović: „Vegetati v-n o-klimatične opazke 
u okolici zađarsk oj", pak : „Phytophänologicne opazke u 
Zadru" br. 1. i H. „Dalm. gospodarskog lista" 1887. 



180 



Razvitak prvog cvieta (C) i prvog Osrednje <lobn za 

ploda (P); početak odpadanja — 

li^tja (L) Jj.. I Zadar 



U Dubrovniku 



prije 



poslije 



C'olchieum Bertolonii A' 

Juniperus Üxycedrus C 

(lupressus sempervirens ( " 

Amygdalus communis C. 

Ulmus campestris C 

Prunus spinosa C 

Laurus nobilis (• 

Persica vulgaris C 

Prunus domestica C 

Vicia Faba P 

Prunus Cerasus C 

Pisum sativum P 

Crataegus oxyacantlia C 

Sambuous nigra C 

Fragaria vesca P 

Prunus avium P 

Vitis vinifera C 

Morus nigra P 

Ficus carica P 

Zea Mays C 

Rubus ulmifolius P 

Prunus domestica P 

Persica vulgaris P 

Vitis vinifera P 

Amj'^gdalus communis P 

Ziziphus vulgaris P 

Arbutus Unedo P 

Myrtus communis P 

Juglans regia P 

Colchicum Visianii C 

Celtis Australis P 

Arundo Donax C 

Olea europaea P 

Arisarum vulgare C 

Crocus Pallasii C 

Juglans regia L 

Puuica granat um L 

Morus nigra L 

Paliurus australis L 

Amygdalus communis L 

N'icia Faba C 

Pisum sativum C 



siečnja IH, 

- |l5. 
veliače 22. 

„ |io 

ožujka Id. 
20. 



travnja 



svibnja 



lipnla 



srpnja 



kolov 



rujna 



listop, 



stud. 



pro^ 



siecnja 
veljače 

ožujka 

n 

tra\T3Ja 



lipnja 



srpnja 



15 
Itì. . 

20. „ 
26. „ 
28. „ 
15. svibnja 
22. „ " 
24. „ 

8, 
14 
25 

1 
17. „ 

21. „ 

2. kolov 
s 
13. .. 

17. 
19. 
21. 

27 

11. 
13. 
is. 

9. 
11. 
15. 
20. 

21. 

4. 

4. 
30. 
1 



rujna 



listop, 



stud. 



pros. 



siečnja[ 



IG d 


an;i 


14 


)? 


19 


j^ 


20 


j, 


8 


)) 


12 


;» 


18 


,. 


11 


n 


17 


n 


16 




18 


n 


18 




8 


Ì1 


13 


„ 


11 




10 


; 


11 


Ì1 





H 


s 


„ 


16 


V 


;) 


^ 


U 


n 


s 




11 


» 


II 


n 


23 


„ 


15 


„ 


11 


» 


9 


» 


11 


n 


12 


« 


!l 


» 


13 




9 


n 


8 d 


an à 


18 


„ 



s 

10 

ir. 



181 



III. Utjecaj prirodnih, svojstava zemljišta na 
vegetaciju. 

Kao no što svaki predjel ima svojih osobitosti u vegetaciji. 
i)ilo s geografičnog položaja, bilo s geologične sastavine ili s pod- 
neblja, tako ima i naše zemljište n tom pogledu svojih dosta 
važnih i znatnih karakterističnih biljega, kojim se razlikuje od 
ostale Dalmacije i drugih pograničnih zemalja. 

1. Sa svog geografičnog položaja, pošto je samo 
njeki malašni jezičac zemlje, ne razlikuje se Dubrovnik u bitnosti 
od ostale primorske Dalmacije, no ipak ima on u svojim tiesnim 
njedrima množtvo važnih bilina, kojih nema drngovdje po Dal- 
maciji. Najglavnije takove bi bile: 

1. 

^2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 
10. 
11. 
li>. 
13. 
14. 



Adoxa moschatellina L. 2(3. Gymnadenia albida Rieh. 

AUium margarithaceum Sibth.'ž7. Hyacinthus pallcns M. Bieb. 
AUium rotundum. L. 128. Lavatera thuringiaca L. 

Anthyllis aurea Vis. Ì29. Lolium suhulatum Vis. 

Antliemis cJiia ßYisisinn Weìss.iSO. 
Arando Pliniana Turra. 31. 
Äster canus Waldst. j32. 

Calamagrosüs montana Host. 



Car ex arenaria L. 
Carex strida Good. 
Care.r remota L. 
Carex leporina L. 
Cerci s siliquastrum L. 
Cettrach crenatum Milde. 

15. Corydalis cava SchAveig. 

16. Crataegus pyracantha Pers. 

17. Crocus dalmaticus Vis. 

18. Dianthus Cartusianorum L. 
Eragrostis pilosa Beauv. 
Erythraea maritima Pers. 



19. 
i>0. 

23 



t3^ 



Lunaria rediviva L. 

Mandragora vernaHs Bertin. 

Mesemhrianthemum cristal- 

linum L. 

Molinia coerulea Mönch. 
134. Muscari parvißonim Desf. 
35. Myrthus tarentina Bertoln. 
j36. Narcissus pseudonarcissus L. 
137. Narcissus hiflorus Gurt. 

38. Nardus strida L. 

39. JSicandva physaJoides Gaerln. 

40. Nonnea lutea Rchb. 

41. OrnitJiogalum arabicum L. 

42. OrnitJiopus compressus L. 

43. Opuntia amyclaea Tenor. 

44. Phleum alpinum L. 



Fritillaria involucrata Allion. 45. Picris Sprengeriana Lam. 
Geranium pusillum L. 4(5. Pinus Pinea L. 

Gomphocarpus fruticosus R.'47. Pipthatherum paradoxum 
Br. ' Beauv. 

24. Goodiera repens R. Br. 48. Plantago Weldeni Rchb. 

25. Grammitis leptophylla Liv. 49. Prangos ferulacea Lindi. 



182 

50. Raphan>strumLandramRchh.\b6. Tuia sphaerocarpa Rclib. 
òl. Salvia viridis L. 57. Veì-hascum saniniticumTeìiov. 



5i2. Schoheria maritima C. May, 

53. Smilax nigra L, 

54. Sisimhrium Irio L. 

55. Statice articulata Loisl. 



58. Vida dumetorum L. 

59. Solanum sodomaeum L. 

60. Xeranthcmam inapertum 
Willd. 



2. Upliv g e 1 o g i Č n e s a s t a V i n e 1 1 a izjavljuje se, malom 
iznimkom, po svemu kotaru jednak, pošto svuda vlada u obće 
kršna formacija. Jedino oko Stona i na obalam Rieke susretamo 
skup močvarne flore. Osim toga i pržinaste morske obale ističu 
svoj posebni karakter. 

3. Klima djeluje znatno na v e g e t a c i j u oko 
Dubrovnika. Mi inožemo u tom pogledu razdieliti cielo zemljište 
u tri zone: 

a) U mediteransku iliti primorsku zonu. koja obuhvata otoke 
i cielo primorje do visine od 500 metara nad morskom povr- 
šinom. 

ß) U planinsku ili pontičku zonu, pod kojom se razumiju 
svi zagorski predjeli do visine od 900 metara. 

;') U subalpinsku ili predalpinsku, od 900 metara na više. 

Sve se ove tri zone karakterišu bitno svojom posebnom 
florom; no granica, gdje baš koja u drugu prelazi, nedade se 
baš tačno opredieliti, pošto mnogo puta iza kakvog visokog brda 
sliedi duboka, prostrana dolina u kojoj opet sretamo množlvo 
individuuma susjedne zone; s druge strane pak i kulturna zona 
doprinosi nmogo k izjednačenju i prelazku bližnje flore, pošto 
lako se dogodi da ono, što se njegda gojilo, kašnje zadivlja ili 
samo po sebi iznikne, te tako poda već drugu sliku vegetaciji. 

IY. O obliku vegetacije. 

Po cielom kotaru padaju u oko samo dvije glavne, važne 
forme vegetacije: primorska (mediteranska) naime i planinska. U 
primorskoj vegetaciji znamenite su dvije sastavine: or) sastavina 
gore i ß) sastavina šume. Pod rieči gora shvaćamo one predjele 
obraštene grmljem i stablima, koja su, bilo uslied ljudske ruke, 
bilo uslied marve ili uslied tiesna prostora, ostala zakršljavljena 
u podobi grma. Ta je gora obično do IV2 metra visoka, ali na 
njekim mjestima (na Lokrumu, u Lapadu, na Obodu itd.) razvila 



183 

se, nslietl povoljnih ok(jliiosli. u veoma krasnu, gusdi šuniicn vi- 
soku do 2 Va metra. U ovoj formaciji prevladjuje osoi_)ito vri es, 
(Erica verticillata Forsk. ) te zato mislim, da bi se sasma pravedno 
moglo po ovomu zastupniku dati ime vriesne formacije 
cieloj zoni. 

Šumska je sastavina mnogo rjedja od prve, i susreta se 
samo mjestimice, osamljena i izpresječena a i pomiešana gorom. 

Šunui sastavlja gotovo izključivo bor, (Pinus halepensis Mili.) 
koji diže ponosito 8 do 10 met. svoju glavu prema nebu, ugod- 
nom zelenom krošnjom, do koje se često splete i izpinje škrobut 
(C<lematis Flammula L.) tetivika (Smilax aspera Willd) i kuka 
(Tamus conununis L.) ; boru do koljena dopiru smreke, somine, 
glogi, kapini. a na okrajicima šume po koja cesvina ili čempres. 

Bilo bi da se uzmu u obzir i morske obale, pošto nji- 
hova je vegetacija sasma karakteristična i različna od ostale. 

Osim toga ne smiju se mimoiti ni livade, toliko močvarne, 
koliko dolinske i planinske. Vodene se b il in e ne iztiču nigdje 
znatno. 

Napokon zaslužuje i kulturna zona da se spomene, posto 
utječe dobrim dielom i ona na sastavinu vegetacije. 

Kao najglavniji faktor ima se smatrati maslina. Ovih se u 
cielom primorskom kotaru susretaju neprekinute prostrane šume, 
koje dopiru često do visine od 300 metara. Iza masline dolazi 
loza, buliač, pšenica, ječam, kukuruz, krumpir, kupus, pa razno 
sočivo i povrće te prostrani pašnjaci. 

V. Pregled važnijili sastavina vegetacije. 

1. Sastavina mediteranske gore. 

a) Karakter višeg rašća. 

Grmlje i stabla kao grmovi: Arbutus unedo. Cera- 
tonia siliqua, Clistus creticus. Gistus villosus, Crataegus oxyacantha, 
Cytisus infestus. Erica verticillata. Erica arborea, Juniperus oxy- 
cedrus, Juniperus phoenicea, Lonicera implexa, Lonicera etrusca, 
Myrtus communis, Myrtus tarentina, Nerium oleander, Olea Ole- 
aster, Paliurus australis, Phyllirhea media, Phyllirhea latifolia, Pi- 
stacia lentiscus, Pistacia terebinthus, Prunus spinosa, Pyrus cun- 
eifolia, Quercus Ilex, Rhamnus rupestris, Rhus coriaria, Rosa seni- 



184 

pervireiis. Kos;i polyacaiitha, Rubus uliiiirüliiis. Buta lialcpcusis. 
Spartianthiis juncens, Vibiirnuin Tiniis. 

Grmići: Asparagi! s aciitifolius, Bonjeanea hirsiita, Doryc- 
nium suffriiticosiini. Helianthemiim fumana. Lavandula latifolia, 
Marrubium caiididi.ssimiim, Micromeria juliana. Micromoria graeca, 
Micromeria parviflora, Onosma stellulata, Phlomis fruticosa, Ruscus 
aculeatus, Salvia offìcinalis, Scrofularia canina, Smilax aspera, 
Stachis. italica, Tamus communis. Teucrium flavum, Cllematis vi- 
talba, Clematis flammula, Clematis viticella. 

b) Karakter nižeg rašća. 

Acinos villosuy, Aethionema saxati)c, Ajuga cliamaepytis. 
Ajuga Iva, Alyssum montanum, Andropogon pubescens, Andro- 
pogon Ischaemum, Anthyllis rubra, Asperula longiflora, Astero- 
cephalus maritimus, Briza maxima, Galamintha nepeta, Confaurea 
punctata, Gephalaria leucantha, Ghrysanthemum cinerariaefolium, 
Gonvolvulus tenuissimus, Convolvulus Gneorum. Dactylis hispa- 
nica, Dianthus racemosus, Eryngium maritimum, Erythraea cen- 
taurium, Euphorbia spinosa, Galium mollugo. Galium lucidum, 
Helianthemum hirtum, Hieracium stuppcum, Inula candida, Inula 
viscosa, Iris germanica, Koeleria cristata, Linaria dalmatica, I.imiiii 
tenuifolium, Melica uniflora, Micropus erectus. Ononis Golunmao. 
Ononis reclinata, Origanum heracleoticum, Palleni>; spinosa, Plan- 
tago maritima, Poa bulbosa, Polygala vulgaris, Potentina verna. 
Rubia peregrina, Silene inflata, Tunica saxifraga, Thymus ser- 
pyllum, Teucrium chamaedrys, Trifolium dahnaticum. Trifolium 
procumbens. Veronica austriaca, Vicia duiiicloiiiiii. 

2. Sastavina morske obale. 

Agave americana, Alsine rui)ra, Anthyrrhinum majus, Asler 
tripolium, Atriplex litoralis, Atriplex portulacoides, Atriplex laci- 
niata, Beta maritima. Campanula piramidalis, Gapparis rupestris, 
Gentranthus ruber. Gheiranthus cheiri, Grytmum maritimum. Da- 
tura stramonium, P^cballion agreste, Ephedra nebrodensis. Ku- 
phorbia paralias, Glaucium luteum, Hyosciamus albus, inula crylli- 
moides, Inula candida, Juncus maritinms, Lepidiuiii graminifoliuin. 
Opuntia amyclaea Osyris alba, Phytolacca decandra. Plantago 
coronopus, Polypogon maritimum, Punica granata. Reseda alba, 



SalsüUi soda, Salsohi kali, .Scilla inariliiua, Scirpus aculiis, Sciipus 
iiiaritiimis, Stalice retlciilata, Statice cosyrensis, Statice Liiiio- 
iiiiiiii, Statice articulata, Vitex agiuis castus, Xanthiuin spiuosuiii. 

3. Sastavina travurina. 

a) Travurine po vrtovima i dò cima.: Agrostemma 
ghithago, Alliiim roseiim, Alopecurus agrestis, Amaraiitlius viri- 
dis, Anagallis arvensis, Anthirrliinum orontiiim. Artemisia absyii- 
thium, Asperiila arvensis, Avena sterilis, Bromus tectorum, Cala- 
mintlia nepeta, Calendula sublanata, Carduus pycnocephalus, Cen- 
taurea cyanus. Chondrilla juncea, Cichorium intybus, Cirsium ve- 
stitum, Convolvulus arvensis. Digitarla dactylon. Digitarla sangui- 
nalis, Digitarla ciliaris, Fumaria agraria, Fumaria oftìcinalis. He- 
liotropium peruvianum, Hordeum nun-inum, Lepidium gramiui- 
l'olium, Linaria vulgaris. Malva sylvestris, Meclicago aculcata, Mc- 
dicago carstiensis, Medicago lappacea, Mercurialis annua. Muscari 
racemosum, Muscari botryoides, Nigella damascena, Ononis anti- 
quorum, Ornithogalum umbellatum, Papaver Rhoeas, Parietaria 
diffusa, Polygonum aviculare, Polygonum Bellardii, Portulacca 
oleracea, Poa trivialis, Poa annua. Ranunculus muricatus, Scble- 
rochloa rigida, Senecio vulgaris, Setaria viridis, Setaria verticillata. 
Sherardia arvensis, Silene inflata. Solanum nigrum, Sonchus as- 
per, Tribulus terrestris. Trifolium repens. 

Ò) Travurine po b u s i m a i uz pute: Agrimonia eupa- 
toria, Album rotundum. Ancbusa oftìcinalis. Arum italicum, Ari- 
sarum vulgare, Asphodelus rarnosus, Aspbodelus fistulosus. Aspbo- 
deline lutea. Ballota nigra, Berteroa mutabilis. Borrago oftìcinalis, 
Clalamintha nepeta, Carduus nutans. Centaurea solstitialis, Cyno- 
glossum ofticinale, Cynoglos.'^um pìctum, Delpliinium consolida. 
Euphorbia ragusana, Eryngium maritimum. Galium aparine, Ga- 
lium cruciatum. Galium mollugo, Geranium robertianum, Gera- 
nium pusillum, Lamium maculatum, Lamium amplexicaule, Le- 
pidium perforatum, Malva sylvestris, Medicago Gerardi, Melica 
uuitlora, Oxalis corniculata, Plantago media. Plantago asiatica, 
Plumbago europaea, Prunella laciniata. Rubus ubnifolius, Sola- 
nmn sodomaeum Urtica pilulifera, Verbascum phlomoides. Ver- 
bena oftìcinalis, Xanthium spinosum, Ziziphus vulgaris. 



186 

4 Formacija livada. 

c4 Moć va ni e livade: Acyilops ovala. Ajuga ivptans, 
Alopeciiras utriculatui;, Caiex remota. Carex vulpina, Carex lepo- 
rina, Carex coespitosa, Carex fiava, Grypsis alopecuroides, Equi- 
setuiTi arvense, Eriantlins Hostii, Euphrasia serotina, Enpatoriiun 
caimabiniim , Holoschoenns vulgaris, Inula Heleniuni, Juncus 
glaucus, Lappa major, Lappago racemosa, Lotus corniculatus, 
Mentha tomentella. Orcliis pietà. Orcliis ronniuitata, Orchis mas- 
cula, Orchis laxiflora, Phalaris aquatica, Polypogon monspeliense, 
Polypogon maritimuni, Pianunculus ophioglossifolius, Scilla pra- 
tensis, Scir})us glaucus, Plantago major, Phragmites communis, 
Taraxacum olficinale, Teucrium scordioides, Trifolium repens. 

ß) D o li n s ke livade: Achillea millefolium. Aegilops tri- 
uncialis, Agrostis stolonifera, Agrostis verticillata, Alopecurus agre- 
slis. Anthoxanthum odoratum, Anthyllis rubra, Asterocephalus 
columbarius, Avena slerilis, Bellis annua, Bromus moUis, Bronms 
erectus, Bromus squarrosus, Gonvolvulus tenuissimus, Dactylis 
glomerata, Delphinium consolida, Echium vulgare, Erythraea cen- 
laurium. Festuca duriuscula, Galium cruciatum, Geranium molle, 
Hordeum bulbosum, Hordeum murinum . Lolium perenne, Lo- 
lium linicola, Lolium subulatum, Linaria cymbalaria. Medicago 
parvitlora, Muscari racemosum . Ornithogalum narbonense, Pa- 
paver Rhoeas, Plantago media. Poa pratensis, Poa dura, Poa 
bidbosa, Ranunculus velutinus, Rumex crispus. Salvia verbenaca, 
Setaria glauca, Trifolium pratense, Trifolium dalmaticum. 

/) planinske liva d e : Achillea millefolium, Avena striala. 
Bellis perennis. Brachypodium ramosum, Bromus squarosns. Bro- 
mus rigidus, Garex verna, Dactylis glomerata, Dianthus carthusi- 
anorum, Eryngium amethystinum, Eryngium campestre, Fe.stuca 
duriuscula, Gymnadenia albida, Gymnadenia conopsea. Inula hirta, 
Lathyrus setifolius. Linum campanulatum. liOlus ornithopoides. 
Medicago orbicidaris. Orchis provincialis. Ornithogalum comosum. 
Phleum tenue, Plantago lanceolata, Poterium sanguisorba. Pru- 
nella vulgaris. Salvia verticillata. Trifolium lilifoijiìt». Verbascum 
Lychnitis, Veronica chamedrys. 

5. Planinska formacija. 

A. Stabla i grmlje: Acer monsiieliciisL', Acer caiiqjeslrc. 
Adoxa moschatellina , Carpinus duinensis, Golutea arborescen.s, 



187 

Cornus mas, Cornus sanguinea, tloronilla Eiiicius. (Jiataegus py- 
racantha, Gytisus Weldeni, Fraxiniis ornus. Ostiya carjtinifolia, 
Qiiercus pubesceiis, Querciis pedimculata, Pruims Mahaleb, Rham- 
nus infectorius, Rhus cotiniis, Tilia sph aerocarpa, Ulmus eam- 
pestris, Viburniim Lantana. 

B. Niže rašćei Actaea spicata, Adonis flamaea, Ajuga ge- 
nevensis , Allium flavum, Allium pallens , Asperula cynanchica, 
Asperula scutellaris, Aspidium pallidum, Brachypodium ramosum, 
Campanula bononiensis, Garex humilis, Garex venia, Carex gyno- 
mane, Carex gynobasis, Clinopodium vulgar(\ Crocus biflorus, 
Crocus dalmaticus, Dianthus liburnicus, Dorydiium herbaceum, 
Euphrasia officiiialis. Festuca pratensis, Galium verum, (ialium 
lucidum, Galium rubrum, Geranium dissectum, Geranium sangui- 
neum, Geranium lucidum. Helleborus multifldus, Heliaiitlienuim 
vulgare, Hyacinthus pallens, Lamium purpureum. Latliyrus ro- 
tundifolius, Lithospernmm petraeum, Melissa offlcinalis, Moliiiia 
coerulea, Muscari comosum, Muscari Kernerii. Orchis pietà, Ori- 
ganum virens, Omithogalum umbellatum, Peucedanum longifo- 
lium, Phleum Bertolonii, Piptatherurn paradoxum, Prunella vul- 
garis, Pteris aquilina, Ranunculus muricatus. Salvia verticillata, 
Seseli varium, Seseli montanum, Sesleria cylindrica. Silene nutans, 
Silene inflata. Stachys recta, Stachys annua, Stipa pennata, Stipa 
aristella, Teucrium montanum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum 
majus, Thalictrum minus, Trifolium fragiferum, Trifolium ochro- 
leucum. 

6. Subalpinska formacija. 

Aconitum Vulparia. Anemone apennina, Antliyllis aurea. 
Campanula tenuifolia, Carex sempervirens, Corydalis cava, Cytisus 
Weldeni. Dianthus sanguineus , Dianthus obcordatus, Echinops 
elegans, Fragaria elatior, Galatella cana, Helleborus multitìdus, 
Hesperis matronalis, hnila ensifolia, Lactuca muralis Lilium mar- 
tagon, Lithospermum petraeum, Mandragora vernalis, Narcissus 
poeticus, Nepeta nuda, Paeonia corallina, Peucedanum longifo- 
lium, Phleuni alpinum, Plantago argentea, Poa alpina, Polygo- 
natum multiflorum. Primula suaveolens, Rumex tuberosus, Rurnex 
acetosella, Rubus idaeus, Saxifraga rotundifolia, Serratula radiata, 
Tulipa sylvestris, Trifolium patulum, Thymus Zygis, Thymus brac- 
teosus, Verbascum nigrum. Veronica spicata. 



ISS 

opazili mi je, da ova subalpiriska roriuacija ne bi bas do 
kraja zaslužiki posebnog izticanja od planinske, pošto se nigdje 
(osim Sniežnice) ne pojavljuje baš kao očevidna zona. Za isti 
razlog ne stavljam u tu formaciju ni bukvu (Fagus svlvatica fi.l. 
jer se susreta posve riedko i razprsana amo tamo. 

Za pravu subalpin.sku sastavinu fale našoj Hori još mnoge 
i mnoge važne biline (Alchemilla glabra, Aspidium lobatum. Briza 
media, Galamintha alpina, Gentiana lutea. Geutiana crispata. Lu- 
zula silvestris. Rumex alpinus. Scolopendrium vulgare. Stacliys 
alpina, Thalictrum aquilegifolium i t. d.), koje su potrebite za ka- 
rakterizovanje predalpinskog pojasa. 

VI. O narodnoj nomenklatuil bilina 

(Opazke osobitim obzirom na (lul)i"ov;u'ku okolicu.) 

Težak je posao latiti se sastavljanja narodne iKnm'nklalui'e 
bilina. ako se želi pri tomu posve kritično postupati: jer na tis- 
kane knjige ne može se čeljade nasloniti, baš s toga što su tis- 
kane, te se nezna odkle su podatci potekli, jesu li čisto iz usta 
naroda ili su tobož plod kojeg čovjeka od knjige, kojemu je na- 
rav valjda darovala sposobnost da kuje ijiiena na milu volju bez 
ikakve potežkoće. 

Na ovakovu kategoriju imena nije se zaista potreba ni osvr- 
tati, te bili se ia zato usudio svjetovati onoga, koji bi sutra želio 
da sastavi kritični i savršeni imenik narodnih naziva bilina. da 
sv(^ one rieči. koje zaudaraju književnim nakovnjem ili za koje 
sbilja zjia da ne živu u |)uku. da sve tè. z.d^ilježi ili kak\im zna- 
kom, ili slovima sitnije ili krupnije vrsti, da tako ola koti čitaocu 
izbor izraza ])rigodom upotrebe, te da se j»osluži sgodnim a ne 
krivim imenom. 

Tkogod če opaziti tla sam malo redaka na više izlakimo 
jednu želju, koja je već davno izpinijena, jiošto mi imamo ...lugo- 
slavenski imenik bilina'' našeg neumornog starine dra, I). 
Šuleka. 

Istina je: a djelo vek'zaslužuog B. Šuleka nije malo nuike 
i napora stalo, te je baš sbilja i dosta tačno: samo naslov „.lugo- 
slavenski imenik" mislim da ne odgovarado kraja : ji-r sam opazio 
da su njeke zemlje slabo ili ništa zastupane, kao što bi bila : 
ravna Bosna, krševita Ercegovina, junačka Crnagora, pa Bugarska 



1 89 

te i poniaiiji iijeki predjeli. Što više, ista Dalmacija goji u sebi 
još veliki broj imena, koja niesu obielodanjena. Dapače i u sa- 
momii Dubrovniku, gdje se saknpyanje imena bilinskih obavljalo 
prevelikom j)omljom od toliko domorodaca *) ii samom Dubrov- 
niku rekoli. naišao sam na toliko imena ili oblika, kojili nema u 
Šuleku, tako u. pr. medju ostalim i veoma dobro poznata pa- 
zi ja, batalina, p lisko vi na. krasnica, luparina, relj. 
Ijepur. loput. fiba. itd, o ovoj zadnjoj ima i rieč: „poru- 
č ila je f i b a, da joj s e n e trga ž i 1 A, d a ('• e vratiti sina, 
od m rt va živa". 

Svakako kad se promisli na ogroumost našib zemalja, a uz 
to opet na veoma neznatni broj vještih suradnika, dr. je Sulek 
dosta učinio, te bi, ja barem mislim, drugi koji pojedinac slabo 
što više sakupio kad bi hotio baš crpsti samo izraze što su u puku. 

No. kad bi se imalo tiskati drugi imenik ili ti drugo izdanje, 
trebalo bi prije svega da se koja vlast ili koje družtvo, n. pr. 
hrvatsko naravoslovno ili jugoslavenska akademija ili srbska aka- 
d(Mnija, potrudi za suradnike po mogućnosti iz svakog kraja, a. 
lo bi se najbolje postiglo osvrćući se na sve župnike, fratre, ka- 
ludjere, učitelje pa i ostale osobe koje bi to zanimalo: s druge 
strane, da se ubjegne suhoparnost, navesti, kao što je sbilja i 
Šulek donjekle učinio, sve narodne poslovice, simbole, pjesme, 
te običaje uporabe i geografičko razprostiranje svake biline uz 
glavne tehničke sinonime. 

To naravno nije mala stvar, ali bi bila od dike i ponosa 
narodu našenm. Za kritično postupanje pružaju i imena, baš iz 
usta naroda velikih neprilika, koje čovjek ne zna kako bi idijeguuo. 

Gesto puta nalazimo dvije ili više buina, koje su ne samo 
druge vrsti nego i roda, pod jednim te istim imenom. 

To se lako tumači kako postaje: narod, koji nije utemeljio 
svoju nomenklaturu ni na kakvoj sistematičnoj, znanstvenoj me- 
todi, služi se, pri imenovanju i spoznavanju raznih bilina, samog 
habitus -a, te tako sretamo dvije biline, posve protivne u ana- 
litičnim svojstvima, ali slične po kakvim vanjskim znakovima, pod 
istim imenom. 



* Već nazad dvjesta godina bilo je u I)ul)iovniku ljudi, Ivoji su kupili 
iz naroda bilinske nazive i pisali ili u posebnu knjižicu. Prošlog viek.n pak i 
ovog stekoše selli velikih zasluga medju ostalim i liečnici Aquila, Buč. Pizzelli. 
svećenici Mattel, Dellabella, Skurla, a naiveće Kuzmić i Vodopić. 



190 

Takovili bih priiiijem mogao na .stotine nabrojiti, no da sé 
uvidi da je l)as lako biti će dosta i ova dva. tri: 

j.jepiir — Verbasoum phlomoides L. — Ovo sam ime 
(Hio više ]jutA po Žnpi, Bosanci, na Ljubčn : kako spomenuh, 
nema ga u Šulekovom Jineniku, ali odgovara oblicima: Ljepnh, 
lepuli. loput i lopuh. koji su tumačeni kao Verhascum Thapsiis 
L. i phlomoides L. dakle već dvije vrsti, nadalje: Tussilago farfara 
L. i Inula helenium L. prolazi u drugi razred: još više : iVv/mp/^aea 
alba Ij. 

Luko va (• AIliuui roseum L. u Konaviima. U Šulekovom 
Imeniku stoje još ove viesti : Allium rotundum !>. (Vodopić) Ari- 
stoloclna rotunda L. (Lambì) Tcucrium scordioides Screh. (Appen- 
diui) AHiaria officinalis (Visiani). 

Ognjica — Sinapis arvensis L, u Konavlima. Visiani u 
svom djelu : (Fl. dalm.) Bapistrum rugosum Ali. i Erisi/mum offi- 
cinale L., Alschinger, u svojoj Flora Jadrensis: SysindDrium 
polyceratum L. dr. Pancić : Telekia cordifolia D. C. Mislim da je 
ovdje suvišna svaka opazka, te da i manje vješto oko razabire 
odmah kakav je ovo kaos za botanično-floristične podatke. 

Ali svakako ću spomenuti da nije ovo ni po.što samo kod 
našeg naroda već i kod ostalih, mnogo naprednijih od nas ; tako 
Talijane i zovu „la rogna" toliko naš mliečer (vr.sti roda Eu- 
phorbia) koliko i gubu (Orobanche); kodNjemaca „Kristdorn" 
znači Her aquifolium L.. Crataegus oxijacantha L. i Ziziphus vul- 
garis L. 

Druga potežkoća, koja se susreta pri upotrebljavanju na- 
lodnili imena, jest, da jedna te ista bilina, a ne riedko i u istomu 
predjelu dobiva više raznih imena. Tako Sambucus nigra h. 
V) Dubrovniku : .sovina, Trebinje Bazga, Skurla (Dul)rovčanin) u 
Šulekovom Imeniku: Abzov., Dellabella (živio u Dubrovniku) u 
svom rječniku: baz, Vukov rječnik: bazgo vi na, nadalje n Šu- 
leka : boza. buzika. i)ozgjina, itd. 

Ceterach officiiiarum Willd. [I Dubrovniku: paprat 
runjava: u Konavlima: paprat zlatna: u Visiani: sljeze- 
nica. zlatinjak: u Šuleka: paprat od kamena. 

Pteris aquilina L. U Dubrovniku: velika paprat; na 
Bosanci: veliki papi- at; u Konavlima: paprat gorska: 
Visiani: papjat du buja: Šulek : sirjad. bujad. 



191 

Ova tri primjera nie.su ni poštu medju dübrim dokazima 
])Ogat.stva rieči našeg naroda, pošto ima ])ilinii, Icoje l)rojo do 
četrdeset, petdeset sinonima; za primjer nek bude dosta da tko- 
god zaviri u Šulekov Imenik te da vidi što stoji pod Achillea 
millefolium L. Još bi ostala jedna opazka. hiia imena n puku, 
koja bilo fonetike radi, bilo uslicd lokalizma ili s kojeg mu drago 
drugog uzroka, ostaju doduše istog korena, iste osnove, ali mie- 
njaju njeke suglase, iijekt' slovke. njeke nastavke, uslied kojih, 
resto puta sitnili, promjena sretamo već dnigii biliiiu pa. ako i 
ne drugog roda ali barem druge vrsti. 

Tako n. pr. m e t a. in e tla. m e t v a. m e t i c a. m e 1 1 i c a. 
m e 1 1 j i c a. m e t v i c a. mei vi n a. m e t ina, m e 1 1 j i n a, m e 1 1 i k a. 

Toliko meta koliko metva i metvica (metlica, metljica) 
označuje rod: Mentha, riedko kad: Calamintha. Metla zove se 
toliko : Artemisia vulgaris L. koliko i Sorghum. Asparagus, Aira, 
Sarothamnus, Ospris i Eqiiisetum. 

Naravno je pak da pridodavajnći imenu koji predikat, po- 
stane druga vrst: Meta divlja: Mentha sylvestris L. ; Meta 
konjska: Men'ha aquatica L. : Metljica: (u Dubr.) Tamarix 
gallica L. Tamarix africana Poir. : Metljica crna : Artemisia vul- 
garis L. Metvica gorska : Mentha Fulegium L. Metvica rinja : 
Mentha viridis L. itd. 

Za Cochicum Visianii Pari. imamo: baljuška, baluška, 
b a 1 u č k a. b e n d u č k a, b r ] i d u č k a ; uz predikate : gorska, ve- 
lika, manja, žuta itd. susretamo razne vrsti roda Allium. Crocus, 
Muscari, Pancratium. 

Od korena papr imamo u samoj dubrovačkoj okolici ove 
forme : paprad, paprat, papratina, paprica, papratka. papraca. 
papratac, praprad, praprat, prapratina, prapraca, prapratac. 

Ostalo bi napokon da se spomene kako ima u narodu imena 
i onih bilina, kojih ne raste u onoj stanovitoj okolici, te se zbilja 
nebi dalo tako lako ni protumačiti kako se ta imena uzdrže ili 
kolaju u puku. Tako n. pr. nalazim u Šulekovom Imeniku da 
haban (po Kuzmiću) babini š t a p i (po Pižzelli i Mattei) b a 1 a d 
(po Aquili i Buču) odgovaraju: Acorus Calamus L. ; Ijeljenje 
u h o : (po Appendini) Scolopendrium officinarum Willd. Imena bi 
tà imala biti sakupljena oko Dubrovnika, gdje pak navedene biline 
ni pošto ne rastu. Taj pojav mislim da bi se mogao na tri načina 
protumačiti : ili su ta imena predajom (!) prešla u naše krajeve, ili su 



19i> 

(il to je laoguće) bila sakupljena po Ercegovini. ili su pak bila 
krivo shA\néena. — 

Svakako bi bilo vriedna radnja iztraživanje izvorno-pravilnog 
imena po komu su. tiekom vremena, krivim izgovorom, naopakim 
slivaćanjem ili mjestnim promjenama, postale sve razne nijanse. 

Kad bi se u svakoj prigodi mogla u})otrebiti baš sgodna 
imena, proučavanje narodne nomenklature bilo bi od velike ko- 
risti ne samo prirodoslovcima nego i liečnicima. liekarima. polje- 
djelcima, učiteljima pa i filolozima. 

Treba dakle prije svega nastojati da (kao što u obće na 
književnom polju) ona imena koja živu u narodu štokavsko-je- 
kavskog dijalekta budu uzeta kao glavni faktori, dočim ostali 
oblici mogu biti upotrebljeni u pojedinim florističnima podatcima 
iz stanovitih predjela. 

Xa tnj bi način bilo puno lakše doći do pi'avog korena i 
dogadjalo bi se (iosb-i manje smetnje nego do sada. 

B. Posebni dio. '■--) 

Nabrajanje došle poznatih cievčičastih biliiiA. One vrsti, koje 
su naznačene zviezdicom * niesu bile prije navedene za dubro- 
vMčku okolicu od nikakvog auktora. 

Cryptogamae. 

Pteridophyta. 

I. Eq U i s etace a e. D. C. 

i. Equisetum arvense L. Vis. Fl. dahu. I. p. 33. — Konjski 
rep. — Veoma čest ])o močvarnstim. gnjilastiiii poljima : oplodju je 
se aprila, maja. '2J.. 

'2. Equisetum Telniateja Ehrh. Vis. Fl. dalm. Suppl. 
1872. p. 33. (sinonim: E. Üuviatile Ilo.st.) Pi'i obalam potočiča, 
pri okrajcima vlažnih jama i jaruga u Župi. Konavlima. Stonu, 
i Primorju; plodi .se a])rila, maja. %. 

3. Equisetum elongatum Willd. Vis. Fl. dalm. I. p. 33. 
Po vinogradima i na rubu dolaca u Župi, Konavliniii. Bosanci. 
Zatonu. Plodi se aprila, maja. %. 



'*) I'ri razredjivanju fanerogani:*i držao sam se prof. A. W. Eicliler-ovog: 
,S vll abus der Phanaorogaiiionkund (•■' Kiol \HC}± Eichler .se poslužio 
Jussieu-ove sisteme sa prcinakanin A. Hraiui-a, im osim tojra i sam je uveo 
koju malu promjenu. 



193 

*4. Equisetiim palustre L. U Rieci kod Gempresate. U 
Visianievoj Fl. dalm. I. vol. str. 33. nije nigdje spomenut niže 
Neretve. Plodi se jnnija. jnlija. '4. 

li. Lycopodiaceae. D. C. 

1. Lycopodium denticulatum L. Vis. FI. dalm. I. vol. 
p. 34. Pri okrajieima dolaca, na zaklonjenim, sjenastim stjenama 
cielog kotara. .Jnl. avg. (ludnovato je, da Dalmacija nema nego 
ciglu jednu vrst ovog roda, docim Hrvatska broji do 6, (Po 
Schlosseru i Vukotinoviću u „Flora croatica p. 1302." a po Neil- 
reichu „Vegetations- Verhältnisse Croatiens" na str. 10, 5.) Kranj- 
ska s Primorjem do 7 vrsti roda Lycopodium i Selaginella. Južna 
Istra pak (po J. Freyn-u „Flora von Südistrien p. 484. u Ver 
handl. d. zool.-bot. Ges. Wien 1877) i južna Bosna (po dru. G. 
Beck-u „Flora von Südbosnien" u Annalen des k. k. Naturhistor. 
Hofmuseums, I. Band. Wien 1880 i II. Band. Wien 1887) nemaju 
nikakvog re})rezentanta ovog reda. 

III. Fillces. Sw. 

1. Polypodium vulgare L. Vis. Fl. dalm. vol. I. p. 36. 
— Paprat sv. Ivana — Genuina forma: commune Müde Fil. eur. 
et atlant. p. 18. nalazi se veoma riedko i to samo na Sniežnici 
(L. Adamović, Glasnik hrv. narav, družtva za juli 1886.) y) var. 
semilacerum Moor. Vis. Fl. dalm. Suppl. 1872. p. 11. Meciju hri- 
dima i po medjama u Lapadu i u Rieci. Oplodjuje se ljeti. '2|- 

2. Polypodium serratum Wild. Vis. Fl. dalm. Suppl. 
1872. p. 11. [sin. P. vulg, /i?) serratum L.J Po sjenastim kame- 
nitim predjelima na Šumetu, Lokrumu. Lopudu, Mljetu, u Rieci. 
Lapadu, Orašcu, Trstenomu, Zatonu. Plodi se ljeti. '2].. 

3. Pteris aquilina L. Vis. Fl. dalm. I. vol. p. 28. — 
Paprat velika. — U .šumam i kamenitim pa.šnjacima zagorskih pre- 
djela, no ima je već i n.'i Bosanci, Konavlimn. Osojniku, itd. 
Oplodjuje se ljeti. %. 

4. Asplenium trichomanes Hudson (L.) Vis. Fl. dalm. 
I. p. 40. — Paprat od kamena — Veoma obična po medjama i 
škripima. Plodi se ljeti. %. 

5. Asplenium ruta muraria L. Vis. Fl. dalm. I. p. 40. 
U pukotinam kamenja, u jarugam na Bosanci (šuma) u Šumetu 
i otocima. Plodi se ljeti 4- 

13 



104 

(). Aspleuium adiantum iiigruin l>. Vis. Fl. dalm. f. i). 
40. N;ijrjo(|j;i ])a])i-at n okolici (liilirovnri^oj. Xnjvi.so je ima na 
otocima u šnmam. Jiilija. avt^iista. '^f. 

7. Aspleniiim acutum Borv. Vis. Fl. dalm. I. p. 40. kan 
vai'ieteta /). Na kopnn vooma i'iodka : dosta obična na Fokrnmu. 
Lopndii i drugim otocima. Jnlija. -'|-. 

s. Ceterach officinarum Willd. Vis. Fl. dalm. vol. I. p. 
3('). — Paprat rnnjava. — Najobičnija paprat uciclom kolarn: 
po mcdjaina i ški-ipima. Ljeti. Ij.- ß) crcnntiini Milde Fil. eni'. et 
atl.. Vis. Fl. dalm. Snppl. i^ld. na Koločcpn. Lopndn. Šipann. 
Mljctn i -fakljani. Fjeti. 'X. 

'•>. Aspidiuni pallidum IJory. Vis. Fl. dalm. Sn])pl. 1S7^. f. 
Više Knne pod Snieznicom. (!,. Adamovii- I. c. str. KVI.) vise 
Batalioviiie j)nfem od Nnncijale pnt Šnniela u sjenasiim ški'ijiima. 
Ojilodjnje se jnlija. 2|.- 

10. Clieilautes odora Sw. Vis. Fl. ilalm. vol. I. p. 4^. — 
Papratac - Po medjama i jinkotinam zidova ciele primorske 
okolice, -tnli. av^iiist. '■'i^. 

n. Oesporaugium persicum Vis. Fl. dalm. Snppl. 187s. 
(Svn. rilieilantbes tinibriata Vis. Fl. dalm. I. p. id. descriptio et 
icon. I. lab. 1. fiji. ) Razliknje se osi predjašnje frondibiis tripin- 
nafis. pinmtli>i mimdis snhrotmiäis oMiisissimls snl)i'epandis subtns 
jiiargine sqnamil'ormi circnm i'etlexo in indusinnf longlssime flm- 
hriatum prodncto. fimhriis piliformibnsluU'novi'iu })\\m\-de paginam 
onniino tcgeiitibus. Po medjama na Snmeln. Sipaim. Ricci, n 
Lapadn. Stomi. Mljetn. Fjeti. '•-\. 

i"2. Grammitis leptopliylla Sw. Vis. Fl. dalm. vol. Ill.p. 
334. Po zidovima i bridima n Znpi. tiapadn i (»in/.n. Oplodj'nje 
se aprila, jnnija. 

13. Adiautum capillus Vcueris 1^. Vis. Fl. dalm. vol. I. 
p. 41. — Paprat vodena. — U ninljarastim pec-inam iz})od Sr^ja. 
u spili Betinoj, u Ricci, u bunarima i vodovodima samostana sv. 
Dominika i sv. Frana. U ovim zadnjim dvama stanovištima ima. 
nz pravn vrst. i ona odlika većeji- li.šća. koje je jni dnu dug:o- 
klinasto a na okrajicima .šire izpiesječeno. Ovu odliku, koju ja 
nebih za drugo smatrao nego za individue bolje razvile nslied 
povoljnih okolnosti, navode Sclilos.ser i Vnkotiuović (Flora cro- 
atica p. 1319 gen. <Š51.) kao osobitu podvi'st ]iod imenom: Adi- 
antum y^isianii Schi, et Vuk. — Fjeti. 2|.. 



195 



Phanerogamae. 

A. Gymnospermae. 
IV. Conìferae. Juss. 

1. Juniperus oxycedrus Koch. Vis. Fl. dalm. I. p. 20G. 
var. ß. — Smreka — (Syn. J. rufescens Lk. Nyman. i J, Biaso- 
lelti Lk. Kitt. Tschb. p. 237.). Po bre/uljcima, šumama i pašnja- 
cima primorskih predjela. Clvate febr. marta. 1). 

ž. Juniperus macrocarpa Parlat. Vis. Fl. dalm. I. p. 
206. var. a. (Syn. J. macrocarpa Koch Synops. 575.. .J. oxycedrus 
Nyman! i J. macrocarpa Sibth. u dr. A. Pokorny ; Oesterreichs 
Holzpflanzen, Wien 1868 p. 10). Nalazi se ujedno s prvom vrsti 
ali dosta riedko, i to češće na otocima i bližim primorskim bre- 
žuljcima cielog kotara. Clvate od novembra do marta. ^. 

3. Juniperus plioenicea L. Vis. Fl. dalm. I. p. 206. — 
Somina. — Po brdima i brežuljcima ciele primorske okolice. 
Cvate marta i aprila, f) Ja sam više puta naišao na sliedeće 
dvije odlike : 

* varietas : ambigua foliis inferiorihus ternis, patcntibus, li~ 
nearibus, cusjiidatis, pungentitiis, superioribus mlnutis, squamifor- 
mibus, imbricatis, rhomboiđeo-ovatis, obtusis. Pod Srgjeju. na Lo- 
krumu. u Lapadu. ovoj formi govori toliko Visiani (Fl. dalm. 
I. p. 207.) koliko i Bertoloni (Fl. ital. X. p. 358.) no oba neiz- 
viesno, jer se nije nijedan, kao što ni ja došle, namjerio na stab- 
liku u cvietu ili sa plodom, varietas: monoica: floribus masculis 
foemineisque supra idem individuum. Riedak fenomen, koji se 
susreta u Lapadu (dr. E. Weiss, Verhandl. d. zool. bot. Gesell. 
Wien 1866.) i na Obodu. 

4. Cupressus sempervirens L. Vis. Fl. dalm. I. p. 201. 
— Čempres. — Valjda njekad usadjen; ali dandanašnji ])0sve 
samonikao. U Rieci ima cieli predjel (zvan „Čempresata") pun 
velikih samoniklih čempresa. Cvate februara. Tf. 

U perivojima se vidi češće i druga odlika: C. horisontalis 
Mili., koja se u bitnosti razlikuje od prave forme samo u polo- 
žaju grana. 



5. Pinus piiiea L. Vis. Fl. dalm. I. p. ^00. — Pinj. — 
.Samonikao samo na Mljetu kod Korita; zadivljao se siisi-cta ina 
Dubcii (Žii])a) ali ricdkcj. Cvate maja. f). 

0. Pinus halepeusis Miller. Vis. Fl. dalm. I. p. i>()l). 
Fior. — (-'^yn. P- maritima Lamb.) Po cielom pi'imorskdiii zem- 
ljištu sačinjava eiele šume. Cvate aprila do maja. I). 

V. Gnetaceae. Juss. 

1 Ephedra campylopoda Tim^o. (Syn. E. major Hosl.. F. 
altissima Tonunas.) Vis. Fl. dalm. I. i^. 'lOi. Pri zidinam. nu- 
djama i stienama primorskim. A])ril i maja. '4- 

Opazka: EpJiedra distachia L. (Syn. F. vulgaris Rieh.) 
koju navodi Mal}' (Enumerat. plant, in Dalm. lect.) Petter (Hot. 
Wegw. in der Gegend v. Spai.") Schloss. i Vukot. (Flora croat. 
]). 1038) i dr. A. Pokorni (Oesterreichs Holzptlanzen ]). <S.) ne 
raste ni pošto o^o Pubrovnika. a ])o svoj ])rili('i nit^dje ni pò 
ostaloj Dalmaciji. 

B Monocotyleae. 

F Hel ob i a e. 

VI. Lemnaceae. Lk. 

1. Lemna minor \j. Asehcrson. Oestr. hot. Wodieid)!. 
1(SGS. Na površini bai'à. oMM-ih lokavn i mirnih vod.-ì : n Stonu 
n;i izvoru vode (Aschrs.) Apr. maj. 

VII. Najadaceae. Juss. 

1. Posidonia Caulini Kocn. (Syn. Zost(>ra maiina \'is. : /. 
oceanica D. C.) Vis. FI. dalm. I. j). IS*.>, Uzduž ohale morske, 
izbačena na kraj od valova. Cvale aprila. 2|- 

-?. Zostera marina L. \'is. Fl. dalm. I. j». is*.). Po dim 
mora uzdu/, cielc obale (lul)rovačkog kolara. — \'oga. na Pe- 
lje.šcn : valiga. — Cvate aiig. i .septemhra. 4- 

*)'>. Zostera nana l^ith. (Syn. Z. miiveisis Pichb.. /. an- 
gustifolia Fl. dan.). Na morskom dnu uz ca\lalsku i slonsku 
obalu. Cvate marta, aprila. '4- 

4. Rnppia maritima var. spiralis Dummorl. Ascheison 1. 
c. 186S. Uz morsku obalu u Župi. Cvate Ijeli. %. 



197 

*."). Zaiiichelìa major Boennigh. (Syn. Zan. palustris Sm.) 
Fri vodama oko Stona. (Ivate od aprila do septembra. '2j.. 

0. Cymodocea nodosa xlschersoii (Aselierson 1. e. l!S68.). 
(lesto se susreta pri ul)ali morskoj blizu Stona, pri dubini od 1 
metra. Cvate ljeti. %. 

7.* Potaniogetoii crispus L. Nadjoh ga avgusta u cvietu 
na Rieci. ^- Po Visiani. od sedmero vrsti ovog roda nije nijedna 
navederui za dubr. okolicu, a sva je prilika da ('-e dobrim dielom 
u siimoj Rieci Ijiti gotovo većina vrsti zastupanu. 

VIII. Aiismaceae. Rieh. 

1. Ausilia Piantalo L. Vis. Fl. dalm. I. p. 189. Po barama, 
potocima i vodama u Rieci. Zatonu. Stonu. Župi, Konavlima, 
Šumetu. (Jvate ljeti. 4- Riedko kad, susreta se i varidas ß za- 
.šiljenog li.šća, dugog palaca a 1 palac širokog. 

II. Spadiciflorae. 

IX. Typhaceae Juss. 

1. Typlia angustifolia L. „Na glavi od vode" u Šumetu, 
i u Stonu (Asciiers 1. c.). (Jvate junija do avgusta. 4- 

*2 Sparganiiim ramosum Huds. (Spn. S. erectum «L.). 
U Ljutoj u Konavlima. (Ivate julija do avgu.sta. %. 

X. Aroideae Juss. 

1. Arilin Dracunciiliis L. Vis. Fl. dalm. I. p. 184. — 
Zmijino zelje. — Na negojenim mjestinra i uz puteve u Župi, na 
Brgatu i Šumetu. Cvate apr. i maja. \. 

d. Ariim italiciliu L;na. Vis. Fl. dalm. I. p. 1X4. — Ko- 
zalac. — Po busima. ]nedju dračam.i i uz puteve cielog kotara. 
( '.vate aprila, maja. '2|- 

:>. Arimi orientale Beaiiv. Vis. Fl. dalm. 1. p. 185. (Syn. 
A. pictum Pettei-. Bot. Wegw. i. d. Cieg. v. Spalato 1882 p. 10. 
spec. 114.). Po pašnjacima više Rieke i Bjgata. Apr.. maj. '2]. 

"^4. Biariim teimifolilim Schott. (Syn. Arum temiifolium 
L.). Medju trnjem i po pašnjacima na Mljetu i u Stonu. Cvate 
septembra, oktobra. 4- 

5. Arisarum vulgare Targion. Vis. Fl. dalm. 1. p. 18(5. 
(Svu. Arum Arisarum L.). Starim putem gružkim, u Lapadu, na 
Šipanu i na Mljetu po vinogradima. Novemb.. i febr. %. 



98 



XI. Paimae L 



*i. Phoenix dactylifera L. Kad je Petter (Regensb. Fl. 
1820. zweite Beihige p. M- und 29) i dr. A. Pokorny (Oesterreichs 
Holzpfhinzen 1864. p. b.) spominju za Spljet, tim većim pravom 
može se prisvojiti i za dubrovačku okolicu, gdje (na Zlatom po- 
toku, Sv. Jakobu, na Konalu) je gotovo zadivljala. Cvate februara, 
marta . plod joj na Koločepu zrije svake godine. T). — Póma. 

*Chamaerops humilis L. — Mala póma — Na Lokrumu 
se tako razprostranila, da ju vrtlari smatraju troskotom, te ju 
često u velikom broju izgule i bace na vatru. Cvate marta, aprila ; 
plod joj sazrije svake godine, f). 

III. Gl u mi fior ae. 

XII. Gramineae. Juss. 

1. Zea mays L. Vis. Fl. dalm. I. p. 46. — Golokud; ku- 
kuruz — Izvorom iz Amerike ; dandanas svud gojen, dapače gdje 
ter gdje i samonikao. Cvate julija, avgusta. 

2. Phalaris minor Retz. Vis. Fl. dalm. III. p. 337. (Syn. 
Ph. aquatica Willd. I non L.j U poljima i po brežuljcima u Žu])i 
na Brgatu i Sipanu. Cvate maja, julija. 

3. Phalaris aquatica L. Vis. Fl. dalm. I. }). 02. iNa vlaž- 
nim livadama i meclju usievima u Župi. Konavlima, Rieci, Zatonu, 
Slanomu. (Ivate maja. junija. 

4. Phalaris paradoxa L. Vis. Fl. dalm. ili. \). 337. Medju 
usievima i na njivama na Mljetu, Sipanu, u Župi i Konavlima 
dosta obična. Cvate maja, junija. 

5. Panicum miliaceum L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 09. — 
Proso — Potiče iz iztoka ; goji se često, a kadkada i samo niče. 
Cvate docna ljeti. 

6. Echinochloa eruciformis Rchb. (Syn. Panicum eruci- 
lorme .Siebth) Vis. Fl. dalm. I. p. OU. Po travnim brežuljcima 
oko Stona, Ora>.ca, Brgata, Župe, Bosanke. .Junija. julija. ili Ij.. 

7. Echinochloa crus galli Beauv. (Syn. Panicum crus 
galli !.. ». Vis. Fl. dalm. 1. p. 60. Oko jaruga, potoka i bare, po 
cielom i kotaru. Cvate docna ljeti. 0. 

8. Setaria verticillata Beauv. (Svu. J*anicum verticillaluni)- 
Vis. Fl. d;ilni. 1 )), 60. — Muliar — Svuda po dòcima i vrlovima. 
veoma dosadna trava. Jul., septeinb. 



190 

'.». Setaria viridis Beauv. (Syii. Pan. viride L., P. reclinatuiii 
Vili.). Vis. Fl. Claim. I. p. 60. — ^[uliar. — Uz predjašiiju vrst 
luodju povrćem. (!vidi dociia Ijeli. 

10. Setaria glauca Beaiiv. (Syii. Pan. glancam L.. P. 11a- 
vescens Mönch). Vis. Fl. dahn. Lp. (31. P(i pašnjacima, nz puteve 
i po docima s predjašnjim. Cvate avgusta. 

U. Setaria italica Beauv. (Syn. Pan. italicum Moriš.). Vis. 
Fl. dalm. I. p. 61. Izvorna iz Indije; gojena a kadkada samonikla 
n Konavlima. Cvate jnlija, avgusta. 

*12. Digitaria ciliaris Koel. (Pan. ciliare Retz). Veoma 
česta n razsadnicima. vrtovima, docima i po putima. Cvate julija, 
septembra. 

*13. Digitaria sauguinalis Scop, (Syn, Pan. sanguinale 
L.). Sa predja.šnjom. po docima i perivojima. Jul., septembra. 

14. Digitaria dactylon Scop. Vis. Fl. dalm. I. p. 54. (Syn. 
Pan. Daclylon L., Digitaria stolonifera Schrad., Cynodon dactylon 
Hieb.) — Troskot. — Najzanovetnija trava, toliko u polju, koliko 
ii docima i putima. Cvate od junija do oktobra. 2].. 

15. Anthoxaiitum odoratum L. Vis. Fl. dalm. I. p. 47. 

— Zlatno koljeno. — Po njivam cielog kotara; dopire do visine 
od 800 m. Cvate aprila, maja. ili 2l. 

16. Imperata cylindrica Beauv. (Syn. Saccliaram cylin- 
drlcum Lam.). Vis. Fl. dalm. III. p. ;:»35. Na o^trvu Supetru prema 
Cavtatu. Cvate junija. julija. 9f. 

17. Eriantus Hostii Crieseb. (Syn. Saccbarum strictum 
Spr., Andropogon slrictus Host). Vis. Fl. dalm. I. p. 5^. U moč- 
varam na Šumetu, u Konavlima i Rieci. Jan., avgust. 2f. 

IS. Pollinia Gryllus Spr. (Syn. Andropogon gryllus L.j. 
Vis. Fl. d;dm. I. p. U). Po pa.šnjacima i brežuljcima ok<j Stona 
i Primorja. Cvati m;ija i junijii. 2j.. 

P.>. Pollinia distachyos Spr. (Syn.Androp. distachyos L.). 
Vis. Fl. dalm. 1. p. 4*.> Po negojenim mjestima na Mljeta, Šipanu, 
Sv. Andriji. Lopudn. (Ivate julija. septembra. 2].. 

iO. Andropogon Ischaemuni L. Vis. Fl. dalm. I. p. 50. 

— Vla.-^ika. — Klasije u skupu od 5—10 prstoliko sastavljeno; 
jezičac li.šća sličan dlakama. Po pašnjacima. Jul., sept. 2]-. 

^1. Andropogon hirtus L. Vis. Fl. dalm. I. p. 51. Klasije 
poredano po dvoje na vrhu vlata. Stapke (pedunculi) uslied dugih 



200 

dlaka izgledaju razki'.šteiio dlakave, list osirük, crtolik. ^'a olvo- 
renim iiegojenim brežuljcima. (Ivate julija avgusta. '2|. 

22. Andropo^oii i)ubes5cens Vis. pl. rar. daini. Ergäir/ungs- 
blatt z. bot. Zeit. 1.S2V). (Fl. daini. I. p. 51.). Klasije po dvoje: 
stapke pri vrhu maljave; lišće veoma uzko, kratko, prema je- 
zičcu sve to sire. — Izpod Srgja dosta običan. Cvate jun., avg. '^■. 

23. Sorgliuni vulgare Pers. (Svn. Holcus Sorghum L.). 
Vis. Fl. daini. T. p. 48. — Sierak — izvoran iz hidije : goji se. a 
kadšto niče i sam, u Konavliina. Clvate julija i avgusta. 0. 

24. Sorghum saceliaratum Pers. (Svn. Holcus sacchar. 
Arduin.j Vis. Fl. daini. I. p. 48. — Metlaš — gojeii ; u skupu sa 
predjašnjim gdjegdje i samonikao. Jul., avg. 0. 

25. Sorghum halepeuse Pers. (Svn. Holcus halep. L.). 
Vis. Fl. daini. 1. p. 48. Po vinogradima, dòcinia, njivama. Cvjeta 
maja, julija '4. 

26. Sorghum cernuum Willd. (Syn. Holcus cernuus 
Willd.!). Vis. Fl. daini. I. p. 48. — Bieli sierak. — Sije ga se. 
ali mnogo rjedje neg prvu vrst. Cvate maja. junija. 0. 

27. Lappago racemosa Willd. (Syn. Tragus racemosns 
Desf., Tr. muricatus Möncli). Vis. Fl. daini. L p. 55. Va olialu 
morsku, po dòcima u Župi. Jun,, jul. 0. 

28. Alopecurus agrestis L. Vis. Fl. dalm. I. |). (ii-. — 
Mačiji rep. — Medju usicvima. po vinogradima i dòcima veoma 
običan. Cvate maja. junija. 0. 

*29. Alopecurus utriculatus Pers. (Syn. Tozzeltia aloj)e- 
curoides Savi). Na livadama u Rieci, Zalomi. Ora.šcu. Slanomu, 
(^vate maja. junija. 

80. Crypsis alopecuroiđes Scln-ad. (Syn. Ilelfd.liK.a alo- 
pecuroides Ho.st.). Vis. Fl. dalm. 1. p. (35. Po njivama, koje zimi 
poplave oko Stona i Ponikava. Cvate ljeti. 0. 

M. Phleum tenue Schrad. Vis. Fl. dalm. I. p. (VJ. — 
Mi.siji rep. — (Syn. Phalaris bulbo.sa L.. Plial. .sativa l\'rs.| t^o 
pašnjacima ciclog kolara. Cvate maja do julija. 0. 

32. Phleum alpiuum L. Vis. Fl. dalm. vol. Ili. p. 338. V 
Glogovu dolu izpod Sniežnice. na Vla.šlici i Malanštici. Cvate 
junija, avgusta. ili '2\.. 

33. Phleum echiuatum Jiosl. \is. Fl. dalm. I. p. ('.3. 
CSyn. Phleum felinum Sm.). Po negojeuim nijcslinia cichtg kolara. 
Cvjeta već aprila, do junija. 0. 



34. Phleum pratense L. Vis. Fl. daini. I. p. 63. Svud po 
pašnjacima, livadnm i dùciina. Onaj oksemplar, .sto se čuva u 
herbaru dubrovačkog Drobčevog muzeja, razlikuje se od prave 
forme, u tonui .što osje (nrista) nije manje od lističa (bracteae). 
No tko zna odkle je onaj individuum? Cvate Ijfli. '4. 

35. Plileiim Bertolonii DCl. Vis. Fl. dalm. I. p. 63. Nije 
drugo nego odlika od Plileuni nodosum L. pošto jedina razlika 
leži u tomu što je osje onomu mnogo kratje. Na Ijrdima više 
Stona, u Primorju. Clvate junija. julija. 4- 

36. Agrostis stolonifera L. (Syn. A. alba Schrad. I non 
L.). Vis. Fl. dalm. I. p. 0(5. P(j livadam, pašnjacima i brežuljcima 
cielog kotara. (Ivate aprila, julija. ^. 

37. Agrostis verticillata Vili. (Syn. A. stolonifera Engl. 
Bot.). Vis. Fl. dalm. Suppl. 1872. p. 13. U Rieci po livadam, na 
Šumetu po močvarnim dòcima. Cvate junija. 0. 

38. Stipa pennata L. Vis. FI. dalm. I. p. 58. — Kovilje. 
— Po svim povišim (preko 400 m.) brdima dubrovačkog kotara, 
nadasve u zagorju. Cvate aprila, maja. %. 

39. Stipa aristella L. (Agrostis bromoides L.) Vis. Fl. 
dalm. Suppl. 1872. p. 12. Na Rogu. Tmoru. na Gradini više 
BrsečinA, na Osojniku i Vla^ijci. Cva1(> julija. '^j.- 

40. Piptatliernm multiflorum B( mv. (Svu. ^filium arun- 
dinaceum Sibtli.. .\[. niiillidorum Cav.K Vis. Fl. dahu. 1. p. 52. 
IzmedJLi triija i grmlja i po bii.-^ima. (!vate maja. jnn. 2J- 

41. Piptatlierum paradoxnm Beauv. (Syn. Milium parad. 
L. Agrostis paradoxa I..). Vis. Fl. dalm. 111. vol. p. 336. Na Bo- 
sanci, Šumetu, Ljubču. po pašnjacima. Maj., jun. 4. 

42. Polypogon maritimnm Willd. (Syn. Milium paniceum 
Host.). Vis. Fl. dalm. I. p. 53. Po livadam močvara.stim na Batali, 
u Zatonu i Stonu. Cvate maja, junija. 0. 

43. Polypogon monspeliense Desf. (Syn. Polyp, mari- 
tinuun Vis. non Willd.). Dr. P. Ascherson, Oestr. bot. Wochnbl. 
1868: Vis. Fl. dalm. Suppl. 1872 p. 12,Dr. A. Neilreich, Vegetai. 
Verh. Croat. p. 14. Na livadama i njivama u Gružu i Lapadu. 
Cvate junija. 0. 

44. Lagurus ovatns L. Vis. 11 dalm. 1. p. 53. — Lisičiji 
rep. — Po brežuljcima u Lapadu. putem gružkim, put Gospe od 
Milosrdja. Cvate maja, junija. 0. 



20^2 

*45. Gastridiuin leiidigeruin (raud. (Svu. Ayroslis aii- 
sU'iilis L.). Na Ijrdima i brežuljcima oko Vitaljiiie i Sutoriiic u 
Kouavliiua. Cvate maja. junija. 0. 

40. l'alani ag^rostis montana Host. (Svu. Agrosti.»^ aruu- 
diuacea \'ill.). ^'is. V\. dahu. [II. p. ^3(5. U pasujaciuia pod Srgjem 
i na Žarkovici. U cvietu avgusta. '2f. 

47. Pliragniites conimnnis Ti-in. (Syu. Arando Phrag- 
mites L.j. Vis. P'l. dalm. J. p. tt7. — Ševai'. — Uz obalu i po 
ostrvićinia Rieke. Ljute, Vrela. Cvate julija, avgusta. %. 

48. Arunđo Donax L. (Svn. Donax avundinacea Beauv.). 
Vis. Fl. dalm. i. p. 117. — Trst. — Uz potoke, po medjama na 
Konalu. Pločam. u Rieci. itd. Cvate sept.. okt. 2j.. 

41). Arundo Pliniana Turra (Sj^n. A. collina Ten.. Donax 
mauritanica Presi.). Vis. Fl. dalm. vol. HI. p. H38. Na ostrviću 
Supetru prema Cavtatu. Cvate septembra i novembra 2].. 

ò(». Selleria cyliadrica D. C. Vis. Fl. dalm. 1. p. 80. Po 
kamenitim predjelima n Stonu i Primorju, po pašnjacima u Ko- 
navlima. Cvate aprila, maja. %. 

51. Sesleria elongata i lost. Vis. Fl. dalm. I. p. so. Po 
pašnjacima na Bosanci. Petki. Lapadu, na Koločepu, Lopudu i 
Mljetu, (h'ate maja, julija. 2|-- 

-rl. Koeleria phleoides Gand. (Syn. Lophotlda i)hleoitles 
Rchb., Trisetum phleoides Trin.). Vis. Fl. dalm. I. p. *.)0. l\) pje.s- 
kovitim pi-edjelima cielog kotara. Cvate apr. maja. 0. 

.).{ Arrlienatheruni bnlbosnm S( hhidi. (Svn. Arrhen. 
elatins var. (i. M. K.) lMiei-l)aru Drobčevog muzeja u Dubrovniku 
nadjoh dva eksemplara, ubiata, po svoj j^rilici pred kakvili ;{() 
g. od Nenmayera. na Šumetu. Cvate maja. junija. 0. 

.">4. Avena sterilis h. Vis. Fl. dalm. Suppl. Is7-' p. is. 
— Ovas. — Medju usjevima, po d(H-ima i uz ()nle\«' cielog ko- 
tara. Cvate aprila, julija. 0. 

")ò. Avena striata Fam. \'is. V\. dalm. I. p. (IS. — Divlja 
zob. — Po vrtovima, [joljima. medjama. jiasnjacima cielog kotara. 
Cvate a|)rila. junija. 0. 

")0. Avena sativa F. Vis. Fl. dahu. I. |>. (»s. — Zob. — 
Coji se. no i sauionikla svuda po iisievima i uji\ama. (Ivate ju- 
nija. avgusta. 0. 

57. Melica ciliata L. Vis. Fl. dahu. I. p. 00. IV. puteve 
poljske, u .šumi na Bosanci, na Šumetu u Konavliuia. itd. Cvate 
inaja, julija. :i{. 



203 

58. Moliiiia coerulea Mönch (Syn. Melica coerulea L.j. 
Vis. FI. daini. Ili. p. :]4o. Po suiiiaiii olvo Ljubca, Kliseva, Sumeta, 
ild. C'ivalc luaja. juii. -'|^. 

59. Briza maxima L. Vis. FI. dalm. I. p. 84. — Biseri. 
— Veoma obična po svim pašnjacima, dòcima i brežuljcima. 
Cvate aprila, maja. ©. 

60. Poa dura Scop. (Syn. Festuca dura Vili., Sesleria dura 
Kunlh.). Vis. FI. d;ilm. I. p. 80. Po putima i poljima cielog' ko- 
tara. Cvjeta maja. junija. 0. 

(31. Poa pratensis L. (Syn. P. humilis Ehrh., P. trivialis 
Leyss. I non L. I. Vis. Fl. dalm. I. p. 80. Po livadam, pašnjacima 
i poljima. U dubrovačkom herbaru Drobčevog muzeja nadjoh i 
var. ß. (Poa subcoerulea Engl. Bot.) kratjim, modrušastim donjim 
lišćem, ubratu od Neumayera u Konavlima. Cvate maja, junija. 2].. 

0:2. Poa aumia L. (Syn. P. variegata Scr.). Vis. Fl. dalm. 
1. p. 81. Pokraj puteva poljskih i po njivarn cielog kotara. Cvate 
kroz cielo ljeto. 0. 

63. Poa trivialis L. (Syn. P. pratensis Pollich., P. scabra 
Ehrh.). Vis. Fl. dalm. 1. p. ^\. Veoma česta po docima, pašnja- 
cima i šumam cielog kotara. U cvietu apr. i maja. öf. 

*r>4. Poa alpina L. ( Adamović, „Glasnik hrv. narav, družtva" 
za j'.ili 1886.). Pri vishii od 1100 metara na Sniežnici. Cvate maja, 
junija. % 

65. Poa bulbosa L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 81. — Vlasika. — 
U vrtovima, uz puteve i po vinogradima cielog kotara. Cvate već 
svrhom marta do junija. 2[. 

(■)('). Eragrostis pilosa Beauv. (Syn. P. pilosa L., Erag. 
verticillata Beav.). Vis. Fl. dalm. IH. p. 34;2. Medju usievima i po 
putima uz morske predjele. (Ivate jul., avg. 0. 

67. Eragro.stis megastacliya Lnk. (Syn. Poa megastachya 
Koel.). Vis. Fl. dalm. 1. p. 81. Medju razsadnicima. uz puteve, 
po docima veoma obična. Cvate julija — oktobra. 0. 

68. Schlerochloa rigida Lnk. (Syn. Poa rigida L.). Vis. 
Fl. dalm. 1. iilH. Po pulima. medjama, zidima i docima cielog 
kotara, veoma obična. Cvate maja, julija. 0. 

* varietas: ß, ramis paniculae patentibus, spiculis 4-floris 
(Syn. Schi, patens Presi.) nadjoh u Konavlima (Adamović, 
„Glasnik", 1. c. sub. Poa rigida L.j uz vrsL 



idi 

09. Glyceria distans Walilb. (Syu. Pou (li.«;taii> L.. Moliiiia 
(listaiis Hai Ini.). \'is. V\. daini. I. S;ì. P(j pržiiiaslini pivrljelima 
11/ mori.'. (Ivalf iiiaja. .iuni.ja. '4- ^' »lubrovackom l)rol)čevom 
iiiu/.cjii nala/.i se jodaii eksemplar Vnkotinovi('-eve (rliiceria al- 
tissima ((Jlyc. spcclabilis M. K,), za koju nr liili znao kako je 
ondje do.šla, ako ju nije tkogod donio iz Hi\a1-k(' ili jMaiijar.ske. 

70. Dactylis liispaiiica Pdli.iSvn. J). villosa IVn.. Festuca 
plialai-(jides J.ani.). \'is. Fl. dalm. 1. 11:!. Na SiliJii. iiiedjn paš- 
njacima u Piieci. Zatonu, itd. ('.\;dc Jun. jülija 4 

71. Dactylis is;lomerata L. (Svu. lù-stncti liloiiiciüta All.). 
Vis. Fl. daini, i. JI 2. Po d(niina. pašnjacima i brdima cielog 
kotara. Cvate maja, jidija. '4- 

7-2. Festuca diiriuscula Perlol. (Syn. F. ovimi L.i. Vis. 
Fl. daini. Siipjìl. 1Š76. Po Uvađam, pašnjacini;i i bic/iiljcima u 
Kona^lilll;l. Primorju i Stonu. Cvate jniiija. jidija 4. 

'■'■7:!. Festuca pratensis var.-, bosninca Hì\ì\<. (Adamovic- 1. 
c. p. Hy.'>.) na Siiifznici (jri visini od lOOO m<'l;ii;i. Cvale jnnija. 
julija. 4. 

74. Festuca arundiiiacea Sclircb. (Svu. Festuca elatior 
Sm.). Vis. Fl. dalm. I. lOS. l^o vlažnim livadam 11 Župi. na .Mljetu 
i Šipanu. Cvale junij'a. julija. 4- 

75. Catapodiiim loliaceiim Picld). (Svu. Fesluci loliacea 
Huds.. F. adsceiideiis Hetz.). Vis. Fl. dalm. lOl. Po iie,L;()jeiiini. 
kanieiiilim prefljelima uz more. Cvate apr.. jnnija. 0. 

7(.. Brachypodiuin ramosum Pvöm. «I S(liiilt. (Syn. 
J-Jromiis lamosus L.). Vis. Fl. daini. I. Piò. Po iieiiojeiiim. ne- 
plodnim bre/.uljcima primorskim. Jun., jid. 4- 

77. Brachypodium distacliyon Rom. il Sclmlt. (Syn. 
Proniiis distacliyos F.i. \'is. FI. daini. 1. Miil. l'o pasnjarima iia 
Sipaiin. Allj(.'fu. iiO])ndu, Šumetii. ild. (ixale m;ij,i. jiinijn. 

7s. Bi'oinus riifidus Pd li. (Syn. P. rubens IJn-^i). \'is. FI. 
daini. I. p. 1-2. l'o hie/nl jeima iia Mljetu. Si|);iiiii. l,o|iiidii. u 
liieci. Konavlima i Slonu, (ivate aprila, j'iinija. 0. 

*7'.>. Broimis secaliniis var. ;ì. (Pi-, velnlimis Sclir.lMedju 
nsievima. navlaslilo iiiedju p.šenicom u Konavlima kod Vilaljine. 
Pločica. Cvate inaj;i. jun. 0. 

SO. Broniiis srandifiorus Weiii-. (Syn. 15. slerilis I... H. 
dysticlins Monelli. \"is. V\. daini. 1. ~rl. Vv. pnieve i polja cielog' 
kotara, (^vate maja. .jnli.ja. 0. 



i>ü5 

81. Bromiis maxiimis Desf. var. ß. (Br. Gussonii Parlat.). 
Vis. Fl. daliii. 1. )\±. Po flòriiua i pašnjacima ii Lapadu. Cvate 
aprila, inuja. ©. (Vis. Snpi»l. 187^.) 

8:2. Bromus erectlis Huds. (Syn. B. perennis Vili., B. 
agresti.s Ali.). Vis. Fl. dalm. 1. 7:^ Svuda po medjama. poljima i 
doeima veoma običan. Cvate maja. junija %. 

83. Bromus moUis L. var. /?. (B. nauus Weig., Schloss. et 
Viikotinović Fl. eroatica p. 1201). Po primorskim doeima eielog 
kotara. (Ivate maja, junija. 0. 

84. Bromus intermeđius Guss. (Syn. B. conf'ertus M. B.). 
Vis. Fl. dalm. 111. 341. Uz var. ß. nalazi se po usievima i paš- 
njacima eielog kotara. (Ivate ljeti. 0. 

85. Bromus squarrosus L. var. ß. (Syn. B. hirsutus 
Schrk.). Vis. Fl. dalm. 1. 73. Klasi(H veoma maljavi. Po poljima 
i livadam u Konavlima. Maj. juni. 0. 

86. Cyuosurus echyuatus L. Vis. Fl. daini. 1. p. 85. Dosta 
običan po pašnjacima i livadam eielog kotara. Cvate maja. 
junija. 0. 

87. Cynosurus cristatus L. Vis. FI. dalm. I. p. 85. Po 
poljima u Bieci. Zatonu. Stonu. Slanomu i Primorju. Cvate junija. 
julija. 0. 

88. Triticum villosum M. Bieb. Vis. Fl. dalm. 1. 157. Pri 
rubu dolaca, u poljima i njivaina eielog kolara. Cvate maja. 
junija. 0. 

89. Triticum vulgare Vili. (Syn. T. sativum Lam.). Vis. 
Fl. dalm. 154. — Žito. pšcnicn. — Sije se u velike po Župi. 
Konavlima i Primorju. Cvate m;ij;i. junij.i. 0. Uz ovu .siju se u 
većoj ili manjoj mjeri i druge vrsti, kao n. pr. Triticum dicoccum 
Schrk., T. monococcum L.. T. Spelta L.. T. durum Desf. 

90. Triticum piuuatum Mönch. Vis. Fl. dalm. Suppl. 
1872. Po doeima. usievima i vrtovima oko Stona, Zatona i Gruža. 
Cvate ljeti ili p. 

91. Agropyrum repeus f3eauv. (Syn. T. repens L.). Vis. 
Fl. dalm. 1. 158. Po poljskim putevima i u busima eielog kotara, 
— Tro.skot. — Mai. juni. 4- 

92. Agropyrum glaucum Rom. et Schult. (Syn. T. glau- 
cum Desf.). Vis. Fl. dalm. Suppl. 1872. Po vrtovima i potocima 
običan. Cvate ljeti. 2|.. 



UH. Secale cereale L. Vis. FI. dalm. I. 96. — Raž. -- 

Sije se amo tamo po cielom kotaru, nadasve n Primorju i Ko- 
navlima. Cvate Jjeti. 0. 

94. Hordeiim vulgare L. Vis. Fl. dalm. I. p. 97. — Ječam. 

— Goji se veoma često po svom kotaru uz Floideum dystichon 
L. Cvate junija. julija. 0. 

95. Hordeuiii bulbosiim L. (Syn. H. strictum Desf.). Vis. 
Fl. diihn. T. p. 97. Po busima i docima cielo^' kotara. Cvate 
maja. juiiija. %. 

9('). Hordeum inuriniim L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 97. Po 
putima. (ìòcima. vrtovima, njivama, vinogradima i livadam. veoma 
običan. Ljeti. 0. 

97. Lolium perenne L. Vis. Fl. dalm. I. p. 90, — Ljulj 

— Na livadam i medju usievima cielog kotara. Cvate od maja 
do septembra. 2[. 

98. Lolium linicola Sond. Vis. Fl. dalm. f. p. 90. Uz 
predjašnjeg na istim mjestima eielog kotara. U cvietu junija, 
julija. 0. 

99. Lolium subulatum Visiani, Fl. dalm. L p. 90. icon. 
i2. T. 1 fig. Medju usievim^ u Župi. na Brgatu, Bosanci, Šumetu. 
Cvate aprila, maja. 0. 

100. Lolium temulentum L. Vis. Fl. dalm. L p. 90. Po 
vrtovima, (tòcima i usievima cielog kotara. Cvate ljeti. 0. 

101. Aegylops triuncialis L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 89. 
Po livadama, uz putove cielog kolara. Cvate maja, junija. 0. 

I0i>. Aegylops ovata L. Vis. Fl. dalm. I. 89. po svim li- 
vadam, njivam, poljima cielog kotara. Cvate aprila, junija. 0. 

103. Lepturus incurvatus Ti-in. (Syn. Aegilops incurvata 
L. ). Vis. Fl. dalm. [. p. 88. Pokraj mora, uz cieli kotar. Cvate 
maja. junija. 0. 

104. Nardus stricta L. Vis. Fl. dalm. IIT. p. 344. Po pa.š- 
njacima na Bosanci, Osojniku, iijnbču. itd. Cvate junija. julija. 2[. 

XIII. Cyperaceae Juss. 

1. Carex vulpina L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 101. Na močva- 
raslim njivama, uz potoke i pri okrajcima vlažnili jama cielog 
kotara. Cvate aprila, maja. 2|.. 



^07 

'i. Carex leporina L. Vi^;. FI. daini. JII. p. :]4ß. (Syii. 
Vio-nea leporina Rchb.). Po vlazninì poljima i pašnjacima u Rieci, 
na Snnietn. Osojnikn. itd. April, jniii. 2j.. 

'■V. Carex verna Vili. (Syn. i\. praecox Jacq. C. stolonifera 
Ehrli.). Vis. FI. dalm. I. p. 101. Medjn bnsima i pašnjacima na 
Srgju, Bosanci, Žnpi, Zntonn. Mart., apr. 2|.. 

4. Carex hnniilis Leyss, (Syn. C. argentea Vili. V,. pro- 
strata All.). Vis. Fl. dalm. Snppl. 187i?. TT šnmi n.i Bosanci, po 
pašnjacima na Brgatn. Ap]'.. maja. 2[-. 

*5. Carex gynobasis Vili. (Syn. C. alpestri? AH j. Pri vi- 
sini od 700 m. na Vlastici, (larini, pò i»ašnj;i('im;i na Šnnietn i 
Brgahi. Cvate aprila, maja, 2|.. 

G. Carex remota L. Vis. Fl. dalm. III. p. 845. fzmedju 
vlažnih busova po livadam i pašnjacima n (inižn. Rieci. Zatonn 
i Župi. Cvjeta maja. junija. 2j. 

7. Carex divisa Huds. (Syn. C. cuspidata Bertol., C. Hostii 
Hopp.). Vis. FI. dnlm. I. p. 102. U pržinastim predjelima na 
Mljetu, Šipanu. Gružu i Rieci. Maj. jun. 2|-. 

8. Carex divulsa Cuod. Vis. Fl. dalm. 1. p. \0± Na hladnim, 
.sjenastim pašnjacima cielog kotara. Cvate maja, junija. 24. 

9. Carex gynoinane Bei-tol. (Syn. C. Linkii Sclik.. (Vis.) 
C. distachya Desf.j. Vis. Fl. dalm. f. p. J04. na Srgju. Žai-kovici. 
Petki i Nuncijati i po ostalim brdima. Apr.. maja. 2|-. 

*10. Carex coespitosa !.. Heib. dubr. Drobcevog muzeja. 
Po livadam u Ginžn. Lapadu i Rieci. Cvate maja. junija. 2|-. 

11. Carex §^lanca L. (Syn. C. fiacca Sehr., C. cuspidata 
Host.). Vis. Fl. dahn. T. p. I04. IJz potocii'-e i po jamam cielog 
kotara. Cvate api'ila. maja. 2f. 

12. Carex arenaria L. Vis. Fl. dalm. I. p. 100. Po paš- 
njacima i uz puteve put PlocA, u Gružu, Župi i Konavhma. 
Cvate maja, junija. 2i. 

*13. Carex sempervirens (L. Adamović, Glasnik hrv. nar. 
dr. 4. 1886. p. 16H) na Sniežnici. Ljeti. 2|.. 

14. Carex distans L. Vis. Fl. dalm. I. p. 102. Po livadama 
i poljima u Zatonu, Orašcu. Tr.stenomu, Slanomu i Primorju. 
Cvate aprila, maja. 2j-. 

*15. Carex flava L. Herb, didjr. Drobcevog muzeja. Uz 
poljske puteve i po livadam oko Stona. U cvietu maja, junija. Sj.. 



208 

16. Carex riparia Curt. (Syn. C. crassa Ehrh.. G. vesicaria 
Leers.). Vis. FI. dalm. I. p. 1(J4. Pokraj jama. jaruga i potoka 
c-ielog kotara. (Ivate maja, jiinija. 2f. 

*i7. Carex stricta Good. U herb, dubrov. Drobe, muzeja. 
Na moevarastim poljima oko Gruža, Lapada i Rieke. (Ivate maja, 
jnnija. 2f. 

IS. Scirpus maritimiis L. Fl. dalm. I. j). lOS. — Batalimi. 
— Uz morsku obalu eielog" kotara, veoma oliirna bilina. (Ivate 
juuija. avg'usta. 2l. 

i'.). Seirpus glaucus Sm. Vis. Fl. dalm. Suppl. 187:2. Na 
istim mjestima uz predjašnju. nadasve uz obale Rieke. Cvate 
ljeti. 2|. 

iO. Cyperus iougus L. Vis. Fl. dalm. 1. p, 1)9. Na moč- 
varnom zemljištu, uz potoke i vode cielog kotara. Cvate 
ljeti. 2f. 

r^l. Cyperus olivaris Targion (Syn C. Hydra Ten.). Vis. 
Fl, dalm, T. 90. Uz nasap puta gružkog, po docima, jamam i 
vinogradima oko grada. U cvietu sept. oktobra. 2|-. 

±il. Holosclioeniis vulgaris Lnk. (Syn. Isolepis Holo- 
sclioenus Rom. et Schult.). Vis. Fl. dalm. I. p. 110. Na vlažnim 
livadam i močvaram cielog kotara. Ljeti. 2j-. 

±'.\. Isolepis tenuis Presi. Vis. Fl. dalm. I. p. 108. Uz po- 
toke brežuljaka više Rieke i Zatona. Cvjeta od maja do septembra. 
© ili 2f. 

IV. J.iliiflorae. 

XII. Juncaceae. Bartl. 

1. Juncus glaucus Ehrh, Vis. Fl. dalm. I. p. 111. — 
Židva. — Uz obalu morsku i po močvarnim negojenim ])redjeliina 
cielog kotara. .Tun., avgust. 2f. 

'1. Juncus maritiinus ham. Vis. Fl. dalm. 1. p. 111. 
S jtriMljašnjom vrsti u velikoj množini uz more. Cvale lj(^ti. 2|., 

\\. Juncus acutus U. Vis. Fl. dalm. Snppl. 1872. Uz 
moisku obalu cielog kotara. U cvietu doena ljeti. ^. 

4. Juncus Gerardi Leisl. (Dr. P. A.scherson. Oesir. bot. 
Wochnbl. 1808). Na vlažnim livadama uz Gružu i u Stonu. Cvate 
ljeti. a. 

5. Juncus lamprocarpus Ehrli. (Syn. .1. artienlatus ßh., 
.T. adscendens Host.). Vis. Fl. dalm. I. p. 112. Na močvarnim 
poljima i uz jame i potoke. Cvate jun., avg. 2j.. 



209 

XV. Liliaceae DC. 

a) Melanthieae. 

1. Colchicum Bertolinii Stev. (Syn. C. montanum Bertol.). 
V'is. Fl. dalm. I. p, 156. U pašnjacima na Bosanci, Brgatii, Šiimetu, 
itd. Cvate već decembra do febr. '2J.. 

2. Colchicum Visianii Parlat. (Syn. (\. Bivonae Guss. TI. 
variegatum Riv., G. antumnale Vis.!) — Balnška. — Po pašnja- 
cima i šnmama na Bosanci, Šumetu, Brgatu. itd. ( Vis. Fl. dalm. 
1. p. 150.). Cvate septembra, oktobra. 2J.- 

ß) Lilieae. 

1. Tulipa sylvestris L. Vis. Fl. dalm. I. 132. — Lala — 
U šumam u Župi i po pašnjacima na Vlaštici, Sniežnici i Bjelo- 
tinn. Cvate maja, junija. 2].. 

2. Fritillaria montana Hopp. Vis. Fl. dalm. Suppl. 1872. 
Pri vrsima Malanštice, Vlaštice, Sniežnice, Oštre glavice. Roga, 
Tmora. U cvietn marta, maja. 2|-. 

3. Fritillaria involucrata Ali. Vis. ju spominje na str. 
130. I. v. Fl. dalm. za dnbr. brda. — Ja ju niesam još vidio. 

4. Lilium martagon L. Vis. Fl. dalm. I. p. 131. — divlji 
lier. — U šumam na Sniežnici, Bjelotinu, Vlaštici i Tmoru. Cvate 
maja, junija. 2f. 

5. Lilium candidum L. — Lier. — Sadi se u perivojima 
po cielom kotaru. Cvate junija i julija. 2|-. 

6. Asphodelus fistulosus L. (Syn.. A. ramosus Sturm.!) 
Vis. Fl. dalm. I. p. 153. Po busima, uz puteve i po pašnjacima 
uz more. Cvate aprila, maja. 2[. 

7. Asphodelus ramosus L. Vis. Fl. dalm. I. p. 153. Na 
kamenitim, negojenim mjestima na Mljetu, Šipanu, Lopudu i na 
Kraju. U cvietu aprila, maja. 2|-. 

8. Asphodeline lutea Rchb. (Syn. Asphodelus luteus L.). 
Vis. Fl. dalm. 1. p, 152. Uz puteve i po pašnjacima pod Srgjem 
i ostalom primorju. Apr. maj. %. 

9. Anthericum Liliago L. Vis. Fl. dalm. I. p. 151. Po bre- 
žuljcima na otocima i u Župi, na Brgatu, Šumetu i Osojniku. 
Cvate maja, junija. ^j.. 

10. Ornithogalum narbonense L. (Syn. 0. pyrenaicum 
Engl. Bot. 0., pyramidale Vis.). Vis. Fl. dalm. I. p. 145. Po paš- 
njacima na Mljetu, Šipanu, Lopudu i Koločcpu, po brežidjcima 
u Konavlima i Primorju. Maj. 2f. 

14 



210 

11. Ornithogalum iimbellatum L. fSvn. 0. refractnm 
Rchb.). Vis. Fl. dalm. I. p. 145. — Zmijino cvieće. — Po paš- 
njacima cieloga kotara. Cvate aprila, maja. %. 

*i^2. Ornithogalum comosum L. (Syn. 0. collimim Rchb.! 
non Giissone. 0. saxatile Vis.). Po kamenitim brežuljcima u Ko- 
navlima. (Herb. dubr. Drobe, muzeja.) Maj, juni. 2|-. 

13. Ornithogalum arabicum L. Vis. Fl. dalm. I. p. 145. 
— Mušice. — U pašnjacima izpod Orsule. u Sv. .Jakol)u i put 
Dubca. Cvate aprila, maja. 2j-- 

*14. Gagea arvensis SchuUt. (Syn. Ornithog-. arvense 
Pers.). Medju docima i po usievima u Župi, Konavlima, Stonu i 
Primorju. Cvate marta, aprila. 2f. 

15. Scilla autumnalis i^. (Syn. Ornith, autumnale Lam.). 
Vis. Fl. dalm. I. p. 142. Na podanku Vlaštice, na Šiunetu, u 
Rieci, na Brgatu, u Župi. Sept., oktobra. 2l. 

IG. Scilla hyacintoides L. Vis. Fl. dalm. I. p. 142. Po 
docima i vrtovima cielog kotara. Cvate marta, aprila. 2{-. 

17. Scila maritima L. Vis. Fl. dalm. I. p. 143. Medju 
morskim stienama na Dančani, izpod Gospe od milosrdja, u La- 
padu. Cvate sept., oktobra. 2}.. 

18. Scilla pratensis L. (Syn. S. amethystiora Vis.). Vis. 
Fl. dalm. L. p. 143. Po livadam i njivam cielog kotara. Cvate 
maja, j unija. "Ij.. 

19. Allium moschatum L, (Syn. A. setaceum Waldst et 
Kit.). Vis. Fl. dalm, I. p. 133. Po brežulicima izpod Srgja, na 
Petki, u Rieci, Šumetu, rivate avg., sept. 2|-. 

20. Allium sphaerocephalon L. (Syn. A. veronense Polt., 
A. multiflorum Desf.). Vis. Fl. dalm, 1. p. 134, U pašnjacima na 
Srgju, Cvate junija, julija. 2l. 

21. Allium subhirsutum L. (Syn. A.Clusiamun Portnsclilg.) 
Vis. Fl. dalm. I. p. 135, Dosta riedak luk u Žui)skoj i Konavo- 
skoj okolici, U cvietu apr., maja. '4. 

22. Allium roseum L,(Syn, A. illyricum Jacq., A. Tenori 
Spr,). Po vinogradima, u maslinjacima i pašnjacima cielog kotara. 
— Lukovac. — A])r., jun. 2f, 

23. Allium flavum L. Vis, Fl, dalm. I. p. 135. Po paš- 
njacima i docima ua Brgatu. u Posti-anju i na Carini, rivjile 
junija, julija. % 



211 

24. Alliiim ascalonicum L. Vis. Fl. dalm. I. p. 136. — 
Ljutika. — Goji se u vrtovima po cielom kotaru. U cvietu junija, 
julija. 'l|.. 

25. AUiiim Čepa L. Vis. Fl. dalm. I. p. 136. — Luk, 
kapula — Sadi ga se svud u docima. Cvate ljeti. 2j-. Uz ovu, 
goje se i druge vrsti, u većoj ili manjoj mjeri. (Allium Schoeno- 
prasum L. A. fistulosum L. Allium Porrum L.). za domaću po- 
trebu. 

26. Allium ampeloprasum L. Vis. Fl. dalm. p. 13i. — 
Luk divlji. — Medju povrtjem i po docima cielog kotara. Cvate 
ljeti. ^. 

27. Allium rotundum L. (Syn. A. ampeloprasum Waldst. 
et Kit.). Vis. Fl. dalm. L p. 136. Po pašnjacima i u vinogradima 
na Šipanu i na kraju oko Stona, Slanoga, Zatona, Gruža i u 
Župi. — Lukovac. — U cvietu Ij'^ti. 2|.. 

28. Allium margaritaceum Sibth. Vis. Fl. dalm. I. p. 
134. Po kamenitim, negojenim mjestima na Obodu i oko Cavtata. 
Cvate junija, julija. 2].. 

29. Allium vincale L. Vis. Fl. dalm. L p. 134. Medju 
usievima i po vrtovima oko grada i u Župi, Rieci, Zatonu, Mljetu, 
Šipanu. Jun., jul. ^. 

30. Allium sativum L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 136. — Luk 
česan. — Sadi se za kuhinjsku uporabu svuda u vrtovima cielog 
kotara. Cvate ljeti. %■. 

31. Allium pallens L. Vis. Fl. dalm. I. p. 136. Na po- 
danku Malanštice, na Srgju, Nuncijati, Perki, Osojniku, Modru.šu 
kamenu, itd. Cvate jun. i jul. %. 

32. Muscari comosum Mili. Vis. Fl. dalm. 1. p. 148. — 
Baluška. — Po docima i pašnjacima u Konavlima, u Primorju, 
na Ljubću, itd. Apr., jun. %. 

33. Muscari racemosum Mili. Vis. Fl. dalm. I. p. 148. 
Veoma običan po .svim docima i vrtovima, medju usievima i po 
putima. Cvate već febr., apr. "4. 

34. Muscari parviflorum Desf. (Dr. Em. Weiss, Verhandl. 
d. zool. bot. Ges. Wien 1866.) Po vrtovima u Lopadu, na Petki, 
Babinkuku. Cvate aprila, maja. %. 

35. Muscari botryoides Mili. Vis. Fl. dalm. I. p. 148. Po 
vrtovima i docima cielog kotara dosta obična. — Rigaviea. — 
Cvate maja, junija. "4. 



212 

* Muscari Kernerii Marches. ona odlika uzkog lišra. i^iisreta 
še u Župi. 

H(3. Hyaciiithus pallens M, Bieb. (Syn. Muscari palleiis. 
Fisch.). Vis. Fl. dalm. I. p. 149. Po brežuljcima u Postranjii. 
Mandaljeni, izpod Malanštice. Cvate maja. junija. %. 

*37. Hyaciiitus orientalis L. — Carević. — Samonikao 
po dòcima na Pločam i na Konalu. no veoma riedak. (Ivate 
aprila, maja. '4- 

H8. Belevalia dubia. Rchb, (Syn. Hyacinthus dubius Gnss.). 
Dr. E. Weiss. 1. c lš(j(>. Po dòcima u J^opadu, Grnžu i pod 
Petkom, (bivate marta, aprila. 2j. 

Opazka: Mogla bi se za cielo ovdje uvrstiti i J^(cca ^/oHos« 
Jj.. koja je već na toliko mjesta (na Boninovu, na Lokrumu, itd.) 
z;idivljala. a goji se veoma često u svakom perivoju. 

-/ Smilaceae. 

1. Polygonatum multiflorum Allion. (Syn. Convallaria 
nmltillora L.). Vis. Pl. dalm. 1. p. 162. U šumi za Sniežnicom. 
pri visini od 1100 m. Cvate maja, julija. %. 

2. Asparagus aeiitifoliiis L. Vis. Pl. dalm. I. p. KU). Po 
busima i medju trujem po cielom kotaru. Cvate ljeta docna. 1). 

— Sparožina. 

3. Asparagus officinalis L. Vis. Fl. dalm. I. p. 160. Na 
močvarnim livadaui i poljima u Stonu. — Sparog. — Cvate 
junija. julija. ^. 

4. Smilax aspera L. \'is. Fl. dalm. 1. p. 161. — Tetivika. 

— Po cirloin primorj)! veoma česta. Cvate avgusta, septembra, ^j.. 

5. Smilax uigra Willd. Vis. Fl. dalm. I. p. 161. Ja sam 
ju veoma željno tražio svuda oko Cavtata no .svud uzalud. Onu 
forum duboko kopljastog lišća, pa i onu srcolikog lišća vidjeh 
svuda, ali obe nošahu crvene grozde a nipošto crne! Cvate (po 
Vis.!) maja. junija. 

6. Ruscus aculeatus L. Vis. Fl. dalm. I. p. 159. — Koš- 
trika. — Svuda po brežuljcima, medju dračama i busovima. Cvate 
februara, marta. %. 

XVI. Amaryllideae R. Br. 

1. (ialauthus nivalis L. Vis. Fl. dalm. 1. ]>. 126. — Visi- 
baba. — Medju busima i u pašnjacima u Postraiiju. Mandaljeni. 
Kupaiima. Mlinima. Cvate decembra, febr. 4- 



213 

2. Narcissus poeticiis L. Vis. Fl. dalm. I. p. 1:27. Na 

V'laštici. Sniežnici. Bjelotinii. Cvate aprila, maja. — Jaglica. — 

0. Narcissus pseudo-iiarcissus L. Vis. Fl. dalm. I, p. 
1:27. Medjii kamenitim pašnjacima u Srebrenomu, Vrelu, Platu. 
Cvate aprila, maja. % 

4. Narcissus biflorus Curt. — Sunovrat. — Po dòcima 
izpod Srgja, dosta riedak. Cvate aprila, maja. 4. 

5. Sternbergia lutea Ker. (Syn. Amaryllis lutea L.). Vis. 
Fl. dalm. I. p. Ii25. Po brežuljcima u Lopadu, Rieci i na Mljetu. 
Cvate septembra, oktobra. '4- 

G. Agave americana L. Vis. Ft. dalm. I. p. ii4. — 
Smokva glušica. — Putem gružkim. put Ploča uz more. na Daksi. 
itd. Cvate avgusta, oktobra. '2|. 

* varietas ß (Agave marginata Vis.) na llijinoj glavici, ua 
Konalu. 

XVII. Irideae Juss. 

1. Crocus biflorus Mili. Vis. Fl. dalm. 1. p. 1 18. Na Srgju. 
Osojnikii, Ljubču, Kliševu. pod Vlašticom ua Sumetu. Brgatu i u 
Župi. Cvate marta, aprila. ^. 

■i. Crocus (lalmaticus Visiani. Fl. dalm. 1. p. 118. U 
pašnjacima, medju ATiesovima na Bosanci, Šumetu. Brgatu. Po- 
stranju, Mandaljeni. U cvietu febr., marta. 2f. 

*3. Crocus reticulatus Stev. (Syn. C. variegatus Hoppe). 
Herbar dubr. Drobčevog muzeja. Na Bosanci s predjašnjim. Cvjeta 
marta, aprila. 2j-. 

4. Crocus Pallasii M. Bieb. (Syn. C. odorus Vis.). Po 
l)režuljcima ua Mljetn. Šipanu, u Rieci, Gružu. Zatonu. (Ivate 
oktobra, novembra. 2[. Šafran. 2[. 

5. Trichonema Bulbocodium (Syn. Ixia bulboccdium L. 
liomulea bulb. Seb. et. Manz.) Vis. Fl. cìalm. 1. p. 121. U paš- 
njacima i brežnijcima ii;i Mljetu, Sipanu, Lopudu, Koločepu, Lo- 
krunui i ua kraju veoma obična. Cvate februara i marta. 2].. 

<'). Gladiolus segetum Gawl. ( Gladiolus communis Libth I ) 
\'is. Fl. dalm. I. p. 122. — Mačić. — Na njivama, medju usie- 
vima cielog kotara. Cvate apr., jun. 2|.. 

7. Gladiolus communis L. (Vis. Fl. dalm. I. p. 122. (. 
U vrtovima i medju usievima u Župi i Konavlima. Cvate maja, 
jimija. %. 



214 

8. Glaiidiolus illyriciis Koch. \ is. Fl. dalm. 1. p. ÌM. 
Medjii iisieviiua u Griižu, Zatonu, po brdima u Konavlima. Cvate 
uz more maja, na Jjrdu julija. 2j.. 

9. Iris germanica L. Vis. Fl. dalm. I. p. 115. — Bogiša. 
— Po dòcima, brežuljcima, pašnjacima cielog kotara. Cvate aprila, 
maja. 2j-. 

*10. Iris florentina L. — biela bogiša. — Vidjeh je na 
Konalu. po bu.sinia potoka uz Mline. Cvate aprila, maja. 4- 

11. Iris tuberosa L. Vis. Fl. dalm. I. p. 116. Po pašnja- 
cima, medju busima u Župi, na Brgatu, Osojniku, Zatonu itd. 
Cvate marta, aprila. 2l, 

? 12. Iris lutescens Rchb. (Schl. et Vukot. Fl. croatica 
p. 1069.). Ja ovu Iris nisam još našao, te mislim, da j(^ neće ni 
biti oko Dubrovnika, već je sva pril'ka, da nije drugo nego Iris 
tristis Rchb., koju sam ja prvi našao oko Zadra, i koju se dosele 
držalo za Iris lutescens Rchb. i Iris pumila L. Maly (Enum. pl. 
in Dalm. lect. p. 59.) navodi za brdjanske pašnjake dalmatinske 
i Iris pallida Lam. Pripada li ona i Dubrovniku ? 

XVIII. Dloscorideae R. Br. 

1. Tamus comimis Vis. Fl. dalm. I. \). isi-. — Kuka. — 
Po busima, medju trnjem i u šumama cielog kolara. Cvate maja, 
j unija. % 

V. Gyn a n d r a e. 

XIX. Orshideae Juss. 

1. Orchis morio L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 1G6. — Maćija 
muda. — Po pašnjacima, po livadam na Bosanci, Brgatu, Sumetu, 
u Župi i Konavlima. Cvate aprila. 2j.. 

2. Orchis fusca Jacq. Vis. Fl. dalm. 1. p. 106. Na poljima, 
dòcima i livadama u Primorju, Stonu, Slanonni, na Ljubču i 
Bosanci. Cvate maja, junija. 2f. 

*3. Orchis frag;rans fSyn. O. Bollii liana Spr., O. corio- 
phora var. ß L. ). Po pašnjacima u Konavlima, više Kune prema 
Dubi. Cvate maja, junija. 2j., 

4. Orchis variegata All. Vis. Fl. dalm. I. p. 166. U bu- 
.sima i pašnjacima u Ricci, Zatonu, Orašcu, Brsečinam, Slanomu 
i Stonu. Cvate maja, junija. 2j-. 



215 

*5. Orcllis Hostii Tratt. (Syn. 0. quadripunctata Ten.). 
Po brdima i brežuljcima oko Vitaljine i Pločica u Konavlima. 
Cvate aprila, maja. ?|. 

G. Orcllis patens Desf. Vis. Fl. dalm. Siippl. 187!^. Medju 
busima i izmedju triija po kamenitim negojenim predjelima u 
Gnižu i Zatonu. Cvate marta, aprila. 2j-. 

7. Orcllis mascula L. Vis. Fl. dalm. 1. p. 168. Uz var. ß. 
(0. speciosa Host., 0. mascula Jacq.). Po vlažnim livadam i šumam 
u Rieci, na Šunietu, itd. Cavati apr., maja. 2j.- 

8. Orcllis laxiflora Lam. (Orch. laxiflora Jacq. est 0. 
laxifl. Lam. var. : /?.). Vis. Fl. dalm. I. p. 168. Po močvarnim liva- 
dama oko Stona. Zatona i Rieke. Cvjeta maja, junija. 2j-. 

9. Orcllis provincialis Balb. (Syn. 0. Cyrilli Ten., 0. 
pauciflora Ten.). Vis. Fl. dalm. I. p. 168. Po brežuljcima u Gružu, 
Rieci, po pašnjacima u Župi. Cvate marta, apr. 2j-. 

10. Anacamptis pyramidalis Rieh. (Syn. Orchis pyram. 
L.J. Vis. Fl. dalm. I. p. 169. Po negojenim mjestima i pašnja- 
cima u Župi i Konavlima. U cvietu maja, junija. 2|-. 

11. Gymnadenia albida Rieh. (Orchis albida L.). Vis. Fl. 
dalm. V. III. p. 353. Medju pašnjacima na Šumetu, pod Vlašticom, 
pod Smrekovim koritom. Cvate jun., jul. 2j.. 

12. Gymnadenia conopsea R. Br. (0. conopsea.) L. Vis. 
Fl. dalm. I. p. 170. Po pašnjacima kod Stravče, više Kune i 
Pridvorja u Konavlima. Cvate apr. maja. 2|.. 

13. Tinea maculata Vis. (Syn. Ophis densiflora Desf. 
Satyrium maculatum Desf.) Fl. dalm. p. 353. Medju pašnjacima 
u Župi i Rieci. Apr., maj. '4. 

14. Aceras autliropopliora R. Br. (Syn. Himanthoglossum 
anthropophorum Spr.). Vis. Fl. dalm. I. p. 171. U šumi na Mljetu, 
Lopudu, Lokrumu, Petki. Maj., jun. 2J.. 

? 15. Ophrys aranifera Huds. Weiss, Verhandl. d. zool. 
bot. Ges. 1866. Po kamenitim, negojenim travnim mjestima oko 
Gruža. Cvate aprila, maja. 2j-. 

V 16. Ophrys Bertolinii Morett. (Syn. 0. speculum Bert.). 
Vis. Fl. dalm. I. p. 176. Po brežuljcima i pašnjacima cielog ko- 
tara. Cvate maja, junija. 2]-. 

V 17. Ophrys cornuta Stev. (Syn. 0. Scolopax Host.j. 
Vis. Fl. dalm. I. p. 176. Po pašnjacima oko Dubrovnika. Cvate 
aprila, maja. 2|.. 



216 

Jii sam našao lii razne Ophri/s, ali nijodna se do kraja ne 
slaže s opisom gore spomenutih vrsti. Pridržajem se za sad, a 
mislim razjasniti to, kad bolje razvidim i proučim. 

*18. Serapias cordigera L. (Svn. Helleborine cordifolia 
Seb. et Maur.) Herb. dubr. Drobcevog muzeja. Nadjena u Konavlima 
kod Mrčima, po svoj prilici od Neymayera; ja ju niesani našao 
još nigdje. (Ivate aprila, maja. 2[. 

19. Epipactis palustris Crantz. (Syn. Serapius longifolia 
y L.). Vis. Fl. dalm. I. p. 183. Po livadam uz obale Rieke. Cvate 
j unija, julija. 2f. 

20. Epipactis microphylla Sw. Vis. Fl. dalm. Suppl. 
1872. Neumayer je poslao iz Dubrovnika Visianiu, a nije naveo 
odkle; ja ju niesam nigdje vidio. Juli. 2|.. 

*21. Epipactis latifolia Ali. (L. Adamović, Glasnik hrv. 
narav, družtva 4—5 sv. 1880.). Na Sniežnici, pri visini od 1150 
m. Cvate ljeti. 2j-. 

22. Goođiera repens R. Br. (Syn. Neotia repons Sav.). 
Vis. Fl. dalm. III. p. 054. Po brdjanskim šumama okolice dubro- 
vačke. (.Ivate julija, avgusta. ^. 



Briofìti zagrebačke okolice. 

Dio I. Pravi mahovi. 

Opisao ili i opisu dodao ključ za opredielenje porodica i lodova 

Dr. A. Heinz, 

šiiplenat botanike na kr. sveučilištu Franje Josipa I. 



Pripomenak. 

Hrvatska nam je flora dosele još slabo obradjena. A da ne 
budu prvaci naši na polju botanike, Schlosser i V u k o t i n o v i ć, 
tiekom cieloga vieka svoga posvetili neumorni trud svoj izpitanju 
domaće nam flore, mi bismo danas stojali u tom pogledu još 
kud i kamo gore. Hvala njihovomu radu i nastojanju, mi barem 
možemo reći, da su nam fanerogame i cjevnate kriptogarne naših 
krajeva poznate; pak ako i jesu obje biljevne skupine samo ma 
leni dio cjelokupne flore, čijom nam je djecom domovina na- 
pučena, mi ipak u djelima obojice vrlih zaslužnika posjedujemo 
skupo blago, tim više, što su jedina, na koja će se svaki budući 
hrvatski botaničar imati osloniti, koj će htjeti sile svoje posvetiti 
daljnjemu izpitivanju naše flore. — 

Što su osim Schio ssera i Vukotinovića drugi uradili 
i' opet su pretežno samo manji prilozi poznavanju višega bilja, 
dočim se na polju ostalih kriptogama skoro ništa još uradilo 
nije, izuzamši uzor-djela prezaslužnoga nam starine S c h u 1 z e r a- 
Miiggenburžkoga o slavonskim gljivama — djelo, koje do 
danas još nije sreće imalo, da na našem jeziku ugleda sviet i da 
tako bude najljepšim uresom znanstvene nam literature ; djelo, o 
kojenui su prvi velikani na polju mikologije sud svoj rekli i 
opredieliK mu častno mjesto medju prvim rnikoložkim djelima 
cjelokupne svjetske literature. — 

Hauckova radnja o morskim algama Njemačke i Austrije 
u Rabenhorst o voj flori kriptogama naravno, da je i za nas 



218 

djelo od velike A^ažnosti, budući je pisac temeljito obradio i 
floru lialuga jadranskoga mora. za koju istina bog imademo više 
priloga i od drugih njegovih predšastnika. 

Nu pomanjkanje svakoga i najmanjega djelca, u kojemu bi 
bile pobilježene i na kratko barem opisane i ostale niže kripto- 
game, poimence sladkovodne alge i mahovine živuće u našim 
krajevima, težko osjeća svak, tkogod se, bilo u kojem nui drago 
pravcu, želi baviti s tim nižim biljem. U prvom je redu početniku 
muka upoznati se sa florom nižih kriptogama. kad mu manjka 
shodan ključ, po kojemu bi bio kadar lahko, brzo i sigurno 
opredieliti sabrani materijal. On je primoran latiti se većih djela 
ludje literature i po njima gradivo svoje opredielivati, što je za 
početnika posao sam po sebi mučan, ne obzirući se i na to, da 
su mu talÄDva djela često puti dosta težko pristupna. 

Ovu sam okolnost imao pred očima, kad sam se odlučio 
opisati za sada na kratko najprije mahovine (Bryophyta) zagre- 
bačke okolice i opisu tomu dodati ključ za lahko njihovo opre- 
dielenje. Ograničio sam se za sada samo na prave mahove 
(Musei), dočim jetrenjače (Uepaticae) ostavljam za drugu zgodu. 

Opisane sam vrsti većim dielom sam imao prilike opažati 
u okolici, a njeke sam druge opet uvrstio u ovaj popis i opisao 
ih na temelju izsušenih primjeraka, koji se nalaze u ovdašnjem 
sveučilištnom herbaru, a ubrane su u zagrebačkoj okolici i opre- 
dielene po dru. Klinggräffu. 

Broj opisanih vrsti iznosi 97 ; rodova ima u svemu 44, koji 
su porazdieljeni medju 18 porodica (pri čemu sam svekolike 
pleurokarpičke mahove, koji se obično diele na ove(4 broj manjih 
porodica, stegnuo u jednu porodicu Hijpnoidea). 

Uzmemo li u obzir, da je ovaj popis vjerojatno nepodpuh, 
da će se vremenom uz ponmije pretraživanje u istom području 
valjda još više vrsti naći, na koje nas dosad još nije naniela 
sreća, to tim više moramo priznati, da je flora pravih mahova 
u najbhžoj nam zagrebačkoj okolici bogato zastupana. A ujedno 
nam je to najljepšim jamstvom, kako bi u svakom pogledu bio 
izplatan trud izpilati floru mahova, u obće tloru nižih kriptogama 
i diljem ostale nam široke domovine. 

Što .se obradbe cjelokupnog materijala tiče, to sam .■^hodiiim 
smatrao dati podulje diagnoze za pojedine porodice i vrsti, jer 
će tako radnja najbolje odgovarati namienjenoj joj i gore pome- 



219 

niitoj svrsi. Ali karakteristiku sam rodova u tekstu izostavio i 
sastavio za rodove posebni analitički ključ, gdje je ista u najhit- 
nijim crtama sadržana. Takav sam ključ sastavio i za opredielenje 
porodica, dočim sam ga za vrsti smatrao suvišnim, pošto su iste 
dovoljno opisane u samom tekstu, a broj njihov u pojedinim 
rodovima i onako nije velik. Nemoguća i odstranjena je po tom 
svaka zamjena kod determinovanja vrsti. 

Obće je priznana činjenica, da temeljitoga determinovanja 
mahova danas više nema bez uporabe mikroskopa; jer najzna- 
čajnija obilježja i osobine upravo nalazimo na organima i die- 
lovinia mahovljega tiela, koji su u cielosti svojoj za neoboružano 
oko premajušni, tako primjerice obušće (peristom), struktura 
listnih tkanina, cvietovi (skupine spolnih organa), itd. Za iztra- 
živanje svega toga potreban je mikroskop, a samo u najboljem 
dotično najgorem slučaju jako dobra lupa. — 

Toj se činjenici niesam mogao oteti niti u diagnozama, niti 
pri sastavljanju ključeva. Ograničio sam se istina bog samo na 
najhitnije, uklonio sam se uporabi mikroskopa gdje je ikako mo- 
guće bilo i razširio diagnoze, spominjući sva obilježja, za čije 
nam poznavanje nisu potrebna optička pomagala. Tako n. pr. 
oblik i veličina vegetativnih organa, boja, cjelokupni habitus, itd. 

Sinonimiku nipošto niesam izcrpio. Naveo sam samo naj- 
važnije i u novijim djelima još češće rabljene sinonime, što će 
zadovoljavati svrsi ove radnje. 

Primjetiti mi je napokon, da sam iza diagnoze i nalazišta 
pri svakoj vrsti na kratko označio doba godine, kada joj sporogon i 
truske dozrievaju, čim naravno nije izključeno, da se dotična 
vrst može obilno naći i u sAakoj drugoj godišnjoj dobi, kako to 
u istinu biva. 



Musei. 

(Pravi mahovi). 

I. Cleistocarpi. 

Zrijo tobolac ostaje zatvoren i odpada : triiske izlazr na 
polje, dočim stiena tobolčeva sagnjije. 

Porodica I. Phascaceae. 

Vrlo maleni, jednodomi i jednoljetni, kadkada trajni u čo- 
porima ili malenim busovima na zemlji živući mahovi. Stabljika 
njekoliko nun. do najviše 3 cm. visoka, nerazgranjena. Lišće raz- 
ličitog oblika : najčešće jajasto-bodkasto, na rubovima cjelovito, 
prema vrhu od malenih, klorofilom bogatih, prema podini od 
velikih bezbojnih stanica sagradjeno ; središnje mu rebro razvito 
i često prieko vrha lista u šilak otegnuto. Tobolac na veoma 
kratkoj stapčici okrugao ili jajolik, na vrhu zaoštren ili kljunat. 
K^apica kukuljičasta. t. j. na jednoj strani usječena, razporena, 
krc'ća od tobolca. 

Phascum CUSpidatum Schreb. Vrst je jeduoljetna; busovi s])i- 
jciii. zeleni ili smcdji. ( jela IMljka pupoljku podobna. Stabljika 
do 5 nun. visoka. Lišće dolnje jajasto-bodkasto, gornje otegnuto- 
bodkaslo: sretlišnje mu rebro prieki) vrha u Ailak otegnuto. 
Okrugao ili jajolik toljolac proviruje postrance na svinutoj .stap- 
čici iz periliecijalnih li-stića. U ostalom dieli obilježja porodice. 

U cieloj okolici zagrebačkoj, iuienito na obiadjeiioj zemlji 
ilovači vrlo običan mah. Proljeće. — 

Phascum bryoides Dicks. (P. elongatum Schulz. P. gynnio- 
stomoides Brid.). Vrst jednoljetna; busovi izprva živahno zeleni, 
kasnije smedji. Stabljika Ž — 10 mm. visoka. Dolnje lišće manje, 
jajasto-bodkasto. gornje do 4 mm. dugo, uzpravno, na rubovima 
cielo, površina obično bradavičasla : središnje imi rebio proviiuje 



221 

prieko vrha poput šilka ili dlake. Tobolac na 3 — 6 ram. dugoj, 
ravnoj, uzpravnoj stapčici sasvim uzdignut nad perihecijalno lišće, 
jajolik ili eliptičan, koso kljunat, sjajan, kestenjasto-sraeđje boje. 
Karakteristični su na tobolcu prvi tragovi zaklopca (operknla) i 
jasno razvit peristom, sagradjen od 16 žutih zubiča. Kukuljičasta 
kapica pokriva tobolac do sredine. 

Na ilovači i pjeskovito-glinenom tlu u okolici dosta razširen 
mah, ali redji od prijašnjega. Proljeće. — 

Porodica II. Pleuridiaoeae. 

Maleni, jednodomi, riedko dvospolni, jednoljetni ili trajni u 
družtvu živući mahovi. Stabljika nizka, jednostavna ili slabo raz- 
granjena. Lišće bodkasto ili šiljasto, žljebato i jakmi rebrom pro- 
vidjeno, na površini gladko. Tobolac okrugao ili jajolik, na vrhu 
s kratkim šiljkom, bez tragova zaklopca. Stapka njegova vrlo 
kratka, a kapica kukuljičasta ili ne urezana, kraća od tobolca. 

Pieuridium subulatum Schimp. (Phascum subulatum Schreb. ; 
A.stomum subul. Hampe. ). Jednodoma vr.st : busovi zeleni ih žuć- 
kasto-zeleni. Stabljika do 6 mm. visoka. Lišće prema vrhu sve- 
udilj uže, dolnje jaja.sto-bodkasto, ono na vrhu šiljasto-štetinasto, 
središnje mu rebro siže do vrha. Perihecijalno lišće veće od 
ostaloga. Tobolac jajolik, skoro bez stapčice, sakrit medju 'peri- 
hecijalnim lišćem. Kapica na tobolcu kukuljičasta. 

U šumama, jarcima, bašćamn. na oranicama i putovima 
okolice dosta oliičan mah. Proljeće. — 

Pieuridium nitidum Schimp. (Phascum nitidum Hedw. ; 
Astomum nitid. Hampe. ). Dvospolna vrst ; busovi kao u prijašnje. 
Stabljika 2—6 mm. visoka. Lišće dosta udaljeno na stabljici po- 
namješteno, bodkasto ili prugasto-bodkasto, do 2 mm. dugo ; sre- 
dišnja mu se žila gubi izpod vrha. Perihecijalno lišće nije veće 
od ostaloga. Tobolac malen, jajolik, na vrhu u ravan ili kos šiljak 
otegnut. Kapica kukuljičasta. 

Na vlažnoj ilovači uz grabe i potoke, na oranicama i liva- 
dama obična vrst. .Tesen. — 

II. Steg-ocarpl. 

Zrijo se tobolac redovito pravilno otvara pomoću poseimog 
poklopca (operknla). koj sa tjemena tobolčeva odpada. 



A. Aerocarpi. 

Arhegoniji, a pò tom i tobolci nalaze se na tjemenu glavne 
osi, dakle na vrhu stabljike ili njezinih innovacija. 



Porodica III. Weisiaceae, 

Jedno- ili dvodomi, trajni, obično vrlo nizki, riedko visoki 
u malenim busovima ili čoporima na zemlji ili kamenju rastući 
mahovi. St.abljika kadkada viličasto razgranjena. Lišće od osi od- 
maknuto, višeredno, u suhom stanju naborano, produljeno-bod- 
kasto ili bodkasto-prugasto, živahno zeleno, ali bez sjaja, površina 
mu papilozna; središnje rebro razvito. Tobolac pravilan i uz- 
pravan, riedko prignut, jajolik ili dugoljast, kadkada cilindričan ; 
stapčica visoko nad perihecijalno lišće uzdignuta, zasukana. Po- 
klopac kljunat, kapica kukuljičasta, a peristom ili manjka po- 
svema ili je od 16 jednoslojnih, cjelovitih, često zakržljalih zubi 
sagradjen, 

Weisia viridula Brid. fWeisia controversa Hedw.) Busići 
rahli, živahno zeleni; stabljika samo 2 — 8 mm. visoka. Lišće uz- 
pravno-odmaknuto, na gornjem rubu savito, bodkasto-prugasto, 
a na gornjoj površini dvosrhim papilama providjeno ; središnje 
mu rebro siže do vrha. Tobolac jedva 1 mm. dug, jajolik, po- 
klopac mu koso kljunat, kljun od prilike "/g tako dug kao tobolac. 
Slapčica tobolčeva 3 — 7 mm. duga, usukana, žuta ili crljenkasta. 
Peristom je razvit u podobi 16 trajnih zubića i uzkoga prstena. 

Posvuda u okolici imenito na vlažnom tlu, u šumama, na 
poljanama, uz puteve i jaruge vrlo razširen mah. Proljeće. — 

Dichodontium pellucidum Schimp. (Dicranum pelluc. Hedw.) 
Busovi rahli, živahno žućkasto-zelene boje, bez sjaja. Stabljika 
2 — 5 cm. visoka, ponješto trosrha. Lišće na podini u tok razši- 
reno, od stabljike odmaknuto, od prilike 2 mm. dugo, bodkasto- 
jezičasto, (»štrovrho; površina neravna-žuljcvita, Tobolac samo 1 
mm, dug, jajolik, ponješto prignut, kadkada horizontalan, gladak, 
visokog hrbta, Stapčica mu do 1 cm, duga, ravna, žućkaste, 
kasnije crljeno smedje boje. Poklopac kljunat, Peristom razvit; 
16 njegovih zubi providjeni su papilama i okomitim j)rugama . 
pojedini su zubi dvo-redjc tro-cjepni. 



Na vlažnom kamenju iiz potoke u zagrebačkoj gori dosta 
običan mah. Jesen. 

Porodica IV. Dicranaceae. 

Većinom ugledni, kadkada do prieko 10 cm. visoki, redje 
nizki, nježni, jedno- ili dvodomi, trajni, na zemlji, kamenju i 
starim panjevima živahno zelene busove tvoreći mahovi. Stab- 
ljika gusto listana, obično viličasto razgranjena. Lišće od stabljike 
odmaknuto, često jednostrano, na podini manje više bodkasto, 
u tok razšireno, prema vrhu suženo, prugasto, štetinasto ili ši- 
ljasto, površina mu gladka, lišće u cielosti sjajno, a središnje 
rebro razvito. Tobolac jedan ili više njih u jednom periheciju 
razvitih, simetričan, većinom klimav na dugoj stapčici. Peristom 
od 16 zubi sagradjen; zubi jednoslojni, duljno prugani, papilozni 
i člankoviti, obično do polovice, kadkada i dalje usječeni, uslied 
toga dvokraki. Kapica kukuljičasta. 

Dicranum SCOparium Hedw. Busovi gusti, na podini pusteni. 
Stabljika 5—15 cm. visoka, dolnjijoj dio prignut, plazav, gornji 
uzpravljen. Lišće manje više jednostrano, srpoliko zavinuto, na 
podini bodkasto, prema vrhu šilasto otegnuto, do 1 cm. dugo, 
od vrha do polovice oštro pilasto. Tobolac samo jedan na dugoj, 
crljenoj, ponješto zasukanoj stapčici, khmav, posvema gladak, 
kljunat. Peristom grimizno-crven ; kapica kukuljičasta, na podini 
cjelovita. 

Na šumskom tlu, na kamenju i panjevima u cieloj okolici 
vrlo običan mah. Ljeto. — 

Dicranum undulatum Turn, (Dicranum rugosum Brid.). Bu- 
sovi više rahli; stabljika 10 — 15 cm. visoka, sasvim uzpravna, 
kadkada do vrha gustim smedje-žutim pustom odjevena. Lišće 
od stabljike odmaknuto, većim dielom sve.strano, popriečno na- 
borano, bodkasto-dugolja.sto, u šiljak otegnuto, od vrha do prieko 
polovice napiljeno, klimasto. Tobolaca u istom periheciju oveći 
broj, 3—6; stapčice žute, za.sukane. 

U šumama ravnice i gore zagrebačke, na zemlji, kamenju 
i starim panjevima vrlo običan mah. Ljeto. — 

Dicranella varia Schimp. (Dicranum varium Hedw.). Busovi 
razmierno maleni, tamno-zeleni, bez .sjaja. Stabljika 0'5 — 1*5 cm. 
visoka, uzpravna, trosrha. Lišće pretežno svestrano, štetina.sto, 



224 

pri vrhu nazubkano. Tobolac klimav, simetričan, jajolik ili nješto 
otegnut, posve gladak. Poklopac kljunat. a tako i kapica na to- 
bolcu u dug kljun otegnuta. Prstena nema. Stapčica do 1 cm. 
duga. usukana, grimizno-crvena. Peristom grimizno-crven, zubi 
njegovi na dvoje razciepani, prama nutarnjoj strani popriecnim 
šil)kastim izbočinama providjeni. 

Na vlažnom ilovitom tlu, u sumama i jarugama, uz pulevc 
i grabe običan mah. Od jeseni do proljeća. — 

Dicronella heteromalla Schimp. (Dicranum heteromallum 
Hedw.) Busovi dosta gusti, svjetlo-zeleni. sjajni. Stabljika samo 
njekoliko mm. do 2 cm. visoka, uzpravna, okrugla. Lišće na pe- 
dini uzko bodkasto bez toka, oblika šiljasta ili štetinjasta. sve- 
strano, a na vrhu stabljike jednostrano, srpoliko svinuto. To- 
bolac jajolik, klimav, sjajan, u suhom stanju naboran, smedje- 
crvene boje. Stapčica do 2 cm. visoka, žuta. Poklopac dugo i 
koso kljunat, grimizno-crven. Prsten je razvit ; zubi peristoma 
jaki i veliki, dvo- do trocjepni. crveni. — Vrst ova vrlo variira 
obzirom na veličinu busoA^a, tobolca i stapčice. 

U gori zagrebačkoj vrlo razširen, ali i u ravnici uz šume. 
jaruge itd. vrlo običan mah. Od kasne jeseni do proljeća. — 

Porodica V. Leucobryaceae. 

Dvodomi, ugledni, u velikim i gustim bielkastim busovima 
na zemlji rastući mahovi. Stabljika često viličasto razgranjena, 
do H dem. visoka. Lišće višeredno, na stabljici vrlo gusto pri- 
kopčano; boja mu je blieda do biela, što potiče odatle, da je 
sagradjeno od njekoliko slojeva velikih, zrakom izpunjenih stanica, 
medju kojima se nalazi samo jedan sloj klorofilom izpunjenih 
stanica. Središnja žila na lišću nije razvila. Tobolac .>^lično je 
sagradjen kao u Dicranacea. On je dugoljast s razvitim vratom, 
na jednu .stranu visav (klimav) i na hrbtenoj strani grbav. Stap- 
čica njekoliko cm. duga. Poklopac je dugo kljunat ; perii^tom je 
jednostavan od 16 dvokrakih zubi sagradjen, crven. Kapica je 
ponješto naduta, kukuljičasta. 

Leucobryum vulgare Hamp(\ (Bryum glaucnm L. ; Dicranum 
glauc. lledw. : < )ucopliorus glaucus Schimp.) Busovi bliedo-zeleni, 
kadkada vrlo omašni, odozdo obumrli. Stabljika do 2 dem. visoka, 
visina svih .stabljika i.stog busa jednaka, uslied toga busovi na 
pftvixiiii <kftro ravni, ili malo zaobljeni, kao o.«triženi. Lišće vrlo 



225 

gusto ponamještena, od stabljike odmaknuto, na podini jajasto, 
onda bodkasto otegnuto, na vrhu tupo, kadkada žliebasto, vlažno 
spužvasto mekano, sulio oporno i lomivo. Tobolac do ^ nnii. 
dug, ponješto nal)oran, na 1 — 2 cm. dugoj stapčici visav. Po- 
klopac dugo kljunat. Peristom od IG grimizno-crvenih, skoro do 
dna na dvoje razciepanih i popriečnim gredama providjenih zubi 
sagradjen. Kapica biela, kukuljičasta. 

U gori zagrebačkoj na zemlji crnici i na starim vlažnim 
panjevima ne jako razširen mah. Osobito riedko ga je naći s 
razvitim plodovima. Jesen. — 



Porodica VI. Fissiđentaceae. 

Jedno- ili dvodomi, trajni, u družtvu, na zemlji, panjevima 
i pećinama živući, obično rahle pomanje busove tvoreći mahovi. 
Stal)ljika im je koso uzpravna, 2 mm. do 5 cm. visoka, jedno- 
stavna ili opetovano viličasto razgranjena, na oko slična perju 
paprati. Lišće je na stabljici u dva reda ponamješteno, jezičasto 
ili široko bodkasto, podinom svojom stabljiku do polovice obu- 
hvačajuće; središnje mu rebro siže do vrha, a stvara osim toga 
na prednjoj i stražnjoj strani lista krilatu plojčicu, uslied čega 
rebro postaje dvorezno , a oblik lista mačast. Tobolac ili je 
na stapčici simetričan, uzpravan, ili su mu obje pole nejednake 
te je visav. Karakteristično je, da ima vrsti, kod kojih se sporogon 
ne nalazi na tjemenu stabljike, već postrance, kako je to tipično 
za pleurokarpičke mahove. — Poklopac je kljunat, kapica tobol- 
čeva obično kukuljičasta, riedko nerazciepana. Peristom je jedno- 
stavan, od 16 grimizno-crvenih uzko bodkastih, obično na dvoje 
razciepanih papiloznih, popriečno striekanih zubi sagradjen, 

Fissidens bryoides Hedw. Busovi maleni, živahno zeleni, 
rahli. Stabljika samo 2 — 8 mm. visoka, jednostavna ili viljuškasto 
razgranjena. Lišće je od stabljike ponješto odmaknuto, cjelovito, 
ali od podine pak do vrha jednako debelim, svjetlijim, žućkastim 
rubom providjeno. Središnje mu rebro na vrhu ističe u kratki 
šiljak. Tobolac nalazi se na tjemenu stabljike, uzpravan je ili 
neznatno nagnut, jedva 1 mm. dug. Stapčica vrlo duga; poklopac 
koso kljunat, crven; prsten razvit ; zubi peristom a spiralno odcb- 
Ijani; kapica tobolčeva kukuljičasta. 

15 



22>6 

U vlažnim šuiuaiiia, u gTHl)ainH, na korienjii drveća itd. u 
cieloj okolici zagrebačkoj vrlo običan mali. — Od jeseni do pro- 
ljeća. — 

Fissldens adiantoides Hcdw. Busovi obično veći nego u 
prijašnje vrsti. Stabljika i>--8 cm. visoka, razgranjena. Lišće 
sbliženo, široko bodkasto, zao.štreno, dužinom cieloga ruba na- 
piljeno; središnje mu se rebro gubi izpod vrha. Tobolac nalazi 
se postrance na stabljici i to u polovici njezine visine od prilike, 
ili još bliže njezinomu vrhu : on je dugoljast i visav : poklopac 
koso je kljunat, od jednako dužine ili duži ori tobolca : zubi peri- 
stoma prugani. 

Na jako vlažnim mjestima, u šumama, iia zemlji i na starim 
panjevima. na mokrim zidovima i pećinama, na stienama vrela 
i bunara u cieloj okolici običan mah. — Zimi do proljeća. 

Fissidens taxifolius Hedw. Busovi kao u prijašnjega, ali 
živahnije zeleni. Stabljika samo do ^2 cm. visoka, razgranjena. 
Lišće široko bodkasto, duž cieloga ruba nai)iljeno, ali tupo : sre- 
dišnje mu rebro iztiče na vrhu u kratki šiljak. Tobolac nalazi se 
na .strani stabljike i to blizu njezine podine; on je jajolik, visav. 
a stapčica njegova simo tamo svinuta; poklopac koso kljunat, 
skoro tako dug kao tobolac, a zubi peristoma nemaju pruga. 

Na vlažnom tlu, u šumama, bašćama, itd. Dosta obična 
vrst. — Jesen. 

Porodica VII. Pottiaceae. 

Maleni, jedno- ili dvodomi. obično u busovima na zemlji, 
kamenju i drveću rastu('i mahovi. Stabljika jednostavna, neraz- 
granjena, jednoljetna, ili izpod tjemena viljuškasto razgranjena, 
višeljetna. Jnšće na stabljici višeredno, na sve strane od nje od- 
maknuto, većinom uzko, bodkasto, papilama providjeno, ili bez 
njih: središnje mu rebro razvilo. Tobolac jajolik ili otegnut, si- 
metričan, obično uzpravan. Peri.stoma kadkada nema; obično je 
medjutim razvit, a onda jednostavan, od 16 tankih, končastih 
zubi sagradjen, koji su kadkada na 32 razciepani; zubi su osim 
toga dvoslojni i redovito papilozni. Kapica je na tobolcu kuku- 
Ijičasta, a samo ricdko nerazciepana. 

Ceratodon purpureus Brid. (Dieranum jiurpureum Hedw, : 
Trichostomum purpur, de Not.). Vrst dvodoma: bu.sovi razne 
veličine, živahno zeleni, trajni. Stabljika 0-5—5 cm. visoka: lišće 



227 

od prilike 2 mm. dugo, linearno-bodkasio, papilozno, od okruglih, 
kvadratičkih ili heksagonalnih stallina sagradjeno. Tobolac izprva 
uzpravan, kasnije dosta jako visav, do 3 mm. dug, jajolik ili 
valjkast, duljiio prugaii, tamno smedje-crvene boje. Stapčica uz- 
pravna, trešnjasto crvena, sjajna. Poklopac kratak, čunjat, kad- 
kada kos. Peristom od l(j zubi sagradjen, ali od ovih svaki 
do dna na dvoje razciepan, po tom u svemu 32 zuba. Zubi tanki, 
čvora.sto člankoviti, u suhom stanju prema nutrinji tobolca svinuti. 

Najrazšireniji mah u okolici : u gori, kao u ravnici, na zemlji, 
kamenju, starim zidovima, panjevima, krovovima, uz puteve, jarke 
itd. jednako običan. Fruktificira jako obilno. — Proljeće, ljeto. 

Trichostomum rubélium Rabenh. (Weisia recurvirostis Hedw. ; 
Didymodon rubellus Scliimp.j. Vrst dvospolna; busovi zeleni ili 
ili zućkasto-zeleni, ali na podini hrdjave do krvno-crvene boje, 
gusti. Stabljika do 2*5 cm. visoka. Lišće papilozno, ponješto usu- 
kano, na rubu svinuto, doljnje bodkasto, intenzivno crveno, gornje 
.šiljasto zaoštreno, 2 — 3 mm. dugo, na vrhu nejasno nazubljeno. 
Tobolac dugoljast , eliptičan ili cilindričan , žućkasto - zelene, 
kasnije crveno-smedje boje. Stapčica 0*6 — 2 cm. duga. Poklopac 
kljunat; peristom sagradjen od 16 zubi, koji su cieli, ih .samo na 
vrhu usječeni ili probušeni. Zubi i u suhom stanju uzpravni. 

Na vlažnom kamenju, pećinama, starim zidovima itd,, dosta 
običan mah; u ravnici svakako redji, u gori zagrebačkoj obilno 
zastupan. — Jesen. 

Pottia cavifolia Ehrh. (Gymnostomum ovatum Hedw.). 
Busovi jednoljetni, vrlo maleni, sivkasti. Stabljika do 8 mm. vi- 
soka, jednostavna ili viljuškasto razgranjena. Lišće kao u pupoljku 
criepovito ponamješteno, objajasto ili bodkasto, žliebato, na ru- 
bovima cielo ; središnje rebro na hrbtenoj strani malenim lamelama 
providjeno, a na vrhu lista u dugu, gladku dlaku otegnuto. To- 
bolac jajolik, smedje boje, na poduljoj crvenoj, zasukanoj stap- 
čici nad perihecijalno hšče uzdignut. Poklopac koso kljunat; pe- 
ristom jedva razvit. 

Na starim zidovima, vlažnim pećinama mjestimice u gori 
zagrebačkoj, u ravnici uz drumove i nasipe dosta čest mah; — 
Proljeće, 

-Pottia truncata Schimp. (Pottia eustoma C. Müll.; Gymno- 
stomum truncatum Hedw.), Busovi jednoljetni, vrlo maleni, rahli 
i raztrešeni, živahno zeleni. Stabljika 1 mm. — 1 cm. visoka. Lišće 



228 

ugledno, široko bodkasto, na rubovima cielo, a na vrhu samo u 
kratki šiljak otegnuto: na središnjoj mu žili nema lanielii. To- 
Itolac malne iste dužine i širine, otvor mu iza odpadmu'a jio- 
klopca jako širok: poklojiac koso kljunat. Slaprica do i mm. duga. 
Peri stoma nema. 

U ravnici na oranicama, pašnjacima, zidovima itd. veoma 
običan mah u cieloj okolici. Od jeseni do proljeća. — 

Pottia intermedia Rabenh. (Gymnostomum intermcd. 
Schwägr.). Vrst veoma slična prijašnjoj i možda samo oblika 
njezina. Razlikuje se od nje samo jajasto-dugoljastim, skoro ci- 
lindričkim tobolcem, a osim toga nije otvor iza odpadnuća ])o- 
klopca tako širok. 

Biljka je oko Zagreba isto tako razširena kao i prijašnja, a 
plodovi joj takodjer u isto vrieme dozrievaju. 

Barbula fallax Hedw. (Tortula fallax Hook, et Tayl.ì. \'rsl 
dvodoma; busovi trajni, rahli, vlažni prljavo-zeleni, u suhom 
stanju hrdjavo-smedji. Stabljika 1 — 3 cm. visoka, jednostavna ili 
viljuškasto-razgranjena. Lišće na podini u tok razšireno, bodkasto. 
jako zaoštreno, suho k stabljici pritegnuto, vlažno od nje od- 
maknuto i u luku otrcano, natrag svinuto, na rubovima redovito 
usukano; središnje mu rebro ne siže prieko vrha, a plojka mu 
na obje strane rebra ima po jednu duljnu brazdu: stanice na 
podini lista okrugle ili kvadratične, jako odebljanih stiena. Tobolac 
jajasto-dugoljast, prsten razvit. Peiistom od 32 duga, končasta 
zuba sagradjen : zubi sjede na uzkoj mrežastoj membrani, te su 
3 — 4 put spiralno usukani. Poklopac duže ili kraće kljunat: ka- 
pica kukuljičasta, V3 — V2 tobolac pokrivajuća. 

Na vlažnoj zemlji ilovači, na pećinama, starim zidovima itd. 
u cieloj okolici zagrebačkoj dosta razširena vrst Jesen i proljeće. — 

Barbula unguiculata Hedw. (Tortula ungule. Hook, et Tay).). 
Vrsi dvodoma: busovi trajni, rahli i mekani, liepo zeleni, kadkada 
žućkasti, suhi, smedje-zeleni. Stabljika 1 — 3 cm. visoka. Lišće 
linearno ili otegnuto bodkasto, kadkada jezičasto, na vrhu tupo, 
ali nslied provirujućeg središnjeg rebra malenim šiljkom provi- 
djeno, 1—2 mm. dugo, vlažno uzpravno, od stabljike ponješto 
odmaknuto, čim se upravo ova vrst lahko razlikuje od prijašnje, 
s kojom je inače habitualno vrlo shčna. Stanice na podini lista 
okrugle ili kvadratične, ali tankih stiena. Tobolac na crvenoj 
stapčici do 2 mm. dug, valjkast, sjajan; prsten nije razvit. Zubi 



229 

perist oma (3:2) dugi, končasti, višekratno spiralno usukani, crveni, 
na vrlo uzkoj bazilarnoj membrani. Poklopac dugo kljunat, ka- 
pica kukuljičasta. 

Na vlažnoj ilovači, pjeskovitom tlu, na oranicama, pašnja- 
cima, kadkada i na kamenju i starim zidovima dosta običan mah. 
— Prolje(''0. 

Barbuta muralis Timm, (ßryum nnu-ale L. : Tortula nmralis 
Hed\v. ). Vrst jednodoiua : ])usovi trajni, malenim jastučićem po- 
dobni, dosta gusti, živahno-, kadkada modro-zeleni, u suhom 
stanju sivkasti. Stabljika od 2 mm. do jedva 1 cm. visoka. Lišće 
dolnje bodkasto, gornje |)roduženo lopatasto. svekoliko na ru- 
bovima usukano, na vrlin hipo, ali središnje rebro prieko vrha 
u dugu. bielu, prozirnu dlaku otegnuto. Tobolac na žutoj stap- 
ćici uzpiavan, ili samo neznatno svinut, smedje boje, 2 — 4 mm. 
dug. Poklopac koso kljunat. kukuljičastom, do sredine sižućom 
kapicom pokriven. Zubi peristoma sjede na vrlo uzkoj i slabo 
razvitoj bazilarnoj mendjrani, te su 3 — 4 put spiralno usukani. 

U okolici vrlo razširen mah, koli u ravnici, toli i u gori, 
poimence na suhim zidovima, krovovima, pećinama i t. d. Od 
})roljeća kroz cielo ljeto. — 

Barbuta subutata Brid. (Tortula subul. Hedw. : Syntrichia 
subul. Web. et Mohr.). Vrst jednodoma; busovi trajni, gusti, dosta 
omašni ali nizki, žućkasto- ili čisto zeleni. Stabljika do 1 cm. 
visoka. Lišće veliko, do 5 mm. dugo, produženo lopatasto, na 
vrhu uslied provirujućeg središnjeg rebra kratkim, oštrim šiljkom 
providjeno, na rubovima ne usukano. Tobolac na 2 — 3 cm. vi- 
sokoj, tvrdoj, žutoj .stapčici uzpravan, valjkast, ili neznatno prignut, 
smedje boje, do 5 mm. dug. Poklopac čunjat i kljunat; kuku- 
Ijičasta kapica krije 7.., tobolca. Peristom liepo razvit ; zubi njegovi 
(32) na širokoj, cievi naličnoj, mrežnatoj bazilarnoj membrani 
usadjeni, višekratno spiralno usukani. 

U gori i ravnici na šumskom vlažnom tlu, u gudurama, uz 
l)uteve. kadkada i na zidovima i pećinama, ili na starim panje- 
vima itd. ne riedak mah. — Ljeto. 

Barbuta ruratis Hedw. (Tortula rural. Schwägr. ; Syntrichia 
rur. Web. et Mohr.) Vrst dvodoma ; busovi trajni, rahli i mekani, 
žućkasto-zeleni ih čisto zeleni, na podini hrdjavo-smedji. Stabljika 
vitka, uzpravna i razgranjena, 2 — 8 cm. visoka. Lišće otrcano, u 
luku natrag svinuto, široko jezičasto, žljebato, do 5 mm. dugo, 



230 

2 mm. široko, na podini u tok razšireno, jia rubovima usukano: 
središnje rebro yusto ]:)odljikasl(j, prieko vrba bsta u dugu, pi'o- 
zirnu, oštro nazubljenu dlaku otegnuto. Tobolac uzpravan ili 
neznatno prignut, valjkast, do 5 mm. dug. Poklopac o.štro kljunat: 
kukuljičasta kapica takodjer dugo kljunata. Zubi peristoma 2 — 3 
put spiralno usukani, na širokoj cievnatoj JDazilarnoj membrani. 

U okolici vrlo razširen mah; u gori i ravnici, na pećinama, 
zidovima, starim panjevima, slamnatim krovovima, itd. — Pro- 
ljeće. — 

Barbula tortuosa Web. et Mohr. (Bryum lortuosum L. ; 
Tortula tortuosa Hook, et Tayl.) Vrst dvodoma: busovi trajni, u 
podobi uglednih, gustih, živahno zelenih jastučića. Stabljika uz- 
pravna, do 8 cm. visoka. Lišće dugo bodkasto, 4 — 7 mm. dugo, 
vlažno odmaknuto, nepravilno svinuto, suho kudravo, na rubo- 
vima valovito naborano, samo na vrhu nejasno nazubljeno. Sre- 
dišnje rebro u .šiljak otegnuto. Tobohic na 2 — 3 cm. dugoj, cr- 
venoj, prema vrhu žutoj stupčići uzpravan, valjkast, do G mm. 
dug; poklopac dugo i oštro kljunat; kukuljičasta kapica pokriva 
pol tobolca. Zubi peristoma grimizno crveni, višekratno s[)iralno 
usukani, na vrlo uzkoj bazilarnoj membrani. 

U zagrebačkoj okolici vrlo riedak mah : samo mjestimice na 
vapnovitom tlu u gori zagrebačkoj, n. pr. u (Jračaninui. Plodova 
malo je naći. Ljeto. — 

Porodica VIII. Tetraphideae. 

Maleni jednodomi, jednoljetni ili trajni, u družtvu živući, 
obično busove tvoreći mahovi. Stabljika nizka, jednostavna ili 
viljuškasto razgranjena. Lišće od heksagonalnih stanica sagradjeno, 
jajoliko-bodkasto, k stabljici primaknuto, gladko, a središnje mu 
rebro slabo razvito ili manjka. To])()lac na dugoj stapčici pra- 
vilan, jajolik ili cilindričan, uzpravan. Peristom samo od četiri 
zuba sagradjen. Kapica kukuljičasta. 

Tetraphis pellucida Hedw. (Mnium pdluciduui 1^.: (Georgia 
mnemosyne Ehrh.j. Busovi trajni, maleni, gusti, živahno-zeleni. 
Stabljika 1 — P5 cm. visoka, uzpravna, prema podini bezlistua : 
na njezuiom tjemenu često od malenog, širokog lišća sagradjene 
posudice, u kojima se nalaze razplodni pupoljci. Lišće dolnje 
vrlo sitno, gornje veće, jajasto-bodkasto, k stabljici pritisnuto. 



331 

Tobolac valjkusl. ui)iavaii. do 3 iiiiu. dug. Perislom sagmdjeii 
od četiri jaka, troslraiiü-pimiiildaliia; višeslojna zuba. Kapica kii- 
kuljičasta, duljinom brazdana, pokriva tobolac do polovice. 

U vlažnim, sjenovitim šumama na zemlji, češće na dnu 
starih panjeva, mjestimice i na pečmama, osobito u gori zagre- 
bačkoj vrlo običan mah. — Proljeće. 

Porodica IX. Encalyptaceae. 

Maleni, pretežno jednodomi, trajni, busove sa korjenitim 
pustom tvoreći mahovi. Stabljike uzpravne. Lišće ugledno, široko 
bodkasto. na stabljici višeredno (5 redno) ; središnje mu rebro 
razvito, a stanice u gornjim dielovima lista malene, bogate na 
klorofilu, debelostjene, one prema podini veće, bezbojne. Tobolac 
pravilan, uzpravan, eliptično-valjkast ; poklopac dugo kljunjat, a 
kapica jako je velika, gladka. zvončikasta te pokriva posvema 
tobolac. Peristom ili je jednostavan, ili dvostruk; u potonjem 
slučaju je vanjski od zubi sagradjen, a nutarnji od tanke kožice, 
koja je trapavičasto razčijana. Kadkada peristom može i manj- 
kati. — 

Encalypta Ciliata Hoftin. (Encalypta fimbriata Brid.). Busovi 
rahli, na podini smedje pusteni. Stabljika 0*5 — IŽ cm. visoka. 
Glede lišća vriedi karakteristika porodice. Tobolac na žućkastoj 
stapčici uzpravan, cilindričan, gladak. Kapica na rubu dugo tre- 
pavičasta, trepavice lahko lomive, padave. Peristom jednostavan, 
obično od 16 zubi sagradjen. 

U zagrebačkoj gori na vlažnoj zemlji, sjenovitim obroncima, 
mokrim pećinama itd. mjestimice (Medvedgrad) u velikoj množini. 
Ljeto. — 

Porodica X. Orthotrichaceae. 

Pretežno na kori drveća, na plotovima, krovovima i kamenju 
živući, obično rahle, tamno-zelene busiće ili polukrugljaste jastu- 
čiće tvoreći, većinom jednodomi. trajni mahovi. Stabljika slabo 
razgranjena, uzpravna ili razita. plodonosni ogranci uviek uz- 
pravni. Lišće u više redova na stabljici poredano, sad šire sad 
uže bodkasto, od jako debelostjenih, prema vrhu vrlo malenih 
stanica sagradjeno i uslied papiloznih izbočina na površini re- 
dovito hrapavo ; središnje mu je rebro razvito. Tobolac uzpravan, 



232 

dugoljast i pravilan, vrlo često medju perihecijalnini lišćem sakrit, 
iislied toga stapèica njegova jedva vidljiva ; kadkada samo stap- 
čica sa tobolcem koji mm. proviruje iz periheeijalnog lišća. Ka- 
pica tobolćeva ciela, neusjećena, cestoput dlakava, duljno nabo- 
rana, pokriva tobolac sasvim ili samo dielom. Peristom jednostavan 
ili dvostruk: u prvom slučaju od IG zubi sagradjen, od kojih su 
dva po dva spojena, u potonjem slučaju nutarnji peristom od 
8 — 16 trepavica sagradjen, ili samo od uzke membrane. Kod 
dvostrukog peristoma u suhom su stanju obično zubi vanjskoga 
prema vani svinuti, otvoreni, dielovi nutarnjega pako prema 
-središtu konvergiraju. Riedko peristom sasvim manjka. 

Ulota Crispa Brid. (Orthotrichum crispum Hedw.). Jastučići 
trajni, okrugli, žućkasto-zeleni. Stabljika do 1'5 cm. visoka. Lišće 
na podini široko, prema vrhu linearno-bodkasto i tu papilozno, 
u suhom stanju jako kudravo. Tobolac sa .stapčicom nad peri- 
hecijalno lišće uzdignut, izpod otvora stegnut, uslied toga više 
eliptičan. Kapica tupo naborana , uzpravno dlakava. Poklopac 
čunjat; peristom od IO parno spojenih zubi sagradjeii. 

U gori i u ravnici na kori drveća u cieloj okolici vrlo raz- 
širen mah. Pod jesen. — 

Ulota crispula Brid. (Orthotrichum crispulum llonisdi.). 
Prijašnjoj veoma slična vrst; u svim dielovima od nje ponješto 
manja, a i jastučići od manjeg obsega. Razlikuje se od nje ime- 
nito tim, da joj tobolac izpod otvora nije stegiuit, a, stapčica 
obično kraća. 

U okolici zagrebačkoj na kori drvc('a poput prijašnjega dosta 
lazšireii mah. — Plodovi mu dozrievaju već pod konac j)roljeća. 
|)ak se i u tom razlikuju od prijašnje vrsti. 

Orthotrichum anomalum Hedw. (Orthotrichum saxalilc Brid.). 
Busi(-i trajni, rahli. crnkasto-zeleni ili smedji. Stabljika 1— 1'"5 
cm. visoka, ncrazgranjeua, uzpravna. Lišće jajasto-bodkasto, u 
suhom .stanju (kao u svili ostalih Ortliotrichum-vrsti) ne kudravo, 
Tobolac otegnuto jajolik, crveno-smedje boje, nad perihecijalno 
lišće uzdignut, izprva duljno prugan, kasnije naboran. Kapica 
žuta, na vrhu smedja, naborana, naborine oštrobride, (kao u svih 
ostalih Orthotr.-vrsti) skoro sa.svim gola ili neznatno dlakava. 
Peristom jednostavan, samo zubi vanj.skoga razviti, žuti ; nutarnji 
peristom manjka posvema, ili je vrlo rudimentaran. 



233 

Na kamenju, zidovima, na pećinama u gori zagreJjačkoj 
dosta običan mah. Ljeto. — 

Orthotrichum teneilum Bmch. Bnsići trajni, vrlo maleni, 
nježni, liejjo zeleni. Stabljika obično niža od 1 cm. Lišće jajasto- 
bodkasto, na vrhu tupo. Tobolae prividno bez stapčice, niedjn 
perii lecijalnim lišćem više manje sakrit, cilindričan. Kapica duga. 
uzka, žućkasto-smedja, blieda, malo dlakava, pokriva cio tobolae. 
Peristom dvostruk; vanjski od IG, u 8 parova spojenih zubi sa- 
gradjen, nutarnji od 8 jednako dugih trepavica. 

U cieloj okolici, na kori drve('a. imenito na jablanima dosta 
razširen mnli. Ljeto. — 

Orthotrichum pumilum Swartz. Habitualno naliči posve pri- 
jašnjoj vrsti. Tobolae samo vrlo malo nad perihecijalno lišće uz- 
dignut, jajolik. ili eliptičan. Kapica žuta, prema vrhu smedja, gola. 
Sve ostalo kao u prijašnje vrsti. 

U cieloj okolici, na kori voćaka i drugog drveća vrlo običan 
mah. Ljeto. — 

Orthotrichum rupestre Schwägr. (Orth. rupincola Funk.; 
Urth. Sehlmeyeri Hornsch.). Busovi trajni, rahli, ugledni, smedje- 
zelene boje. Stabljika prieko 3 cm. duga, povaljena. viljuškasto 
razgranjena, ogranci uzpravljeni. Lišće uzpravno, od stabljike od- 
maknuto, često natrag svinuto, bodkasto, oštrovrho. Tobolae du- 
goljast, cilindričan, čas više, čas manje nad perihecijalno lišće 
uzdignut, kadkad medju istim sasvim sakrit. Kapica žuta. dla- 
kava, malne od iste dužine sa tobolcem. Peristom dvostruk. 

Samo na pećinama mjestimice u gori zagrebačkoj. — Ljeto. 

Porodica XI. Grimmiaceae. 

Trajni, na kamenju, riedko na zemlji, nikada na kori drveća, 
obično u gorama živući, polukrugljaste, zelene ih sivkaste jastu- 
čiće tvoreći mahovi. Vrsti većim dielom dvodome. Stabljika uz- 
pravna, izpod tiemena viljuškasto razgranjena, ogranci jednako 
visoki. Lišće na stabljici višeredno, uzko, od malenih, prema po- 
dini otegnutih stanica sagradjeno, a na površini papilozno ; sre- 
dišnje mu rebro razvilo, često na vrhu u dugu, prozirnu dlaku 
otegnuto, uslied čega su i busići sivkasti. Tobolae pravilan, uz- 
pravan ili visav, kljunat ili bez kljuna, okrugao, jajolik ili otegnt. 
Stapčica razne dužine, najviše do 1 cm., kadkada vanredno kratka, 



234 

;i l()lj(jlac tada iiiedju periliecijaliiiin lišćem sakril. Kajdca vilo 
jiiak'iia. kadkada jedva duža od i)()klü[)ta. cjelovita ili kukuljicasta, 
na rubu cesto krpasta. Peristom jednostavan od 16 razciepanih 
ili sitaste probušenih, grimizno crvenih zubi sagradjen. 

Grimmia apocarpa Hed^v. (Schistidium apocarpum Schimp.j. 
Vrst jednodoma: busif'i trajni, ralili, mrljavo-zeleni. kadkada sme- 
djasti. Stabljika 1 — 8 cm. Lišće uzpravno, od stabljike odmaknuto, 
kadkada srpoliko, jednostrano, iz široke podine bodkasto ; .sre- 
dišnje mu rebro, barem u gornjeg lišća, u kratku prozirnu, malo 
nazubkanu dlaku otegnuto : doljnje lišće tupkasto, bez dlake. To- 
bolac pravilan, sasvim medju perihecijalno lišće utisnut. Poklopac 
kljunat: kapica jednostavna, ne usječena, na dolnjem rubu kr- 
pasta. Peristom podpun, jubi jaki, grimizno crveni; prstena 
nema. — 

Na kamenju u gori zagrebačkoj dosta razširen mah. 
Proljeće. — 

Grimmia pulvinata Sm. (Brvum pulvinatum L. : Drvptodon 
puivinatus Brid. ; Dicranum pulvinatum Schwägr.) Vrst jednodoma: 
jastučići trajni, polukrugljasti, sivkasto-zeleni, lahko lomivi. Stab- 
1 — 2-5 cm. visoka. Lišće na stabljici veoma gusto, uzpravno od- 
maknuto, široko bodkasto; središnje mu rebro na vrhu u jako 
dugu, prozirnu, nazubkanu dlaku otegnuto — jastučići uslied 
toga sivkasti. Tobolac na žutoj svinutoj stapčici nad perihecijalno 
lišće uzdignut, jajolik, izprva žućkaste, kasnije smedje boje, u 
suhom stanju .sa 8 ja.snih naborina. Poklopac dug, kljunat, crven; 
kapica jednostavna, vrlo malena, pokriva samo poklopac. Zubi 
peristoma obično na troje usječeni, široko bođkasti, crveni. 

U gori i ravnici, na kamenju, zidovima, plotovima, krovovima 
itd. veoma običan mah u cieloj okolici. — Proljeće. 

Racomitrium canescens Brid. (Trichostomimi cane.scens 
Hedw.) Vrst dvodoma (pojMil svili ostalih). Busovi trajni, rahli, 
bliedi, žućka.sto-zeleni. kadkada posve žuti, bez svakoga sjaja. 
Stabljika uzpravna, ukočena, iž — H cm. visoka, nepravilno razgra- 
njena, postrani ogranci posve kratki. Lišće bodkasto, na obim 
stranama uslied malenih izbočina hi'apavo. napravilno naborano, 
suho uz stabljiku pritisnuto, vlažno natrag svimito, na rubovima 
usukano: središnje mu lebro slabo, ])rieko vrha u mekaini, kratku, 
prozirnu dlaku otegnuto. Tobolac uzpravan, dugo-eliptičan, prugan. 



235 

Poklopac kljunal. kljun jednake dužine ili duži od lobolca. Kapica 
jednostavna, na vrhu In-adavičasta. Zubi peiislonia jako dugi, 
končasti. — 

Na zendji u šumama oko Zagreba, u gori i ravnici veoma 
običan mah. Plodovi riedki. Proljeće. — 

Racomitrium aciculare Brid. (Triehostomum aciculare Web. 
et Mohr.; Dicranum aciculare Hedw.). Busovi trajni, tami, crno- 
zeleni, rahli. Stabljika 1 — 4 cm. visoka, vilju.škasto-razgranjena, 
postrane grane jednako visoke. Li.šće jajasto-bodkasto, neznatno 
naborano, na vrhu slabo nazubljeno ; .središnjemu rebro razvilo, 
aU ne u dlaku otegnuto. Tobolac na uzpravnoj, 1 cm. dugoj stap- 
čici produženo jajast, uzkog otvora, sniedje boje. Poklopac kljunat, 
kljun šiljat, igličast, .skoro tako dug kao tobolac. Ostalo kao u 
prijašnje vrsti. 

U gori zagrebačkoj na vlažnim pećinama i uz potoke dosta 
riedak mah. Proljeće. — 

Porodica XII. Punariaceae. 

Majušni, jednoljetni i jednodomi, riedko dvodomi, na zemij 
udružno živući mahovi. Stabljika nizka, nerazgranjena. Lišće ši- 
roko, bodka.sto ili jajasto, nježno, od velikih heksagonalnih stanica 
sagradjeno, na površini gladko, kadkada bez središnje žile. To- 
bolac uzpravan ili visav, okrugao ili kruški naličan. Poklopac 
nema kljuna. Kapica ili je mjehura.sto naduta te pokriva cio 
tobolac, ili je kukuljičasta te pokriva samo vrh tobolčev. Peristom 
ili je jednostavan, od lü zubi sagradjen, zubi na vrhu često 
tankom kožicom spojeni, ili je dvostruk, a nutarnji tada od 16 
trepavica sagradjen. Peristoni kadkada i manjka ili je vrlo rudi- 
mentaran. 

Funaria hyyonatrica Hedw. Vr.st jednodoma; bu.sovi gu.sti, 
bhedo-zeleni. Stabljika O'S — 1 cm. visoka. Lišće gusto, uz stab- 
ljiku pritisnuto, ova u.slied toga pupoljku podobna, dugoljastò- 
jajasto, zaoštreno, na rubovima cielo; središnje rebro razvito. 
Tobolac nesimetričan, ponješto prignut, dužinom prugan : stapčica 
svinuta, vrlo higro.skopična, vlažna poput užeta usukana, suha 
odsukana. Poklopac od .spiralno poredanih stanica sagradjen; 
kapica kukuljičasta. Prsten razvit : peristom dvostruk. 

Na zidovima, na zemlji ilovači, u bašćama itd. u cieloj okolici 
veoma običan mah. Od ljeta do jeseni. — 



236 

Funaria fascìcularis Sehiinp. (Gymi,iostoinuiii fascieulare 
Brid.: Phy.^comitiinni läse. Seliimp. ; Ento.sthodoii fase. (I. Müll.;) 
Stabljika 0*0 — J ein. vi.'joka, Li.šćp vi.še odmaknuto, bodka.sto, od 
polovine do vrha napiljeno. Tobolac pravilan n;i uzpravnoj stap- 
cici. Peristoma nema. Inače kao prija.snji. 

Na oranicama, uz pfrabe itd. daleko rcdj i ni;ili u zagrebačkoj 
okolici od prijašnjega. 

Physcomitrìum pyrìforme Brid. iGymnostouiUiu pyriforme 
Hedw.). Vrst jednodoma : stabljika samo 4 — 8 mm. visoka. Li.šće 
jaja.sto-bodkasto, na vrlni zaoštreno, od sredine do vrha široko 
napiljeno : središnje mu rebro razvilo, ali se već izpod vrha gubi. 
Tobolac na 1 cm. (higoj stapcici okrugao ili kruški podoban, pod 
otvorom stegnut. Prsten razvit: kapica ne siže prieko polovice 
tobolca, te je na rubu 5 krpa. Peristoma nema. 

Na oranicama, livadama, uz grabe itd. oko Zagreba dosta 
razširen mah. — Proljeće. 

Porodica XIII. Bartramiaceae. 

Vrlo ugledni, jedno- ili dvodomi. trajni, u gustim i visokhii 
busovima živiići mahovi. Stabljika izpod tjemena razgranjena. 
Lišće bodkasto ili šiljasto, na povišim često uslied izbočina hra- 
pavo, papilozno. od malenih, kvadratićkili, prema podini nješto 
većih, klorofllom bogatili stanica sagradjeno ; središnje .mit rebro 
redovito razvito. Tobolac na ravnoj ili svinutoj, čas dužoj, čas 
kraćoj stapcici obično okrugljast ili jabučast, većinom ne.simetričan. 
Poklopac malen, tupkast; kapica vrlo neznatna i za rana već 
padava. Prstena nona: peristom ili je jednostavan, od 1(> zubi 
sagradjcn. ili dvostruk, vanjski od l(j zubi, iiidarnji od uzkc ko- 
žice sa raz<'i('pkaniiii nastavcima sagi'adjen. 

Bartramia pomiformis Hedw. Busovi trajni, žućkasto- ili 
modrasto-zeleni. gusti, vrlo mekani, na dnu jako i)usteni, pust, 
crveno-smedje boje. Stabljika 1 — 5 cm. visoka, uzpravna, viljuš- 
knsto-razgranjena. Lišće na .stabljici jako gusto, uzpravno odmak- 
nuto, dugo šiljasto, na podini ne razšireno, suho svinuto i kri- 
vuljasto. od sredine do vrha oštro napiljeno: središnje mu rebro 
dobro razvito, otegnuto. Tobolac na j^rieko 2 cm. dugoj stapcici 
ponješto nesimetričan, visav, jabučasta oblika : poklopac nm nema 
kljuna, već samo malenu bradavicu. Peristom je dvostruk. 



237 

Na poluvlažnom šumskom tki, u gudurama itd. u gori i 
ravnici oko Zagreba veojiia običan mah. — Ljeto. 

Bartramia crispa Swartz. Biti će samo odlika prijašnje vrsti. 
Sami busovi, a i pojedini dielovi l^iljke su ve(-i. Stabljika do 1 
dm. visoka. Lišće rahlije poredano, za polovicu duže, nego u B. 
pomiformis, uz to u suhom stanju jako kudravo. Sve ostalo kao 
u prijašnje vrsti. 

Na istim mjestima u jednakoj množini kao B. pomiformis. 
— Ljeto. 

Porodica XIV. Bryaceae. 

Trajni, dvospolni, jedno- i dvodomi, u busovima živući 
mahovi različitog habitusa i razne veličine. Stabljika obično im 
je razgranjena; ogranci niču iz podine, ili češće izpod stabljičina 
tjemena. Lišće većinom ugledno, plosnato, redje na rubovima 
usukano, na podini ne razšireno u tok, sagradjeno od heksago- 
nalnih, a prema vrhu od otegnutih, prozenhimatičkih stanica, na 
površini bez izbočina, gladko. Mužki cvietovi (skupine anteridija) 
pupoljcima slični. Tobolac na podužoj stapčici pravilan, s raz- 
vitim vratom, uslied toga kruški podoban ili kijačast, nagnut ili 
sasvim visav. Poklopac polukrugljast ili čunjast, ali bez kljuna. 
Kapica vrlo malena, skoio padava, na jednoj strani usječena, 
kukuljičasta. — Peristom je dvostruk; vanjski od 16 člankovitih 
zubi, nutarnji od naborane kožice sagradjen, koja obično nosi 
16 nastavaka, a medju ovima još njekoliko trepavičastih dlaka. 

Bryum roseum Schreb. (Mnium ros. Hedw. : Rhodobryum 
ros. Schimp.j. Vrst dvodoma; busovi ugledni, rahli, živo-zeleni. 
Stabljika uzpravna 1—8 cm. visoka, izpod vrha viljuškasto raz- 
granjena. Lišće dolnje veoma neznatno, u podobi Ijuštica na 
stabljici na riedko ponamješteno, stabljika uslied toga skoro gola. 
(iornje lišće veliko, lopatasto, zaoštreno 0-8 cm. dugo, 2 — 3 mm. 
široko, u ružicu od 1 — 1*5 cm. širme sabrano, od polovice do 
vrha oštro napiljeno : središnje nm se rebro gubi izpod vrha. 
Tobolac u istom periheciju samo jedan ili 2^3, jajolik, ponješto 
uzvišenog hrbta, prignut. Poklopac polukrugljast ili čunjast, živo 
crvene boje, sjajan. Peristom dvostruk, trepavice nutarnjega 
podpuno razvile sa privjescima na člancima, jednake dužine sa 
zubima vanjskog peristoma. 



238 

I' šumama zagTel)aòke gore, a i ii onima ravnice, iia zemlji 
i pećinama dosta česti mah. Plodovi ledje se nalaze. T.jeto. — 

Bryum pseudotriquetum Sr-hwägr. (Mninmpseudotriq. Hedw.l 
Vrst dvodoma: ])iisovi omašni. gusti, mntno-zelejii. kadkada sme- 
djasti. Stabljika jaka. O'H— 1 dem. visoka, obièno nerazgranjena. 
skoro do izpod tjemena pu.stena. Lišće od podine prema vrhu 
stabljike sve veće. ponje.što niz stabljiku silazno, jajasto-bodkasto. 
zaoštreno, središnje mu rebro produljeno, aline u šiljak otegnuto. 
Tobolac na jako dugoj stapčici sasvim visav, jajoliko otegnut, 
skoro ciliiidrićan. Poklopac polukrugljast. na vi'liu sa malenim 
šiljkom. Peristom kao u prijašnje vrsli. 

U zagrebačkoj gori uz vrela i potoke dosta običan mah. 
Ljeto. — 

Bryum caespititium L. Vrst dvodoma, busovi manje više 
gusti, žuf-kasto- ili tamno-zeleni. na podini pusteni. Stabljika nje- 
koliko nun., riedko do 2 cm. visoka. Vršno lišće u otegnut, za- 
sukan pupoljak sabrano, dvaput veće od ostaloga, jajasto-bod- 
kasto. na vrhu otegnuto, zaoštreno, na rubovima svinuto i jedva 
samo prema vrhu nejasno nazubljeno. Središnje rebro vrlo jako. 
prieko vrha u maleni šiljak otegnuto. Tobolac do 5 mm. dug, 
jajolik ili produljen, sasvim visav, izjiod otvora stegnut; stapčica 
± — 5 cm. duga. Poklopac sveden, sjajan, na vrhu sa bradavičastim 
šiljkom. Peristom kao u prijašnje vrsti. 

U cieloj zagrebačkoj okolici, na zemlji, kamenju, zidovima. 
pećinama, trulom drvu itd. jako običan mah. Ljeto — 

Bryum capillare Hedw. Vrst dvodoma: busovi rahli zeleni. 
Stabljika do 'I cm. visoka. Lišće od stabljike odmaknuto, uz- 
piavno. dosta na riedko prikopčano, tako da se crveno-smedja 
stabljičina os kroza nj razabire, široko (barem gornje), jajasto-lo- 
j)atasto ili široko jezičasto, užim .stanicama obrubljeno : središnje 
rebro jako, crvenkasto ili žućkasto, skoro uviek prieko tupkastog 
vrha lista u prozirnu dlaku otegnuto. Tobolac kijačast ili cilin- 
dričan ili boci naličan. do 3 mm. dug, horizontalan ili visav. Po- 
klopac narančasto-crven. vrlo sjajan. Peristom kao u prijašnjih 
vrsti. 

U šumama, gudurama, ali mjestimice i na kamenju, zido- 
vim;i itd. u okolici zagrebačkoj dosta riedka vrst. Ljeto. — 

Bryum argenteum L. Vrst dvodoma: busovi maleni, jako 
gusti. si-('l)i'asla sjaja. Stabljika samo J— P5 cm. visoka. Lišće 



239 

jako gusto, ('riepovito poredano, vrlo majušno, široko jajasto, n 
kratki šiljak olegnuto. Tobolac jajolik, 1 mm. dug, žućkast, zrijo 
erA^eno-smedj. visav na mm. od prilike dugoj stpaèici. Poklopac 
i peristom kao u prijašnjih vrsti. 

U cieloj zagrebačkoj okolici, na zemlji, kamenju, zidovima, 
krovovima itd. jako običan mah. Zima i proljeće. — 

Bryum carneum L. Vrst dvodoma; busići maleni, rahli, žuć- 
kasto-zeleni. Stabljika uzpravna, 3—8 mm. visoka izpod tjemena 
razgranjena. Lišće od stabljike odmaknuto, bodkasto, ono na 
vrhu uže, otegnuto, na rubovima plosnato, prema vrhu neznatno 
napiljeno : središnje crvenkasto rebro gubi se izpod vrha lista. 
Tobolac jedva 1 mm. dug, poriješto nesimetričan, kruški podoban, 
a otvoren krugljast. visav. Stapčica bliedo-crvena, do 1 cm. duga. 
ali jako debela. Poklopac polukrugljast, obično bez šiljka. Peristom 
dvostruk, trepavice nutarnjega nemaju posebnih privjesaka, vec- 
su samo čvorasto-končaste. 

U zagrebačkoj okolici u obće riedak, samo mjestimice (Pod- 
sused) uz vrela i potoke češći mah. Proljeće; — 

Leptobryum pyriforme Schimp. (Bryum pyrif. Hedw.). Gvie- 
tovi dvospolni ; busovi trajni, maleni, nježni, žućkasto- ili živo- 
zcleni. svilasta sjaja. Stabljika 0-5—2 cm. visoka. Lišće na stab- 
ljici razmaknuto, njekoliko mm. dugo. samo na podini bodkasto, 
inače štetinjasto, od vrlo uzkih heksagonalnih stanica sagradjeno : 
središnje mu je rebro jako široko. Tobolac jedva 1 — P5 mm. 
dug, pravilan, na krušku podoban, visav, tankostjen i sjajan. 
Stapčica 2 — 3 cm. duga: poklopac polukrugljast sa bradavicom 
na vrhu. Peristom dvostruk; trepavice nutarnjega na člancima 
privjescima providjene, jednake dužine sa zubima vanjskoga 
obušća. 

Na vlažnoj zemlji, starim zidovima, na pećinama u gori 
zagrebačkoj itd. dosta malo razširen mah. Ljeto. — 

Porodica XV. Mniaceae. 

Trajni, većinom ugledni, u busovima živući mahovi. Stab- 
ljika pri podini ili izpod tjemena razgranjena. Lišće veliko, široko, 
oko tjemena stabljike zviezdasto ponamješteno, svuda od paren- 
himatičkih stanica sagradjeno (Čim se ova porodica osobito raz- 
likuje od prijašnje), a samo kadkada prozenhimatičkim elementima 



240 

obrubljeno; rubovi cjeloviti ili naziibljeni, kadkada dapače dvo- 
struko nazubljeni: središnje rebro jako. Dvospolni i ženski cvie- 
tovi pupoljku podobni, nuižki plosnati s kijačastim parafizama. 
Tobolac jajolik. ponješto otegnut, kadkada cilindričan, horizon- 
talan ili visav: stapčica razne duljine. Kapica vrlo neznatna i 
skoro padava. Poklopac kljunat ili bez kljuna. Peristom dvostruk: 
zubi vanjskoga oštri, riedko tupi, oni nutarnjega slobodni sa 2— 3 
trepavicama izmedju sebe, riedko u gornjoj polovici svodoliko 
srasli. 

Mnium punctatum Hedw. Vrst dvodoma; busovi vrlo rahli, 
tamno zeleni. Stabljika 2 — 4 cm. visoka. Lišće razmaknuto, na 
tjemenu u ružicu sabrano, široko, okruglo-jajasto, crvenkasto 
obrubljeno, rubovi ponješto deblji, od 3 — 4 reda stanica sagra- 
djeni, cjeloviti; plojka mladjega lišća u prolaznom svjetlu svjetlim 
j)iknjama providjena, središnje rebro jako, crljenkasto, na hrbtu 
gladko, kadkada u mali šiljak prieko vrha lista otegnuto. Tobolac 
jajolik, poklopac mu tanko i koso kljunat. Peristom dvostruk; 
zubi vanjskoga oštri, zubi nutarnjega slobodni, a medju njima 
još dvie do tri trepavice bez privjesaka. 

U vlažnim šumama, uz vrela, na mokrim pećinama itd. Od 
jeseni do proljeća. — 

Mnium rostratum Schwägr. Cvietovi dvospolni ; busovi rahli, 
bliedi, kadkada dapače crnkasti. Stabljika obično samo 1—2 cm. 
visoka, iznimno i dva, do triput viša. Dolnje lišće otegnuto, gornje 
široko, jajasto, uzkim stanicama obrubljeno, na rubovima jedno- 
stavno nazubljeno ; središnje mu rebro vrlo jako, prieko vrha 
lista u kratki šiljak otegnuto. Tobolaca obično na istoj osi više 
(2 — ')). oblika .su jajasta, ponješto klimavi. Poklopac okomito 
kljunat, kljun .skoro tako dug, kao tobolac. Peristom kao u pri- 
jašnje vrsti. 

TJ vlažnim šumama, u gori zagrebačkoj uz vrehi i potoke 
jako običan mah. Proljeće. — 

Mnium CUSpidatum Hedw. Oietovi dvospolni; busovi dosta 
gusti. Stabljika do 3 cm. visoka, uzpravna. Lišće podinom niz 
stabljiku silazno, objajasto, ono na tjemenu kukmasto, duže i uže 
(4 nun. d. 1 mm. š.), svekoliko zaoštreno, na odebljanim rubo- 
vima žućkasto, rubovi od 3 reda stanica sagradjeni. svuda ili 
samo od polovice do vrha oštro napiljeni; središnja mu žila na 



podini jaka, izčezava već izpod vrha lista. Tobolac na istoj osi 
redovito samo jedan, debeo, jajolik, visav. Poklopac nema kljuna. 
Peristom kao n prijašnje vrsti. 

U cieloj zagrebačkoj okolici, u vlažnim šumama, bašćama, 
u gori uz vrela itd. jako običan mah. Proljeće. — 

Mnium undulatum Hedw. Vrst dvodoma; busovi ugledni, 
rahli, žućkasto-zeleni. Plodonosne osi P5 dom. visoke, izpod tje- 
mena razgranjene, ogranci viseći. Lišće niz stabljiku silazno, jako 
dugo, jezičasto (prieko 1 cm, d., '2 mm. š.), osobito na rubovima 
valovito naborano, rubovi slabo odebljani, jednostavno nazubljeni. 
Tobolaca obično više na istoj osi. Poklopac nema kljuna, već 
jedva neznatni šiljak, ili je posve okrugao. Peristom kao u pri- 
jašnjih vrsti. 

Vrlo liep i posvuda u okolici, u šumama, bašćama itd. jako 
običan mah. Početkom ljeta. — 

Mnium stellare Hedw. Vrst dvodoma; busovi rahli, dosta 
veliki. Stabljika do 10 cm. visoka, jednostavna ili razgranjena, 
većinom uzpravna. Lisce prema vrhu stabljike sve veće, uzko, 
bodkasto, do 3 mm. dugo, I mm. široko, na rubovima nimalo 
neodebljano. od polovice do vrha, ili posve nepravilno jednostavno 
nazubkano: središnje mu se rebro gubi izpod vrha. Tobolac na 
istoj osi samo jedan, jajolik. Poklopac bez svakoga kljuna ili 
šiljka, narančasto-crvene boje. Peristom kao gore. 

Ü okolici zagrebačkoj u obće riedak, samo mjestimice u 
goi'i. osobito uz vrela obilnije zastupan mah. Ljeto. — 

Mnium hornum Hedw. Vrst dvodoma; busovi jako gusti, 
sbijeni, na podini crvenkasto-hrdjavim pustom prepleteni. Stabljika 
2 — 10 cm. visoka, na podini razgranjena. ogranci uzpravni. Lišće 
obično uzko, bodkasto ih. linearno-bodkasto, kadkada jajasto, na 
rubovima odebljano, rubovi crveno-smedji i dvostruko zubati ; 
središnje mu rebro na hrbtu napiljeno. Tobolac na istoj osi obično 
samo jedan, otegnuto jajolik, horizontalan. Poklopac bez kljuna, 
ali šiljastom bradavicom providjen. 

U gori zagrebačkoj na vlažnom šumskom Hu, uz potoke 
itd. dosta razširen mah. Proljeće. — 

Mnium serratum Brid. Cvietovi dvo.spolni ; busovi vrlo rahli, 
bliedo-zeleni. Stabljika 1 — 3 cm. visoka, uzpravna. obično neraz- 
granjena. Lišće dolnje jajoliko. zaoštreno, gornje otegnuto, bod 

16 



942 

kasto, .svekoliko na iiil)oviiua jako odebljano, rul)ovi žućkasti ili 
hliedo-ci'veiii, dvostruko iiapiljciii. Tobolac jajolik. jiii^niit ili sasvim 
visav, zlato-žatc boje Poklopac koso kljniiat. Peristoin kao ^orc. 
Na šiunskoni Mii ii /.agivbaòkoj gori dosta riedak mal), 
lijeto. — 

Porodica XVI. Polytrichaceae. 

VcM'inom vrlo ugledni, rcdjc maleni, kadkada (1ai)aèe jako 
veliki, trajni, obično dvodomi, na zemlji i u močvarama, u bu- 
sovima živući maliovi. Stabljika )ierazgranjena ili na podini, riedko 
izpod tjemena razgranjena, često sa podzemnim vriežama. Lišće 
dugo, linearno, od stabljike odmaknuto, prema vrbu od pai-en- 
liimatičkih, skoro kvadratičkili, neprozirnili, prema podini od vise 
produljenib, prozirnih lieksagonalnili stanica sagradjeno; središnje 
mu rebro jako široko, na brbtu tankim, od jednog sloja l<loro- 
filom bogatih stanica sagradjenim lamelama providjeno. iMnžki 
cvietovi pločasti. Tobolac na dugoj stapčici uzpravan ili nagnut, 
jajolik ili cilindričan, na površini gladak ili bridast. Kapica kuku- 
Ijičasta, gola ili dlakava, razne veličine. J^'iistom jcnlnostavan. od 
16, H2 ili 04 zuba sagradjen; zubi obično ki-alki. ne člankovili, 
od dugih, debelo.stjenih .stanica .sagradjeni, a ii;i vrhu tankom 
kožicom (ei)iphragnia) s])OJeni, koja ušće tobolčevo zatvara. 

Atrichum undulatum Pai. Beauv. (Catharinea undukata Wel). 
et Mohr.; Polyti'ichum undniat. lledw.). Vrst jednodoma ; busovi 
± — 5 cm. visoki. Lišće dugo jezičaslo ili otegnuto bodkasto, od 
j)i-ilike (i nnii. dugo, prieko 1 imii. siioko, valovito iKiborano, 
uzko obrubljeno, na rubovima oštro na])iljeno : središnje mu rebro 
razmjerno uzko, pločica (lamela) na njemu malo. Tobolac u luku 
svinut, klimav, cilindričan, do 5 mm. dug, 1 mm. debeo, smedje 
bojo; .stapčica do .'> cm. visoka, crvenkasta. Poklopac kljunat, 
kljun jednake duljine sa tobolcem ; ka})ica kukuljičasta, gola Ili 
samo n;i vrhu malo dlakava. Peristoju od :)i2 zul)a sagradjen. 

\} šumama zagrebačke okolice, u gori i ravnici jako običan 
mah. Od jeseni do proljeća. — 

Pogonatum urnigerum Brid. (Polytricbum urniger. L.). Vrst 
dvodojua (kao i sve ostale); busovi vrlo i-ahli. Stabljika 5 — 10 
cm. visoka, izpod vrlui viljuškasto ili gimoliko razgranjena. Lišće 
na podini ponješto u tok razšireno, innce bodkasto-.šiljkasto. To- 
bolac uzpravan. simetričan, cilindričan ili otegnuto jiijolik. malen. 



243 

na površini hrapav. Poklopac kratko, šiljkasto kljiinat. Kapica 
dulja od tobolca; peristom od 3ž zuba sagradjen (kao i sve 
ostale Pogonatum vrsti). 

U šumama, gudurama, imenito u gori zagrebačkoj dosta 
običan mah. Proljeće. — 

Pogonatum aloides Brid. (Polytrichumaloides Hedw.) Busovi 
vrlo rahli. Stabljika samo 0-5— 1-5 cm. visoka, najčešće neraz- 
granjena. Lišće od stabljike odmaknuto, bodkasto, jako zaoštreno, 
na rubovima oštro napiljeno. Tobolac uzpravan, cilindričan, 2 — 3 
put duži, nego debeo. Kapica duža od tobolca. Poklopac i peri- 
stom kao u prijašnje vrsti. 

U šumama gore i ravnice u cieloj okolici jako razširen mah. 
Proljeće. — 

Pogonatum nanum Brid. (Polytrichum nanum Dill.) Busovi 
neznatni ; živi više raztrešeno ili u čoporima. Stabljika riedko viša 
od 1 cm., nerazgranjena. Lišće na podini u tok razšireno, bod- 
kasto, ali na vrhu tupo i samo tu na rubovima neznatno nazub- 
kano. Tobolac na iikoč(?;ioj .stapčici uzpravan ili vrlo malo nagnut, 
okrugao ili ponješto jajolik, širokog otvora. Kapica kraća od tobolca. 
Ostalo kao u prijašnje vrsti. 

U šumama, gudurama itd. u cieloj okolici jako običan mah. 
Proljeće. — 

Polytrichum piliferum Schreb. Vrst dvodoma (kao i sve 
ostale) ; busovi ugledni, tamno-zeleni. Stabljika do 2-5 cm. visoka, 
nerazgranjena. Lišće na vrhu u kukmu sabrano, bodkasto-šiljasto, 
uzpravno, uz stabljiku sasvim pritisnuto; središnje mu rebro u 
dugu, sivkastu, prozirnu dlaku prieko vrha hsta otegnuto. To- 
bolac četvero.srh, uzpravan ili neznatno visav sa očito razvitim 
vratnim nastavkom (apophysis). Kapica tobolac sasvim pokriva 
te je dlakavim pustom pokrivena. Poklopac kratko kljunat. Peri- 
stom od G4 jezičasta zuba sagradjen. 

U šumama, na briežuljcima, na piesčastom tlu, uz puteve 
itd. u cieloj okohci veoma običan mah. Ljeto. — 

Polytrichum commune L. Najveći i najugledniji akrokarpički 
mah okolice. Busovi veliki, tamno-zeleni, rahli. Stabljika do 50 
cm. visoka. Lišće od stabljike odmaknuto, ponješto natrag svinuto, 
dugo, linearno-šiljasto, štetinjasto zaoštreno, na podini razšireno, 
na rubovima plosnato i skoro trnoliko napiljeno duž cieloga ruba ; 
središnje mu rebro nije u dlaku otegnuto. Tobolac točno četvero- 



.244 

srh, plohe nješto utisnute, apoliza kohihisto i jasno razvita. Po- 
klojjac plosnat sa kratkim, tupkastim kljuneiéem. Kapica crveno- 
smeclje boje, pustena, pokriva sasvim toholac. Peristom od 04 
zuba sagradjen. 

U šumama zagrebačke okolice veoma običan mah. Kroz 
cielo ljeto. — 

Porodica XVII. Buxbaumiaceae. 

Veoma majušni, obično jednoljetni, jedno- ili dvodomi, na 
zemlji živući mahovi. Stabljika tako malena, da se i ne razabire, 
skupa sa tobolcem jedva do 4 mm. visoka. Lišće na stabljici 
veoma sitno, kadkada skoro padavo. samo perihecijalno lišće veće, 
prozirno. Tobolac na čas dužoj, čas posve prikraćenoj stapčici 
dosta velik, koso jajolik, trbušast, uzkoga otvora. Kapica postrance 
ne usječena, vrlo malena, čunjasta oblika, na površini gladka. 
Peristom dvostruk; vanjski od IG vrlo kratkih, u jedan ili više 
redova (3—4) poredanih zubi sagradjen, nutarnji od tanke kožice, 
koja ima IG ili 82 naborine. 

Diphyscium foliosum Web. et Mohr. Vrst jednodoma; busovi 
gusti, plosnati, tamno-zeleni ili smedji. Ciela biljka riedko 4 mm. 
visoka, malenom pupoljku podobna. Lišće ne padavo, linearno- 
jezičasto, dolnje od jako malenih, debelostjenih stanica sagradjeno, 
gornje (perihecijalno) dvaput veće, od velikih, rahlih stanica sa- 
gradjeno. Tobolac na veoma kratkoj stapčici medj perihocijalnim 
li.stićima sakriven, jajolik, 2 — o mm. dug, 2 mm. širok, tankih 
.stiena, žućkaste ili zelenkaste boje. Kapica jedva poklopac pokriva. 
Peristom dvostruk; vanjski od l(j trosrhih zubi sagradjen, kad- 
kada posve rudimentaran, nutarnji od biele, čunjasto sraštene, na 
vrhu otvorene kožice sa 16 naborina sazdan. 

U šumama, uz ])uteve. osobito na suhom tlu u gori zagre- 
bačkoj, nigdje baš obilno zastupan mah. Od jeseni do jiro- 
Iječa. — 

B. Pleurocarpi. 

Arhegoniji. a po tom i tobolci nalaze se na tjemenu vrlo 
prikraćenih post ranih osi višega reda, nikada na tjemenu glavne 
osi ili njezinih innovacija. (Ilavna os i-aste tjemenom svojim ne* 
ograničeno napried. 



545 



Porodica XVIII. Hypnoideae. 



Vpdiiia Ugledni (iiiedju njima u obće najveći naših mahova), 
trajni, jedno- ili dvodomi, u vodi, na zemlji, kamenju, drveću 
itd., u prostranim, obično rahlim, izprepletenim busovima živući 
mahovi. Stabljika uzpravna, češće povaljena, obično vrlo bogato 
razgranjena. Lišće vrlo različitog oblika, n dva, tri, najčešće u 
više redova na stabljici poredano, obično od prozenhimatičkih, 
redje od parenhimatičkih stanica sagradjeno, na površini gladko 
ili bradavičasto ; središnje mu rebro razvito ili ga nema. Tobolac 
na dugoj, redje prikrac'enoj stapčici uzpravan ili visav, jajolik ili 
cilindričan. Peristom obično dvostruk; vanjski od 16 bodkasto 
zaoštrenih, člankovitili zubi sagradjen ; nutarnji kadkada isto takav, 
kadkada samo od trepavica, često od kožice sa nastavcima i tre- 
jjavicama sagradjen. Poklopac kljunat ili bez kljuna. Kapica jedno- 
stavna ili kukuljičasta. 

Neckera complanata Schim}). (Hypnum complanatum L. ; 
Leskea complanata Hedw.). Vrst dvodoma ; busovi gusti i veoma 
sjajni. Stabljika dvostrano i gusto perasto razgranjena, o cm. do 
1-3 dem. duga, jedva 2 mm. široka. Lišće u dva reda poredano, 
kao u svih ostalih vrsti), dugoljasto-jezičasto, na vrhu tupkasto 
zaobljeno, ali kratkim šiljkom providjeno, gladko i sasvim plosnato, 
od malenih stanica sagredjeno; središnjega rebra nema. Tobolac 
jajolik, stapčica uzpravna, žućkasta, do 1 cm. duga. Kapica ku- 
kuljičasta; peristom dvostruk; vanjski od 16 nježnih, člankovitih 
zubi, nutarnji od vrlo uzke bazilarne membrane .sagradjen, sa 
šiljastim ih končastim nastavcima. Prsten nije razA^t. 

U gori zagrebačkoj na kori šumskog ckveća, imenito na 
bukvama, dosta riedak mah. Proljeće. — 

Neckera pennata Hedw. Vrst jednodoma; busovi bliedo-ze- 
leni. Stabljika perasto razgranjena, glavni ogranci uzpravni, do 
10 cm. dugi, 5 — 3 nun. široki. Lišće na stabljici gusto ponamje- 
šteno, bodkasto, zaoštreno, 1— Ž mm, dugo, ponješto valovito 
naborano; središnjega rebra nema. Tobolac nema .stapčice te je 
sasvim medj perihecijalnim listićima sakriven. Nutarnji peristom 
rudimentaran, zubi vanjskoga i ostalo kao u prijašnje vrti. 

U gori zagrebačkoj mienito na bukvama, ali i na pećinama 
dosta običan mah. Proljeće. — 



346 

Neckera crispa Hedw. Vrsi jednodoma : Isusovi ohično vrlo 
prostrani, zeleni ili žućkasti. StaÌJÌjika perasto razgranjena. do d 
dem. duga. Lišće 3 — 5 mm. dugo, jezićasto, na vrhu tupkasto 
zaoštreno, vrlo jako popriečno valovito naborano. Tobolac jajolik, 
stapčica mu do 1 cm. duga. Ostalo kao u prijašnje vrsti. 

Na kori šumskog drveća, pri korienju, na vlažnom kamenju 
itd. u ravnici, osobito ali u gori zagrebačkoj veoma običan i 
ugledan mah. Proljeće. — 

Pterigophyllum lucens Brid. ( Hypnum hicens Hedw. : Hoo- 
keria lucens Smith.; Leskea lucens MöntA.). Vrst jednodoma: 
busovi prostrani, povaljeni, bhedo-zeleni, sjajni, u suhom stanju 
skoro bielkasti, šuštavi. Stabljika nepravilno razgranjena, ž — 10 
cm. duga. Lišće u dva reda poredano, dosta razmaknuto, široko 
jajoliko, na vrhu sasvim tupo, plosnato i na rubovima cielo, od 
vrlo velikih heksagonalnih stanica sagradjeno (ovo su u obće naj- 
veće stanice što ih u listovima pravih mahova nalazimo te se 
dadu već običnom lupom posve dobro razabrati): središnjega 
rebra u listu nema. Tobolac na 2 cm. dugoj, crvenkastoj stapčici 
nesimetričan, otegnuto jajolik, ponješto nagnut, horizontalan ili 
pače sasvim visav, smedje boje. Poklopac dugo kljunat: kapica 
jednostavna, postrance ne usječena, čunjata. Peristom dvostruk, 
nutarnji bez trepavica. 

U zagrebačkoj gori na vlažnom šumskom tlu, na mokrim 
pećinama, uz vrela, potoke itd. dosta razširen mah. Kasna jesen. — 

Leucodon sciuroides Schwägr. (Hypnum sciuroides L.). Vrst 
dvodoma; busovi rahli, tamnozeleni, suhi skoro crnkasti. Glavna 
os povaljena. 5 — 15 cm. duga, nepravilno razgranjena, postiani 
ogranci do 5 cm. dugi, u luku uzpravljeni, valjkasti, repićem po- 
dobni, prema vrhu ponješto odobljani i svjetlije zeleni. Lišće na 
stabljici višercdno. criepovito ponamjcšteno, suho sasvim uz stab- 
ljiku pritisnuto, vlažno od nje odmaknuto, uzpravno, srdčasto- 
jajoliko, zaoštreno, duboko brazdano, na rubovima cielo, od uzkili 
stanica sagradjeno. a na bazalnim krilcima uslied areola piknjato: 
središnjega rebra nenui. Tobolac na prieko 1 cm. visokoj stap- 
čici uzpravan, posve simetričan, jajolik, crno-smedje boje. Po- 
klopac tupo čunjat ; kapica kukuljičasta, bielkasta, duža od tobolca 
i pod njim stegnuta. Peristom jednostavan, od malenih bliedih 
zubića sagrađjen. 



247 

U cit'luj znyroljiK'kuj (jk(jlici iia slariiu i)aiij\'viiiia ii šiiiiiaina 
gore i ravnice veoma običan mah ; redje se plodovi nalaze. 
Proljeće. — 

Antitrichia curtipendula Brid. (Anomodon curtipendulus 
Hook et Tavi.: Neckera curtipendula Hedw. ; Hypiium curtip. L.). 
Vrst dvodoma ; busovi veoma prostrani, ali rahli, bez sjaja, tamno 
zeleni. Glavna os do 1 dem. duga, nepravilno razgranjena, po- 
strani ogranci do 2 mm. debeli, oporni. Lišće na stabljici jako 
gusto ponamješteno niza nju silazno, od nje odmaknuto, otrcano- 
jajoliko, na vrhu zaoštreno ; središnje rebro široko, siže do polo- 
vice lista, a osim toga nalaze se tragovi i postranim rebarcima. 
Tobolac na 1 cm. dugoj, crvenkastoj stapčici izprva uzpravan, 
simetričan, jajolik. uzkoga otvora, kasnije visav. Od Leucodon 
sciuroides Schwägr., kojemu je ova vrst veoma slična, razlikuje 
se imenito tim. što joj je kapica za polovicu kraća od tobolca, 
nadalje peristom dvostruk, nutarnji od slobodnih šiljastih zubića 
sagradjen, a napokon i rel)renim lišćem. 

U zagrebačkoj gori na pećinama, kamenju, panjevima itd- 
vrlo običan mah ; na panjevima više se drži blizu zemlje, dočim 
se Leucodon na istima u veće visine uzpinje. Kasna jesen, 
proljeće. — 

Pylaisaea polyantha Schimp. (Leskea polyaniha Hedw.). 
Vrst jednodoma: busovi gusti, jako nizki. sjajni. Stabljika samo 
2-4 cm. duga, povaljena, skoro perasto razgranjena, ogranci uz- 
pravni. Lišće na podini razšireno, inače bodkasto, dugo zaoštreno, 
od stabljike (baiem u vlažnom stanju odmaknuto), na rubovima 
cielo, sjajne površine, od uzkih, otegnutih stanica sagradjeno : 
središnjega rebra nema. Tobolac na 1"5 cm. dugoj stapčici uz- 
pravan, eliptično-valjkast, do 2 mm. dug. Poklopac malen, čunjat 
bez kljuna. Trajna kapica pokriva tobolac do polovice. Peristom 
dvostruk: zubi unutarnjega duži od onih vanjskoga, kadkada 
razciepani, a trepavice medju njima veoma kratke, rudimentarne. 
Tobolaca u istom busu obično ima jako mnogo. 

Na kori svakovrstnog drveća, osobito na vrbama, redje na 
kamenju u cieloj okolici, imenito u ravnici veoma običan mah. 
Od jeseni do proljeća. 

Isothecium myurum Biid. (Hypnum myurum Poli. ; Hypnum 
curvatum Schwartz.). Vrst dvodoma ; busovi rahli, mekani, bliedo- 



248 

i/i žućkasto zeleni. Glavne o.si do 10 cm. «Inge, povaljene, èuper- 
kasto ili nepravilno perasto razgranjene, poslrani ogranci u luku 
dzpravljeni, valjkasti ili kijacici podobni, kovnog sjaja. Lišće ja- 
jasto-produljeno. na vrhu kratko .šiljato, ćunjato-žljebato, prema 
/rhu na rubovima napiljeno, u vlažnom i suhom stanju sasvim 
JZ stabljiku pritisnuto, osim toga lišće na glavnim osima manje 
od onoga na postranim ograncima; središnje nm se rebro gubi izpod 
vrha. Tobolac uzpravan, poklopac kljunat. kapica za polovicu 
kraća od tobolca; peristom dvostruk, zubi vanjskoga i nutarnjega 
jednako dugi. 

U šumama zagrebačke okolice na zemlji, na kori starih pa- 
njeva, kadkada i na kamenju, češći mah u gori, nego u ravnici. 
Od jeseni do proljeća. — 

Isothecium myosuroìdes Brid. (Hypnum myosuroid. L.). 
Vrst dvodoma; busovi jednaki onim u prijašnje vrsti, samo i)o- 
nješto nježniji. Glavna os povaljena, dosta pravilno perasto raz- 
granjena, postrane grane u luku uzpravljene. 2 — 5 cm. visoke, 
prema vrhu otanjene. Lišće na podini srcoliko. inače bodkasto, 
na vrhu u dugi šiljak otegnuto, na rubovima u cieloj dužini fino 
napiljeno, u vlažnom i suhom stanju od stabljičine osi odmaknubj. 
Ostalo kao u prijašnje vrsti. 

U gori zagrebačkoj na vlažnim pećinama, pri dnu starih 
panjeva itd., ali daleko redji mah od prijašnjega. Proljeće. — 

Homalothecium sericeum Br. et Sch. (Hypnum sericeumL.; 
Leskea sericea Hedw.). Vrst dvodoma; busovi dosta prostrani, 
gusti, mekani, svilasta sjaja, zeleni ili žuckasto-zeleni, plaicavi. 
Glavna os :2 — 10 cm. duga, jjovaljena, čuperkasto ili češće pra- 
vilno dvoredno razgranjena, postrani ogranci (u suhom stanju 
barem) uzpravljeni, na vrhu ponješto natrag svinuti. Lišće sjajno, 
dugoljasto-bodkasto, u dugi, tanki, ukočeni šiljak otegnuto, na 
rubovima lino napiljeno, na površini sa 2 — 4 duboke naborine, 
od uzkih, otegnuto-heksagonalnih stanica sagradjeno; središnje 
nm rebro jako, do vrha lista produženo. Tobolac uzpravan na 
1 — :2 cm. dugoj, hrapavoj stapčici, i — 4nmi. dug, 1 umi. debeo. 
Prsten razvit, širok ; poklopac kratko kljunat, kapica trajna, za 
polovicu kraća od tobolca. Peristom dvostruk; zubi nutarnjega 
nepravilni, daleko kraći od vanjskih, a trepavica medju njima 
nema. 



249 



Vi eieluj zagrebačkoj ükulici obiè-au mah, iiiii;iiitu u gori uà 
peOiuaiiia. zidovima, (Medvedgrad), na kori drveća itd. Od jeseni 
do proljeća. — 

Anomodon viticjlosus Hook, el Tavi. (Hypiuim viticulo.sum 
L. ; Neckera viticidosa Hedw.). Vrst dvodoma; busovi veoma 
ugledni, tanmo-zeleni, na podini žuti ili smedji. Glavne osi vrlo 
jake, 0'5 — -"2 dem. duge, i2 — 5 mm. debele povaljene, nerazgra- 
njene ili viljuškasto razgranjene. a ogranci onda uzpravljeni. svuda 
jednako debeli ili prema vrhu ponje.^to deblji. Lišće veoma gusto 
prikopčano, jednostrano, na obim stranama bradavičasto, uslied 
toga bez svakoga sjaja, na podhii uzko jajasto, inače otegnuto 
bodkasto, i2 — 3 mm. dugo, na vrhu tupkasto, na rubovima cielo 
ili samo prema vrhu neznatno nazubkano, osim toga duž cieloga 
ruba valovito naborano, a na podini rubovi dapače usukani. Lišće 
glavne osi znatno manje od onoga na postranim granama. To- 
bolac na žutoj, 1 — i2 cm. dugoj stapčici uzpravan, cilindričan, 
crveno smedje boje. Poklopac koso čunjat, zaoštren. Peristom 
dvostruk; vanjski od 16 zubi, nutarnji od isto toliko u dva reda 
poredanih, tankih, končastih nastavaka sagradjen. 

U šumama na dnu starih panjeva, kadkada na vlažnoj zemlji, 
kamenju itd. u cieloj okolici jako običan mali. Proljeće. — 

Anomodon attenuatus Hartm. (Leskea attenuata Hedw.j. 
Vrst dvodoma; busovi daleko manji, nego u prijašnje vrsti, pre- 
pleteni, tamno-zeleni. Stabljika samo 2 — 8 cm. duga, plazava, 
nepravilno ili čuperkasto razgranjena, ogranci dugi, končasti, uz- 
pravljeni, u dolnjim dielovima bezlistni. Lišće svestrano, jajasto, 
pri dnu skoro srcoliko, na vrhu tupkasto ili naglo u šiljak za- 
oštreno, na rubovima cielo, samo prema vrhu sa malo zubića; 
središnje rebro jako, ali se izpod vrha već gubi. Odnosna veličina 
lišća na glavnoj i postranim osima kao u prijašnje vrsti. Tobolac 
na 1 — 2 cm. dugoj, grimizno crvenoj stapčici uzpravan ili malo 
nagnut, cilindričan. Ostalo kao u prijašnje vrsti. 

U vlažnim šumama gore i ravnice, u gudurama, pri dnu 
panjeva. na kamenju, pećinama itd. u cieloj okolici vrlo razširen 
mah. Jesen. — 

Leskea polycarpa Hedw. Vrst jednodoma : busovi maleni, 
izprepleteni, mrko zelene boje. Glavna os 2 — 4 cm. duga, pova- 
Ijena, nepravilno ili razdaleko perasto razgranjena, postrani ogranci 
uzpravljeni, ponješto svinuti, končasti, na vrhu skoro šiljasto 



2ói) 



oLanjuui. Li.scc na glavnoj i postranim osima jednako veliko (rini 
se ovaj rod osobito razlikuje od prijašnjega), rahlo jjrikopèano. 
jajasto-bodkaslo, žljebato , oporno , od stabljike odmaknuto i 
jednostrano, na obim stranama bradavičasto, u kratki šiljak oteg- 
nuto, na rubovima ciclo; središnje mu rebro siže do vrha. To- 
bolac cilindričan, obično nagnut. Poklopac čnnjat sa lupkasiiin. 
crvenim šiljkom. Peristom dvostruk ; zubi nutarnjega jednako dugi 
s vanjskima, smedji, a trepavice medj njima vrlo malene ili ili 
nema. 

U šumama na kori drveća, kadkada i na kamenju u okolici 
došla običan mali. Plodovi obično se u velikoj nniožini iialiode. 
Proljeće. — 

Leskea paludosa Hedw., u okolici poput prijašnjega jako 
običan mah, biti će samo odlika prijašnje vrsti. Razlikuje se od 
nje imenito ve(-im, uglednijim busovima, gušće prikopčanim liš(-em, 
ponješto nesimetričnin) tobolcem i dužim stapčicama. 

Thuidium abietinum Schimp. (Hypnum abiet. L). Vrst dvo- 
doma; bu.sovi veoma ugledni. Stabljika uzpravljena. prieko 1 
dem. visoka, od podine do vrlia veoma pravilno, jednostavno pe- 
raslo razgranjena, postrane grane skoro posve horizontalne ili na 
vrhu ponješto svinute, od podine prema vrhu sve kraće-, uslied 
čega biljka dobiva podobu crnogoričnoga stabla, imenito jele. Na 
dnu stabljike nema pusta. Lišće dvovrstno kao i u ostalih vrsti : 
ono na glavnoj osi znatno veće, na podini široko srcoliko. skoj'o 
Irouglasto, niz stabljiku silazno, na vrhu zaoštreno ; lišće postranih 
grana manje, jajoliko-bodkasto. dul)oko bi'azdano. na obim stra- 
nama bradavičasto, uslied toga bez sjaja. Trepavica na ])odini 
lišća ili nema ili ih je vrlo malo. Tobolac ])onješto nagnut, jajolik 
ili cilindričan. Poklopac šiljasto čiuijal ; prsten razvit. Pensioni 
dvostruk: zubi vanjskoga gusto člankoviti, ne razdieleiii, nidarnji 
peristom od visoke bazilarne membrane sagradjeii sa dugini iia- 
sliivcima i trepavicama od iste dužine. 

r silinama, na obroncima itd. na razmierno suhom llii u 
cieloj zagrebačkoj okolici veoma razširen mah. Ljeto. — 

Thuidium delicatulum Sehimp. (Hypnum delicalnl. L.|. Raz- 
likuje se od prijašnje vrsLi imenito tim, da mu je stabljika po- 
valjena, uz to znatno kraća te dvostruko perasto razgranjena. 
Lišće jako gusto, na dnu trouglasto, prema vrhu dugo bodkasto, 



251 

na rubovima iiapiljeiiu : penhecijaliio li.šće lakodjor je samo iia 
vrhu napiljeno, čim se medjii ostalim ova vrst razlikuje od slie- 
deće. Tobolac, poklopac, peristom itd. kao u prijašnje vrsti. 

U šumama, na livadama, na pećinama u gori itd. veoma 
običan mah. Ljeto. — 

Thuidium tamariscinum Schimp. (Hypnum tamarise. Hedw.). 
Vrst dvodorna; busovi vrlo ugledni kao u Th. abietinum. Stabljika 
vrlo dugačka, povaljena, plazava, jako pravilno i bogato trostruko 
perasto razgranjena, ogranci vrlo nježni, razgranjenje u obće 
najljepše, što ga medj pravim mahovima nalazimo. Lišće dosta 
riedko ponamješteno, žljebato, na dnu srcoliko razšireno, prema 
vrhu naglo bodkasto zaoštreno i na rubovima nazubkano ; sre- 
dišnje mu se rebro gubi izpod vrha. Perihecijalno lišće na vrhu 
u dugu dlaku otegnuto, a na rubu trepavičasto. Tobolac njeko- 
liko mm. dug, valjkast, ponješto svinut, crveno-smedje boje. 
stapčica po više cm. duga. Poklopac koso kljunat; prstena nema. 
Peristom kao u prijašnjih vrsti. 

Na tlu u vlažnim šumama gore i ravnice, izpod grmlja, na 
livadama, u bašćama itd. vrlo razširen mah. Kasna jesen. — 

Eurhynchim rusciforme Schimp. (Rhynchostegium rusciforme 
Schimp. Hypnum rusciforme Weis. ; Hypn. ruscifolium Neck.). 
Vrst jednodoma; busovi ugledni, kruti, oporni, tamno-zeleni, skoro 
crnkasti. Stabljika povaljena, uslied prividno dvostrano poredanog 
lišća sploštena, nepravilno perasto razgranjena, prema dnu skoro 
bezlistna, crna i hrapava uslied brazgotina odpaloga lišća. Lišće 
dosta riedko prikopčano, od stabljike odmaknuto, jajasto-bodkasto. 
na vrhu kratko zašiljeno, na rubovima napiljeno. od vrlo uzkih 
rombičkib, samo pri dnu od nješto širih stanica sagredjeno ; sre- 
dišnje mu rebro ne dosiže vrha. Tobolac na 1 — 2 cm. dugoj posve 
gladkoj stapčici visav, jajolik, tamno- do crno-smcdje boje. Po- 
klopac koso kljunat. Peristom dvostruk; nastavci nutarnjega nisu 
razciepkani. 

Na kamenju ii jjotocima. vrelima gore z;igrel)ačke (.tosta 
razširen mali. — ■ Ivasna jesen. 

Eurhynchium murale Schimp. (Rhynchostegium murale 
Schimp. Hypnum murale Neck.). Vrst jednodoma ; busovi mekani, 
dosta sbijeni, mrljavo-zeleni, žućkasto-zeleni, kadkada i zlato-žuti. 
sjajni. Stabljika povaljena, nerazgranjena ili sasvim nepravilno 



252 



razgianjena, ponje.šlo s])lo.šleiia. ogranci ii/.pravljeiii. Li.šće gusto, 
ciiepovito poiianiješteiio. jako konkavno žljebato, jajasto, na vrhu 
naglo zašiljeno ili posve tupkasto, na rubovima cielo ili samo 
vrlo neznatno nazubkano. od ralilih. dosta širokih, kratkih stanica 
sagradjeno ; središnje mu rebro siže nješto prieko polovice. To- 
bolac na 1 — 1*5 cm. dugoj, posve gladkoj stapčici objajast, po- 
nješto prignut, uzvišenog hrbta. Poklopac i peristom kao u pri- 
jašnje vrsti. 

Na vlažnom kamenju, starim zidovima (Medvedgrad) itd. u 
gori i ravnici dosta običan mah. Proljeće. — 

Eurhynchinm striatum Schimp. (Rhvnchostegium striatum 
Schimp. Hypnum striatum Schreb.; Hvpnum longirostre Ehrh.). 
Vrst dvodoma; busovi ugledni, rahli, smedje - zeleni ili žućkasti. 
Stabljika jaka, do 10 cm. duga, provaljena, nepravilno perasloili 
cuperkaslo razgranjena, ogranci osovljeni, na vrhu otanjeni. Lišće 
redovito od stabljike odmaknuto, otrcano, pri dnu srčasto-jajasto, 
na vrhu kratko zaoštreno, žljebato, na rubovima oštro napiljeno, 
površina mu dnljno prugana ; središnje mu se rebro gubi tik izpod 
vrlia. Tobolac na posve gladkoj stapčici uzpravan ili i)onješto 
prignut, kadkada skoro horizontalan, valjkast. Poklopac kljunat, 
kljun jednake dužine sa tobolcem. l\'ristom dvostruk; nastavci 
nutarnjega razciepani. a trepavice medju njima privjescima pro- 
vidjene. 

Na vlažnom šumskom tlu gore i ravnice veoma običan mah. 
Od jeseni do proljeća. — 

Eurhychium praelongum Schimp. (Rhynchosteginm praelong. 
Hr. et Seil.; Hvpnum praelong. L.). Vrst dvodoma; busovi rahli, 
izprepleteni, žućkasto-zeleni. Stabljika plazava, riedko osovljena, 
do 2 dem. duga, nepravilno čuperkasto ili perasto razgranjena. 
Lišće dosta razmaknuto, od stabljike odmaknuto, srčasto-jajasto, 
jedva 1 mm. dugo, na rubovima napiljeno, na vrhu kratko za- 
šiljeno, središnje mu rebro jedva siže do polovice. Tobolac na 
vrlo hrapavoj stapčici uzpravan ili malo prignut, jajolik. Poklopac 
kljunat; pei-istom kao u prijašnje vrsti. 

Na vlažnom šumskom tlu, na starim panjevima, gnjilom 
drvu itd. svuda u okolici jako običan luah. Kasna jesen, pro- 
ljeće. -~ 

Bra hythecium populeum Schimp. (Hypnum populeuniHedw.) 
Vrst jednodoma ; busovi gusti, tamo zeleni ili žućkasti. Glavna os 



258 

povaljena. nepravilno lazgranjena, ogranci u luku uzpiavljeni. 
Lišće dosta riedko ponaniješteno, jajasto-bodkasto. sa dugim uko- 
renim i ponješto nazubkanim šiljkom na vrhu. na rubovima cielo, 
sagradjeno (kao i u ostalih vrsti) od otegnutih heksagonalnih 
stanica: središnje mu rebro siže do vrha. Tobolac na 1 — 2 cm. 
dugoj stapčici uzpravan: kadkada malo klimav, kratak, debeo, 
okrugljasto-jajolik, do 4 mm. dug, tamno do crno-smedje boje. 
Stapčica osobito u gornjim dielovima jako hrapava, pri dnu 
giadka. Poklopac visoko sveden, nješto zaoštren, ali bez kljuna 
(kao i u ostalih vrsti). Peristom dvo.struk; nastavci nutarnjega 
medju člančićima razciepani. trepavice privjescima providjene. 

Na kamenju i starim panjevima u gori zagrebačkoj dosta 
običan mah, u ravnici znatno redji. Jesen. — 

Brachythecium veiutinum Schimp. (Hypnum velutinum L.'). 
Vrst jednodoma; busovi ugledni, mekani, gusti, svjetlo- ili žuć- 
kasto-zeleni, baršuna.sta ili svilasta sjaja. Glavne osi povaljene, 
nepravilno perasto razgranjene, ogranci kratki. Lišće gusto po- 
namješteno, od stabljike odmaknuto, kadkada skoro jednostrano, 
pri dnu suženo, onda jajasto-bodkasto, na vrhu u dugi šiljak 
otegnuto, na rubovima napiljeno, na površini gladko i veoma 
sjajno ; središnje mu se rebro gubi u polovici plojke. Tobolac na 
1 — 1-5 cm. dugoj, posvuda jednako vrlo hrapavoj stapčici uz- 
pravan ili malo prignut, naduto jajolik, smedje boje, izpod otvora 
stegnut. Peristom kao u prijašnje vrsti, zubi žuti. a trepavice 
čvoraste. 

Na zemlji, kamenju, zidovima, pri dnu starih panjeva. na 
korienju itd. svuda jako običan mah. Proljeće. — 

Brachythecium rutabulum Schimp. (Hypnum rutabulum L.). 

Vrst jednodoma; busovi rahli, ponješto naduti, žućkasto-zeleni. 
Glavna os povaljena ili neznato u luku osovljena, nepravilno ču- 
perkasto ili perasto razgranjena, postrani ogranci splošteni. Lišće 
kao u prijašnje vrsti, ah bez sjaja. Tobolac na 1 — 8 cm. dugoj, 
posvuda jako hrapavoj stapčici prignut, do 3 put dulji, nego 
debeo. Peristom kao u prijašnje vrsti, samo zubi crveno-smedji ; 
trepavice su čvoraste bez privjesaka. 

Na suhom i vlažnom tlu u jednakoj množini, na livadama, 
uz puteve, na kamenju, zidovima, panjevima itd. svuda veoma 
običan mah. Proljeće i zima. — 



254 

Amblystegium serpens Schiinp. (Hypnum serpeiis L.). Vr?t 
dvodoma; ])iisovi mekani, nježni uz podlogu pritisnuH. Stabljika 
povaljena, nepravilno razgranjena, ogranci simo tamo svinuti, 
prepleteni, kao i glavna os veoma tanki, končasti. Lišće dosta 
razmaknuto, vanredno maleno, od stabljike odmaknuto, skoro 
(ilrcano, jajasto-bodkasto, na vrhu dugo zaoštreno, od velikih, 
tankostjenili. prozirnih, heksagonalnih stanica sagradjeno, na ru- 
bovima cielo; lišće na postranim ograncima uže i više sbliženo; 
slabašno mu se središnje rebro gubi izpod vrha. Tobolac na 
posve gladkoj, 2—2 cm. dugoj stapčici obično prignut ili sasvim 
visav, cilindričan. Poklopac tupkast ili vrlo neznatno zaoštren, 
bez kljuna. Peristoni dvostruk: zubi iiutai-njcgu i vanjskoga dugi. 
ti'cpavico razvile. 

Osobito i)ri duu starih (Janjeva, na liiiloiii drvu ild. i-tMJjc 
na zemlji, kamenju, zidfivinia ild. ii okolici jako običan mali. 
Ljeto. — 

Amblystegium irriguum Wils. (Hypiunn fluviatile Schwartz.i. 
Vrsi jednodoma: busovi ponješto oporni, tamno-zeleni ili žućkasti. 
Stabljika perasto razgranjena. Lišće od stabljike odmakiuito. |)o- 
uješto jednostrano, pri dnu jajaslo. u iz stal)ljiku silazno, ouda 
bodkasto i na vrhu dugo zaoštreno, na rubovima skoro cielo: 
si-edišnjc inu rebro jako, siže do vrha. Ostalo kao u pi-ijasnje 
vrsli. 

Na vlažnom kaiuenju, osobito ii gorskim i)olocima došla 
razšircii mah. Ljdo. -— 

Hypnum purum L. (Elypnum elegans Ehrh.l. Vrst dvodoma; 
busovi mekani, sjajni, bliedo-zeleni. skoro žui'-kasti. (Jlavn;i os 
dielom jiovaljena, diclom uzpravna, do j)rieko 1 dem. duga, ])Osv(> 
okrugla, pravilno, jednostavno perasto razgranjena, ogranci na 
vršcima tupkasti. Lišće svestrano, criepovito ponamješteno. niz 
stabljiku silazno, uz njn |)ritisimto, široko jajasto, na vi'hu naglo 
zaoštreno, žljebato. na rubovima napiljeno, i)i-i dnu od velikih 
kvadratičkih stanica sagradjeno; središnje mu rebro siže samo do 
polovice. Tobolac na 5 cm. od i)rilike dugoj stapčici dugoljast, 
])onješto prignut, izpod otvora malo stegimt. crveno-smedje bojo. 
Prsten razvil. Poklopac čunjat. na vrhu sa malenim šiljkom. 
Peristom dvostruk: vanjski od IG zubi sagradjen. zubi bodkasto- 
šiljasti, ])opriečiiim gredicanui ili lamelama lU'ovidjeni. na dnu 
s})oj('ui : nutarnji jiciislom od bazilariie. Ki put naborane kožice 



zoo 

sa isto toliko nastavaka sagiacljen ; nastavci ovi altenuiju sa zu- 
bima vanjskog peristonia. a medju njima nalaze se još 3 — 4 
koncaste, čvorasto èlankovite trepavice. — Jednaki peristom imadu 
i sve ostale vrsti. 

U šumama, na livadama itd. svuda vrlo običan mah. Kasna 
jesen, proljeće. — 

Hypnum Schreberi Wild. (Hypnum parietinum L.). Vrst 
dvodoma; busovi kao u prijašnje vrsti, samo živahno zeleni i 
manje sjajni. Stabljika pravilno jednostavno perasto razgranjena, 
ogranci na vršcima otanjeni. Lišće na stabljici redje prikopčano, 
criepovito ponamješteno, ponješto odmaknuto od stabljike, malo 
niz nju silazno, plosnato, široko jajasto, nejasno brazdano, na 
rubovima cielo; središnjega rebra i1i nema, ili se pri dnu opažaju 
2 slabašna, kratka rcbai'ca. r)stalo kao u pi-ijašnjc vrs[i. samo 
tobolac nema prstena. 

U šumama, na ])ašnja('ima itd. u okolici vi'lo običan mah. 
Kasna jesen. — 

Hypnum moluscum L. Vrst dvodoma ; busovi gusti, žućkasto- 
zeleni. kadkada smedjasti. Stabljika uzpravna, J — 4 ciu. duga. 
posve sploštena, gusto i bogato perasto razgranjena. Lišće pužaslo 
usukano, jednostrano, na podini široko jajasto, niz stal)ljiku si- 
lazno, onda naglo otegnuto, bodkasto, na vrhu dugo zaoštreno, 
na površini bez brazda, duž cielih rubova napiljeno; središnjega 
rebra nema. Tobolac nadut, jajolik, jedva 1 nnii. dug, uzpravan 
ili neznatno nagnut, uzvišenog hrbta. Poklopac čunjast, u kratki 
šiljak otegnut. 

Na vapnovitim pećinama u gori zagrebačkoj dosta razširen 
mah Sporogoni dosta riedki. Jesen. — 

Hypnum crista castrensis L. Vrst dvodoma ; busovi prostrani, 
zeleni ili žućkasto-zeleni, manje više svilasta sjaja. Stabljika uz- 
pravna, ukočena, od vrha do dna gusto, ali pravilno perasto raz- 
granjena poput papratina lista. Lišće ponješto pužasto usukano 
i jednostrano, na podini široko, onda uzko bodkasto, dugo za- 
oštreno, duboko brazdano, na rubovima cielo, samo prema vrhu 
malo napiljeno; središnje rebro vanredno slabo, skoro da ga i 
nema. Tobolac na više cm. dugoj stapčici do 3 mm. dug, cilin- 
dričan, nješto prignut, skoro horizontalan. Poklopac na vrbu 
lupkast. 

U šumama ciele okolice ne odviše običan mah. Ljeto. — 



250 

Hypnum cupressiforme L. Vr.sl dvodoma : l)u.šovi kadkada 
vanrediio veliki, bliedi, žiu'-kasto-zeleni, kadkada smedja.sti. dosta 
sjajni. Stahljika inanjo više povaljena. kadkada uzpravljena. dosta 
nepravilno porasto razgranjena, ogranci kao i glavna os povaljeni 
ili ponješto osovljeni. Ušće criepovito ponamješteno. ali na oko 
skoro II dva reda poredano, si-poliko svinnto. jajoliko. žljebato. 
na vrhu bodkasto. dnom niz stabljihu silazno ili rubovi podine 
ponješto usukani, cieli ili samo pri vrhu slabo nazubkani ; sre- 
dišnjega rebra ili nema ili se nalaze po dva vrlo slaba rebarca. 
Tobolac na do '2 cm. visokoj stapčici posve nzpravan, cilindričan, 
poklopac narančaste ili crveno-sniedjo boje. kljimat i dosta za- 
oštren. 

U okolici jedan od najčešćih mahova; svuda na prilično 
suhim mjestima, na starim panjevima. trulom drvetu, na kamenju, 
krovovima itd. redje na goloj zemlji. Kroz cielu godinu, imenito 
3 proljeća. — Vrst vanredno variira te je i u zagrebačkoj okolici 
naći dosta njezinih odlika. 

Hypnum commutatum Hedw. Vrst dvodoma; busovi dosta 
prostrani, zlato-žuti. zeleni, hrdjavo-smedji, kadkada i crvenkasti. 
Stabljika uzpravria, perasto razgranjena, ukočena, djelomice pu- 
stena, postrani ogranci no vrhu poput pandja svinuti. Lišće j)ri 
dnu razšireuo, onda bodkasto, dugo zaoštreno, srpoliko svinnto i 
dosta jedno.strano, na površini brazdano na rubovima cielo; .sre- 
dišnje rebro jako. siže do vrha lista. Tobolac otegnuto jajolik. 
priguiit, iz])od ušća .stegnut, crveno-smedje boje. 

Samo u gori zagrebačkoj mjestimice (Sv. Simun!) u vrelima: 
u dohijim se potopljenim dielovima busova taloži vapno, te su 
stabljike kadkada njime posve iukrustovaiie. Plodovi ljeti jako 
riedki. — 

Plagiothecium denticuiatum Br. et Sch. (Hypnum denticu- 
lalum ]>.). \ ist jednodi^ma: liusovi živo-zeleni i vrlo jakog svi- 
laslog sjaja. Stabljika povaljena. plazava, slabo i nepravilno vi- 
Ijuškasto i-azgranjena, 5 — 8 cm. duga, uslicd prividno dvostrano 
poredanog lišća splo.štena. Lišće jajasto-bodkasto, od .'^tal)ljike od- 
maknuto, uzpravno. kadkada skoro sasvim horizontalno, vrlo 
.sjajno, ponješto nesimetrično i niz stabljiku silazno : središnjega 
rebi'a nema. Tobolac na 2 — '> cm. dugoj stajićici nzpravan ili 
neznatno prignut valjkast, i u suhom stanju posve gladak. Po- 
klopac čunjast. slabo ua vrhu zaoštren. 



257 

ü vlažiiiiii šuiuama okolice, u gori i ravnici, na zemlji, pod 
šikarom, pri dnu starih panjeva itd. dosta raz.širen mah. Ljeto. — 
Odlika ove vrsti biti će Pl. silvaticum Br. et Seh., u okolici ia- 
kodjer dosta razširen mah. Busovi slabijega su sjaja, tobolac u 
suhom stanju manje više naboran, a poklopac kratko kljunat. 

Hylocomium spledens Schimp. (Hypnum spledens Hedv.). 
Vrst dvodoma; busovi -kadkada jako prostrani, ugledni, žućkasto- 
zeleni, sjajni. Stabljika dielom povaljena, dielom uzpravna 0-5 — 2 
cm. visoka, odrvenjena, sploštena, pravilno dvostruko perasto 
razgranjena. Lišće svestrano, vrlo maleno, bodkasto, na vrhu za- 
oštreno, sjajno, na površini duljno brazdano, od linealnih, različito 
svinutih stanica sagradjeno, na rubovima riedko nazubkano; sre- 
dišnjega rebra ili nema ili dva vrlo kratka slabašna rebarca. To- 
bolac jajolik, ponješto otegnut, svinut; poklopac kratko kljunat; 
zubi peristoma žuti, na rubovima bliedi. nutarnji skoio do dna 
na dvoje razciepani. 

U šumama gore i lavnice vrlo običan mah. Ljeto. — 

Hylocomium trìquetrum Schimp. (Hypnum triqnetrum L.). 
Vrst dvodoma, busovi kao u prijašnje vrsti, ugledni, žU(''kasto- 
zeleni, vrlo oporni, ali elastični. Stabljika dielom povaljena, dielom 
uzpra vijena, 1 — 2 dem. duga, nepravilno jednostavno perasto 
razgranjena. Lišće razmierno veliko, 3 — 5 mm. dugo i do 2 mm. 
široko, od stabljike odmaknuto, otrcano, horizontalno ili još više 
natrag svinuto, srcasto-trouglasto. na vrhu dugo zaoštreno, pri 
dnu ponješto u tok razšireno, na rubovima dosta gusto nazub- 
kano, na licu hrapavo uslied oštrih zubića. Tobolac debeo, jajolik. 
crveno-smedj ; poklopac nema kljuna, već je na vrhu samo bra- 
davićast. Peristom kao u prijašnje vrsti. 

U šumama gore i ravnice jedan od najčešćih pleuroknrpickili 
luahova. Proljec-e; sporogoni medjntim vrlo i-jcdki. 



17 



Analitički ključevi. 



I. 

Analiza razreda i podrazreda. 

Zrijo t()l)()la(' ostiijc /atvorcii: Irnskc i/Jazc iia polje, doriiii 

slioiia loltolrcva sapiijije 15a/.. CleistOCarpi. 

Zrijo so loholac oivara odbacivanjem ])ose])iioga |>okl(»|)ca. 

i laz. Stegocarpi i'. 



Si)nroi>oiii iiala/.(^ se na tjemenn glavne osi ili nje/.inili in- 

novacija l*odr. Steg, acrocarpl. 

S[ioi"o|^()ni nala/c se na Ijenienn viio })i-ikra('enili osi \išeg'a 
reda I'odr. Steg, pleurocarpi. 



II. 

Analiza porodica. 
A. Cleistociirpi. 

[ Tobolac na ki-alkoj slapiMci. kolninela ra/vila. kapica knku- 
'• 1 Ijièasla. ki'aéa od lobolca i'. 

( Slapèica tobolèeva vrlo kratka, lobolac na osi ponjesln po- 

slraii. okiii<:ao ili jajolik. Iis('e od velikih. olegiiMÜli. lieksa- 

.lionalnili slanica sai^i-adjeno . . Pleurìdiaceae (Torod. II.) 

"• I Tobolac tačno na vrini osi. liš(''e |)renia \rlin od u/kili. na 

klorolihi bogatili. ]»reina podini o<l velikih, he/.hojiiih 

[ slanica sagradjeiio Phascaceae (l'orod. I.) 



259 
li. Stegocarpi. 

.1 ) A ero carpi. 

f Lisro na stal)lji(i dvoredno . . Fissidentaceae (Porod. VI.) 
1 Liš(M' na stabljici višoi*ediio 2 

( Perištom joduostavaii ili dvostriiiv, od slobodnih zubi sa- 

gradjen, kadkada kržljav ili ga nema 3 

2. { l*cTÌstoi]i jednostavan, od 16, 32 ili 04 cjelovita, jozicasta, 
na vrhu epifragmoni spojena zuba sagradjen 

( Polytrichaceae (Por. XVf.) 

Peristoni (jednostavan ili dvostruk) samo od zubi sagradjen 4 

Pt'ristom dvostruk; vanjski od 1(> kratkih, u jedan ili 3 — 4 

3 -| i-eda poredanih zuhi, nutarnji od čunjaste zatvoi-ene. 10 

j ili 32 put naborane kožice sagradjen 

( Buxbaumiaceae (Poi. XVfJ.) 

Lišće samo od prilično jednolikih, na klorofilu bogatih sta- 
nica sagradjeno. uslied toga zeleno 5 

I TJšće od dvojakih, u dva do tri sloja nanizanili stanica sa- 

\ gradjeno : jedne široke, zrakom izpunjene. druge medju 

njima uzke. otegnute i klorofdom hogate. lišće uslied toga 

bielo. prozirno Leucobryaceae (Porod. V.) 

Lišće prema vrhu od uzkih. debelostjenih, klorohlom bo- 
gatih, parenhimatičkih ili prozejihimatičkih, jjrema drni 
pako od širih stanica sagradjeno. na površini bradavicasto 
ili bez bradavica 

JJšće svuda od jednakih, velikih, parenhimatičkih stanica 
sagradjeno, na površini bez bradavica, posve gladko: to- 

bolac nema vratnog diela (apofize) 

Funarlaceae (Porod. XII.) 

Kapica na tobolcu vrlo velika, tobolac u njoj sasvim za- 
tvoren, pravilan, upravan, peristom dvostruk, vanjski od 
zubi. nutarnji od trepavica sagradjen, redje peristom jedno- 

I stavan ili ga nema Encalyptaceae (Por. IX.) 

Kapica manja, tobolac nikada nije u njoj sasvini zatvoi-en 
(iznimku vidi kod ])orod. Orthotrichnrcae!) 7 



260 



Liš(-e bez bradavica, peristoiii od 4 zuba sagradjoii. znl)i 
[io.stali razčetvorenjpiii cicloij;! sianiriin^n kompleks;! iiinüar 
l)oklopca Tetraphideae (l'oi. Vfll.) 

Lišće obično iizko bodkasto. bradavičasto ili bez biadaviea. 
tol)olac simetričan, iizpravan. jajolik ili dusioljasl. kajtica 
kukiiljičasta, perist om jednostavan, od 10 bradavičastili. 
laiikib, končastih, često niedjn sobom popnt nžeta nsn- 
kanili znbi sagradjen, od kojili je svaki kadkada još na 
dvoje razciepan (32), zii])i riedko plosnati ili ib n občc 
nema Pottiaceae (Por. VII.) 

Tiišće obično jako snženo. najčešće bradavičasto, tol)oUu' 
pravilan ili nesimetričan, okrngljast, kadkada krnščici ili 
jabnčici podoban, jajolik ili eliptičan, peristom jednostavan 
ili dvostrnk, znbi plosnati, riedko ib nema *•> 

Liš('-e široko i plosnato, bez bradavica, na podini ne n lok 
lazšireno, kapica skoro padava. tobolac kniščici ili kijačici 
podoban, prignut ili sasvim visav. peristom dvostruk, nu- 
laruji od naborane membrane sagradjen. koja nosi 10 
nastavaka, a ukmIju dva a dva takova još 2 do ;i tre- 
pavice II 

Lišće vrlo uzko. bez bradavica ili samo na vrbu l)radavi- 
často. tobolac jajolik ili cilindrički otegnut : peristom jedno- 
stavan, od 10 plosnatib zubi sagradjen, kadkada kržljav 
ili ga nema S 

Ijši'c bez bi'adavicn, peristom od 10 zubi sagradjen, svaki 

u (Iva bradavičasta ki'aka i-azcie])aii 

Dicranaceae (^l'or. I\. i 
f Lišće samo na vrbu bradavičasto, bodkaslo ili linearno, lo- 
bolac i)i'avilan. jajolik ili nješto otegnut, peristom razvit 
ili je ludimentnran, namjesto zubi kadkada kožica, kojti 
oivor tobolčev zatvara Weisìaceae (Fof. III.) 

' Tobolac nesimetričan, oki'ugljasi ili jai)ućici j)odol)au. perisloni 
obično dvostiuk. vanjski od IO zubi. nutarnji od l)azilarue 
membrane sa razciejianini nastavcima sagradjen .... 
{ Bartramiaceae il'oi. S\\\.) 

I Tobolac siiueii'ičiin. jajolik ili olegnul ... ..... 10 



261 

l'eiistom jednostavan, od Ki razciepanili ili sitaste probu- 
senili zubi sagmdjen, riedko ga nenia, lišće uzko. brada- 
vièasto. središnje niu reljio mzvito i n dugu prozirnu 
dlaku otegnuto Grimmiaceae (Por. XI.) 

]*eristom jednostavan, od IG u 8 parova spojenih zubi sa- 
^"- » gradjen. kadkada i dvostruk, nuturnji tada od 8 ili 16 
trepavica sagradjen, liš('-e biadavicasto. kapica postrance 
ne razciepana (ne kukuljicasta). dužinom prugana. dlakava, 

lobolac u njoj kadkada sasvim zatvoren 

Orthotrichaceae (Por. X.) 



11. 



Mužki cvietovi (skupine anteridija) pupoljku iialični, paralize 
niedj anteridijama konćaste .... Bryaceae (Por. XIV. ) 

Mužki cvietovi pločasti, paralize niedj anteridijama kijačici 
podobne Mniaceae (Por. XV.) 

b) Pleurocarpi. 

Sporogoni na malenim postranim osima višega reda . . . 

Hypnoideae (Por. XVlll.) 

III. 
Analiza rutluva. 

Por. I. l'haacaccae. 
Karakter {.orcjdice Phascum L. 

Por. II. Plcuriđiaceae. 
Karakter porodice Pleuridium Brid. 

Por. III. Weisiaceae. 

Lišće na vrhu Inadiivićasto, bradavice jednosrhe. perisiom 
razvit, zubi bradavićasti i na nutarnjoj strani popj-iećnim 
gredama providjeni, dužinom okonnìo prugani. tobolac 
vi.sav, gladak Dichodontium Schimp. 

Pišće na vrhu bradavičasto, bradavice dvosrhe, peristom 
rudimentaran, mjesto zubi često kožica, koja otvor to- 
bolčev zatvara Weisia Hedw. 



26^ 



( l,iš(-c u (l(j|iijciii (liclii Oli širokili, .smedjili stanica saiiradjf'iio 



/'«>'. J r. /Jiir((ti(i(e((c. 

liclii Oli širokili, .smi' 

itbolac uzpnivau ili visav. staijčica ravna, kapica na nibn 

} cicla. ZLibi pcristonia do jiolovicc na dvoji' razcicpani : 

j busovi do piieko 1 dem. visoki .... Dicranum lledw. 

Lišće u dohijeni dielu bez o-sol^itib slanica: bu.sići .samo 

njekoliko nnu., riedko do d cm. visoki Dicranella Schinii). 

I'ur. V. Leucobn/aceac. 
Kaiakler porodice Leucobryum I lampe. 

l'or. VI. Fisnidentdceae. 
Karakter porodice Fissides lledw. 

Pur. VII. Pottiaceuc. 

i Lisce jajasto ili jajast o-bodku.sto. na rid)ovima cielo, sre- 
j di.šnje mu rebro razvilo, pensioni ili manjka pcsveina ili 
1. ^ je od 16 kratkih, kržljavih zubi sagradjeu . PottJa Ehrh. 
j Perislom od 10 dugih, komaslih. kadkada skoro do dna na 
[ dvoje razciepauih zulji sagradjen -I 

Zubi perisloma (IG) na dvoje razciepani. obrubljeni, čvora.slo 
clankoviti. u suhom .slanju prema nutrinji .svinuli, .slai)- 
(•ica crvena Ceratodon Ihid. 

Zubi peri.sloma medjusobom višekratno spiralno usukani, do 
dna razciepani, pri dnu tankom kožicom .spojeni, slanice 
poklopca .spiralno poredane . . . Barbula Web. el Aloln-. 

Zubi perisloma (10, .samo na vrhu malo ucicjiani. kadkada 
o:2) u suhom slanju uzpravni, ukočeni, slanice poklopca 
nisu spiralno poi-edaue Trichostomum lledw. 

Por. Vili. I'clrupJiidtue 

Karakter [)orodice Tetraphis lledw. 

J'oi'. A 7. h'iicu/ijiilaccdt: 
Karakter poiodice Eticalypta S( lucb. 



263 

L'of. X. Ortliolri<:haci'ite. 
.i.sće skoro iivick kudnivo. lobolac Ji;i staccici redovito iiad 
pcriliecijahio li.sre uzdignut, kai)ica ostrohrido iialjoraua. 

kudravo dlakava Ulota Molir. 

' l.iš(-e uzpravno, lol'olar skoro uvick uiedju ]»eriluM-ijaluiiu 
listićima sakrivrii. kapica tupobrido naborana, dlakava. 

dlake uzpravne (kadkada kapica gola) 

Orthotrichum lledw. 

L'or. XL Grimmiaceae. 
Husovi gusti, polukrugljasti. jastučićeni podolnii : lisce })ri 
[)odini od kvadrat ickih ili rektangulaniili stanica sagradjeno. 
stiene njihove ravne, kapica ne usječena ili kukuljičasta 

Grimmia Ehrli. 

Busovi rahli, prostrani i viši: lišće pri podini od uzkili.jako 
otegnutih stanica sagradjeno, stienc njihove jako narova- 

šene. kapica nije nikada kukuljičasta 

Racomitrium Brid. 

l'or. XII. Funariaceue. 
/ Tobolac sinielričan. nzpravan. kapica {)ostrance ne usječena, 
na rubu razkrpana, za polovicu kraća od tobolca, })eri- 

' stoma nema Physcomitrium Brid. 

Tcjbolac nesimetričan, obično prigiuü. kapica kidculjičasta, 
[ poristom dvostruk Funaria Schrei). 

l'or. XIlì. Bartruìniaceae. 

Karakter porodice Bartramia Hedw. 

l'or. XIV. Bri/aaat'. 
Lišće .štetinasto. od liuealno-heksagonalnili stanica sagra- 
djeno, središnje mu rebro jako .širokcj, nastavci nidarnjega 
peristoma krać-i od zubi vanjskoga, trepavice s privjescima 

Leptobryum Schimp. 

. liišće jajoliko ili jajasto-bodkasto, gore od šestostranih rom- 
bičkih. prema dnu skoro od kvadratičkih stanica sagra- 
djeno, oba peristoma od jednake dužine ili nutarnji nješt(j 
krac'i. trepavice sa \v\o oštrini privjescima ili u koljencima 
čvoraste Bryum Dill 



l>ül- 



l'of. XV. MiiÌKceue. 
Karakter poiutlicc Mnium I i. 

l'or. XVI. Polytfivhaceae. 

i Kapica iia lobolcu gusto dlakava, dlake visàvc . . . . ^ 
I Kai))ca iia tolioleii gola ili samo na vrhu neznatno dlakava. 
' kukuljičasta, središnje rebro lišća uzko, sa malo lamela 

providjeno, peristom od 32 zuba sagradjen 

y Atrichum Pai. iJcauv. 

■ Tobolac krugljast. jajolik ili cilindričan, bez bridova i bez 

apotize, peristom samo od 32 zuba sagradjen 

Pogonatum Pai. Beauv. 
i Tobolac čfitvero- ili šesterobrid. apotiza jasno razvila, peri- 
I slom od 32 ili 64 zuba sagradjen . . . Polytrichum L. 



Por. X VII. Bu.vhanmiaceGe. 

Karakter porodice; (razlikuje se osim loga od roda Bux- 

hmmiia, koj modjutim u flori nije zastupan, imenito rebrenim 

lišćem, koje je samo pri dnu trepavicasto r.izčijano. sjedavim lo- 

bolcem i samo 10 })ut naboranom kožicom milarnjeg i)erisloma) 

Diphyscium Web. et Mohr. 

Por. XVIII. Ilypnoideae. 

Lišće na slal)ljici u dva reda poredano, stabljika iislied loga 

na oko sploštena 2 

Lišće na stabljici u više redova poredano. |)ri lom svt'sh-anci 

I ili na jedmi siranu sviimto, stapćica tobolceva ol)ično 

duga, p(;ristom jednostavan ili dvostruk, u potonjem slu- 

( ćaju nisu nastavci nutarnjega medju sobom S])ojeni . . 3 

Lišće p(jpiiećno naborano, od vrlo malenih stanica sagi'a- 
djeno, središnjega rebra obično nema ili je vrlo nježno. 
kaj)ica kukuljičasla Neckera lledw. 

Lišće veliko, jako, .sjajno, sulioljasto, od šijokih, piozirnili 
stanica sagradjeno, kapica postrance nije u.sječena . . . 

Pterigophyllum Brid. 



^05 

Peristüiu dvostiük. vanjski od IG zubi. iiiilariiji od široke 
bazilarne membrane sa zubima, cesio i sa trepavicama 
medju njima sagradjeii, kapica prilično malena, kukii- 

Ijičasta 4 

3, Perislom jednostavan ili kadkada dvostruk, a ii onda nutarnji 
samo od kržljavih i skoro padavih trepavica sagradjen. 
bez bazilarne membrane, lišće criepovito se krije, sjajno, 
od gustih, linearnih stanica sagradjeno. na bazalnim kril- 
cima uslied areola piknjasto 9 

Tobolac uzpravan. otegnut 5 

Tobolae prikraćen, horizontalan ili još više prignut . . . 10 

[ Lišće sjajno, od linearnih ili uzkih rombickih stanica sa- 
gradjeno (') 

.' Liš(-e bez sjaja uslied bradavica, koje se na oljim siranama 
I nalaze, od debelostjenili . malenih, okruglih, klorofilom 
[ bogatih stanica sagradjeno 8 

Zubi nutarnjega perisloma krac'-i od vanjskih, kadkada ne- 
pravilni ili kržljavi Homalothecium Schimp. 

Zubi mitarnjega peristoma od iste dužine ili duži od vanj- 
skih, kadkada na dvoje razciepani 7 

Lišće na glavnoj osi i postranim ograncima jednako . . . 

Pylaisaea Schiinp. 

Lišće na glavnoj osi manje od onoga na poslranim (uz- 

pravljenim) granaina Isothecium Brid. 

Sporogoni postrance na glavnoj osi (1. j. na vrlo prikraćenim 
grančicama drugoga reda), busovi izprepleteni bez vrieža 

Leskea Hedw. 

Sporogoni postrance na ograncima višega reda. glavna os 

vitičasto prema vrhu otanjena 

Anomodon Hook, et Tayl. 

Kapica duža od tobolca, izpod njega otegnuta, busovi rahli, 
grane u luku uzpravljenc, pri vrhu odebljane poput vje- 
veričina repa, zubi peristoma nježni, bliedi. bradavičasli 

9. <J Leucodon Schwägr. 

Kapica za polovicu kraća od tobolca. stabljike nepravilno 
razgranjene, sa vriežama, perislom dvostruk, ali nutarnji 
bez bazilarne membrane Antìtrichìa Brid. 



IO ; 



ZOO 

Lišće bez l)ia(lavic;i. iislied lo,yii sjaiio. od olt'^iiiitili. lii'k.saj-''(j- 
luiliiili. roiii]ji(kili. kadkada liiieaniili slanica sayradjciio I ! 

Lišće bradavićasto. uslied toi^a Ik'z sjaja, od debdosljciiili. 
[iriliriio okmglib. klorofìloiii l)OLialib stanic-a saj^radjciio. 
na s^lavnoj osi \tK-t\ nego na })oslraniin osinia. na podini 
široko, srèasto. skoro troiiglasto. niz stabijikn silazno, 
staljljlka \rlo pravilno, jednostavno do Irostrnko ])eraslo 
razgranjena Thuidium Schim|i. 

[ Poklopac kratko kljnnat ili jjez kljuna. èunjast. na vi'lni 

11. -; ?>veden ili malo zaoštren li> 

( Poklopac (Ingo kljnnat Eurhynchium Scliimp. 

Lišće od vrlo uzkili. linearnih slanica sagradjeno. stiene nji- 
hove manje više izprevijane. stapćica tobolčeva gladka 115 
Lišće od izodiametrićkih. heksagonalnih ili rektangnlarnili 

12. ' stanica sagradjeno 11- 

liiš(-e od rombićkili stanica sagradjeno. bez rebra, stabljika 

})lazava. splošlena. lišće prividno n dva reda . • , . . 

Plagiothecium Schimp. 

Liš(-c kožnato, šuštavo. l)raztlavo. sa jednim ili obično dva 
kralka reitra. znbi peristoma žnli. na rnbovima bliedi. 

I nidarnji razciepani Hylocomìum Scliimp. 

I Liš(-e bez rebra ili sa jednim slabim rebrom. ztd)i pt'risloma 

ne razciepani ili samo malo na vrhu nsjeceni 

Hypnum Dill. 

[ Tobolac dugoljast ili cilindričan, poklopac sveden, hipkasi ili 

vrlo neznalno zaoštren, shijičica gladka 

14. ] Amblystegium Srhimp. 

Tobolac kralak i debeo, [lokhtpac čnnjasl. na vrhu zaoštren. 
[ stapćica hrapava ili gladka . . . Brachythecium Scjiimp. 



Izlet u Podsused u zagrebačkoj okolici 

mjeseca novembra. 



Napisao 

Dr. G. Horvath u Budiinpešli. 

Malo selo Podsused leži po prilici id kilom, iia zapadu od 
Zagreba ua lievoj obali Save i na podnožju zagrebački' gore. 
koja je ovdje najviše pomaknuta prema jugozapadu. Nad seocem 
podiže se mali brežuljak poput kube okrunjen ruševinama Sused- 
grada. 

(Jvo je mjesto ve(- odavna poznato paleontolozima kao bo- 
gato nalazište losilnih životinjskih i bilinskih ostataka, koji su 
zaklopljeni u tercijarnim naslagama lapora. 

Medju ovdje odkrivenim fosilnim životinjama bez dvojbe je 
uajzanimivija osobiti kit. koga je opisao i)rof. Van Beneden pod 
nješto čudnovatim imenom Mesocetus Agrarni'*). Drugi sisavac, 
čiji se ostanci takodjer ovdje nalaze, jest pliskavica DelpJiinopsis 
Frei/ert J. Müll. Osobito su uniogobrojne fosilne ribe. Izmedju 
±i vrsti riba koje je ovdje uai)r()jio g. (iorjanović-Kramberger, **) 
pokraj Labm.c. Serraniis, Cliri/sophrj/s, Sphi/raena, Sconiber. Atiris. 
Carmi r, (iohins. Morrhua, Brosmius. lUiomhus i čudnovate Stj- 
(jnathue, sam je rod (Jliipca zastupan sa 7 vrsi i. 

Nasuprot je fosilna fauna mekušaca jako siromašna te su 
se do sada našli samo njekoji otisci od Ostrea, od Tellina, malih 
Lucina itd. kao i Echinida. 



*) Memoires de 1' Aeadéinie rovale des Sciences, des Lettit's et des 
Heaux-Arts de Belgi t]iie 1SS2 p. 1—2!) lab. I.— IT. 

**) Die jungteitiäre Fisclifauna Croatiens (Beitiilge zur ral;iontol»»git' 
Oesterreicti-l'ngarns und des Orients II. p. !^"). et IÌI. p. 'wj, 



208 

MiioKolHojiii fosilni biliiiski ostanci majstorski su opisani u 
klasičnom djelu g. prof. dr. G. Pilara „Flora fossilis Susedana" 
(Zagrabiae 1883.). 

Dok su okamine Podsuseda tako temeljito prouèeiic njegova, 
recentna fauna prilično je zanemarena od naravoslovaca. Samo 
su mekušci potanje iztraživani od g. prof. S. Brusine, ali po nje- 
govoj izjavi nicsu nišla nova ])odali. Tzim Ilalix (Tachcn) horteiisis 
Müll., koja je karakteristična za ovo mjesto, sve ovdje dolazeče 
vrsti razprostranjent; su i po srednjoj Evropi. U Savi je obreo g 
prof. Hrusijia kod Podsuseda Neritina transversalis Ziegl.. koja 
je poglavito poznala kao dunavska vrst. 

.la saui ovdje prije jedanput s;im u sepleiiibru 1S,S:2. pro- 
pufo\ao. p.i sam kod te prilike mi kraju ceste mi brzu ruku sa- 
kni)io njeke liemiptere: {Nahis nujosus 1... Caiocoris (Jhcnopođii 
Pali., lldUicus aptenis L. i 3Iacrotijlus quadrüinedtus Schrank.). 
Stoga sam kod svog posljednjeg boravka u Zagrebu s veseljem 
primio })redlog g. prof. Hrusine, da učinimo izlet ii Podsused i 
ondje jedan dan posvetimo lovu na kukce. premd;i je zgodno 
vrienie hilo u;i izmiiku. 

Odvezli smo se dnmoga novembra 18S7. sa g. prof. Hru- 
sinom. kojemu ovdje za njegovu Ijubeznu })ralnju u veliki' za- 
hvaljujem, u (hiižtvu sa njegova oba i)reparatora P. Paraga i S. 
N'ormastini. vlakom, koji u 8 sati 25 mimita u jiiti-o (x'Iazi iz 
Zagreba. i)a smo bili za 20 časova na mjestu. Vrienu-. koje je 
bilo }jrošlog dana još kišovito, popravilo se, pa laki iztočnjak 
protjerao je malo po malo oblake; skoro se pokaže sunce te snio 
uživali liepi vedri jesenski d;iii. 

r.im .-uio došli dali smo se ii;i sabiranje. Prvi korak bio je 
upravljen ka gradu koji je, hvala brižljivosti g. gradjevnog sa- 
vjetnika (I. August ina. [)rovidjen udobnim putovima. 

Kukci su se radi kasnog godišnjeg doba većinom povukli u 
svoje zimske stanove, ali nniogi od njih zadržavali su se još na 
šikarama i travi ili su se nalazili na umirućim ili ve<- osušenim 
bilinskim stabljikama. Moja pozornost bila je obraćena dakako u 
prvom redu mojim osobitim ljubimcima |)oliikiilcima: ostali artro- 
|)odi bili Sli samo nuzgredice opažavani i sabirani. 

Od doiiešenili sprava za sabiranje iipoirebljene su najprije 
vre('ica za lovljenje jStreifsackj i kišobran. Dočim sam sabirao 
vrećicom bio je g. prof. Bru.sina tako Ijubczan. pa je mnogo- 



2r,9 

brojno iji-iiiljc Ijorovice i iiuilu yiupii iiiladili jela iztrcsao u moj 
kišobran. Tako mi je bilo lako životinjice, koje su padale n kišo- 
bran, izvaditi, pn na t;ij narin n razmjerno ki"atko vrieme ni)rali 
dosta bogat plien. 

Osobito mnogobrojan bio je dobitak sa borovice. S nje su 
padali n kišobran izim pravili stanara borovice (Fentatoma juni- 
perina L., CypJiostetJmstristriatus Führ., Gonocerus JunipenH.Sc]\. 
i Lachnus 'Juniperi de Geer. ) još množina različitili bomoptera. 
koje se inače drugim bilinama brane i samo pred j(\sen običavaju 
|)otražiti uviek zelenu crnogoricu. 

Medju oviiua bio je zastupan mnogi zanimivi kukac nov 
za našu faunu. 

Tako je došla zelena odlika Tcttigomotra stilpiiiirea Muls.. 
koju sam do sad samo u Srl)iji našao, u tri eksemplara u moje 
j-uke. Od krasno bojadisane ZijgineUa pulchra P. Low., koja je 
tek j)rije dvije godine opisana iz dolnje Ausrije te živi na bras- 
I ovima (Quercus sessilitlora), ulovio sam nmžaka. Izmedju Ovrsi i 
l^SjiUkia bila je najčešća Triosa pro ima Flor., koja inače živi na 
vrsi ima Hieracium; ali nije bila riedka ni Trioda Scotii F. Low., 
koja je poznata samo u Austriji i Njemačkoj. Ova })otonja vrst 
brani se ponajviše žutikom (Bcrheris viilgnria) koja m'je riedka 
na Podsusedskoiu gradu. 

Jedan dio vrsti stresene sa borovice, nalazio se i na mladim 
jelaiiia. koje su bile pokrivene suliim i prazium šišaricama mi 
Chermes Abietis L. 

Medju drugim kukcima ulovio sam takodjer u šikarjii 
ženku Simulia varia Meig. 

Kad smo došli na ruševine Susedgrada. na podnožju golib 
zidina, na kojima kadkad leprša Tichodroma muraria, tražio sam 
badava vrsti Lygaeida, koje se obično mnogobrojno nalaze na 
ovakim mjestima. Sunčala se samo nezgrapna Adimonia Tanaceti 
L.. te je bila još djelomice u parenju. 

Poslije kratkog ručka u jednostavnoj ali dobroj seoskoj krčmi, 
odosmo na onaj južni obronak, koji je cestom odieljen ori grada 
te djelomice zasadjen vinogradima. Ovdje su se sunčali pod voć- 
kama šareni Lygaeus equestris L. i L., apiians Bossi, dočim su se na- 
lazili na pola uvelilim repama Eurydema ornatum Iv. u svakom 
stadiju razvoja. Takodjer žuti podurid Smijnthurus luteus Lul)b.. 



'2H) 

koji se ver resto ki'ivo di'ž:u» z;i Irsiin iiš. l)io je Jos iivick /.iv 
11 viiio.uradiiii.'i iiicdju ti'avoiii i siiliiiii biliiiskiiii oslaiiciiua. 

Njcki mali l)ri('stovi [Ulmus campestri^ rar. subcrosa) hili su 
pokriveni innofiini siiliiiii siškama (h\ Scinsoncnra Innw/inosd \\:\\\. 
Šiškc sn sadi'žavalc kao obiriio onu popni l-ihiic saslojiiiii, koja 
Ilije driiL;(» iiejio sakupljeni i oivniuuli ekskrcnieiili oaìIi usenaca. 
te se sastoji ud osobite visti tiiinie (/iviuski dekstron) '•') (' siš- 
kama bilo Je sakriveno vise obienili kukaca. {JIclops striafus Foni-ci'.. 
Coccinella ftcptcmpunctata L.. Forficula anricnl<iria L. etc.). 

Pošto su nam vinoi^radi dali malen plieii. lo smo ili br/o 
ostavili, te smo se poprieciio spustili u iizku dolinicn olii'ašlemi 
šikarom i drve(-eiii, Lidje sam se nadao boljem nspjelin. To Je 
bilo /Li'odno mjesto daše sulio liš(-e. koje Je pokrivalo ZiMiilJn pod 
drve('-em i p-mljem iztraži vre(-icoiu su sitom (Siebbentel ili In- 
s(^ctensieb). Taj način lova bio Je izvrstan te je podao prilično 
mnoiio zanimivili stvari osol)ito sitnica. 

Medju liemipterama, koje smo tak(i sabrali razveselila me 
osol)ito ženka Errliomenellns brarhi/ptcrus Fieb.. Jer je to |))vi 
eksomplar naše faune. 

Od dni}4'ili kukaca ulovio sam izim njekili mravi [Lepto- 
thorax Gređleri Mavr . Prciiolepis nitens Mavr.. Tetramorinm cac- 
spitum ]i.). skaktivaca (Tettix subulatal,.) i tisamn-a { Sm-i/ntJinnis 
ohlonyiis Nie, Machilis poli/podn L.l. Još više inalili koleo))tera 
naime: 

(h'lipoda Uvldipennis Stepli. 
Stcmis montivagus Fleei*. 
Choleva WiUìini Speiic. 
Ftomapliagus anisotomoidcs Spenc. 
Melanopihthalmd gibbosa If erbst. 
Mdigethcs egenns Er. 
Adexitis scrobipennis Gyllli. 
Apion seniculmn Kirl)y. 
Lamprosoma concolor Sturm. 
Longitarsus pellucidus Fomb-. 



'^) l'olanjc () t(ij ćudnoj tvari piiubceno je u niojini slijeilcćim razpiTi 
vaina: .\ f-iiliacskc-pzö lovéllelvek iiiezj-as vàlaiJéki'iról (Malhein. es toiiiiészelfiui 
Eiiesilü V. ]). l:{() _i;{(; ) i: oi^skrementi alida staniijm'ili u iišliiiuia (Wioiici- 
KiiloiiKiliiij'. Zciliiii^ VI. ji. ^iM — 2ri1..). 



271 

.Ta sam uzeo sa sobom i oslaU' artropode, naime stoiiogc 
pauke, psendos('oj-i)ione. škrinje i halmi-e. 

Prof. Dr, R. Lat/.el n Beèii hio je iako Ijiibe/.an. te mi je 
oziiario stonooe. Našle su se sliedere vrsti: 

Litliohius miiticus (1. Koch. 
Schendijla nemorensis (\. Kofli. 
Julus Boleti (1. Koch. 

„ dicentrus LatzeL 

multilineatus (\. Koeh. 

„ Sühtdosiis L. 
Glomeris minima fjat/.el. 

Našlo se je i psendoskorpioiia i to vrsti : Roncus (dpiuus L. 
Koch. Obisinm sijlvaticum (',. Koch i 0. rrntJirodacfi/lum Ìj. Koch. 

Medjii uadjenim lirinjama zashi/.nje osobiti sponuMi Sci/pJii- 
odes maxillatus Karp.. koji sačinjava nov rod i novu vrst, i od 
kojega sam prvi ekseniplar našao n martu 1887. kod Razijaša a 
daljnja tri eksemplara ovdje. Belbft mlrahiUs Karp.. koju snm ta- 
kodjer ulovio u tri eksempbua. dosada se našla samo u sjeverno- 
iz točnoj Ugarskoj. 

Od isopoda našle su >i(' \i->i[ Metopornothus amoenus C.Koch. 
Armadillidmm vid<jare Lair. i druge njeke još ne označene vi'sti. 

Tako Jiam je prošao dan u iiiai'ljivom sabiranju i veselom 
suglasju. Nadošli sunu-ak učini našem poslu konac i prisili nas 
te prestadosmo sabii-ati. Rekosmo ovom lie})om i zanimivom pre- 
djelu sbogom. te se })ovratisnio na večer prvim vlakom u Zagreb. 
Konačno dodajem ovdje popis od l'.\. vrsti liemi])te]-a koje 
su sabrane na ovom izletu, s jedne strane, da pokažem koliko 
so može u jednom jedinom danu i u kasnoj jeseni sabrati, s druge 
strane da podam mali prinos lokalnoj fauni zagrebačke okolice. 

Dodajem i popis ulovljenih pauka i grinja, na koje sam se 
još najviše osvrtao pokraj predpostavljenih hemi})tera. Pauci, kojih 
jedan dio nije bio sasvim dorasao. ie s toga nije dozvoljavao 
tačniju odredl)u. d(>lerniinovaiii su od '^^.. Ad. ]>endl-a u Pešti i 
l)rof. Vlad. Kulczynski u Krakovu. (Irinje je iztražio i determi- 
novao g. dr. L. Karpeiles u Reču. 



Niibis liitivontris lioli. 
„ lonis L. 

hrcvis Scliollz, (Hell.) 



Hemiptera. 

Pcntatomida e. Tingididac. 

EiiiTKJislor holloiilotlii II.-8di. Piosiiia cai.ilat;! WoMT ( hiacli. ) 

• lleduviidac 

(iiaplio.soma linoaliiiii L. i-,- . . i • i 

' , r 1 rjralcs livlindiis .Scop. 
Scliii"n.> soxiiiafnlaliis l»aiijh. 

Staria, limala llaliii. 

Pcribaliis vcriialis WoHT. 

spliacclatns Fahr. 

r)()ly<'oiis haccarum L. Cimicidae. 

l^-iloinoua prašina L. Aiilliocoiis iicmorajis Fabr. 

l^-nhitoiiia juniporina L. ,^ oallariini - iiliiii !>. 

Hliapliif^aster ,ü:ris(>a Fabr. (iccr. 

Fnrydonia oriiatiim L. Triplih^jìs nv^iw WollT. 

(".y])liostf'lliiis Iristriahis Fal)r. j ^^ minuta L. 

Ooreidae. Capsidac. 

Mcgaloccraea erratica L. 

(lonoHTns Juniperi H.-Scb. Calororis Ghenopodii Fall. 

Camplopus lateralis (Icrm. i^^,„.^^, pratensis Fabi-. 

'rii.>rai)lia Ifyoscyami L. \ campestris Fal)r. 

C.ri/.ns nassicornis L. ^ (Ortbops) Kalmii L. 

(lisliiichis Sigli. Dicyidius errans WollT. 
parmii|)mictalns Sellili. 

Fidgoridue. 

Li/(faciđae. D('li)liax proi)in^''ua Fiob. 

. , . r Tetliüomeira vircscens Panz. 

I.yjjaens eqnestns L. t i i nf i 

,, . n snlpburea Muls. 

., apnaiis l»ossi. I i ,t 

^, . ,....,, M, vai'. menda.K llorv. 
Nysius Senecionis Sellili. 

Tropislellins lioloserieeiisSclioll/,. Jassidae. 

Ai)liaiins pedeslris Pan/.. Idiocciiis Hri'iicliii Kh. 

Pyrrlioeoris ajitenis L. ^ .. lituraliis Fall. 



273 



Jdiocenis ii.stulatus Miil. 
aiirulentus Kb. 
Agallia venosa Fall. 
EiThomenelliis bracliypteriis Fiob. 
Acoeoplialiis slriatiis Fabr. 
Tbainnotettix fenestratiis H.-Scli. 
var. venosiis Fiel), 
croceus H.-Sch. 
Platymetopius imdatiis De Geer. 
DeliocephaliL«^ picturatn.s Fieb. 

striatus ]j. 
Erythria aureola Fall. 
Dieraneiira molliculn Boli, 
niilorita fUive.seens"^ Fnbr. 
Eiipleryx riiiHisii Floi-. 
Zy gin ella pnlelu-n T.öw. 



Zygina parvnla Boli. 
„ blandula Ro.s.'<i. 

Psyllidae. 
Psylla breviantennata Flor 

„ C.rataegi Sehrank. 
Trioza Scottii Low. 

albiventris Frsl. 
remota Frst. 
proxinia Floi-. 

Aphididae. 
Lachnns Juniperi De Geer. 
Sehizonenra lanuginosa Hai-I. 

,, (-!orni Fabr. 

Pemphigus Bunieliae Schrank. 

„ spirotheca«' Pass. 
Ghermer Abietis L. 



Arachnida. 



Attidae. 



Dendryphantes nidicolens Walek. 

„ rudis Sund. 

Heliophanus sp. ? 

Lycosidae. 

Pisaura (Ocyale) mirabilis Gl. 
Oxyopes lineatus Latr. 

Thomisidae 

Xysticus Ulmi Hahn, 
sp. ? 
,, acerbus Thor. (?) 

Oxyptila Blaekwallii E. S. (?) 
Tniarus piger Walk. 
Philodromus dispar Walck. 

sp. ? 
Misumena tricuspidata Fabr. 
vatia Gl. 



Micrommata vireseens Gl. vai- 
oi-nata Walck. 

Epeiridoe. 
Epeira Girce Sav. 

„ triguttata Fabr. 
Shiga nitidula L. Koch. 
Meta segmentata Gl. 

Theridiidae. 
Theridium vittatum G. Koch. 
Ero tuberculata De Geer. 
Euryopis flavomaculata G. Koch. 

Drassidae. 

Drassus lapidicola L. Koch. 
Ghiracanthiuni oncognathum 
Thor. (?) 
„ erraticum 

Walck. (?) 
18 



274 



Oribatidae. 

Pelops of'cultìis Koch (?) 
Oribntn pirifoi-mi!^ Nie. 

set osa Mieli. (Vi 
Beìbii mirabilia Kai-j). 
(lophens latu.s Nie. 

l)ofidatus Mich. (?) 
Eremaens tibialis Nie. 
Leiosoma Intiventris Nie (?) 
Tegrori-aiiiis sp.V 



Acarida. 

Gamasidae. 
(ìaiiiasns fueonim Do (ìecr. 
Nieolcliolla eorimta Can. et Fanz. 



Rhynch oìophidae . 
RhyiK'boloplms triniacnlatns 
Hcnii. (?) 

Trombidndac. 

Ti'oiìibidiiiiii l'iiliiiiiiosiiiii H(M'ni. 

Eupodidae. 
Scy])liio(l(»s maxillahis Kai'p. 



Eine neue Milbe aus Bulgarien. 

Von Dr. L. Karpelles in Wien. 

Herr Dr. G. v. Horvätli. Director der kt^l. nng. Phylloxera- 
Versuchs.station in Budapest, erhielt im October J884. an.«; den 
Weingärten von Babino Brdo, einer 8 Stunden von Widdin ent- 
fernten Ortschaft in Bulgarien, einen alten Bebstoek, welcher mit 
der berüchtigten Bebiaus behaftet war. Er unt,en-:og das Wurzel- 
werk dieses Bebstockes und die daran haftende Erde einer ge- 
naueren Untersuchung und fand dabei ausserdem auch noch 
andere Arthropoden, nämlich : eine Spezies der Proctotrupiden- 
Gattung Cailiceras Nees. ( Ceraphron Erst. ). einige Poduriden aus 
der Gattung Degccria Nie, viele Folyxenus lagurus L. und einen 
Lithohius microps Meinert. (var. ohne Nebenklaue an den Anal 
b einen), sowie 2 Exemplare einer kleinen Milbe.*) 

Diese Milbe wurde mir von Herrn Dr. Horv;Uh zur Detei 
minirung übergeben: es stellte sich heraus, dass sie zu einer 
bisher nicht bekannten, neuen Bdelliden-Spezies gehört. Ich gebe 
liiei' ihre Beschreibung und Abbildung und benenne sie zu Ehren 
\]\vo^ Entdeckers: 

Bdella Horvàthi nov. spec. 




(Baiichansicht. 



*) RovnHnni T.apok. H. p. li-Š— 14<>. 



270 

Von rötliliclicr Farine niid von ovalor bis elliptischer Köiper- 
forin. Die Länge verhält sich znr grös.sten Breite = 2^/^ : l : — 
(he grösste Breite liegt hinter der hisertion des /weiten Fusspaares, 
auf gleidieni NiA^eau mit der Qnerfnrche. Die Seitenränder dos 
Leihes lauten von hier fast gerade nacli hinten, wo das Ahdomt-n 
abgestutzt ist. üeber diesen Hinterrand hinaus erstrecken sich 
zwei Höcker. A'on denen jeder drei Borsten trägt, hi der Bauch- 
ansicht gewahrt man hinter der Insertion des vierten Fusspaares 
noch drei deutliche Furchen. Das ei'ste Fusspaar ist zarter und 
dünner als die übrigen. TTeberall trägt der Tarsus — das längste al- 
ler Fussglieder — am Innenrande ausser mehreren feinen Rörstchen 
noch eine Reihe von fünf bis sechs sehr starken und langen 
Borsten: am Ende des zweiten (Gliedes ein Dorn. 

Länge ungefähr O.G Millim. 



Il genere Heterakis Dujardin. 

Lavoro luonogiafico per 

Michele S t o s s i e li. 



(Questo ^viieie. loiiduto dal D li j ardi ii. rumpreiide mia 
serie di neiiiatodi polimiari. i quali sono caratterizzati per la co- 
stante presenza nel maschio di una ventosa sopra 1' apertura 
anale e per due spie ale più u meno lunghe, e più o meno disu- 
L;-uali : negli altri organi presentano invece differenze tali età giu- 
stiticare pienamente il desiderio espresso dal viennese Dräsche, 
di staccare diverse specie, formandone un genere del tutto nuovo 
e di lasciare il genere Heterakis soltanto per le specie a tre 
labbra. 

Il maggior numero di specie possiede una bocca terminale 
a sezione triangolare, armata di tre labbra, le quali sono o fra 
loro eguali o fra loro disuguali ; nel secondo caso il labbro dor- 
sale forma il labbro superiore , le due ventrali . le labbra 
inferiori. Ogni labbro è formato di due strati, lo strato cuticolare 
e lo strato sottocutaneo chiamato pulpa: la pulpa forma nella 
maggior parte dei casi una massa indivisa, rarissime volte essa 
sviluppa un cosidetto lobus inipar. Di grande importanza per la 
• determinazione delle singole specie, sono le piastre labiali, vale 
a dire espansioni cuticolari della supertìcie interna di ogni labbro ; 
per lo più sono disposte simmetricamente in numero di 3 per 
parte ed a seconda della posizione che occupano prendono il 
nome di piastre anteriori, medie o posteriori. Alla parte esterna 
delle labbra si osservano 6 papille, delle quali. 4 submediani in 
un piano di sezione e di queste due sul labbro superiore ed una 
sulla faccia ventrale di ogni labbro inferiore e ;^ laterali molto 
piccole, appartenenti alla faccia laterale di ogni lal)bro inferiore. 



278 

'i'iittc Je specie tiVelili ta tK»c(-a coutoiniala nel modo or 
(lescriUo, costiliiiscono la prima st'/Jone de] genere — CJicilostomi 
— . Alla seconda se/Jone — Achcilostomi — apparleniiono tulle 
(jnelle specie che hanno una bocca priva di labl)ra. 

L" esofago, a sezione sempre triangolare, prende uno sviluppo 
abbastanza grande e nella maggior paHe dei casi t'orma aUa sna 
parte posteriore un bulbo, provisto internamente di un apparato 
denticolare: in alcune specie degli Acheilostomi, I" enlrahi del- 
l' esofago viene difesa da 2 — H piastrine chitinose pii'i o meno 
curve. 

L" estremità caudale del maschio possiede ([nasi semiae 
ima l)orsa e due serie di papille simmetricamente disposte, il di 
cui numero oscilla fra 1" 8 ed il 12; in un solo caso, cioè nel- 
r //. fasciata le papille sono in numero di 30. 

Le specie della prima sezioni' hanno nna veni osa leiidenle 
alla forma circolare e provista di un foite anello calloso : le specie 
degli Acheilostomi invece hanno una ventosa priva dell" anello 
calloso e tendente alla forma elittica allungata. Le spiente nt.'i 
Cheilostomi sono due e disuguali, mentre che negli Acheilo.stomi 
si osserva alla base delle .spicule un terzo pezzo accessorio. 

A quanto sendjra tutte le Heterakis sono ovipari, ad ecce- 
zione dell' H. foveolata, nella quale osseivai la diletta ennssione 
degli embrioni. 11 genere Heterakis conqjrende |)resenlemente 45 
specie, delle quali soltanto 7 sono dubbie: vivono esclusivamente 
neir intestino dei vertebrati ed a])i)arlengono 10 ai pesci, 4 ai 
rettili, 25 agli uccelli e 6 ai mammiferi. 



Sezione I. Cheilostomi. 

Hoocix a tre labbra; spicule due disug-uali: ventosa 
con anello calloso. 

1. Heterakis inflexa Hudolplii. (Tav. 111. tig. 1 ; (av. IX 
lig. :J.5.). 

Se lineici er. Muiiogi. d. Nemat. 1866. pag. 70. tav. 111. lig. 12. 

Linstow. Ardi. f. Naturg 41). l.SS;ì. pag. 292. 

Linstow. Arcb. f. Naturg. 50. 18H4. pag. KM. tav. Vili. (ig. 11. 

Linstow. Vermi; viaggio Fedtschenko (lav. russo) Mosca. lì^S6. p. 16 

Carr uccio. Bull. R. Accad. Medica Roma. XII. 1866. pag. 'J79. 

Par ona. Elmintol. sarda. (ìenova. 1S87. })ag. 75. 

8 tos si eh. Bull. Soc. Adriat. Trieste X. 1887. pag. 186. tav. XI. lig. 47. 

Ascan's perspicui am, Diesing. Syst. Helm. II. 1851. pag. 18,3. 

Anearis inßexa, Diesing. Syst. Helm. II. 1851. pag. 169. 

Molin. Wiener Sitzsber. XXX. 1858. pag. 14S. 

Mol in. Wiener Sitzsber. XXXVIII. 1859. ].ag. 21. 

Diesing. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 668. 
„ .. Diesing. Wiener Sitzsber. XLIII. 1861. pag. 277. 

Molin. Denkschrl. Wiener Akad. XIX. 1861. pag. 286 

(f ()0 111111., C 92 111111. (Schneider). 

(^ i8 — 25 iiim, 9 '^6 — ^^ "i"i- (Ptiroiia). 

Bocca a labbra di.siiguali, nelle quali la pulpa t'urnia mia 
massa indivisa, priva di lobi; il labbro superiore è di molto più 
grande, a basi' molto larga ed a margini laterali incavati arro- 
tondati: :> piastre, delle quali le posteriori ([uadiangolaii, le medie 
e le anteriori rotonde e di egual larghezza: ogni labbro interiore 
è provisto di una piccola papilla ventrale. Estremità caudale del 
maschio obliquamente troncata: papille lU lungiformi. delle quali 
'.) preanali e 7 postanali divise in due gruppi, un gruppo ante- 
riore di quattro ed un gruppo di tre all' apice caudale. Spicule 
quasi diritte i'9 mm. luiigli.). Ventosa fornita di un anello calloso e di 
una papilla al margine posteriore. Estremità caudale della fem- 
mina diritta, acutamente conica, mucronata ali" apice : vulva nella 
parte anteriore del corpo. 



(ralliis domcsticus (Europa. Tuikestan). Tdrao vro<jallns L.. 
Meleagris gallopavo. Anas boschas L. dom. cl fer., Anas aciUd L.. 
Anas moscliata Fhüii. ; intestino ed alcune i-arissinie volte })erlino 
nell' albume dell" uovo. 

i\ Heterakis lineata Schneider. (Tav. 111. ii^'. i>: lav. IX. 
fii^'. 30.). 

Schnei der. Monogiiiphie d. Nemutod. l!Stì6. [)ag. TU. tav. III. tig. !•'). 

Linstow. Ardi. 1". Naturg. 4it. 18<S3. pag. 292. tav. VII. tig. 25. 

Linstow. Vermi; viaggio Feldtschenko (lav. russo). Mosca IJ^SG. pag. 
HJ. tig. 25. 

(-f OS unn.. V Uò imn. (Schneider). 

Corpo jiiallastro, con bocca a lie labbra. Labbra (|uasi 
eguali, con piastre anteriori e mediane: il margine anteriore delle 
pia.stre anteriori l'uso, ondulato: piastre mediane molto jìiccole- 
Borsa di piccolo sviluppo: 10 j)apil1e. delle ({uali '.\ più grandi 
vicino r ano. iJ vicino la ventosa. 1 quasi aderente ali" ano e o 
air apice caudale, delle quali 1' anteriore molto piccola. 

Alias hoschas domestica (Turkestan). Galìus sp. (Hrasile|. 
hitestino. 

3. Heterakis compressa Schneider. (Tav. IX. lig. M.]. 

Schneider Monographie d. X'eniatod I.S6 •. pag. 71. tav. III. tig. li. 

Carrucolo. Bull. R. Accad. Medica Roiiiii. XII. ISSG. pag. 293. 

cf 53 mm.. 85 nini. 

Bocca a tre labbra dLsuguali. aventi sviluppate soltanto le 
piastre anteriori ; il margine anteriore delle medesime l'uso, a 
contorno ondulato. Nelle labbra inferiori manca nella metà laterale 
il margine esterno della piastra, mentre che il margine anteriore 
si unisc(.' col margine delle labbra. 

Galliis domesticus (Adelaide, Au.stralia). Intestino. 

4. Heterakis macroura Linstow. (^Tav. 111. lig. 3.|. 

Linstow. Ardi. f. Naturg. 49. IHHìi. jiag. 25)3. tav. MII. tìg. 2S. 
Linstow. Vcimi; viaggio Fedtsehenko (lav. russo). Mosca. I^SG. pai-. 
17. tig. 2s. 

rT *> mm.. O 12"6 mm. 

Capo con due labbra semisferiche: esofago '/- della lun- 
ghezza totale del corpo, con bulbo posteriore. Borsa larga, ventosa 
molto gi-ande; 10 papille, delle quali 1- ai lati dell' ano. mia più 
ventrale fia la seconda e la terza, im' altra ancora più ventrale 
fra la prima e la seconda, inoltre una (piasi aderente all' ano 
ed inlme )} alla line della bor.sa. Spicule arrotondate alla base 



1>S1 

(liiiiglit;' (»"JH (' ()• I ] limi.). Megaìoperdix JS'igelli (Tiirkcsluii). In- 
testino. 

5. Heterakis truncata l)ud()li)lii (Tuv. 111. liii. 4.: tav. JX. 
tig. 38.) 

Schneider. Mouogniphie d. Nematod. 1866. pag- 71. tav. III. tig. 13. 
Ascaris truncata, Diesing. Syst Helm II. 1S51. pag. isy 

(^ :ll mm.. C ;J5 mm. (.secoudü Scliiieider). 

(^ 0^2 mm., C 08 mm. (.secondo Dujardin). 

Capo con dne ali lineari; la])bia tre quasi eguali, piovisle 
soltanto delle piastre anteriori, le ([uali posseg'ono la t'orma di nn 
parallelogramma irregolare. Estremità caudale del maschio tron- 
cata obliquamente; borsa profonda: ti pa})ille. Iilstremità caudale 
della fenmiina diritta, conica, nuicronata all' apice. 

PsittacHS Macao (Brasile), Fs. lìalcendcntus (Brasile), Chrijsotis 
festiva L., Conunis paviia Gray, Conurus solstitialis Less., Fionus 
menstruus Wagl.. Tsittacus aestivus L.. Fsitf. aracanga L.. Fsitt. 
ararauna L.. Fsitt. dominicensis L.. Fsitt. leiicocephalus L.. Fsitt. 
ìeucotis Licht.. J'sitt. prrtinax L.. Fsitt. phoenicurus Natt., Fsitt. 
purpureush.. Jsift. sulfureus L.. Fsitt. vinaceiis Neuwied. Intestino. 

6. Heterakis maculosa Hudolphi. (Tav. III. fig. 5: tav. 
[X. fig. 39). 

Schneider. Monuyraphie d. Neniatod. iSG(j. pag. 7:2. tav. Iti. tig. 11. 
Paiona. Ann. (avico Museo (Genova. Ser. 2. Voi. II. 188-5. pag. M-O. 
l'arona. Elinintolog. sarda. Genova. 1887. pag. 70. 
Asrarìs maculosa. Laniark. Anini. s. veri. edit. '■2. IH. 1810. p. (J.").'». 

Diesing. Syst. Helm. IL 1851. pag. 18:2. 

Di e sing. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. png. 666. 

(^ 16 mni.. C iU mm. (secondo Schneider). 

(f 25-8 mm.. 9 '^4- mm. (secondo Parona). 

Capo con due ali semielittiche : bocca con tre labbra distinte, 
(piasi eguali, proviste soltanto di piastre anteriori, fra loro di- 
slanti. Estremità caudale del maschio obliquamente troncata, ad 
apice mucronato: 10 papille. Estremità caudale della femmina 
diritta, conica, con apice parimenti mucronato. 

Columba domestica (Italia. (_ìermania), C. livia ( Italia i, C. 
guttiiroSit, C. riseria, C. Talpacoti, C. Ficui, C. speciosa, Stìctoenas 
arquatria (Scioa Africa). Intestino. 



2«2 

7. Hererakis serrata Sclint'ider. (Tav. III. ^^^ o. : lav. IX 
À^. lu.i. 

Se Ini e i<l er. Monoi^iapliie il. Neiiialod. isoli, pa^'. 7"2. lav. III. lij;. I(> 

r? Il inni.. V '>^ limi. 

(lajx) a ire labbra disuguali: labbro superiore più lar<;o. 
Piastre anteriori e posteriori: le anteriori sono loiiiiate di una 
serie di circa 8 dentini. Estremità caudale aciilanieiiLo conica: 
lo jjapille. Vulva 30 nini, distante dall' apice caudale. 

Penelope hiinieralis (Brasile). Intestino. 

8. Heterakis amblymoria Dräsche. (Tav. IV. li.u. 7.' 
lav. IX. tig. 41.). 

Diasthe. Zool.-hutan. (iesell. Wien. XXXll. ISSiJ. pag. i:5'.l. lav XII 
flg. 1-3. 

rf M) nini., C ;U) nun. 

Bocca a tre labbra, a contorno semicircolare: pidpa indi- 
visa, con due spazi sferici più oscuri posti siinmetiicameiite: 
labbro su))eriore con due grandi papille ; piastre anteriori e medie 
formate da due serie parallele di dentini: piastre posteriori di 
forma (piadrangolare: *.) papille grandi delle (piali :{ |)reanali e T» 
postaiiali. Ventosa grande, musculosa e circondata di un anello 
callos(». Le due spicule sono cpiasi diritte e provisi«' all' l'streiiiihi 
di un |)ic«u>lo ingrossamento. 

Caprimulijas campestris. Lil. (Brasile). Intestino. 

"). Heterakis laticauda Molin. (Tav. IV. tig. S: lav. IX. 
tig. 1.r>.) 

Ascoris laticauda, Molili. Wiener Sitzsher. \Ìj. UStiO. pag. '.j.'>-y. 

uiesin.tr. Wiener Sifzsber. XLII. 1860. pag. (ili".. 
Dräsche. Zool.-hol. (leseli. Wien. XXXII. pag. ìò± 
lav. IX. lij:. 17 '20. 

(^ :{()— 1-Ò iiuii.. ' :{ö— ()() mm. (Molili). 

(lapo a tre labbra grandi; piastra anteriore formala danna 
serie di dentini. Membrana laterale larga, semilanceolala. estre- 
mità caudale del maschio diritta. a<ulamente conica, apice acu- 
tissimo: bolsa mollo larga: IO jiapille, delle ((uali i! preanali e 7 
liostanali e di (pieste le 4 che stanno ai lati dell" ano sono grandi 
e gonlie a guisa di palloncini. Ventosa grande con anello calloso. 
Estremità caudale della femmina diritta, acutamente conica e coi- 



V apict' ]jiiro acuto: vulva nella jiailc ixtstciiore dt'l čoijio. ahjuaulo 
pioniiuenle. 

Dicholophas Marcgmfi. \\\\\i. (Biasik-i. Inleslino. 

10. Heterakis flexuosa Schnoidor. (Tav. IV. li|i. \).: lav. 
IX. tig. 43.1 

Schneider. Monographie d. Neiiiatod. 186G. pag. 1± lav. 111. Iììì. 17. 

(;f 40 inni.. C 56 min. 

Bocca e tre hibbra eguali in grandezza, ma differeiiLenienle 
sviluppate; proviste di piastre anteriori, medie v posteriori: le 
medie e le posteriori di t'orma ovale con uno s])azi(t libero Ira 
loro. Borsa poco sviluppata; 10 papille. 

Crotalus sp. (Brasile). Inte.stino. 

11. Heterakis tenuicauda Linslow. (Tav. IV. lig. lo.i 

Liuslow. Ardi. f. Natiirg. VX 18N:;. [lay. "l'.VS. lav. VII. Ili;. ^Hr. lav. 
Vili. tig. 27. 

Lin.slo\v. Vermi: viaiiijio KedUclieiiko. llav. ìliij^ìu). Mosca I88(i. pag. 
17. lig. !Ž6, 27. 

(j^ :ž^ mm.. C 14 mm. 

Capo arrotondato con tre labbra poco sporgenti : esofago 
'/s^ della lungliezza totale del corpo. Borsa larga: ventosa molto 
grande, provista di una piccola scannellatura; 12 papille delle 
(juali 4 grandi vicino 1" ano. altre i^ (piasi aderenti sopra e sotto 
dell' ano, 4 piccole all' apice caudale ed infine :2 piccole avauti 
la ventosa. Spicule due, .subeguali (0-98, 0-96 mm.). 

Ferdix graeca (Turkestan). Intestino. 

12. Heterakis borealis Linslow. (Tav. IV. {"v^. 11.) 
Linslow. Arch. f. Naturg. ÒO. 188i. pag. 131. tav. Vili. lig. 11'. 
Lunghezza 45 mm. 

Spicule lunghe o*0 mm.. il sinistro debohiienle curvo, il 
destro coli' estremità piegata ad uncino; 10 papille delle quali 
una molto prominente vicino all' ano, i^ preanali e 7 ali" a|Mce 
caudale, di.sposte in due gruppi. 

Lagopus nmtus. Intestino. 

13. Heterakis longecirrata Linstow. (Tav. IV. tig. 1:2.) 

Linslow. Areh. f. Naturg. io. 1870. pag. 17.i. tav. XL fig. 23. 
(f 30 mm. 

Cute striata traversai mente con disegno particolare. Capo 
con tre labbraben distinte e separate ed ognuna con una piccoln 



i'84 

jtiipilla; esofago Vn '-^t,''^'^ hiiiglu'ZZi. lotak': \) papille delle quali 
:ì pie — e po.staiiali; spiciile mollo luiiglie {'II. ì\) unii.). 
Tutta la .supeititie del coipo é provista di papille, disperse ir- 
leirolanueute. 

Geoiìeìia sp. lulestiiKj. 

14. Heterakis dispar Zeder. (Tav. V. Vv^. V.ì.) 

Molili. Wiener Sitzsber. XXX. 185S. ]nv^. LjU. 
Diesi 11. y. Wiener Sitzsber. XLII. 1800. pag. 61-:;. 
Dies i ni:. Wiener Sitzsber. XLIII. 1S(J1. pag. -274. 
Moiin. Denkscbr. Wiener Akad. XIX. 1861. pag. iJUl. 
Schneider. Monographie d. Neiuatod. 1866. pag. 75. lig. 
Ascari.s <ìitiiHtr, Üiesing. Syst. Hehii. II. 18.")1. pag. 149. 

\V e d 1. Wiener Sitzber. XVII. IS-V). p. 302. tav. 1. lig. i— ó. 

cf il luin., - IG min. 

Bocca a tre labbra molto piccole: membraiiu lalerale mollo 
larga nella regione cervicale: lU papille; ai lati dell" apertura 
anale .si o.sservano due esiiair-^ioni rotonde, clie potrebbero es.sere 
paiiille. Vulva di.staiile 7 mni. dall' apice caudali' i' circondata da 
ingro.ssameiiti della cute. 

Alias boschas domestica. Anas canadtnsis. Anas Iciicopsis, 
Anas nioschuta. ^Lnas tadorna. Anser cinereus. Sarnia passerina 
Keys, bite.stino. 

lo. Heterakis vesicularis FrOblicb. (Tav. V. lig. li.) 

Molin. Wiener Sitzsl)er. XXX. 1858. i)ag. l.'iO. 
Molin. Wiener Sitzber. XXXIII. 18.58. pag. ii98. 
Molin. Wiener Sitzsber. XXX Vili. 18-59. pag. iJ4. 
Diesi ng. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 6io. 
Diesi ng. Wiener Sitzsber. XLIII. 1861. pag. 271- 
Molin. Denkscbr. Wiener Akad. XIX. 1861. pag. 290. lav. X. lig. 1. 
Schneider. Monograj)bie d. Neniabid, I.S()6. pag. 76. lav. IV. Hg. 2 :'.. 
Linstow. Arcii. L Naliirg. 49. 1883. pag. 292. 

Linstow. Vermi: viaggio F'edtschenko (lav. ro.sso) Mosca. 1886. |)ag. 16. 
l'arona. Elmintologia .sanla. Cìenova. 1887. pag. 74. 
Slossich. Hull. Soc. Adriat. Trie.ste. X. 1887.1). 187. tav. XIL lig .50 51. 
llHeraìds [»npillosa, (larruccio. Bull. W. Accud. Medica, Moina Xll. 
1886. i.ag. 29:5. 

Ascari» vesicularis, Laiiiark. Aniin. s. veri. 2. edil. Ili 181-0. pag. 651. 

Die sing. SysI. Helm. II. 1851. pag. 148. 

W ed 1. Wien. Sitzsber. XVII 18.5.5. pag. :J03. tav. I. fig. 6. 

W odi. Wien. Sitzsber. XIX 18.56. pag. ;56. tav. I. fig. 6. 

Lci.lv. Pn.cecd. Akad. NaI. Se. l'biladelpbia. 1886. 
pag. ;ui. 



2S') 

(f 7 inni,. C 10 mm. (Schneider). 

(^ DG mm.. "^ 10-8 mm. (Linstow). 

(^ 8— 1:^ mm., 9 11 — l:^ mm. (Paroiin). 

rf 10 — 12 mm.. C 15 mm. f'Stossich). 

II rorpo va gradatamente assottigliandosi a tutte e dne 
r estremità, restando nel mezzo alquanto panciuto. Bocca a tre 
Inbbra eguali, molto piccole ed arrotondate. Estremità caudiilc 
del maschio diritta, acuta, con borsa profonda; 12 papille allun- 
gate, delle quali tre appartengono ali" apice caudale, 6 ali" ano 
2 alla ventosa ed una viene a .stare fra il primo e secondo gruppo: 
le due spicule sono debolmente arquate, alate e con l'estremità 
uncinata. Estremità caudale della femmina diritta, con apice acu- 
tissimo ; vulva nel mezzo del corpo. 

Gallus domesticiis (Europa comune. Turkestan), Meleagrìs 
(jallopavo (Europa). Phasiamis colchiais L.. Phas. picfuš ]j.,P1ios 
ni/cthemerus L.. Numida meleaijris L.. Pavo crisfatus L.. Tctrao 
urogallus L., Tetrao bonasia I^., Tetrao lagopus, Perdix cinerea 
Briss., Pcrd. saxatilis, M. W., Coturnix dactt/Usonans Mevei-. Ortì/x 
virginianus Gould. (Florida). Otis tarda L.. Otis tetrax L.. Ana^ 
hoschas dom. (Europa, Turkestan). Anas tadorna L.. Chenopi^is 
atrata. Lagopiis mutus T^each. Intestino cieco. 

16. Heterakis valvata (Tav. V. fìg. 15.) 

Schneider. Monographie ri. Nematod. 18()H. pai«'. 7fi. fig. 

cf 10 mm.. C 15 mm. 

Capo e tre labbra piccole. Borsa molto profonda ; 11 jinpille 
il margine anteriore dell' apertura anale nel maschio è provisto 
di un proces.so triangolare ventiliforme. 

Crypturus cupreus (Brasile). Intestino cieco. 

17. Heterakis alata Schneider (Tav. V. fig. 10). 

S <• il n e i d r. Monograpliie d. Nematod. ISfiH. pag. 7fi. fig. 

(5^ 17 mm., C 2Ì5 mm. 

Capo a tre labbra piccole. Membrana laterale larga e l'o- 
busta nella parte anteriore, in guisa che il collo apparisce di 
molto allargato: 1) papille: la ventosa viene coperta dai margini 
della borsa. 

Tinamua sp. (Brasile). Intestino ? 



is. Heterakis arquata Scliiicidci-. (Tav. V. ti^-. 17.» 

S (• Il 11 (■ i il (' r. Alonosrapliie d. Nomnlodeiì. ISCtCi. pnp. 77. liti. 

(-f :22 iiini.. ^ 'W iiiiii. 

(lapn a tr(> lal)l)i-a molto piccole. Hoi'sa pi-ofourla: l!>]inpillc. 

Crupkirus cnprciis (Brasilo). Iiite.stino. 

!'•». Heterakis longecaudata Linstow. (Tav. VI. il«', isj 

Li II stow. Aldi. f. Natiirg. 4-"). 1S7<.I. püL;'. \li. tav. XI. Cilt. ±L 

cf S'i 111111.. ^^ S-*.) mm. 

Bocca tiilabiata. con un corto vestibolo: esofago ';^ della 
Inniriu'zza totale con un robusto bulbo jìosteriore. Estremità cau- 
dale molto luiigu ed acuminata, con due sjiicule. delle quali il 
destro luniiliissimo in confronto del sinistro (2;). ()7i mm. ). Borsa 
larga: 12 j>apille delle quali N postanali e 4 ]>reanali e di queste 
ultime i apparteng-ono alla ventosa e ± sono vicinissime ali" ano. 
Vulva quasi nel mezzo del corpo. 

Megacbiìhalon maleo. Intestino. 

20. Heterakis spumosa Scbnoidei-. (Tav. \'f. lig'. ID.) 

S e II n p i il f r. MonoLirapliie d. Neiiiatod. 18()<>. pa;;. 77. tij^. 

(f 7 mm.. ^ *.) inni. 

Capo a tre ]ab))ra molto piccole. . La membrana laterale 
princi])ia a })iccola distanza dal capo; daprima lai-ga, va gi'adata- 
metite assottigliandosi tino ali" estremità caudale. Borsa con Ire 
rigontiamenti : 9 papille. Vulva nel mezzo del cor|)o. 

Mus deeumaniis (Berlino). Intestino cieco. 

il. Heterakis uncinata Buidolphi. 

S r- il n e i d e r. Mono^'iaphio d. Nematoden. 186(). pag. 73. 
Ascaris uncinata. Diesine.'. Sy.4. Helni. fi. 1S.")1 pag. 147. 

(^ IH mm., 9 10 mm. 

Capo a tre labbra. La membi-ana laterale principia ad '., 
della lunghezza. Borsa mancante. Distribuzione delle papille probabil- 
mente eguale a quelle del H. retusa. 

Cavia aperea. C. Pacca (Brasile), hitestino cieco. 

•2d. Heterakis turgida Schneider. (Tav. VI. lig. !>().) 
S «■ Il II e i d e r. Monograpliic d. Nonialnd. \Si\t,. pa^'. 77. li;.'. 
(f 7 mm., C 10 mm. 



287 

i'ùxpiì a tre labbra i)icc.ole. Borsa inaiicante: S papille, delle 
([iiali le postanali sono disposte assinietrifainenle. Vid va nel mezzo 
del eoipo, alquanto sporiiente. 

Ameiva Teguixin (Brasile). Intestino cieeo. 

23. Heterakis compar S( brank. 

Ascariš rompar. L a in a r k. Anini. s. vert. "2. edit. III. ISiO. pny. (>.i(i. 
DiesiiiK. ^yst. Helm, II. 1801. paji. ITO. 
Wedl. Wiener Sitzsl)er. XVII. 18ò.->. paj-. 305. 
W e d 1. Wieher Sitzslier. XIX. 1850. p 3(i. tav. I. tlt;'. 4. 
Moli n. Wiener Sitzsber. XXXIII. 1858. pag. 2i»7. 
Diesine-. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag- 063. 
Diesing. Wiener Sitzsber. XLIII. 1801. pa^. 277. 
Mol in. Denksfhr. Wiener Akad. XIX. 1861. pa^. 287. 
Le ili y. Procee.l. Akad. Nat. So. Philadelphia. 188t;. 

^ :U;— 4<Š inni., e S4— 0('> nnii. 

Capo a labbra rotonde, ognnno provisto di una papilla cen- 
trale, riorpo striato densamente. Estremità caudale del maschio 
diritta, troncata obliquamente: ventosa circondata da un circolo 
di piccole papille e di due serie laterali di quattro papille: cosi 
pure l'apertiu'a anale è adornata da un circolo di piccole papille, 

Perdix cinerea Briss., Caccahifi saxatilis M. V.. Coturnix 
dadi/lisonans Meyer. Ortt/x virginiann^ (ìould. (Florida). Tetrao 
urogallua. T. lagopus. Intestino. 

24. Heterakis fasciata Schneider. (Tav. VI. fip^. 21.) 

Schneider. Mono.uraphie d. Neinatod. 1S6(;. jiasi'. 78. lav. III. tij«'. 
18—2(1. 

(^ 7 mm., C \() mm. 

Capo a tre labbra, dietro le quali si osserva una specie di 
fasciatura, fomiata da un canale, aperto esternamente e festonato 
verso la parte posteriore: dietro la fasciatura principia la mem- 
brana laterale. Estremità caudale priva di una borsa: pnpille :>(► 
di.sposte a paja. Vulva prima della metà del corpo. 

Dasypus novemcinchis (Brasile). Intestmo cieco. 

25. Heterakis curvata Linstow. (Tav, VI. tìg-, 23.) 

L i n s t o w. Arch. f. Naturg. 49, 1883. pag, 29-2, tav. VII. fi«'. 24. 
Linstow. Vermi: viaggio Fedtsfhenko (lav. rnsso). Mosca, 187<i. pa^'. 
15. fig. 24. 



2SS 



(f 14 inni., C 1^-3 min. 

Il corpo V anteriormente asscjtti^li.ilo. Hocea arrotondala 
con tre prominenze lotondc, ognnna delle (piali è ])rovista di ima 
piccola papilla anteriore: esofago '/., della Inngliezza totale con 
bulbo sferico terminale: 11 papille, delle quali :2 preanali, 2 vici- 
nissime air ano e 7 postanali : ventosa debole. Estremità caudale 
della fennnina lunga acuminata : vnlva sitnnta vicino la uiot;'i del 
coi'po. 

Perdix f/racca (Turkestan). Intestino. 

'2(k Heterakis retusa Rndolphi. (Tav. Vi. flg. -2-2.) 

Schneider. Monographie d. Neniatod. IŠfUi. pap-. 7:5. lìg 
Ascarls retusa, D i e s i n g. Syst. Helm. II. IŠ.'il ));il;-. 147. 

rf Ö inm., O \() mm. 

Capo largo, con bocca priva di labbra. La membrana late- 
rale si estende tino ali" apertura anale. Estremità caudale del 
ma.scliio troncata obliquamente, con apice muci-onato: boisa 
piccola: 8 papille. Estremità caudale della femmina acuta conica. 
Vnlva distante l> mm. dall' estremità anteriore. 

Dasì/pus novemcincfna. L. (Brasile). Intestino crassa e cieco. 
lii)ei'a e chiusa in ci.^ti. 



Sezione II. Acheilostomi. 

P)0('(;a senza labbra; spicule clue più un pezzo acces- 
sorio; ventosa priva eli un anello. 

:11. Heterakis forciparia Undol^jlii. (Tav. VII. lig. 2'ì.) 

Schneide r. Mono.^raphie d. Neinatod. 1866. pag. 75. fig. 
Ascaris forciparia, Ü i e s i n g. Sy.'st. Hehu. II. 1851. pag. Ii7, 
Aararis slro»f/i/ìina. D i e s i n g. Sy.^t. Holiii. TT. tS51. pag. 1-50. 

rj" DI mm.. C 27) mm. 

Apertura orale rotonda, con ì |)a])ille: dalla bocca diparte 
un corto vestil)olo. munito di tre (lenii. Ventosa debole, elittica, 
priva di un anello coi-neo; IO papille. \'ulva prima della metà 
del corpo. 



Ž89 

Dicholophus cridatus, 111. (Brasile), Gaprimulgus ruficollis, 
Tein. (Spania), Caprim. Urutau, Caprim. JSacandua, Cuculus se- 
niculus, Chic. Tingam, Cuc. Nävius^ Tdrao Uni (Brasile), Bucco 
coUaris Latli., Bucco macrorìiynchus Gm., Bucco melanoleucos L., 
Bucco rnfivcntris Natt., Bucco striolatus Natt., Bucco Tamatia 
Teniin., Monam leucops Teinm., Mon. rubecula Wagl., Mon. tene- 
brosa Vieill., Mon. torquata Wagl., Mon. tranquilla Vieill., Perdix 
dentata Temili., Pođago nacunda Gray, Tinamus tatuapa Temm. 
Intestino tenue e cieco. 

28. Heterakis acutissima Molin. (Tav. Vili. tig. 30, 34 ; 
tav. IX. fìg. 45.) 

Subiilnfa a rittissima, M o 1 i n. Wiener Sitzsber. XL. 1860. pag. 332. 

D i e s i a g. ^Viener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 644. 
Dräsche. Zool.-bot. Gesellsch. Wien. XXXII. 
1883. pag. 120. tav. VII. fig. 11—14. 

cT 7 mm., 9 12 mm. 

Capo rotondo con 2 papille laterali e 4 sabmediane ; aper- 
tura orale piccola, esagonale; all' entrata dell" esofago esistono 
tre denti arcuati di forma particolare. Membrana laterale sottile. 
Estremità caudale del maschio subulata ad apice acutissimo ; 
ventosa grande, allungata. Spicule due, molto lunghe ed alquanto 
curvate ; alla base due piccoli organi accessori ; 10 papille, delle 
quali 5 preanali e 5 postanali. Estremità caudale della femmina 
diritta, subulata, ad apice acutissimo ; vulva nella parte posteriore 
del corpo. 

Strix atricapilla, Cuculus seniculus. Intestino, ventricolo. 

29. Heterakis perarmata Batzel. (Tav. IX. fìg, 44.) 

Ratzel. Arch. 1'. Naturg. XXXIV. 1868. pag. 150. tav. IV. fig. 8—11. 

cf 6—7 mm., 9 8 — 10 mm. 

Esofago provisto di una doppia armatura; una all' entrata 
formata da tre curti pezzi curvati, 1' altra nel bulbo esofageo 
composta di tre dentini semilunari. Spicule due, molto lunghe 
(2'5 mm.), terminanti in punta; alla loro base un pezzo acces- 
sorio. Ventosa con anello calloso. 

Tarsius spectrum Geoffr. Intestino. 

30. Heterakis praecincta Dujardin. (Tav. VII. fig. 26. 
tav. VIII. fig. 31.) 

19 



290 

Stelmiìis praeciiìcfus, liie^iny. Syst. Helm. II. IS-M. pai;'. tii(j. 
, , Mol in. Wiener Sitzsb(M-. XXX. 1858. pag. 1.53. 

fl „ Diesing. Wiener Sitzsber. XLII. 18()(). pag. 651. 

Die sing. Wiener Sitzsber. XLIII. 1861. pag. 275. 
, „ Molin. Denkschr. Wien. Akad. XIX. 1861. pag. 

310. tav. XIII. fig. 1—4. 
Dräsche. Zool.-bot. Gesellsch. Wien. XXXII. 1883. 
pag. 123. tav. VII. fig. 15—19. 
^ „ Carus Prodr. Faunae Medit. I. 1884. pag. 173. 

(j^ 15 iiim. 9 20 mm. 

Capo arrotondato con margine cerciniforme, 4 papille sub- 
mediane e 2 piccole prominenze laterali a forma di dente; aper- 
tura orale larga, con margini labbiali interni finamente crenati. 
L' esofago viene formato da 4 fasci musculari molto robusti: 
all' entrata di esso si osservano due lamelle chitinose di forma 
rombica. Estremità caudale del maschio curva a spirale, con apice 
conico; ventosa priva di un anello calloso; avanti 1' apertura 
anale si osserva un processo liguliformc: .spicule due eguali, 
grandi (M2 mm.) con ali larghe ed apice uncinato; alla base 
delle medesime si osserva un piccolo organo accessorio ; 1 1 papille, 
delle quali 7 preanali e 4 postanali. Vulva nella paiie postorioi'c 
del corpo. 

Conger vulgaris (Adriatico). Intestino e cavità addominale. 

31. Heterakis fusiformis Molin. 

Dacnitis fusi/ormis, Mol in. Wiener Sitzsber. XL. 1860. pag. 344. 

„ p Diesing. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 651, 

Drascbe. Zool.-bot. Gesell. Wien XXXII. 1883. 
pag. 124. tav. VII. fig. 20. 

9 2—5 mm. 

Presenta nella formazione della bocca gli stessi caratteri del 
H. praecincta; alla parte posteriore dell' apertura anale si osser- 
vano due piccole papille, disposto simetricamente. 

Platessa flesus L.. Intestino. 

32. Heterakis foveolata Rudoiphi. (Tav. VII. iìg. 27.) 

Schneider. Monographie d. Neniato<l. 1866. ])ag. 74. tav. IV. Iìg. 1 

(la rus. l'rodr. Kaun. Mediterr. I. 1884. pag. 17.3 

Cìtcullanus foveolatus, Diesing Syst. Helin. II. 1851. pag. 2iO. 

, Diesing. Wiener Sitzsber. XLIL 1860. pag. 713. 

, heterochrous, Ben eden. Vers, intestin. 1861. pag. 272. 



291 

Dacnitts heterochrous, B e n e d e n. Vers intestili. 1861. pag. 272. 

CuctiUanus esuriens, Molin. Wien. Sitzsber. XXXVIII. 1859. pag. 26. 
Die sing. Wien Sitzsber. XLII. 1860. pag 649. 
„ „ Ca rus. Prod. Faunae Mediterr. I. 1884. pag. 173. 

cT 10—11 mm., 9 12—14 mm. (Beneden). 

(f 15 mm., 9 20 mm. (Schneider). 

Corpo bianco, cilindrico, molto assottigliato posteriormente. 
Capo sferico, più grosso del corpo. Bocca elittica, in posizione 
dorsoventrale, circondata da una specie di labbro robusto con 
inargini fìnamente dentellati; papille cervicali 6 e di queste le 
submediane bitorzolute. Ventosa priva di un anello corneo ; borsa 
mancante; 10 papille, di queste 8 preanali e 2 postanali. Vulva 
prima della metà del corpo, alquanto prominente. Viviparo. L' 
esofago è corto, a pareti molto robuste e forma una specie di 
bulbo posteriore privo di apparato denticolare ; 1' intestino è for- 
mato di cellule poliedriche, uninucleari, con protoplasma ricco 
di granulazioni rifrangenti ; dall' estremità anteriore dell' intestino 
diparte un sacco cieco, che si rivolge verso la bocca. 

Phycis mediterr aneus, Dentex vulgaris, Solea vulgaris, Platessa 
vulgaris, PI. limanda, PI. flesus. Attaccato fortemente alle pareti 
interne dell' intestino e, causa una perforazione delle medesime, 
anche nella cavità addominale. 

33. Heterakis distans Rudolphi. (Tav. Vili. fìg. 28, 32.) 

Schneider. Monographie d. Nematod. 1866. pag. 73. tav. III. fig. 10. 

Ascaris distans, Die sing. Syst. Helm. II. 1851. pag. 146. 

(f 25 mm. 

Apertura orale triangolare, con sottile lembo membranaceo. 
Estremità caudale del maschio debolmente curva, con borsa poco 
sviluppata ; ventosa elittica, priva di un anello corneo ; 1 1 papille. 

Rapale Jacchus Geoffr., Hap. chrysoleucos Natt. (Brasile), 
Jacchiis melanurus, Jac. hicolor, Cebus cahgatus , Cercopithecus 
sabaeus F. Cav., Cere, fuiiglnosus Geoffr. Intestino. 

34. Heterakis papillosa Molin. (Tav. VII. fig. 24.). 

Molin. Wiener Sitzsber. XL. 1860. pag. 338. 

D i e s i n g. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 658. 

Brasche. Zool.-bot. Gesell. Wien. XXXIL 1883. p. 129. tav. IX. fig. 24. 

cf 12 mm. (Molin). 

Capo arrotondato, con piccola apertura ovale e due papille 
laterali; esofago musculoso con bulbo posteriore provisto di ap- 
parato denticolare. Il collo porta due ali laterali esigue. Estremità 
caudale del maschio breve subulata; ventosa elittica priva di un 

* 



392 

anello calloso; borsa poco sviluppata: ])ai)ille (> preanali e 5 (?) 
postanali. 

Gorvus cajamis. Intestino. 

35. Heterakis suctoria Molin. (T;iv. Vili. liti. i'9. :{:{.) 

Mulin. Wiener Sitzsber. XL. 18(iO. pag. :'AÌ. 

Dicsing. Wiener 8itzsber. XLII. ISOO. pag (»43. 

Dräsche. Zool.-bot. Gesellsch. Wien. XXXII. 1883. pag. ll'i. luv. VII. 
iig. 5—10. 

cT 12 mm., 9 15—20 mm. 

Capo con 6 — 2 papille laterali e 4 snbmediane: apertnni 
orale esagonale con 6 labbra piccolissime : esofago con bulbo 
posteriore provisto di apparato denticolare. (^orpo filiforme den- 
samente striato e provisto di una membrana laterale, la quale 
termina al bulbo esofageo. Estremità caudale del mascliio curva 
ad uncino e provista di una borsa poco sviluppata : ventosa 
muscnlosa, jìHva di lui anello calloso. Sjiiculc dno eguali ( liiim. ), 
tinamonle alate e con 1" estremità uncinala: alla ba.se mi jjIccoIo 
organo accessorio: 11 papille, delJe quali 5 ])reanali e H postanali. 

Caprimulgus campestris, Dicliolophus Marcgrafi (Brasile). 

30. Heterakis annulata Molin. 

Molin. Wien. Sitzsber. XL. 1800. pag. 340. 

Diesing. Wien. Sitzsber. XLII. ISfiO. pag. 643. 

Bocca terminale, orbicolare, ampia. Membrana laterale lineare. 
Estremità caudale del mascliio subulata con apice mucronato ; 
ventosa ampia, circolare ; 7 papille, 5 postanali e 2 preanali. 
Estremità caudale della femmina subulata, con apice acutissimo ; 
ai)erturH vulvare ])rominente, nella parto anteriere del coijìo. 

OpJiis saurocephalus. Intestino. 

37. Hetarakis sphaerocephala Dujaidin. 

Dacnitia spìnte) ocejìhala, Diesing. Wiener 8itzs])er. XLII. ISiiO. p. (;.">(». 
„ „ Beneden. Vers inteslin. ISfil. pag. -21il. 

ij [Mostom tun sphaerhcephalum, Diesing. Syst. Helm. II. 18") 1. \). '■Hi. 

Corpo attenuato posteriormente, arrotondato ed un \)ó più 
laigo anteriormente. Bocca in forma di una fessura longitudinale, 
circondata da due labbra mobili. Vulva sbocca verso il mozzo del corpo. 

Acipenser sturio, L., Ac. stellatus, Pali. 

Beneden, nella sua opera „Vers inte.stinaux" alla pagina 274. 
menziona il Dacnites Gadoruni da lui trovato noli" int(>stino del 
Gadus morrlma, specie che difierisce dallo „sferocefalo" iinica- 
moiite ])or mi ditt'orente sviluppo delle spiente. 



293 

Specie dubbie. 

H8. Heterakis valdemucronata Mol in. 

Ascaris valdemucronata, Molin. Wiener Sitzsber. XL. 18(iO. pag. 339. 
Di e sing'. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. p. GG?. 

Capo aliilo. a Ixx'ca l;i'ila])iata. ( lorpo anteriormente attenuato, 
nella femmina arenato. Estremità caudale del maschio conica, ad 
apice nnicronato. 

Ciconia Magliari. Ventricolo. 

oU. Heterakis attenuata Molin. 

Dacnìtis attenuata, Molin. Wiener Sitzsber. XXXIII. 1858. pag. "^OD. 

Dicsing. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 6.50. 

Diesing. Wiener Sitzsber. XLIII. 1861. pag. 275. 

„ , Molin. Denkschr. Wien. Akad. XIX. 1861. pag. 305. 

Bocca con G papille noduliformi. Corpo subcilindrico, an- 
teriormente attenuato. Vulva nella parte posteriore del corpo, con 
due labbra grandi, salienti. 

Leiiciscus cavedanus. Intestino. 

40. Heterakis squali Dujardin. 

Cucullanus Squali, Diesing. Syst. Helm. II. 1851. pag. 2i3. 
Dacnitìs Squali, Dujardin. Hist. nat. d. Hehii. 1845. pag. 27ii. 

Diesing. Wiener Sitzsber. XLIL 1860. pag. 65]. 
„ „ Ö ri e y. Termész. fiizetek. IX. 1885. pag. 105. ( ungheiese). 

Capo nero, globuloso. Corpo bianco, posteriormente atte- 
iniato; estremità caudale della femmina lunga, acuminata. 
Galeus cani?. Intestino. 

41. Heterakis rotundata Molin. 

Dacnìtis rotuvdafa, Molin. Wiener Sitzsber. XXXVIII. 1859. p. -27. 
Diesing. Wiener Sitzsber. XL. 1860. pag. 649. 
Cariis. Prodr. Faun. Mediterr. I. 1884. p. 174. 

Corpo cilindrico, densamente striato, posteriormente atte- 
iniato. Bocca bilabiata, con due serie di denti piccolissimi e due 
papille laterali situate negli angoli labbiali. Maschio lungo 4 mm. 
con 7 paia di papille coniche all' estremità caudale. 

Cantharus vulgaris. Intestino. 

4i2. Heterakis hians Dujardin. 

Dacnitis hians, Diesing. Wien. Sitzsber. XLII. 1860. pag. 650. 
tUirus. Prodr. Faunae Mediter. 1. 1884. pag. 174. 



294 

^ 15 mm., 9 23 mm. 

Corpo anteriormente poco attenuato; estremità caudale del 
maschio conica, depressa, con due serie laterali di papille: alla 
base delle spicule un piccolo pezzo accessorio triangolare. 

Conger vulgaris, Conger Cassimi Riss., Muraena helena. 
Intestino. 

43. Heterakis abbreviata Rudolph!. 

CiicuUaniis abbrrviatiis, Die sing. Syst. Helm. II. 1851. pag. :241. 
Dacnitis abbreviata^ Diesing. Wiener Sitzsber. XLII. 1860. pag. 650. 
, „ Carus. Prodr. Faunae Mediterr. I. 1884. pag. 174. 

Corpo della femmina lungo 7 — 12 mm., con estremità caudale 
diritta, ad apice breve acuto. 

Scorpaena cirrhosa. Intestino. 

44. Heterakis gracilis Linstow. 

Linstow. Arch. f. Naturg. 49. 1883. pag. 294. 

Linstow. Vermi. Viaggio Fedtschenko. Mosca. 1886. pag. 18. 

(^ 7*5 mm., 9 l'^*^ mm. 

Coda lunga acuminata. Esofago Yt della lunghezza totale 
Ventosa molto grande. 

Agama sanguinolenta (Turkestan). Bocca. 



Indice sistematico 

degli animali nei quali furono riscontrate le specie 
del genere Heterakis. 



Pesci. p- Acipenser stellatus Pali. 

Heterakis sphaerocephala Du- 

Fam. Galeidae. \ J^^^^"^" 

j Fani. Muraenìdae. 

4. Muraena helena L. 

Heterakis liìans Duiardiii. 



Gateus canis Rond. 
Heterakis Squali Dujardin 



-r, . . .j 15. Conger Cassinii Risso. 

Fam. Acipenseridac. Heterakis liian.s Dujardin. 

Acipenser sturio L. G. Conger vulgaris Cuv. 

Heterakis .'sphaerocephala Du- Heterakis ])racciiicta Dujardin. 

jardin. Heterakis hians Dujardin. 



295 



Farn. Ctjprinidae. 

7. Leuciscus cavedanus Bon. 
Heterakis attenuata Moliu. 

Fani. Gadidae. 

8. Gadus morrhua L. 

Heterakis gadorum Beneden 

9. Phycis mediterraneus Del. 

Heterakis foveolata Rud. 



I Farn. Humivagae. 

19. Agama sanguinolenta 

Heterakis gracilis LinstoAV. 

Fam. Ameividae. 

20. Tejus monitor Merr. 
Heterakis turgida Schneider. 



Fam. Pleurotiedidae, 

10. Platessa flesus L. 

Heterakis fusiformis Molin. 
Heterakis foveolata Rudolphi. 

1 1 . Platessa passer Bonap. 
Heterakis foveolata Rudolphi, 

12. Platessa limanda L. 
Heterakis foveolata Rudolphi, 

13. Solea vulgaris Quens. 
Heterakis foveolata Rudolphi 

Fam. Fristipomatidae. 

14. Dentex vulgaris Cuv. Val. 
Heterakis foveolata Rudolphi. 



Fam. Sparidae. 
15. Cantharus vulgaris Cuv. Val 

Heterakis rotundata Molin. ^7 



Fam. Triglidae. 

16. Scorpaena cirrhosa 

Heterakis abbreviata Ru- 
dolphi. 

Rettili. 

Fam. Colubridae. 

17. Ophis saurocephalus Wagler. 
Heterakis annulata Molin. 

Fam. Crotalidae. 

18. Crotalus sp. 
Heterakis flexuosa Scluieider.i 



Uccelli. 

Fam. LamelUrostres. 

21. Chenopsis atrata Lath. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 

22. Ansar cinereus Meyer. 
Heterakis dispar Zeder. 

23. Anas acuta L. 
Heterakis inflexa Rudolphi. 

24. Anas boschas L. 
Heterakis inflexa Rudolphi. 
Heterakis dispar Zeder. 
Heterakis lineata Schneider. 
Heterakis vesicularis Fröhhch. 

25. Anas canadensis L. 
Heterakis dispar Zeder. 

26. Anas leucopsis Bechst. 
Heterakis dispar Zeder. 
Anas moschata Fkm. 
Heterakis infleksa Rudolphi. 
Heterakis dispar Zeder. 

28. Anas tadorna L. 
Heterakis dispar Zeder. 
Heterakis vesicularis Fröh- 
lich. 

Fam. Ärdeidae. 

29. Ciconia maguari Temm. 
Heterakis valdemucronata 

Molin. 



Fam. Äledoridae. 

Ì30. Otis tarda L. 

Heterakis vesicularis Fröhlich 



?96 



46. 



47. 



48. 
49. 



31. Otis tetrax L. 

Heterakis vesicularis Fröh- 
lich. 
'■i-ž. Dicholophus cristatus 111. 
Heterakis Ibrciparia Paidolphi. 

33. Dicholophus marcgrafi 111. 
Heterakis laticauda Molin. 
Heterakis suctoria Molin. 

Fam. Tinamidae. 

34. Crypturus cupreus , 

Heterakis valvata Schneider, j 
Heterakis arquata Schneider.' 

35. Tinamus tatuapa Temm. 50. 
Heterakis forciparia Rudolphi.! 

36. Tinamus sp. 

Heterakis alata Schneider. 51. 

Fam. Penelopidae. ^ _, 

37. Penelope humeralis Temm. I 

Heterakis serrata Schneider. '53^ 

38. Meleagris gallopavo L. 

Heterakis iiiflexa Paidolphi. J54_ 
Heterakis vesicularis Fröhlich. | 

Fam. Megapodiidae. 55. 

39. Megacephalon maleo Temm. 
Heterakis longecaudata Lin-!. 

stow. p- 

Fam. Phasianidae. | 

40. Gali US domesticus 

Heterakis inflexa Rud. !57. 

Heterakis compressa Sehn. 1 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 58. 

41. Phasianus colchicus L. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. '59. 

42. Phasianus pictus L. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 60. 

43. Phasianus nyctemerus L. 
Heterakis vesicularis Fröhlich.öl. 

44. Pavo cristatus L. | 
Heterakis vesicularis Fröhlich. i62. 

45. Numida meleagris L. | 
Heterakis vesicularis Fröhlich. '63. 



Fam Tetraonidae. 

Tetrao urogallus L. 

Heterakis inflexa Rudolphi. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Heterakis compar Schrank. 
Tetrao Bonasia L. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Tetrao uru 

Heterakis forciparia Rudolphi. 
Lagopus mutus Leach. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Heterakis compar Schrank. 
Heterakis borealis Linstow. 
Perdix cinerea Rriss. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Heterakis compar Schrank. 
Perdix saxatilis M. W. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Heterakis compar Schrank. 
Perdix dentata Temm. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 
Perdix graeca 

Heterakis tenuicauda Linstow. 
Coturnix dactylisonans Meyer. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Heterakis compar Schrauk. 
Ortyx virginianus Gould. 
Heterakis vesicularis Fröhlich. 
Heterakis campar Schrank. 
Megaloperdix Nigelii 
Heterakis macroura Linstow. 

Fam. Columhidac. 

Columba livia L. 

Heterakis maculosa Rudol])hi. 
Colomba domestica L. 
Heterakis maculosa Rudolphi. 
Colomba gutturosa 
Heterakis maculosa Rudol])hi. 
Columba picui Temm. 
Lh'tci'akis maculosa Rudolphi. 
Columba speciosa L. 
Heterakis maculosa Rudolphi. 
Colomba talpacota Temm. 
Heterakis muculosa Rudolj)lii. 
Turtur risorius Sws. 



297 



Heterakis maculosa Rudolphi, 

64. Stictoenas arquatrix 
Heterakis maculosa Rudolph!. 

65. Geopelia sp. 

Heterakis longecirrata Lin. 

Farn. Bucconidae. 

66. Bucco collaris Latli. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

67. Bucco macrorhynchus Gm. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

68. Bucco melanoleucos L. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

69. Bucco rufiventris Natt. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

70. Bucco striolatus Natt. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

71. Bucco tamatia Temm. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

72. Monasa tranquilla Vieillot. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

73. Monasa torquata Wagl. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

75. Monasa tenebrosa Vieillot. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

75. Monasa rubecula Wagl. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

76. Monasa leucops Temm. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

Farn. OmuUdae. 

11. Cuculus seniculus Lath. 
Heterakis acutissima Molin. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

78. Cuculus naevius Lath. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

79. Cuculus tinguapu Natt. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

Farn. Psittacidae. 

80. Plictolophus leucocephalus L. 

Heterakis truncata Rudolphi, 

81. Chrysotis festiva L. 
Heterakis truncata Rudolphi, 

82. Psittacus aestivus L. 



Heterakis truncata Rudolphi. 

83. Psittacus aracanga L. 
Heterakis truncata Rudolphi. 

84. Psittacus ararauna L. 
Heterakis truncata Rud. 

85. Psittacus dominicensis L. 
Heterakis truncata Rud. 

86. Psittacus leucotis Licht. 
Heterakis truncata Rud. 

87. Psitacus macao L. 
Heterakis truncata Rud. 

88. Psittacus pertinax L. 
Heterakis truncata Rud. 

,89. Psittacus phoenicurus Natt. 
Heterakis truncata Rud. 

90. Psittacus pulverulentus L. 
Heterakis truncata Rud. 

91. Psittacus purpureus L. 
Heterakis truncata Rud. 

92. Psittacus sulphureus L. 
Heterakis truncata Rud. 

93. Psittacus vinaceus Neuwied. 
Heterakis truncata Rud. 

94. Pionus menstruus Wagl. 
Heterakis truncata Rud. 

95. Conurus pavua Gray. 
Heterakis truncata Rudolphi. 

96. Conurus solstitialis Less. 
Heterakis truncata Rudolphi. 

Fani. Caprimulgidae. 

97. Caprimulgus ruficollis 'JYmm. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

|98. Caprimulgus nacandua 

Heterakis forciparia Rudolphi. 

99. Caprimulgus urutau Lair. 
Heterakis forciparia Rudolphi. 

100. Caprimulgus campestris 
I Licht. 

Heterakis amblymoria Dräsche 
Heterakis suctoria Molin. 

Fam. Corvidae. 

101. Corvus cajanus L. 

Heterakis papillosa Molin. 



Ž98 



Farn. Strigidae. 

102. Surnia passerina Keys. 
Heterakis dispar Zeder. 

103. Strix atricapilla Natt. 
Heterakis acutissima Molin. 

Mammiferi. 

Farn. Dasypoda. 

104. Dasypus novemcinctus L. 

Heterakis fasciata Schneider. 
Heterakis retiisa Rudolphi. 

Fani. Suhimgulata. 

105. Cavia aperea L. 

Heterakis uuciiiata Kiidüli)bi. 

106. Coelogenys paca L. 

Heterakis uncinata Ru(loli)]ii. 

Farn. Bluridae. 

107. Mus Decumanus Pali. 
Heterakis spumosa Schneider, 



Farn. Chiromysidae. 

108. Tarsius spectrum Geoffr. 
; Heterakis perarmata Ratzel. 

! Farn. Hajialidae. 

Im)'.). Hapale bicolor Wagn. 

Heterakis distans Rudolphi, 

110. Hapale crysoleucos Natt. 
Heterakis distans Rudolphi. 

111. Hapale melanura Kühl. 

I Heterakis distans Rudolphi. 

Farn. Pithecidae. 

112. Callitrix caligatus Wagn. 
Heterakis distans Rudolphi. 

Farn . Cercopithecidne. 

ll:i. Cercopithecus fuiiginosus 

Geoffr. 
Heterakis distans Rudolphi. 
114. Cercopithecus sabaeus F. 

Guv. 
Heterakis distans Rudolphi. 



Indice. 



Ascaris compar 287 

„ dispai- 284 

,, di stans 291 

„ forciparia 288 

inflexa 279 

, latica a da 282 

, maculosa 281 

„ perspicillum 279 

r e t u s a 288 

, strongylina 288 

„ truncata 281 

„ uncinata 286 

„ valdemucronata. 293 

, vesicularis 284 

C u e u 11 a n u s a b b r e v i a t u s . 294 
„ foveolatus.. 290 

„ heterochrous 290 

Squali 293 

Dacnitis abbreviata 294 

„ attenuata 293 

„ e s u r 1 e n s 291 

„ fusiformis 290 

^ heterochrous... 291 

„ g a d r u m 292 

h i a n s 293 

„ rotundata 293 

,, sphaerocephala 292 

Squali 293 

Heterakis abbreviata Rudolphi .... 294 

, acutissima Molin 289 

„ alata Schneider 285 

,, amblymoria Dräsche .... 282 

, annulata Molin 292 

„ arquata Schneider 286 

, attenuata Molin 293 

boreahs Linstow 283 



Pag. 

Heterakis compar Schrank 287 

„ compressa Schneider . . . 280 

„ curvata Linstow 287 

„ dispar Zeder 284 

„ distans Rudolphi 291 

„ fasciata Schneider 287 

, flexuosa Schneider 283 

„ forciparia Rudolphi 2'^S 

„ foveolata Rudolphi 290 

„ fusiformis Molin ...... 290 

„ gracilis Linstow 294 

„ gadorum Beneden 292 

„ hians Dujardin 293 

„ intlexa Rudolphi 279 

laticauda Molin 282 

„ lineata Schneider 280 

„ longecaudata Linstow . . . 286 

longecirrata Linstow. . . . 283 

„ macroura Linstow 280 

„ maculosa Rudolphi 281 

„ papillosa Carr uccio 284 

„ papillosa Molin 291 

„ perarmata Ratzel 289 

„ praecincta Dujardin .... 289 
„ retusa Rudolphi 288 

rotundata Molin 293 

„ serrata Schneider 282 

„ sphaerocephala Dujardin 292 

„ retusa Rudolphi 288 

., rotundata Molin 293 

. , serrata Schneider 282 

, sphaerocephala Dujardin 292 

, spumosa Schneider 286 

, squali Dujardin 293 

suctoria Molin 292 

tenuicauda Linstow 283 



300 



Pag. Pag. 

Heterakis truncata Rudolphi 281 Heterakis vesicularis Fnihiich 284 

, tui-gida Schneider 286 i p h i o s t o ni u m s p h a e r o c e- 

, uncinata Rudolphi 286 \ p h a 1 u m 292 

„ valdemucronata Mohn . . 293 S t e 1 m i u ? p r a e c i n c t u s 290 

valvata Schneider 285 S u h u 1 n r a a r u t i .< s i ni a . . . . 289 



Spiegazione delle figure. 



Le ligure (hil 1 — 30 rappresentano Y estremità caudale del maschio, dal 
;31 — 34 la projezione orizzontale della bocca e dal 3") -43 il labbro superiore 
visto inteinaniente. 



Fig. 



1. 


Heteraki: 


s intlexa .<( 


Bcondo Linstow. 


2. 


, 


lineata 


, 


„ 


3. 




macroura 


„ 


„ 


4. 


, 


truncata 


^ 


Schneidei- 


.5. 


, 


maculosa 


^ 


, 


f). 


,, 


serrata 


„ 


, 


1 . 


^ 


amblymoria 


, 


Dräsche. 


.s. 


, 


laticauda 


, 


, 


9. 


^ 


tlexuosa 


_ 


Schneider 


10. 


^ 


tenuicauda 




Linstow. 


11. 


j. 


borealis 


. 


. 


12. 


^ 


longecirrata 


_ 


^ 


13. 


, 


dispar 


„ 


Schneider. 


li. 




ve-sicularis 


„ 


» 


1."). 


^ 


valvata 


„ 


„ 


l(i. 


„ 


alata 


n 


„ 


17. 


„ 


ar([uata 


, 


., 


18. 


, 


longecaudat; 


1 , 


Linslow. 


19. 


_ 


spuniosH 


., 


Sciineider. 


20. 


. 


turgida 




„ 


21. 


, 


fasciata 


, 


, 


22. 


, 


retusa 


, 


„ 


23. 


j, 


curvata 


. 


Linstow. 


'2i. 


, 


papillosa 


. 


Dräsche. 


25. 


, 


lorciparia 




Schneider. 


26. 


^ 


praecincta 


. 


Dräsche. 


27. 


« 


foveolata 


,, 


Schneider. 


28. 


n 


distans 




„ 


29. 




suctoria 




Drasclie. 


30. 




acutissima 


. 




31. 


„ 


praecincta 


,, 


,, 


32. 


j 


distans 




Schneider. 



Glasnik hrv. nar. driižtva. God. II. 



Tab. III. 






Ì O 



'O-' 






:>:^ 



® 



1 i /^ 

> r 



^x/ 



1 1 



(/ 



\< ?i 
' '\ li 



<^-^. 



-^N 






r^ 



n\ 



d- 



é' % 






■> 



^' 



i) 



O, i/ 



■\ O 

5 Y 



o 



o 



o^^^=^^o 



6 '"^^ Sf 



Glasnik hrv. nar. družtva. God. II. 



Tab. IV. 



-(5>. 




mir.) 



Q\ 



§ 






\/^ 



J 



¥ 



-^ .<-^--Cv 



© 



s i i )j 







© 



c V' -./ 



o 









X 













(S) 



/ \ 



X fc 



_ ^ 

> ® < 



"-C 



/ 






1^ 



© 



V 




12 



© 



\ © ^. 
\© ©/ 



Glasnik hrv. nar. družtva. God. II. 



vX^ 









\^" 






\ ! 



•^ 









;^t. d^^7 



15 



■^^1 



^ 



i()i 



V 



i c^' 






\ (r\o o/^ / 
\ \ / / 



\ 



14 






hl 
kl 



ini 



u 







li )i 



I / 



O v^^x- O 









•b 



\ / 

V 



Glasnik hrv. nar. družtva. God. II. 



Tab. VI. 



Vp::^-^ 






Jr 



4 I 






// 



L 






C 



-/"V/o 



K 



^ V 



■^ 



"=^ 



H 






® ® s 

i 
■\ 



20 



V </ 
V 



21 






^ « "/ 




i ® 



22 



(2) 


©/ 


© _-_ 


s / 


\ 


O ' 




a/ 


,0 ®/ 
\0 {=) 
',© ' 
\®0/ 


V 






Glasnik hrv. nar. družtva. God. II. Tab. vn. 



A .- ■ 

-- i S i 

! V ' - i 

' , o o 



St 9o ^ < 



?- 



'2" — 



®i 



V® 

24 'N 



n 



' c 




■' o 


^ 


l; 


O'' 



26 <> 0; 



< 

25 <, ^> 

< > 



^® ©,-V' ^. > 



s <> 



Cv 








(i 


.^ 


27 Ic 


-i* 



Glasnik hrv. nar. đružtva. God. II. 



Tab. Vili, 






^^^ w:<^ 



^-^^ 



■^'j 



o^ \ 



w70^0>, 



2S 



■? 


tì 





a 


'■<::: 


f^ 


^0 






i-^ 



-O' 



29 



/•■) ^?)' 



^ 



C. 



c ^ 









31 



»X 



32 



30 



® (§) 

© 

V'- 






\ 



I: 



33 



f® ^ ®i 
34 



Glasnik hrv. nar. družtva. God. II. 



Tab. IX. 



35 



"\ 






l\ 






37 



36 






':^ i 






38 

vr 



A/i^ 



■X h 



\-- 



39 



40 



/■--s. 



\ /■.■■■'■' 



41 






42 









43 






45 



44 



.9: 

I! \ 












"f 
S 



V 



301 



Fig. 33. Heterakis suctoria secondo Dräsche. 

„ 34. „ acutissima ,, „ 

„ 35. .. inflexa Schneider. 

„ 36. „ lineata .. „ 

„ 37. „ compressa „ „ 

„ 38. „ truncata ,, „ 

„ 39. „ maculosa „ „ 

„ 40. „ serrata „ „ 

, 41. „ amblymoria ,, Dräsche. 

„ 42. „ laticauda „ „ 

„ 43. „ flexuosa „ Schneider. 

„ 44. „ perarmata ; armatura all' entrata dell' esofag'O, 

Ratzel. 

„ 45. „ acutissima; parte anteriore del corpo coi d 

entrata dell' esofago : projezione orizzontale, secondo Dräsche. 



seeomlo 
enti a 1- 



RAZNE VlESTI. 

Potres i meteor u Karlovcu. Dne "žd. listopada l. ^. opažeii 
je u Karlovcu u pet sati i 23 časa (po karlovačkom podnev- 
nikii) u jutro potres obične jakosti, (kako no se trese kuća, ako 
prodju topnička kola ulicom, ovaj potres trajao je vrlo kratko 
vrieme, naime: 1 — 2 časka (sekunde). Ja sam bio sasvim budan, 
ali okolica mi je vrlo nemirna bila i niesam u prvi mah mislio, 
da sam dobro pogodio smjer potresa naznačiv ga zapadnim. 

— Tada sam ležao na divanu za spavanje okrenjen glavom prama 
zapadu a nogama prama iztoku, i mogao sam sasvim tačno čuti, 
kako je najprije zaškripao prozor kraj moje glave a onda onaj 
pri nogama na južnoj stieni mojega .stana. Odmah poslije toga 
digoh se, da ustanovim vrieme i podjoh do prozorn na južnoj i 
iztočnoj strani, da vidim, da li se nišu i oni prozorni podpirači. 
Na južnoj strani moglo se je zamietiti, da se nišu rečene kvake 

— ali u smjeru jugozapadnom, a kod onih na iztočnoj strani 
niesam opazio nikakovo nihanje i to me je nešto smelo u mojem 
smjeru već prije označenom ; na svjetiljci koja je sasvim prosto 
nad stolom visjela, niesam takodjer mogao opaziti, da se niše. 

Vjerodostojni motrioci zasvjedočiše mi ipak, da je potres 
došao od zapada i otišao k iztoku, kako sam i ja opažao. Niti 
za vrieme potresa, a niti poslije niesam čuo ali baš ništa o onome, 
što mi kazivaše nekoji moji suopažači. — Tako mi privoviedaše 
opažač rakovački (go.sp, profesor Srećko Jurandić), da je čuo 
poslije potresa neku podzemnu tutnjavu, — nalik onoj, kada 
no se spu.štaju kola s brda ili pako daleko negdje grmi, g. J. 
još pridoda k svojemu izpoviedanju, da se je i njegov krevet po- 
makao u rečenom smjeru za 1 — 2 milimetra. Isto izjaviše mi i 
gosp. Filous pi. Veruić-Turanski, vlastelin gričanski ; naime rečeni 
gospodin desio se toga jutra na svojem dvoru i tvrdi pod pri- 
segom, da je potres imao zapadni smjer i bio dosta jak (t. j. 
jači nego li karlovački po mojem kazivanju), pa da je popraćen 



303 

podzeiiiiioni lutiijavoni, luilik tutnjavi dima kada :^uklja iz dim- 
njaka parniii kola ili tutnjavi lokomotive kada ide .srednjom br- 
zinom. — Sam potres, a još više ona podzemna tutnjavina, bilo 
je jedno uz drugo, — kaže gosp. pl. Vernić — toli čudnovato i 
žestoko, da je strop u njegovoj sobi silno škripao (nu nije mogao 
poslije toga opaziti nikakvih vidivih tragova) i da se je uslied 
toga ono nekoliko seljaka, što su spavali u dvoru probudilo. 

U ostalom, koliko se je preko dana 23. listopada razprav- 
Ijalo i govorilo o minulom potresu, tim većma zanimaše već na 
večer karlovački sviet pojav, koji se je sbio u četiri sata i 15 
časa nad Karlovcem i u okolici karlovačkoj. 

Množina očevidaca, koji su se desili toga dana (t. j. 
23. listopada u nedjelju) oko 4 sata i 15 časa posile podne pod 
vedrim nebom pripoviedaše mi o sliedećem prirodnome pojavu. 
— Dvojica očevidaca (gospoda profesori Gjuro Fridrich i Albert 
Vučak) kažu, da su u rečeno doba hodajući putem na plateau 
Sdihovac čuli nekakovo pucanje — pa im se činjaše kao da 
pucaju vojnici na nišan u Jadikovcu u šumi Kozjaci: ali pošto 
je bila nedjelja, pa o kakovoj vojničkoj vježbi niesu mislili, okre- 
nuše pogled prama nebu u vis, potaknuti opetovanom pucnjavom 
i opaziše ne malo začudjeni, kakovih pet stupnjeva od zenita 
i isto toliko od podnevnika u zraku gustu plavo-suru maglu- 
sinu, — dim, nalik oveliku oblaku-hrpnjaku. Za ovim po- 
javom sliedila je nekakva podzemna tutnjavina uz zujanje poput 
vjetra kada huji i grmljavina kao kad se spuštaju kola s brda. 

U opisivanju ovih pojava razilaze se u koječem navedeni 
kazivaoci. 

Dočim naime jedni potvrdjuju, da su čuli onu tutnjavinu 
(gospoda profesori Dragutin Levar i Franjo Valla) u Basarovom 
i Dubovačkom brdu hodajući dubovačkim drvoredom u Karlovac. 
Dr. Ivan Banjavčić i Janko Modrušan, koji su se desili na Mühl- 
bau erovom Ljubnikovcu, kažii da su čuli u onomjestnih brdinah 
i Petar M. A. Lukšić i gospodja supruga, koji su silazili sa šva- 
račke gradine Senjskom cestom prama Karlovcu, u švaračkom 
brdu i dalje u brdinah koje leže prema jugozapadu, — a ne 
znadu baš ništa o onoj pucnjavi u zraku gore navedenoj. Svi ovi 
motrioci slažu se u toliko sa pri})oviodanjem gospode Fridricha i 
Vučaka, da su omi tutnjavinu čuli u briogovili Švarča-Kozjača i 
nastavku, pa da su smišljeni glasovi dopirali u smjeru jugoza- 



304 

padnom, kao i u tome, da se je isti pojav opetovao nakon krat- 
koga vremena. Nu gospodja Lukšićeva kaže još u savezu sa ovim 
pojavom, da joj se je pričinilo, kao da čuje pod svojim nogama 
nekakovu šumljavinu, pa da se je i tlo pod njezinim nogama ne- 
kako valovito previjalo. 

1 gospodin Fileus pl. Vernić pripoviedaše nam, da je i on 
čuo u Griči (mjesto udaljeno od Karlovca 23 kilometra na cesti 
Karlovac-Metlika) baš onakovu tutnjavu, kako ju već prije opi- 
sasmo, dapače, da su uz njega u dvoru stojeći seljaci mislili, da 
odviše bukti u peći i da se je upalio dimnjak, ali kad u peć po- 
gledaše, ne ima takovu što ni traga, a tutnjavina se opetovaše u 
istom obliku i jednakom žestinom. 

Tako medjutim stajaše stvar sa ovom pucnjavom u zraku 
i podzemnom tutnjavom u navedenih brdinah sve do poslije podne 
24. listopada; prem sam već na kazivanje gospode Fridricha i 
Vučaka izjavio, da je onaj dim poticao od razprskana meteora, 
a i ona tutnjava da je nedvojbeno u savezu sa kakovim potresom, 
— koga oni može biti niesu osjetili, nastojao sam ipak, da sa- 
slušam što više opažača i motrilaca toga pucanja i dimljenja u 
zraku. 

Još za vrieme objeda dočuo sam, da je go.spodin Ceranić. 
poručnik 96. pukovnije ovdašnje posade pripoviedao negdje o 
palom meteoru. Nečaseći ni malo uputih se odmah poslije podne 
do rečenoga gospodina, i on mi reče, da se je u gore naznačeno 
vrieme desio na Jelačićevom trgu kod bunara i da je vidio, gdje 
je poletio zrakom meteor, koji je ostavljao za sobom bieli svietli 
trak, j)a se razprskao u zraku nad zadnjim zapadnim dimnjakom 
[ii'voga sj)rata dvokatne vojarne t. j. u daljini kakovih 15" od 
zenita a 10*^ od ravnine podnevnika karlovačkoga. Ovi podatci 
slažu se sasvim dobro sa onimi gospode Fridricha i Vučaka, pa 
bi ])() tome imao naznačeni meteor da padne negdje oko Mrzloga- 
])olja ili Kozjačo šume, da se nije razplinio. kao što nam zasvje- 
dočuje već prije navedeno pripoviedanje a i sliedeće doslovce 
potvrdjuje. 

(iospodin poručnik fleranić kazao mi je izravno, da je vidio 
posvema lačno kako je meteor poletio u smjei-u od sjevera prama 
jugu, ostavljajući za sobom bieli trak, koji je brzo izčezavao, ali 
da se je razprskao zasjav u plamen na rečejiome mjestu zraka 
u liku velik*: električne iskre, pa da se je ona užarena kruglja u 



305 

objemii najvećega klupka (po prilici 15 — 20 centimetara u pro- 
mjeru) razplinula u onaj gusti dim, koji je tako rekući nepo- 
mičan ostao na onome mjestu sve do pet i po sati u večer, iz- 
čezavajući poput oblaka-hrpnjaka u plavetnome zraku. Gospodin 
poručnik Geranie tvrdi opet s druge strane, da nije čuo nikakovo 
pucanje (praskanje) niti onaj mah u zraku, kada se je onaj me- 
teor razprskao a niti poslije toga kakovu tutnjavu ili ćak grm- 
ljavinu. 

Dužnost me nuka u korist same stvari i istinitosti na prama 
misaonim čitateljem da unapred kažem, da je i zbilja moguće 
dovesti u savez čuvenu tutnjavinu sa onim meteorom pod na- 
vedenim oblikom razprsnutim; svakako je vjerojatno, da je ono 
praskanje u zraku odjekivalo u šumi Kozjaci, u brdu Vinici i 
duž mrežničke doline daleko od sv. Petra pa do izlaza u mo- 
stanjsko polje. Premda opet s druge strane nije izključena svaka 
mogućnost, da se je u isto vrieme, ali dakako posvema neod- 
visno od padajućega meteora i onako razprsnuta, i podzemno 
sbio kakov vulkanski pojav, da se je može biti otvorila kora ze- 
maljska podavajući uz to kakav glas, — a da nije nikome znano. 

Dne 24. listopada osvanuo je u Karlovcu dosta liep i topao 
ponedjeljni dan i ostalo je vedro sve do 11 sati prije podne, 
kada no počeše se sa zapadne strane navlačiti na nebo mali nu 
suvisli oblačići nazvani u meteorologiji cirri. Poslije podne 
već oko 2 sata dizahu se nešto gušći i mračniji oblaci sa zapadne 
strane uz vjetar jugozapadnjak srednje topline ; nu u večer u pet 
i po itd. izvrže se ovo večernje povjetarce u vihar tjerajući po 
zraku tmaste oblake-kišnjake. — Dan 25. listopada osvanu s jakom 
burom (sjeveroiztočnjak) i u družtvu s ovom sliedila je već oko 
šest i po sati krupna susnježnica i brzo zatim vitlaše bura samim 
sniegom uz pravilno bljeskanje i običnu ljetnu grmljavinu i to 
neprekidno sve do jedanaest sati prije podne. — Uza sve to 
čudnovata je u ovom cielome vremenu, još i ta činjenica, da je 
upravo za vrieme onoga bljeskanja i kasnije grmljavine padao 
gust snieg u velikih pahuljicah (oko 2V2 centimetra u promjeru), 
pa da je doskora pobielio i zapao do skosćice. 

Dokle sam u nečistom sastavljao ovaj izvještaj o napome- 
nutih pojavili koji su se dogodili u razdobju kakovih devet sati 
u Karlovcu i u karlovačkoj okolici, uzčitao sam — sa začudjenjem 
— u novinah, da je i u Zagrebu oko pet sati poslije podne 

20 



306 

opažan krasan padajući meteor, pa da se je nad gorom zagre- 
bačkom — nad Sljemenom u zraku razprskao ; i kod zagrel)aèkoga 
meteora ostajao je na putanji njegovoj sjajan trak. Sudeći pak 
po smislu onoga novinarskoga izvješća, zagrebački meteor kretao 
se je u putanji uzporcdnoj onoj karlovačkoga meteora, zato i 
nije neosnovana pomisao, da li niesu oba ova meteora u kakovom 
savezu. Valjalo bi u interesu znanosti na routi Karlovac-Zagrcb 
propitati, nije li može biti tkogod vidio gdje su oba meteora pa- 
dala, t. j. moguće je svakako, da su ova dva meteora nastala 
samo iz jednoga ovećega, te razdruživši se uslied nekakove sile 
udariše protivnom i k tome još raznosmjernom putanjom, dokle 
niesu na koncu izčezli. 

* * 

* 

Baš završujući ovaj izvještaj dočuo sam da i učenik šestoga 
gimnazijskoga razreda Juraj Graho znade nešto ob ovome meteoru. 
Od ovoga motrioca mogao sam toliko doznati, da je grmjelo u 
zraku istodobno, kada je meteor letio i da se je onaj dim spustio 
nizko nad kapelicu sv. Nikole u Malojšvarči. Svi prijašnji navodi 
potvrdjeni su doslovce ovim posljednjim izkazivanjcm, t. j. me- 
teor se je razprskao upravo nad onom kajielicom, jer pošto je 
bilo posve mirno sliedio je onaj gusti dim samo svoju vlastitu 
težinu i padao je u ovjesnom smjeru k zemlji. 

U Karlovcu, 4. studenoga 1887. 

Prof. M. Mikšić. 

HXTHOjrOUIKE EIO>EmKE. Ha 24. HOBeaiopa t. r. y.;ioBHme 
pHÖapn y sa^apCKOM Kaiiajiv öjiisy Yjbanu jc^an Kpaciiii iipiiMJepaK 
My>KJaK piiójbe a-ejte Alo2)i<iS vulpcs Ji\m. — Oca je jiiiöa iiiwajia y 
^yHviiiin 3*44 m., ropH>ii ^no öapne iijiii ])eiine iiepaje öiio je 1 81 m. 
Ayi', a y OKpyry 3iei)y rpy^noM ii iipBOM .hcI^iiom iiepajoM iKJiiociijia 
je 1"01> M. — Onaj npiiMJepaK sacjiyjKyje oco6iiTy iia»cH>y nc tojiiiku 
paAH pnjeTKOCTii, KOjiiKO söor HeoÖHyne CBOJe cciuyniie. 

Majo Aana Kamifee t. j. na 28. iicxora Mjeceua öii yxBaliCH 
y HaiueM Mopy 6.jn3y ßpraAe jeAan AHBaii npiiMJepaK Apyre piiöe 
iiüsuare noA iiMenoM Tetrapturus belone Pa*. H oBaj je npuMJcpaic 
npjio saniiMBJtiiB irc to.3iiko paAH ifccroDe piijcTKocxii, kojihko 3601- 
Heouininix pa3MJcpja Mcl^y pasHiui Auje.ioiiHMa iteroBor riijcjia. ÜBa 
je pn(5a iisHOCiua 1"80 m. y AyJKiiHii ; ropH>a BiiJini^a Koja je iipo- 



307 

AyJboim y Ayry nspacrao öiijia je 0"20 m. Ayra ; naJBeKa ßiicnna 
iipue .iei)He iiepaje iiMajia je camo 0'21 m. — CpaBayjyhii ocaj iipii- 
MJepaic c OHHM Kora cam ja o6je;ioAaHiio iipoiujie roAnne (Bua« 
„Bollettino della Soc. adr. di sc. nat., Trieste, Vol. IX. N. 2, 
188G." CTp. 218, 11 219.), npimjeiiyje ce: ^a ropita Biijiima y obom 
eKceinnjiapy jecT Beiia oa Hajseiie bhchhb Tiijeaa, n Aa ce niecx 
oöiiJiaTHX riyxa caApacii y ii;jeAOKyiiHOJ Ay^^imn pnöe. Y obomb AaKJie 
iipiiMJepKy ropaa je BiLuma pejiarnBHO AyJta nero y ohom oa Mene 
oiiiicaiioji y Ma.10 npiije HaBCAenoM AJeJiy. CpaBityjyiiii ra naie ca 
oiie AßHJe *eAe Tetraptunis oiincane oa Canestrini-a (Biia" „Fauna 
d' Italia, Parte UI, Pesci" cxp. 112), t. j. ca T. belone Baf. h T. 
Lessonae Ganestr., Mopa ce saK^By^iHTH Aa OBaj npiiMJepaK npecxaBJta 
y iiorjieAy Ay^nne ropff>e SHjHi^e, jeAHy uocpcAHy «i-opMy Me^y na- 
BeACHiiM ABJCMa ^BAaMa, 36or oBnjex pasjiora ne Mory npiisHaxii T. 
Lessonae Canestr. Kao neny HOBy «i'ejiy, nero jy MopaM Ap^^axii Kao 
iipocxy Bapiijaij;njy oa *eAe T. belone Baf. — Hs pe^ieHora CAiijeAn 
jom Aa je norpiijeuiHo Mnnjeite lipo*. Giglioli-a (Biiah „Elenco dei 
Mammiferi ecc., Firenze 1880" cxp. 28). kojh je Ap^cao Aa je T. 
Lessonae Ganestr. yjzoBJteii y :l^eHOBii, ocxapjeAii imAiiBHAyyM hau 
jcAUHaK *eAe T. belone Baf. 

HeKe önxii cjbiiiuho, aKO obom iipiiAiiKOM iiaiioineiieM joui Af^a 
ropocxaciia rpyja hau MopcKa yropa, koju cy iipouiAe roAniie y namcM 
Mopy yAOBjteHii. IIpiiiiaAajy *eAii Conger vulgaris Guv. — upnu 
ÖH yxBateii 28. wapxa ÓAiisy Paacani^a; luiao je Ay-tniiy oa 2'12 
M., y HajßelieM OKpyry iisiiociio je 0*85 m., ii xc^kho je Hiiuixa inaite 
CA 37 Kr. ^pyrii iiaK 6ii yAOBjfcen 3. aiipiiAa ÖAiisy EpÖHita; öiio 
je 1-70 M. AyrayaK n xeaciio je roxoBO 20 Kp. — IIpBora ciioMeHyme 
II iieKe iioKpajinicKe noBiiiie. 

y BaApy, 1. Aci^eMÖpa 1887. 

npo(|). M. KaxypHh. 

Aggiunta ai Cliirotteri delia Dalmazia. Alle ventidue specie di 
pipistrelli della mia i)ubblicazione del 1884, *) alcune delle quali 
sono in questa registrate per la prima volta fra quelle della fauna 
dalmata, ed altre in quella del 1882 **) — come: Vesperugo 



*) Aggiunte ai Vertebrati pubblicati nei programmi scolastici: 18*9—80; 
1880-1881 ; 1881—82. Spalato. 

**) Mammiferi, Rettili, Anfibi e Pesci della Dalmazia. Spalato. 

* 



308 

tnolossus, Temili. : V. Leisleri, Kühl. ; F. pipistrellus. Sclirob. : F. 
Nathusi, Bl. ; Vespertilio Capaccini, Bl. (non Bp.) ; F. mystadmis, 
Lei.sl. ; F. marginatus, Bp. — mi affretto ad aggiungere una della 
famiglia africana Emballuridi, cioè il Dysopes Cestonii, Savi, specie 
rinvenuta anche in Sicilia e dove dove rari.ssimo nella peni.sola 
italica al di qua delle Alpi, ma non ancora nel Veneto, e che 
non so se sia stata constatata nella penìsola balcanica *) dalla 
parte dell' Adriatico. 

Ai 7. Novembre di quest'anno mi fu portato vivo ed illeso 
un Dysopes Cedonii, veduto cadere da un alto edifizio sulla riva 
di Spalato, e cosi ebbi per la prima volta il piacere di poter, 
esaminare questa specie. 

E un ma.schio ; non lo direi voluminoso, essendo la di- 
stanza dalla cima del muso al foro anale : O'^OTS ; dal foro anale 
alla cima della coda: 0™05; 1' avambraccio: 0'"058. 

Orecchie molto ampie, più larghe che lunghe, di forma ton- 
deggiante, congiunte per un breve tratto pel margine interno 
presso la base, e perciò pendenti all' innanzi, sporgenti oltre la cima 
del muso. Trago molto piccolo non intaccato. Labbro superiore 
enormemente grosso con spigolo marcato che forma il contorno ; 
prima di questo la superficie è esterna, convessa con grandi grinze 
permanenti, dopo, interna, quasi concava, con piccole spesse 
grinze, e nella parte prossima al naso con densi e rigidi i^eli. 
Detto margine, per l'enorme grossezza del labbro, dista molto 
dal margine del labbro inferiore, dal quale la cima del muso è 
ancora ben più distante. 

Goda lunga ^^ della distanza dalla sua base alla cima del 
muso, grossa, di forma conica quasi cilindrica, a punta ottusa, 
in vita volta all' esterno ad uncino. 

Piedi grandi, liberi, con due callosità, più piccole di quella 
vistosa esistente sotto al dito pollice della mano. 

Membrana fra le dita, sottile, più grossa in [)rossiinit;i al 
corpo, molto grossa fra le gambe e la coda. 



*) Il benemerito nostro Dr. Pančič conij)re.se è vero (juesto interes- 
santissimo pipistrello nella sua fauna della Serbia; ma non posso dire, se lo 
fece con fondamento, essendoché non ho osservato questa specie nel gabinetto 
della Scuola Superiore di Belgrado. S. Brusina. 



309 

Membrana alare pelosa solo lungo la parte esterna del- 
l'avambraccio e fra questo e il braccio, come pure lungo i tianchi. 
Uropatagio con piccoli peli come la coda. 

Pelame cinereo cupo, più chiaro nelle parti inferiori. Mem- 
brana alare più scura. 

Form. dent. f, i, iri, |, | = 30. 

Nella mascella superiore : gli incisivi grandi conici ; i canini 
del pari grandi, distanti dagli incisivi, il premolare, distante dal 
canino e dal molare, molto piccolo, tanto che é più basso della 
cuspide interna del prossimo molare. 

Nella mascella inferiore : i quattro incisivi due a due para- 
lelh, essendo i due esterni obbliqui sulla curva della mascella ; i 
canini molto grandi, ben più grandi dei superiori ; il premolare a 
contatto col molare, al doppio più grosso del premolare superiore, 
mentre il primo molare ò assai poco largo e poco più sviluppato 
del premolare tanto che potrebbe riguardarsi come un' altro pre- 
molare. 

Spalato 2. Decembre 1887. 

Prof. G. Kolombatović. 

Fran Erjavec U žurnalu „Leopoldina", stoga izdaje carska 
njemačka akademija prirodnih nauka Leopoldino-Carolina (svezak 
i3. god. 1887.) objelodanio je pravi član ove akademije dr. Dra- 
gu t i n 0. G e c h kratak životopis F r a nje E r j a v c a, zaslužnoga 
prirodoslovca za hrvatsku i slovensku knjigu. U ovoj životopisnoj 
crtici spominju se velike zasluge pokojnikove za popularizovanje 
prirodnih znanosti u nas na jugu te i njegove zasluge na polju 
beletristike. 



KAZALO. 

strana 

Havnateljslvo družtva III 

('ikinovi družtva III 

Glavna skupština od 30. prosinca 1887 XI 

Govor predsjednika XI 

Izvješće tajnika XVII 

Izvješće blagajnika XXI 

Popis akademija, družtva i redakcija, s kojinii lirv. narav, družtvo zaniie- 

njuje svoje pulilikacije XXV 

Popis knjiga, koje su god. 1887. prispjele za družtvenu biblioteku . . . XXIX 



RAZPRAVE. 

Adamović Lujo; Gradja za tloru dubrovačku. Dio i)rvi 161 

Friese H.: Eine Frühjarsexcursion in das ungar.-kroatishe Küstenland . 'M 

lleiuz Dr. A. : Briotiti zagrebačke okolice. Dio prvi "217 

Horvath Dr. Cr. : Izlet u Podsused u zagrebačkoj okolici tiö7 

Jurinac A. E. : Turistično-faunistični izlet na Ivančicu 17 

Jurinac A. E.: Prilog fauni zapadne Slavonije ižl 

Karpeiles Dr. L. : Eine neue Milbe aus Bulgarien 275 

Katurié M. : Osservazioni biologiche sulle formiche 105 

Katurié M. : Cenni ittiologico-erpetologici Ili 

Korlevié A. s Popis raznokrilih rilčara (Rhynchota Heteroptera) okolice 

riečke 35 

Ostojić A.: Prilog za narodnu nomenklaturu ll'-J 

Kraljević Ruđolfo: Ornitoložke bilježke s juga 3 

Seidl Ferdinand : Toplinske razmere Zagreba in Ljubljane (sa :2 tabi.) . 45 

Stossicli Michele: Il genere Heterakis (sa 7 tabi.) 'i77 

BIBLIOGRAFIJA. 

Franović A. : Haračić A. Sul clima di Lussinpiccolo osservazioni e sludii. 
(Quinto Programma dell' i. r. Scuola Nautica a Lussinpiccolo) Go- 
rizia 188(j 130 

Korlevié A. : Rovartani lapok. Havi folyóirat, külön(')s lekintettel a hasz- 
nos és kàros rovarokra. Frivaldszky Janos, Mocsàry Sàndor, Pasz- 
lavszky Josef, Tömö.'jvary Ödön, közremüködesevel szerkeszti és 
kiadja Horvàth Géza. I — 111 kötet. Budapest 1884— 1S8() 13« 

Mikšić M. : Zenker Dr. W. Meteorologischer Kalender. I. Jahrgang. 

Berlin 1887 133 



311 



RAZNE VIESTI. 



Ojurašin S. : Slučaj fasciacije i synanthije na Ranunculus lanuginosus 143 

Katurić M.: nXTHO.lOLlIKE EIUBEUIKE 306 

Kolombatović il. ; At^giunta ai Chirotteri della Dalmazia 307 

Korlevié A. ; Par rieri o uporabi lirvatskoga zooložkoga nazivlja . . . ì')0 

Koi'leTÌé A. : Tri riedka gosta u Kvarneru 15!^ 

Miksić M. : Čudnovati pad meteora opažen u Karlovcu 144 

Mikšić M. : Potres u Karlovcu 145 

Milišić M. : Potres i meteor u Karlovcu 302 

Schulzer S. von Müggeubiirg : Naturforschung und Atheismus .... 140 

NEKROLOG. 

Prigfl J. : Fran Erjavec 154 

Cell Dr. D.: Fran Erjavec 309 



\ 



SOCIETAS HISTORICO-NATURALIS CROATICA. 



GLASNIK 



HRVATSKOGA 



NAßAVOSLOVNOGA DRUŽTVA. 



URED J UJE 

S. BRUSINA 



GODINA III. 

SA 4 LITOGEAPIČB^ TABLICA I 1 DRVOREZOM. 



fv!w 



ZAGREB. 



VLA TNIĆTVO I NAKLADA DRUŽTVA. 
1888. 



Narav mati želju dade 
Da istinu svak poznade: 

Zato pamet razboritu 
Zadobismo mi na svitu 
Da se čovik uvik uči, 
Stvari pravo da dokuči, 
I da pamet nepočine 
Dok ne stigne do istine. 

Vid Došen. 



Ravnateljstvo. 

Predsjednik : 

Spiridion Brusina. 

Podpredsjednik : 

Dr. Gjuro Pilar. 

Tajnik : Blagajnik : 

Dr. Vatroslav Horvat. Dr. Dragutin Gorjanović. 

Knjižničar : 

Dr. Antun Heinz. 

Odbornici : 

Franjo X. Kesterčanek. Ignjat Bartulić. 

Zamjenici : 

Dr. Antun Lobmayer. Antun Picliler. 



Članovi družtva. 

Začastni : 

Doderlein dr. Pero, profesor zoologije i kompara- 
tivne anatomije na sveučilištu itd Palermo. 

Friedel dr. Ernst, gradski senator, ravnatelj zemalj- 
skoga muzeja grada Berlina itd Berlin. 

t Pancić dr. Josip, državni savjetnik, profesor velike 
škole, predsjednik srpske akademije, dopisujući 
član jugoslavenske akademije znanosti i umjet- 
nosti itd Beograd. 

Štur Dionis, ravnatelj c. kr. geoložkoga zavoda, po- 
častni član jugoslavenske akademije znanosti i 
umjetnosti itd Beč. 



IV 

utemeljitelj ni: 

Grad Karlovac. 

Grad Zagreb. 

Petrovaradinska imovna obćina • . . Mitrovica. 

Prva hrvatska štedionica Zagreb. 

5. Trgovačko-obrtnička komora „ 

* 
* * 

Banjavcić dr. Ivan, nai-odni zastupnik .... Karlovac. 
Barač Milutin, ravn. čistionice mineralnog ulja Rieka. 
Danilov dr. Franjo, um. savjetnik, c. k. namj. Zadar. 

t Jäger Lovro, veletržac Osiek. 

Nj. e. Mihalović Josip, stožernik sv, R. C, nadb. Zagreb. 

Nemicić dr. Milan, gradski fizik Karlovac. 

Ožegović barun Metel, c. kr. državni savjetnik Hietzing. 

kraj Beča. 

Pejacević grof Pavao Podgorač. 

Polić Antun, veletržac Rieka. 

10. Posilović dr. Juraj, biskup Senj. 

Šest Franjo, ljekarnik • . . Karlovac. 

Vranyczany barun Ljudevit Zagreb. 

Žerjavić dr. Juraj, župnik M. Bistrica. 

Redoviti : 

Belovar. Čitaonica. 

Beograd. Kr. geoložki zavod velike škole. 

Brod na Savi Kr. gradjanska učiona. 

Dubrovnik. Domorodni muzej. 

Olina. Kr. gradjanska učiona. 

Gospić. Kr. velika gimnazija. 

„ Županijska učiteljska knjižnica. 
Ivanić grad. Poglavarstvo. 
Karlobag. Učiteljska knjižnica. 
10. Mitrovica. Okružna učiteljska knjižnica. 
Ogulin. Učiteljska knjižnica. 
Otočac. Učiteljska knjižnica. 
Petrinja. Gradsko poglavarstvo. 
„ Kr. realka. 

Čitaonica. 



V 

Požega. Kr. velika gimnazija. 
Rakovac. Kr. realna gimnazija. 

Rieka. Kr. velika gimnazija (kroz knjižn. M. Polonio-Balbi.) 
Senj. Trgovačko-obrtnička komora. 
20. „ Kr. mala realna gimnazija (kroz knjiž. H. Lustera). 
Spljet. Biskupsko sjemenište. 

„ C. kr. viša gim.nazija. 

„ C. kr. viša realka. 

„ Čitaonica. 
Šibenik. Hrvatska čitaonica. 
Varaždin. Družtvo dvorana. 

„ Kr. velika gimnazija. 

Valpovo. Narodna čitaonica. 
Vinkovci. Kr velika gimnazija. 
30. Zadar. C. kr. realka. 

Zagreb. Kr. velika gimnazija. 

„ Kr. velika realka. 
Zemun. Kr. velika realka (kroz knjiž. Jove Karamata). 



Antolec Matija, kr. inžinir kod zem. vlade . . Zagreb. 

Arsenijević Vladan, profesor preparandije . . Karlovac. 

Auer Rob. Ferdo, trgovac Zagreb. 

Badovinac Kamilo, trgovac Karlovac. 

Bartulić Ignjat , ravnatelj gimnazije, dodieljen 

kr. zemaljskoj vladi Zagreb. 

Bauer Juraj, profesor vel. realke ........ „ 

Benić Joso, trgovac • Karlovac. 

Benigar Ivan, profesor kr. vel. gimnazije . . . Zagreb. 

Benzon Ivan, profesor više gimnazije Spljet. 

10. Beyer Josip, nam. učitelj kr. vel. gimn Zagreb. 

Blum dr. Hugo, okružni liečnik Vinkovci. 

Bojničić dr. Ivan pl., pristav nar. ark. muzeja Zagreb. 

Borèié Stevo, c. kr. dvorski dobavitelj .... Karlovac. 

Boroša dr. Stjepan Zagreb. 

Brusina Spiridion, sveučilištni profesor, ravnat. 
zooložkoga muzeja, pravi član jugosl. aka- 
demije, dop. član kr. srbske akademije itd. Zagreb. 



VI 

Buneta Dragan, trgovac . Karlovac. 

Čakanić dr. Janko, sveučilištni profesor .... Zagreb. 

Ćech dr. Dragutin, posjednik itd „ 

Damin Narcis, učitelj nautičke škole Bakar. 

20. Danošić Fran, perovodja kr. zem. vlade .... Zagreb. 
Daubachy pi. Doljski Stjepan, posjednik . . . Slanje kod 

Ludbrega. 

Devan Robert, nadšumar Vinkovci. 

Devidé Ferdo, ravnatelj štedione Zagreb. 

Deželić Gjuro Stjepan, gradski senator .... „ 

Dobrilović Augustin, ravnatelj kr. realne i više 

gimnazije Kotor. 

Đoiiiac dr. Julio, profesor kr. vel. realke . . Zagreb. 

Dvoržak dr. Vinko, sveučilištni profesor, pravi 

član jugosl. akademije itd Zagreb. 

Eiseiihuth Ljudevit, kr. podžupanijski mjernik Karlovac. 

Eiseiihuth i Stiasni, trgovci u Zagrebu . . . Zagreb. 
30. Ettinger Ju.^ip, kr, nadšumarnik „ 

Ferlan Josip, kr. carinarski oficijal Rieka. 

Folnegović Fran, narodni zastupnik Zagreb. 

Fon dr. Josip, primarni liečnik, kr. zem. zdrav- 
stveni savjetnik • Zagreb. 

Furlić Fran, profesor vel. realke Osiek. 

Gasi)erini Rikardo, profesor više realke .... Spljet. 

Gavazzi Artur, namjestni učitelj vel. realke . . Zagreb. 

Gjivanović dr. Jakov, c. kr. kotarski fizik . . . Kotor. 

Gjurašin Stjepan, slušatelj filoz., asist. na sveuč. Zagreb. 

Gnezda Antun, trgovac „ 

40. Gorjanović dr. Dragutin, pristav geol.-mineralož- 

koga muzeja, docent kr. sveučilšta .... Zagreb. 

Grdenić Dragutin, načelnik Križevac. 

Gržetić dr. Nikola, c. kr. pukovnijski liečnik . Arad. 

Hasek Cezar, učitelj preparandije Zagreb. 

Havliček dr. Josip, kr. podžupanijski liečnik . V. Gorica. 

Heinz dr. Antun, suplent na kr. sveuč Zagreb. 

Hinković dr. Hinko, odvjetnik „ 

Hoić dr. Ivan, profesor vel. gimnazije „ 

Horvat dr. Vatroslav, pomoćni učitelj obrt. škole „ 

Horvath Bugarin de Brezovitza dr. Gejza, ravn. 



VII 

ugarske fllokserne štacije Budim- 
pešta. 
50. Huber clr. Aleksander, c. kr. štopski nadliečnik, 
podpredsjednik sbora liečnika kr. Hrvatske 
i Slavonije Zagreb. 

Ilakovać Nikola, namjestni učitelj vel. gimnazije Vinkovci. 

Ilić Gjuro, tajnik gospodarskoga družtva . . . Osiek. 

Jakopović dr. Bogdan, uznički liečnik kod kr. 

sudb. stola Zagreb. 

Jakopović Vladimir Ogulin. 

Janda Josip, profesor vel. gimnazije Zagreb. 

Janeček dr. Gustav, sveučllištni profesor, pravi 

član jugoslavenske akademije „ 

Joanović pl. Pavao. kr. fmancijalni perovodja . „ 

Jonke Josip, trgovac Karlovac. 

Jovanić^Jovan, ravnatelj vel. realke Zemun. 

60. Jurinac dr. Adolfo Eugen, prof. vel. gimnazije . Varaždin. 

Kamenar Eugen, asistent zool -zootomskoga za- 
voda kr. sveučilišta Zagreb. 

Karam an Luka, ravnatelj trgovačke škole . . . Mostar. 

Karaman dr. Slavoljub, kotarski liečnik . . . Spljet. 

Katurić Mijo, profesor realke . . . . • ... Zadar. 

Kesterčanek Franjo X., kr. župan, nadšumar . Zagreb. 

Kiseljak dr. Ivan, podžupanijski liečnik . . . Rieka. 

Kiseljak dr. Ivan, umir. prof. vel. gimnazije . Zagreb. 

Kišpatić dr. Mijo, profesor vel. realke, docent kr. 

sveučilišta, pravi član jugosl. akademije . . „ 

Kiss pl. Dragutin Šaulovec k. 

Varaždina. 
70. Klobučar Viktor, kr. domobranski major . . . Zagreb. 

Knopp dr. Ferdo, gradski fizik, primarni liečnik Osiek. 

Koča Gjuro, nadšumar, Vinkovci. 

Kolar Nikola, podžupanijski mjernik Belovar. 

Kolombatović Gjuro, profeser velike realke . . Spljet. 

König Ivan, šumar Delnice. 

Korlević Antun, profesor vel. gimnazije .... Rieka. 

Kosirnik dr. Ivan, primarni liečnik Zagreb. 

Kosovac Stjepan, kotarski sudac „ 

Kovačević Matija, ačitelj mužke preparandije . Petrinja. 



vni 

80. Krušnjak Rudolf, prof. vel. realne gimnazije Karlovac. 

Kučera Olon, profesor vel. gimnazije Požega. 

Kiigler Julio, kr. post. činovnik Osiek. 

Kumičić Eugen, književnik Zagreb. 

Kur alt Fran, tajnik gospodarskog družtva ... „ 

Ijubić Šime, prof., ravnatelj nar. arkeoložkoga 
muzeja, pravi član jugoslavenske akademije 
podpredsjednik arkeol. družtva, itd „ 

Lobmayer dr. Antun , profesor primajjskoga 

učilišta, kr. zem. zdravstveni savjetnik ... „ 

Magđić dr. Ivan, podžupanijski liečnik .... Ludbreg 

Makanec dr. Julio, liečnik Sarajevo. 

Maquié Roberto, pukovnik u miru Karlovac. 

90. Margreitncr Lavoslav Zagreb. 

Martinović Petar, prof, realne i više gimnazije Kotor. 

Matijević Mirko, liečnik Okučani. 

Međić Mojo, profesor vel. realke Zemun. 

Mihailović Viktor, profesor vel. gimnazije . . . Senj. 

Miletić Stevo pl., slušatelj prava Zagreb. 

Mohorovičić Andrija, učitelj nautičke škole . . Rakar. 

Muhić dr. Pavao, umirov. predstojnik kr. vladn. 
odjela za bogoštovje i nastavu, predsjednik 
jugoslavenske 'akademije, itd Zagreb. 

Muzler Josip, kr. podžupan Ogulin. 

Neuman dr. Dragutin Osiek. 

100. Nemčić Slavoljub, šum. brodske imovne obćine Vinkovci. 

Ostojić Antun Šibenik. 

Otto Josip, umirovljeni fmanc. savjetnik .... Zagreb. 

Paiirić dr. Josip, obćinski liečnik Crkvenica. 

Pavec Josip, školski nadzornik] Zagreb. 

Pavièié Pero, lučki kapetan Spljet. 

Pečak Franjo, draguljar Zagreb. 

Pexider Gustav, profesor gospodarsko-šumar- 

skoga učilišta i ratarnice Križevac. 

Pilar dr. Gjuro, sveuč. profesor, ravn. geolog.- 
mineral. nar. muzeja, pravi član jugoslav. 
akademije, dop. član srpske akademije itd. Zagreb. 

Potočnjak Ivan, profesor gosp. -šumarskoga uči- 
lišta i ratarnice Križevac. 



IX 

110. Priča Nikola, profesor vel. realne gimnazije . . Karlovac. 

Priikner Josip, ravnat. slavon. cent, štedionice Osiek. 

Rački dr. Fran, kanonik zagrebački , apostolski 
prelat, pravi član jugoslavenske akademije, 
dop. član kr. srpske akademije itd Zagreb. 

Rađošević Mijo, šumarnik Kutjevo. 

Rakovac dr. Ladislav, tajnik kr. zem. vlade, ze- 
maljski zdravstveni savjetnik Zagreb. 

Reiner Filip, trgovac Karlovac. 

Reiser Otmar, čuvar prirodop. odjela bosansko- 

hercegovačkoga zem. muzeja Sarajevo. 

Riemer Ladislav, šumar Vinkovci. 

Ritter Adolf, vlastelin Poznano- 

vec k Zlatara. 

Rogulja Milan, učitelj mužke preparandije . . . Zagreb. 
120. Rossi Ljudevit, kr. domobranski poručnik . . . Karlovac. 

Riišnov pl. Antun vit., pred.sjednik bansk. stola Zagreb. 

Ruvarac Lazar, viećnik kr. banskoga stola . . 

Ružić Gjuro, veletržac Rieka. 

Sabljak Josip, šumarski pristav Klenak. 

Sabolić Josip, pukovnik u miru Belovar. 

Schulzer pi. Stjepan, kapetan u miru, počastni 

član jugoslavenske akademije, itd Vinkovci. 

Schwarz Franjo, trgovac Zagreb. 

Seć Franjo, gradski mjernik ......... „ 

Selak dr. Nikola, obćinski liečnik Koprivnica. 

130. Sieber Eduard, obćinski liečnik Valpovo. 

Sieber dr. Stevan, liečnik Milanovac. 

Sliepeević Dušan, trgovac Karlovac. 

Sniičiklas Tadija, sveučilištni profesor, pravi 

član jugoslavenske akademije, itd Zagreb. 

Spitzer Lavoslav, učitelj vel. realke Osiek. 

Stojanović Ivan, šumarski pristav Vinkovci. 

Sukalić Mirko, trgovac Kostajnica. 

Srepel dr. Milivoj, namj. učitelj velike gimnazije 

docent na hrv. sveučilištu Zagreb. 

Stambuk dr. Ivan, obćinski liečnik Jelsa(Hvar). 

Strein Vjekoslav, asist. nar. geol. miner, muzeja Zagreb. 
140. Tomaj Edo, ljekarnik 



X 

Torbar Josip, ravnatelj vel. realke, pravi član 

jugoslavenske akademije, itd Zagreb. 

Trstenjak Davorin, ravn. višje djevojačke škole Karlovac. 

Tiirčić Luka, kapelan K. Toplice. 

Vejdovsky dr. Franjo, profesor na češkom sve- 
učilištu, dopisujući član jugoslav akademije Prag. 

Vitezić dr. Dinko, zastupnik na car. vieću . . Krk. 

Vrbanić Mijo, kr. šumarski nadzornik .... Zagreb. 

Vukotinović pl. Ljudevit, umirovljeni vel. žu- 
pan, pravi član jugosl. akademije, nar. zast. 

Wickerhauser dr. Franjo, grad. i sekund. liečnik „ 

Zahar dr. Ivan, odvjetnik, gradski zastupnik . . „ 
150. Zahradnik dr. Karlo, sveučilištni profesor, pravi 

član jugoslavenske akademije, itd „ 

Zajc Kamilo pl , šumar Karlobag. 

Zec Miloš, urednik „Nar. Nov.", nar. zastupnik . Zagreb. 

Zlatar ović dr. Aurei pl., primarni liečnik . . . Šibenik. 

Zlatarski Gjuro, državni geolog Sofija. 

Zoch dr. Ivan, profesor vel. realke Osiek. 

Žeravica Slavoljub, c. kr. kapetan Zagreb. 

Žibrat Milan, kotarski šumar Velika kod 

Požege. 

Znjo vić Jovan M., prof. vel. škole, pravi član srpske 

akademije; dopisujući član jugosl. akademije Beograd. 



Glavna skupština od 30. prosinca 1888., 

(držaua u dvorani mineraložko-geoložkoga zavoda uli sati prije podne). 



Pošto je predsjednik konstatovao, da je broj nazočnih čla- 
nova dovoljan , to je otvorio skupštinu ovim kratkim govorom : 

Veleštovana gospodo! 

Otvarajući četvrtu glavnu skupštinu naravoslovnoga 
družtva i završujući treću godinu njegova života, ne mo- 
žemo se oprostiti, a da ne bismo koju rekli. 

Težke su okolnosti, u kojih je naše družtvo svjetla 
ugledalo. Mi smo opetovano izjavili , da nam nije i ne 
može biti svrha, u koga god zadievati; mi nijesmo i ne 
ćemo nikada u našem narodu zakriljivati širenje anarhi- 
stičkih ideja zapada; ali ćemo uviek otvoreno braniti 
naše pravo, naše uvjerenje, čistu nauku. Mi smo morali 
za to žaliti , što se je našao čestit Hrvat , koji je naše 
družtvo odmah s prvoga početka nepravedno udario 
anatemom, jer se je isto tako vriedan i čestit njeki član 
i pisac usudio spomenuti Laplace-a i njegove teorije. 
Dosta dugo služili smo mi tudjincu za materijal, ne ćemo 
da još i danas budemo Heloti prosvietljene Evrope ; ne 
ćemo dopustiti, da dok sviet slavi stogodišnjicu francezke 
revolucije, dok se s druge strane na izmaku XIX. vieka 
njekako na novo postavilo načelo prava jačega, sredo- 
vječni „Faustrecht", ne ćemo, velim, da nam se usta 
začepe, a da ne bismo smjeli proučiti djela i širiti č i- 



XII 

stu nauku i slaviti učenjake-pokretače , koje cieli 
pravo naobraženi sviet visoko cieni. 

Čudom se pak moramo čuditi, da se s one strane, 
koja je na nas bacila onu anatemu, ipak podupiru bečka 
prirodnjačka družta, koja idu baš istim putem, kojim i 
naše družtvance mora da ide. 

A da i nije toga bilo, težke su u obće okolnosti za 
hrvatskoga prirodnjaka. Evo na pr. na zapadu napre- 
duju prirodne znanosti orijaškim korakom; u nas jedva 
im se priznaje razlog obstanka. Na zapadu usavršuju se 
sve to više postojeći zavodi prema današnjemu shvaća- 
nju znanosti, stvaraju se dapače prema tome i novi; u 
nas, mjesto da se unutarnji rad unapriedi, mjesto da se 
naime obilnijom moralnom i materijalnom podporom 
usavrše, drže njeki, da će zavodi bolje proći, ako se 
novi kakav zakon stvori. 

Dok se prije četvrt vieka nije još ni znalo za ka- 
kovu zooložku staciju . danas ih nalazimo liep broj po 
morskih obalah staroga i novoga kontinenta.' Dok su 
Niemci zasnovali prvu zooložku staciju za temeljito pro- 
učavanje morskih životinja, a sad opet dokazuju potrebu 
sličnih stacija za svestrano proučavanje i sladkovodnih 
životinja, to su ih braća naša Česi već pretekli, osno- 



^ Francezka n. pr. ne ima stacije, koja bi se mogla natjecati sa interna- 
cijonalnom stacijom u Napulju, ali ih ima zato velik broj, baš kao što ih ne ima 
nijedna druga zemlja. U kanal ,La Manche" ima ih u: W im e reu x, Le 
Havre, Luc sur Mer, Saint- Vaast-la Hougue i Roseoff. Po obalah 
oceanskih nalazimo stacije u; Concarneau, Arcachon, Guéthary; po- 
sljednja se baš sada ustrojava kao filialka stacije u Arcachon-u. Na obalah Sre- 
dozemnoga mora nalazimo stacije u Banyuls, Getta, Marseille i Ville- 
franche; jedna je i u Algiru. Napokon jedna je u Le Portel kod Bou- 
logne-a, druga u Les Sables d'Olonne (Vidi: Feuille des jeunes natura- 
liste«. Paris 1888. Nro. 218, str. 17 i Nro. 219, str. 35). — I Japanci imadu 
već svoju staciju, koju je opisao K. Mitsukuri u znanstvenom časopisu sveuči- 
lišta u Tokyo („The marine Biological Station of the Imperial University at 
Misaki. Tokyo 1887."). 



XIII 

vavši prvu takovu staciju , koja se ciela može prenieti 
od mjesta do mjesta/ — Mi na takove stacije žalibog 
ne možemo ni pomisliti. 

Dok su Niemci još god. 1828. držali prvu putujuću 
skupštinu, ove godine dakle već 61. , a poveli su se za 
njimi svi veliki narodi , netom pak i manji , kao na pr. 
Švicari , Česi , Poljaci , Magjari i td. — nama to danas 
još ne bi moglo nikako za rukom poći , premda i to 
spada u djelovanje našega družtva. (§. 5.) Dok je prije 
dvadesetak godina jedva tko pomislio predložiti sastanak 
internacijonalnoga kongresa za promicanje geologije, to 
su od god. 1878. do danas obdržavana već četiri takova 
kongresa, koji su tako za jedan decenijum toliko sa 
strogo znanstvene strane , koliko sa strane formalne ne 
očekivano unapriedili ovu znanost.^ Da nije toga bilo, 
moralo bi više decenija proteći , prije nego bi geolozi 
došli do one tačke, do koje su danas došli uslied ust- 
menoga dogovaranja i sporazu mijenja. Za današnji viek, 
rek bi, da nije ni štampa dosta brza. 

Dok je pak geologija prva imala tu sreću, pošto se 
ona uza strogo teoretičnu stranu u velike cieni radi ma- 
terijalne koristi, koje rudarstvo od nje crpe, te su ja- 



^ Pfenosnà stanice zoologicka (Vesmir. Ročnik XVII. 1888. str. 202.); J. 
Kf. Zoologicka stanice komitetu pro vyzkum Čeh (loco citato, str. 265.); dr. 
Ant. Frič. Den a noe v zoologické stanici (loco citato. Ročnik XVIU. 1888. str. 
52., 1889. str. 62.). Die zerlegbare zoologische Station des Comités für Landes- 
durchforschung (Zoolog. Anzeiger. XI. Jahrg. 1888., pag. 398). 

'^ God. 1876., prigodom proslave stogodišnjice amerikanske neodvisnosti, 
bude osnovan geoložki internacijonalni kongres u Filadelfiji ; prvi kongres obdr- 
žavan bi god. 1878. u Parizu, drugi god. 1881. u Bolognji, treći god. 1885. u 
Berlinu, četvrti god. 1888. u Londonu, a peti držat će se godine 1891. u Fila- 
delfiji. God. 1891. slavit će se stogodišnjica filadeltijskoga sveučilišta. Premda 
je pak ovo sveučilište medju amerikanskimi najbolje obskrbljeno, to je ipak 
odlučeno, da se za popunjenje sveučilištnih zavoda do godine 1891. potroši 
3,000.000 dolara (=16,000.000 franaka). A stara Evropa ? Pošto je jednom već 
prestala malena kasarna vojničke krajine, postala je sva Evropa ogromnom 
kasarnom. 



XIV 

raačno za to geoložki kongresi uživali državnu podporu, 
to bioložke znanosti kao takove ne mogu pokazati na 
praktični uspjeh, pak se za to niesu ni mogle nadati pod- 
pore od strane države. Nego budući ipak da se dano- 
mice više pokazuje potreba, da bi se biolozi raznih na- 
roda mogli sporazumjeti, takodjer poglavito sa formalne 
strane nauke, eto već se snuje prvi internacijonalni kon- 
gres, koji bi se imao držati g. 1889. 

No, kako rekoh, zooložke stacije i sastanci nijesu još 
za nas ; mi ne tražimo, što se ne može tražiti, ali ipak 
ne možemo a da ne bismo iztaknuli, da dok su se uz 
njeka druga družtva , družtva iz Filadelfije , iz Algira, 
francezko zooložko družtvo iz Pariza i ove godine prva 
prijavila i tražila zamjenu našega ,X^lasnika", kod kuće 
ne nalazimo toliko materijalne a još manje moralne pod- 
pore, da bi mogli kazati, da je obstanak družtva osigu- 
ran. Nije dosta, što ima hrvatskih prirodnjaka, koji nijesu 
članovi družtva (a to im sasvim prosto bilo), već ima 
ih, koji su mu čak i neprijatelji. Eie , kako bi bilo , da 
toga ne ima?! 

Njemačka njeka poslovica, istina, kaže: „Viel Feinde, 
viel Ehre", nu mi se svečano u ime družtva i napose u 
svoje ime odričemo za uviek te časti. — Ljubav ima 
vladati svietom, a ne gruba sila. Sloga ima nas ujediniti 
u plemenitom cilju, čista nauka ima biti naše trkalište, 
a ne polje strasti. 

Bilo kako mu drago, uzprkos materijalne oskudice, 
uzprkos anateme i zlobe mi smo još živi, te ne želeći 
biti nečedni, možemo ipak biti zadovoljni, kad proli- 
stame tri knjige „Glasnika". Dva su godišnjaka podpuna, 
a od trećega fali samo još jedan broj. Medjutim taj će 
6. broj ugledati svjetlo, čim prije bude moguće, iza nove 
godine, te će sadržavati jedan vele zanimiv prilog prof. 



XV 

Mayer-Eymara, drugi ce biti botanički, treći bakterio- 
ložki, a može biti još ce se štampati jedna astronomska 
radnja.^ 

S ovimi radnjami bit će i treća knjiga podpuna, a 
u njih će biti dakle: zooložkih radnja 19, embrioložka 
radnja 1, fizioložka radnja 1, botaničkih radnja 12, pa- 
leontožka radnja 1, geoložka radnja 1, fizička radnja 1, 
meteoroložke radnje 2, astronomska radnja 1, raznog 
sadržaja 5, nekrologa 2, svega skupa dakle 46 radnja 
uz mnogo bibliografskih objava i ocjena, kao što i ra- 
znih zanimivih viesti i 17 litograf. tablica. Od ovih radnja 
2 su od Njeg. Visosti kraljevića Rudolfa, 2 od Njeg. V. 
nadvojvode Josipa, jednu smo dobili iz Njemačke, 1 iz 
Beča, 1 iz Budimpešte, 1 iz Trsta, svega skupa dakle 8 
radnja od tudjinaca, dočim su sve ostale od Hrvata ih 
Srba, a 2 od Slovenaca. 

Što se jezika tiče, ima 5 priloga na njemačkom je- 
ziku, 4 na talijanskom, 1 na slovenskom ; sve su ostale 
razprave pisane hrvatski. 

Ugodno nam je tu spomenuti, kako je zaslugom 
dra. Bertherand-a preveden na francezki jezik i u Algiru 
štampan članak iz našega „Glasnika". Našu jednu zem- 
ljakinju ide za to najveća zasluga, no za to ipak služi 
to na veliku čast družtvu.^ 

Nepristran sudac mora priznati, da ako se taj naš 
rad mora prosuditi sa vida čednih početaka, upravo za 
to možemo biti zadovoljni, te ćemo još jednom izraziti 



^ Budući da je bakterioložka radnja veća, nego što smo se mogli nadati, 
to će se spomenuti prilog prof. Mayer-Eymar-a, kao što i astronomska radnja 
štampati u „Glasniku" za god. 1889. 

■^ Essais d' Acclimations des Plantes et influence d' un hiver très-rigoreux 
à Fiume par S. A. I. R. L'Archiduc Joseph. Traduit du Bulletin de la Société 
d'Histoire Naturelle de Croatie par Madame Marlet née de Čop et M. Marlet 
et publié par les soins de M. le Docteur E. Bertherand Secrétaire general de 
la Société Climatologique etc. Alger 1888. 



XVI 

želju, neka nam ne uzfali moralne i materijalne pod- 
pore sa strane hrvatske domoljubne inteligencije. 

Bez povrede čednosti možemo napokon spomenuti, 
kako je hrvatsko naravoslovno družtvo blagotvorno dje- 
lovalo i preko granica naše domovine, pošto smijemo 
uztvrditi, da je naš primjer poglavito pobudio naše ko- 
lege u Biogradu, te će i oni skoro izdavati „Anale za 
geologiju i geografiju balkanskoga polu- 
o str va". Naravno, da će to našim kolegam liepo ići od 
ruke, pošto će njihovo glasilo bezplatno štampati državna 
štampama, pače obećana je od strane države piscem i 
nagrada. — Uz Biograd radi se sada i u Sarajevu oko 
izdavanja „Anala bosansko- hercegovačkoga 
muzeja". Kad smo mi tako drugim put pokazali, tim 
veća nastaje dužnost, uzdržati ono, što smo osnovali. 

Ugodna nam je još dužnost ovdje spomenuti, da je 
gosp. ravnatelj češkoga muzeja, Antun Frič u Pragu 
veledušno poklonio za družtvenu biblioteku njeke svoje 
publikacije uza skoro čitavu seriju prekrasnoga češkoga 
prirodopisnoga časopisa „Vesmir". 

Svim je pak poznato, da smo ove godine izgubili 
dva vriedna člana našega družtva. Preminuo je vriedni 
utemeljitelj Lovro Jäger i vele zaslužni naš začastni član 
dr. Josip Pančić. Na smrtnoj postelji poslao je dr. Pau- 
čić svoj pozdrav hrvatskomu naravoslovnomu družtvu i 
naložio, neka nam se za družtvenu bibUoteku šalju sve 
njegove publikacije, što je i učinjeno.^ — Slava Jägeru, 
slava Paučiću. (Slava!) 



^ Beorpaa, 20. Mapra 1888. 

IIoiuTOiuiHii rociiOAiiuc ! 

H3BCCTU0 caM Bac Bcfe. nocMpiiiOM .üiictom 3a CMpr iiamcra Ilccropa JccTa- 
cTBemmc Äp- J. Ilaiiuiiiia. 

lIpcÄ CBOjy CMpT Ilauiuh mu je Ha;io5Kuo, na, aa Bame iiapaBOcioBHO Äpyui- 
TBo ncuia/bCM cbc cniicc itcroBC, Kojux öyacM »Mao uà paciioJiO/KciLy. Ja caM 



XVII 

Gospodo ! Ako smo postigli toliki uspjeh, imamo se 
za to zahvaliti onim hrvatskim prirodnjakom, koji su 
napisali tolike razprave bez ikakove nagrade, koji 
su činom sjajno dokazali, da hrvatski prirodopisci 
nijesu ma te rij allste. Imamo se za to zahvahti čla- 
novom ravnateljstva, a poglavito blagajniku dru. Dragu- 
tinu Gorjanoviću, koji je pune tri godine imao ne malo 
posla oko blagajne. 

Pošto je ovo prvo trogodište minulo, sadanje ravna- 
teljstvo današnjim dauom polaže svoj mandat. Gospoda 
tajnik, blagajnik i knjižničar čas će prije izviestiti o sta- 
nju družtva, a poslije toga molit ću gg. prisutne članove, 
da izvole izabrati prema §. 41. naših pravila novo rav- 
nateljstvo, koje će od ovoga preuzeti upravu, te će no- 
vom i svježom snagom još bolje unapriediti družtvene 
svrhe, nego što je to može biti dosele bilo. 

Poslije toga zamoli predsjednik gosp. tajnika, dra. V. Hor- 
vata, neka izviesti sa svoje strane; to je i učinio pročitavši slie- 
deće izvješće: 

Slavna skupštino! 

Dajući izvješće o radu naravoslovnoga družtva tekom mi- 
nule godine 1888., imao bih se obazrieti i natrag, na prve dvie 
godine družtvenoga života, jer one spadaju u odsjek, koji sada 
završujemo, na ime u prvo trogodište djelovanja ovoga odbora. 
Nu da se ne opetuje, što se je u prvašnjih glavnih skupštinah 
govorilo i što je već u našem organu „Glasniku" tiskano, prela- 
zim na godinu, koja nam sutrašnjim danom izmiče. 



H.croB saBCT licnymio iua.n.yhii BaiuoM HapaBOc.i. ApniuTBy ohc ciiiicc TTaii'uitiCBe, 
Ki)jc caM imao y Kaóimcry, ii to 15 pajmix ae-^a. 

IIpuMiiTe, roünoainie, sHaKC ocoöuTa nomxoBaifca. 
BaM ojaHii Barn 

}KiiB. J. Jypiiunh, 

KycTOC-aAJyuKT y öoraii. Kaóiiucxy. 
II 



XVIII 

Osobitih promjena i doživljaja družtvo nije imalo , s toga 
se moje izvješće steže samo na obieni družtveni rad , pravilima 
označen. 

„Glasnik", kao temelj i duša našega družtva, imao je go- 
spodin predsjednik na brizi, a koliko je u tom postignuto , raz- 
ložio je u svom uvodnom govoru. Ako i nije „Glasnik" podpuno 
izašao, to se ipak ništa zaostalo nije. I prvašnjih godina bilo je 
to s razloga, što u zadnji broj dolaze izvješće glavne skupštine i 
popis družtava, s kojimi smo u savezu. 

Članovi dobivaju zadnje brojeve „Glasnika" daljnje godine, 
a tako i vanjska družtva, s kojima smo u savezu. Tako je iz- 
mjena publikacija ostala nepomućena i sva su družtva uzdržala 
savez, pače, kako će gospodin bibliotekar izviestiti, pridošlo je 
novih družtava , pa i takovih , koja su sama zatražila savez s 
našim družtvom. 

Prema zadaći družtva držala su se ove godine popularna 
predavanja, kojih je bilo pet, Hrv. pjev. družtvo „Kolo" drago- 
voljno nam je ustupilo za tu svrhu svoju malu dvoranu. Budi i 
tom zgodom družtvu na susretljivosti izrečena hvala! 

Predavanja držala su se ovim redom: 

Dr. Horvat držao je je prvo predavanje 16. ožujka „Što 
je toplina". 

Dr. A. Heinz 23. ožujka: „0 uplivu nizkih i visokih tem- 
peratura na život bilina." 

Dr. Gj. Pilar 6. travnja: „0 draguljih". 

S. Gjurašin 13. travnja: „Kako se bilina hrani". 

Dr. A. Heinz 20. travnja: „Kako bilina diše". 

Predavanja bila su ove godine dobro posjećena ; hoćemo li 
uzporediti s posjetom prvašnjih godina , opazit ćemo , da interes 
za predavanja progresivno svakom godinom raste. 

Obstoji medju tim mnienje , da popularna predavanja iz 
naravoslovnih struka ne imaju velike važnosti, pače nikakove, te 
da su suvišna. Ne upuštajuć se u razlaganje, znam, da su ti na- 
zori dosta riedki, te da popularna predavanja uz „Glasnik" imadu 
znamenito mjesto u zadaćama, što jih „Naravoslovno družtvo" 
vrši, vršiti ima, te i dalje vršiti hoće. Šire obćinstvo, kojemu je 
od prirode usadjen poticaj za proučavanje prirodnih istina, treba 
da se u tom nastojanju podbada . treba širemu obćinstvu dati 
prilike, da se jednom s pravom uzmogne izreći poznata rieč: 



XIX 

„Svaki je čovjek iztraživalac prirode, svaki je čovjek naravoslo- 
vac". Onda ne ćemo ni mi biti onako na malu broju i osam- 
ljeni, kao što sada, pa nam ne će biti težko namiriti i veće po- 
trebe družtva, te i svoje djelovanje razširiti. 

Ne samo zagrebačka publika, koja je s pohvalnim interesom 
polazila predavanja, već i vanjski krugovi očekuju od nas, da 
im iz naravoslovnih struka podamo što razumljivo i zanimivo. 

A naša bi se zadaća imala razširiti nastojanjem, da se i u 
hrvatskom narodu razprostre znanje naravoslovnih nauka, koje 
se i onako svestrano ciene. 

„Matica hrvatska" s veseljem bi u tom pogledu stupila s 
„Naravosl. družtvom" u savez. tom se je već ove godine pre- 
govaralo, te bi popularna predavanja pod naslovom „Popularna 
predavanja iz naravoslovnih struka. Prilog „Naravosl. družtva" 
Matica kao redovitu knjigu svojim članovom razašiljala. Tim bi 
naravoslovne znanosti zasegnule u sve slojeve narodne. 

Dična „Matica" ne samo da je pripravna na svoj trošak 
izdavati predavanja, nego će i pisce honorirati. 

I ovogodišnja predavanja bila bi već za „Maticu" prire- 
djena, nu jedan razlog što nijesu, jest, da ih je bilo malo, a drugo : 
nijesu sva gospoda svoja predavanja napisala, pa seje to ostavilo 
za drugu godinu. 

Čuveni afrički putnik dr. Holub držao je predavanje o svom 
putu po unutrašnjoj Africi. Spominje, da mu je „Naravoslovno 
družtvo" išlo na ruku, te se imamo nadati, da će od svoje bo- 
gate sbirke i našim zavodom priposlati koju vriednu stvar. 

U držanih sjednicah "ravnateljstva „Hrv. naravosl. družtva" 
nije se zaključilo ništa važno i principielno. 

U sjednici od 8. prosinca nadošla je pismena zahvalnica 
člana ravnateljstva gosp. Frana Kesterčaneka na časti, koju je 
cielo vrieme kao odbornik revno obnašao. 

U istoj sjednici prijavio je predsjednik, da je dr. Banjavčić 
pristupio družtvu kao novi utemeljiteljni član. 

Inače broj članova prošle godine nije pretrpio spomena 
vriedne promjene. 

Tim završujem izvješće , te molim , da ga slavna skupština 
primi na znanje. 



XX 

Iza toga zamoli predsjednik blagajnika g. dra. Goijanovića, 
da izviesti o novčanom stanju driižtva. Izvješće glasi : 

Slavna skupštino! 

Predbježno izvješće o stanju družtvcne blagojne god. 1887. 
podastro sam u kratko danas prije godinu dana Danas pak čast 
mi je prikazati Vam podpunu sliku o novčanom djelovanju na- 
šega družtva u godini 1887. — Prigodom lanjske glavne skup- 
štine spomenuo sam, da je za tu godinu unišla svota od 913 fr. 
i to: 279 for. kao prinosi utemeljitelja i darovi, a G34 for. 
kao prinosi redovitih članova. Uzmemo li u obzir, da su se tom 
svotom namirili troškovi od 518 for. 96 nvč., pa da je ostalo u 
blagajni samo 394 for. 4 nč. . to je bila opravdana bojazan, da 
će ovo naše mlado družtvo imati novčanih neprilika, pošto se 
imalo namiriti još znatnih troškova. Da se nastaloj neprilici 
predusretne, glavjia je skupština god. 1887. odredila, da se za 
pokriće troškova god. 1887. upotrebi prištednja godine 1886. od 
317 for. 92 nč. 

Danas mi je, gospodo, čast Vam izjaviti, da sam dio re- 
čene svote zbilja iz štedionice izvadio, nu srećom nisam ipak bio 
prisiljen potrošiti ga, pošto je unišlo dovoljno prinosa članova, 
da sam mogao ne samo znatne troškove namiriti , već smo pače 
postigli višak ! 

Izim ona 913 for. što je prije godino dana sabrano , unišlo 
je do danas još daljnjih 409 for. 26 nč., što čini ukupno 1322 f. 
26 novč, — Tro.škovi pak ponarasli su od lanjskih 518 for. 96 
novč. na 993 for. 7 novč., dakle za čitava 474 for. 11 novč. — 
Odbijemo li razhod od prihoda, ukazuje nam se čisti prihod od 
329 for. 19 novč., od koje nam je svote oduzeti 279 for. (kao 
utemeljiteljne prinose i dar), ter pripojiti družtvenoj zakladi. Na- 
kon ove redukcije čistoga prihoda, pokazuje nam se konačno- 
spomenuti višak, i to od 50 for. 19 novč. 

Lakšega pregleda radi sastavio sam evo tablicu o prihodu 
i razhodu sod. 1 887. : 



XXI 



>o 


■^ 1 — 


^ 1 co <?1 


r-- 




> 

e 


vj« 1 ,- 


1 c^ oc 


O 






O GO oc 


00 O co -rH 


CO 






OT ^ G- 


fX G-1 


o 




.3 


C- 


T-i 


Ci 
















ii ^ ■ -Š ■ 7f. 


■ -^ ' 6 ■ 








Sd s 


.ü' 


ó 




ci 


ft 










O O 




'X> 
















•2 '^ 


::i 


a 




IS 






o 








N 






rt 


tfi 


















cn 


s-< 










^"^ 1 


O 


r^ 






rt 




3 
^ 






■1 ° 








ci 


'ft 




»2 










o 














"^ 


~^ -p 


"rt 


?^ 




^ 


<u 






. 


o 


rt -? o 2 


o 




o 


.3 










^ s^ P>^ 


■v^ 




S 










SI 


•p Q o Q^ rt 




'S 


;_ 


■od 




rt 


3 --d" S 55 -S- s 






Ci 


^ 






fd 


^ o > c s 

4) S .^ CD i. .rt^ E; 




P rt 




— 








?°" sfili 










l^-^^f-^l- 


1 -5 S.^ 1 5 

'g O Ö -5: 


3 




















rt rt rt 


rt rt rt r 








ÌS1 NI tS] 


N tS! N iS 








^ G-1 CO 


-^ lO O e- 






>•' 


Olilo 




«D 




> 


irr 1 11 t^ 




(?» 




c 












— ' w lO «^ o 




G^ 




j" 


lO ^ S-1 IC uO 




SI 




^ 






CO 










ci 


• 














'^^ 






o 










OJ 






a 
















Oh 






^^ 




.^^ 


rt 




3 






'-^ 




Oj 


« 








,^. 


>■ 






O 








*" 


o 




S 


a 








o 


^ 




tu 












<D 




-^ Ci 








^ 






P <^ bß 








— 


i^i r 




Ci O ° 








0, 


Prinos Č 1 a n V 

a) članarini 

b) upisnina 
Prinos č 1 a n V 
Darovi i p o d p 
Kamati uložei 










■ri SI ro ■«?• 







XXII 

Glede prihoda ove" godine kadar sam samo podastrieti dielo- 
mični priegledo novčanom radu god. 1888., jer još nijesu mnogi 
prinosi uplaćeni, a niti nijesu namireni još ni svi troškovi: po- 
imence oni za tisak zadnjega broja „Glasnika". 

Do danas unišla je pak svota od 706 for. 99 novč. t. j. 
75 for. prinosa utemeljiteljnih članova, 602 for. prinosa redovitih 
članova, 11 fr. 99 nč. kamata i 18 for. za prodana tri eksempl. 
„Glasnika". 

Pošto sam od te svote 75 for. izlučio i utjelovio zakladi, 
preostalo mi je u blagajni 631 for. i 99 novč. , kojim sam nov- 
cem imao podmiriti trošak u iznosu od 707 for. i 16 novč. — 
Manjak od 75 fr. 17 nč. namirio sam pak viškom predjašnjih dvijuh 
godina, usljed cesa je prvobitni višak od 368 for. 11 nč. reduci- 
ran na 292 for. 94 nč. 

Do danas, t. j. na koncu družtvenoga trienija, posjeduje 
družtvo : 

Zakladu u iznosu od 2154 for. — 

i prištednju . , 292 „ 94 

daklem ukupno . . . 2446 for. 94 nvč. 

Pošto računi lanjske godine još po revizorih nijesu pregle- 
dani, i to s razloga, što jednoga od gospode revizora više u 
družtvu ne ima, to molim slavnu ovu skupštinu : da izabere dru- 
goga revizora za pregledavanje računa god. 1887. i 1888. 

Podjedno molim slavnu skupštinu, da me rieši častne 
funkcije blagajnika, koju žalibože uz najbolju volju nijesam više 
kadar obavljati, jer me u tom preči jedno to, što stanujem izvan 
grada, a drugo, što sam drugimi dužnostmi u veliko zaokupljen. 
— Zaključujući ova svoja izvješća; molim, da se pregledaju ra- 
čuni i da mi slavna ova skupština podieli absolutorij. 

Sav prihod od god. 1887. jest dakle . 1322 for. 26 novč. 

a ukupni razhod 993 „ 7 „ 

Preostaje nam dakle čisti prihod od rečenih 329 for. 19 nvč., 

u kojoj je svoti sadržan i ovogodišnji za družtvenu zakladu pri- 
nos od 279 for., koji sam jur izlučio, te u I. hrv. štedionici ko- 
ristonosno uložio. Tim je družtvena zaklada narasla na svotu od 
2079 for. — Preostalo je dakle koncem godine 1887. rečenih jur 
50 for. 19 novč. viška. Kako je slavnoj skupštini poznato, višak 



XXITI 

od god. 1886. jest: 317 for. 92 nove.; razpolažem dakle s ukup- 
nim viškom od 368 for. 11 nvč."* 

Za revizore računa izabrani su gg. Ettinger i Rogulja. 

Po tom je knjižničar dr. Heinz izvjestio, da je prošle go- 
dine stupilo njekoliko novih učenih zavoda s družtvom u savez. 

Ova su družtva stupila u savez s „Hrvatskim naravoslov- 
nim družtvom" : 

ALGER : Syndicat des Viticulteurs du Departement d'Alger. 

ARNSTADT: Deutsche botanische Monatsschrift. 

BREST: Société Académique. 

GHERBOURG: Société Nationale des Scienses Naturelles et 
Mathématiques. 

FRANKFURT a. M. : Senckenbergische Naturforschende Ge- 
sollschaft. 

LAUSANNE: Société Vaudoise des Sciences Naturelles. 

NANCY: Academie de Stanislas. 

NIMES : Société d'Etude des Sciences Naturelles. 

OFFENBACH a. M. : Offenbacher Verein für Naturkunde. 

PARIS: Société Zoologique de France. 

C. ÜETEPEyPri.. OömecTBo ecTecTBOHcnLHxaTejien. 

PHILADELPHIA: The Journal of Comparative Medicinae 
and Surgery. 

REGENSBURG: Naturwissenschaftlicher Verein. 

ZAGREB: Statistički ured kr. dalm.-hrv.-slavon. zemaljske 
vlade. 

Popis knjiga, prispjelih družtvu god. 1888. u zamjenu ili 
na dar, shedi odmah iza izvješća glavne skupštine. 

Napokon je obavljen izbor novoga ravnateljstva za sliedeće 
tri godine; gospoda skrutatori Antolec i Rogulja proglasih su 
rezultat izbora. Premda je prof. Brusina molio, da ga ne bi više 
izabrali, izabran je po novo predsjednikom. U odbor su pak ušla 
gg. : ravnatelj B a r t u 1 i ć , prof. Beyer, prof. dr. D o m a e , dr. 
Gorjanović, dr. Heinz, prof. Jan da, prof. dr. Lobmayer, 
i prof. dr. Pilar. 



* To se samo sobom razumieva, da je ovo višak izkazan zaključkom ra- 
čuna prigodom glavne skupštine od 30. prosinca 1888. godine. Iz ove svote 
valja još namiriti troškove 6. broja „Glasnika", t. j. štampanje, dvie litograf. 
tablice, jedan drvorez i t. d. 

Opazka predsjedničtva. 



XXIV 

Tim je skupština završena u 1 sat po podne. 

Ne će biti suvišno ovdje opaziti, da na čelu „Glasnil^a" stoji 
dakako navedeno ravnateljstvo, koje je poslovalo g. 1888. Kod 
prve upravne sjednice od 13. siečnja g. 1889. bude ravnateljstvo 
jednoglasno sastavljeno ovako : 

S. Brusina predsjednik i urednik „Glasnika", 

Dr. Gjuro Pilar, podpredsjednik, 

Dr. A. Heinz tajnik, 

Ign. Bartulić blagajnik, 

J. Beyer knjižničar, 

Dr. A. Lobmayer odbornik, 

Dr. D. Gorjanović „ 

J. Janda zamjenik, 

Dr. J. Domac, zamjenik. 



Još jednu opazku. — Mi smo doslijc ii prvom i drugom 
godišnjaku „Glasnika" napose štampali popis akademija, družlava 
i redakcija, s kojimi brv. naravoslovno diužtvo zamjenjuje svoje 
publikacije, a opet napose popis knjiga, koje su prispjele u to 
vrieme za družtvcnu biblioteku na dar. Odslije ćemo stvar drug- 
čije udesiti, t. j. uz ime institucije, s kojim naše družtvo stoji u 
savezu , sliedit će odmah naslov s; isa , što ih je naravoslovno 
družtvo primilo od istoga zavoda. Gdje ne stoji naslov sjjisa, to 
se samo sobom razumije, da te godine naše družtvo nije pri- 
milo nikakovih judjlikacija. Popis darovanih knjiga štampat će 
se kao dosad posebice. Urednićtvo drži, da je ovako s jedne 
strane praktičnije, a s druge ono, što će se prištcditi kod tiska 
popisa, radje ('emo upotrebljavati za razprave. 



Popis 



akaclemija, dražtava i redakcija, s kojimi lirv. niiva- 
voslovno (Iružtvo zamienjuje svoje publikacije, uz 
popis knjig-a, koje su god. 1888. prispjele za družtvenu 

biblioteku. 

ALGER. Syndicat des Viticulteurs du departement d' Alger: 
Bulletin officiel du Syndicat de Défence con tre le Phyl- 
loxera. 2. Année. No. 10—20. 1888. Alger. 

ALTENBUPiG. Naturforscliende Gesellschaft des Osterlandes : 
Mittheilungen aus dem Osterlande. IV. End. Alten- 
burg 1888 

AMIENS. Sociétó Liiniéenne du Nord de la France: Bulletin, 
VII. 1884-85., VIII. 188G— 87., Amiens, 1887. 

ANGERS. Sociétó d' Etudes scientifiques : 
Bulletin, XV. Année 1885. Angers. 

ARNSTADT. Deutsche botanische Monatsschrift: 
VI. Jahrg. 1888. Arnstadt 1888. 

AUGSBURG. Naturhi.storischer Verein für Schwaben und 
Neuburg. (a. V ). 

BAMBERG. Naturforschende Gesellschaft. 

BERLIN. Deutsche geologische Gesellschaft : 

Zeitschrift, 49. Band, Heft 3, 4, 1887. Berliu. 
50. „ „1, % 1888. ,„ 

BERLIN. Botanischer Verein der Provinz Brandenburg : 
Verhandlungen, i^O. Jahrg. Berlin 1887. 

BERLIN. Gesellschaft Naturforschender Freunde : 

Sitzungsberichte. Jahrgang 1888. Berlin 1888. 

BERN. Naturforschende Gesellschaft: 

Mittheilungen, Nr. 1169—1194., 1887. Bern. 1888. 

BOLOGNA. Reale Accademia delle Scienze. 



XXVI 



BONN, Naturhistorischer Verein der preussisch. Rheinlande 

Westphalens und des Reg. Bezirks Osnabrück: 

Verhandlungen 44. Jahrg. 2: Hälfte. Bonn 1887. 
45. „ 1. Hälfte. Bonn 1888. 
BRAUNSGHWEIG. Verein für Naturwissenschaft. 
BRESLAU. Verein für Schlesische Insektenkunde: 

Zeitschrift für Entomologie, 13. Heft. Breslau 1888. 
BREST. Société Académique. 
BRUXELLES. Société Entomologique de Belgique: 

Bulletin d' Annonces, Sér. III. Nr. 86—94, 99—102. 

Bruxelles 1887. 
BRUXELLES. Sociètè Belge de Microscopie. 
BRUXELLES. Musée Royale d' Histoire Naturelle de Belgique : 

Bulletin, Tome V., Nro 1. Bruxelles 1887. 
BRUXELLES. Société Royale Malacologique de Belgique: 

Annales, Tome XXII. Bruxelles 1887. 

Proces- Verbaux des Séances, Tom. XVI. XVII. 1887—88. 
BUDAPEST, Magyarhony földtani tdrsulat. (Kr. ugarsko geo- 

ložko družtvo): 

Földtani Közlöny (Geolog. Mittheilungen) XVIII. Bd., 
Budapest 1888. 

W. Zsigmondi: Mittheilungen über die Bohrthermen 
zu Harkàny and Lippik, Pest 1873. 
BUDAPEST. Kgl. ung. geologische Anstalt. 

Mittheilungen aus dem Jahrb. der kön. ung. geolog. 

Anstalt : 

VII. Band, 1887. Budapest 1884—87. 

VIII. „ Heft 6., 1888. Budapest 1888. 

L. Petrik: Ueber die Verwendbarkeit der Rhyolithe. 
Budapest 1888. 

— : Ueber ung. Porcellanerden. Budapest 1887. 
BUDAPEST. Kir. magyar. természettudomanyi tàrsulat (Kr. 

ugar. prirodoslovno družtvo) : 

Dr. Eng. Daday de Deés: Crustacca Gladocera Fau- 
nae Hungaricae, Budapest 1888. 

H. Otto : A magyar halaszat köny ve, Kötet 1 , 2. Buda- 
pest 1887. 

Dr, L. Simonkai: Enumeratio Florae Transsilvanicae 
vesculosae critica 1887. Budapest 1886. 



XXVII 

CAMBRIDGE. Philosophical Society: 

Proceedings, 1888. Vol. VI., Part IV. Cambridge 1888. 
CATANIA. Accademia Gioenia di Scienze Naturali: 

Atti, Serie 111. Tomo XX. Catania 1888. 

Bulletino mensile. Nuova serie. Fas. I. IL Catania 1888. 
CHEMNITZ. Naturwissenschaftliche Gesellschaft. 
GHERBOURG. Société Nationale des Sciences Naturelles et 

Mathématiques : 
Memoires, Tome XXV. 1887. Paris et Cherbourg 1 877. 
CHRISTIANIA. Videnskabs— Selskabet : 

Forhandlinger i 1887., Christiania 1888, 
CHUR. Naturforschende Gesellschaft: 

Jahresbericht 1886/87., XXXI. Jahrg. Chur. 1888. 
COPENHAGEN. K. videnskabernes selskab: 

Oversigt over det kongelige Danske videnskabernes 

selskabs forhandlinger 1888, Nr. 1 — 3. Kjöbenhavn. 
DANZIG. Naturforschende Gesellschaft: 

Schriften. 7. Bd. Heft I. 1887. Danzig 1888. 
DAX. Société de Borda: 

Bulletin de la Soc. Treizième Annèe. Dax 1888. 
DORPAT. Naturforschende Gesellschaft: 

Sitzungsberichte, VIII. Band, 2. Heft 1887 Dorpat 1888. 
EDINBURG. Royal Physical Society: 

Proceedings, Session 1886—87. Edinburg 1887. 
EMDEN. Naturforschende Gesellschaft. 
FIRENZE. Nuovo Giornale Botanico Italiano: 

Vol. XX. 1888. Firenze 1888. 
FRANKFURT a. M. Senckenbergische naturforschende Ge- 
sellschaft : 

Bericht 1884, 1885,1886,1887,1888. Frankfurt a. M. 
FRAKFURT a. 0. Naturvv^issenschaftlicher Verein des Regie- 
rungs-Bezirk Frankfurt a. 0. : 

Monatliche Mittheilungen aus dem Gesammtgebiete 
der Naturwissenschaften : 

5. Jahrg. Nr. 10—12. Frankfurt a. 0. 1887/88. 
6 Jahrg. Nr. 1—9. Frankfurt a. 0. 1888—89. 
FRANKFURT a. O. Societatum Litterae : 2. Jahrg. Nr. 1—10. 

Frankfurt a. O. 1888. 



XXVIII 



FRAUENFELD. Thurgauischc naturforschonde Gesellschaft: 
Mittheilungen. 8. Heft. Frauenfeld 1<S88. 

FRAUENFELD. Schweizerische Naturforschende Gesellschaft: 
Jahresbericht 1886/87. Frauenfeld 1887. 

GIESSEN. Oberhessische Gesellschaft für Natur- u . Heilkunde. 

GLASGOW. Natural History Society: 

Proceedings and Transactions. Vol. II. Part I. 1880—87 
Glasgow 1888. 

GOERLITZ. Naturforschende Gesellschaft. 

GRAZ. Naturwissenschaftlicher Verein für Steiermark: Mit- 
theilungen. Jahrg. 1887 Graz 1888. 

GÜSTROW. Verein der Freunde der Naturgeschiclile in Me- 
cklenburg : 

Archiv. 41. Jahr 1887. Güstrow 1888. 

HALLE. Kais. Leopoldiniscli-Garolinische deutsche Akademie 
der Naturforscher : 
Nova acta. Bd. LI. Nr. 1, Halle 1886. 
Nova acta. Bd. LI. Nr. 3, 5, Halle 1887. 
Biographische M'ttheilungen und Nekrologe 1881 — 87. 

HELSINGFORS. Societas pro fauna et tlora Fennica: 

Meddelanden. Haftet 1—4, ( 1876— 78) Helsingfors 1887. 
Meddelauden. Haftet 5—14,(1880—88) Flelsingfors 1888. 
Acta Societatis. Voll. Helsingforsiae 1875 — 1877. Vol. 
II. Helsingforsiae 1881 — 1885., Vol. III. Helsingforsiae 
18S6., Vol. IV. Helsingforsiae 1887. 

Dr. A Osw. Kihlmann : Beobachtungen über die pe- 
riodischen Erscheinungen des Pflanzenlebens in Finn- 
land 1883. Helsingfors 1886. 

HELSINGFORS. Finska Vetenskaps— Societaten : 
Bidrag. Haftet 45. Helsingfors 1887. 
Bidiiig. Haftet 46. Helsingfors ISS8. 
Förliandiiiigar XXVllI. 1885— 18S6. Helsingfors J8S6. 
Förhandlingar. XXIX. 1886—1887. Helsingfors 1887. 
Organisation och Verksamhet 1838—1888. Helsing- 
fois 1888. 

HELSINGFORS. Societas Scientiarum Fennica : 
Acta. Tomus XV. Helsingforsiae 1888. 

INNSBRUCK. Naturwissenschaftlich-medicinischer Verein : 
Berichte. XVIII. Jahrg. 1887-88 Inn.sbruck 1888. 



XXIX 

KÀ:311Ib. OÖmeoTBO ecTCCTBoncnnraTCJien upii iiMiicparopcKOMi. 

KasaHC. yiiiinepenTCT'i). 

ToM'L XVIIl., Bmiii. 4, 5, G, ToM'i. XIX, Bbiii. 1, 2. 
Kasaiib 1 888. 

npoTOKOJiLi. 1887—88. 19. rcA. Kasaub 1888. 
KIEL Naturwissenschaftlicher Verein für Schleswig-Holstein : 

Schriften. Band VII. Heft 1., Kiel 1888 
KHEB-B. KiieccKoe oöuiecTuo eoTecTBOiicnbnTaTejrefi. 

3aiiiicKiT, TOMI, IX. BbinyoKiT 1, 2, Kionb 1888. 
KLAGENFURT. Naturhistorisches Landes-Museum ^ 
KOLOZSVAR. Magyar Növenytani Lapok (Madjarski botanički 

časopis). 
KÖNIGSBERG Physikalisch-Oekonomische Gesellschaft: 

Schriften. 

24. Jahrg. I. IL Abtheilung 1883. Königsberg 1884. 

25. Jahrg. 1884. Königsberg 1885. 
2G. Jahrg 1885. Königsberg 1887. 

27. Jahrg. 1886. Königsberg 1887. 

28. Jahrg. 1887. Königsberg 1888. 
KRIŽEVCI. Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo: 

Godina 1887. Svez. IIL. IV. Križevci 1887. 

Godina 1888. Križevci 1888. 
LAUSANNE. Sociétó Vaudoise des Scienes Naturelles: 

Bulletin. Vol. XXIII. Nr. 96. Lausanne 1887. 

Vol. XXIII. Nr. 97., 98. Lausanne 1888. 
LINZ. Museum Francisco-Carolinum : 

46. Bericht. Linz 1888. 
LONDON. Royal Society: 

Proceedings. Vol. XLIII. No. 262—265. London 1888., 

No. 266—274. London 1888. 
LONDON. Geological Society: 

Ab.stracts of the Proceedings, Session 1886—88 Nos. 

510—516, London 1888. 
LONDON. Linnean Society (Burlington House). 
LÜBBEN. Niederlausitz Geseüschaft für Antropologie und 

Urgeschichte. 
LÜNEBURG. Naturwissenschaftlicher Verein für das Fürsten- 

thum Lüneburg. 



XXX 



LWOW. Kosmos: 

Rok XIII 1888. Zeszyt II— XII. We Lwowie 1888. 
MAGDEBURG. Naturwissenschaftlicher Verein: 

Jahresbericht und Abhandlungen 1887. Magdeburg 1888. 
MANNHEIM. Verein für Naturkunde. 
MILANO. Società Grittogamologica Italiana. 
NANCY. Académie de Stanislas : 

Memoires 1886., 5e. Serie Tome IV., Nancy 1887. 

Mémoires 1887., 5e. Ser. Tome V. Nancy 1888. 
NANCY. Société des Sciences: 

Bulletin. Serie II. Tome VIII., 19. Année 1886. Nancy 
1887. 

Bulletin. Serie II., Tome IX. 20. Année 1887. Nancy 1888. 
NAPOLI. Accademia delle Science Fisiche e Matematiche: 

Rendiconto. Serie 2a., Voi. I. 1887. Napoli 1887. 
NAPOLI. Reale Istituto d' Incoraggiamento alle Scienze Na- 
turali, Economiche e Tecnologiche. 
NOVI SAD. MaTH^a cpncKa: 

JleToiiiic, 1888. Novi Sad 1888. 
NÜRNBERG. Naturhistorische Gesellschaft: 

Jahresbericht 1887. Nürnberg 1888. 

Festschrift zur Begrüssung des XVIII. Kongresses der 
Deutsch. Anthropologischen Gesellschaft in Nürnberg 
1887. 
NIMES. Société d' Etüde des Sciences Naturelles: 

Bulletin. 14e. Année 1886. Nimes 1886. 
OFFENBAGH a. M. Verein für Naturkunde: 

26., 27. und 28. Bericht 1884-1887. Offenbach a. 
M. 1888. 
OSIEK. Gospodar: God. XII. 1888. Osiek. 
OSIEK. Hrvatska pčela. 
PADOVA. Società Veneto-Trentina di Scienze Naturali: 

Bulletino. 1888. Tomo IV. N. 2. Padova 1888. 
PARIS. Archiv Slaves de Biologie. 
PARIS. Feuille des Jeunes Naturalistes : 

18. Année, 1888. No. 207—218. Paris 1887-88. 

Gatalogue de la Bibliotheque. Fase. No. 3, 4, Paris 1888. 
PARIS. Société Zoologiquc de France. 



XXXI 

PASSAU. Naturhistorischer Verein: 

14. Bericht 1886 und 1887. Passau 1888. 
PAVIA. Bollettino Scientifico: 

Anno IX. 1887. N. 4. (Dicembre) Pavia 1888. 
Anno X. 1888. Pavia 1888. 
PHILADELPHIA. The Journal of Comparative Medicine and 
Surgery : 
Voi. IX. No. 3, 4, 1888. Philadelphia 1888. 
PISA. Società Toscana di Scienze Naturali: 

Atti. Voi. VI. 1888. 
PRAG. Vesmir, obràzkovy časopis pro šireni vèd pfirodnich: 

Ročnik XVIII. 1889. čislo 1—9. Prag 1889. 
PRAG. Naturhistorischer Verein „Lotos" : 

Jahrbuch. Vili. (1888), IX. (1889) Band , Prag. 1889. 
PRAG. Kr. češka učena společnost. 
REGENSBURG. Naturwissenschafthcher Verein : 

Berichte. I. Heft, 1886—87. Regensburg 1888. 
REIGHENBERG. Verein der Naturfreunde. 
RIGA. Naturforscher Verein. 
ROMA. Reale Accademia dei Lincei: 

Atti. Serie IV, Vol. III, 2. Sem., Fase. 10—13. Roma 1887. 
„ Ser. IV, Voi. IV, 1888. 1. Sem., Fase. 1—13, 2. 
Sem., Fase. 1—9. Roma 1888. 
SOFLJA. Blgarskoto knižovno družestvo. 
ST. GALLEN. Naturwissenschaftliche Gesellschaft: 

Bericht 1885/86. St. Gallen 1887. 
0. IIETEPEyPri'. CaHKT-iiexepÖyprcKO oömecTßo ecTecTBonc- 
ntHxaxejiefi : 
TpyÄBH, ToMt XVIII. C. neTepcöypr-L 1887. 

„ TOMI. XIX. OrAŽejreHHe 3oojiorÌH h $H3Ìo.JiorÌH, 

0. üeTepcöyprt. 1888. 
„ Tomi, XIX. OxA^-ieHHe reo.3orÌH h MHHepa.iorin. 

C. nexepöypr'B. 1888. 
„ ToM'B XIX. OxAÌJieHHe EoxannKn. 0. TTexep- 
6yp^. 1888. 
0. IXETEPEyPri.. PycKoe eHXOMO.iorHqecKoe oömecxBo: 

T. XXIL 1888. C. nexepöyprt. 1888. 
ŠIBENIK. Gospodarski poučnik: 

God. VII. br. 1—8. 1888. Zadar— Šibenik 1888. 



XXXII 



TARNOV. Przyrodnik. 

THRONDHJEM. K. Norske videiiskabors Selskab?. 

TORINO. Reale Accademia delle Scienze: 

Atti. Vol. XXIII. clisp. 2a— 15a, 1887—88. Torino. 
TRIESTE. Società Adriatica di Scienze Naturali. 
UPSALA. Regia Societas Scientiarum Up.salien.sis. 
VENEZIA. R. Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti. 
VERONA. Accademia d'Agricoltura Arti e Commercio: 

Memorie. Voi. LXIII. Serie IIL, Verona 1886. 
WASHINGTON. United States Geological Surwey: 

Sixth Annual Report 1884-85., Washington 1885. 
WIEN. K. k. zoologisch-botanische Gesellschaft: 

Verhandlungen. Jahrg. 1888. XXXVIII. Rd., Wien 1888. 
WIEN. Kais. Akademie der Wissenschaften: 

Sitzungsberichte (mathemat.-naturwissenschaftl. Classe): 
Jahrg. 1887., XCVI. Rand, I— V. Heft, Wien 1888. 
„ 1888.. XCVII. „ I-V. Heft, Wien 1888. 
WIEN. K. k. Naturhistorisches Hofmuseum: 

Rand III., Wien 1888. 
WIEN. K. k. Geologische Reichsanstalt: 

Verhandlungen. Jahrg. 1888 Wien. 
WIEN. Ornithologischer Verein: 

Miltheilungen. XII. Jahrg., Wien 1888. 
WIESRADEN. Nassauischer Verein für Naturkunde: 

Jahrbücher. .Jahrgang 41. Wiesbaden 1888. 
ZAGRER. Družtvo inžinira i arhitekta: 

Viesti. God. VIR. Zagreb 1887. 
God.IX „ 1888. 

ZAGRER Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije: 

Liečnički viestnik. God. X. Zagreb 1888. 
ZAGRER. Hrv.-slav. šumarsko družtvo: 

Šumarski li.st. Tečaj XII. Zagreb 1888. 
ZAGRER. Hrv.-.slav goi^podarsko družtvo: 

Gospodarski hst. God. XXXVI. br. 1—7, 12-24. Za- 
greb 1888. 
ZAGRER. Statistički ured kr. dalm.-hrv.-slavon. zcm. vlade: 
1. Financijalno gospodarstvo hrv.-slav. Krajine god. 
1872— 7G. Zagreb 1879. 



XXXIII 

2. Miena ii posjedu i teretili nekretnina za godine 

1865—1879. Zagreb 1880. 

3. Miena žiteljstva g. 1875, 187G. il877. Zagreb 1879. 

4. Miena žiteljstva g. 1878., 1879. i 1880. Zagreb 1883. 

5. Miena žiteljstva g. 1881 , 1882. i 1883. Zagreb. 1888. 

6. Nekoji rezultati popisa žiteljstva od 31. prosinca 

1880. Zagreb 1882. 

7. Popis žiteljstva od 31. prosinca god. 1880. u Hr- 

vatskoj i Slavoniji. Svez. VIII. i XIV. Zagreb 1882. 

8. Popis žiteljstva i stoke od 31 pros. 1880. u Hrv. 

i Slav. Zagreb. 1883 

9. Rudarska produkcija u Hrvatskoj i Slavoniji god. 

1874.— 1881. Zagreb 1883. 

10. Statistički ljetopis za god. 1874. Zagreb 1876. 

11. Statistika kaznenoga pravosudja za god. 1863 do 

1876. Zagreb 1870. 

12. Statistika vjeresijskih zavoda za god. 1847 — 1877. 

Zagreb 1879. 

13. Statističke crtice o kraljevinah Hrvatske i Slavo- 

nije. Zagreb 1885. 

14. Demograpl ische Arbeiten in den Königreichen 

Kroatien und Slavonien. Agram 1887. 

15. Statistische Skizze der Königreiche Kroatien und 

Slavonien. Agram 1885. 

ZAGREB. Hrvatski učitelj. 

ZAGREB. Napredak. 

ZÜRICH. (Luzern , Neuchatel , Genève) Naturforschende Ge- 
sellschaft (Société Helvétique des Sciences Naturelles). 

ZWICKAU. Verein für Naturkunde: 

Jahresbericht 1887. Zwickau. 1888. 



III 



Knjige prispjele na dar: 

Car dr. L. : Sauropsidi ili teorija postanka ptica od gmazova. 

Zagreb 1883. 
Cutter John: Ephraim Cutter, Food Versus BacilU in Con- 

sumption Newyork 1888. 
Fric dr. Ante: Mala geologie čili nauka o vrstvàch kùry zemské. 

V Praze 1875. 

— : Untersuchungen über die Biologie und Anatomie des Elbe- 

lachses. Wien 1884. 

— : Strucny navod ku chovu sivenu a pstruhü vzhledem ku po- 

merüm v Cechach panujicim. Praha 1888. 

— : Vesmir. Ročnik II. (1873) do XVII. (1888). Praha. 
Gasperini prof. R. : Notizie sulla fauna imenotterologa Dal- 
mata, Zara 1878. 

— : Relazione sugli scavi fatti nella spelonca di Grabak sull' isola 

di Lesina neh' autunno del 1887. Spalato 188S. 

Mari et gdja. née de Gop: Climatologie comparée. Essais d' ac- 
climation de Plantes et influence d' un hiver très rigoureux 
a Fiume par S. A. R. L'Archidux Joseph. Traduit du bul- 
letin de la société d' histoire naturelle de Croatie par Ma- 
dame Marlet née de Cop et M. Marlet avocai a Alger, doc- 
teur es-sciences politiques et administratives. Alger 1888. 

Ila H u II li Ap. J. <^Jiopa KHe5KeBinie Cpönje. EeorpaA 1874. 

— Elenchus plantarum vascularium in Crna Gora. Belgradi 1875. 

— : Eine neue Conifere in den östlichen Alpen. Belgrad 1876. 

— : CoKO-Eana, upnu MexeopiiT y CpÖHJn. Eeorpa^ 1880. 

— : OpxoiiTepe y Cp6njii. rjiaciniK cpncrcor yuenor ^py^TBa. Kanra 

XV. EeorpaÄ 1883. 

— : ^OAaxaK „'laopii icneHceBinie Cp6nje". Eeorpa^ 1884. 

— : ^>.3opa y 0K0.3imn EeorpaACKOJ. Eeorpa^ 1885. 

— : Hona rpaj^a sa *jiopy KiieaceBmie Eyrapcice. Eeorpa^; 1886. 

— : OiwopHKa, Hosa ^e.ia uernHapa y Cp6njn. Eeorpa^; 1887. 

— : nopeKjy »;HTa. EeorpaA 1887 

— : Der Kirsehlorbeer im Süd-Osten von Serbien. Belgrad 1887. 



XXXV 

Visi ani R. de et Pan ci ć J. : Plantae Serbicae rariores aut no- 
vae. Decas I— IH. Venetiis 1862—70. 

Pexider, prof. Gust.: Gospodinu prof. M. Medicu u Zemunu. 
Odgovor na kritiku hrv. izdanja „Kauerove kemije". Kri- 
ževci 1888. 

Sebišanović prof. Gj.: Helmintologijske bilježke. 

Stossich Michele: Appendice al mio lavoro „ I Distomi dei 
pesci marini e d' acqua dolce". Trieste 1888. 

Izviešće kr. velikoj gimnaziji u Osieku za školsku g. 1887/88. 
Osiek 1888. 



SOCIETAS HISTORICO-NATURALIS CROATICA. 



GLASNIK 



HRVATSKOGA 



NARAVOSLOVNOGA DRUŽTVA. 



UREDJUJE 

S. BRUSINA. 



GODINA in. — BROJ 1—3. 

SIEČANJ — LIPANJ 

SA 1 LITOGRAFSKOM TABLICOM. 



ZAGREB. 

VLASTNIČTVO I NAKLADA DEUŽTVA. 
1888. , 



KAZALO. 

RAZPRAVE. 

Franović A.: Isonefe hn-atskih krajeva (sa 1 tabi.) 1 

€ar I)r. Lazar: Kako postane iz jajeta pile U 

Slarik 0. : Astronomski značaj godine 1888 29 

Heinz Dr. A. : Briofiti zagrebačke okolice. Dio II. Jetrenjače. .58 

Heinz Dr. A. : Peronospora viticola de By 87 

Kosié V.: Gragja za dubrovačku nomenklaturu i faunu ptica 118 

Brusiua S. : Ornitoložke bilježke za hrvatsku faunu. Svežanj prvi 129 

BIBLIOGRAFIJA. 

Rutar S; Die Insel S. Andrea in Dalmatien. Wien 1887. — A. Franović 151 
Novak Giam Battista. Primo cenno sulla Fauna dell' Isola Lesina in Dal- 
mazia. Dermoptera et Ortoptera 1.52 

RAZNE VIESTI. 

Spuštanje dalmatinske obale pod more — A. Franović . . . , 152 

Ardea bubulcus iz Obedske bare. J. S 153 

NEKROLOG. 

Prof. Dr. Josip Pančić. M. M — é 154 



O io z 30. a. 33. a.. 
Ova prva knjiga ima tri broja, vriedi dakle za pò godine. Br. 4. i 5. 
ugledat će svjetlo za koji dan, br. ß pak iza nove godine, budući će glavna 
skup.ština biti 30. prosine; p- 



Isonefe hrvatskih krajeva. 

Napisao 

Artur Fraiiović. 

Punim pravom veli Renou^) da je naoblalca u meteoro- 
logiji „un element important, g-énéralement trop ne- 
gligé". Pa u istinu tek su ne od davna počeli meteorolozi davati 
važnost ovom klimatskom elementu, kako nam to jasno pokazuje 
malena literatura. Ciglih je šest radnja, u kojima je iztražena 
naoblaka ovećih krajeva; a od ovih šest samo se tri donekle 
obziru na hrvatske krajeve.") 

Prva od ovih triju pada u godinu 1880., kad je Renou 
pokušao, da povuče isonefe za Evropu. Po karti, koja je dodana 
njegovom članku, leže hrvatski krajevi izmedju 40. i 60. godišnje 
isonefe a 50. prolazi po prilici kroz Šibenik i Sarajevo te ide 
na Vi din. 

Nakon pet godina izradio je Eifert^) neizmjernom ustrp- 
Ijivosću oblačne odnošaje srednje Evrope. Amo je priključio i 
neke hrvatske zemlje, al je za nje uzeo u račun samo seda m 
štacija, ponajviše istarskih; tako da nui manjkaju sve one u 
Hrvatskoj, Slavoniji, Bosni, Hercegovini i dvie u Dalmaciji. Na 
taj način nije mogao , da tačno opredieli isonefe , pak se s toga 
ne slažu sa onima, koje sam ja povukao. Jedino godišnja 
isonefa 60 a onda zapadni dio isonefa 50. i 55. jesu iste; ostale 
se bitno razlikuju. 



*) Renou: „De la nébulosité du ciel en Europe" u časopisu „la Nature" 
god. Ì88U. (Vni) str. ISO si. 

■) Primjećujem ovdje, da izrazom „luvatski krajevi' siivaćam Istru, 
Hjvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu. 

^j Eifert P. Die Bevvölkungsverliältnisse von Mittel-Europa. Halle a/S. 
1885. 8". 



Da se iiziuognu izporediti godišnji poprečni brojevi po jednom 
i drngoni, podajein ovdje te vriednosli : 

Hvar Pulj Poier Ilieka Vis 

El feri 38 55 ^5\) 55 il ^) 

Franović 37 52 43 55 34. 

Još je Ellerl izradio (na labli II.) razdiobu niaxiniahie i 
minimalne naoblake po godišnjim dobama, koja se — do nekih 
iznimaka — sudara s mojom. 

Ove je godine napokon povukao isonele za cielu zemlju 
ženijalni francuzki meteorolog Teisserenc de Bori,-') došav 
do vrlo važnih resultata, od kojih neke ovdje priobćujem u kratko 
i to u koliko će mi trebati, da prolumaciiu oblačne odnošaje 
naših zemalja: 

I. U svim mjesecima godine naoblaka ima tendenciju, da se 
porazdieli u pojase paralelne ekvatoru. 

II. Svi ovi pojasi sliede kretanje sunca u deklinaciji: u pio- 
Ijeće se pomiču pram sjeveru a jeseni i)ram jugu.') 

III. Razdioba naoblake jest direktnom posliedicijm tieka 
vjetrova te se sudara sa razdiobom zračnoga tlaka. Gdje je tlak 
visok, tuj je nebo vedro; dočim malenomu tlaku odgovara vrlo 
oblačno nebo.^) 

Po tome vidimo od kolike je važnosti naoblaka; a to me je 
potaklo, da iztražim odnošaje toga klimatskoga elementa u koliko 
se liče hrvatskih krajeva. 



') r-l;izlika glede Poreni poLiče odaLlu, sLo nije Ellerl piuuiiožiu su 
1.8 vriednosli naoblake nekih i,'odina. Na toj se je slaciji naime neko vrieiiie 
bilježilo po skali 0— 1- a poslije po skali 0— Kl. Treltalo je dakle izjednarili 
ove brojeve. 

'■^) Tflede Visa vriedi što sam reku o I'oreru. 

^) Teisserenc de Bort: „Etüde sur la dishibiiLion uioyonuc di- la 
nél)ulosité à la surlace du globe", tiskano u „Annales metéorologi(|ue <ie 
France", année 1881-, I. Ova mi je radnja jioznata po obširnom relejalu u 
„Naturwissenscbailliche Rundschau" godine 1887 (II ) broj 17. 

*) Ovaj drugi zakon ili — bolje rckuć — resultai moći će se donekle 
modilikovati. 

^) Već je godine 1879. izjavio W li i i» p 1 e — u svdjoj radnji .,On llic 
relation belween the heiglil of the barometer, liie duralion ni' sunliine ami Ibi- 
amount of cloud" ((Juailerly Journal of the Meteorol. Sociuly, oklob. 187'.)), 
da za nizkoga slanja barometra naolilaka je nail ])oi)rečnom vriednosli; lasle 
li barometar (do nešto preko 77U mm.) naoblaka se smanjuje. Do toga istoga 
resultata došao je i Renou godine 188(). („Annuaiie dc la sf)cićtć météoro- 
logifjue dc France', Paris, 188(), str. -Ž'.M) — -2?>'2). 



u tu sam svrhu upotiiebio desetgodišnja (1876 — 1885) opa- 
žanja, tislvaiia u godišnjacima bečkoga i peštanskoga centralnoga 
zavoda za meteorologiju, sliedećih postaja: 



Geogr. 
širina 



Geoyr. 
duljina 
ist. Gr. 



Visina 
nad 
nior. 

u met 



Broj 
i^odina 
opaž. 



Godine 
opažanja 



Banjaluka . 
Belovar . . 
Brod n. 8. 
Gakovac 
DLd)rovnik 
Gosjdt- . . 
Gradiška St.. 
Hvar . . . 



Kiiževac 



Leiioi-Iava . . . 
Lošinj mali . . 
Mi tro vica ... 
Moslar .... 
Novi Sad') . . 
0.sjek=') .... 
Ošlri rt (semafor] 
Pančevo *) . . . 
I'orer (.semafor) 
Pulj ..... 
Hakovac . . . 
Hieka .... 
Sarajevo ... 

^eiij 

Trst 

Tuzla donja , , 

Vis , 

Zaureb . , . . , 



-11." 

45 

45 

i-H 

4i 
45 
43 



1-(i 
u 

44 
43 
15 
45 
Ad 
14 
ii 
41 
45 
45 
13 
45 
45 
14 
43 
45 



46' 
54 

9 
^23 
38 
33 

!» 
U 

1 

13 
32 
58 
20 
15 
33 
27 
52 
1-5 
52 
29 
111 
51 


39 
32 

5 
49 



17" 12' 
16 45 



17 
16 
18 
15 
17 
16 



15 

11 



19 
18 
18 
2U 
13 
13 
15 
14 
18 
14 
13 
18 
K) 
15 



oo 

2U 
7 

16 
9 

27 



Ki 26 



57 

28 



19 31 

17 49 



41- 
35 
34 
33 
52 
50 
28 
21 
26 
48 
4(i 
42 
14 
53 



175 
140 
100 
170 

15 
568 
102 

19 

157 

262 
12 
90 
51 
84 

101 

64 

79 

7 

32 

115 
23 

544 
36 
26 

266 
24 

163 



i.-i 

1 

6 
10 

i 
10 

lU 
4 

5V, 

5V. 

i-% 

(j 
U 
10 

9 

5 
10 
10 

i 
10 

10 
10 

5^/3 

10 
lU 



1880-1881 

1878—1881 

1880—1885 

1876—1885 

1882—1885 

1876-1885 

1876, 1880-85 

1876—1885 

1879-1881, 
188i— 1885 

1880—1885 

1880—1885 

1881—1885 

1880—1885 

1875— 1885 -•) 

1876—1885 

1877-1885 

1881--1885 

1876—1885 

1876—1885 

1882—1885 

1876—1885 

1881—1885 

1876—1885 

1876—1885 

1880—1885 

1876—1885 

1876—1885 



*) Ove štacije sam uzeo u račun za to, da mi karta bude podpunija. 
') Redovita opažanja počinju god. 1875., pak sam i ovu uzeo u račun. 
») Od god. 1876—1885. opažanja u tvrdji a od 1883— 1 "85. opažanja n 
gornjem gradu. Ja sam obe serije spojio u jednu. 



Mal ne svi klìmatolozi uzimali su u račun proste poprečne 
brojeve naoblake, ne pazeć u poredjivanju da li štacija ima 
5 ili ^5 godina opažanja. Al na taj način, ne mogu se resultati 
medju sobom izporediti, jer je sjegurno, da nam veći broj godina 
opažanja j)odaje točniji poprcčak nego li manji broj, S toga sam 
upoLriebio račun odgovarajućih poprečaka, što no se rabi najviše 
za temperaturu i oborine. 

Da je zbilja nuždno tako računati u klimatologiji, dovoljno 
je, da navedem rieči glasovitoga bečkoga meteorologa g. H a n n a. 
On veli,^) obzirom na oborine, da takav račun „gibt ein zwei- 
b i s dreimal v e r 1 ä s s li c h e r e s R e s u 1 1 a I .... als das d i- 
recte Mittel der Jahresmenge". 

U tome sam računu pazio , da korigujem vriednosti samo 
onih, postaja, za koje sam imao manje od 5 godina ojiažanja, 
pošto ovaj ciklus — kako sam se osvjedočio — podaje dosta 
normalne poprečke. A i na drugu sam se okolnost obzirao, da 
izporedim naime stacije, koje su vrlo blizu jedna drugoj. 

Od ovih sam pravila odustao glede stacije Sarajeva, jer ju 
nijesam mogao lz})orediti niti s jednom obližnjom postajom, koja 
bi in)ala oveći broj godina opažanja. 

Druge stacije, za koje sam preračunao naoblaku jesu : 
Banjaluka pram Gradiški i Gospiću 
Belovar „ Zagrebu 

Dubrovnik „ Oštrom rtu 
Križevac „ Zagrebu 
Mi tro vica „ Novom Sad u 
Rakovac „ Zagrebu. 
Na taj način dobio sam vriednosti poprečne mjesečne na- 
oblake, koje priobćujem u sliedećoj križaljci. 

Opazka! Zviezda prije imena postaje znači, da su brojevi 
reducirani. Debelo liskeni brojevi ])ak označuju lllüxilliuill a 
ležeći minimum. 



') H ;i n n Unlersiuliungen über die Kt-genverliilllnisse vun üesleneich 
Ungarn. Sitzher. VV. Akad. Mal. Nat. Cl., II. AI.L. Bd. 71, \n\^. 13-14-. 





SS 

'a 

SS 

* 


o 
'S 

* 




> 


© 
* 


'S. 

trt 
© 


Gradiška 


decembar 


7.3 


7.0 


7.2 


5.9 


4.3 


6.6 


6.9 


januar 


<i.O 


(i.l 


0.7 


5.7 


3.9 


0.3 


0.0 


fevrar 


(5.0 


5.7 


0.0 


5.3 


3.5 


5.5 


5.3 


mart 


5.9 


5.4 


G.O 


4.8 


4.0 


5.4 


5.8 


ajiril 


(•).3 


(").() 


0.4 


5.0 


4.0 


5.9 


5.7 


maj 


5.5 


5.1 


5.5 


4.7 


3.3 


5.3 


4.9 


Ì"HÌJ 


A:\) 


4.0 


5.5 


3.0 


2.5 


4.3 


4.8 


juli) 


:}.(■> 


.V.N 


HM 


S.ii 


lA 


3.5 


3.2 


avt^ust 


\\.l 


3.9 


4.9 


3.4 


2.2 


3.4 


3.4 


se})tembai- 


4.7 


4.5 


5.2 


3.8 


2.8 


4.0 


4.1 


oktobar 


(;.?. 


5.9 


7.1 


5.2 


4.5 


5.0 


5.8 


novembar 


7.1 


0.5 


7.0 


5.9 


4.7 


<i.l 


5.9 


Godina 


5.0 


5.4 


5.9 


4.8 


3.5 


5.2 


5.2 




9S 


5S 

'u 
* 


>■ 

'S!) 
© 

1-^ 


'a 

© 


*? 
© 

■X- 


sS 

ce 

© 


'9 
«S 

© 


iletembar 


5.2 


6.5 


G.l 


5.1 


6.5 


5.5 


5,9 


januar 


4.9 


(i.O 


5.5 


4.0 


0.0 


4.5 


5.4 


fevrar 


:].7 


5.3 


4.5 


3.9 


5.5 


3.0 


4.9 


mart 


4.2 


5.0 


4.4 


4.8 


5.0 


5.1 


4.5 


april 


4.5 


5.0 


5.5 


4.3 


5.7 


6.0 


5.1 


maj 


:13 


4.8 


4.5 


3 5 


4.7 


4.4 


4.2 


junij 


2.G 


4.3 


4.8 


3.3 


4.0 


4.0 


:i.o 


j"l'j 


i..f 


n.G 


.?.i 


1.7 


3.1 


2.r> 


2.8 


avL^ust 


1.7 


3.7 


4.3 


2.7 


2.8 


3.2 


2.ri 


septembar 


3.3 


4.2 


4.5 


3.0 


4.2 


3.9 


3.8 


oktobar 


4.5 


5.5 


0.1 


5.6 


5.5 


5.9 


5.0 


novembar 


4.S 


0.0 


5.9 


4.9 


0.4 


4.7 


5.7 


Godina 


3.7 


5.0 


4.9 


4.0 


.').0 


4.5 


4.5 





© 


'S 

© 


© 
9 

04 


© 
(1^ 


's 


eS 


Rieka 

1 


decembar 


0.7 


4.S 


6.3 


• 5.2 


6..'$ 


7.9 


0.5 


januar 


6.0 


4.4 


0.1 


5.1 


5.S 


7-3 


5.0 


ferrar 


5.0 


:i.s 


4.4 


4.9 


5.0 


(Li- 


•5.0 


mari 


5,") 


4.4 


5.4 


4.9 


•5.0 


ti. 1 


(;.i 


april 


5.5 


.5.1 


5.9 


4.7 


0.0 


0.8 


6.6 


maj 


4.7 


P..0 


4.7 


4.?. 


5.2 


5.9 


•5.7 


junij 


4.0 


2.7 


5.( ) 


:>.7 


4.5 


•5.2 


4.8 


jiilij 


.">, r> 


l.r> 


;'..9 


,'^ .Š' 


:ìM 


ì.:t 


■Ì.7 


av^ust 


''>.! 


-2.5 


;;..-. 


;?.,S 


:i<; 


4.5 


1.1 


sopteiiiliar 


4.1 


ai 


1.5 


3.7 


4.7 


•5.1 


5.1 


oktobar 


5.7 


4.!) 


0.1 


4.5 


5 7 


0.7 


0.3 


noveniliar 


7.1 


5.2 


0.0 


5.2 


6 3 


7.3 


0.5 


(ioilina 


5.;i 


3.9 


.5.1 


4.3 


•5.3 


0.1 


.5.^5 




> 


"a" 
ce 


4- 

ce 
u 

EH 


<S 
ss 

N 

H 




Si 




decembar 


5.4 


6.3 


6.1 


.5.(1 


1.3 


6.9 




januar 


'>^2 


5.4 


•5.. 5 


O.O 


1.0 


0.4 




t'evrai- 


4.:{ 


4.S 


5.4 


4.9 


3.2 


5.8 




mari 


5.4 


5.L' 


5.0 


5.9 


3.9 


•5.^5 




ajnil 


•5.7 


5.(i 


6.1 


0.1 


4.3 


0.1 




maj 


4.!» 


5.3 


5.4 


5.3 


.3.1 


5.3 




•i un '.i 


4.0 


4.0 


5.0 


5.2 


3.0 


4.7 




Julii 


•V.7 


.7.; 


•'>.'/ 


•k7 


1.i> 


••?..'> 




av<(usl 


4.1 


3.2 


3.9 


4.2 


2.0 


4.0 




sp]ileiiil>ai 


4.S 


4.1 


4.0 


4.S 


3.2 


4.0 




Mktohar 


«.5 


5.2 


5.'.) 


6.6 


4.1 


)i.3 




uovemliiir 


5.^J 


5.7) 


O.U 


5.1 


1-.2 


0.1 ; 




Godina 


5.( ) 


4.S 


• >.i> 


5.3 


3.4 


5.3 





Iz ovih brojeva zaključujemo, da naoblaka ima svoj godišnji 
tiek, kao Ato i ostali mctcorologijski elementi. Al je naravno, da 
se kod svih stacija ne pokazuje isti slieđ. Većina njih ima glavni 
maximum u hladnim mjesecima a jedan sekundaran u martu ili 
aprilu. Ovaj potonji znade se kod nekih postaja dovinuti do veli- 
čine glavnog maxima, kó .što npr. opažamo u Trstu, Visu ; ili ga 
pak čak i nadkriljuje kao npr. u Mostaru i na Ricci. 

Glavni minimum pako nalazimo redovito (osim Mitrovice i 
Novog Sada) u Juliju, a sekundarni izmedju glavnoga i sekun- 
darnoga maxima t. j. u martu, rjedje u fevraru. 

Jasniji a i jednoličniji biti će nam ti odnošaii obazremo li 
se na oblačne vriednosti pojedinih godišnjih doba. 



P o .s t a j a 



Zima 



Proljeće 



Ljeto 



Jesen 



Godina 



* Baiijahika 

* Belovar . 
Brod . . . 
Oakovac . . 

* DubroTiiik 
Uospić . . 
(irađiška . 
Hvar . . . 

* Križevac . 
Lepori ava . 
Lošinj . . 

* Mitrovica 
Mostar . . 
Novi Sad . 
Osjek . . . 
Oštri rt . . 
Pančevo . . 
Porer . . . 
Pulj . . . 

* Rakovac . 
Rieka . . . 
Sarajevo . 
Seuj . . . 
Trst . . . 
Tuzla donja 
Als . . . . 
Zagreb . . 



4 

9 

3 

6 

1 

9 

,2 

.0.9 

.5.0 

5.5 

5.7 



6.4 



-5..") 
(i.O 
.5.0 
4.0 
■')..'") 
.5.5 
4.0 
5.1 
4.7 
4.1 
5.1 
5-2 
4.0 
.5.L> 
4.4 
5.3 
4.(i 

5.<; 

G.3 
fi.l 

5.3 
5.4 
5.7 
5.8 

8.S 
5.ß 



4.1 
4.1 

4.7 
HA 
2.0 
■-i. 7 
fi.H 
1.9 
3.!) 
4.2 
2.6 
•5../ 
■i. 4 
."i.O 
.3.9 
2.3 
4.1 
3.1 
3.1) 
4.7 
4.2 
4.1 
3.4 
4.2 
4.4 
2 3 
4.2 



(i.O 
5.0 
0.4 
5.0 
4.0 



4.2 
5.L' 
5.5 
4.7 
5.4 
4.8 
4.S 
5.0 
4.4 
5.5 
4.5 
-5.0 
0.4 
5.9 

5.5 

4.9 
•5. -5 
5.5 

3..Š 

5.8 



5.4 
.5.9 
4.8 
3.5 
.5.2 
•5.2 
3.7 
5.(J 
4.9 
4.0 
5.0 
4.5 
4.5 
.5.2 
3.9 
.5.1 
4.3 
5.3 
0.1 
.5.5 
5.0 
4.8 
5.3 
.5.3 
3.4 
.5.5 



Minimum daklo vrlo je jasno izražen a nalazimo ga ljeti 
kod svih štacija. Maximum pak najvećega broja postaja jest 
zimi; docim južna Dalmacija, Hercegovina i jugo-izločna Bosna 
imaju najveću naoblaku u proljeće. Takav proljetni maximum 
pokazuje takodjer istarski poluotok, koji se na taj način liepo 
priključuje ostalim alpinskim krajevima. 

Tri postaje jesu iznimkom, jer imaju jesenski m a x i m u m : 
Lošinj, Lepoglava i Sarajevo. Da li jo istinit ovaj odnošaj najpače 
za Lepoglavu i Sarajevo, moći ćemo pozitivno znati tek nakon 
mnogogodišnjega motrenja. Medju tim možemo naslutiti, da će 
tiekom vremena u Lepoglavi biti nadkriljona jesenska vriednos4 
(5.5) od zimske (5.4), a u Sarajevu jesenska (5.5) od proljetne (5.3). 

Promatrajuć kartu ljetnih i s o n e f a , odmah nam u oči 
udara kako naoblaka sve to više raste čim se više udaljujemo 
od mora pram sjevero-istoku, ali — do neke medje. Ova bi bila 
označena po prilici crtom, koja spaja Rakovac, Banjaluku i Donju 
Tuzlu. Preko te medje naoblaka biva opet sve to manja. Da 
protumačimo ovu činjenicu treba da se obazremo na orografijske 
odnošaje a i na razdiobu zračnoga tlaka odnosno na vjetr(jve 
hrvatskih krajeva. 

Ljeti je na jugo-jugo-istoku balkanskoga poluotoka baro- 
metarski minimum, koji sili vjetrove naših krajeva, da duvaju sa 
sjevera. Dakako, svagdje ne može vladati pravi sjevernjak, radi 
koni'ormacije tla ; pak zato opažamo npr. da u Zagrebu jiuše NE. 
a u Pančevu NW. 

Obazremo li se za čas na orografijske odnošaje hrvatskih 
zemalja, možemo uočiti gorski pojas, koji se stere od sjevero- 
zapada pram jugo-iztoku izmedju iztočne obale jadranskoga mora 
i hrvatskoga medjurječja. Vjetrovi pak, koji dolaze sa sjevera 
jesu dosta suhi'); usljed toga je zrak čist t. j. ima malo oblaka, 
kò što opažamo u jugo-zapadnoj Ugarskoj. Cini se više približuje 
onom gorskom pojasu zračna struja, tim se sve više diže nad 
morski raz; dolazi za to pod manji tlak odnosno u hladnije slojeve 
zraka a to je uzrok, da se vodene kapljice sve to više sgušćuju, 
tvonM- na laj način sve veće i gušće oblake. 

•) Ni'iiia (Ivojlio, ila ti vrlo vlažni sjeverni vjoliovi obaraju doliar dio svoje 
vlage, jìielazeé jueko sieilnje Evrojie: i lako iloilju u naše krajeve ne preveć 
impregnirani vodenom parom. 



(lim počne zračna struja silaziti sa gorja pram jadranskom 
moru, dolazi pod vcči tlak i u toplije slojeve zraka ; a ovo oboje 
djeluje na smanjenje naoblake.^) 

Ovo smanjenje t. j. južna 40. isonefa ne počinje tačno kod 
jugo-zapadnoga (jadranskoga) ruba gorskoga pojasa, već u nekoj 
udaljenosti. Isto tako i početak prirasta naoblake ne sudara se 
sa sjevero-istočnim gorskim rubom. Ovake je odnošaje opazio i 
Assmann") u srednjoj Njemačkoj a .sveo ih je na zakon, po 
kojem „die Kondensation des Wassergases schon in einer gewissen 
Entfernung vom Gebirgsabhang erfolgt". Tome možemo joA dodati, 
da kondensaeija počine biti sve to manja prije nego dopre do 
gorskoga ruba, kako nam to pokazuje sama karta. 

Slični odnosaji vladaju kod nas i zimi. 

U sjevernim hrvatskim krajevima vladaju vjetrovi , koji 
dolaze sa sjevernoga kvadranta, u srednjim sa iztočnoga a u 
južnim (najpače u Hercegovini i južnoj Dalmaciji) sa južnoga kva- 
dranta. Tomu je uzrok prisutnost barometarske doline (isobare 
7G1) nad jadranskim morem, koja — po Buijs-Ballotovom zakonu 
— daje zraku ciklonalno kretanje. Za to npr. z i m i vlada na Rieci 
NE, na Hvaru E a u Dubrovniku SE^) . To nam je dovoljno, 
da protumačimo za što su isonefe na iztoku 16. podnevniku toli 
potisnute prama .sjeveru; dočim bi morale biti paralelne sa obalom 
jadranskoga mora. Zračna struja na ime sa iztoka i jugo-iztoka 
prelazi preko visokih gora balkanskoga poluotoka, na koje obara 
vodenu paru, pak dodje s u h a u južne hrvatske krajeve, gdje se 
na taj način slabo može razvijati kondensaeija. A posljedica toga 
jest malena naoblaka. 

U krajevima pak, koji su na zapadu ca. 10. podnevniku 
opažamo posve normalne odnošaje, kojima vladaju zakoni, izrečeni 
u pogledu ljetnih isonefa. 

Poredimo li medju sobom jedne i druge isonefe. opažamo, 
da podpuno vlada II. zakon Teisserenc de Bor ta glede nji- 



*) Ovaj rezultat dakle podpunn odgovara zakonu III. što no t^a je T. 
de Bort, razvio. 

^j Assmann R. : Der Einflus.s der Gebirge auf das Klima von Mittel- 
deutschland , Stuttgart, 1886. str. 03. 

") Riedko se kada dogadja, da u južnim ki'ajevima puše čisti S. U Du- 
brovniku zimi duva S samo 0"/^ a na Hvaru 4"/o. Gledaj: Sup an: Statistik 
der unteren Luftstr<»mungen, Leipzig, 1881. str. 108. 



10 

liova pomicanja. Zimi jo npr. isonct'a 40 na obali južne Dalmacije; 
(ločim je ljeti potisnuta tako na sjever, da dopire do Sarajeva, 
Rieke i Trsta. Isto tako isonefa 45. ljeti je n sjevej'O-zapadnom 
kulu a zimi se .spustila na jug ča do Mostara. Dakle možemo 
im'rne duše ovom II. zakonu dati — kò Što sam rekao u opazci 
4) na strani 2. — sliedeću formu : 

Svi oblačni pojasi .sliede kretanje sunca u dcklinaciji ; u 
proljeće i ljeto pomiču se pram sjeveru a jeseni i 
z i m i pram jugu. 

Resultanta četiriju godišnjih doba izražena je godišnjim \)0- 
prečkom, koji iznaša za sve naše postaje 48" „. Tomu l^roju od- 
govara po prilici Reno u- ova isonefa 50. 

Razdielimo po.staje po godiš nj e m poprečku u dvie grupe : 
u jednu uvrstimo one, koje imaju naoblaku 4.8 i manje a u 
drugu one sa više od 4.8. Na taj način biti će naoblaka 4.2 za 
prvu grupu, kamo spadaju sve južne postaje, tri primorske sjeverne 
(Lošinj, Senj i Porer) i dvie krajne sjevero-iztočne ((«akovac i 
Novi Sad). Za drugu grupu — sve o.stale štacije — jest nao- 
blaka 5.3. 

Dakle i u godišnjem poprečku opažamo odnošaje slične 
zimskim i ljetnim : d v a su po j a s a m a n j e n a o b 1 a k e , j e d a n 
uz jadransko more, drugi uz ugarsku nizinu: a izmed 
obiju ovih jest pojas veće naoblake. 



Na koncu moram se zahvaliti g. prof. Dru. -luliju 11 a im u, 
direktoru centralnoga zavoda za meteorologiju u Beču i g. prof. 
Ivanu Stožiru, ravnatelju observatorija meteorologijskoga u 
Zagrebu, koji su mi riedkom prijaznosti ])odali potrebna opažanja. 

U Znarrebu dne 28. decembra 1887. 



Glasnik hrv. nar. družtva. God. III. 



Tab. I. 




a^3.0 3.0-3.5 3.5-4.0 4.0-4.5 45-5.0 5.0-5.5 5.5-6.0 G.0-6.5 6.5-7.0 inaccdT.O 




:lil'ilillllllllllll|ilMlllilill'llliiil 



ZIMSKE ISONEFE 



n7 niiii.'i ; itt;inriTn ?Ti; 
14 istGr IJ 



16 



18 



..;:,4!brec\.,; 



Kako postane iz jajeta pile. 

Emhriolnika crtirn. 

Dr. Lazar Car. 

Svakomu je poznato, da pilići, kao što ii obće svo ptice i 
mnoge još druge životinje, ne dolaze živi na sviet. Poznato je. 
da koka iznese jaje, iz kojega se tek iza nekoga vremena pile 
izvali. Poznato je još i to, da u tu svrhu, da se naime pile 
uzmogne u jajetu razviti, mora kokoš jaje svojim tielom grijati, 
sjedeći na njemu 31 dan. Biti će nadalje još i to poznato, nko i 
ne svakonui, da kod sjedenja na jajima ne djeluje nikakova po- 
sebna životinjska sila na postanak i razvoj pileta, već da je jedina 
toplina i vlaga, koja tu u obzir dolazi. Pile se može izleći i bez 
koko — na umjetan način. I to nije nikakovo novo odkriće, jer 
je već starim poznato bilo. svemu tomu dakle ne ćemo govoriti, 
jer je dovoljno poznato, već prolazimo na drugo, daleko intere- 
santnije pitanje: „Kako postane iz jajeta pile?" 

Predmnievajuć, da je to u obće malo komu poznato, a 
sigurno dosta zanimivo, nastojati ćemo, da ovo pitanje čim shvat- 
Ijivije razložimo. Ponajprije smo duboko uvjereni : ako se sviet 
zanima za sunce i mjesec i druga nebeska tjelesa ; ako si nastoji 
odgonetnuti pitanje, kako je naša zemlja postala i što se nalazi 
u njezinoj nutrini ; ako se pita , od cesa se sto drugili stvari 
sastoji i kako su nastale — da je pitanje: kako je postao živi 
stvor , kakovi i mi sami jesmo , od daleko veće zamašnosti , od 
upravo živog interesa. 

Spominjemo umah, da embriologija nije baš lahka znanost 
i da je mnogi, koji se je morao njome baviti, odbacio takovu 
lektiru kao napornu , ili se je tješio , da to sve i onako nije još 
dosta razjašnjeno, pak da nije dužan upuštati se u kontroverse, 
te proučavati subjektivne, a stranom i fantastične nazore pojedinih 



12 

lU'onjaka. To sve ne stoji. Razvoj pileta n. pr. od davna je već 
točno prončon, a za slivaćanje nije baš težak. Mi ('enio nastojati, 
da taj proces čim lazuiiiljivijc predočimo, i koji si od sklonili nam 
čitatelja bude dao truda, te nam pokloni samo malo pozornosti, 
taj će labko sve shvatiti, i imat će dobar ključ , da razumije 
cmbrioložki razvoj i koje druge životinje. 

Još prije nego predjemo na samu stvar, upoznat ćemo se 
malo bolje sa jajetom. Prelazeć iz vana u nutra spominjemo 
najprije vapnenu ljusku (Schale). Izpod ove odmah dolazi na 
njezinoj nutarnjoj stieni vrlo tanka kožica (Schalenhaut). Ova se 
sastoji od dva sloja, koji se na tupom polu jajeta razilaze, te 
ondje zatvaraju lećasti prostor, koji je zrakom izpunjen. Izmedju 
te kožice i žutanjka nalazi se bjelanjak (Eiweiss), koji .se opet 
dieli u više slojeva razne konsistencije. Žutanjak (Dotter) obavit 
je takodjer tankom kožicom, te je i on opet dosta komplicirano 
gradjen. Ali mi ćemo o njemu spomenuti samo najhitnije, a to 
je : da se isti sastoji od dvie vr.sti sub.stancija : jedne, koja sači- 
njava skoro cieli žutanjak i druge, koja kao malena pločica na 
žulanjku pliva. Tu posliednju nazivljemo pločicom zametka, Discus 
proligerus (Keimscheibc). U ovoj pločici je mjehurić , Vcscicula 
germinativa (Keimbläsclien). ili Purkinjev mjehurić , kako se još 
po svom obretniku, slavnom češkom fisiologu Purkinju nazivlje. 
U tom je opet mjehuriću još manji mjehurčić ili pjega , Macula 
germinativa (Wagner'scher Fleck). To bi bilo u kratko o najhit- 
nijim sastavinama jajeta. 

Spomenuti nam je umah ovdje, da se pile ne razvija iz 
cielog žutanjka, već samo iz pločice zametka, koja se može |)o 
tom. jer se iz nje životinja upravo stvara, tvornom substancijom 
žutanjka prozvati, za razliku od ostalog žutanjka, koji se, pošto 
služi samo za hranu već gotovom piletu, hranitbenim žutanjkom 
. zove. Mi ćemo se dakle baviti samo sa tom pločiconi zametka, 
te sliediti razne njezine pretvorbe. A pošto se ta pločica tako 
brzo pretvara, da se svaki dan na njoj znatne promjene razabiiu. 
razdielit ćemo naša opažanja na dane. 

Nu još prije, nego što kokoš na jajima sjedi, još prije, nego 
jaja snese, dogode se već sa pločicom zametka neke promjeno, 
koje ćemo evo opisati. 

Dok se još jaje u kokoši nalazi, dok mu se još ni tvrda 
ljuska uhvatila nije, poeimaju se već sa pločicom zametka čudno- 



13 

vate promjene sbivati. Kako je već spomenuto, pločica zametka 
je u obliku male leće u sredini gornje površine žutanjka, te 
predstavlja tvornu substanciju žutanjka. Tik izpod pločice jedna 
je vrsta hranivog žutanjka, koja je biela, te kao vrlo tanka kožica 
ouiata žutanjak, izpod žutanjkovc kože. Izpod pločice zametka 
prelazi ta površna tanka vrsta bielog hranivog žutanjka u slici 
kanala do sredine samoga žutanjka, gdje sa krugljicom iste takove 
biele substancije komunicira. Pločica zametka, koja dakle pliva 
izpod žutanjkove kožice, a na površini biele substancije, nad onim 
upravo mjestom, gdje se biela substancija poput stupa spušta 
u sredinu žutanjka, počimlje se sada dielenjem razpadati. Najprije 
se na njoj pokaže pukotina, koja dieli ploču u dvie pole. Zatim 
se pojavi druga pukotina, i to okomito na prvu , usljed cesa se 
pločica razpada u četiri komada (Segmental. Kako se to dieljenje 
sve dalje nastavlja, postaje broj komadića, u koje se je prvobitno 
jednovita ploča razpala, sve to veći. Resultat je ovoga dielenja 
(Furchung, Segmentatio), da se je struktura pločice bitno pro- 
mienila, te ju sada ne ćemo više zvati pločica, nego kožica za- 
metka (Blastoderma, Keimhaut). 

Sada nam ]e potanje opisati ovu kožicu, blastodermu, jer 
se oko iste sve vrti. Ona se sastoji od dva sloja ili lista: gornjeg 
ili vanjskog (Ectoderma, Aeusseres Keimblatt), i dolnjeg ili nu- 
tarnjeg (Entoderma. Inneres Keimblatt). Gornji list predstavlja 
saveznu okruglu pločicu, koja je u sredini nješto deblja nego na 
obrubu, te svojom vanjskom površinom neposredno graniči sa 
kožom žutanjka. Gornji list sastoji se u sredini od više slojeva 
malenih krugljica ili stanica, dočim je na obodu samo od jednog 
sloja sastavljen. Svaka ovakova stanica pokazuje opet u sebi 
maleno zrnašce. Nutarnji ili dolnji list pokazuje manje konstantnu 
sliku. U gdjekojem slučaju predstavlja i on neprekinuti list, u 
drugom su opet slučaju njegovi elementi, naime stanice, nepod- 
puno spojeni. Ali u svakom slučaju pokazuje on na obodu odeb- 
Ijani kovrljak (nasip), koji se po Köllikeru Keimwulst zove. Preko 
tog nasipa protanjuje se nutrnji list i opet, te se proteže tako 
daleko kao i vanjski list, koji dakle prati. Bieli žutanjak je izpod 
sredine blastoderme od iste odieljen, pošto se izmedju obih stvori 
nizka pljosnata pukotina , a to je šupljina zametka (Keimhöhle). 

Pošto blastoderma nije ništa drugo, nego preobražena tvorna 
substancija žutanjka, koja se je prije zvala pločica zametka, to 



14 

joj je (laklf i položaj sa pošlednjom isti. Blastoderma leži tako- 
<ljer na onom iiijcslu biclo substancije, gdje se ista u sredinu 
žulanjka uvlaci. Premjer lilaslodernie je nješto veći od raširenog 
ovdje slu})ca Ijiele subslancije. i)0 toni pokriva rul) Ijlaslodernie 
i kolobar žute mase, te se usijed toga. sto mu j(.' podloga izpod 
ruba njesto druga, nego izpod sredine, optički razno ponaša. Onaj 
bo vanjski kolobar biastoderme, koji leži na žutanjku, prikazuje 
se nješto tamnijim, i to je tannii kolobar biastoderme Area opaca 
(der dunkle Fruchthof). Sredina pako, koja leži na raširenom 
stupcu biele subslancije, nješto je jasnija i zove se po lom jasni 
kolobar. Area jìellucida (der helle Fruchthot*). Središte jasnog 
kolobara opet je nješto mulno usijed samoga stupca, koje se 
izpofl njega spušta. To je slika biastoderme u jajetu, kada ga 
kokoš snese, a narod ga okom jajeta zove. To oko jajeta ostane 
ne{)romienjeno do zasjedanja; zasjedanjem pociiidju daljne pro- 
mjene, koje ćemo niže oj)isali. 

Prvi dan. 

Da se uzmognu razumjeti promjene, koje se vec za prvili 
sati zasjedanja pokazuju na blastodermi, valja dobro pred očima 
imali slikn biastoderme, kakova nam se prikazala n snešcnom 
jajelu. Sjećamo, da je vanjski list bio već razvit, a nutarnji je 
pokazivao ode])ljani kolobar, ali koji si; u svakom slučaju nije u 
sredini u podpunu |)ločicu zatvarao. Dakle ako to do sada 
nije bilo, počimlje se sad umah sbivati, Sredina nutainjeg lista 
sastojala se do sad mjestimice od više slojeva, a mjestimice bila 
je i prekinula. Stanice se sada počimlju stranom dalje (belili, 
siranom u jednako debeli sloj razmještati. Kada se sav malerijal 
Ivorne substancije potroši, rabi se i s dola ležeća biela sul)stancija 
hraiiivog žutanjka za stvaranje novih stanica. Uz to biva premjer 
čitave vlastoderme sve to veći. Prije zasjedanja nije isti iznašao 
više od >> mm., a sada je iza sati za.sjedanja, kada je u svakom 
slučaju i dolnji list već poelpuno razvit, postigao veličinu od 
1—5 mm. Kolobari ili zone, sada se takodjer bolje iztiču. Tanmi 
kolobar, koji nastaje usijed toga, što blastoderma leži na žutanjku, 
i šio je rub nutarnjeg lista ovdje deblji, predstavlja sada prste- 
nasti ridi od I iiiiii. šii-ine. 

Izmedjn <S — lU sali pojavi se u povećavajućoj se jasnijoj 
zoni (Area pellucida) nješto nuitnija okrugla pločica, i to ekscen- 



15 



ti-ično u poprieènoj osi Jajeta, prema onoj strani, koja kašnje 
odgovara stražnjemu dielii pileta. Uzrok je lomu debljanje vanjskog 
lista u ovom prediclu. Izmedju 10 — 14 sati dobiva jasna zona 
sve to više kruškolik oblik, a a njezinoj stražnjoj strani, u tanmije 
postavšoj pločici, pojavi se paralelno sa popriečnom osi jajeta 
odebljana pruga, t. z. j)rimitivna os (Primitivstreil'en, Kölliker: 
Axenplatte, Remak). Skoro iza toga, kako se je primitivna os 
pojavila, odeblja nju okružujući dio blastodermc u postranu ili 
parietalnu zonu. Ove promjene opažamo, gledajući jaje od sgora : 
a uzrok tim promjenama saznat ćemo, ako načinimo prerez kroz 
jaje. Iz slike , koja nam se tada prikaže, razabiremo , da su se 
stanice na dolnjoj strani vanjskog lista, a u pravcu primitivne 
osi, izbočile, te dalnjim dielenjem pomnažale — (Wucherung) — 
i poredale u solidnu os (Wulst), koja visi izpod vanjskog lista. 
Ta os potiče dakle od vanjskog lista, s kojim iz početka još u 
savezu stoji, nu kašnje se postrance vlastitim rastom u ploči 
raširuje, i konačno od vanjskog lista odieli. Srednja ova pločica, 
koja je iz vanjskog sloja postala, konačno se raširi u ploštini do 
granica, do kojih i jasna zona dopire. Time nastanu u blasto- 
dermi, izmedju 8 — 15 sati, tri lista: vanjski (Ektoderma), nutarnji 
(Entoderma) i srednji (Mesoderma). 

U nutarnjem listu razvije se kašnje u primitivnoj osi još 
odieljeni štapić (Chorda dorsalis), a prostrano od ovog razviju se 
u srednjem listu prakralježci. 

Kako razabrasmo, položen je u prvih 15 sati zasjedanja 
temelj već vrlo važnim organima. Sada se, izmedju 15 — i20 sati 
pojavlja prva osnova glave. Prije je već spomenuto, da je blasto- 
derma oko primitivne osi odebljala u parietalnu zonu. Ova odeb- 
ljana zona prostire se sprieda preko primitivne osi. U tom dakle 
predichi pojavi se nova os, koja je kao produljenje primitivne 
osi, a zovu ju glavni nastavak (KoplTortsatz). Nastavak taj raste 
sve dalje, te se i on na gornjoj strani, dobivajuć uzdužne rubove, 
})relvara u žlieb. A još prije, no što se ova prednja os pretvara 
u žlieb, digne se prednji dio parictalne zone nad jasnom zonom, 
te se na rubovima zakreče. Tako postane prednja bora zametka 
(Vordere Keimfalte). 

Time dospjesmo do pod konac prvog dana. Vidili smo, da 
se je zametak ili embrio, počeo u prvom danu kod hrbta stvarati, 
na što se je skoro i prva osnova glave pojavila, nu drugim orga- 



16 

nima nije bilo još ni traga. Blastoderma je kroz to vrieme postigla 
širinu od 1:2 mm. 

Drugi dan. 

Početkom drugoga dana izluči se u parietalnoj zoni , koja 
poput lire obuhvaća primitivnu os, opet jedna nutarnja zona, 
koju lliss Stammzone nazivlje, a koju ćemo mi prozvali temeljnom 
zonom. Vanjski rub prvobitne parietalne zone ostane ] nadalje. 
Zametak nam se sada bolje ograničuje i raste sve više u duljinu. 
U predielu budućeg vrata suzujn se obe zone tako, da dobijemo 
sliku biskote. 

Ovako nam se prikazuje embrio sa 27 sati zasjedanja. U 
to dolja padaju prvi početci kralježaka. U predielu vrata stvori 
se naime popriečno kroz zametak s desne i lieve strane osi , u 
temeljnoj zoni, pukotina. Ta pukotina nastala je u srednjem listu, 
nu mi ju opažamo, jer je vanjski list dosta proziran. Paralelno 
sa ovom pukotinom desne i lieve strane teče i sliedeća pukotina, 
koja se pojavi iza prve. Usljed toga se odicle postrance u vratu 
dvie četverouglaste pločice. I to bi bio prvi kralježak. Pred ovim 
postane na to opet jedan kralježak, koji je dakle u istinu i)rvi, 
samo što je po vremenu drugi. Prema straga postane treći, 
četvrti itd. Svi dakle postaju onim redom, kako slicdc kod gotovog 
pileta, samo što se je drugi po broju najprije razvio. 

U predielu glave približuju se rubovi žlieba sve više, nu 
tako, da su sprieda više rašireni, u sredini dolaze bliže skupa, a 
prema vratu se opet raširuju. Prednji dio, iz kojeg se glava raz- 
vija, uzvisuje se sve više nad blastodermom, a zaobljeni rub mu 
se s})rieda sve više zavrača, tako da počimlje stvarati malu prednju 
šui)ljinu, koja je prvi početak prednjeg probavnog kanala. Dotle 
je napredovao zametak do 30. sata U 36. satu je embrio još 
više produljen, imade već 4. })rakralježka, a rubovi žlieba u 
srednjem dielu glave već se sastaju, te zatvaraju ciev, iz koje će 
se mozak sa hrbtenjačom razviti. U to se je vrieme i srce razvilo» 
koje se u početku sastoji od dviju cievi, nastavšili u srednjem 
listu. Ove dvie cievi posije se približe i sliju u jednu, koja je 
ipak i»retincem razdieljena. 

Istodobno sa srcem stvaraju se i i)rve žile. I ove i)Ostaju 
u srednjem listu. U srednjem listu nutarnjega diela tanme zone 
pocimlju se već prvoga dana stvarati žilice, koje ovaj dio poput 



17 

tanke i guste mreže preplićLi. Tairina dakle zona dieli se od sada 
u vanjsku bez cievi (Arca vitellina), i nutarnju cjevnatu (Area 
vasculosa). Cjevnata zona je po tome kolievka žilja. Od ovuda 
se isto razprostranjuje i prema jasnoj zoni i prema samom za- 
metku. Sa nastupom srca razvile su se i glavne žile, koje se 
stope sa žiljem cjevnate zone. Iz srca izlaze sprieda dvie aorte, 
koje obilaze prednji dio probavnog kanala, te se spuštaju prema 
stražnjem kraju zametka, tekuć izmedju pakralježaka i probavnog 
kanala. Iz ovih silazećih aorta izlaze postrance dvie grane (Ar- 
teriae omphalo-mesentericae), koje se gube u mrežotini cjevnate 
zone. Na vanjskom rubu cjevnate zone sakuplja se opet sva krv 
u kružnoj veni (Vena s. sinus terminalis), koja zaokružuje cjev- 
natu mrežu. Iz terminalne vene sakuplja se krv u venae vitellinae, 
iz ovili opet u venae omphalo-mesentericae, koje ju dovode u 
stražnji dio srca. Sa 36. satom razvijen je time embrionalni krvotok. 

Izmedju 40—42 sata postignuo je zametak duljinu od 4,;2 
mm. Na glavi se je već žlieb podpuno zatvorio u ciev, osim naj- 
prednijeg kraja. Sraštenjem rubova, te po tom pretvorbom žlieba 
u ciev, nast.io je mozag. Mozag se je u to doba već i razdielio 
u tri diela: prednji, srednji i stražnji mozag. U okolišu vrata 
nalazi se već sedam prakralježaka, a žlieb , iz kojega se mozag 
sa hrbtenjačom razvija, zatvorio se je u ciev duž ciele glave do 
preko 2ga prakralježka. 

Boljega razumievanja radi umetnuti nam je ovdje, da se 
prva linearno odebljana partija zametka, j^rimitivna os, pretvara 
takodjer u žlieb, nu ne iz ovoga žlieba, već iz onoga, koji se pred 
primitivnom osi stvori kao glavni nastavak, razvija se ciev, koja 
je preteča mozga i hrbtenjače. 

Sa množanjem prakralježaka produljuje se ciev, koja se je 
iz žlieba u glavi, približanjem rubova, načinila, a čim ta ciev 
dalje prema stražnjem kraju napreduje, tim više tjera primitivnu 
os pred sobom, koja malo po malo izčezava. Embrio sa 13 pra- 
kralježaka pokazuje samo još vrlo mali tračak primitivne osi. 

Ciev, iz koje se mozag sa hrbtenjačom razvija, i koju ćemo 
medularnom cievi prozvati, bila je do sada na najprcdnjijem 
kraju otvorena. Sada se i ovdje posve zatvara. Na prednjem dielu 
medularne cievi, ili prednjem mozgu, pojave se postrance dva 
izdanka, koji nisu ništa drugo, nego prvi početci oka. Svršetkom 

2 



18 

pako drugog dana, kada zametak broji već 15 — 17 prakralježaka, 
pojave se i slušni organi, kao izbočine stražnjeg mozga. 

Blastodciina se je u drugom danu jošte više raširila, te 
pokriva sada kruglju žutanjka poput kapice, široke 24 mm. 

Treći dan. 

Što se prvog krvotoka — cirkulacije krvi — tiče, to je već 
spomenuto, da se isti razvija najprije izvan zametka u zoni, koja 
obuhvaća stražnji dio jasne zone, kao i čitavi nutarnji kolobar 
tamne zone. Oba ova diela predstavljaju sad jednu i to cjevnatu 
zonu. Glavne žile, izlazeće iz srca, razgranjuju se dakle najprije 
u cjevnatoj zoni, kojom i krv struji, koja se je ovdje sa žilama 
istodobno stvorila. Sada se tek počimaju žile sve više i više i u 
samom zametku razvijati. Srce kuca iz početka lagano (40—00 
puta u minuti), a kašnje sve to brže (100 — 120j. 

Sada mislimo, da bi možda bilo vrieme, da se malo jasnije 
izlazimo glede prvog razvoja čitavoga tiela. Tielo koje višje živo- 
tinje, n. pr, ptice, dalo bi se u grubim crtama prispodobiti mješini 
ili vreći. Nu pile se ne razvija umah kao vreća, već si moramo 
pomisliti vreću na trbuhu razparanu i širom razastrtu. Tako nam 
se naime pokazuje pile u prvom razvoju. Jer ona koža, koja će 
kašnje cielo tielo obavijati, s početka je širom razastrta, te se 
zove, kako već spomenusmo , vanjski list. Izpod njega je opet 
raširen srednji list, a izpod ovoga opet nutarnji list. Sada molim 
malo više pozornosti. 

Iz ovih triju listova, koji su jedan na drugom položeni, ne 
će se vreća tako sastaviti, da se rubovi tih listova srastu, već 
malo drugačije. U sredini ovih listova, ih da se još trivijalnije 
izrazimo — krpa, jiojavi .se malo odebljana, dugoljasta ploča: to 
je ona postrana ili parietalna zona, o kojoj je već bilo govora. 
U ovoj je opet još deblja nutarnja zona, koja direktno obrub- 
IJLije primitivim os: to je temeljna zona. Rubovi ])aiiclalne zone 
zavijaju se u nnira i izpod gornjeg lista prema sredini, te se sve 
više približnjii, dok se najiokon ne sastanu. Dakle se ne će iz 
čilavih listova ili krpa stvorili vreća, već samo iz njihove srednje 
partije. Pošto se ovo savijanje u trećem danu već jasnije izražava, 
s toga sada o tom obširnije govorimo. Parietalna ploča, koja nam 
pokazuje granice samoga zametka, počimlje upravo kao propadati 
u dubljinu, naravna je pako posljedica toga, da se oko luba iste 



19 

. zone pojavljuje okružujuća bora (Falte). Na glavi se je ovakova 
bora pokazala već na koncu prvog dana tako, da je prednji dio 
glave već u drugom danu bora poput kapice pokrivala. U trećem 
danu stane se i stražniji dio tiela u nutra savijati, te i on dobiva 
kapicu od bore. Ali postrance počimlje se sada, premda pola- 
gano, bora sve više dizati oko tiela. 

Tielo zametka se je zaoblilo, te nam predstavlja žlieb, koji 
je prema žutanjku otvoren. Dolnji rubovi žlieba zakreću se opet 
gore, te prate njegove postrane stiene, zavijajuć se u nekoj visini 
opet, odkuda sad prevlače žutanjak, po prilici do polovine istoga. 
Tuj su sad za pravo dvie bore: dolnja, kojoj je tendencija, da 
se sa suprotnom dolnjom sastane i da zatvori žlieb, koji je nu- 
tarnjim listom preobučen i koji nam predstavlja prvu sliku pro- 
bavnog kanala; te gornja, kojoj je opet tendencija, da se sa 
suprotnom gornjom sastane i sraste, te tako preobuče zaobljenu 
vanjsku površinu žlieba, koja je vanjskim listom preobučena, te 
nam predstavlja kožu zametka. 

U treći dan razvoja padaju još i čudnovata sagibanja glave 
i tiela. Probavni kanal je žlieb , kojega su se rubovi s prieda i 
s traga već približili i srasli, koji dakle samo u sredini sa širokim, 
još žljebastim otvorom komunicira sa žutanjkom. Blastoderma, 
s početka mala pločica, sada je kapica, koja sa svoja tri lista do 
polovice obuhvaća žutanjak. 

Vrlo su važne još i postrane pukotine, koje u trećem danu 
probijaju vrat. Na vratu se naime, posve blizu glave, s jedne i 
s druge strane, pojavi dugoljasta pukotina, najprije jedna, zatim 
druga, treća i napokon pod svršetak trećeg dana i četvrta. Te 
pukotine nisu ništa drugo nego škrge, koje postrance vrat pro- 
bijaju, te se samo u zametku pojavljuju, jer skoro na to izčeznu, 
pošto se pukotine zarastu. Pvazvita ptica kao i sisavac, ne ima 
škrga, nu u embriu se iste ipak pojavljaju kao prolazni organi. 
Nu nije samo ovo u trećem danu nastalo. I drugi organi, 
kao: niozag, hrbtenjača, kralježci, oči, uha itd. koji su se već 
prije pojavili, razvijaju se sada dalje. 

Pod konac trećega dana pojavljuju se još prvi zametci 
prednjih i stražnjih okrajnina (Extremiteti), koje iz tiela niču kao 
maleni kratki izdanci, dakako u još posve nerazvitom, primi- 
tivnom obliku, 

* 



20 

V 

Četvrti dan. 

Govoreć o razvijanju cieloga tiela u Lrct^cin tlaiiii, spüineiiuli 
srno, da je zametak počeo po malo propadati u dubljinu blasto- 
derme , te da ga je usljed toga na obodu zaokruživala bora 
poput nasipa. 

Za razumievanje dalnjeg razvoja ove, cieli zametak obuhva- 
ćajućc bore, treba nam sad još nješto o srednjem listu spomenuti, 
Ovaj list , kako je već rečeno , razpao se je u okolišu temeljne 
zone, uzduž cielog zametka, u četverouglaste pločice, u prakra- 
Iježke. Nu nije spomenuto, što tek sada radi boljeg saveza činimo, 
da se je srednji list u predichi parietalne zone, već na koncu 
prvog dana razciepao u dva sloja ili lista. Od prvobitna dva 
lista nastala su sada četiri. Vanjski dio srednjeg lista prione uz 
vanjski list, a nutarnji dio prati nutarnji list. Prvi zovu kožnom 
pločom (Hautplatte), a drugi vlaknalom pločom crieva (Darm- 
faserplatte). Oba srednja lista prelaze kod prakralježka jedan u 
drugi ; u predielu parietalne zone ograničuju neku šui)lji)iu, a na 
obodu, u cjevnatoj zoni, opet su spojeni. 

Dizanjem gornje bore oko embria, poput kakovog nasipa, 
odjeljuju se oba srednja lista sve više: kožnata ])loča prati vanjski 
list: a vlaknata ploča ostaje prionuta uz nutarnji list. Dohiji dio 
bore suzuje zametak sve više od s dola , dočim se gornji njezin 
,li() — gornja bora — sve to više postrance oko zametka diže. 
ISubovi se gornje bore sve više približuju sui)rotnim rubovima ; 
l)rednja kapica primiče se k stražnjoj, dok se napokon ovalan 
otvor na ledjiina zametka posve nesuzi i konačno ne zatvori. Čim 
se na ledjima rubovi u dugoljastom šavu (Naht) srastu , odieli 
se šav, koji sad veže oim kožu, koja direktno zametak obuhvaća, 
i omi, koja je sad postala vanjskom. Time je stvoren tok, koji 
sa samim zametkom na trbušnoj strani komunicira, te koji za- 
metak sada ])odpuno omata. Ta koža, ili endjrionalni ovojak, 
zove se aumion. A vanjska koža, koja je vanjski list blastodrrmo 
i iz koje se jf aumion boranjem odielio, zove se od sada serozni 
(»vojak (seröse Hülle). 

Amnion se sastoji od dva lisla: vanjskog, koji leži na mi- 
lanijoj sirani, i. j. ])i'('iiin zaiiiciku, ji-r isti prelazi na hi)Ušnoj 
sirani u vanjski list zametka; i kožne ploče, koja dolazi na vanjskoj 
površini anuiiona. Serozni se ovojak })osve naravski sastoji od ista 
dva lisla, nu iz postanka aimiiona boranjem jasno se razabire, da 



21 

su na seroznom ovojku ti listovi obratno poredani. Kod njega 
dolazi vanjski list na vanjskoj površini, a kožna ploča na nutarnjoj. 

Amnion počeo se je stvarati već koncem prvoga dana, nu 
tekar četvrti dan se je na ledjima zametka posve srasao i odciepio 
od seroznog ovojka. 

Skoro istodobno sa amnion-om razvija se i jedan drugi 
embrionalni ovojak. Vidili smo, da se je stražnji kraj zametka 
počeo u trećem danu napred, t. j. prema žutanjku, savijati. Rubovi 
parietalne zone, koji su tuj , kao i kod glave, u polukrugu tekli, 
sve više se približe i spoje. Probavni kanal ili crievo, koji je u 
sredim žljebast, u stražnjem je kao i u prednjem kraju u ciev 
zatvoren. Iz ovog zatvorenog, stražnjeg kraja crieva, tik pred 
mjestom, gdje još otvoreno crievo u žutanjak prelazi, izbočuje se 
stiena u mjehurić (Ausbuchtung, Divertikel). Ovaj s početka 
maleni mjehurić, kojega je nutarnja površina preobučena, posve 
naravski, nutarnjim hstom, prostire se u onoj šupljini, koja je 
nastala udaljivanjem obih srednjih listova. Vanjski sloj mjehurića 
je nutarnji srednji list, koji je nosioc embrionalnog žilja, s toga 
je i prepleten sa gustom cjevnatom mrežotinom. Ovako nastali 
mjehurić, koji možemo smatrati ogrankom probavnog kanala, jer 
se je iz istoga izvlačenjem (Ausbuchtung, Ausstülpung) razvio, 
zove se allantois. 

Allantois je u prvoj polovici četvrtoga dana još malen mje- 
hurić, nu već u drugoj polovici počimlje naglo rasti, dobivajuć 
kruškolik oblik. Posije je pljosnata šuplja vrećica, koja se raz- 
prostire izmedju seroznog ovojka, žutanjka i amniona, pomičuć 
se više prema desnoj strani. Ciev, koja ju spaja sa probavnim 
kanalom, postaje sve duljom i tanjom, i zove se urachus. 

Allantois zove se još njemački Harnsack, jer je izpunjena 
sa tekućinom, proiztičućom iz prabubrega. Nu posije fungira ona 
sve to više kao respiratorni organ. 

Još nam je osobito iz četvrtog dana iztaknuti postanak pred- 
njeg i stražnjeg otvora. Vraćajući se opet na sliku probavnog kanala 
iz te dobe, primjećujemo, da su njezini krajevi zatvorene cievi, 
da embrio do sada, do četvrtog dana, nije imao ni usta ni stražnjeg 
otvora. Oba ova otvora stvore se tek sada. Usta su kao udubina 
vanjskog lista, izpod prednjeg mozga, koja biva sve dubljom, 
dok ne probije tanku kožicu srednjeg lista, koja ju je razstavljala 
od prednjeg diela probavnog kanala. Anus pako postaje na isti 
način, na stražnjem kraju, iza allantoide. 



22 

Okrajnine — ekstremiteti — počimlju se sada takodjer dalje 
razvijati. Bivaju sve dulje, te se popriečnim urezima počimlju 
dieliti u tri dicla : lakat, podlaktica i ruka ; stegno , goljenica i 
stopalo. 

Od 5.— 21. dana. 

Kako vidimo, postavljen je u prva 4 dana temelj svim orga- 
nima. Ali pošto se je jedan organ pojavio prije od drugoga, a 
ne svi istodobno, razdielili smo naše razmatranje o prvom razvoju 
pileta u pojedine dane. Nu da to i dalje činimo, morali bi u 
svakom sliedećam danu spominjati o svakom pojedinom organu, 
kako se dalje razvija i kako raste. To nam se ne čini shodno 
i to iz dva razloga: prvo, jer je bolje, da se od sada prate raz- 
voji pojedinih organa kroz cielo vrieme embrionalnog života u 
savezu, kako to i embriolozi čine; drugo, jer nismo ni nakani, 
da o razvoju nutarnjih organa zametka, kao o postanku skeleta, 
muskulature, živčevlja itd. govorimo, posto bi takovo i-azlaganjc 
predpostavljalo taćno poznavanje komparativne anatomije. Mi se 
dakle ograničujemo lih na to, da prikažemo postanak ticla u 
obće, razlažući pri tom prve početke razvoja prilično obširno, 
dočim smo prvi pojav i razvoj pojedinih glavnih dielova tiela 
samo spomenuli. Sada nam je samo još nješto kazati o zatvoru 
embria na njegovoj trbušnoj strani, o njegovom odnošaju prema 
žutanjku i prema embrionalnim ovojcima i o načinu , kako se 
zametak tih ovojaka i ljuske oslobadja, te na sviet kao savršeno 
pile izilazi. 

Da uzmognemo čim bolje toj našoj zadaći zadovoljiti, neka 
nam bude još jedan put dozvoljen povratak na blastodernui i 
time kratka rekapitulacija dosadanjeg razlaganja. 

Blastoderma, „oko" jajeta, je prije zasjedanja malena plo- 
čica, sastojeća od dva sloja stanica: vanjskog i nutarnjeg lista. 
Zasjedanjem se nutarnji list bolje usavrši, te se nato stvori i tred list. 
Treći ili srednji list razdieli se u parietalnoj zoni opet u dva li.sta 
tako, da time sada nastanu 4 lista. Linearnim odebljanjem vanj- 
skog lista označena je os zametka — primitivna os. Izpred ove 
osi pojavi se kao nastavak novo odebljanje vanjskog lista: to je 
medularna ploča. Ova se pretvara u žlieb i raste prema stražnjem 
ki-aju, izrivajuć primitivnu os. Dizanjem rubova i konačnim sra- 
šlonjem istih pretvara se žlieb u medularnu ciev, iz koje postane 
mozag sa hrbtenjačom. Srednji list se u predjelu temeljne zone 



23 

razpada u četveroiiglate pločice, koje stoje iz početka parno na 
obiju strana medularne cievi : to su prakralježci. Iz nutarnjeg lista 
razvije se — odciepljenjem — chorda dorsalis. Sve dva i dva pra- 
kralježka se približe, obrastu i chordu i medularnu ciev, te pružaju 
material i za kralježke i za njihovu muskulaturu. U nutarnjem 
dielu srednjeg lista postaju žilice i krv, i to najprije u nutarnjem 
kolobaru tamne zone , zatim i u stražnjem dielu jasne zone, — 
koja se zove Area vasculosa. — Ove žilice spoje se sa glavnim 
žilama zametka i sa srcem, koje je takodjer postalo u istom listu. 
Embrionalni krvotok — u arei vasculosi — u trećem je danu 
najbolje razvit. 

Biskotna ploča zametka, kojemu je obod parietalna zona, 
a sredina temeljna zona sa medularnom cievi, propada sve dublje 
u blastodermu. Na okružuju čem rubu dižu se bore, koje embrio 
na ledjima prerastu, te tako stvore amnion. Odieljena sad vanjska 
koža, dosadanji vanjski list blastoderme, zove se Seroza. Stva- 
ranjem amnionalno bore biva prostor izmedju oba srednja lista 
sve veći. Vanjski srednji list prelazi u vanjski list amnia, zatim 
u nutarnji list seroznog ovojka ; nutarnji srednji list prati nutarnji 
list blastoderme. Na obodu sastaju se opet sva četiri lista u pe- 
rifernom kolobaru blastoderme, koja sve više nastoji, da obraste 
žutanjak, te ga u trećem danu do polovice već i pokriva. Pro- 
bavni je kanal u početku žljebast i otvara se prema žutanjku. 
Stiene su mu preobučene nutarnjim listom. S prieda i s traga se 
probavni žlieb sa cielom embrionalnom pločom prema dolnjoj 
strani u polukrugu zavraća, te u ciev zatvara , dočim mu sredina 
još dugo sa žutanjkom obći. Iza ovog otvora, koji u žutanjak 
prelazi, izbočuje se probavni kanal u mjehurić, koji sve dalje raste, 
te se razastire oko embria: to je allantois. U trećem danu raz- 
vijaju se okrajnine, a pojavljuje prednji i stražnji otvor. U obće 
su se u prva 4 dana svi dielovi tiela pojavih. 

Prelazeći sada na razvoj od 5. dana dalje, opisat ćemo samo 
konačno ograničenje i usavršivanje tiela, kao i sudbinu embrio- 
nalnih ovojaka i privezaka. 

Da je blastoderma djelomice služila za stvaranje samog za- 
metka, djelomice za embrionalne ovojke, već je spomenuto. Pra- 
timo sade blastodermu na njezinom putu, gdje nastoji, da obraste 
cieli žutanjak. Na početku 4. dana blastoderma je skoro već čitavi 
žutanjak prevukla. Samo malo mjesto, na protivnom polu zametka, 



ostalo je još otvoreno. Koncem 6. dana je i ovo mjesto blasto- 
dermom obrašteno. Nješto manje u širini, nego što se je blasto- 
derma prostirala, dosizao je srednji list sa svojim embrionalnim 
žilicama. Nu kako blastoderma sa svoja dva lista, vanjskim i 
nutarnjim, sve dalje raste, prati ju i srednji list (ovdje još jednovit) 
na tom putu. Ali čim se srednji list po prilici do polovine žu- 
taiijka raširi, gubi njegov krvotok sve više na svojoj važnosti : 
kružna vena posve izčezne, a mrežotina žilica biva sve rjodja i 
neznatnija. U isto doba razvija se sve više allantois , te njezino 
žilje dobiva na važnosti. 

Amnion, pokrivajuć cieli zametak, obći s njim na njegovoj 
trbušnoj strani, gdje je sa zametkom srasao, t. j. gdje prelazi u 
iste listove zametka. Ovo mjesto je pup pileta: onaj naime kanal, 
koji još preostaje od probavnog žlieba, kad se je ovaj već skoro 
])osve u ciev zatvorio. Žutanjkova kcsica protanjuje se u šuplji 
držak, koji kroz pup obći sa crievom. Tik oko ovog držka prelazi 
dakle amnion u vanjske slojeve zametka. 

Na ovom mjestu mislimo koju progovoriti i o prsno-trbušnoj 
šupljini (Pleuroperitonealraum — ili Höhle), Razrezav koju živo- 
tinju, n. pr. pticu, na trbušnoj strani, vidimo, da je tielo iz nutra 
šuplje, a u toj šupljini da se nalaze liepo složeni organi , kao 
crieva, jetra, pluća, srce itd. Mi dakle mislimo onaj prostor, koji 
se nalazi izmedju pluća i prsnih stiena i izmedju želudca i crieva 
i trbušnih stiena. Ako nas i ne zanimaju praznine i šupljine, 
ipak nam je izpitati, odakle su stiene tim šupljinama; kako su 
naime te šupljine nastale? 

Na rubu zametka, na onom naime rubu, do kojega je za- 
metak propao u dubljinu blastoderme, i gdje se je oko njega 
pravila bora, spomenuto je već, da je šupljina nastala odatle, što 
se je srednji list odielio u parietalnoj zoni u dva lista, i da su 
se sada kod te bore, kod stvaranja anmiona, oba srednja lista 
razilazilo. Paibovi se parietalne zone prema nutra savijaju, medju- 
sobno približuju i srastu. Time se šupljina parietalne zone jedne 
sirane sa šupljinom parietalne zone druge strane slije u jednu 
zajedničku šupljinu. Nu rubovi parietalne zone nisu slobodni ; oni 
su u savezu sa perifernim dielom blastoderme, dakle ne srastu 
se na trbušnoj strani .slobodni rubovi, već bore. Jer rubovi imadu 
nastavke, koji se od ovuda dalje prostiru postrance oko zametka, 
te se na ledjima istoga opet sa suprotnim nastavcima ili borama 
srastu. 



25 

K tomu već dovoljno opisanom procesu imamo sada nješto 
važnog, novog pridodati. Prije je rečeno, da se oba srednja lista 
ciepaju u parietalnoj zoni, a da su u blastodermi opet srašteni. 
Tomu i je tako, nu samo u početku. Jer dizanjem amnionalnih 
bora nastavlja se ovo ciepanje i preko parietalne zone, u vanjskoj 
zoni. Time dobijemo nutarnju šupljinu zametka, koja sa vanjskom 
šupljinom, izmedju amnia, žutanjka i slobodne seroze, stoje u 
savezu. Kada se amnion toliko suzi, da posve prione uz pup 
pileta, tada se tek rastanu obje šupljine, kojim je porieklo bilo 
i cdno te isto. 

U 5. danu počimlje se u šupljini izmedju amniona i zametka 
nakupljati tekućina, koja amnion malo od zametka digne. U 6. i 
7. danu postane ta šupljina mnogo veća, jer se je sve više 
tekućine nakupilo. Čudnovato je gibanje, koje se u 7. danu na 
embriu opaža. Ovo gibanje pretvara se skoro u ritmako pul- 
siranje, koje zametak amo i tamo ziblje, a potiče od mišičnili 
vlakanaca u kožnoj (vanjskoj) ploči amniona. Slična gibanja opa- 
žaju se kašnje i na allantoidi. 

U 7. danu se je žutanjak znatno povećao, ali je ujedno 
postao nješto redji. Uzrok tomu je taj , što žutanjkova kesica 
počimlje absorbirati bjelanjak. 

U 8., 9. i 10. danu ne opaža se na amnionu ništa nova. 
Njegove pulsacije postigle su u 8. danu vrhunac svoje inten- 
sivnosti, ali od sad bivaju sve to slabijima. Ciepanje srednjeg 
lista (mezoderme) dostiglo je sada tri četvrtine žutanjka. Šupljina 
se je po tom, jer se u njem allontoida širi, vrlo povećala. Allan- 
toida je sve više pljosnata vrećica, izpunjena tekućinom, a pre- 
pletena žilicama. Po raznoj boji dolazeće i odlazeće krvi razabire 
se sve bolje, da allantoida doista služi embrionalnom disanju. 

U 11. danu se je žutanjkova kesica opet znatno umanjila, 
te se sada bora (faltet). Na nutarnjim borama pojavljuju se veće 
žile, koje sad brzo absorbiraju sav sadržaj, dovodeć ga direktno u 
krvotok pileta. Trbušne stiene su se već posve razvile. Tielo pileta 
se i na trbušnoj strani zatvara. Zavoji crieva, koji su do sada iz 
embria virili , budu povučeni u trbušnu šupljinu. Pile stoji u 
savezu samo još sa svojim omotcima, i to kroz pup , u kojem 
su držak allantoide i držak žutanjkova kesice obaviti tokom, koji 
je opet držak amniona. 



26 

Medjutim se je allantoida tako raširila, da je svagdje prio- 
nula, a djelomice se je i srasla uz serozu, koja je opet posve 
prilegla na nutrnju stienu ljuske jajeta. 

U IG. danu izčeznuo je u jajetu bjelanjak, a ciepanje mezo- 
derme doprlo je na žutanjku i do zametkovog suprotnog pola, 
Kesica žutanjkova sada je posve slobodna, te je obavita samo 
nutarnjim listom i vlaknatom pločom mezoderme, i visi jedino 
na svom držku, koji ju još sa pilefom spaja. Seroza je takodjor 
od sada posve slobodna , te ne stoji više u nikakvom savezu ni 
sa piletom . ni sa žutanjkom. U tekućini allantoido stalože se 
mokračno-kiselc soli. 

Trbušna šupljina, koja je nsljed praznih crieva slabo izpu- 
njena, nadune se u 10. danu, jer se je sada kesica žutanjkova 
u nju posve uvukla. Izvan pileta ne ima više ništa, osim bogate 
na žilicama allantoido. bozžilnc seroze i amniona. Amnion, koji 
je za poslednjili dana izgubio svoju tekučiim, i allantoida komu- 
niciraju još sa zametkom kroz držak, koji se medjutim sve 
više suši. 

Kada je pile tako već posve razvito, probije klunjićem ovojke 
jajeta, te poeme u onom lećastom prostoru , koji leži na tupom 
polu jajeta, i koji je zrakom izpunjcn, direktno zrak disati. U tom 
času započme krv u plućima kolati, a u arterijama allantoide 
stane. Allantoida se osuši, pup odkine ; a pile, oslobodiv se svojih 
ovojaka, kljuje nekoliko puta sa otvrdnutim zubićem na vršku 
kljuna vapnenu ljusku, dok ju ne probije i eto ga — izadje u sviet. 

* 
* * 

Do god. 1759. vladao je nazor, da se zametak u jajetu 
nalazi već gotov, te treba samo da raste do stanovite veličine, 
da uzmogne iz jajeta izaći. Mislilo se je, da taj izvanredno maleni 
stvor u jaju samo svoju prvu hranu nalazi. To je bila t. z. „Evo- 
lutionstheorie", ili „Praeformationstheorie". Ovu teoriju pobio je 
u svojoj dissertaciji pod naslovom „Theoria generationis" 1759. 
Caspar Friedrich Wolf, koji je kao Petrogradski akademik g. 1794. 
umro. Wolf je utemeljio novu teoriju t. z. „Epigenesis", koju su 
kašnje Pander, v. Baer, Reichert, Remak i dr. dalje usavršili, i 
koja se je slavodobitno održala. 

Ta nova, sada vladajuća teorija, temelji se na dieljenju tvorne 
substancije žutanjka, razpadanju istoga u cieli skup malenih 



27 

stanica, poredanju tih stanica u slojeve ili listove („Blättertheorie"), 
i zavraćanju i boranju tih listova u žljebove i cievi. — Samo još 
primjećujemo, da to ne vriedi samo za ptice, nego i za sve druge 
životinje. 

Ovaj naš sastavak nije možda za svakoga bio posve razumljiv, 
nu nješto je ipak svatko naučio, a što je još više, razpršio je 
kod gdje koga mnogu krivu predstavu o tom procesu. Ponavljam, 
što sam već i na početku spomenuo, da embriologija nije lahka 
lektira, jer da se razumije, treba malo mozgali, treba opisane 
procese risati, te ih napokon, koliko je moguće, motriti na mo- 
delima i u naravi, n. pr. kod pileta. 



Astronomski značaj godine 1888. 

S osobitim obzirom na Zagreb. 

Od 

0. Slavili u. 

Akoprem ovaj priegled ponešto kasno dolazi, ipak mislim, 
da će se po tkogod moći njim okoristiti. Isprva niesam niti kanio, 
da ga u tisak dadem, nu misao, da tieni barem pon-^što prema 
svojim silama izpunim jaz, koji se u nas svakim danom više 
osjeća, prinuka me, da ovu radnju publiciram. U buduće nastojati 
ću, da svaki ovakov priegled dosta rano objelodanim, ne bi li se 
mogli njime poslužiti naši kolendariografi. Za ravnanje svakoga, 
koji bi se timi tablicami poslužio, spominjem, da sam adoptirao 
za geografske koordinate Zagreba sliedeće vriednosti: 
g) = + 45« 47' 40" 

L =1303' 19" = 53™ 12,87^ od Paiiza. 
Kasnije dopale su mi ruku sliedeće koordinate , koje mi se 
čine mnogo vjerojatnijimi : 

rp .-= 45" 48' 30" 

L = 13" 38' 7" = 0" 54«" 33,5« od Pariza. 
Žali bože mogo sam ih upotriebiti samo kad sam reducirao 
pomrčine Jupitrovih satelita i mjesečeve faze na srednje zagre- 
bačko vrieme. 



JO 



I. Sunce, 



Po najnovijim iztraživanjima astronoma Rudolfa Wolfa u 
Zürichu iznosi perioda sunčanih ljaga ll^g godine; ona se dieli 
u i2 diela. Izmedju maksima i sliedećeg minima pviedje poprieko 
6 godina, a izmedju minima i sliedećeg maksima opet 5 godina. 
Zadnji minimum bio je godine 1879., a zadnji maksimum 1884., 
te bi prema tome morali sliedeći minimum očekivati oko 1891. 
godine. Dakle smo sada već prilično blizu minima, a govorim iz 
izkustva, ako sunčane ljage nazovem riedkimi gostovi. Nu motrenje 
sunca sada postaje vrlo zanimivo s toga, jer nam je lako jednu 
te istu ljagu pratiti kroz više rotacija, te opredieliti elemente 
sunčane rotacije, položaj ekvatora mu prema ekliptici itd. Sva- 
komu se dakle preporuča teleskopsko motrenje sunca, pa makar 
bio i vrlo neznatnimi strojevi snabdjeven, jer je upravo za takve 
dalekozore sunce (a i mjesec) vrlo zanimiv i zahvalan objekat. 

Zemlja naći će se u svom periheliju dne 31. XII., 5\ 
Uzmemo li za sunčanu paralaksu najpouzdaniju vriednost od 8,86", 
biti će odaljenost 5 od 14G80HÜ0 km. U afelij dolazi 5 dne 
8. VII. G" a udaljenost je 15181900 km. Tim položajima odgo- 
varajuće horizontalne ekvatorialne paralakse jesu 9,64" i 8,71", 
a odgovarajući prividni polumjeri sunca iznose 16' 18,3^" i 
15' 45,93". Aberacije svjetla iznose u istim momentima — 20,79" 
— 20,10". Ove će dakle godine srednja odaljenost od sunca 
znositi 149306550 km. a zemlja će u nju dva pula doći i to dne 
31. III., 20" i dne 2.X, 11". Za taj jioložaj imademo: paralaksa 
8,86"; sunčani polumjer = 16' 1,71"; aberacija = —20,45". 

Maksimum svoje južne deklinacije postigne sunce dne '20.XII. 
18". To je ujedno najkraći dan u godini. Sunce izlazi u 7" 40"' a 
zalazi u 4" 16"'. podne imali će visinu nad zagrebačkim hori- 
zontom od samo 20" 45' U". 

Maksimum sjeverne deklinacije imali će snnce dvie 20.VI. 18". 
To je ujedno i najdulji dan. Sunce izlazi n 4" 42"'. zalazi u 7" 51'". 
samo j)odne popeti će se do 67" 39' 25" nad naše obzorje. 

II. Mjesec. 

Mjesec giblje se ove godine medju {- 22"4' 8,9" i — 22" 2' 15.8" 
geocentričke deklinacije. Prvi položaj imade 19.XIT. 6" a drugi 
4.XII. 23". Najviše će se mjesec zemlji približiti dne 25.IV. 18" i 



31 



to na 356108 km. Najveću odaljeiiost postignuti će mjesec dne 
9.V. 19" i to 405928 km. Odgovarajuće vriednosti za paralaksu i 
prividni polumjer jesu Pl' 27,05", 16' 46,3" odnosno 53' 55,00" 
i 14' 43,0". 

III. Merkur. 

Taj od svih ostalih planeta suncu najbliži planet imati će 
ove godine 5 afelija i 4 perihelija. Evo ih 



Broj 


A h 


e 1 i j 


Por 


1 h e I i j 


Datum 


^ — O u km. 


Datum 


^ — O u km. 


1 


8.1. 13" 


69673355 


17.11. 13" 


4592^2726 


2 


31.III. 13 


69673984 


13.V. l^i 


45922821 


3 


^n.Yi. lt> 


69674540 


lO.VIII. i^ž 


45921758 


4 


23.IX. 11 


69675355 


6.XI. 11 


45919642 


5 


^iO.XII. 10 


69676116 







Nadalje imati će Merkur u godini 1888. sliedeće apogeje i 
perigeje : 



Broj 


Apogej 


P . e r i g e j 


Datuma — Ó u km. 


R^ 


rc ^ 


Datum 


^ = 5 ^i km. 


R? 


71 ^ 


1 


12.1. 


218679900 


2,3" 


3,3" 


6.III. 


73472300 


5,4" 


14,3" 


2 


9.V. 


197814200 


5,5 


2,5 


6.VU. 


84758200 


3,9 


15,6 


3 


30.V1II. 


205573200 


2,4 


2,4 


30.x. 


100607900 


5,0 


13,2 


4 


24.XII. 


215661900 


2,3 


2,3 











Kao nutarnji planet Merkur ne može nikada doći u opoziciju 
sa suncem. Kod njega i kod Venere može biti govora samo o 
gornjoj ih dolnjoj konjunkciji. Tečajem godine 1888. imademo 
kod Merkura sliedeće konjunkcije : 



Broj 


Gornja 


c/ 


D 


o 1 n j a 


d 


1 


18.1. 9" 






3.III. 8" 




2 


lO.V. 13 






8. VII. 18 




3 


23.VIII. 14 






31.x. 13 




4 


28.XII. 8 











32 



Na velikom dielu svoga putovanja Merkur nam je posvema 
nevidljiv, a prostim okom vidimo ga samo G dana prije najveće 
elongacije i G dana poslije iste. Nu i to je rečeno samo onako u 
sploli. Mnogo znamenitosti imade tu sjeverna ili južna deklinacija 
Merkura, kao i geografska širina molrilišta. Kako je u obće Merkura 
težko vidjeti svjedoči nam Riccioli, koji ga nazivlje „sidus do- 
losum" i slavni Kopernik, koji je umro, a da ga nigda nije ni 
zagledao. 

Za motrenje Merkura su dakle elongacije najzgodnije. Budući 
je motrenje Merkura rad velike intenzivnosti, kojom sunčano 
svjetlo reflektira, najzgodnije danju, to j(> za leleskopsko motrenje 
najbolja ona perioda, kad je Merkur u za})adn()j elongaciji. Tada 
ga možeš u zoru teleskopom naći i pratiti do tlaua. To će se 
ove godine slučiti koncem travnja i početkom svibnja, žalim kon- 
cem srpnja i početkom kolovoza i napokon u sredini mjeseca 
studenoga. Od svih perioda je pako najzgodnija ona u 

U ostalom eto priegleda elongacija za godinu 188S. 





Elongacije 


? 





^ 




Oznaka 


! 








"c 


Datum 


i 


Izlazi Zalazi 


Izlazi Zalazi 


Izlazi 


Zalazi 


c£ 




veličina 










1 


IG.II. 15" 


izl. 18" 7' 


7,1 5(;,„ 


(i" (j"> 


7» 5„> 


5" '25'" 


pns.0"31™ 


pos. 1"41"' 


'J 


•àO.m. 18 


zap. ^27"4!)' 


.0 53 


3 55 


5 15 


B ^25 


pos.O 8 


pii.j. 2 30 


'Ò 


ll.VI. 14 


izl. '2V'2rr 


5 53 


n 3!» 


4 U 


7 48 


\>o». 1 11. 


pos. 1 51 


i 


"Ì7.VII. 4 


zap. l'.»°3"i' 


3 10 


(■) 18 


4 37 


7 ^4 


pr. 3 8 


pr. 1 IC. 


5 


S.X. 5 


izt. ^20" 14' 


8 30 


(i 8 


(i !» 


5 25 


p()s.2 21 


pos. 1.2 





1Ü.XI. iiO 


zap. WM- 


3 14 


5 48 

r. Ve 


7 3 

nera. 


4 2(i 


pr. 3 i.'.» 


pos. 1 22 



.Susjedni nam ])lani't Venera, koja ne|)osre(lno iza Merkura 
sliedi, najkrasiiiji je i)ojav u [)lanetarnoiii svici u. Njen sjaj lako 
je intenzivan, da jii i po ])ielom danu u blizini sunca vidjeli 
možemo, kako smo to doživjeli u listopadu godine 1887. Venera 
postignuti će godine 1888 dva afelija i jedan perihelij : 

1. Afclij: ' 2. travnja 9" odaljenosl : l()87:}()()()() km. 

2. Perihelij: 2:'.. srpnja 17" „ lü72GI*.)()() „ 

3. Afelij: 13. studenoga 2" „ 108730000 „ 



33 



Obzirom prema zemlji spomenuti nam je, da je Venera 
prošla zadnjim si perigejem dne 22. rujna 1887. uz odaljenost 
od 41968300 km. te da će ove godine doći u apogej uz oda- 
ljenost od 259070900 km. i to 9. srpnja: 

Jedan pogled na dodanu tablicu Venerinih izlaza i zalaza 
veli nam, da je Venera zviezda jutarnjica padajućim sjajem sve 
do 11. srpnja 8^, kad nastupa gornja konjunkcija sa suncem, a 
iza toga postaje nam zviezdom večernicom sa rastućim sjajem 
sve do konca godine. Maksimum svoga sjaja ove godine neće 
postignuti. 

Znamenite su kod Venere faze, koje se mienjaju kao kod 
mjeseca i Merkura. Evo Venerinih faza tečajem godine 1888. 
izraženih u jedinici prividnoga promjera. 

l.Siečnja: 0,64 1. Travnja: 0,90 1. Srpnja: 1,00 1. Listopada: 0,93 
1. Veljače: 0,70 1. Svibnja: 0,95 l.Kolov.: 0,99 1. Studen.: 0,87 
1. Ožujka: 0,83 1. Lipnja: 0,98 1. Rujna: 0,97 1. Prosinca: 0,80 



V. Mars. 

Planet Mars ostavio je na.še nebo, smijemo li tako reći, 
mjeseca listopada 1886., te nam se eto vratio ove godine, nudeći 
svoj sjajni crveni disak astronomom za iztraživanje. God. 1888. 
mogla bi postati za areografiju vrlo znamenita, jer dolazi Mars 
u opoziciju sa suncem, što se uviek skoro tačno sudara sa peri- 
gejem Marta. Nalazi li se Mars uza to u perihelijn , to onda 
postigne minimum svoje odaljenosti od zemlje. Kod Marta je 
blizina prva pogodba za uspješno iztraživanje površine mu. Beer 
i Maedler sastavili su prvu kartu areografsku sa dalekozorom od 
samo 3% palca promjera. Schiaparelli odkrio je sa dvanaesto- 
palčanim refraktorom milanskog motrilišta godine 1877. mnogo 
sitnog detaila, što no ga za kasnijih, manje zgodnih opozicija 
niti najsilniji strojevi nicsu mogli predočiti. Kako je različita 
odaljenost Marta od zendje to će nam najevidcntnije pokazati 
sliedeći priegled : 



Epoka. 


Distane. 


EpoL 


a. 


Distane. 


Ei)ok 


a. 


Distane. 


1802. X. 


0,390 


1871. 


III. 


0,052 


1879. 


XI. 


0,482 


1804. XI. 


0,543 


1873. 


IV. 


0,503 


1881. 


XIL 


0,003 


1807. L 


0,030 


1875. 


VII. 


0,433 


1884. 


I. 


0,009 


1809. II. 


0,077 


1877. 


IX. 


0,377 


1880. 


IL 


0.048 
3 



34 

Zadnjim afolijcm prešo je Mars dne 2().XII. 18S7. n nda- 
Ijcnosti od i'4<S7l'(JO(K) km., to iiasluj)a ii svoj jterilielij dne ;5.XII. 
188S. u odaljenosti od 30(;31)0000 km. 

U opoziciju sa suncem dolazi Mars lO.IV., a u kvadraiuia 
i>2.VII. godine 1888. 

Zadnji Martov apogej bio je 8. VI. 1887. sa odaljenošću od 
371380000 km., a perigej biti će mu 17.IV. 1888. sa 903SJ9000 km.*) 
uz prividni promjer od 18,4", Akoprem mu je dakle prividna 
veličina dosta neznatna, ipak se možemo nadati nekim rezultatom 
na polju fizikalne areografije, ako ne smetnemo s uma, koli 
orija.ški strojevi danas pomažu astronome. 

VI. Jupiter. 

On ovo godine noće postići ni jiorilidija ni afolija, nogo će 
.se tečajem cielo godino suncu svo lo više [)ribližavali. liadij voklor 
iznosi mu l.I. 1888.: 8060^0000 km., a dne 31.X1F.: 790300000 
km. Ove godine doći će nam Jupiter u najveću blizinu Ì23.V., te 
će tada iznositi odaljenost 649420000 km., prividni promjer 42,G" 
a paralaksa 2,0". U najvećoj odaljenosti biti će nam 6. XII. sa 
938500000 km. uz prividni })romjor od 29,4 i paralaksu 1,4". 

Glede satelita i njihovih ponn'čina sliodo jiodatci u tabe- 
larnom priogledu. 

VII. Saturn. 

Iza mjeseca Saturn je svakako najzanimiviji ol)jokal ciologa 
planetarnoga sustava za omanje zviezdozoro. S objektivom od 
40,50 ili (iO mm. voć nm j)rstone opažamo. Durbin sa 95 nun. 
otvora pokazuje nam već dva prstena a objektivom od 108 nnn. 
vidimo mu i treći tamni ili prozirni prsten, osobito u koliko se 
projicira na disak planeta samoga. Uslied promjene medjusobnoga 
položaja zemlje i Saturna prikazuje nam se taj sustav kolobara 
poput manje ili više ekscentrične elipse. 

Godine 1877. nalazila se jo zemlja npi-avo u i-avnini samoga 
kolobara, to jest, mi smo mu tok brid vidjoli. Zatim se je kololjar 
sve to više širio, okrećući nam južnu strami, a maksinuim svoga 
otvora postigao jo godino 1885. Odavde unapried sve se više 

Rati piispoJobe sa yoinjim prie^lcdoia neka je (idiua rcreno, da j(! ta 
odaljenost = 0,005, aico uzmemo srednju odaljenost zemljo od sunca ko jedinicu. 



35 

siizuje, te će nam godine 189i2. okrenuli opet brid. Zatim okrenuti 
će nam svoju sjevernu stranu, da maksimum; otvora pokaže 
godine 1892. Onda će se opet sve to više zatvarati, dok nam ne 
izčezne god. 190(i., te tim zaključi čitavi ciklus svojih faza, štono 
ga je započeo godine 1877. 

Kano Jupiter, isto tako neće ni Saturn ove godine posti- 
gnuti ni afelija ni perihelija, nego će se tiekom ciele godine od 
sunca sve to više odaljivati. Dakle će najbliži suncu biti dne U. 
11/ odaljenost od 1327000000 km. U najvećoj daljini od sunca 
l>iti će 311. sa 13GG900000 km. 

U perigcj dolazi dne 22 1. sa odaljenošću od 1210500000 km. 
odgovarajući prividni polnmjer i paralaksa je 9,2" i odnosno 1.1". 
U apogeju je 2. Vili, uz daljinu od 1513900000 km. Prividni 
polumjer i paralaksa iznose 7,4" i 0,9. 

VIIT. i IX. Uran i Neptun. 

Konstelacije tih dvaju planeta mislim da mogu mučke mi- 
moići, jer su od vrlo malog interesa, a za strojeve manjih dimen- 
zija vrlo nezgodni i nezahvalni objekti. 

X. Konjunkcije. 

Navadjam ovdje najzanimivije konjunkcije planeta niedju- 
sobno, koje će se služiti tečajem godine 1888. 

2.1. 5^ 9 (/ ^ .... 9 P 51' sjeverno 

9.1. 8-^ o^ c/ S • • • . c^ 1" 40' 
27.111. 15»' ^ c/ 9 • • • • ^ Ö» 2' 
13.1V. 17" § (/ 9 .... ^ I' 10' južno 

5.V. 7" cT c/ 5 .... 0^ 0" 34' sjeverno 
14. V. 21" ^ (/ uv . . . . ^ 2" 32' 

l.Vl. 2" 9 (/ ^ .... 9 0" 54' 

6. VI. 19" c^ (/§.... cT 0° 47' južno 

8.VII. 19" ^ c/ 9 • • • • ^ 5« 32' 
27.V1I. 2" 9 c/ ? • • • • 9 0" 35' sjeverno 
13.V1I1. 17» ^ c/ :>.... ^ 0^ 39' 
11. IX. 3" cf (^ 2|. . . . . cr2M3' južno 
18.IX. 17'' H (/ 9 . . . . ^ 1» 40' „ 

19.IX. G" g c/ ć • • • • ^^ 1' ^9' " 
19.IX. 8" 9 (/ g .... 9 0"^ 14' sjeverno 



36 



9.x. 


11^^ ^ 


d 


9 . . 


. . ^ 8" 9' 


južno 


l.XI. 


IO'» 9 


d 


2f . . 


. . 9 1" •^v 


» 


6.XII. 


19" g 


d 


2f . . 


. . ^ 1" 58' 


V 



XI. Okultacije planeta i zviezda od mjeseca. 

Od planeta pokriti će mjesec Veneru 1 put, Saturna 5 puta, 
Marta 1 put. Od zviezda prve veličine Regulusa (a Leoni.s) 2 puta 
i Aldebarana (a Tauri) 3 puta. Osim toga biti će veliki broj okul- 
tacija zviezda t. — G. veličine . od kojih će se mnoge u Zagrebu 
vidjeti. 

XII. Pomrčine sunca i mjeseca. 

A. Totalna pomrčina mjeseca od 28.1. 1888. 

Izlaz mjeseca u Zagrebu 4" 39'". 

Pri'nui. tome jest : 

Traj. polujidnurinc 5" 4i2.2"' 

„ pomrčine 3 39,1 

„ totaliteta 1 28,1 

Dakle će se u Zagrejju sve 

faze vidjeti. 

Osim toga imademo tri parcijalne pomrčine sunca (M.I., 
II. VII., 7. Vili) i jednu totalnu pomrčinu mjeseca (22. VII.) Nu kod 
nas neće se vidjeti ni jedna. 



Ulaz (^ u polusjenu 


9" 


30,7 


« „ sjt^nu 


10 


32,2 


Početak totaliteta 


11 


32,() 


Sredina pomrčine 


12 


21,6 


Konac totaliteta 


13 


10,7 


Izlaz (^ iz sjene 


14 


11,3 


„ „ polusjene 


15 


12,9 



Tabelarni priegled. 



O p a, z Is e. 

Tablicu I. i II. proračunao sam na tomelju podataka, stono ih „Bureau des longitudes" 
publicira godimice u svom annuarieu. Podatci su toli pouzdani, da se rezultati sa neposredno 
računanimi olinami slažu na jedan minut vremena. 

Za interval argumenta kod III. tablice uzeo sam najkraći t. j. Jedan dan. Izlaz i zalaz 
računao sam kod Merkura za periode njegove vidljivosti, t. j. za §est dana prije i 5est dana 
poslije najveće elongacije. 

Kod svih ostalih planeta je interval argumenta 5 dana. Za dane koji leže medju timi 
podatci je interpolacija vrlo jednostavna, jer ne treba uzimati u račun viših razlika od prvih. 

U tih tablicah 4. stupac sa nadpisom „Kulm." daje vrieme kulminacije. 6. „Vis." 
visinu planeta nad zagrebačkim horizontom, 7, „C o n s t.", konstelacija u kojoj se nalazi 
8. „Dist-", odaljenost planeta od zemlje i 9,„Pr. Pol." prividni polumjer. 

Vrieme je svagdje srednje zagrebačko astronomsko, brojeno od podneva osim kod 
izlaza i zalaza sunca i mjeseca i kod mjesečevih faza, gdje je srednje 'civilno vrieme, koje 
počimlje i svršava o ponoći. 



38 
















































Izlaz i 


zalaz sunca u 


Zagrebu 




























godine 1888. 
















■J. 

Q 


Siećanj 


Veljača 




Ožujak 


Travanj 


Svibanj 


Lipanj 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 




Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 




Izl. 


Zal. 


1 


7» 43"» 


4" 


■24^ 


7" 


25'" 


•5" 


3»' 


6« 


40™ 


5" 45»> 


5" 


41» 


fju 29m 


4" 48"' 


7" 


7"' 


4" 


15"' 


7" 41'" 


"■1 


7 43 


4 


25 


7 


24 


5 


.5 


(i 


38 


5 47 


5 


39 


6 29 


4 46 


7 


8 


4 


14 


7 42 


3 


7 43 


4 


27 


7 


24 


5 


5 


6 


36 


5 49 


5 


38 


6 30 


4 46 


7 


9 


4 


14 


7 4-3 


i- 


7 43 


4 


28 


7 


22 


5 


7 


(i 


35 


5 49 


5 


36 


6 31 


4 44 


7 


10 


4 


13 


7 44 


5 


7 43 


4 


29 


7 


21 


5 


9 


6 


33 


5 51 


5 


:m< 


6 33 


4 42 


7 


12 


4 


13 


7 44 


7 42 


4 


30 


7 


19 


•5 


10 


r, 


;il 


5 5: \ 


•5 


'.VI 


6 :5i. 


4 il 


7 


13 


4 


13 


7 44 


7 


7 42 


4 


30 


7 


18 


•5 


12 


.5 


29 


6 54 ^ 


5 


30 


6 :'.(; 


4 39 


7 


14 


4 


13 


7 45 


8 


7 42 


4 


31 


7 


17 


5 


13 


6 


27 


•j 5-5 


.5 


28 


6 3.6 


4 39 


7 


15 


1- 


12 


7 46 


9 


7 42 


4 


32 


7 


16 


•5 


14 


(5 


2() 


5 56 


5 


26 


(i 38 


4 3,7 


7 


16 


4 


12 


7 47 


U) 


7 42 


4 


34 


7 


14 


•5 


16 


6 


24 


5 57 


5 


24 


6 39 


4 36 


7 


18 


4 


12 


7 47 


i 11 


7 41 


4 


35 


7 


12 


5 


18 


6 


22 


5 59 


5 


22 


6 41 


4 34 


7 


19 


4 


11 


7 48 


lt> 


7 41 


4 


36 


7 


11 


- 
•1 


19 


6 


20 


6 1 


5 


20 


6 42 


4 33 


7 


20 


4 


11 


7 48 


i:] 


7 40 


4 


38 


7 


9 


•5 


21 


6 


18 


6 2 


•5 


19 


6 42 


4 33 


7 


21 


4 


11 


7 49 


14 


7 40 


4 


39 


7 


7 


5 


23 


6 


16 


6 4 


• ) 


17 


6 44 


4 31 


7 


22 


4 


12 


7 49 


1.") 


7 39 


4 


41 


7 


5 


5 


24 


6 


14 


6 6 


5 


15 


6 45 


4 30 


7 


23 


4 


12 


7 49 


16 


7 38 


4 


42 


7 


5 


5 


25 


6 


13 


6 6 


5 


14 


6 47 


4 29 


7 


25 


4 


12 


7 49 


17 


7 38 


4 


42 


7 




5 


26 


6 


U 


6 7 


5 


12 


6 48 


4 27 


7 


26 


4 


12 


7 50 


18 


7 :58 


4 


44 


7 


1 


5 


28 


6 


s 


(i 9 


•5 


11 


6 49 


4 27 


7 


26 


4 


12 


7 50 


19 


7 37 


4 


45 


6 


59 


5 


.30 


6 


(; 


6 10 


5 


9 


6 50 


4 26 


7 


27 


4 


12 


7 50 


2>Ü 


7 36 


4 


48 


6 


57 


5 


31 


6 


4 


6 12 


5 


7 


6 52 


4 25 


7 


29 


4 


12 


7 51 


21 


7 35 


4 


49 


6 


56 


5 


33 


6 


2 


6 13 


5 


5 


6 53 


4 24 


7 


30 


4 


12 


7 51 


2i> 


7 34 


4 


50 


6 


54 


5 


35 


6 





6 15 


5 


;; 


6 55 


i. 23 


7 


31 


4 


12 


7 51 


i>3 


7 34 


4 


50 


6 


53 


5 


35 


5 


59 


6 17 


5 


1 


6 56 


4 21 


7 


32 


4 


13 


7 51 


'24 


7 33 


4 


52 


6 


51 


5 


37 


5 


57 


6 19 


4 


59 


6 58 


i. 20 


7 


34 


4 


13 


7 51 


25 


7 32 


4 


54 


6 


49 


5 


.38 


5 


55 


6 20 


4 


59 


6 58 


4 19 


7 


35 


4 


13 


7 52 


26 


7 30 


4 


55 


6 


47 


5 


40 


5 


52 


6 20 


4 


57 


7 


4 19 


7 


35 


4 


13 


7 52 


27 


7 30 


4 


56 


6 


45 


5 


42 


•5 


50 


6 21 


4 


.55 


7 1 


4 19 


/ 


36 


4 


13 


7 52 


28 


7 29 


4 


57 


6 


44 


5 


4^; 


5 


48 


6 23 


4 


53 


7 2 


4 18 


7 


37 


4 


14 


7 52 


29 


7 28 


4 


59 


6 


42 


5 


44 


5 


47 


6 23 


4 


51 


7 4 


4 17 


7 


38 


4 


14 


7 52 


:}(» 


7 28 


5 


1 




— 




— 


5 


45 


6 25 


4 


50 


7 5 


4 16 


7 


39 


4 


15 


7 52 


31 


7 27 


5 


2 


— 


— 


5 


43 


6 26 


— 


— 


4 16 


7 


40 







39 
































Izlaz i zalaz sunca u 


Zagrebu 


















godine 1888. 












o 

m 

s 


Srpanj 


Kolovoz 


Rujan 


Listopad 


Studeni 


Prosinac 






Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zat. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 




1 


4.. 


16» 


7" 51'" 


4" 44™ 


7u 27m 


5u ^Qm 


6" 36'» 


)U 59m 


5" 39"" 


6" 42'" 


4" 45"' 


7» 


24'« 


4» 15"' 


- 


"2 


4 


16 


7 51 


4 45 


7 26 


5 24 


(i 34 


6 1 


5 37 


44 


4 43 


7 


24 


4 15 




o 


4 


17 


7 51 


4 47 


7 24 


-) 24 


() 33 


6 2 


5 35 


6 45 


4 41 


7 


25 


4 15 




4 


i 


18 


7 51 


i 48 


7 23 


5 2(; 


6 ;u 


(i 3 


5 34 


6 46 


4 41 


7 


26 


4 15 




5 


4 


18 


7 51 


4 49 


7 21 


5 27 


6 29 


(j 4 


5 32 


6 48 


4 39 


7 


28 


4 14 




6 


4 


18 


7 51 


4 50 


7 21 


5 28 


6 27 


6 6 


5 30 


6 49 


4 38 


7 


29 


4 14 




7 


4 


19 


7 51 


4 51 


7 19 


5 30 


6 25 


6 7 


5 27 


6 51 


4 3() 


7 


30 


i 14 




8 


4 


20 


7 50 


4 53 


7 17 


5 31 


6 23 


(i 9 


5 25 


6 52 


4 35 


7 


31 


4 14 




9 


4 


21 


7 49 


4 54 


7 16 


5 33 


6 21 


6 10 


5 23 


6 53 


4 34 


7 


32 


4 13 




10 


4 


21 


7 48 


4 55 


7 14 


5 33 


6 19 


6 12 


5 21 


6 55 


4 33 


7 


33 


4 13 




U 


4 


22 


7 48 


4 56 


7 13 


5 35 


6 17 


6 13 


5 19 


6 .56 


4 32 


7 


34 


4 13 




IŽ 


4 


23 


7 47 


4 57 


7 U 


5 36 


6 15 


6 15 


5 17 


6 58 


4 30 


7 


34 


4 14 




13 


4 


24 


7 46 


4 59 


7 10 


5 37 


6 13 


6 15 


5 16 


6 59 


4 29 


7 


35 


4 14 




14 


4 


25 


7 45 


5 


7 8 


5 39 


6 11 


6 17 


5 14 


7 


4 29 


7 


36 


4 15 




15 


4 


25 


7 45 


5 1 


7 6 


5 39 


6 10 


6 18 


5 12 


7 2 


4 28 


7 


36 


4 15 




10 


4 


27- 


7 45 


5 2 


7 5 


5 41 


6 8 


6 20 


5 10 


7 3 


4 26 


7 


37 


4 15 




17 


4 


28 


7 44 


5 3 


7 4 


5 42 


6 6 


6 21 


5 8 


7 5 


4 25 


7 


38 


4 15 




18 


4 


29 


7 43 


5 5 


7 2 


5 44 


6 4 


6 23 


5 7 


7 6 


4 24 


7 


39 


4 16 




19 


4 


30 


7 42 


5 6 


7 


5 45 


6 1 


6 25 


5 5 


7 8 


4 23 


7 


39 


4 16 




20 


4 


31 


7 41 


5 7 


6 58 


5 45 


5 


6 25 


5 4 


7 9 


4 22 


7 


40 


4 16 




21 


4 


32 


7 39 


5 8 


6 57 


5 47 


5 58 


6 27 


5 2 


7 11 


4 21 


7 


40 


4 17 




22 


4 


33 


7 38 


5 9 


6 55 


5 48 


5 56 


6 28 


5 


7 11 


4 21 


7 


40 


4 18 




23 


4 


34 


7 37 


5 11 


6 53 


5 50 


5 54 


6 30 


4 58 


7 13 


4 20 


7 


40 


4 19 




24 


4 


36 


7 36 


5 12 


6 51 


5 51 


5 52 


6 31 


4 56 


7 14 


4 20 


7 


41 


4 20 




2Ò 
26 


4 


36 


7 36 


5 13 


6 49 


5 52 


5 49 


6 32 


4 56 


7 16 


4 19 


7 


41 


4 20 




4 


37 


7 34 


5 14 


6 48 


5 53 


5 47 


6 34 


4 54 


7 17 


4 18 


7 


41 


4 21 




27 


4 


39 


7 33 


5 15 


6 46 


5 54 


5 44 


6 35 


4 52 


7 18 


4 17 


7 


42 


4 22 




28 


4 


40 


7 32 


5 17 


6 44 


5 56 


5 42 


6 37 


4 50 


7 20 


4 17 


7 


42 


4 23 




29 


4 


41 


7 30 


5 18 


6 42 


5 57 


5 40 


6 38 


4 49 


7 21 


4 16 


7 


43 


4 23 




30 


4 


42 


7 29 


5 20 


6 40 


5 58 


5 38 


6 39 


4 48 


7 22 


4 15 


7 


43 


4 23 




31 '4 


44 


7 28 


5 21 


6 38 


— 


— 


6 41 


4 46 


— 


— 


7 


43 


4 24 





40 



c 

Izlaz i zalaz mjeseca u Zagrebu 

godine 1888 


1. 

s 
Q 


Siečanj 


Veljača 


Ožujak 


Travanj 


Svibanj 


Lipanj 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. Zal. 

1 


1 
Izl. ! Zal. 

i 


\ 1 

i 2 

3 

4 

5 


11 m 

6 h52 

8 f 1 

<l Ó11 

10:23 

U >35 


u m 

9 ^43 

9 ^44 

10^21 

10^52 

U "-21 


u m 

9 25 
10|38 
11>52 


u m 

9 ^25 

9 0-55 

10^24 

10 =56 

11 "-32 


u ra u m 

9 im 8 ^26 


u m 

16 
1|18 
2^11 

2'~'57 


11 ra 

8 48 

9 35 

10 30 

11 29 


u m 11 ra 

6 9 _17 

56 10 122 

1 36 11-^26 


II m 

43 

1 11 

1 36 

2 
2 23 


11I22 


10|55 


8 :58 

9^32 

10=10 


Ö 26 

1 28 

2 29 

3 29 


8 


2 8 
2 41 


13 

1 33 


1 5 


1 18;iO"-53 


31 


6 

7 

8 

9 

10 


^^49 

2 2 

3 14 

4 28 


11 51 


2 17 

3 26 

4 29 

5 26 

6 14 


10 

54 

1 55 

2 42 

3 44 


2 24 

3 23 

4 12 

4 55 

5 31 


11 41 


3 34 

4 6 

4 35 

5 
5 26 


1 36 

2 39 

3 41 

4 42 

5 43 


3 7 
3 9 

3 5i 

4 18 
4 42 


2 h35 

3 =36 

4 c36 
5:3s 
6>37 


2 _47 

3 1 13 
3 -43 
4=16 
4^.56 


4 =29 

5 =3(J 

6 o3(» 

7 "28' 
8>2:'. 


21 

53 

1 30 

2 11 


36 

1 36 

2 3!> 

3 45 


U 
12 
13 
14 
15 

16 
17 

18 
l'.l 
20 


5 ^36 

6 ^40 

7 ^34 

8 =20 
8 "59 


2 =59 

3 .^54 

4 i 55 

e: 1 

7> 5 


6 56 

7J3O 

§: 2 

8 =28 
8^54 


4 =49 

5 =54 

6 =^57 
7:59 
9> 1 


6 ^ 2 
6 ^31 

6 J-.56 

7 =20 
7^44 


4 E 45 

5 =48 

6 c50 
7:51 
8>52 


5 =48 

6 =10 
6 ^35 

7: 7 
7;>40 


6 s43 

7 f43 

8 ^44- 
9:, 54 

10>42 


5 10 
5?40 
6:17 

6 =58 

7 "^45 


7 37 

8 37 

9 33 
10 27 
U 16 


5 42 

6 34 

7 33 

8 35 

9 43 


9 15 
10 1 

10 43 

11 19 
11 51 


9 32 

10 2 

10 28 
IH 52 

11 15 


8 8 

9 11 

10 13 

11 14 


9 18 

9 41 

10 8 

10 36 

U 8 


10 1 

11 1 

1 

1 1 


8 9 

8 39 

9 7 
9 40 

10 21 


9 52 

10 51 

11 .50 
15^47 


8 17 

9 
9 51 

10 47 

11 50 


10 37 

"o T9 

1 IS 

2 2 


8 37 

9 40 

10 4i 

1 1 53 


— 


10 52 

3 

1 16 

2 31 

3 48 


20 

4S 

1 17 
1 47 


"0^0 

40 

1 15 

1 46 

2 ^16 

2 ^4(i 
3; 16 

3 =49 
4''27 


1 5 

2 e18 

3 : 32 

4 1 53 
6:12 
7>30 


21 
22 

23 
-2 i. 
25 


11 41 


li 

1 20 

2 14 

3 16 

4 14 


11 44 


2 1 

2 58 

3 53 

4 45 

5 53 


11 8 


1 ^43 

2 f 34 
3^24 
4= 5 
4^41 


0^58 

2on 

3^26 
4 =41- 
6""' 3 


2 40 

3; li 
3-46 
4 =17 

4''48 


5 H 4 

6 f 20 

7 '30 
8:33 
9>25 


2 21 
3o 
3^47 
4=41 
5 '■•43 


7 

37 

1 12 
1 53 


28 

1 20 

2 18 

3 24 


1 

1 1 

2 9 
2 9 


26 

27 
28 
2!) 
30 


2 s40 

3 =33 

4 «39 
5:46 
6>57 


5 13 

60 fi 

6 ^54 

7 =41 
8''19 


4 35 

5 5 49 

7| 6 
8>22 


6 13 

6 S.50 

7 §23 
7 "^55 


4 =38 

5 =54 
7 ^14 
8:33 
9>50 


5 18 

5 51 

6 21 

6 54 

7 27 


7 24 

8 41 

9 58 
11 7 


5 21 

5 57 

6 36 

7 25 

8 19 


8 46 

9 52 

10 48 

11 34 


5 11 

6 1 

7 

8 4 

9 10 


10 7 

10 43 
U 13 

11 4« 


C^ 51 

7 59 

9 7 

10 12 

U 16 


31 


8 111 8 53 


— 


— 


U C 


8 5 


— 


— 


0|11 


IO 18 


— 


— 



41 







(D 








Izlaz i zalaz mjeseca u 


Zagrebu 






godine 1888 




tu 
r. 


Srpanj 


Kolovoz 


Rujan 


List 


»pad 


Studeni 


Prosinac 


rt 
P 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 


Izl. 


Zal. 




u m 


u III 


u m 


n m 


n in 


u m 


11 in 


u m 


u 111 


u 111 


u 111 


u m 


1 


4 


18 


— 


2 9 


— 


3 43 


44 


3 =47 


3 2 


3 =49 


^26 


3 sl6 


"i 


27 


1 20 


15 


3 8 


1 


4 30 


1 ;50 


4 =22 


4 1 19 


4 = 19 


5 :45 


3 = 54 


:>, 


51 


2 20 


49 


4 (j 


1 59 


5 15 


3 - 1 


4 0.54 


5 -37 


4 ^49 


7 - 6 


4 a 37 


4- 


i l(i 


3 20 


1 32 


5 1 


3 1 


5 52 


4 = 14 


5';; 23 


6 =.57 


5 'i; 25 


8 = 22 


5 '^29 


5 


1 44 


4 20 


2 19 


5 52 


4 13 


6 25 


5 "31 


5>,53 


8 '"48 


G> 5 


9 "•:•.! 


6>30 


(i 


2 U) 


5 a 19 


3 13 


6 s38 


5 25 


6 e56 


6 ■ 48 


6 22 


9 36 


6 52 


10 27 


7 38 


7 


2 0-54 


ß °1G 


4; 16 


7 =19 


6 f 39 


7 °25 


8 7 


() 56 


10 46 


7 47 


11 14 


8 49 


8 


3 S38 


7 olO 


5 =-22 


7 »55 


7 "55 


7 ^55 


9 25 


7 32 


U 47 


8 .50 


11 51 


9 59 


V) 
10 


4 ^28 

5 "^25 


7^59 
8>42 


6 =31 
7 ''43 


8^26 
8>56 


9 =10 
10 "25 


8'!^ 24 
8>58 


10 41 


8 15 

9 3 

9 59 


"36 

1 16 


9 57 
U 5 


22 
49 


11 7 


1)"57 


— 


U 


6 29 


9 21 


8 55 


9 24 


U 40 


9 35 


57 


1 50 


— 


1 14 


13 


12 


7 34 


9 54 


10 9 


9 53 


T)"54 


10 19 


1 51 


11 1 


2 19 


i;i 


1 37 


1 16 


18 
14 


8 43 

9 54 


10 25 
10 52 


U 23 
36 


10 23 
10 56 


2 

3 1 


U 9 


2 37 

3 13 


— 


2 44 

3 7 


1 18 

2 22 


1 59 

2 23 


2 18 

3 20 


— 


7 


15 
Ifi 


U 5 


11 20 
11 49 


1 50 
3 1 


11 36 


3 52 


7 

1 10 


3 45 


1 14 


3 30 


3 25 


2 50 

3 sl9 


4 21 


18 


— 


4 35 


4 5 13 


2 20 


3 =.54 


4 26 


5 22 


17 


1 32 


— 


4 6 


21 


5 11 


2 17 


4 =38 


3 :25 


4 = 19 


5 : 28 


3 =.54 


6 o21 


IS 


2 40 


ir^22 


5 5 


1 14 


5 42 


3 24 


5 « 2 


4 -29 


4 ^46 


6 -29 


4 ^34 


7 -19 


10 


4 


57 


5 54 


2 15 


6 9 


4 30 


òt'25 


5 =32 


5'"-' 17 


7 ^29 


5 '=20 


8 =13 


20 


5 13 


1 38 


6 35 


3 20 


6 34 


5 35 

6 39 


5>49 


6 "35 


5 > 54 


8'"28 


6>14 


9^ 2 
9 45 


21 


6 sl8 


2 38 


7 slO 


4 29 


6 £.58 


6 15 


7 36 


6 36 


9 24 


7 12 


22 


7 =14 


3^2(i 


7 =40 


5 :38 


7 =22 


7;42 


6 44 


8 37 


7 24 


10 17 


8 14 


10 24 


23 


8 "- 1 


4 ^29 


8 7 


6 -44 


7 ^47 


8 ^44 


7 IS 


9 37 


8 20 


11 3 


9 20 


10 56 


24 
25 


8 "39 
9>11 


5 =38 
6''47 


8^32 
8>56 


7 =49 

8 "52 


8 ';; 14 
8>45 


9 =45 
10 "46 


7 5(i 

8 40 


10 34 

11 29 

0sl9 

1 = 3 


9 20 
10 23 


11 44 


10 26 
U 37 


11 26 
11 53 


18 


26 

27 


9 39 

10 6 


7 54 
9 


9 20 
9 46 


9 54 

10 55 


9 20 
10 1 


U 45 


9 31 

10 28 


U 30 


£52 

1 =22 


48 


0=18 
^45 


^41 


— 


28 
29 


10 30 
10 53 


10 4 

11 Ü 


10 16 
10 46 


U 54 

„..57 


10 48 

11 43 


1 |34 

2I23 


11 31 


1 »45 
2*^20 


g40 

1 |53 


1 c50 

2'='16 


2 % 2 
3I17 


1 «14 

1^47 


— 


80 


11 18 


7 
1^ 8 


U 25 


1^.56 


— 


3- 8 


0|38 

u . 

l|49 


2>51 


3^6 


21-45 


4 35 


2>25 


;u 


U 45 


0^ 9 


2 50 


— 


3 21 


— 


— 


5 52 


3 12 



42 



Merkur ? 




o 
















l 1 




a; 


Izl. 


Cl 


ihn. 


Zal. 


Vis. 


Gonst. 


Dist. km. 


.. i 


co 


OJ 
















Oh 


Q 


S 
















11 


1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


10 




7 u 50 111 


Ih 


17 111 


6 u i4ni 


35'> 3' 




213577700 


3 


11 




7 48 




18 


(i 48 


35 48 




213()81100 


3,0 


12 




7 45 




19 


6 52 


36 34 




21:ì702200 


3,1 


13 


5S 


7 44 




20 


6 56 


37 19 


Aquari US 


213639100 


3,2 


Il- 


»« 


7 42 




21 


7 


38 1 




21350()iOO 


3,3 


io 




7 39 




21 


7 3 


38 43 




213226000 


3,4 


16 


•I-» 


7 36 




21 


7 6 


:'.9 23 




212932200 


3,5 


17 

IS 


V 


7 32 

7 29 




20 
19 


7 S 
7 9 


io 
ì.i) :\i 




212522300 
212()i:'.loo 


3,6 
3,,7 




19 




7 26 




18 


7 10 


41 5 




21 1110700 


3,8 


20 




7 21 




15 


7 9 


41 33 


risces 


210712201) 


4,0 


21 




7 17 




1:ì 


7 9 


11 57 




20991:'. 100 


4,1 


22 




7 12 




«) 


7 6 


12 16 




209010000 


4,2 


24 




6 1 


22 


23 


3 55 


35 3 




115181200 


4,3. 


25 




6 


22 


27 


3 54 


:r) 9 




119992500 


4,2 


26 


^ 


5 58 


22 


26 


3 54 


35 17 




122138700 


4,1 


27 




5 58 


22 


26 


3 54 


35 27 




124298700 


4,0 


2S 


«s 


5 56 


22 


24 


3 5i 


35 39 




126468500 


3,9 


2f) 


O 


5 54 


22 


24 


3 54 


35 52 




128645400 


3,9 


80 




5 53 


22 


24 


3 55 


36 7 


Afjuarius 


130826600 


3,8 


31 

1 




5 53 
5 51 


22 
22 


24 
25 


3 55 

3 59 


36 24 

36 43 




133009000 
135191700 


3,8 
3,7 




2 


'S* 


5 50 


22 


25 


4 


37 3 




137372100 


3,7 


3 




5 49 


22 


26 


4 3 


37 24 




1395i.SS()0 


3.6 


4 




5 48 


22 


26 


4 4 


37 48 




141720500 


3,6 


5 


H 


5 47 


22 


27 


4 7 


38 12 




143885800 


3 5 


5 




5 40 




40 


9 40 


69 17 




140728900 


3,5 


6 




5 42 




41 


9 40 


69 6 




137879800 


3,6 


7 




5 45 




43 


9 41 


68 56 




135063700 


3,7 


S 




5 47 




44 


9 41 


68 41 




132281-800 


3,8 


9 


•'^ 


5 50 




45 


9 40 


68 27 




1295ÌC.700 


3,8 


10 




52 




4<) 


9 40 


68 11 




126S5:',200 


3,9 


11 


sä 


5 53 




46 


9 39 


67 56 


Gemini 


12Ì2O7200 


4,0 


12 


* 


5 55 




46 


9 37 


67 39 




121597000 


4,1 


13 


•^ 


5 57 




46 


9 35 


67 22 




119071100 


4,2 


U 


Kl 


5 58 




46 


9 34 


67 4 




116587100 


4,3 


In 




5 59 




45 


9 31 


66 46 




114153400 


4,4 


16 




5 59 




44 


9 29 


6(> 28 




11180320(1 


4,5 


17 




6 




43 


9 2() 


(;6 10 




109509700 


4,6 



43 



Merkur ^ 




ü 


















Cu 


^ 


Ol 


Izl. 


c:u 


lm. 


Zal. 1 


Vis. 


Const. 


Disi. km. 




d 


OJ 


















£ 


Q 


§° 


















11 


1 


2 


3 


* 


-3 1 





7 


8 


9 


21 




^)U 2r)m 


22 u 


51-111 


6 U 


2:5 m 


6:5" 22' 




I05101.:500 


4,8 


c)^2 




Ì 21 


22 


51 


(■) 


21 


6:5 :5:5 




|07S1.'.»S00 


4,7 


h 


"^ 


5 IS 


22 


49 


6 


20 


6:5 45 




11071.6700 


4,5 


24 


s 


] 15 


22 


47 


i; 


19 


6:5 57 




1 1 :57S( )2( »( ) 


4,4 


2.") 


cS 


5 12 


22 


45 


(') 


1,S 


61. 8 




11691.9700 


4,3 


2C> 


•*■ 


', 11 


22 


44 


6 


17 


61. 18 




12021.1-100 


4,1 


27 


ij 


5 10 


22 


41. 


6 


IS 


61. 2S 


( M'lllilli 


I2:5(i5:5600 


4,0 


2S 


X 


! 'J 


22 


41 


(') 


19 


61. :ì7 




127167500 


;ì9 


2'.) 




S 


22 


41- 


6 


20 


61- 1.5 




1:50757900 


3,8 


?,{) 




'.1 


22 


15 


6 


21 


6 i- 52 




1:541.60700 


3,7 


1 




Ì 10 


22 
22 


46 
47 


6 
6 


2:') 
21> 


64 57 

65 1 




i:5S2i2r)00 

142014700 


3,6 

:5,5 


■ ^ 


2 


o 9 
WS 


^ 12 


22 


49 


(i 


26 


(■)5 2 




145S49100 


■Vi- 


2 




S 15 


1 


18 


(') 


21 


29 6 




161.1.18500 


3,0 


".) 




8 20 


1 


18 


6 


16 


28 :56 




162161700 


3,1 


4 


•ö 


8 23 


1 


19 


6 


15 


28 7 


Viri^(j 


159S 1.9000 


3,1 


5 


cä 


8 25 


1 


19 


6 


13 


27 39 




157480900 


3,2 


6 




8 27 


1 


19 


6 


11 


27 12 




155058500 


3,2 


7 
8 


o 


8 29 
8 30 


1 
1 


19 
19 


6 


9 

8 


26 47 
20 24 




152582900 
1. 50001500 


3,3 
3,3 




9 


!Xt 


8 33 


1 


19 


6 


5 


20 1 




147480000 


3,4 


10 


• M 


8 35 


1 


19 


6 


;:> 


25 40 




141.S57900 


3,5 


11 


^q 


8 35 


1 


18 


6 


1 


25 21 


Liliia 


142191.500 


3,5 


12 


8 3() 


1 


17 


5 


58 


25 4 


139491200 


3,6 


13 




8 36 


1 


16 


5 


56 


24 48 


t 


136756000 


3,7 


14 




8 30 


1 


15 


5 


54 


24 35 




133996800 


3,7 


10 




3 16 


22 


39 


6 


2 


34 3 




122873900 


4,0 


11 




3 14 


22 


30 


5 


58 


34 1 




120628100 


3,9 


12 




3 12 


22 


34 


5 


56 


33 52 




130477900 


3,8 


13 


"^ 


3 12 


22 


33 


5 


54 


33 43 


Virgo 


]:m:^83200 


3,7 


14 


* 


3 12 


22 


32 


5 


52 


33 29 




138:308100 


3,6 


15 

1<) 




3 12 

3 14 


22 

22 


31 
31 


5 
5 


50 

48 


33 10 
32 51 




142222000 
140097600 


3,5 

3,4 




17 


;s 


3 15 


22 


31 


5 


47 


:32 28 




149913700 


3,3 


18 


-tj 


3 17 


22 


31 


5 


45 


32 3 




153652300 


3,3 


19 


(ß 


3 20 


22 


32 


5 


44 


31 37 




157299300 


3,2 


20 




3 23 


22 


33 


5 


43 


31 11 


Libra 


100843500 


3,1 


21 




3 20 


22 


34 


5 


42 


:^0 41 




164270800 


3,0 


22 




3 28 


22 


35 


5 


42 


SO 12 




107513900 


3,0 



44 

















Vener 


a9 








ci 


4) 


Izl. 


Culni. 


Zal. 


^ 


^is. 


Const. 


Dtst. km. 


Cu 


























Ph 


Q 


^ 






















!l 


1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


1 




16u 


4m 


SOu 


i 56m 


U 


i 48m 


27» 


17' 


Libra 


135098900 


9,2 


6 




16 


14 


21 





1 


46 


25 


58 


Scorpius 


140503800 


8,8 


11 


a 


16 


24 


21 


4 


1 


41- 


24 


48 


Opliiuch. 


145837200 


8.5 


16 


>» 


16 


34 


21 


9 


1 


44 


23 


50 


^ 


151()922()() 


8,2 


-21 


« 


16 


44 


21 


15 


1 


46 


23 


5 


^ 


15626791 )0 


7,9 


26 




16 


54 


21 


21- 


1 


48 


22 


33 


„ 


161364(KX) 


7,7 


31 




17 


8 


21 


27 


1 


46 


22 


16 


Sagittarius 


166378100 


7,4 


5 




17 


14 


21 


33 


1 


52 


22 


15 




171 30361 K) 


7,2 


10 


>« 


17 


11 


21 


39 


2 


7 


22 


30 


Sai^itliirius 


1761327(M) 


7,0 


15 


•'^ 


17 


15 


21 


46 


2 


13 


23 







1S(),SC,1700 


6,8 


20 
25 


4> 
> 


17 
17 


17 
18 


21 
21 


52 
58 


2 
2 


27 
38 


23 
24 


46 
46 




],S54915(K) 
190023100 


6,7 
6,5 




1 
1 




17 


17 


22 


3 


-2 


49 


21 ; 


1 


Cliipricornus 


1942:!260(t 


6,4 


6 




17 


15 


22 


8 


3 


1 


27 


29 




1987,s 1.700 


(i,2 


11 
16 


^ 
'=<' 


17 
17 


12 

8 


22 
22 


13 
17 


3 
3 


14 

26 


29 
30 


8 
58 




203000000 
207099100 


6,1 
6,0 




21 


© 


17 


3 


22 


21 


3 


39 


32 


58 


Aquarius 


21 108091« ) 


5,9 


26 


16 


58 


22 


25 


3 


52 


35 


14 




2149l5!t00 


5,8 


31 




16 


53 


22 


28 


4 


4 


37 


18 




218691800 


5,7 


5 
10 
15 


'Z? 


16 
16 
16 


45 
38 
33 


22 
22 
22 


31 
34 
37 


4 
4 
4 


17 
30 
41 


39 
41 
44 


36 
57 
21 




2274890(H) 
225792900 
229132300 


5,6 
5.5 
5,4 


Cetus 




20 




16 


25 


22 


40 


4 


55 


46 


45 


Pisces 


232326(K)0 


5,3 


25 


H 


16 


18 


22 


43 


o 


8 


49 


8 




235372400 


5,3 


30 




16 


11 


22 


46 


5 


21 


51 


29 




238267600 


5,2 


5 




16 


4 


22 


49 


5 


34 


53 


47 




2410(X)900 


5,1 


10 


•z» 


15 


58 


22 


53 


5 


48 


55 


59 


Aries 


243563200 


5,1 


! 15 


a 

CS 


15 


52 


22 


5f) 


6 





58 


4 




24591.(i(K)0 


5,0 


1 20 
25 


i/5 


15 
15 


48 
45 


23 
23 


1 

6 


6 
6 


14 
27 


60 
61 


1 

48 




248 H 5000 
2509S5(i(M) 


5,0 
5,0 




30 




15 


42 


23 


11 


6 


40 


63 


24 


Taurus 


2519.s5(10() 


4,9 


4 




15 


39 


23 


16 


6 


52 


64 


48 




2536138(X) 


4,9 


9 




15 


41 


23 


23 


7 


5 


65 


57 


Taurus 


255035600 


4,9 


li 


S 


15 


42 


23 


29 


7 


16 


66 


51 


256241-600 


4,8 


11) 
24 


5 


15 
15 


46 
51 


23 
23 


36 

4:? 


7 
7 


26 
35 


67 
67 


27 
50 




257239500 
2580209(M) 


4,8 

4,8 


Orion 


29 




15 


58 


23 


50 


7 


42 


67 


54 


2585904U) 


4,8 



45 



Venera 9 


e 

ci 




Izl. 


Guhii. 


Zal. 


Vis. 


Const. 


Dist. km. 


II 


1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


4 

1) "-s 

li» S* 

tili 1 


16u Gm 
Ki 14 
16 24 

16 37 
Ki i'.t 

17 2 


23u 57iii 
3 
9 
1() 

22 

28 


7u 4Sm 
7 52 
7 5i 
7 55 
7 55 
7 54 


67» 40' 
67 17 
66 31 
65 30 
64 li- 
62 i5 


Gemini 


258942000 
259070900 
258976000 
258660400 
258131000 
257393600 


4,8 
4,8 
4,8 
4,8 
4,8 
4,8 


Cancer 


b 

s 
i:J 

IS 

^28 


N 
O 

© 

'S 


17 16 
17 2'.) 
1 7 42 

17 56 

18 10 
18 45 


( ) 3.') 
37 
i2 
45 
i9 
52 


7 50 
7 45 
7 41 
7 34 

7 28 
7 19 


60 59 
59 3 
56 58 
54 43 
52 22 
49 55 


Leo 


•2564Ì5200 
255289400 
253927600 
252367800 
250621100 
248(j9 1-900 


4,8 
4,9 
4,9 
4,9 
.5,0 
5,0 


•2 
7 

12 
17 
22 
27 


a 


18 37 
18 5U 
1'.» 4 
l«) 17 
1!» 30 
1!) 41- 


55 

58 

1 1 
1 3 
1 6 
1 IO 


7 13 
7 (ì 
6 58 
6 49 
6 42 
6 36 


47 25 
44 51 
42 17 
39 43 
37 12 
3i 4i 


Viryo 


246493200 
244318-500 
241874000 
239271100 
23(i5 19300 
233627000 


5,0 
5,1 

5,1 
,5,2 
5,2 
5,3 


2 

7 


-0 

es 


19 58 

20 12 
20 26 

20 m 

21 5 i 
21 8 


1 13 
1 17 
1 21 
1 26 
1 21 
1 37 


6 28 
6 22 
6 16 
6 12 
6 8 
6 6 


32 21 
30 5 
27 57 
25 59 
24 13 
22 41 


Virgo 


23059^700 
22743290(J 
224134900 
220013100 
217172600 
213523100 


5,4 
5,5 
5,5 
5,6 

5,7 
5,8 


12 ! §- 

17 [ "^ 
22 1 5 
27 j 


Libra 


Scorpius 


1 
6 
11 
1Ü 
21 
26 


a 


21 19 
21 33 
21 44 

21 54 

22 2 
22 8 


1 43 
1 50 

1 57 

2 4 
2 12 
2 19 


6 7 
6 7 
6 10 
6 14 

6 22 
6 30 


21 23 
20 21 
19 37 
19 10 

18 53 

19 3 


Ophiuchus 


209765000 
205897100 
201919300 
197837500 
193658000 
189.387800 


5,9 
6,0 
6,1 
6,3 
6,4 
6,6 


Sagittari US 


1 
H 
U 


cS 


22 13 
22 13 
22 15 
22 14 
22 11 
22 6 
22 1 


2 26 
2 33 
2 39 
2 i5 

2 50 
2 54 

2 58 


6 39 

6 53 

7 3 
7 16 
7 29 
7 42 
7 55 


19 43 

20 31 

21 36 

22 56 
21. 32 
26 20 
28 20 


Sagittarius 


18-5018100 
180.5-55100 
175993600 
169377200 
166595200 
161767400 
156494700 


6,7 
6.8 
7,1 
7,3 

7,5 
7,7 
7,9 


l(i 
21 

31 


© 


Capricornus 



46 













M 


ars 


Ć 








o 






















a 


t/j 


Izl. 


daini. 


Zal. 


\ 


'is. 


(lonst. 


Dist. km. 






ci 




















fi- 




a 


S 


















li 




1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 




1 




12u 15m 


ISu 


7m 


23u 59m 


40" 


56' 




206784900 


4,0 




6 




12 (> 


17 


O.) 


23 54 


40 


17 




199279200 


4,2 




11 




1 1 59 


17 


4.4 


23 44 


39 


22 




19171.6200 


4,3 




Ili 


>«■- 


1 1 1-9 


17 


31 


23 13 


;)8 


39 


Viiyo 


1S42 12200 


4,5 




^21 




1 1 io 


17 


1!) 


22 58 


37 


59 




176706700 


4,7 




'H-> 


(Il 


1 1 29 


17 


6 


22 45 


37 


2)') 




169257500 


4,9 




31 




Il ir, 


li; 


52 


22 28 


36 


51 




16 188! »700 


5,1 




5 


«8 


11 5 


16 


38 


22 1 1 


36 


23 




151629100 


5,3 




10 


10 52 


16 


23 


21 54 


35 


58 




11.7S49000 


5,6 




15 


— ^ 


10 38 


16 


7 


21 36 


35 


39 


Virgo 


110573000 


5,9 




20 




10 22 


15 


51 


21 19 


35 


21. 




13117.5400 


6,2 




25 


10 5 


15 


33 


21 1 


.")5 


15 




127136300 


(5,5 




1 




9 48 


15 


15 


20 'vi 


35 


'0 




118983300 


6,8 




G 




9 28 


14 


55 


20 22 


35 


11 




115854400 


7,2 




U 


.i^ 


9 (i 


li 


34 


20 2 


35 


18 




110282900 


7,5 




l(i 


*? 


8 43 


14 


12 


19 41 


35 


30 


Viri^'o 


105180000 


7,8 




21 


>N 


8 19 


13 


49 


19 19 


35 


49 




101215100 


8,2 




2(j 




7 52 


13 


24 


18 56 


36 


12 




97(537380 


8,5 




31 




7 25 


12 


59 


18 33 


36 


40 




94706740 


8,8 




5 




6 57 


12 


33 


18 9 


37 


II 




92199220 


9,0 




10 


'5* 


28 


12 


6 


17 li. 


;ì7 


4i. 




91052310 


9,1 




15 


K 


5 58 


II 


39 


17 19 


38 


17 


Vii'yo 


9()3S269() 


9,2 




20 


e: 


5 29 


II 


12 


16 54 


38 


48 


901756.50 


9,2 




25 


H 


5 1 


IO 


k; 


16 31 


39 


16 




91296790 


9,1 




30 




1- 34 


10 


20 


16 6 


39 


38 




92792010 


8,9 




5 




4 9 


9 


5(; 


15 43 


39 


51- 




94903830 


8,7 




10 


•^^ 


:5 44 


9 


32 


15 22 


40 


3 




97566380 


8,5 




15 


«s 


3 22 


9 


10 


14 58 


40 


5 


Virgo 


KM 1173.500 


8.2 




20 


jO 


2 58 


8 


41 


14 37 


W 





101213.500 


8,0 




25 


{/2 


2 42 


8 


29 


14 16 


39 


48 




1(IM()1901I 


7,7 




1 30 




2 25 


8 


II 


13 , 57 


39 


29 




112231800 


7,4 




■i 




2 9 


7 


53 


13 37 


3'.) 


i. 




1 1(1573900 


7,1 




9 


•"-S 


1 55 


7 


37 


l:', 19 


38 


:'.H 




I21OS.52O0 


6,8 




14 


a 
si 


1 43 


7 


22 


1:', 1 


37 


58 


Viigo 


125720600 


6,6 




19 


& 


1 34 


7 


7 


12 io 


37 


18 


130139300 


6,4 




2i 


^ 


1 20 


6 


53 


12 26 


:'.6 


31. 




135208800 


6,1 




29 




1 10 


6 


40 


12 10 


35 


4() 




139046600 


5,9 





47 

















M 


ars 


Ć 










ü 






















P-, 




tfi 


Izl. 


Culni. 


Zal. 


Vis. 


Const. 


Dist. km. 




« 
























Oh 


Q 


S 
























1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


4 




lu 


2m 


Gl 


2Sm 


Uli 


54m 


34» 


56' 




144821500 


5,7 


9 


•^^ 





53 


6 


16 


11 


39 


34 


3 




149()31200 


5,5 


14- 


« 





45 


(3 


4 


11 


23 


33 


8 


Viryo 


1541.19000 


.5,4 


l'.l 







39 


5 


54 


11 


9 


32 





159167000 


5,2 


24 


(» 


u 


31- 


5 


ii 


10 


51- 


31 


14 




1638691.00 


5,1 


^() 







28 


5 


34 


10 


40 


30 


17 




1685iil(iOO 


4,9 


3 




() 


24 


5 


25 


10 


26 


29 


18 


Virgo 


173122300 


4,8 


8 
18 


© 






1!) 
15 


o 
5 


16 

8 


10 
10 


13 

1 


28 
27 


20 
23 


177666100 
182145700 


4,7 
4,5 




IN 




() 


12 





ü 


9 


48 


26 


27 




186555300 


4,4 


i23 


W 


ü 


8 


4 


52 


9 


36 


25 


32 


Libra 


190896500 


4,3 


28 







6 


4 


45 


9 


24 


24 


39 




195196700 


4,2 


-2 







4 


4 


39 


9 


14 


23 


48 


Libra 


1993975Ü0 


4,2 


7 
12 


s 

CS 


u 




3 



4 
4 


33 

27 


9 


o 
54 


23 

22 


1 
16 




203558600 
207657100 


4,1 
4,0 




17 


s 


23 


57 


4 


21 


8 


45 


21 


36 




211693300 


3,9 


22 


p< 


23 


55 


4 


16 


8 


36 


20 


59 


Scorpius 


215674500 


3,9 


27 




23 


54 


4 


U 


8 


28 


20 


27 




219609000 


3,8 


2 




23 


53 


4 


7 


ft 


22 


20 


1 




223501400 


3,7 


7 


CS 


23 


50 


4 


o 


8 


16 


19 


39 


Ophinchus 


227352700 


3,6 


12 


o 


23 


48 


3 


59 


8 


10 


19 


23 




231160900 


3,6 


17 
22 




23 
23 


41. 
41 


3 
3 


55 
51 


8 
8 


(i 
1 


]9 

19 


14 
10 




234930200 
238669300 


3,5 
3,5 




27 




23 


37 


3 


48 


7 


59 


19 


13 


Sayittarius 


242386100 


3,4 


1 




23 


34 


3 


45 


7 


56 


19 


22 




246987800 


3,4 


6 


S 


23 


28 


3 


41 


7 


54 


19 


38 




249769100 


3,3 


11 


'S 


23 


25 


3 


48 


7 


53 


20 


1 


Sagitterius 


253425600 


3,2 


lÖ 




23 


15 


3 


35 


7 


O.l 


20 


31 


257076500 


3.2 


21 


a5 


23 


11 


3 


32 


7 


53 


21 


7 




260708100 


3,2 


2() 




23 


o 


3 


28 


7 


53 


21 


49 




264311400 


3,1 


1 




22 


5r, 


3 


25 


7 


5i- 


22 


37 




267981000 


3,1 


(j 


o 


22 


47 


o 


21 


/ 


O.) 


23 


31 




2716144UO 


3,1 


11 


s 


22 


3!) 


3 


18 


7 


57 


24 


31 




275242600 


3,0 


1(3 


(C 


22 


3U 


3 


14 


7 


58 


25 


36 


Capricornus 


278869300 


3,0 


21 


;h 


22 


2(J 


3 


10 


8 





26 


45 




282498800 


3,0 


2(j 


Ph 


22 


11 


3 


o 


7 


59 


28 







286138700 


2,9 


81 




22 


U 


3 


1 


8 


2 


29 


18 




289775100 


2,9 



48 

















Jupiter 2f 










o 




















'S 

Oh 




m 


Ižl. 


Cu 


hn. 


/ 


al. 


Vis. 


Const. 


T>k\. km. 




ci 






















Cu 


Q 


S' 




















II 


1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


1 




16u 


Um 


20u 


57m 


lu 


40m 


25» 23' 


Libra 


907->871()n 


15,2 


6 




15 


5!» 


20 


41 


1 


23 


25 U 


898543 100 


15,4 


11 
1() 


V 


15 

15 


il- 
li) 


20 
20 


25 
9 


1 



ti 
i.5 


2 i 59 
24 i9 




8892573,00 
879i.232>iO 


15,5 
15,7 




^21 




15 


li 


19 


53 





3>2 


2 i- 3,9 




8(i9()933,0n 


15,9 


t>6 




li 


57 


19 


3(1 





13. 


2 i 30 


Sc(jrpius 


8.583,23500 


Kj.l 


31 




li. 


iJ 


19 


20 


23, 


58 


2 4 22 




81.71C)!>3,00 


10,3 


5 




li 


2(i 


19 


• . 


2:5 


40 


24 15 


Scorpi Ut; 


835(;8 1-200 


10,5 


10 


et 


li 


'.) 


18 


4(i 


23 


23 


24 9 


823920 l-OO 


10.8 


15 
"10 


•1— s 


13 
13 


52 
34 


18 
18 


28 
10 


23 

22 


4 
46 


24 3 
23 59 




8119(14800 
799875900 


17,0 
17,3 




i2o 


>*■ 


13 


17 


17 


53 


22 


29 


23 55 


0|iliiuflius 


787731.9(K) 


17,5 


1 




\"1 


59 


17 


34 


Q") 


9 


23, 51 




775(114100 


17,8 


(i 




\"1 


il 


17 


l(j 


21 


51 


23, 49 




7(i358700u 


18,1 


U 




\2 


•K) 


l(i 


57 


21 


32 


23 i8 




751733400 


18,4 


1() 




\"1 


3 


)(•) 


38 


21 


13 


-3 47 


Opliiuclius 


740 li- 1700 


18,0 


"21 


© 


11 


i3 


l(i 


18 


20 


53) 


■l:\ il 




728901.500 


18,9 


"Mi 


U 


2i 


15 


59 


20 


34 


2:5 i8 




718097200 


19,2 


31 




U 


3 


15 


:58 


20 


13, 


23 i.9 




707807 1-00 


19,5 


") 




10 


4^> 


15 


18 


19 


54 


23 52 




(1<.)81I 13.00 


19,8 


lo 


*n 


10 


•_M 


U 


57 


19 


33 


23 55 


( )|llliuclllis 


(18909 i-'.MIO 


20,0 


1.*) 

20 




10 



39 


li. 

li. 


3(i 
15 


19 

18 


12 
51 


23 58 

-Ji. 3, 




(180810200 
(i731.2i.300 


20,3 
20,5 




"ir^ 


H 


'.) 


Iti 


13 


5;> 


18 


30 


2 i 8 


Scorpius 


(1(1(1912(100 


20,7 


30 




s 


54 


13 


31 


18 


8 


24 13 




(1(11357400 


20,9 


ö 




s 


31 


13 


9 


17 


i7 


2 i 20 




(15(1812000 


21,0 


10 


"a 


s 


il 


12 


i7 


17 


25 


24 20 




(1.53,3,2 1.(K IO 


21,1 


IT) 
Ü0 


s 
Ä 


7 
7 


ili 
2 i 


12 
12 


25 


17 

li; 


i 
12 


24 :v.\ 
24 io 


Scorjiius 


(150929.500 
(149(117(100 


21,2 
21,2 


^ir> 


rSì 


7 





11 


id 


k; 


20 


2 i 47 




(ii94M3,00 


21.2 


30 




(i 


37 


11 


18 


15 


59 


2 i 5 i 




(1501228(10 


21 2 


ì 




(ì 
5 


15 
52 


10 
10 


5(i 
34 


15 
15 


;>7 

IC) 


25 1 
25 8 


Scorjiuis 


(1.52 1-59: ',00 
(155570200 


21,1 
21,0 




li 


? 


5 


30 


10 


12 


14 


54 


•J5 14 




(159719700 


20,9 


19 


Sl< 


5 


7 


9 


50 


li 


33 


25 2(J 


l.ihni 


(1(11.851.(10() 


20,8 


21- 


1 ^ 


i 


47 


9 


30 


14 


13 


25 25 




(17091:ì(1(M) 


20,0 


ijy 




i 


25 


<» 


8 


13 


51 


25 29 




(377834200 


20,4 



49 

















Jupiter 2[ 










o 

a; 

OJ 


Izl. 


Culm. 


Zal. 


Vis. • 


('onst. 


Dist. km. 


Oh 

Oh 
II 


p 


s 






















1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


4 




4u 


3m 


8u 


47m 


13u 


31m 


25« 


32' 




685553400 


10,1 


9 


•^ 


3 


42 


8 


26 


13 


10 


25 


34 




694001500 


19,9 


14 


eS 


3 


22 


8 


6 


12 


50 


25 


35 


Libra 


703098400 


19,6 


11) 


^4 


3 


^2 


7 


46 


12 


30 


25 


36 


712754500 


19,4 


24 


OC 


2 


42 


7 


26 


12 


10 


25 


35 




723314000 


19,1 


29 




2 


22 


7 


6 


U 


50 


25 


33 




733450500 


18,8 


3 




2 




6 


47 


11 


31 


25 


30 




744332100 


18,5 


8 


© 


1 


35 


6 


28 


11 


11 


25 


26 




755465800 


18,3 


13 
18 


© 
'o 


1 
1 


27 
10 


6 
5 


10 

52 


10 
10 


53 
34 


25 

25 


21 

15 


Libra 


766772800 

778172800 


18,0 

17,7 


23 


W 





49 


5 


34 


10 


16 


25 


9 




789594900 


17,5 


28 







35 


5 


16 


9 


57 


25 


1 




800975900 


17,2 


2 

7 


fl 






17 

1 


4 

4 


58 
41 


9 
9 


39 
21 


24 

24 


53 
44 


Libra 


812252000 
823357700 


17,0 
16,8 




12 


CS 


23 


45 


4 


24 


9 


3 


24 


35 




834225200 


16,5 


17 


'5* 


23 


30 


4 


8 


8 


46 


24 


25 




844793900 


16,3 


22 


Pi 


23 


14 


3 


51 


8 


28 


24 


15 


Scorpius 


855014800 


16,1 


27 




22 


5!» 


o 


35 


8 


U 


24 


5 




864839800 


16,0 


2 




22 


42 


3 


18 


7 


54 


23 


54 


Scorpìus 


874219200 


15,8 


V 
12 


© 


22 
22 


28 
13 


3 

2 


3 

47 


7 
7 


38 
21 


23 

23 


44 

33 




883107900 
891451600 


15,6 
15,5 




17 




21 


58 


2 


31 


7 


4 


23 


22 


Ophiuchus 


899213500 


15,4 


22 
27 


^ 


21 
21 


44 
29 


2 
2 


16 



6 
6 


48 
31 


23 
23 


12 

1 




906362300 
912867200 


15,2 
15,1 


Scorpius 


1 




21 


15 


1 


45 


6 


15 


22 


49 


Scorpius 


918695100 


15,0 



11 


-0 


21 
20 


1 
47 


1 
1 


30 
15 


o 
5 


59 
53 


22 
22 


41 
31 




923813600 
928193800 


14,9 
14,9 




16 


Ö 


%) 


32 


1 





5 


28 


22 


22 


Ophiuchus 


931818700 


14,8 


21 


'H 


20 


is 





45 


5 


12 


22 


13 


934675700 


14,8 


, '-^'' 




20 


4 





30 


4 


56 


22 


4 




936399400 


14,8 


1 




19 


50 





15 


4 


40 


21 


56 




938029300 


14,7 


(i 


o 


19 


35 








4 


25 


21 


49 




938497000 


14,7 


U 




19 


18 


23 


42 


4 


6 


21 


42 




938149300 


14,7 


l(i 


cc 


19 


3 


23 


27 


3 


51 


21 


36 


Ophiuchus 


936991800 


14,7 


21 




18 


50 


23 


13 


3 


36 


21 


30 




935031100 


14,8 


26 


p^ 


18 


35 


22 


58 


3 


21 


21 


25 




932270900 


14,8 


31 




IS 


21 


22 


43 


3 


5 


21 


21 




928715700 


14,9 



50 













Saturn t) 










o 












Dist. 












Izl. 


flulm. 


Zal. 


Vis. 


Const. 




Ù 






s 


CD 












hiljada km. 


Ph 






Q 


s 














II 






1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 






1 




6u 13m 


13u 44m 


21u 15m 


63» 44'- 




1221791 


9,2 






() 1 




5 52 


13 23 


20 54 


63 50 




1217282 


9,2 






11 


•a' 


5 43 


13 2 


20 34 


63 56 




1213889 


9,2 






16 




5 9 


12 41 


20 13 


64 2 


Cancer 


1211654 


9,2 






21 


.* 


4 46 


12 19 


19 52 


64 8 




1210603 


9,2 






m 


cc 


4 25 


11 58 


19 31 


64 14 




1210739 


9,2 






31 




4 3 


11 37 


19 11 


64 20 




1212055 


9,3 






5 




3 41 


U 15 


18 51 


()4 26 




121Ì536 


9,3 






10 




3 15 


10 54 


18 29 


64 32 




1218134 


9,2 






15 


•>-» 


2 58 


10 33 


18 8 


64 37 


Cancer 


1222900 


9,2 






20 


« 


2 37 


10 12 


17 47 


64 42 




1228698 


9,1 






25 


k- 


2 15 


9 51 


27 27 


6i 46 




1235462 


9,1 






1 




1 54 


9 30 


17 6 


64 50 




1243211 


9,0 






6 




1 34 


9 10 


16 46 


64 53 




1251789 


9,0 






11 


4d 


1 12 


8 49 


16 26 


64 56 




1261152 


8,9 






16 


•=? 


52 


8 29 


16 6 


64 58 


Cancer 


1271212 


8,8 






21 


O 


32 


8 9 


15 45 


64 59 




1281879 


8,8 






26 


12 


7 49 


15 26 


65 




1293057 


8,7 






31 




23 52 


7 29 


15 6 


65 1 




1304662 


8,6 






5 




23 33 


7 10 


14 47 


65 1 




1316603 


8,5 






10 


'a 


23 13 


6 50 


14 27 


65 




1328793 


8,5 






15 


SS 


22 54 


6 31 


14 8 


64 58 




1341141 


8,4 






20 


«s 


22 35 


6 12 


13 49 


64 57 


C(ancer 


1353553 


8,3 






25 


H 


22 17 


5 53 


13 29 


64 54 




1365946 


8,2 






30 




21 59 


5 35 


13 11 


64 52 




1378242 


8,1 






5 




21 40 


5 16 


12 52 


64 47 




1390369 


8,1 






10 


•z* 


21 22 


4 58 


12 34 


64 43 




1402250 


8,0 






15 


eS 


21 5 


4 40 


12 15 


64 39 




1413812 


7,9 






20 


,Ä 


20 48 


4 22 


U 55 


64 34 


Cancei 


1424985 


7,9 






25 


m 


20 30 


4 4 


11 38 


64 28 




1435707 


7,8 






30 




^ 20 12 


3 46 


U 20 


64 22 




1145927 


7,8 






4- 




19 55 


3 28 


U 1 


64 16 




1455593 


7,7 






•) 




19 38 


3 11 


10 44 


64 9 




1464651 


7,7 






14 


a 


19 21 


2 53 


10 25 


64 2 


, 


1473052 


7,7 






19 




19 5 


2 3() 


10 7 


63 54 




1480751 


7,6 






24 


^ 


18 48 


2 19 


9 50 


63 4() 




1487715 


7,6 






29 




18 31 


2 1 


9 31 


63 37 




1493918 


7,5 





51 



Saturn 1^ 






o 


















Dist. 


'S 

cu 




rt 
P 


;n 


::zi. 


(ailni. 


Zai. 


Vis, 


(lonst. 




f4 






















hiljada km. 


Ph 




1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 




4 




18i 


L 15m 


lu 


44 rn 


9u 13 m 


63 29 




1499327 


7,5 




9 


'S* 


17 


5S 


1 


27 


8 


56 


63 20 




1503913 


7,5 




14 


a 


17 


42 


1 


10 


8 


38 


63 10 


, 


1507649 


7,5 




19 




17 


26 





53 


8 


20 


63 1 




1510519 


7,5 




24 


as 


17 


10 





36 


8 


2 


62 51 




1512514 


7^5 




29 




16 


54 





19 


7 


44 


62 41 




1513629 


7,5 




3 




16 


37 





2 


7 


27 


62 31 




1517:343 


7,5 




8 


o 


16 


17 


23 


41 


7 


5 


62 21 




1513178 


7,5 




13 




16 


1 


23 


24 


6 


47 


62 11 


Cancer 


1511603 


7,4 




18 


© 


15 


45 


23 


7 


6 


29 


62 1 


1509140 


7,5 




23 


W 


15 


29 


22 


50 


6 


11 


61 51 




1505804 


7,5 




28 




15 


12 


22 


33 


5 


54 


61 41 




1501609 


7,5 




2 




14 


56 


22 


16 


5 


36 


61 31 


Clancer 


1496568 


7,5 




7 
12 


fi 
CS 


14 
14 


40 

23 


21 
21 


58 
41 


5 
4 


16 
59 


61 19 
61 10 




1490699 
1484030 


7,5 
7,6 








17 


5* 

Pž 


14 


6 


21 


23 


4 


40 


61 1 


Leo 


1476599 


7,6 




22 


13 


49 


21 


6 


4 


23 


60 52 


1468450 


7,6 




27 




13 


32 


20 


48 


4 


4 


60 43 




1459618 


7,7 




2 




13 


15 


20 


30 


3 


45 


60 35 




1450143 


7,8 




7 


»ö 


12 


58 


20 


13 


3 


28 


60 27 




1440073 


7,8 




12 




12 


41 


19 


55 


3 


9 


60 20 


Leo 


1429470 


7,9 




17 


-M 


12 


23 


19 


37 


2 


51 


60 14 


1418403 


8,0 




22 


h^ 


12 


o 


19 


18 


2 


31 


60 8 




1406935 


8,0 




27 




11 


47 


19 





2 


13 


60 3 




1395134 


8,1 




1 




11 


28 


18 


41 


1 


54 


59 59 




1380629 


8,1 




(i 


fi 


11 


9 


18 


21 


1 


33 


59 55 




1370818 


8,2 




11 


4) 
"TS 


10 


52 


18 


4 


1 


16 


59 52 


Leo 


1358474 


8,3 




16 


fi 


10 


33 


17 


45 





57 


59 50 


1346029 


8,4 




21 


^ 


10 


13 


17 


25 





37 


59 49 




1334973 


8,4 




2() 




9 


54 


17 


6 





18 


59 49 




1321808 


8,5 




1 




9 


34 


16 


46 


23 


58 


59 50 




1309650 


8,6 




(i 


» 


9 


15 


16 


26 


23 


39 


59 51 




1298490 


8,6 




11 




8 


oo 


16 


7 


23 


19 


59 54 




1287495 


8,7 




16 


tß 


8 


45 


15 


47 


22 


59 


59 57 


Leo 


1277059 


8,8 




21 




8 


13 


15 


26 


22 


39 


60 1 




1267270 


8,9 




26 


PU 


7 


53 


15 


6 


22 


19 


60 6 




1258212 


8,9 




31 




7 


31 


14 


45 


21 


59 


60 12 




1248973 


9,0 





52 



Uranus ö 


Ti 

Q 


o 
<v 

CK 


Ižl. 


fallili. 


Zal. 


Vis. 


Const. 


Dist. (£ 
hiljada km. — 

r 


1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 9 


1 
6 
11 
16 
äl 
46 
31 




12u 39m 
12 19 
12 
11 40 
11 21 
11 1 
10 41 


18u 19m 
17 59 
17 4-0 
17 20 
17 1 
16 41 
16 21 


23u 59m 
23 39 
23 20 
23 
22 41 
22 21 
22 1 


38" 6' 
38 5 
38 3 
38 3 
38 3 
38 3 
38 1 


Virgo 


2754728 
•2711936 
2729097 
2716374 
2703741 
2()91421 
2679463 


2,0 
2,0 
2,0 
2,1 
2,1 
2.1 
2,1 


5 
10 
15 
20 
25 


:=? 


10 21 

10 1 

9 41 

9 21 

9 1 


16 1 
15 41 
15 21 

15 1 
li. 41 


21 41 
21 20 
21 1 
20 41 
2(t 21 


38 6 
38 8 
38 10 
38 13 

38 16 


Virj.0 


2667961 
2657005 
2C.l6(i<)i 
2637103 
2628320 


2,1 
2,1 
2,1 
2,1 
2,1 


1 
6 
U 
16 
21 
26 
31 




8 41 
8 21 
7 59 
7 38 
7 17 
6 57 
6 36 


14 21 
14 1 
13 40 
13 20 
12 59 
12 39 
12 19 


20 2 
19 42 
19 21 

19 2 
18 41 
18 21 

18 2 


38 20 
38 24 
38 28 
38 33 
38 37 
38 42 
38 47 


Viryo 


2620-406 
2613419 
2607424 
2602 i71 
259S(iOO 
259.5833 
2594186 


Ž,l 
2,1 
2,1 
2,1 
2,1 
2,1 
2,1 


5 
10 
15 
20 
25 
30 


H 


6 15 
5 55 
5 33 
5 13 
4 52 
i 31 


11 58 
11 38 
11 17 
10 57 
10 36 
10 16 


17 il 
17 21 
17 1 
16 41 
16 21 
16 1 


38 52 

38 57 

39 2 
39 7 
39 11 
39 15 


Vil-LlO 


2593672 
2594287 
2596040 
259S897 
2602231 
2607899 


2,1 
2,1 
2,1 
2,1 
2,1 
2,1 


5 
10 
15 
20 
25 
30 


•ff 

CS 
02 


4 II 
3 50 
:'. 30 
3 9 
2 49 
2 29 


9 56 
9 35 
9 15 
8 55 
8 35 
8 15 


15 41 
15 21 
15 
14 41 
14 21 
14 1 


39 19 
39 23 
39 26 
39 29 
39 32 
39 31 


Virgo 


2613762 
2620677 
26 JS 1-81 
2637111 
2646423 
265()535 


2,1 
2,1 
2,1 

2,1 
2,1 

2,1 

1 


i 
9 
14 
19 
24 
29 
- 


C8 


2 9 
1 49 
1 29 
1 10 
50 
30 


7 55 
7 35 
7 15 
6 5f) 
6 36 
6 16 


13 11 
13 21 
13 1 
12 i2 
12 22 
12 2 


39 36 
39 37 
39 ■.',! 
39 37 
39 37 
39 36 


Virgo 


2667190 2,1 
267S367 2,1 
2689987 2,1 
2701952 2,1 
2714178 2,1 
2726584 2,1 



53 

















Uranus ö 








Izl. 


Culm. 


Zal. 


Vis. 


Const. 


Disi. 




et 

Q 
1 


g' 


















hiljada km. 


cu 

li 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 


9 


4 




Ol 


lim 


5ii 


57m 


I1u 


43m 


39» 35' 




2739187 


2,0 


9 


"^ 


23 


52 


o 


38 


11 


24 


39 33 




2751600 


2,0 


14 


CS 


23 


22 


o 


18 


U 


4 


39 30 


Virgo 


2764032 


2,0 


lU 


;4 


23 


14 


4 


59 


10 


44 


39 28 


2776299 


2,0 


ii4 


sc 


22 


oo 


4 


40 


10 


25 


39 24 




2788321 


2,0 


^29 




22 


36 


4 


21 


10 


6 


39 21 




2800025 


2,0 


3 




22 


27 


4 


2 


9 


47 


39 16 




2811344 


2,0 


8 


o 


21 


59 


3 


43 


9 


27 


39 12 




2822176 


2,0 


18 


o 


21 
21 


40 
21 


3 
3 


24 
5 


9 

8 


8 
49 


39 7 
39 1 


Virgo 


2832475 
2842161 


2,0 
2,0 


ii3 


w 


21 


3 


2 


46 


8 


29 


38 56 




2851154 


2,0 


^8 




2ü 


45 


2 


28 


8 


1 


38 50 




2859476 


2,0 


^ 




20 


27 


2 


9 


7 


51 


38 43 




2866997 


2,0 


/ 


M 


20 


8 


1 


50 


7 


32 


38 37 




2873691 


2,0 


lii 


es 


19 


51 


1 


32 


7 


13 


38 30 


Virgo 


2879505 


2,0 


1/ 


SS 


19 


32 


1 


13 


6 


54 


38 23 


2884403 


1,9 


•l'i 


19 


15 





oo 


6 


35 


38 16 




2888392 


1,9 


^2/ 




18 


o9 





36 


6 


16 


38 9 




2891352 


1,9 


2 


es 


IS 


39 





18 


5 


57 


38 2 




2893043 


1,9 


7 


IS 


6 


23 


oo 


o 


34 


37 56 




2894330 


1,9 


12 


© 


1/ 


59 


23 


37 


o 


15 


37 47 


Virgo 


2894283 


1,9 


17 


02 


17 


40 


23 


18 


4 


56 


37 40 


2893213 


1,9 


22 


H^ 


17 


23 


23 





4 


37 


37 33 




2891125 


1,9 


27 




17 


4 


22 


41 


4 


18 


37 28 




2888038 


1,9 


1 




16 


47 


22 


23 


3 


59 


37 19 




2883931 


1,9 


6 


j3 


16 


28 


22 


4 


3 


40 


37 12 




2878853 


1,9 


U 


TS 


16 


10 


21 


46 


3 


22 


37 6 


Virgo 


2872827 


1,9 


IG 


ä 


15 


52 


21 


27 


2 


2 


37 


2865895 


2,0 


21 


CK 


15 


33 


21 


8 


2 


43 


36 54 




28(54489 


2,0 


2B 




15 


16 


20 


50 


2 


24 


36 47 




2849489 


2,0 


1 




14 


57 


20 


31 


2 


5 


36 42 




2840112 


2,0 


6 




14 


38 


20 


12 


1 


46 


36 37 




2830021 


2.0 


11 


SS 


14 


20 


19 


53 


1 


36 


36 32 




2819315 


2,0 


1(3 




14 


1 


19 


34 


1 


7 


36 28 


Virgo 


2808047 


2,0 


21 


© 


13 


42 


19 


15 





48 


36 25 




2796306 


2,0 


26 


^ 


13 


28 


19 








32 


36 22 




2784165 


2,0 


31 




13 


5 


18 


37 





9 


36 19 




2771711 


2,0 



54 





Neptun 6 






Q 
1 


o 


Izl. 


Culm. 


Zal. 


Vi^. 


Const. 


Bist. 

hiljada km. 






2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 






1 
6 
11 
16 
21 
26 
31 


'S' 

SS 

>« 


lu 36m 
1 16 
56 
36 
16 
23 57 
23 37 


8u 59 m 
8 39 
8 19 

7 59 
7 39 
7 20 
7 


16u 22 m 
16 2 
15 42 
15 22 
15 2 
14 43 
14 23 


62» 9' 
62 8 

62 7 
62 7 
62 6 
62 6 
62 6 


Taurus 


4343573 

4352S24 
43C)28iS 
4373563 
4384880 
4396700 
4407927 






5 
10 
15 
20 

25 


SS 

>« 


23 17 
22 58 
32 38 
22 18 
21 59 


6 40 
6 21 
6 1 
5 41 

5 22 


14 3 
13 44 
13 24 
13 4 
12 45 


62 6 
62 7 
62 7 
62 8 
62 9 


Taurus 


4421474 
4434249 
4447131 
4460(138 
4472860 






1 
6 
11 
16 
21 
26 
31 


44 

SS 

•ff 

o 


21 40 
21 20 
21 1 
20 42 
20 22 
20 2 
19 43 


5 3 
4 43 
4 24 
4 5 
3 45 
3 26 
3 7 


12 26 
12 6 
11 47 
11 28 
11 8 
10 50 
10 31 


62 10 
62 11 
62 12 
62 14 
62 16 
62 18 
62 20 


Taunis 


4485509 
4497998 
4509936 
4521535 
4531563 
4543082 
4552856 






5 
10 
15 
20 
25 
30 


'S* 
es 


19 24 
19 5 

18 46 
18 27 
18 7 
17 58 


2 48 
2 29 
2 10 
1 51 
1 32 
1 13 


10 12 
9 4:5 
9 34 
9 15 

8 57 
8 38 


62 22 
62 44 
62 27 
62 29 
62 31 
62 34 


Taurns 


4561981 
4570285 
4577741 
4584-308 
4589947 
4594622 






5 
10 
15 
20 
25 
30 


SS 


17 39 
17 10 
16 51 
16 28 
16 9 
15 50 


54 

35 

16 

23 54 

23 35 

23 16 


8 19 
8 
7 41 
7 20 
7 1 
(■) 42 


(i2 36 
62 39 
62 41 
62 43 
62 46 
62 48 


Taurus 


4598337 
4601032 
4602700 
4603342 
4602954 
4601553 






4 

9 
14 
19 
24 
29 




15 31 
15 12 
14 53 
14 23 
14 14 
13 55 


22 57 
22 38 
22 19 
22 
21 41 
21 22 


6 2;'. 

6 4 
5 45 

5 27 

6 8 
4 49 


62 50 
62 53 
62 55 
()2 57 

62 59 

63 


Taurus 


4599033 
4595723 
4591338 
4586004 

4579777 
4572679 





55 













Neptun 


è 








o 














Dist. 






p 


m 


Izl. 


Culm. 


Zal. 


V 


s. 


Const. 








<0 














hiljada km. 






1 


2 


3 


4 


5 


6 


7 


8 






4 




13u 36m 


21u 3m 


4u 30m 


63« 


2' 




4566072 






9 


•r^ 


13 17 


20 44 


4 11 


63 


4 




4556072 






14 


S 


12 58 


20 25 


4 2 


63 


5 


Taurus 


4546600 






19 


i^ 


12 38 


20 6 


3 34 


63 


7 


4536600 






24 


W. 


12 19 


19 47 


3 15 


63 


8 




4525958 






29 




U 59 


19 27 


2 55 


63 


9 




4514799 






3 




11 40 


19 8 


2 36 


63 


10 




4503194 






8 


^ 


11 21 


18 49 


2 17 


63 


10 




4491209 






13 

18 


© 


11 1 

10 42 


18 29 
18 10 


1 57 
1 38 


63 
63 


11 
11 


Taurus 


4478986 
4466483 






23 


M 


10 24 


17 51 


1 19 


63 


U 




4453920 






28 




10 3 


17 31 


59 


63 


11 




4441293 






2 




9 43 


17 11 


39 


63 


11 




4428832 






7 


^ 


9 24 


16 52 


10 


63 


11 




4416334 






12 


«8 


9 4 


16 32 





63 


LI 


Taurus 


4404164 






17 


s' 


8 44 


16 12 


23 40 


63 


10 


4392352 






22 


P< 


8 24 


15 52 


23 20 


63 


9 




4380915 






27 




8 4 


15 32 


23 


63 


8 




4370064 






2 




7 45 


15 13 


22 41 


63 


7 




4358759 






7 




7 25 


14 53 


22 21 


63 


6 




4350148 






12 
17 


a. 
© 


7 5 
6 45 


14 32 
14 12 


21 59 
21 39 


63 
63 


5 
3 


Taurus 


4341290 
4333266 






22 


h^ 


6 25 


13 52 


21 19 


63 


2 




4326142 






27 




6 5 


13 32 


20 59 


63 







4319863 






1 




5 45 


13 12 


20 39 


62 


59 




4314811 






6 


s 


5 25 


12 52 


20 19 


62 


57 




4310719 






11 
16 




5 6 
4 45 


12 32 
12 U 


19 58 
19 37 


62 
62 


55 
54 


Taurus 


4307728 
4305868 






21 


sc 


4 25 


11 51 


19 17 


62 


52 




4305149 






26 




4 5 


11 31 


18 57 


62 


50 




4305582 






1 




3 45 


11 11 


18 37 


62 


49 




4307175 






6 


» 


3 24 


10 50 


18 16 


62 


47 




4309913 






U 


a 


3 4 


10 30 


17 56 


62 


46 




4313784 






16 


'3 


2 44 


10 10 


17 36 


62 


44 


Taurus 


4318744 






21 


;h 


2 24 


9 50 


17 16 


62 


43 




4324755 






26 


Pi 


2 5 


9 30 


16 55 


62 


42 




4331768 






31 






9 10 


16 45 


62 


40 




4339730 





56 



Mjesečeve Faze. 


Mjesec 


Zadnji četvrt 


Mladjak 


Prvi četvrt 


Uštap 


Siečanj .... 
Veljača .... 
Ožujak .... 
Travanj .... 
Svibanj .... 
Lipanj .... 

Srpanj .... 
Kolovoz . . . 
Rujan .... 
Listopad . . . 
Studeni .... 
Lrosinac . . . 


(Jd 


12u 47m j. 


I3đ 9u 43m j. 


21d 


5u 54m j. 


28d 


12u 23m V. 


4 


8 30 V. 


12 57 j. 


20 


3 4 j. 


27 


1 2 V. 


5 


4 30 j. 


12 5 25 V. 


20 


9 48 V. 


27 


11 12 V. 


3 


1 45 V. 


11 10 12 j. 


19 


57 v. 


26 


7 26 j. 


2 


12 51 V. 


11 2 28 j. 


18 


12 9 V. 


25 


2 44 V. 


1 


1 58 V. 


9 5 38 V. 


17 


7 54 j. 


23 


10 12 V. 


Mladjak 


Prvi červrt 


Uštap 


Zadnji četvrt 


9d 


7u 21m j. 


lOd lu 17m V. 


23d 


On 49m j. 


Id 
30d 


4u 27ni j. 
9u 34m V. 


7 


7 25 V. 


14 5 48 V. 


21 


5 25 V. 


29 


3 23 V. 


6 


6 j. 


12 11 4 V. 


20 


6 29 j. 


28 


9 35 j. 


5 


3 38 V. 


12 G 33 j. 


19 


10 13 V. 


28 


3 j. 


4 


1 7 j. 


10 5 20 V. 


18 


4 20 V. 


26 


6 25 V. 


3 


11 10 j. 


10 7 50 j. 


18 


11 45 j. 


26 


7 4 j. 



57 





Pomrčine Jupitrovih satellita. 




I. Satellit. 


11 


Datum 


Imerzija 


Datum 


Imerzija 


Datum 


Emerzija 


Siečanj 13. 


16u 49m43s 


Travanj 30. 


15u 50m58s 


Srpanj 19. 


9u J0m21s 


20. 


18 43 30 


Svibanj 2. 


10 9 23 


28. 


5 37 41 


27. 


20 36 56 


9. 


12 3 12 


Kolovoz 4. 


7 32 26 


Veljača 5. 


16 58 53 


16. 


13 57 8 


11. 


9 27 12 


12. 
„ 19. 

28. 


18 52 22 
15 24 9 
17 7 36 


18. 
25. 


8 25 40 


20. 

27. 

Rujan 5. 


5 .50 41 
7 45 29 

4 8 58 


Emerzija 


12u 27m36s 


Ožujak 6. 


19 1 1 


Lipanj 1. 


14 21 44 


„ 12. 


6 3 45 


15. 


15 22 51 


3. 


8 50 15 


19. 


7 58 31 


29. 


19 9 46 


10. 


10 44 30 


21. 


2 27 13 


31. 


13 38 5 


„ 17. 


12 38 50 


28. 


4 21 58 


Travanj 7. 


15 31 86 


26. 


9 1 53 


Listop. 5. 


6 16 41 


1^1-. 


17 25 10 


Srpanj 3. 


10 56 21 


7. 


45 20 


16 


11 53 36 


■^■ 


5 25 1 






23. 


13 47 15 


12. 


7 19 37 






II. Satellit. 


Datum 


Imerzija 


Datum 


Imerzija 


Datum Emerzija 


Siečanj 5. 


17u ISm Is 


Travanj 10. 


15u 46ml8s 


Svibanj 23. 


9u 40m 6s 


Veljača 6. 


16 46 15 


13. 


18 20 30 


30. 


12 16 1 


13. 


19 19 9 


24. 


20 .54 57 


Lipanj 17. 


6 47 24 


Ožujak 2. 


13 41 45 


28. 


10 12 29 


24. 


9 24 11 


9. 


16 14 57 


Svibanj 5. 


12 47 21 


Srpanj 1. 


12 1 17 


Travanj 3. 


13 12 19 


12. 


15 22 30 


19. 


6 34 9 


III. Satellit. 


Datum 


Imerzija 


Emerzija 


Datum 


Imerzija 


Emerzija 


Siečanj 5. 


17u 12m Os 


18u 42m Is 


Svibanj 11. 


12u OmlSs 


14u 9m Os 


Veljača 17. 


16 57 5 


18 28 58 


13. 


16 17 .54 


— 


Ožujak 24. 


12 44 13 


14 18 43 


Lipanj 11. 


8 21 19 


10 4 16 


iro 


16 41 44 


— 


18. 


12 19 44 


14 3 36 


Travanj 29. 


— 


10 10 47 


Srpanj 24. 


8 14 9 


10 2 54 




Položaj i veličina Saturnova pi 


stena. 


Datum 


P 


a 


b 


Datum 


p \ n i> 


Siečanj 11. 


— T>^6,T 


46,14" 


— 15,46" 


Lipanj 19. 


- 7" 24,3' 


37,82" —12,61" 


Veljača 12. 


7 28,9 


45,91 


16,10 


Srpanj 21. 


7 21,0 


37,05 11,48 


Ožujak 15. 


7 29,8 


44,13 


15,92 


Kolovoz 22. 


7 13,6 


37,17 10,.55 


Travanj 16. 


7 29,8 


41,68 


15,05 


Rujan 23. 


7 5,2 


38,18 9,90 


Svibanj 18. 


7 29,0 


39,43 


13,85 


Listop. 25. 


6 58,2 


40,01 9,64 


Studeni 26. 


6 54,9 


42,37 


9,92 


Prosin. 28. 


6 57,0 


44,63 10,75 


P = Kii 


t male osi elipse sa krugom đeklinacije; + iztočno ; — z 


ipadno. 


a = Ve 


lika os elipse. 




b = Ma 


la os elipse, + kađ se vidi sjeverna ploha, — kad se vidi 


južna. 



Briofiti zagrebačke okolice. 

Dio II. Jetrenjače. 

Opisao ih i opisu dodao ključ za opredielenje razreda, porodica i rodova. 

Dr. A. Heinz. 

iiamj. prof, na kr. sveučilištu Franje Josipa 1. 



Hepaticae. 

(Jetrenjače). 

Razred I. Ricciaceae. 

Porodica I. Riccieae. 

Kopnene ili na vodi plivajuće jetrenjače. Vegetativno im je ticlo 
steljka najjednostavnijeg oblika, sploštena, zviezdasto ili radijalno 
razstrta, dihotomski razgranjena, pojedine krpe jajaste, klinu po- 
dobne ili .srcolike. Spolni organi, a tako isto i sporogoni, koji ne- 
maju stapčice, posvema su utaknuti u tkaninu steljke zajedno 
s omotom. Truske izlaze na polje, kad jednoslojna sporogonova 
stiena strune. Medj truskama nema stanica razsipnica felaterae) 
Biline jedno- i dvodomc. — 

Riccia glauca L. Steljka zvjezdasto razstrta, pojedine krpe 
objajaste, klinu podobne ili })ače linealne; površina gladka, licei 
naličje modrasto zeleno ; u tkanini steljke nema zračnih šupljina, 
epiderma je bradavičasta. Sporogoni po cieloj površini razsuti. 
Truske su smedje, površina im ponješto naborana, mrežasta. 

U okolici dosta običan mah, imenito u ravnici na vlažnim 
oranicama, u izsušenim rukavima Save, itd. Truske dozrievaju 
jeseni. — 



59 

Riccia Crystallina L. Habitualno prijašnjoj podobna, ali ži- 
vahno ili bliedo-zelena, pojedine krpe srcolike, na rubovima na- 
rovašene. U tkanini steljke ima zračnih šupljina; sporogoni pre- 
težno se drže steljkine sredine. Truske su tamno smedje, mre- 
žaste i po nješto granulovane površine. 

dini se, da je dosta riedak mah u okolici; našao sam ga u 
izsušenim jarcima duž sisačke pruge na zemlji ilovači kraj Za- 
greba. Truske dozrievaju jeseni. — 

Riccielia fluitans A. Br. (Riccia fluitans L.). Steljka bogato 
viličasto razgranjenja, pojedini ogranci uzki, linealni, na licu i 
naličju svjetlo zeleni. Steljka ili pliva na vodi i u tom slučaju 
nema korjenitih dlaka, ili plazi na dnu te je korjenitimi dlakama 
provi djena. Sporogoni se nalaze na trbušnoj strani, pak su do- 
tična mjesta izbočinama tkanine na naličju označena. Truske su 
smedje, mrežaste površine. 

Sigurno češći mah u okolici, nego se čini; težko se traži, 
jer je obično medj lemnama sakrit, a onda redovito sterilan. Po- 
jedine sam eksemplare našao u mlakama oko ciglane kraj Maxi- 
mira. Truske zore jeseni. — 

Razred II. Anthocerotaceae. 

Porodica II. Anthoceroteae. 

Na vlažnoj zemlji živući mahovi. Steljka okrugljasta, od sre- 
dišta prema obodu radijalno razstrta i nepravilno razgranjena ili 
razkrpana, središnjega rebra nema, a na licu nema niti epiderme. 
Spolni su organi utisnuti u tkaninu steljke. Sporogon razvit je u 
podobi tanke, dosta duge mehune, koja se uzdužice otvara dvi- 
jcm klopkama, a medj ovima nalazi se centralni stupac (kolumela). 
Stapčice sporogon nema; kaliptra i časka nisu razvite. U sporogonu 
nalaze se osim trusaka i stanice razsipnice. Biline jednodome. — 

Anthoceros laevis L. Steljka okrugla, sploštena, na rubovima 
narovašena ili razkrpana, tamno zelena, gladka, skoro mastnoga 
sjaja, do 1-5 cm. u promjeru. Sporogon ighčast, dosta dug, žuto- 
smedje boje, stiena mu od četiri stanična sloja sagradjen, stanice 
sa vanjskog sloja otegnute, a medj njima ima puci. Truske su 
žute, granulovane, razsipnice 2—4 stanične. Mjestimice na vlaž- 
nom pjeskovitom tlu, uz grabe u savskoj ravnici — dosta riedak 
mah u zagrebačkoj okolici. Truske zore pod jesen. — 



60 

Razred III. Marchaiitiaceae 

Porodica III. Marchantieae. 

Na zemlji, kamenju, pretežno na vlažnim lokalitetima obično 
udružno živući mahovi ; izuzev rod Marchantia većim dielom sta- 
novnici gorskih predjela. Steljka ugledna, plazava, debela, često 
od kožnate konsistencije, opetovano dihotomski razgranjena, sa 
jakim središnjim rebrom, koje na naličju nosi obilno korjenitih 
dlaka. Epidemia razvita i bogata na pucima. Spolni se organi 
nalaze na posebnim stapkastim nosiocima (receptacula), koji nisu 
drugo, nego metamorfozovani ogranci steljke ; jedinu iznimku u 
tom pogledu čini rod Targionia Nees ab Es., gdje su spolni organi 
na steljci sjedavi, čega radi se ovaj rod često vrsta u posebnu 
porodicu Targionieae, dapače u posebni razred Targioniaceae. 
Mužki je nosioc pločast na poduljoj stapčici, anteridi mu se na- 
laze na gornjoj strani ; ženski nosioc klobučast, štitcu podoban ili 
zvjezdast, takodjer na dosta dugoj stapčici, arhegoni na dolnjoj 
njegovoj strani u posebnim pretincima što ih stvaraju omoti (pe- 
richaetium). Sporogoni odjenuti su na dnu časkom (perianthium), 
a otvaraju se pomoću zubića, Medj truskama ima stanica razsip- 
nica. Na licu steljke naći je napokon veoma često malenih, sje- 
davih posudica sa razplodnim pupoljcima. Biline jedno- i dvodome. 

Targionia Michelii Corda. (Targionia hypophylla L.) Steljka 
mesnata, do 1-5 cm. duga, a samo koji mm. široka, eliptična ili 
klinu podobna, nerazgranjena, na licu živahno zelena i pucima 
providjena, na naličju intenzivno crvena ; središnje rebro razvito ; 
Sporogon zasebičan na vrhu steljke u dvoklopnoj udubini, okru- 
gao, kaliptron odjenut, stapčica mu veoma kratka; časke nema. 
Truske dosta velike, granulovane, crno-smedje. Stanice razsipnice 
žučkasto-smedje. 

Na vlažnim, ali suncu izvrgnutim pećinama mjestimice u za- 
grebačkoj gori, razmjerno veoma riedak mah. Sporogoni dozrie- 
vaju s proljeća. — 

Lunuiaria vulgaris Michel. (Lunaria DiUenii Le Jol.j Steljka 
jajoliko otegnuta, do 2 cm. duga, a jedva 0'5 cm. široka, zelena 
na naličju smedja i korjenitim dlakama providjena. Naliči habi- 
tualno na Marhanciju, ali se od nje razlikuje već na prvi pogled 
zdjelicama za razplodne pupoljke, koje su tamo okrugle, a ovdje 
polumjesečaste. Vrst je dvodoma. 



61 

Spominjem ju na ovom mjestu, akoprem je u zagrebačkoj 
okolici nigdje niesam zapazio, a vjerojatno je, da je u našim kra- 
jevima niti nema (izuzev možda Primorje?). U staklenicama se 
češće pojavljuje, pak sam ju sam vidio u njekim zagrebačkim 
bašćama (Fiedler!) u posadama, koje bijahu nasadjene s bilinama, 
dopremljenim iz Njemačke. — 

Reboulia hemisphaerica Raddi. (Marhantia hemisphaerica L. ; 
Grimmaldia liemispli. Lindenb. ; Asterella hemispli. P. B.). Steljka 
samo koji imn., riedko preko 1 cm. duga i do 0*5 cm. široka, 
srcolika ili klinu podobna, na vrhu izrezuckana, na hcu zelena, 
na naličju crvena i bielim korjenitim dlakama obrasla. Nosioc na 
crvennj ili pod starost smedjoj stapčici, koja niče sa vrha steljke, 
splošten, češće polukrugljast ili čunjast, na rubu skoro do sre- 
dine u 4—6 krpica razkoljen. Časke nema; tobolac sjedav okru- 
gao, otvara se nepravilno. Posudica sa razplodnim pupoljcima 
nema. Truske dosta velike, vrlo nježno granulovane i mrežašte. 
Vrst monecična ili diecična. Biljka živi udružno te stvara dosta 
omašne busaste prevlake. 

U zagrebačkoj okolici dosta riedak mah ; u gori na obroncima, 
vapnovitim pećinama (Markuševac, Šestine), kadkada i na zido- 
vima (Sused). Truske zore s proljeća. — 

Preissia commutata Nees ab Es. (Marchantia commutata L.; 
Marchantia hemisphaerica Wahl. ; Marchantia quadrata Web. ; 
Preissia hemisphaerica Gogn.) Steljka do 3 cm, duga i 1 cm. 
široka, malo viličasto razgranjena, pojedine krpe obsrčaste, na 
vrhu naborane, središnje rebro osobito na naličju jako, lice ze- 
leno ili smedjasto, naličje crvenkasto, korjenite dlake bliede. Pući 
na licu razvite, ponješto udubljene. Ženski nosioc polukrugljast, 
na rubu četverokrpan, redje 2 — 5 krpan, sa isto toliko pretinaca 
na dolnjoj strani, stapčica mu poviše cm. duga, pri dnu crven- 
kasta, prema vrhu zelena. Sporogon ima kratku stapčicu, okru- 
gao je ili objajast, otvara se pomoću 4 — 8 natrag svinutih zu- 
bića. Truske velike, granulovane. Dužina receptakulove stapčice 
variira te se po tom razlikuju dva oblika: a) major i b) minor. 
Vrst jedno- ili dvodoma. 

U okolici dosta razširen mah, imenito na vlažnim pećinama 
(Sused prema Dolju), ah i na zemlji, starim zidovima (Medved- 
grad) itd. Sporogoni zore početkom ljeta te je plodnih nosioca 
obično obilno naći. — 



62 

Fegatella conica Raddl. (Maichantia conica L. ; Conocepha- 
lus conicus Dumort. ; Gynocephalum conicum Lindenb.) Steljka 
viio ugledna, do 30 cm, dnga, a popriecno samo 1 — 2 cm. ši- 
roka, od kožnato-mesnate konsistencijo, lahko lomiva, viličasto 
razgranjena, sploštena, na licu sivo-zelena, na naličju crvenkasta 
i dugim, bliedim korjenitim dlakama obraštena, kojima je čvrsto 
uz podlogu prirasla. Pojedine krpe na vrhu zaokružene ili ne- 
znatno utisnute, središnje jako rebro siše do vrha krpa, puci na 
licu obilne, velike, već prostim okom u podobi brazdica zamjet- 
ljive i ponješto pod površinu utisnute. Naliči habitualno na Mar- 
chanciju, ali se od nje razlikuje tiem, što nema zdjelica sa raz- 
plodnim pupoljcima. Ženski receptakul čunjast na viro dugoj (do 
U"! m.) bieloj stapčici, ciela ili neznatno razkrpana ruba, sa 5 — 8 
pretinaca na dolnjoj strani, a u svakomu po jedan kruščici po- 
doban sporogon, koj se otvara pomoću 4—8 natrag svinutih zubi. 
Časke nema. Truske velike, gusto bradavičasto granulovane ; sta- 
nice razsipnice kratke i debele. Mužki nosioci na steljci sjedavi, 
jajasto-pločasti. Vrst dvodoma. 

U cleloj okolici veoma razširen mah; živi rado u društvu 
sa Marhantia polymorpha i Pelila epiphylla. Imenito u gudurama, 
na vlažnim obroncima, uz potoke, izvore, na vlažnim pećinama 
u gori itd. Truske dozrievaju s proljeća. — 

MarchantJa polymorpha L. Sleljka ugledna mesnata, kadkada 
10 i više cm. duga, a do 2 em. široka, plazava i ponješto osov- 
Ijena, obično nepravilno razkrpana, krpe kratke, naborane, na 
vrhu če.sto narovašene. Lice zeleno, pući malene, zdjelice sa raz- 
plodnim pupoljcima okrugle; naličje obilno žućkastim korjenitim 
dlakama obraslo. Središnje rebro široko, kadkada crvenkasto do 
crno. Receptaculi niču sa naličja te se uzdižu kroz rubne usjekline 
steljke. Mužki nosioc štitolik, narovašena ili neznatno razkrpana 
ruba. Ženski nosioc klobućast, skoro do .sredine u oveći broj ra- 
dijalno položenih, opornih krpica razčijan. Sporogoni visavi, stap- 
kasti, 4—6 cjepnom časkom odjeveni. Tobolac otvara se zubi('ima. 
Truske malene, gladke. Vrst dvodoma. 

U cieloj okolici veoma običan mah; živi na okupu te \)0- 
kriva kadkada dostcà velike površine ; naći ga je svuda na vlažnom 
tlu, u jarcima, šumama, bašćama, uz vrela i potoke, na vlažnom 
kamenju, pećinama, u bunarima, na starim zidovima — u gori 
i ravnici (tu svakako redje). Sporogoni zore ljeti. — Prema lo- 



63 

kalitetu vrsta dosta znatno variira, ali su sve samo prielazni ob- 
lici, tako forma; a) communis, sa tankom, skoro cjelovitom 
steljkom i vrlo vitkim nosiocima, b) alpestris, sa debelom, na- 
boranom steljkom i kraćim nosiocima. Svi oblici jednako česti. — 

Razred IY. Jungerixianniaceae. 

A. Froiidosae. 

Porodiea IV. Metzgerieae. 

Na zemlji, kamenju, pećinama, starim panjevima itd. živući 
mahovi. Vegetativno je tielo prava steljka, tanka, samo od jednog 
staničnog sloja sagradjena, viličasto razgranjena uzka, linealna, 
sa jasnim središnjim rebrom, koje siže do vrha pojedinih vilica. 
Spolni se organi nalaze na naličju i to na rebru postranih ogra- 
naka. Časka nije razvita, omot otegnut, klinu podoban, dlakav, sa 
središnjim rebrom. Tobolac na kratkoj stapčici okrugao, četvero- 
klopan. Truske smedjo-zelene, tetraedrične, stanice razsipnice samo 
^/3 tako široke, kao truske. Biline dvodome. — 

Metzgeria furcata Nees ab Es. (Jungermannia furcata L. ; 
Echinomitrium furcatum Hampe,). Steljka do 5 cm. duga, a do 
2 mm. široka, čas posve zelena, čas žućkasto-zelena ili modrasta, 
kadkada posve blieda, plazava, vrpčasta, viličasto razgranjena, 
gladke površine, a samo na rubovima kadkada trepavičasta. Sre- 
dišnje rebro (od ponješto otegnutih stanica sagradjeno) teče do 
vrha ogranaka, iztiče se jače na naličju te je ovdje trepavicama 
obraslo. Stanice steljke velike, heksagonalne. Tobolac na kratkoj, 
bieloj stapčici okrugao. 

U cieloj okolici veoma običan mah; stvara imenito pri dnu 
starih panjeva. na kori raznog šumskog drveća, na vlažnim pe- 
ćinama, redje na goloj zemlji mekane, spužvaste busiće. Truske 
dozrievaju pod jesen. 

Vrst ova dosta znatno variira; dotične suvrsti smatraju drugi 
barem djelomice kao „dobre" vrsti, tako da po Linclenbergu pri- 
mjerice vrst M furcata Nees ab Es. ima razpasti na tri vrste, 
najme: M. linearis Lindenh., M. conjugata Lindenh. i M. furcata 
Lindenb. — vrste osnovane na razporedaju spolnih organa i na 
obliku steljke. Pomenuti se oblici nalaze i u zagrebačkoj okolici. — 

Metzgeria pubescens Raddi. (.Jungerman. pubescens Schrank. ; 
Echinomitrium pubescens Hüben ) U cielosti prijašnjoj posve na- 
lična vrst. Steljka obično je samo ponješto kraća, sivskasta ili 



64 

žućkasto zelena, na licu i naličju mekanim dlakama obrasla, čim 
so imenito od prijašnje razlikuje. 

U okolici znatno redji mah od prijašnjega; nalazi se u obće 
samo u gori (na kori bukava na Sljemenu) te stvara dosta pro- 
strane busiće. Sporogona niesam vidio. — 

Porodica V. Aneureae. 

Zastupnici ove porodice obitavaju na sličnim lokalitetima, 
kao oni prijašnje porodice. Steljka je dlanasto ili perasto razdie- 
Ijena, živahno zelena, sočna. Središnjega rebra nema, istotako ni 
časke. Spolni organi na rubu steljke ili češće na kratkim prostra- 
nim ograncima. Sporogonova stapčica odjenuta mesnatom, cilin- 
dričkom, od više slojeva sagradjenom kaliptrom. Tobolac jajolik 
ili cilindričan, otvara se do dna četirim klo])kama. Truske malene, 
stanice razsipnice ostaju visjeti na vrhu klopaka u podobi kista. 
Biline jedno- i dvodome. — 

Aneura pinguis Dumort. fJungcrmannia pinguis L. ; Roeme- 
ria pinguis Raddi). Steljka razita ili manje više uzpravljena (ba- 
rem na vršcimaj, kadkada cjelovita, češće narovašena ili razčijana, 
obično valovito naborana, živo zelena, masnoga sjaja, do 5 cm. 
duga i jednake ili obično manje širine. Naličje pusteno, obilno 
žućkastim korjenitim dlakama obraslo. Kaliptra jako duga, valj- 
kasta i dlakava. Tobolac jajolik, smedje boje, na bieloj stapčici. 
Truske tamno-smedje, grannulovane. Vrst dvodoma. 

U okolici dosta riedak mah; na obali ribnjaka u Maksimiru, 
mjestimice u Posavini na močvarnim mjestima. Truske dozrievaju 
s proljeća. — 

Aneura palmata Nees ab Es. (Jungcrmannia palmata lledw.) 
Steljka obično znatno manja, nego u prijašnje vrste, glavna os 
sploštena i razita, perasto razclieljena, postrani ogranci vršcima 
osovljeni, zaobljeni, tupi ; steljka zelena ili smedjasta. Stanice po- 
vršine malene, okrugle, debelostjene. Kaliptra hrapava, bradavi- 
časta. Truske malene, smedjo-zelene. Vrst dvodoma. 

U okolici dosta riedak mah: mjestimice u vlažnim šumama 
ravnice, pri dnu trulih panjeva. Truske dozrievaju s proljeća. — 

Aneura multifida Dumort. i.lungermannia multifida L. ; Roe- 
meria multilida Raddi.). Steljka višekratno perasto razdieljena, 
pojedine krpe vrlo uzane, plazava. na obim stranama svedena, 
na prorezu po tom leći podobna, živo zelena ili smedjasta. Omot 



65 

razčijan, kaliplra duga, klinu podobna, lupa, od bradavica hra- 
pava. Tobolac valjkast, tamno-smedje boje. Triiske žute, sjajne. 
U okolici veoma riedak mah; u vlažnim šumama ravnice 
kadkada medj pravim mahovima, češće u jarugama na zemlji ilo- 
vači (Bukovac, Remete). Truske dozrievaju s proljeća. — 

Porodica VI. Haplolaeneae. 

Na vlažnoj zemlji živući mahovi. Vegetativno je tielo od više 
slojeva sagradjena steljka, sočna, opetovano vilićasto razdieljena, 
kadkada u podobi ružice (rozete) razstrta, sa jakim središnjim 
rebrom. Kadkada nalaze se postrance u dva reda poredani jedno- 
slojni krilčasti, listićima podobni nastavci, koji se nadležno po- 
krivaju. Spolni organi na licu steljke, ali tkaninom njezinom pre- 
svodjeni, dakle sekundarno u nju utisnuti. Časka vrlo je kratka, 
ili je nema Sporogon na drugoj stapčici; tobolac okrugao ili ja- 
jolik, stiena mu od dva stanična sloja sagradjena, otvara se če- 
tirim klopkama. Truske svjetlo žute, znatno šire od stanica raz- 
sipnica, što no se nalaze na dnu tobolca. Biline jedno- i dvo- 
dome. — 

Pellia epiphylla Dill. (Jungermannia epiphylla L. ; Jungerman- 
nia foliacea Lam. ; Pellia Fabroniana Raddi.) Steljka do 5 cm. duga, 
a 5 cm. široka, posve razita ili neznatno vršcima osovljena, mnogo- 
struko na rubovima izrezuckana i narovašena, pojedine krpice 
objajaste ili široko linealne', pri dnu obično s užene; središnje 
rebro jako, na naličju smedjastim korjenitim dlakama obraslo. 
Posudica sa razplodnim pupoljcima nema. Ženski omot postrance 
sa steljkom srasao, na otvoru višeput urezan, kaliptra uzdignuta. 
Stapčica sporogona vrlo duga (do 10 cm.), tobolac okrugao, 
žuto smedje boje, stanice razsipnice duge, usukane ili kvakaste 
na posebnim nosiocima. Vrst jednodoma. 

U zagrebačkoj okolici dosta razširen mah ; stvara obično 
ugledne, zelene busove na vlažnoj šumskoj zemlji, u jarugama, 
uz vrela i potoke, redje na mokrim pećinama. Truske dozrievaju 
s proljeća. — 

Oblik steljke i pojedinih njezinih krpa variira prema lokali- 
tetu, te se po tom razlikuju forme: crispa sa kratkim nabora- 
nim krpama. Ion gif olia sa razmjerno dugom, uzkom stelj- 
kom itd. — 

Blasia pusilla L. (Jungermannia Blasia Hook. ; Jungermannia 



66 

biloba Sw. ; Blasia Ilookcri Corda.) Slcljka 1— 4 cm. ii premjeru, 
živahno zelena, sploštena, od kožnate konsistencije, ružičasto raz- 
strta, višekratno vilicasto razgranjena, valovito razkrpana, naličje 
joj obilno bielkastim korjenitim dlakama obraslo. Steljka u sre- 
dini od više staničnih slojeva sagradjena, postrane joj krpice po- 
staju jednoslojnim te imadn podobu malenih horizontalnih, dul- 
njoj osi steljke paralelno prikopčanih, nadležnih listića. Na na- 
ličju naći je prostih gomilica razplodnih pupoljaka, a osim toga 
i bočicam podobnih posudica s istima. Amfigastriji na naličju u 
dva roda poredani. Omota i časke nema. Tobolac smcdje boje, 
na dosta dugoj bieloj ili žućkastoj stapčici, obično na kraju sre- 
dišnjeg rebra. Truske malene, granulovane, stanice razsipnice na 
dnu tobolca. 

U okolici dosta riedakmah; mjesÜn)ice u mokrim jarugama 
na zemlji ilovači (Prekrižje, Jelenovec, Vrabče). Truske dozrievaju 
s proljeća. — 

B. Foliosae. 

Porodica VII. Codonieae (Fossombronieae). 

Maleni na vlažnoj zemlji živući mahovi. Vegetativno je tielo 
sploštena, plazava bilateralna stabljika, obično vilicasto razgranjena. 
Na hrbtu nosi u dva reda poredano, koso prikopčano lišće, koje 
se podležno krije. Spolni organi na dorzalnoj strani stal)ljike, isto 
tako i sporogoni. Perianat, nalievkast ili zvončikast, na hrbtu du- 
boko usječen, razširen mu otvor (j — 8 krpan. Listići omota uzani 
u mladosti slobodni, kasnije usljed pospješenog razvoja stablji- 
čine tkanine uzdignuti i donjekle s časkom srasli. — (Porodica 
se ova s dobrih razloga ima uvrstiti medj frondozne Jungerma- 
nije, s kojima u istinu dieli bitna i u naravnoj sistematici odlučna 
obilježja. Nema ipak na drugoj strani dvojbe, da joj se zastup- 
nici habitualno vrlo tiesno na.-^lanjaju na akroginske, t. j. loliozne 
oblike ponuMiutoga razreda. Listana stabljika, podležno lišće itd. 
su obilježja, koja nas nehotice .'sjećaju na foliozne Jungermanije i koja 
znatno olahkoćuju determinovanje. Baš sbog praktične strane, a 
ova mi je u cieloj radnji pred očima bila, uvrstio sam porodicu 
ovamo, znajući dobro, da ovaj po.stupak ne odgovara zahtjevima 
naravne sistematike). 

Fosombronia pusilla L. (.Inngeiinannia ])usill;i Schmid.; (lo- 
donia pusilla Dumort.j Stabljika jedva 1 cm. velika, tanmo-zelena, 



67 

na naličju ljubičastim korjenitim dlakama obrasla, plazava, vili- 
často razgranjena. Listići podležni, koso prikopčani, horizontalni 
ili ponješto uzpravljeni, kvadratični, pri podini suženi, na vrhu 
3 — 4 krpi. Listića omota 4—5, uzko linealnih, uz časku pritisnu- 
tih. Gaška zvončikasta, nazubčana ili narovašena otvora. Tobolac 
okrugao, otvara se nepravilno, stiena mu od dva sloja sagradjena. 
Truske smedje, nazubkane i naborinama providjcnc, koje povr- 
šinu omedjuju u njekoliko poljaca. Stanice razsipnice sa dvijem 
žutim spiralnim vrpcama. Vrst pretežno jednodoma. 

Čini se, da je u okolici zagrebačkoj vrlo riedak mah ; našao 
sam ga samo mjestimice na vlažnim, gotovo močvarnim lokali- 
tetima u Zagreb, gori (blizu Kraljičina zdenca), na gračanskoj 
cesti itd. Truske dozrievaju jeseni. — 

Porodica VIII. Jubuleae. 

Na kori drveća, pri dnu starih panjeva, na pećinama, redje 
na goloj zemlji živući mahovi. Stabljika viličasto ili pravilno ili 
nepravilno perasto razgranjena, plazava, sploštena, uz podlogu 
kadkada veoma tiesno prirasla. Lišće nadležno, na vrhu cjelovito, 
vrlo gusto prikopčano ; svaki je listić sastavljen od gornje, glavne 
krpe, usca i bazalnog zubića, amligastriji razviti, široki. Časka ci- 
lindrička, naduta 3 — 5 srha, na otvoru sužena. Stapčica sporo- 
gonova kratka, tobolac otvara se samo do polovice četirim klop- 
kama, stiena mu od dva ili više slojeva sagradjena. Biline jedno- 
i dvodome. 

Frullania dilatata Nees ab Es. (Jungermannia diktata L. ; 
Jubula dilatata Dumort. ; Lejeunia dilatata Corda.; Frullania mi- 
nor Raddi. ; Jungermannia tamariscifolia Schreb. ; J. cupressifor- 
mis Lam.) Stabljika veoma tanka, sploštena, uz podlogu tiesno 
prirasla, nepravilno perasto razgranjena, tamno zelena, češće ba- 
krenasto smedje ili crnkaste boje, bez sjaja. Lišće okruglo, na 
vrhu tupo, cjelovito, od stabljike horizontalno odmaknuto ; usce 
polukrugljasto, izdubljeno, svedeno, šire od amfigastrija. Ovi do 
sredine na dvoje razciepani, okrugli, dosta razmaknuti. Časka ob- 
jajasta, bradavičasto hrapava, trobrida; hstići omota dvo- do 
trodielni, krpice cjelovite. Stapčica sporogonova veoma kratka, 
nenatno nad časku podignuta; tobolac malen, okrugao, bhedo- 
žute boje. 

U cieloj okolici veoma običan mah; živi imenito na kori 



68 

drveća i stvara kadkada dosta omašne, okrugle ili zvjezdasto 
prostrte busiće; na pećinama redje se i u manjem broju pojav- 
ljuje. Truske dozrievaju s proljeća i pod jesen. — 

Fruliania Tamarisci Nees ab Es. (Jungermannia Tamarisci 
L. ; Fruliania major Raddi.) Stabljika tanka, plazava, dvostruko 
perasto razgranjena, ogranci kratki, od stabljike odmaknuti i vrš- 
cima ponješto uzpravljeni. Biljka crveno-smedje do crne boje, 
mastnoga sjaja. Lišće okruglo ili jajoliko, na vrhu tupkasto, kad- 
kada zaoštreno i šiljak svinut,na rubovima cjelovito sjajno. Ušće 
dugoljasto, izdubljeno, uže od amfigastrija. Ovi veliki, jajasti, kad- 
kada četverouglasti, širi od stabljike, na rubovima malo izre- 
zuckani i ponješto usukani. Listići omota dvodielni, bodkasto za- 
oštreni, napiljeni. Časka dugoljasta, giadka sa dvijern brazdama. 
Stapčica sporogonova vrlo kratka, tobolac okrugao, truske žute, 
bradavičaste. 

U gori zagrebačkoj dosta razširen mah ; stvara dosta guste 
i omašne busiće na kori drveća, na pećinama, ka Ikada i na go- 
loj zemlji medj drugim mahovima. Truske dozrievaju s proljeća 
i pod jesen. — 

Lejeunia serpyllifolia Lib. fJungermannia serpvllifolia Diks. ; 
Jung, carilblia AV'ahl. ; J. clavaeflora Nees ab Es.: Jung, hirtella 
Fhv.) Stabljika razita, do 3 cm. duga, nepravilno vilićasto raz- 
granjena; biljka bliedo ili žućkasto zelena. Lišće sbliženo, koso 
prikopčano, nježno, ponješto niz stabljika silazno, okruglo ili ja- 
joliko, svedeno. Amligastriji malne okrugli, cjeloviti ili dvodielni 
sa otupljenim vršcima: ušće maleno, splošteno, s listom manje 
više s raslo. Listići ženskog omota dvokrpi. Caška objajasta, po- 
nješto otegnuta, sa pet naborina, na vrhu razpotorcna. Stapčica 
sporogonova veoma kratka, jedva dvaput duža od časke, tobolac 
bliedo-žut, okrugao. Vrst jednodoma. 

U okolici, imenito u gori zagrebačkoj dosta razširen mah; 
stvara nepravilne busiće bez sjaja na starini panjevima, na peći- 
nama ild. Truske dozrievaju ljeti. — 

Porodica IX. Platyphylleae. 

Na kori drveća, kamenju i pećinama živut'i inaliovi. Stab- 
ljika i)ovaljena, gusto listana, nepravilno perasto razgranjena ; 
korjenite dlake malobroine ili ih nema. Lišće na vrhu cjelovito, 
nerazdicljeno, popriečno prikopčano, nadležno, dvokrpo, gornja 



69 

krpa velika, jajolika, sploštena, dolnja (usce) malena. Amfigastriji 
čas razviti, ugledni, čas ih nema. Spolni organi, na glavnoj ili 
postranim osima, kadkada na posebnim kratkim -ograncima, koji 
niču sa trbušne stabljičine strane. Časka zvonolika, poredno glav- 
noj osi sploštena, dvousnata otvora. Sporogonova stapčica veoma 
kratka, tobolac otvara se četirim klopkama do podine. Stanice 
razsipnice znatno uže od trusaka. Vrste jedno- i di^odome. 

Radula complanata Dumort. (Jungermannia complanata L.) 
Stabljika 2 — 5 cm. duga, plazava, vrlo jako sploštena, uz pod- 
logu tiesno priljubljena, tanka, nepravilno perasto razgranjcna, 
postrani ogranci niču sa trbušne joj strane, korjenitih dlaka nema. 
Lišće vrlo sbliženo, okrugljasto kadkada skoro kvadratično, na 
rubu cielo, od stabljike horizontalno odmaknuto, gornja krpa 
njekoliko put veća od dolnje ; lišće zeleno, od velikih okruglih ili 
heksagonalnih stanica sagradjeno sa dosta velikim, ali malobroj- 
nim kapljicama ulja. Amfigastrija nema. daška sploštena, obču- 
njasta. Tobolac jajolik, stapčica sporogonova kratka, žuckasto-biela. 
Truske okrugle, smedjaste. Vrst jednodoma. 

U okolici zagrebačkoj u gori i ravnici veoma običan mah ; 
stvara veliko okrugle busove na kori drveća, na kamenju i peći- 
nama, dapače i na goloj zemlji (riedko). Truske dozrievaju po- 
četkom ljeta. — 

Madotheca platyphylla Nees ab Es. (Jungermannia platyphylla 
L.; Porella platyphyha L. ; Antoiria vulgaris Raddi.) Stabljika 5— 15 
cm. duga, nepravilno jednostavno ili dvo- do trostruko perasto raz- 
granjena, pri dnu amfigastrija korjenitim dlakama obra.sla, po- 
strani joj ogranci iztiču pod oštrim kutom. Lišće okruglo ili ja- 
jasto, sbliženo, gornja krpa u suhom stanju na rubu ponješto 
usukana, usce znatno manje, za polovicu uže od gornje listane 
krpe, jajasto, na rubu cielo i ponješto natrag svinuto. Amfiga- 
striji pri dnu široki, niz stabljiku silazni, okruglo-kvadratični, na 
rubovima cieli i jionješto natrag svinuti. Membrane listanih sta- 
nica u kutovima odebljane. Caška dvousnata, na otvoru manje 
više nazubkana ili narovašena. Tobolac okrugao, svjetlo smedje 
boje, otvara se do dna četirim klapkama. Truske kratko bodlji- 
kaste, žućkasto zelene. Vrst dvodoma. 

U cieloj okolici najobičnija jetrenjača; stvara na kori raz- 
noga drveća, pri dnu starih panjeva, na kamenju i pećinama 
kadkada vrlo prostrane tanmo-zelene ili smedjaste, suholjaste bu- 
sove bez sjaja. Truske dozrievaju ljeti. — 



70 

Madotheca platyphylloidea Nees ab Es. (Jungermanniu platy- 
phylloidea Schwein.) Vrst prija.snjüj veoma podobna; razlikuje se 
od nje samo sliedećim obilježjima : biljka tamno zelena, skoro 
smedja, ponjesto sjajna, stabljika joj konveksna, postrani ogranci 
na vrhu otupljeni. Lišće okruglo-jajasto, zaobljena i dolje svinuta 
ruba, usce pri dnu nazubkano. Amfigastriji polumjesečasti, niz 
stabljiku silazni. Listići omota trepavičasti, časka jajolika, pri 
otvoru veoma neznatno nazubkana. 

U zagrebačkoj okolici riedakmah; dolazi samo u gori mje- 
stimice, imenito na stablima starih bukava i stvara busove siične 
onim prijašnje vrste. Truske dozrievaju ljeti. 

Porodica X. Ptilidieae. 

Ugledni, na vlažnoj zemlji živući mahovi. Stabljika pova- 
Ijena, plazava ili ponjesto uzpravljena, nepravilno perasto razgra- 
njena. Lišće ])opricčno prikopčano, nadležno, prstasto razkrpano, na 
okrajcima u duge trejiavice razčijano; usce razvito, uz gornju listanu 
krpu priljubljeno. Amfigastriji znatno manji od jiravoga liš(''a, ta- 
kodjer razčijani. Mužki cvietci na hrbtu glavne ili post ranih osi u 
pazuliicama lišća, žen.ski cvietci na glavnoj ili kratkim postranim 
osima vršikasti. Caške nema (Trichocolea), ali je zato plodonosna 
os mesnata, te stapčicu sporogonovu na dnu poput časke ornata. 
Omot od više listića sagradjen. Tobolac otvara se do podine če- 
tirim klopkama. Porochca najbolje karakterizovana pahuljastim ha- 
bitom, koj potiče od opisanog oblika lišća. 

Trichocolea Tomentella Nees ab Es. (Jungermannia Temen- 
tella Ehrh.) Stabljika .j— L5 cm. duga, razita, vršcima obično 
osovljena, viličasto ili dvo- do trostruko perasto razgranjena, nježna 
i mekana, bliedo- ili žučkasto-zelena. Lišće razmaknuto, do dna 
na dvoje razkrpano, krpe još jednoć razdvojene, a krpice napo- 
kon još mnogostruko trepavičasto razčijane, ušće takodjer razči- 
jano, manje od listova ; stiene listanih stanica svuda jednako de- 
bele. Amfigastriji široki, skoro kvadratični, četverodielni, obično 
ali poput lišća razčijani. Časke nema, ali je dno sporogonove 
stapčice odjenuto mesnatom stabljičinom tkaninom. Stapčica spo- 
rogonova blicdo-žuta, tobolac jajolik, truske i stanice razsipnice 
smedje. Vrst dvodoma. 

U zagrebačkoj okolici dosta riedak mali; mjestimice u vrlo 



71 

vlažnimi jarugama gore, uz vrela i potoke, stvara dosta omašne 
mekane, bliedo zelene busiće. Fertilne je eksemplare malo naći 
Truske dozrievaju s proljeća. — 

Porodica XL Lepidozieae (Trichomanoideae). 

Ugledni, na vlažnoj zemlji i trulim panjevima, redje na ka- 
menju ili pećinama živući mahovi. Stabljika posve nepravilno ili 
dvo- ili trostruko perasto razgranjena, ogranci kadkada šibkasto 
produženi. Lišće nadležno, duboko usječeno ili barem na vrhu 
nazubkano. Amfigastriji razviti, ucjepkani ili mnogozubi ; iz pa- 
zuhica njihovih niću kadkada tanke bezliste ili malenim kržljavim 
listićima providjene vrieže. Spolni organi na posebnim, kratkim, 
iz pazuhice amfigastrija nićućim ograncima. Časka otegnuta, pri 
otvoru nazubkana. Tobolac otvara se do podlne četirim klopkama. 
Vrste jedno- i dvodome. 

Lepidozia reptans Nees ab Es. (Jungermania reptans L. ; 
Herpetium reptans Nees ab Es.) Stabljika do 3 cm. duga, pia- 
zava, vrlo nježna, jednostavno do dvostruko perasto razgranjena, 
pojedini ogranci u podobi vilićastih vrieža razviti. Lišće skoro 
kvadratićno, koso prikopčano, od stabljike odiiiaknuto, 3 — 4 diclno, 
pojedine mu krpice dolje svinute, površina gladka, stanice bogate 
no klorofilu i dugoljastim uljevitirn tjelešcima. Amfigastriji po- 
dobni gornjemu lišću, ali manji od njega. Časka velika, s trim 
naborima, pri otvoru nazubkana, zubci maleni. Listići omota ma- 
leni, na vrhu četverozubi. Stapčica sporogonova biela, tobolac 
jajolik, žućkasto smedje boje. Truske okrugle, tamno-smedje, gra- 
nulovane površine. Stanice razsipnice smedje. Vrst jednodoma. 

U okolici veoma razširen mah ; stvara gusto prepletene, dosta 
omašne bliedo-zelene busove na vlažnom šumskom tlu, uz ja- 
ruge, kadkada i pri dnu trulih panjeva, živi rado medj raznim 
drugim pravim mahovima, a čestoput i u društvu sa Colypogeia 
TìiJiomanis Corda. Truske dozrievaju s proljeća. — 

Mastigobryum trilobatum Nees ab Es. (Jungermannia trilo- 
bata L. ; Herpetium trilobatum Nees ab Es.) Stabljika povaljena, 
kadkada djelomice uzpravljena, 8 — 12 cm. duga, oporna, obično 
viličasto razgranjena, u pazuhici amfigastrija ogranci viličasti. 
Lišće koso prikopčano, nadležno, jajoliko, na gornjem rubu tro- 
zubo, zubi veliki i oštri. Listane stanice heksagonalne, membrane 



72 

im u uglovima znatno odebljane, uljevita tjelešca u stanicama 
okrugla. Amfigastriji maleni, skoro kvadratični, na rubu nepravilno 
3 — 5 zubi. Listići omota mnogobrojni, veoma sićušni, Ijuskasti ; 
časka otegnuta, na otvoru tupa, skoro cilindrička, bridovi joj ne- 
jasni. Tobolac otvara se do podine četirim klopkama. Truske sme- 
dje. Vrst dvodoma. 

U okolici dosta riedak mah; simo tamo u zagrebačkoj gori 
u vlažnim šumskim jarugama, na humusu. Fruktiflcira riodko; 
truske dozrievaju pod jesen. — 

Calypogeia Trichomanis Corda. (Jungermannia Trichomanis 
Dill.; (lincinnulus Trichomanis Dumort. ; Mnium Trichomanis L.) 
Stabljika 4 — 5 cm. duga, jako sploštena, uz podlogu korjenitim 
dlakama tiesno prirasla, nerazgranjena ili razgranjena, a onda ne- 
pravilno perasta. Lišće koso prikopčano i horizontalno od stab- 
ljike odmaknuto, okruglo ili jajoliko, nadležno, na rubovima cje- 
lovito ili tupo dvozubo, tanko, prozirno, od velikih heksagonal- 
nih shvnica sagradjeno, membrane im u uglovima ne odebljane. 
Cesto naći jo bezlistih ili malobrojnim, malenim listićima provi- 
djonih vrieža sa razplodnim pupoljcima na tjemenu. Amfigastriji 
vrlo neznatni, okrugljasti, na dvoje razciepkani. daška nije raz- 
vila. Listići omota mesnati, dlakavi. Slapčica sporogonova biela; 
tobolac smedjc boje, cilindričan, klopke mu spiralno usukane. 
Truske svjetlo smedje, okrugle ili manje više trostrane. Stanice 
razsipnice za polovicu uže od trusaka. Vrst dvodoma. 

U zagrebačkoj okolici dosta razširen mah; stvara kadkada 
dosta omašne busove medj raznim drugim mahovima te živi 
rado u društvu sa Lepidozia reptans Nees ah Es. u vlažnim šu- 
mama, u jarugama, pri dnu starih panjeva itd. Truske dozrie- 
vaju s jiroljcća. — 

Porodica XII. Jungermannieae. 

Većim dielom ugledni, pretežno na zemlji, kadkada i na pe- 
ćinama, starim panjevima itd. živući mahovi. Stabljika uzprav- 
Ijena ili povaljena, plazava, nepravilno razgranjena. Lišće u 2 ili 
3 reda poredano, podležno, cjelovito ili razkrpano, često sa raz- 
plodnim zrncima. Amfigastriji obično neznatni ili ih nema. Žen- 
ski se spolni organi nalaze terminalno na glavnoj osi ili na tje- 
menu postranih ogranaka. Časka podpuno razvila, obično i omo- 



73 

tom odjenuta, ali viša od njega i slobodna. Tobolac otvara se 
do podine četirim klopkama. Biline jedno- i dvodome. 

Chiloscyphus polyanthus Corda. (Jimgermannia polyanthos 
L.) Stabljika plazava, nepravilno razgranjena, 2 — 8 cm. duga, 
Lišće skoro horizontalno ili malo koso prikopčano, ponješto niz 
stabljiku silazno, ova usljed toga krilèasta, dugoljasto, okruglo ili 
kvadratično, na vrhu tupo ili neznatno utisnuto, bliedo zeleno. 
Amfigastriji redovito razviti, sićušni i na dvoje razciepani, niz 
stabljiku silazni. Anteridi obično zasebični na glavnim osima, spo- 
rogoni na tjemenu vrlo kratkih ventralnih osi, sa 3 Ijuskasta, 
dvozuba omotna listića. Gaška vrčolika, duboko trocjepna, skoro 
dvousnata, na rubu nazubkana. Tobolac smedj, truske žuto- 
smedje, stanice razsipnice za polovicu uže od trusaka. Vrst jedno- 
doma. 

U okolici dosta običan mah ; stvara obično bliede , tanke 
busove u društvu s drugim mahovima na šumskom tlu, pri dnu 
trulih panjeva, i t. d. Truske dozrievaju s proljeća. 

Chiloscyphus paliescens Schrad. (Jungermannia pallescens 
Schrad.). Valjda samo odlika prijašnje vrste. Razlikuje se od nje 
imenito tieni, da joj je lišće više okruglo, a časka trocjepna, na 
otvoru . trnovito nazubkana. Biljke obično veće nego u prijašnje 
vrste. Boja žutkasta. 0.stalo kao gore. U okolici jednako običan 
mah kao prijašnji. — 

Lophocolea bidentata Nees et Es. (Jungermannia bidentata 
L. ; Lophocolea lateralis Dumort.) Stabljika 3 — 5 cm. duga, pla- 
zava, nepravilno viličasto razgranjena, pojedini ogranci na vrhu 
stabljike vitičasto ih vriežaslo produženi. Korjenitih dlaka malo. 
Lišće koso prikopčano, ponješto niz stabljiku silazno, jajasto ili 
skoro četverouglato , na vrhu polumjesečasto izrezano, sa dva 
bodkasto zaoštrena, kadkada nejednaka zuba, gladke površine, 
prozirno. Amfigastriji znatno manji od gornjeg lišća, niz stabljiku 
silazni, mnogostruko razkrpani, krpice zaoštrene, nejednake ve- 
ličine. Spolni organi na običnim osima ili na posebnim, kratkim 
ventralnim ograncima. Listići omota veći od vegetativnog lišća, 
ali njemu oblikom skoro jednaki, samo dublje usječeni, a obje 
krpe na rubu još nazubkane. Časka cilindri čka, u gornjem dielu 
trosrha, pri otvoru trolapa, lapovi na rubu trepavičasto nazubljeni. 
Tobolac jajolik, truske gladke, smedje, stanice razsipnice za po- 
lovicu uže od njih. Vrst dvodoma. 



74 

U okolici veoma običan mah; stvara mekane, bliedo zelene 
busiće medj raznim drugim mahovima svuda na sjenovitim, 
vlažnim lokalitetima, na zemlji, starim panjevima, vlažnim peći- 
nama, močvarnim livadama, basčama itd. Truske dozrievaju ljeti, 

Lophocolea heterophylla Schrad. (Jangermannia heterophylla 
Schrad.). Stabljika obično kraća, nego u prijašnje vrste, plazava, 
obilno nepravilno razgranjena, vršci ogranaka osovljeni, korjenite 
dlake mnogobrojne. Lišće dvojakog oblika: ono na dolnjim die- 
lovima stabljike na vrhu izrezano, dvokrpo, kr])e tupe; ono ])liže 
tjemenu cjelovito ili neznatno izdnliljeiio. okrajci zaoljljeni. Amfi- 
gastriji iste veličine s ostalim lišćem ili neznatno manji od njega. 
Lapovi časke krupno nazubljeni. Vrst jednodoma; ostalo kao u 
prijašnje vrste. 

Dosta razširen, ali daleko redji mah od prijašnjega; ljubi 
slična pristaništa, a najčešće ga je naći na trulim panjevima medj 
drugim pravim mahovima. Truske dozrievaju ljeti. — 

Jungermannia albicans L. (Scapania albicans Rbh. : .Tunger- 
mannia tissidentoides Hüben.; Jungerm. falcala Raddi.; Diplo- 
phyllum albicans Damort.). Stabljika 1 — b cm. duga, ponješto 
uzpravljcna, k o r j e n i t e dlake m a 1 o b r o j n e. Lišće skoro do 
dna na dvoje razdieljeno, jako č u n j a t o ili ž 1 j e b a t o , obje 
krpe nejednake, gornja za polovicu manja od d o 1 n j e , obje 
prema vrhu fmo napiljene; kroz sredinu lista provlači se 
bi eia pruga. Amfigastrija nema. Listići omota bodkasti, na 
rubu cjeloviti ili neznatno nazubljeni; časka otegnuta jajasta, 
nepravilno nazubkana i naborana otvora. Tobolac jajolik, crveno- 
smedje boje. Truske granulovane. Vrst d vod oma. 

U gori zagrebačkoj na vlažnoj zemlji u jarugama, kadkada 
i na pećinama dosta razširen mah; stvara malene, rahle bliedo- 
zelene ili smedjaste busiće. Truske dozrievaju s proljeća. — 

Jungermannia obtusifolia Hool<. (Diplophyllum obtusifolium 
Dumort). Stabljika jedva 1 cm. duga, plazava, mnogobrojnim 
korjenitim dlakama provi dj e na. Lišće kao u prijašnje 
vrste jako čunjato ili žljebato, do izpod polovice na dvoje raz- 
dieljeno, gornja krpa triput manja od dolnje, obje na ru- 
bovima cjelovite ili vrlo neznatno napiljene. Amtigastrija nema. 
Listići omota za polovicu manji od jajolikc 4 — G srhe, pri otvoru 
trepavičasto nazubljene časke. Vrst jednodoma. 



75 

U zagrebačkoj okolici dosta razširen mah ; naći ga je na 
pješčato ilovitom tlu , uz rub šuma, na šumskim stazama , u ja- 
rugama, uz grabe itd., imenito u gori. Truske dozrievaju s proljeća. 

Jungermannia crenuiata Sm. (Aplozia crenulata Dumort; Api. 
cristulata Dumort), Stabljika do 1"5 cm. duga, plazava i samo 
vršeima ponješto uzpravljena, obilnim rizoidima uz podlogu prirasla, 
potonji bi eli. Lišće sasvim plosnato, nerazdieljeno, na 
rubovima ej el ovi to, široko jajasto, skoro okruglo, stanice 
mu na rubovima dvaput tako velike, kao u srednjim dielo- 
vima, kvadratične i debelostjene. Amfigastrija nema. člaška jajolika, 
četverosrha, pri otvoru malo stegnuta, pri dnu crljenkasta, na 
rubu neznatno nazubkana. Listići omota onim na stabljici jednaki 
ili neznatno veći od njih. Tobolac okrugao , stapčica mu duga 
bliedo-žuta. Truske granulovane, smedje. Vrst d v o d o ra a. 

U okolici, čini se, dosta riedak mah ; živi zasebično ili stvara 
pomanje crljenkaste busiće na vlažnoj, pješčatoj ilovači, uz šume, 
grabe itd. Truske dozrievaju s proljeća i pod jesen, ali je sporo- 
gene u obće riedko naći. — 

Jungermannia incisa Schrad. (Jungermannia viridissima Nees 
ab Es.) Stabljika jedva prieko 1 cm. duga, plazava, dosta debela, 
obilnim rizoidima uz podlogu pričvršćena. Lišće gusto ponamje- 
šteno, jako naborane površine, podinom stabljiku obuhvačajuće, 
skoro kvadratično, nepravilno t r o- d o 5-k r p o , pojedine 
krpice zaoštrene, na rubovima nepravilno na- 
z u b k a n e , i ponješto natrag s v i n u t e. Listane stanice 
velike, svuda jednake. Amfigastrija nema. Listići omota jednaki 
ostalomu lišću, samo dublje usječeni. Časka jajasta ili objajasta, 
na otvoru sužena i trepavičasto nazubkana. Tobolac crveno-smedj 
na bliedoj štapčici. Vrst dvodoma. 

U okolici dosta razširen mah ; stvara živahno zelene ili tamne, 
guste, dosta prostrane busiće na vlažnoj zemlji uz puteve, na 
vlažnim obroncima, vrlo često pri dnu starih panjeva, kadkada i 
na mokrim pećinama itd. Truske dozrievaju s proljeća. — 

Jungermannia trichophylla L. (Blepharostoma trichophylla 
Dumort.ì Stabljika 1—3 cm. duga, plazava, nepravilno razgra- 
njena, rizoidima uz podlogu prirasla. Lišće do podine tro- 
do četverodjelno, krpice bodkasto-štetinjaste, 
samo od jednog reda stanica sagradjene. Amfi- 
gastriji takodjer do dna tro- do četverodjelni, jednaki gor- 



76 

nje m u 1 i š ć u ; stabljika uslied toga na oko t r o r e d n o li- 
stana. Listići omota slični ostalomu lišru, samo širi od njega, 
(laska blieda, izpod otvora naborana i sužena, a na otvoru tre- 
pavičasto razčijana. Tobolac jajolik, smedje boje. Truske smedje; 
stanice razsipnico jednake širine s truskama. Vrst jedno dom a. 
U zagrcljačkoj okolici dosta riedak mab ; stvara bliedo-zelene ili 
žućkaste, vrlo nježne prevlake na vlažnom šumskom tlu, na trulim 
panjevima itd., ali živi i zasebično medj drugim mahovima. Truske 
dozrievaju s proljeća. — 

Jugermannia curvifolia Dicks. (Ceplialozia curvifolia Dumort.; 
Trigonanthus curvifolius Spruce). Staljljika tanka, končasta, 0*5 
do 1'5 cm. duga, plazava, napravilno razgranjena; korjenite dlake 
malobrojne. Lišće na stabil ci veoma gusto, popriečno 
prikopčano, okruglo ili j a j o 1 i k o pri dnu t r b u- 
š a s t o n a d u t o, s kratki m p o d v i n u t i m 1 a p o m ; n ;i 
V r h u duboko d v o k r p o . k r p i c e s 1 e g n u I e , z a o š t r e n e^ 
o d j e d n o g reda stanica sag r a d j e n c , j o d n a p r e m a 
drugoj nagnute. Amfistrija nema, ili se nalaze samo u 
blizini cvietova te su vrlo rudimentarni. Arliegoni, ]M) iom i spo- 
rogoni nalaze se na kratkim ventralniin ograncima. 
Listići omota 2 — 3 cjepni, na rubovima napiljeni. C.aška valjkasta 
ili uslied naborina prizmatička, pri otvoru nazubkana, dva })ut 
duža od omota. Tobolac jajolik, crveno-smedj. Truske granu- 
lovane. Vrst policcićna (t. j. mužki i ženski se cvietovi 
nalaze na istom individu, ili su na različite individe porazdieljeni). 

U zagrebačkoj okolici dosta riedak mab ; naći ga je samo 
mjestimice u gori (Sljeme) na trulim panjevima, obično medj 
drugim mahovima. Truske dozrievaju s proljeća. — 

Jungermannia bicuspidata L. (Cephalozia biscuspidata Du- 
mort.; Trigonanthus bicuspidatus Spruce). Stabljika 1'5 do 2*5 
cm. duga, plazava, bogato razgranjena; rizoidi malobrojni. Lišće 
na stabljici razdaleko ponamjošteno , koso prikopčano, 
okruglo ili češće dugoljasto-kvadratično, šire od stab- 
Ijičina priereza, od velikih, tankostjenih , penta- ili heksa- 
gonalnih stanica sagradjeno, do polovice na dvije krpice razdie- 
Ijeno, krpice zaoštrene bodkaste, istosmjerne ili jedna od 
druge dapače odmaknute. Amfigastrija nema. Listići omota 
2 — 5djelni: časka cilindrička, u gornjoj polovici trobrida, bridovi 



77 

tupi, otvor samo naziibkan. Tobolac malen, jajolik, bliedo-žiit 
iia bieloj štapčici. Tmsko gusto granulovane. Vrst jedno dom a. 

U okolici dosta razširen mah: živi zasebično medj drugim 
mahovima ili stvara kadkada dosta ugledne mekane busiće na 
vlažnom šumskom tlu, u grabama i gudurama, na trulim panje- 
vima, na mokrim pećinama itd. Truske dozrievaju s proljeća. Vrst 
znatno variira u boji, ponamještaju lišća itd. — 

Scapania nemorosa Nees ab Es. (Jungermannia nemorosa 
L.). Stabljika manje više osovljena, 2 do 8 em. duga, dosta oporna, 
viličasto razgranjena, pri dnu bezlista, smedje boje i rizoidima 
obrasla, u gornjem dielu gusto dvoredno listana, zelena. Lišće 
podležno , horizontalno odmaknuto, stabljiku donjekle obuhva- 
ćajuće, na trbušnoj strani niz stabljiku silazno , do sredine dvo- 
krpo, krpe nejednake; dolnja krpa objajasta, konveksna, natrag 
svinuta vrha, dva- do triput veća od gornje sploštene, uz stabljiku 
priljubljene krpice. Obje krpe na rubovima nepravilno nazubkane 
i trepavičaste. Listići omota jednaki ostalomu lišću. Gaška poredno 
stabljici sploštena, znatno duža od omota, na vrhu malo svinuta 
i gusto trepavićasto nazubkana. Tobolac jajolik, smedj ; stapčica 
blieda. Vrst dvodoma. 

U okolici zagrebačkoj , imenito u gori dosta razširen mah ; 
stvara zelene ili smedjaste busiće na vlažnoj zemlji ilovači uz rub 
šuma, u jarcima itd. Truske dozrievaju s proljeća, ali je sporo- 
gene riedko naći. — 

Plagiochila asplenioides Nees ab Es. (Jungermannia asple- 
nioides L.). Stabljika vrlo ugledna, kadkada do i20 i više cm. 
duga, bogato viličasto ra;;granjena, ogranci ponješto osovljeni, 
kadkada otegnuti, vitičasti , crljenkasti, rizoidi na njima malo- 
brojni; vršak stabljike obično podvinut. Lišće vrlo sbliženo, oso- 
bito u gornjim dielovima glavne osi i postranih ogranaka, obja- 
jasto ili okrugljasto , veliko , od velikih , okruglih ili poligonalnih 
stanica sagradjeno, koso prikopčano, skoro cjelovito ili češće na 
rubovima neznatno nazubkano, prednjim rubom ponješto niz 
stabljiku silazno, stražnji rub podvinut. Amhgastriji samo u gor- 
njim dielovima osi razviti, vrlo neznatni, končasti. Listići omota 
jednaki ostalomu lišću, samo nješto veći od njega. Ćaska dvaput 
duža od omota, na ravnicu osi pravokutno sploštena, na otvoru 
trepavićasto nazubkana. Tobolac dugoljast na bieloj štapčici. Vrst 
dvodoma. 



78 

U okolici veoma razširen mah ; živi ili zasebično medj drugim 
mahovima ili stvara mekane, rahle busiće, žućkasto zelene boje, 
svuda na vltižnom šumskom tlu. Truske dozrievaju kroz ljeto. — 

Plagiochila interrupta Nees ab Es. Prijašnjoj vrsti veoma 
slična, samo u svim dielovima manja od nje. Razlikuje se od nje 
jos sliedećim obilježjima: postrani ogranci obilnim su rizoidima 
obrasli ; lišće posve je na rubu cielo ili samo prema vrhu tupo 
izrezano; časka jedva duža od omota, na otvoru ne nazubkana. 

Živi na istim lokalitetima kao prijašnja vrst, a naći ju je 
osim toga i na vapnovitim pećinama. — 

Alicularia scalaris Corda. (Jungermannia scalaris Schrad. ; 
Mesophylla scalaris Dumort.). Ova je vrst za zagrebačku okolicu 
još dvojbena. Razvitih eksemplara sa sporogonima niesani još 
vidio. Medj drugim na trulim panjevima ubranim mahovima našao 
sam pojedine individe, koje se habitualno s ovom vrsti sudaraju. 
Materijal poticao je iz zagrebačke gore. — 



\ 



Analitički ključevi. 



3. 



I. 

Analiza razreda i podrazreda. 

Vegetativno je tielo steljka ^ 

Vegetativno je tielo sastavljeno od nerazgranjene ili razgra- 
njene stabljike (osi), a na ovoj prikopčano je u dva ili 
tri reda lišće; ovo je ili nadležno, t. j. gornji rub lista 
pokriva dielom dolnji rnb predidiićega , ili je podležno, 
t. j. gornji je rub lista dielom pokrit od dolnjeg ruba pred- 
idućeg lista. Na vrhu je osi oko ženskih spolnih organa 
Ì lišće drugog oblika te tvori ovdje t. z. omot (perichae- 
tium, involucrum). Unutar toga omota razvija se poslije 
oplodnje još t. z. časka (perianthium ) , koja manje više 
odieva dno sporogonove stapčice. Ova je redovito oteg- 
nuta ; tobolac se obično otvara pravilno četirim klopkama. 
Medj truskama ima i t. z. stanica razsipnica (elaterae). 
Samo u manjem je broju slučajeva stabljika taloidna . . 
Razred Jugermanniaceae (IV) ... 2 

Vegetativno je tielo steljci podobno (taloidno) 

Podrazred A. Frondosae. 

Vegetativno je tieto listana stabljika 

Podrazred B. Foliosae. 

Zrijo se tobolac otvara dvijem klopkama ili izginućem stienc 4 
Zrijo se tobolac otvara nepravilno ili pomoću 4 — 8 zubića; 
steljka je razita, opetovano dihotomski razgranjena, na 
naličju korjenitim dlakama providjena. U epidermi nalaze 
se pući osobitog oblika. Spolni se organi nalaze na po- 
sebnim stapkastim nosiocima (receptacula) : anteridi na 
gornjoj strani mužkih, arhegoni na dolnjoj strani ženskih 
nosioca. Osim toga naći je na licu steljke često malenih 

posudica sa razplodnim pupoljcima 

Razred Marchantlaceae (III). 



80 



4. { 



Steljka dihotomski razgranjena, kakada zvjezdasto ili tra- 
kasto razširena, pojedine krpe jajaste, klinu podobne ili 
srcolike. Spolni organi zasebični na licu steljke u malenim 
izbočinama iste, Tobolac bez stapèice, okrugao, u steljku 
utaknut; truske izlaze na polje, kad stiena tobolčeva 

izgine, a stanica razsipnica medj njima nema 

Razred Ricciaceae (I). 

Steljka od središta radijalno, ali nepravilno razgranjena, bez 
centralnoga rebra i bez epidemie na licu. Spolni organi 
u tkaninu steljke utaknuti ; tobolac niče iz sredine steljke 
te ima oblik mohune, koja se pravilno dvijem klopkama 
otvara, medj kojima se onda još nalazi neplodna stupica, 
t. z. columella. Medj truskama ima i stanica razsipnica. 

Razred Anthocerotaceae (11). 



II. 
Analiza porodica. 

Razred I. Ricciaceae. 
Karakter razreda Porod. Riccieae (I). 

Razred II, Aiitliocerotaceae. 
Karakter razreda Porod. Anthoceroteae (II). 

Razred III. Marcii aut iaceae. 

Karakter razreda Porod. Marćhantieae (111). 

Samo u roda Targionia Michel, nalazi se okrugli, kratko stapkasti 
sporogon neposredno na steljci (receptakula najme nema) : zato 
se ovaj rod obćenito vrsta u posebnu porodicu Targionicae, 
dapače u posebni razred Torgioniaceae. 

Razred IV. Juug-ermanniaceae. 

A. Frondosae. 

Steljka bez središnjeg rebra, živahno zelena, dlanasto ili 

perasto razgranjena; spolni organi na rubu ili na kratkim 

I postranim ograncima steljke; jajolik, ponješto otegnut 

tobolac otvara se četirim klopkama, dno mu je stapčice 



81 

( odjenuto kapicom (calyplra = stiena arhegonova liela, 

koju sporogon na tjemenu probija), ova je od više sta- 

j ničnih slojeva sagradjena. Stanice razsipnice ostaju visjeti 

I na vrhu otvoronili klopaka u podobi kista. Biline jedno- 

i dvodome Porod. Aneureae (V). 

va ima središnje rebro 2 



Steljka uzka, linealna, dihotomski razgranjena, samo od 
jednog sloja stanica sagradjena; uzko, centralno rebro 
niče do vrha ogranaka. Spolni organi na naličju i to na 
rebru postranih ogranaka. Caške nema ; omot dlakav. To- 
bolac kratko stapkast, okrugao. Biline dvodome .... 

Porod. Metzgerieae (IV}. 
2. I Steljka od više staničnih slojeva sagradjena, višekratno diho- 
tomski razgranjena, središnje joj rebro široko Spolni organi 
na licu steljke, ali tkaninom njezinom presvodjeni (dakle u 
tkaninu utisnuti). Omot neznatan ili ga nema. Tobolac 
dugo stapkast ; stanice razsipnice vrlo duge, žučkaste ; 

biline jedno- i dvodome 

Porod. Haplolaeneae (VI). 



1. 



B. F o 1 i o s a e. 

Lišće nadležno 2 

Lišće podležno 5 

i Lišće na vršcima cjelovito 3 
Lišće na vršcima nazubljeno ili manje više razdieljeno . 4 
Stabljika povaljena, nepravilno ili pravilno perasto razgra- 
njena ; lišće vrlo .sbliženo, okrugljasto, sa bazalnim zubićem 
izpod dolnje listane krpice (t. z. palistići = amphigastria) 
razviti, široki. Časka cilindrička , naduta ili .srhovita , na 
vrhu stegnuta. Tobolac otvara se samo do polovice četi- 

rim klopkama Porod. Jubuleae (Vili). 

3, Ì Stabljika povaljena, gusto listana, nepravilno perasto raz- 
granjena, busove tvoreća. Lišće dvokrpo, cjelovito, splo- 
šteno, uz stabljiku pritisnuto ; trbušni listići veliki ili ih 
nema. Časka zvonolika sa dvousnatom otvorom. Kratko 
stapkasti tobolac otvara se do podine četirim klopkama. 

Stanice razsipnice znatno uže od trusaka 

Porod. Platyphylleae (IX). 
6 



«2 

■ Slabljikii povaljena ili poiiješlo o.sovljcuia, liš('c dlanaslo 
liizdieljcno, na okrajcima irepavičasto, dolnja krpica lista 
(nšco) razvita; trbušni listići maleni, razcijani; oniot od 
mnogo listića sagradjon .... Porod. Ptilidieae (X). 
Stabljika nepravilno razgranjena, kadkada trosli-nko perasta, 
4, ^ fertilni i sterilni ogranci razna oblika, potonji vitićasto 
prodnženi, lišće na njima znatno manje; iz paznhica amfi- 
gastrija niču često stolone; lišće duboko usječeno ili 
3 — 4 zubo ; tobolci na posebnim, kratkim trbušnim ogran- 
cima, časka otegnuta, nazubčana otvora 

Porod. Lepidozieae (Trichomanoideae) (XI). 

Stabljika splošlena, bilateralna, viličasto razdieljena, sa dva 
reda koso prikopčanih gornjih listova; spolni se organi, 
a po tom i sporogoni nalaze na dorzalnoj strani stabljike: 
časka zvonolika, sa razširenim ('» — S krpnim otvorom . . 
Porod. Codonieae (Fossombroniae) (VIT). 
(Porodica se ova sbog dorzalnog ])o]ožaja 9 •'^pol. organa 
pravom vrsta medj frondozne oblike 1 1. z. Juiu/ünnauiiiaccdc 
anakrogijnae], prem nema dvojbe, d;i se habitualno veoma 
tiesno naslanja na foliozne oblike, što me je i potaknulo 
uvrstili ju ovamo). 
Arhegoni a po tom i sporogoni nalaze se na Ijemenu glavne 
osi ili na onomu postranih ogranaka, nikada na lubin 
stabljike <> 

Caška razvita, obično i omotoju odjeinda, ali viša od njega 

i slobodna Porod. JungermannJeae (XII). 

Časke nema ili je ])osve rudimentarna i s omoloiii srasla . 

Porod. Gymnomitrieae (XIII). 

111. 
Analiza rodova. 

Poroti. I. liiccieae. 

Na zeiidji živući mahovi: s])orogoni na gornjoj sliani slcljkc 
ulisnuti u njezinu tkaninu Rìccia Michel. 

Na vodi plivajući mahovi; sporogoni na dolnjoj strani sleljke, 
utisnuli u njezinu tkaninu Ricciella A. Br. 



o. V 



4. 



83 

Poro(L TI. Aittìioceroteae. 

Kaiakler lìoiodicc Anthoceros Michel. 

Porod. III. Marchantieae. 

Sporogon zascbican na kraju steljke, odjenut cjevnatim, dvo- 
klopnim listićem, stapčica mu veoma kratka, časke nema 
! Torgionia Nees ab Es. 
* j Antoridi i arhogoni, a po tom i sporogoni u skupinama na 
posebnim nosiocima (rcccplacula), koji nisu drugo, nego 
pretvoreni ( melamort'ozovani) ogranci steljke i2 

(Tobolac otvara se do podine četirim klopkama, stapčica mu 

je dosta duga); steljka dihotomski razdieljena, na licu 

} ])olumjesečaste posudice sa razplodnim pupoljcima . . . 

I Lunularia Michel. 

Tobolac otvara se na tjemenu natrag zavinutim zubićima 

ili posve nepravilno 3 

Tobolac otvara se nepravilno; s.eljka oporna, s jakim sre- 
dišnjim rebrom ; ženski nosioc stapkast, plosnat ili sveden 
do sredine u 4 — 6 krpica razkrpan, svaka krpa na dolnjoj 
3, I strani s jednim plodonosnim pretincem; mužki nosioci 
plosnati, na vršcima steljke sjedavi ; posudica s razplodnim 

l)upoljcima nema Reboulia Raddi. 

Tobolac otvara se na tjemenu zubićima 4 

Mužki nosioc bez stapčice, na steljci sjedav, jajasto pločasta 
oblika ; steljka ugledna, sivo-zelena, s bielini bradavicama 
(pucima) i jakim središnjim rebrom, bez zdjelica za raz- 
plodne pupoljke; ženski nosioc na podužoj stapčici ču- 
njasta oblika, ciela ili neznatno razkrpana ruba, sa 5 — 8 
pretinaca na dolnjoj strani, u svakom po jedan sporogon. 

Fegatella Raddi. 

Mužki nosioc (i ženski) na poduljoj stapčici 5 

j Ženski nosioc polukrugljasL, na rubu ^—5 obično 4-krpan, 

i sa isto toliko pretinaca na dolnjoj svojoj strani; steljka 

5. ! ugledna slabo razgranjena, sa jakim, osobito na naličju 

I oštro izraženim središnjim rebrom 

[ Preissia Nees ab Es. 



84 



a. 



ženski nosloc, klobucast, skoro do srodine 'i ovo('i broj iizkih. 
radijalno jioloženili kr])i('a razèijan : sicljka veoma ii ledila, 
debela, sa okruglim posiidicama za razplodne pi.poljke i 
malenim pucima na licu Marchantia L. 

Porod. IV. Metzgerieae. 

Karakter porodice Metzgeria Raddi. 

Poroci. V. Aneiireae. 

Karakter iorodice Aneura Dumort 

Porud VJ. Haplolacncct'!. 

Steljka tanka, objajasta ili klinu podobna, naborana i naro- 

va.šena, posve bezlista ; razplodnih pupoljaka nema: an- 

teridi zasebični u izbocinama steljkina lica , arliegoni u 

ovećem broju (4— 12) u posebnom omolu blizo vrhova 

. steljkinib ; stapčica sporogonova duga . . Pellia Raddi. 

Steljka zvjczdasto razširena, za vrieme sporogonove zrelosti 
već uvenula , na bokovima sa nadležnim listićima , na 
trbušnoj strani sa malenim, Ijuskastim amfigastrijima ; po- 

sudice sa razplodnim pupoljcima prisutne 

Biasia Michel. 

Porod VII. Codoiilcae (Fosaonibroiiiiac). 

Karakter porodice Fossombronia Raddi. 

Porod. VIII. Jubidcac. 

Biljke tamno-zelene, češće smcdje do crne; lišće jioprieèiio 
]»rikoj)èano, doinja kr])ica (usce) izdubljena i slobodna ili 
neznatno s gornjom krpom (s listom) srasla: amligastriji 
izrezuckani ili dvocje])ni ; časka cilindricka ili siliovita. na 
vrbu cjcvnata i razčijana Frullania Raddi. 

Biljke blicdo-zelenc; lišće koso i)riko])čano, ušće i)l()snalo. 
s listom manje više sraslo, amfigastriji malne cjeloviti; 
časka jajolika ili otegnuta, kadkada uglata , na vrbu tro- 

ili četverolapa, nerazčijona 

Lejeunia Gottsche et Lindenb. 



85 

Porod. IX. Platijphijlleae. 

/Stabljika piavihio perasto razgranjena ; aiutigasiriji veliki, 
I cjeloviti ; časka iiaduta, dvousnata, trepavičasto naziibkana 

I otvora Madotheca Dumort. 

\ Stabljika nepravilno perasto razgranjena; amfigastrija nema ; 

časka sploštena, dvousnata, cjelovita otvora 

I Radula Nees ab Es. 

Porod. X. PtiUdieae. 

Karakter porodice Trichocolea Dumort. 

Porod. XI. Lepidozieae (Trkhomanoideac). 

Caške nema; listići omota (perichaetium) mesnati, dlakavi; 
tobolac dugoljast sa spiralno usukanim klopkama . . . 
1. \ Calypogeia Raddi. 

Caška razvita • • • • '' 

Časka na otvoru stegnuta, trobrida; listići omota na vrhu 
nazubkani; stabljika perasto razgranjena, pojedini (sterilni) 
ogranci vrlo dugi, bičasti; lišće 4-krpo ili 4-djelno . . . 

Lepidozia Ness ab Es. 
^* ] Claška na otvoru tupa, trolapa; listići omota vrlo maleni, 
uzki ; stabljika viličasto razgranjena, bičaste grane u pazu- 
hicama amfigastrija; lišće nesimetrično, na vrhu trozubo 

Mastigobryum Nees ab Es. 



Poroil. XII. Jungermannieae. 
Caška cilindrička ili trobrida, na otvoru obično jasno sužena ; 



1. 



amfigastriji razviti ili ih nema (kadkada samo pi-i vidno) 2 

Časka sploštena, ne sužena otvora ; amfigastrija nema (samo 

u roda PlagiochUa vrlo su neznatni) 4- 

Caška trO' ili višebrida ili naborana 3 

Caška bez bridova i naborina, duboko trocjepna ; amfigastriji 
^ maleni, dvodjelni; lišće okrugljasto, skoro kvadratično: 
I plodni veoma kratki ogranak niče na vonli-alnoj sirani 
[ stabljike Chiloscyphus Corda. 



86 

Gaška samo pri dnu cilindrička, prema vrhu oštro trobrida 
nazubkana otvora ; busići vrlo rahli, iDÜcdo-zeleni : stab- 
ljika plazava; lišće dvokrpo, prozirno ; amfigastriji obično 
razčijani; listići omota veći i jače razciepani od običnih 

listova; sporogeni na tjemenu osi 

3. { Lophocolea Ness ab Es. 

Caška jajolika, otegnuta ili kruški podoljna, od dna pak do 
vrha ili samo na vrhu naborana, sužena, nazubkana ili na 
više lapova razdieljena otvora: stabljika plazava ili po- 
nješto osovljena; lišće dvo- lii višekrpo. u dva do tri reda 
poredano ; habit vrlo raznolik .... Jungermannia L. 

Stabljika viličasto razgranjena; lišće dvoredno, svaki listić 
na dvije nejednake krpe razdieljcn, od kojih jodna drugu 
djelomično pokriva; amfigastrija nema; časka poredno 

stabljici sploštena, na vrhu kadkada svinuta 

Scapania Lindenb. 

Stabljika ugledna, razita ili osovljena, rizoidima providjena ; 
lišće dvoredno, cjelovito; amfigastriji vrlo neznatni, kon- 
časti ; časka na ravnicu osi pravokutno sploštena, trcpa- 

vičasto nazubkana otvora 

Piagiochila Ness ab Es. et Mori 

Porod. XIII. Gì/mnomitrieae. 

Karaktei- ]H)rodice Alicularia Corda. 



4. { 



Peronospora viticola de By. 

Botaničko-teoretična i praktična razmatranja o njoj i o sred- 
stvima protiv nje. 

Napisao 

Dr. A. Heinz, 

namj. i)i-nfosov liolanike na kr. sveurilištu Franje Josipa I. 

peronospori na vinovoj lozi već sam pred dvijem godi- 
nama imao prilike iznicti na javnost članak, štampan u „Agramer 
Zeitnngu" mjeseca augusta 1886. Da sam se tada dao na taj 
toma imadjaše temeljit svoj razlog. Gotovo sva su domaća gla- 
sila doniela bila viest, da se je u vinogradima zagrebačke okolice 
pojavila bolest, pak da joj se simptomi mjestimice već dobro opa- 
žaju. S čije su strane te viesti potekle, još ni danas ne znam. 
Ali znajući dobro kolika nevolja našemu . vinogradarstva iz nova 
prieti, ako se navodi o invaziji peronospore u naše krajeve obi- 
stinjuju, a imajući na umu i drugu činjenicu, najme tu, da se u 
nas o mnogim stvarima sa zvane i nezvane strane često prebrzo 
sudovi izriču i tvrdnje postavljaju, htjedoh se sam uvjeriti, ko- 
liko je na stvari istine, koliko bezrazložna naklapanja. Niesam 
žalio truda odputiti se glavom u tobožnje inficirane vinograde, 
pak se obskrbiti dovoljnim materijalom za mikroskopsko iztraži- 
vanje, jer se samo putem takovoga dade izreći temeljita diagnoza. 
Vanjski, makroskopski znakovi niesu dovoljni; pak ako ih i no 
ćemo smjeti sasviem pustiti s vida, jer treba, da se tu, kao i u 
drugim pitanjima, makroskopska analiza s mikrcskopskom nado- 
punja, to je ipak prvi uvjet mikroskop i — što se samo sobom 
razumieva — vještina u uporabi njegovoj, najme poznavanje mi- 
kroskopske tehnike. U ovoj se, istina bog, za diagnozu perono- 
spore ne zahtieva mnogo, ni iz daleka toliko, koliko za druge 
mikroorganizme, a po tom stvar je još lakša. 

Bijaše mi samonni, a moglo je i vinogradarima, pak i dru- 
gim interesentima biti drago, što su tadanja moja iztraživanja 



88 

ostala bez pozitivnog rezultata, najme u toliko, što mi uz svu 
pozornost ipak ne podje za rukom namjeriti se ma ni na jednu 
peronosporu. Držao sam, da mi je dužnost ovo javno očitovati 
istini za volju, a ne manje i na umirenje naših žalibože sbog 
filoksere dosta zabrinutih vinogradara. Fakat je, o tom sam se 
vlastitim zorom uvjerio, da je one godine li^će loze mjestimice 
poboljevalo, da su nam se pojedine gorice u žalostnom ruhu 
prikazivale, ali je istina i to, da tomu ne bijaše kriv ma koji na- 
metnik. Bijah dobre volje pripisati fenomen klimatičkim uzrocima, 
nazrievati u njemu ono, što narod pikccm zove, a lako, da sam 
pravo imao. 

Dakle je sigurno, da god. 1886. barem u zagrebačkoj oko- 
lici, a koliko mi je poznato, ni drugdje u Hrvatskoj, ne imadjasmo 
peronospore. Do danas, čini mi se, stvar se nije promienila.* Neka 
u buduće budu na oprezu oni, koji šire u sviet zastrašljive viesti, 
gdje im nema mjesta, pak neka ne misle, da je dovoljno zaviriti 
u vinograd, naći pjegavog i bolestnog lišća na trsovima, pak reći: 
evo peronospore! Isto vriedi i za druge bolesti. Za poznavanje 
patoložkih fenomena lioćc se temeljitih studija, pak je sve jedno, 
radi li se o bolestima ljudskim, životinjskim ili biljevnim. 

Što sam se oviein ponovno latio teme o peronospori lako 
ću opravdati. 

Poznato je, da se je nametnik, odkako se je iz Amerike i u 
Europu preselio, ovdje razmierno vrlo hitro udomio i razširio. 
Ima punih deset godina, da ga je Pia neh on, })rofesor botanike 
u Montpellieru, prvi u Europi obreo i to u jugo-zapadnoj Fran- 
cezkoj. Po Franku datira prvi slučaj već od god. 1S77., ali je 
opravdana dvojba T h ü m e n o v a, koji takodjer P 1 a n c h o n o v slu- 
čaj smatra prvim u Europi. Bilo kako mu drago, istina ostaje, da je 
nametnik do danas okupovao gorice vrlo mnogih europskih ze- 
malja, da je prešao i gibraltarsko ticsno i da se od dana do dana 
širi. Poznaju ga žalibože danas gotovo po cieloj Franciji, u Švi- 
carskoj, Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Alzaciji, Belgiji, Austro-Ugar- 
skoj i dr. Po navodima Horvatovim bilo ga je i u Hrvatskoj. 
Uvažimo li, da je u pojcdinhn pokrajinama toliko zla počinio, 
da je bilo vinogradara, koji su bili skloni nai)ustiti svaku nadu 
u spas svojih gorica, koji su u sdvojnosti bili blizo, da napuste 



Vidi dodatak na Jviaju radnje. 



89 

naprosto kulturu vinove loze ; uvažimo li nadalje rapidno njegovo 
razprostiranje i mogućnost, da će i hrvatske vinograde stići: to 
nam se sigurno ne će prigovoriti, da smo se latili jalova posla, 
dok danas već pišemo o peronospori i upućujemo interesovane 
krugove o njoj. 

Ako smo do danas poštedjeni ostali, tko zna, kako će sutra 
biti ? A svak će priznati, da je borba protiv neprijatelja lakša, 
dok ga u dušu znamo, kakav je i kakovim nam ga treba oru- 
djem dočekati. Bezazlenost u takom bi se slućajn žestoko znala 
osvetiti. Već smo u pogledu filoksere dosta zanemarili, pak se 
je bojati, da će nas poraziti prije, nego skujemo orudje. 

Još jedno. Da nam bojazan pred invazijom peronospore 
nije umišljena i bezrazložna, posvjedoćuje sliedeća okolnost. Do- 
movina je nametniku, kako se zna Amerika. U saveznim drža- 
vama, imenlto u istočnim provincijama sve do Rocky-Mountainsa, 
ol)ilno ga je naći, dočim ga na zapadu nema. Ne bira tamošnjih 
loza, budući da ga gotovo na svim vrstama ima te po Far low u 
ne štedi ni loza gladka. gola, ni onih dlakava, pustena listana 
naličja. Vitis aestivalis Mehr. Lahrusca L., vulpina L,., cordi folia 
Mchx. i vinifera L. jednako od njega trpe. Poznato je kolike je 
štete počinio već od davna u tamošnjim vinogradima, imenito 
onim u vlažnim krajevima. 

Uvažimo li, da se dandanas u Europu u velike importuje 
američka loza, jer se mnije (ali se ne bi smjelo još tvrditi), da 
će joj korien i u našem tlu zadržati onaj imunitet i onu rezi- 
stenciju, što ju danas ima protiv filoksere; uvažimo li, da ta loza 
putuje baš u one europske priedjele, kojima prieti skrajna pogi- 
belj od filoksere, a medju ove, žalibože, spada i naša domovina : to 
će sigurno svak priznati, da će se istim ovim američkim lozama 
i peronospori još širi put otvoriti u Europu. Ako prienos uz po- 
man postupak i nije lak, to mogućnost njegova ipak nije izklju- 
čona. Na tu je okolnost već g. 1873. upozorio C o r n u u fran- 
cezkoj akademiji, a ona u istinu i leži na dlanu. 

Neda se doduše tajiti, da je, kako stvari danas stoje, pogi- 
belj od filoksere daleko veća od one, kojom peronospora prieti, 
a uzrok je tomu, što smo u ovaj čas još gotovo nemoćni prvoj 
na put stati, (jer se je većina dosad „obretenih" i u velike hva- 
ljenih sredstava u praksi posve nedostatnim pokazala, druga su 
opet od vrlo problematične vriednosti, a čujemo napokon i za 



90 

takova, da bi si dušu ogriešili, kad bi tratili viieiiic, izvodeći 
s istima pokuse), dočim smo potonju kadri dielom svladati i štetu 
znatno smanjiti. 

Ali lioćemo li, da nam rad u slučaju potrebe bude uspje- 
šan, želimo li, da bolest od peronospore racijonalno liečimo ili 
joj na put stanemo, valja nam prije svega na jednu ruku po- 
znavati etijologiju bolesti, a na drugu ruku metode liečenja, dakle 
terapiju, kakova se je do danas najuspješnijom pokazala. Tomu 
svakako se hoće temeljit studij zasjecajuće literature. Od kolike 
je ovaj važnosti najbolje se je u nas moglo razabrati u pitanju 
fdoksere, gdje se je moglo više toga čuti i čitati, što se sigurno 
ne bi napisalo bilo, da je piscima stručna literatura do onoga 
časa poznata bila. Biti će od sele jamačno bolje, odkako se je 
vis. naša vlada i ove tačke svojski zauzela. 

Imajući ovo pred očima, nastojati ćemo u slicdećem obra- 
diti pitanje o peronospori onako, kako to odgovara današnjemu 
stanju teorije i prakse, obzirući se pri tom na cjelokupnu stručnu 
literaturu u onoj mjeri, u kojoj nam je to ])reina lokalnim ob- 
stojnostima moguće. 

Trsna je peronospora prvi put nadjena već oko god. 1830. 
u Pensilvaniji, ali je prva znanstvena izlraživanja o njoj tek god. 
1863. objelodanio velezaslužni A. de Bary, koji ju je našao na 
lozinu lišću, dopremljenu iz Amerike, pak joj zato i nadjenuo 
ime Peronospora viticola De By. Po cjelokupnoj svojoj organiza- 
ciji spada ona u porodicu peronosporeja, razred fikomiceta. Kao 
rodjaci joj, živi i ona obligatno nametnički i to u lišću raznih 
vrsta vinove loze. Tu je uzrokom specifičnoj bolesti, poznatoj u 
Engleskoj i Americi pod imenom mildeiv, u Franceskoj pod ime- 
nom mildiou, dočim ju Njemci zovu „falscher Mehltau\ za raz- 
liku od pravoga mehltaua, pravog trsnog pliesna, slične bolesti, 
kojoj je uzrokom nametnik Oidium Tucheri ili Erysiplie Tucheri 
iz porodice erizifeja, razreda askomiceta. Nametniku je našenui 
najbliži rodjak sigurno Peronospora viticola var. Änipelocissi Arc.^ 
što gaje Arcangeli našao na Ampelocissus Martini iz Kokinkine. 
Drugi mu rodjaci živu u tkaninama vrlo različitog bilja, a mcdj 
njima u prvom redu zaslužuje pažnju Phijtophthora infestaus de 
By., nametnik na korunu, dovoljno poznat radi štete, što ju je 
svojedobno nanio gospodarstvu. 



91 

Vegetativno je nametnikovo tielo inicelij. Taj je, kau u svih 
zastupnika pomenutog razreda, končasta oblika, bogato razgra- 
njon, bez popricćnih stiena, pak se utiskuje u intercelularne pro- 
store listana mezofila i krči si put medj stanicama njegovim. Mi- 
celij po tom živi endofitički. Hrana su mu sokovi i bjelančaste 
tvarine, što se nalaze u stanicama dotične tkanine, a iz ovih si 
ili crpa pomoću posebnih organa, t. zv. haustorija, bradavica, koje 
probušuju stanične membrane, pak u lumina proviruju u podobi 
malenih glavica. Pojedini su ogranci micela nejednake debljine; po 
Millardctu ima ih tankih, obično obilno haustorijima obraslih 
i debljih, na kojima su haustorije malobrojnije. Putem micela 
dakle nametnik dobiva branu, pak se i zato ovaj vegetativni dio 
njegov označuje kao tkanina hranilica (Nährgewebe), izraz, koji 
mi se ne čini shodnim, jer o tkanini u obće ne možemo govoriti, 
dok imamo pred sobom izolovane končiće micelija, kao u ovom 
slučaju. 

Ali osim vegetativnih dielova micelija nalazimo na istome 
i plodonosnih ili bolje trusonosnih ogranaka, koji se i oblikom i 
fizijoložkom funkcijom bitno razlikuju od ostalih končiča micelije- 
vih. Prije svega se oni ne nalaze u samoj listanoj tkanini, već pro- 
bijaju na puci epidemie na polje. Naći ih je po tome samo na 
naličju lišća, ali ovdje u velikom broju. Ti su ogranci liepo, pra- 
vilno poput stabalca razgranjeni, dosižu visinu od 0*5 mm., a 
obično ih iz iste puci proviruje oveći broj (3 — 10) na polje. Svaki 
im se postrani ogranak višega reda na vrhu još jednoć na troje 
ciepa, a na samim vršcima tih zadnjih članova nalazimo raz- 
plodne organe. To su t. zv. konidije, truske, postale bez inter- 
vencije kakvog spolnog postupka. Oblik im je jajolik, površine su 
gladke, bezbojne su, a razmierno dosta malene. Po mjerenjima 
Viale u Montpellieru duga im os mjeri 0-016, a kraća 0*01 mm. 
poprieko. Opisane konidije poznate su i pod imenom ljetnih tru- 
saka. Pomislimo li, koliko ima puci na naličju jednog jedinog 
lista, koliko se po tome nosioca konidijskih ili trusosnih-' ogra- 
naka razviti može, to nas ne smije čuditi, ako čujemo, da se .na 
jedinom listu razvije do pò milijuna konidija. Istina bog velika 
se većina nosioca razvija imenito samo duž žilja listanog i stvara 
tu karakteristične sivkaste läge i pustene busiće, nalične onima 
u pravoga trsnoga pliesna. 

Rekosmo, da konidije služe razplodu nametnika. Dakle su 



92 

one po živoL njegov veoma važan , ali po lozu ujedno veoma 
pogibeljan ustroj, kojemu treba, da posvetimo osobitu pažnju. — 
Konidije se, kako smo vidjeli, razvijaju u vanrednoni nmožtvu, 
a budući kraj toga veoma sitne, lako će ih vjetar prenositi i na 
velike distance. U konidijama prema tome peronospora ima organ, 
ko,jim će se lako brzo i na velike daljine razširiti, pak nas zato 
ne će čuditi , ako nadjemo okužen vinograd, dok su drugi oko 
njega ostali zdravi. Valja samo, da infekciji povoljni uvjeti budu 
izpunjeni. I na te osvrnut nam se je u sliedećem, tim više, što 
je poznavanje njihovo i od velikog praktičnog interesa. 

Kad konidije dozore, odpadaju lako sa svojih nosioca, pak 
su poput konidija drugih nmogili talofita kadre nastupiti proces 
klicanja. Ali za to treba, da su izpunjeni stanoviti uvjeti, a naj- 
hitniji su od njih temperatura i dovoljna prisutnost vlage. Za 
jedan i drugi su faktor konidije vrlo osjetljive. Padne li tempe- 
ratura izpod minimum ili se uzdigne nad maksinunu , konidije 
ne će proklicati ; zavlada li suša, one će bezuvjetno poginuti, pak 
bilo, da je temperatura optimalna. Interval potrebne temperature 
leži od prilike medju 10. i 30. stepenom G. nad nulom, jednak je 
dakle onomu, što popriečno vriedi za klicanje sjemenaka većine 
višega bilja. Cini se, da kurva od minimuma prema optinuunu 
polagano uzlazi, da potonji leži u blizini maksimuma, odakle onda 
krivulja strmo odpada do abscise. Kod temperature od kakovih 
SS^G. proces je najintenzivniji i ne traje duže od ure, kod 17"G. 
treba konidija da proklije već dva do tri dana, a ne iznosi li 
temperatura ni toliko, proces još će duže trajati. Predpostavljamo, 
da je drugi uvjet izpunjen, da ima dosta vlage ili da se konidija 
baš u samoj kapljici vode nahodi. 

Ali u čemu sastoji to klicanje? Plazmatički sadržaj truske 
razpada prije svega na 5 — 8 dielova. Membrana se konidijina 
raztrga, a dielovi ovi izlaze kao gole, primordijalne stanice na 
polje. Nepravilna su oblika, na jednom kiaju nose po Gotlieu 
dvije trepavice, cilije, a ne jednu, kako je Prillieux mislio, 
pomoću kojih se njeko vrieme samostalno i dosta živahno giblju. 
Sbog ove se svoje vlastitosti i označuju kao stanice bludilice ili 
zoospore. Ali gibanje im ne traje dugo ; one se doskora upokoje, 
primaju pravilan, okrugljast ili elipsoidičan oblik, gube lokomo- 
torjie svoje organe, da napokon izrastu u kratke cjevnate klice. 
Ove probušaju listanu epldermu, pak se od njih dalnjim rastom 



93 

i razaran i vaiijom razvija veixetatlvno lio]o, micelij , što smo ga 
gDre opisali. 

Prema tomu je od potrebe, da konidije prispiju na vlažnu 
podlogu, dakle na mokro lozino lišće, jer bez ovoga uvjeta nema 
klicanja, nema uspješna prenosa i infekcije. Poznato je, da ko- 
nidije, došavši na subo lišće, doskora pogibaju, gube klicavost 
svoju, a tieni se upravo tumači činjenica , da se u subim godi- 
nama bolest slabo pojavljuje Može se dapače dogoditi, da toliko 
vlage ima, koliko je potrebno, da se od trusaka razviju blndilice. 
Ali ne potraje li vlaga i nadalje, to će infekcija ipak izostati, jer 
su i zoospore protiv suše i subib vjetrova veoma osjetljive, pak 
će prije poginuti, nego će se od njih moći razviti micelij. Svak 
će uvidjeti, da ovu činjenicu valja na umu imati , dok se radi o 
koracima, što ćemo ih u slučaju potrebe protiv peronospore imati 
činiti. 

Ali je jedno još od eminentne važnosti. Čuli smo , da ko- 
nidije ne podnose nizke temperature, da gube klicavost, dok tem- 
peratura spadne samo na njekoliko gradi C. Ako je tako, onda se 
samo sobom razumieva, da one i zimovati niesu kadre. Konidije, 
što su se, recimo, ovoga ljeta razvile, a niesu polučile cilja svoga, 
ne će ga ni do godine više polučiti, jer zimi bezuvjetno moraju 
poginuti. To je u toliko važno, da nas vodi do nuždnog zaključka, 
da se peronospora konidijama ne može od jedne do druge godine 
razplodjivati. 

To je istina. Ali je Farlow prvi upozorio na to, da Pero- 
nospora viticola pod konac vegetativne periode, dakle u septembru 
ili oktobru, na miceliju razvija spolne organe i to na dielovima, 
šio leže u palisadnom parenhimu listanog mesofila. Spolni se 
organi označuju kao oogoni i anteridi, a od oplodjenog se jajeta 
u oogonu razvija truska, t. z. Oospora. Po tome je Oospora pro- 
duktom spolnog postupka te se. ne gledeći na druge diferencije, 
već tieni bitno razlikuje od prije opisanih konidija. Sam proces 
oplodnje motrio je Prillieux. Oospora je po njemu dvaput veća 
od konidije, krugljasta oblika, a odjenuta veoma čvrstom mem- 
branom. Površina joj je hrapava; bradavice, brazde, mrežasla 
odebljanja i t. d. na njoj su običan pojav. Množina je razvitih 
Oospora obično znatna te ih je Prillieux nabrojio do dvie sto- 
tine za četvorni milimetar li.stane površine, što za jedan jedini 
list a gotovo za cio okužen trs daje kolosalne brojeve. 



94 

0(1 kliiiiulskili nq)ogo(lu Oospora ni malo ii(> (rpi. Sušu i 
ziiiiii jednako bez ušlrba podnosi, pak je po lome zvana, da pero- 
nosporu razplodjuje od jedne godine do drugo. ])oput sjenienaka 
jednogodišnjeg višeg bilja, što ona. koliko znamo, i velikom tač- 
nošću obavlja. U toliko Oospora je faktor, s kojim nam je u 
praksi u velike računati. Najme nije nipošto dovoljno, da zaprie- 
cimo razvoj i klicanje konidija, već nam je mi'^liti. da zaustavimo 
i razvoj Oospora ili barem eventualno ve(- razvite uništimo i tiem 
})repriecÌjno razplod i pricnos od jedne godine u drugu. Uvažimo 
li na i)Osljedku, da se pogibelj od oos])ore ])otencira i tiem, što 
se ona u stanovitoj mjeri pokazuje rezistentnom proliv upliva 
kemijskih reagencija. to je još jasnije ono. što rekosmcj. Harem 
su pokusi, što ih je u tu svrhu činio Vi al a, veoma poučni. 
Oospore ižolovane iz dejekata' ovce niesu nimalo šlclovalc |)od 
oplivom želudčauih sokova te su podpuno sačuvale bile svoju 
klicavost. Medjutiem to nije specifična osobina pcronosporinih 
Oospora, jer ju sa ovima diele i zigote većine ostalih taloiita, pak 
su baš tiem svojstvom karakterizovani ovi organi kao trajni elementi. 

Klicanje oospora do danas još je slabo poznato. Ne zna so 
izvjestno, da li se i od klicajuće oospore najprije razvijaju blu- 
dilicc. a tek posredovanjem ovih novi individi; po navodima, što 
ih 1 * r i 1 1 i e u X citujc iz oloznana društva M i c h i g a n p o mol o- 
gical Society l'or 1.S77. bilo bi tako. 

Prije nego priedjcmo na razmatranje same bolesti, kojoj je 
nametnik naš začetnikom, njezinih simptoma i posljedica, valja 
nam se obazrieti na vanjske uvjete njegovog bitka, na okolnosti 
koje mu razvoj pospješuju ili brane. Bitne se od ujili sudaraju 
s onima, što ih spomenusmo, govoreći o klicanju konidija, a drugi' 
do danas su još premalo izpitane. a da bismo o njima što po- 
zitivna mogli reći. Strućnici u teoriji i ljudi od prase imaju u lom 
jiogledu još široko polje za znanstvena opažanja i slalislički rad, 
kako Morgenthaler primjećuje. 

Toplini i vlazi svakako pripada najveća uloga pri razvitku 
nanietnikovu. Obćenito možemo reći, da mu Jr u granicama našeg 
podiiebja razvoj tieju bolje osiguran, čim je temperatura viša i 
procenat vlage veći. Ali je svakako zanimivo, da oba faktora treba 
da budu, ako ne istodobno, a to Iiarem u razmierno malenim vreme- 
nitim intervalima prisutna. U protivnom slučaju ne će imati uvjete 
bitka si. Može, recimo, nastupiti slučaj, da je s jutra pala obilna 



95 

i-osa, dakle jo jedan iivjcl izpunjen, ali leniperatiini islodobuo da 
ne iznosi vise od 7 — ^H',. Razvoja nema. Uzmimo nadalje, da je 
do prve ili druge ure poslije podne temperatura poskočila do 
povoljna stepena, n. pr. 15'^G., -ali da je medjutiem lose već davno 
nestalo. Nametnik i opet se ne će razviti, jer je interval medj 
izpunjenim prvim i drugim uvjetom već prevelik. Uzima se do- 
sliedno tome, da razmak medj prisućem obajuh uvjeta ne smije 
da bude duži od 6 ura. Upravo sbog ove nametnikove osjetlji- 
vosti spram suše, lahko se zamjećuje, kako bolest ne preotimlje 
maha nastupom suha vremena, jiak bilo, da je nametnik u obil- 
nom nmožtvu kulturu invadovao. Vanjski se shnptomi bolesti, 
imenito ljage po lišću, ne povećavaju, pak je trs kadar liepo se 
oporaviti tcćajem vegetativne periode, ako su mu povoljne, do- 
tično po nametnika nepovoljne okolnosti potrajale. Valja samo 
na umu imati, da neprijatelj kraj svega toga ipak nije mrtav ; on 
driema, bolest u latentnom je stanju , pak je kadra izaći iznova 
svak čas na javu, čim se okolnosti poboljšaju. Takovih primjera 
spominje iz Francezke Prillieux, gdje je, uz prkos obilnoj in- 
vaziji nametnikovoj s proljeća, bolest podpuno jenjala i na oko 
ugušena bila nastupom suše mjeseca juna. U istinu je bolest 
samo u latentnom stanju bila, pak je iza prve obilne jesenske 
kiše na novo mah preotela sa svim simptomima in optima t'orma. 
Posve analogne pojave javlja Morgenthaler iz Švicarske za 
godinu 1887. 

Ali za tačnu spoznaju kauzalnog saveza, koj postoji izmedju 
pospješenog ili retardovanoga nametnikovog razvoja na jednu, pak 
klimatičkih ođnošaja na drugu ruku, valja nam uvažiti i period 
inkubacije. To će reći, koliko će vremena proteći od časa namet- 
nikove invazije na trs, t. j. od momenta okuženja, pak do časa, 
u kome se prvi simptomi bolesti pojavljuju. Millardet spominje, 
da je po njegovim opažanjima trajao period inkubacije sedam 
dana, dok je temperatura variirala medj 18. i 30. "(1., a kod tem- 
peratura medj li2"5"C. i 24'^'C., da je potrajao u maksimu 10 — 11, 
u mininui samo 8 dana. 

Obazrieti nam se je sada na vanjske simptome bolesti i na 
upliv, što ga ona izvodi na okuženu bilinu. Izkustvo je pokazalo, 
da nametnik nije vezan samo na pojedine članove loze; on je 
jednako kadar invadovati sve zelene joj dielove. Naći ga je 
prema tome na mladim osima, nezrelim plodovima, pak na lišću. 



96 

Ovo mu polonje svakako najvoóma prija, pak so i znaci bolesli 
na njemu najprije pojavljuju. 

Čim se je micelij stao razvijati u listanom parenhimu. po- 
javljuju se na licu li.šća žućkaste ljage. Oblik im je izprva nejira- 
vilno poligonalan, a broj njihov razmierno malen. Od prvotnog 
se mjesta infekcije bolest rado ])rostire k listanim rubovima, koji 
uslied toga dobivaju naborina, kudraju i suše se. Ljage postaju 
sve veće te veće, dotiču se i slievaju, docim im boja prielazi od 
smedje u crvenu-smedju. Ali istodobno s ovim promjenama na 
licu lišća, pojavljuju se i na naličju njegovom bjelkaste ljage, na- 
hukline, podobne onim običnog pliesna. Te se osobito rado drže 
periferije već obumrlili partija te ih poput vienca okružuju. Cesto 
su medjutiem gotovo po cieloj površini naličja porozdieljeue te se 
čini, kao da je ovo sivkastom prašinom posuto. Što su te nahu- 
kline znamo već od prije. Niesu drugo, do li množina konidijskih 
nosioca, što je na puci probila na polje. Djelovanje je namet- 
nikovo na listane tkanine veoma intenzivno; stanični se sadržaj 
dezorganizuje, membrane uslied manjka turgora niesu više napete, 
list naprosto vene, umire, a pojava gnjilobe takodjer je kadkada 
naći na njemu prije nego odpada. Ovo je potonje prije ili poslije 
udes svakoga okužena lista. Žalibože raste broj takvog lišća za 
povoljnih okolnosti sve to više te se čini , kao da nam je kasna 
jesen na pragu , dok sred ljeta gledamo peronosporom okužen 
vinograd. 

Dok sve to uvažimo, lako će nam biti, da si živahno \ncd- 
očimo upliv bolesti na život cielo okužene biljke i posljedice, 
s kojih će nuždno trpiti. Dovoljno je, da se sjetimo lemoljnih 
istina biljovne fiziologije, pak će nam stvar l)iti lako shvatljivom. 

Rekosmo, da bolestno lišće prijo reda odpada. Koncem 
augusta ili početkom septembra već ga nema. Šio sliedi odatle, 
i menilo dok uvažimo, da već davno prijo pada nije bilo kadro 
obavljati fizioložkih svojih funkcija kako valja? Hranu trošio mu 
te, kako smo čuli, namotnik, a pi-iprema novo hrano piiloni raz- 
jvorbe atmosforičko ugljične kiselino, t. j. asimilacijom, morala je 
već na minimum biti reducirana, čim je list obolio, čim su se na 
njemu stale pojavljivati pjege. čim se je drugim riečima organ 
asimilacije, klorofil, .stao razoravati, a to se dogadja već za rana. 
Prillieux je god. 1881. u Franceskoj zamjetio bolest već za 
vrieme lozine cvatnje, u Algiru pače već polovicom maja. U našim 



97 

se ona krajevima svakako poslije pojavljuje, što zavisi od gore 
porneiiuUh faktora. Zaniiiiivo je, da su i ii Prilli euxo vini 
slučajevima prvi oboljeli Amerikanci, a iza njih tek i'rancczki 
trsovi. Popada li na posljedku lišće, to ipso facto o hranitbi ne 
može biti više govora. Znamo kakova je posljedica, dok zelena 
biljka nije kadra da asimiluje. Zlo po nju. Sjetimo s« nadalje, 
da je zelen list ne samo — • u širem znamenovanju rieči — organ 
asimilacije, da bilina dielom, svakako samo dielom na lišće i diše, 
crpa iz atmosfere kisik a odaje za nj ugljičnu kiselinu, to je jasno, 
da će i respiracija, nema li lišća, biti daleko manjeg intenziteta. 
Ali dok mi znademo, koja je eminentna zadaća po bitak svakoga 
organizma, pak i biline, skopčana sa disanjem, to ćemo lako 
shvatiti posljedicu njegovog umanjenja. Stojimo li — a to za 
svoju osobu barem činimo — još polag svega u pogledu biljevnog 
disanja na stanovištu Detmerove nauke, hipoteze o disocijaciji 
bjelanjčastih molekila, to ćemo tieni bolje razumjeti pogubnu po- 
sljedicu ne samo retardo vana disanja, već imenito onemogućene 
asimilacije. 

Štetonosne se posljedice bolesti već od prve godine opažaju 
imenito na plodovima. S nedostatne hrane plodovi polako rastu, 
bobulje ostaju malene, velik ih se broj u obće ne razvija, grozd, 
je riedak. Dozrievanje zakašnjuje, tvorba je sladora minimalna, 
groždje ostaje kiselo. Kakovo će onda biti vino u kvalitativnom 
i kvantitativnom pogleda, svak će lako moći sam prosuditi. Do- 
godi li se najzad, da su sami plodovi direktno nametnikom in- 
vadovani, lako, da će ih stići jednaka sudbina, kogod i lišće. 
Peteljke pojedinih cvietova, dotično plodova, posušiti će se i od- 
pasti, a dosta će često uvenuti i stapčica ciele ucvasti, dotično 
držak grozdov, kako se to vidi na slikama Milla rdetovim 
i na kopijama njihovim u Magnus a i Sorauera. 

To nije sve. Ocjenjujući štetu, što ju nametnik lozi nanaša, 
valja nam još na umu imati ovo : Poznato je, da bilina za svake 
vegetativne periode pripravlja više plastičkoga gradiva, nego ga 
je istodobno kadra potrošiti na gradnju tiela si. Taj se materijal 
stvara u lišću, a iz ovoga putuje u t. zv. spremišta, dok se ve- 
getativna perioda primiče kraju, da u njima kao pričuvno gradivo 
zimuje. Biljka ga nastupom nove vegetacije troši u svrhu rasta 
prije, nego je kadra pripravljati asimilacijom novo potrebno gra- 
divo. Kod trajnog se drvenog bilja — a medj ovo spada i vinova 

7 



98 

loza — rezervni materijal, abstralmjiići od sjcmenaka i plodova, 
u velike sabire u dielovima drveta. o čemu se svak è;is zimi 
možemo osvjedočiti mikroskopskim i mikrokemijskiin i)iilem. Ve- 
limo, da je drvo zrelo, dok je ])nii(i rezervnih tvarina. 

Sjetimo s(» sada, da je asimilacija peronosporovane loze vrlo 
slaba, da će ona jedva toliko grafliva smoči, koliko t^a treba za 
istodobni rast, a da za budnc'u godinn gotovo ništa ne če moči 
privriediti, to je posljedica jasna. Ne samo da je prirod ove godine 
neznatan i zao, trs i za dojdnčn je godinu oslabljen, pak se 
nemamo nadati boljoj berbi, pak bilo. da nametnika druge godine 
i nema. Dodje li bolest i u sliedečim godinama, loza doskora je 
podpuno onemogla. Elementarne če ili klimatičke nepogode takova 
loza još manje podnositi, pak če stradati od njih in'ije i u večoj 
mjeri, nego zdravi individi u istim okolnostima. Zanimiva je u 
tom pogledu činjenica, što ju spominje Prillieux, najme, da 
su od zime daleko više stradali vinogradi, što no bijahu prošloga 
ljeta peronosporom inficirani od onih. koji ostadoše ]>oštedjeni 
od pošasti. 

Tieni smo na kraju prvog, više teoreličkog diela naših raz- 
matranja, pak nam je sada uočiti praktičnu stranu stvari. 

Nije čudo, da se je odmah, čim se je peronospora u Euro|)i 
pojavila i poguljno njezino djelovanje na lozu upoznalo. })ozornost 
stručnika i praktičnih gospodara svratila na pitanje: kako na- 
metniku doskočiti, kako mu za^triečiti invaziju u naše viuograde, 
ili barem oslabiti ga, umanjiti štetu ? Literatura je o tiem pitanjima 
do danas silno narasla, kako to zasvjedočuje priegled najvažnijt'g 
joj diela na kraju ove radnje. Ali nam se polag .svega toga čini. 
da temeljitih odgovora na ta pitanja još danas nemamo. Na sva 
sigurno ne; najbolje če stajati stvar u pogledu posljednjeg pitanja. 
Ako i nemamo metode da nametniku radikalno na put stanenu). 
ipak ne možemo tajili, da su nam sredstva u lukama . pomoću 
kojih smo kadri oslal)iti ga u toliko i štetu snizili tako daleko, 
da se ta sredstva smiju i moraju mirne duše preporučiti. Njima 
stečena izkustva to opravdavaju. 

Budući nam je stalo do toga, da dademo i)0 mogućnosti 
l)odpunu .sliku razvoja ove stvari, spomenuti ćemo u sliedećem 
metode i sredstva, za koja danas možemo izvjestno reći, da im 
je vriednost više nego problematična, ako ne iiikakova. dok ć(«mo 



na drugoj strani obsirnijc progovoriti o takovim sredstvima, koja 
su valjanost svoju prigodom opetovanih eksperimenta zasvjedočila. 

Gotovo sva su protiv peronospore do danas upotrebljena ili 
preporučena sredstva kemijske naravi, osnivaju se na pogubnom 
djelovanju jedne ili smjese od više slučenina na nametnikov or- 
ganizam ili na osobito pogibeljne, njegovoj množitbi služeće organe. 
Samo malo ih je, rekli bi profilaktični)! sredstava, koja nam ne 
daje kemijn i koja ne idu za tiem, da nametnika utamane, koliko 
za tiem, da odbiju njegovu invaziju, da preprieče njegov razplod 
od jedne godine u drugu ili najzad, da ojačaju lozu i učine ju 
tiem kadrom bolest preboljeti. Ne ćemo se ogriešiti, ako unapred 
reknemo, da niesu od velike vriednosti. 

Tako je medj ostalima imenito Trab ut po navodu Rou- 
meguòrovom upozorio na to, da ima vrsta loze, koje da su 
se sasvim rezistentnim pokazale protiv peronospore. Danas, čini 
nam se, nitko više na to ne misli, da zamieni loze svoje takviem 
vrstama, budući ne možemo odgovoriti na važno pitanje, bi h te 
loze u drugim lokalitetima, pod drugim nebom u istinu sačuvale 
svoju rezistenciju ? Ovo nas nehotice spominje na sličnu tačku n 
pitanju filoksere, o kome nam nije govoriti. 

Drugi su toplo stali preporučivati, da se hšće u okuženim 
goricama pokida i pomno uništi. To se je činilo, ah o povoljnim 
rezultatima ne bismo mogh ništa javiti. Kadno je g. 1881. bolest 
u Algiru užasno stala vinograde harati, pokazalo se je najbolje, 
da metoda ne vodi k cilju, Okuženo se je Hšće velikom pomnjom 
sabralo i uništilo , mlado je potjeralo , ali se je za malo bolest i 
na njemu pojavila. Ne možemo tajiti, da ta metoda i dobru svoju 
stranu ima, dok se radi o tom, da prepriečimo razplod perono- 
sporin od jedne godine u drugu. Taj biva, kako smo čuli, samo 
oosporama ili zimskim truskama ; a budući su ove samo u starijem 
lišću pod konac vegetativne periode sadržane, ostati će sigurno 
uviek dobro, da to lišće sakupimo i spalimo. Ali nama se u velike 
radi o tome, da protiv peronospore vojujemo za vrieme iste ve- 
getativne periode i da tako spasimo po mogućnosti već ovogo- 
dišnji prirod. Ali vriednost pomenute će metode u tome pogledu 
svak znati ocieniti. 

Dok nam se najzad preporučuje, kako to medj ostalim u 
drugom izdanju Sorauerove fitopatologije čitamo, da nastupom 
suše u inficiranim priedjelima gorice vodom natapamo , to rado 



100 

vjtü'Lijeiiio, (Ui sc (a metoda na posve dobroiii leorelièiioDi kalkilu 
osniva. Suša će na jednu ruku })rieè.iti ili zaustaviti ra/.voj na- 
metnikov, a vlažno re tlo trsu dobro do('i. On (-e ojačati, pro- 
dukcija ('-e novog lišća biti obilna , a ovieni okoristiti će se ne 
samo plodovi one, nego i drvo za buduću godinu. To je temeljna 
misao. Ali u praksi? Neka nam tkogod rekne, kako da nalaiiaiuo 
većinu naših na obroncima, često dosta znatnim strminama po- 
.sadjenih kultura? Pak onda: tko jamci za to, da će u istinu 
nastupiti period suše i obustaviti bolest? 

Mi Hard et i drugi preporućiše kao preventivno sredstvo 
križanje domaćih loza sa rezistentnim američkim divljacima, ne 
bi li na taj način dobili nove rezistentne vrste. U pojedinim je 
to slučajevima pošlo za lukom ; tako je Gasi on Bazi Ile, oplo- 
djujući umjetnu vrstu Jacques s jednom od najljoljih domaćiii 
vrsta, dobio varietet, nazvan Pl auch on om. „Saint Savcnt", 
koj je po Pulliatu posve rezistentan |)roliv i)eroi)os[)ore . pak 
se lako kultivira. To je sigurno veoma interesantan eksperiiiieiial. 
ali ne znamo, kako bi š njim u praksi izgledalo. 

Saglio, Comes i drugi nazrievaju važan momenal u 
ponniom obdjelavanju zemlje, zakapanju lanjskog lišća i nizkom 
prirezavanju ndadica; a najzad nastoje Rössel i Bertherand 
smanjiti i zapriečiti obilno obaranje vlage na lišće, svaki na svoj 
način. Prvi hoće nad trsove koso položiti daske (I), a drugi i)re- 
poruča oprašivanje s gipsom , da oslabi upliv jake rose i debele 
magle. 

Tako se ima stvar s ))revenliviiim i proHlakliriiim ne ke- 
mijskim sredstvima, koja za čudo još danas nniogi zagovaiaju s 
bezrazložna straha pred kemijom. 

Veću pažnju svakako zaslužuju sredstva druge vrsti, koja 
kolektivno možemo označiti kao km-ativna, a osnivaju se n;i po- 
gubnom djelovanju njekih kemijskih elemenata, spojeva i njiliovili 
smjesa. Vidjeti ćemo, da i od njih njeka samo još historijski in- 
teres imaju, dočim su druga u istinu dobra, danas, dok boljih 
nemamo, najbolja, akoprem ne smijemo prešutjeti, da se je i 
protiv njih našlo sad više, sad manje opravdanih ])rigovora. 

S pravim Irsiiim pliesnom imamo ne.sreću već duže poznali 
l)iti, nego s peronosporom. Dakle je na diami ležalo, da pokušamo, 
ne bi li si-edstva, koja usi)ješno raljimo |)rotiv prvoga i na po- 
tonju djelovala. Nije čudo, da se je pozornost odmah svratila 



101 

na sumpor i vapno, svako napose ili oba zajedno. Doskora sta- 
doše trsove svuda živo sumporiti, pak nije manjkalo zagovornika 
ove metode. Ali veselje nije dugo potrajalo ; doskora dodjoše sa 
svih strana nepovoljne viesti, imenito iz Francezke i Algira, koja 
su sumporu pielo odpjevale. 

I vapno samo ili u društvu sa sumporom nije bolje sreće 
bilo. Talijanska ga je doduše škola, a načelu joj Garavaglio, 
u velike preporučivala, braća B e 1 1 u s i , Comes i drugi bijahu 
takodjer puni hvale o vapnu, ali je ipak osvjedočenje moralo mah 
preoteti, da i ovo sredstvo, barem u formi, kako ga do onda 
rabiše, ne valja. Vidjeti ćemo, da vapno u istinu i danas još nije 
sa li.ste bri.sano, odkako je Millardetu u Bordeauxu pošlo za 
rukom pokazati, da peronosporine zoospore absolutno ne mogu 
klicali u vodi, dok on sadržaje minimalnih množina /apna i 
bakrene kakove soli. Medjutiem nui nije ostalo dvojbeno , da se 
povoljno djelovanje takove smjese u daleko većem dielu ima pri- 
pisati bakrovoj soli. Na bakrove ćemo se soli još vratiti. 

Za vapno ustadoše nadalje Cl u b oni i P i r o 1 1 a , nazrievajuć 
u njemu izvrstno sredstvo protiv nametnika. Oni ga upotrebljuju 
u obliku t. z. vapnova mlieka. mješajući ga ne gašena s vodom 
u omjeru 3—4: 100. Tom tekutinom poškropljuju trsove. Prizna- 
vaju manu ovoga postupka, koja stoji u tome, što groždje pri 
pripravljanju mošta u.slied kalcijeva karbonata gubi jedan dio 
organskih svojih kiselina. Gubitak iznosio bi po dotičnim poku- 
sima 1"5— 2%, a da izbjegnu tomu misle, da valja sabrano groždje 
prije oprati nakiseljenom vodom ili moštu dodati vinske kiseline. 
I Filz- James je opazio, da bolest jenja iza uporabe vapnova 
mheka. 

Od ostalih .sredstava spomenuti nam je još raztopinu boraksa. 
što ju je upotriebio bio Prillieux u omjeru: 5 g. na litru vode. 
Pokuse je izvodio u malenoj mieri i navodi, da je polučio dobrih 
rezultata. Cini se , da ti pokusi ipak ostadoše bez vriednosti , jer 
ih je Prillieux sam prekinuo, a iza njega, koliko mi je poznato, 
nitko više sredstva ne hvali. 

Nadalje je Vi dal ustao da brani sumporovu sukiselinu kao 
probatno .sredstvo, kojim bi bili kadri zaustaviti razvoj nametnikov 
i uništiti mu konidije. Mi mu to rado vjerujemo, ali bismo se 
usudili pitati, što će loza na to reći. O sumpornoj se sukiselini 



103 

nije dugo govorilo, jer su se i drugi valjda na žalost osvjedočili, 
da bi njome lozi eventualno više nahudili, nego koristili. 

Bezuspješnim se je najzad pokazao i željezov vitriol (R a vizza), 
koji su izprva rabili u 507o otopini, a kasnije prema naputku 
Millardetovom u smjesi sa gipsom. Ovaj se nije služio oto- 
pinom, već je oba spoja pulverizovana miešao i njima loze po- 
sipavao. Rezultati morali su na oko biti veoma povoljni , dok 
čitamo, da su članove komisije iznenadili. Ali je onda gospodja 
Ponsot, kako Zimmermann navodi, pokuse opetovala s istom 
smjesom, pak nije znala ništa povoljna javiti. Kod Millardc- 
tovog su pokusa ljage od peronospore pocrnile, dok je ostalo 
lišće živo pozelenilo i ojačalo; kod pokusa pomenute gospodje 
])ako sve je skupa pocrnilo, dapače isto mlado lišće i osi ! 

Kako se iz svega vidi, ni jedan od do sad spomenutih sred- 
stava ne odgovara zahtjevima u tolikoj mjeri, da bi vriedno Ijilo 
preporuke. Drugčije se stvar ima s onim sredstvima, u kojima 
kao bitni sastavni dio nalazimo bakar, dotično kojn njegovih soli. 
I od ovih za pravo samo sulfat pomenute kovine dolazi u kom- 
binaciju, t. j. modra galica ili bakrov vitriol. Odkako je profesoru 
Millardetu pošlo za rukom te je izvjestno dokazao opetovanim 
pokusima, da peronosporine zoospore obsolutno ne mogu klicali 
u vodi, dok ona sadržaje minimalne količine, 0-2 do 0"3 miligrama 
bakrova sulfata na litar vode, od onda datira nova epoka u borbi 
protiv peronospore , tieni više , što je ovaj učenjak pokazao , da 
nam sva taktika ima baš za tieni ići, da onemogućimo klicanje 
zoospora, te je tieni upozorio bio na nov put, kojim nam valja 
poći, želimo li se dokopati u istinu radikalnoga sredstva jiroliv 
neprijatelja. 

Historijskoj istini za volju svakako nam valja pripomenuti, 
da su dva iztražitelja već prije Millardeta upozorila bila na 
mogućnost dobrotvornog djelovanja bakrova sulfata. Bijaše to 
po navodima Zimmermannovim najprije Perrey, koji je 
parižkoj akademiji znanosti 29. septembra g. 1884. javio činjenicu, 
da je na posve okuženom terenu jedna parcela sasviem pošte- 
djena ostala, na kojoj su s proljeća iste godine upotriebili za trsove 
nove Ijetve, impregnovane raztopinom bakrova sulfata; a malo 
za tieni, 3. novembra, potvrdio je navod Perroyov kao drugi 
de L afitte. Uvažujući ovo, izdadc već 14. novembra ministar 
za poljodjelstvo nalog profesorima vinogradarskih pokusnih šta- 



čija, da oni vinogradare u svojim okružjima fdepartements) upute 
o tiom re/Ailtatima. 

Ali se polag- svega toga ipak ne da tajiti, da Millardeta 
ide kao prvoga zasluga, koji je na pravu metodu u postupku 
s bakrovim sulfatom upozorio. Od onda, pak do danas doduše 
je metoda doživjela raznih modifikacija, ali je svuda bakrova sol 
ostala bitnim sastavnim dielom. Moramo priznati, da na njezino 
mjesto do danas nije ništa boljega došlo, pak moramo sretni biti, 
što u bakru imamo dobar liek od peronospore. Skeptika naravno 
i tu nije manjkalo, prigovora dosta se čuje, pak ćemo od njih 
spomenuti takove, koji nam se čine uvaženja vriodnim. 

Smjesa, kako ju je Miliar d et najprije upotrebljavao, sa- 
stojala je od bakrova sulfata i vapna ; recepat joj bijaše ovaj : 
8 kg. bakrena sulfata, 15 kg. svježe gašena vapna; galicu otopi 
u 100 lit. vode, a vapno gasi sa 30 1. Tekutina poznata je pod 
imenom „6oiu7/e hordelaise'' , pak se hvale, da su njome veoma 
dobrih rezultata polučili. Djelovanje bi si bakrova sulfata od pri- 
like imah ovako tumačiti : Dodatkom se vapna otopina bakrova 
sulfata raztvara, a bakar se iztaložuje u podobi finog, u čistoj 
vodi ne topivog taloga, koj je po kemijskoj svojoj naravi bakrov 
oksidhidrat. Ali malene množine atmosferičke ugljične kiseline 
otapaju polagano taj talog, a ova otopina tek pogubno djeluje na 
peronosporu. 

Ah sredstvo u opisanom obliku ima svoju zlu stranu. Na 
jednu je ruku dosta skupo, a na drugu ruku uporaba mu u 
toliko nije sgodna, što je težko kon.struovati aparate, štrcaljke, 
koje se ne bi začepile, tiem više, što bi se u otopinu svakako 
imalo pridodati još ljepila, da ju kiša sa lozina lišća tako lako 
ne opere. Nastojahu dakle izbjegnuti i ovoj mani. Nastojanju 
ovomu zahvaljujemo sliedeće modifikacije, koje su, ako ne bolje, 
a to barem jednako dobre, pak se danas uspješno u velike rabe. 

Spominjemo na prvom mjestu čistu otopinu bakrova sulfata 
bez svake dalnje primješinc. S ovom valja oprezno postupati i to 
s razloga, jer je kadra lozi znatno nahuditi, aplikujemo li ju kao 
odviše koncentrovanu. God. 1885. u Burgundu pravljeni pokusi 
pokazaše, da 10 — IS'Vo otopina uništuje totalno mlado lišće, što 
ne smije nipošto biti. Muntz je na to zagovarao koncentraciju 
od 5 — 10%, navodeći, da je njome polučio povoljnih rezultata, 
a da u vinu nije ni traga bilo bakru. Medjutiem je i njemu mlado 



104 

lišće propadalo, a starije postalo je pjegavo, čega obojega ne Iji 
opet smjelo da bude. Nije ni čudo; takova je koncentracija još 
uviek daleko prejaka, a nije nipošto potrebna za uništenje namet- 
nikovo. Danas znademo izvjestno, da je tome dovoljna P/o i'^z- 
topina, a i ova, ako i nije prejaka, ipak se dade još na polovinu 
i više razriediti, a da tiem ni malo ne gubi od svoje dobre vla- 
stitosti, kako su to pokazali Picard i Boncbard. Proizlazi 
odatle, da će otopina bakrova sulfata od 0'3— 0.6*^/^ koncentracije, 
dakle 300 do 600 gr. Gu SO, na 100 1. H^O podpuno svrsi od- 
govarati. 

Prigovaralo se i ovonm sredstvu, da se u tako razriedjenom 
obliku ne će dosta dugo držati na lišću. Prigovor je samo dielom 
opravdan, kako nam se čini, jer je mani lako doskočiti tiem, da 
postupak u jednoj godini češće opetujemo . što ćemo i onako, 
mimogred budi rečeno, s ostalim sredstvima morati činiti. Prigovor 
se po tome ni malo ne tiče same valjanosti sredstva, koliko finan- 
cijalne strane. To posvjedočuju Millardet i Gay on navodeći, 
da su loze branjene tiem sredstvom imale više lišća i groždja, a 
u moštu da je bilo više alkohola i sladora, nego u onome loza. 
koje niesu oviem sredstvom branili. Ipak se je išlo za tiem, da 
se obojemu zadovolji, pak se je opet pomišljalo na vapno. 

Nastade na taj način drugo jednako dobro sredstvo prijaš- 
njemu, kombinacijom bakrova sulfata i vapna. Slično je onomu, 
što smo ga prije spomenuli, ali je smjesni omjer drugi, najme 
samo 3 kg. bakrova sulfata i 3 kg. svježa gašena vapna na 100 1. 
vode. Za razliku od onoga sredstvo se označuje kao „reduciran 
])ordožki bulj on". Rado se hvata lišća, pak u svakom pogledu 
daje izvrstne rezultate. Pos\'jedočuju to opet Millardet i G a y o n. 

Medjutieni nije dugo potrajalo te se je stalo mislili, nebi li 
se vapno, koje je uzrokom njekim nepogodnostima u praksi, dalo 
zamieniti drugim kakvim spojem. Pade kocka na amonijak. Dje- 
lovanje je njegovo na bakrov sulfat slično onomu vapna. Nalijcmo 
li amonijaka u otopinu modre gaUce, to će pri tom nastati sum- 
porokiseU amonijak i bakrov oksidhidrat u podobi modrog taloga. 
Ima li amonijaka u višku, to će se ovaj talog veoma brzo oto- 
piti, a nastati će liepa, modra tekutina, poznata pod imenom „eau 
celeste" ili „ a z u r i n " . Azurinu bitni je sastavni dio opet bakar, a 
kao takav pokazao se je izvrstnim sredstvom protiv peronospore. 
Iz Švicarske primjerice javljaju , da je uspjeh upravo «sjajan". 



105 

Azuriii lako ćeniu si sami pripraviti, ali ga je iz kemijskih tvor- 
nica gotova dobiti u relativno nizkii cienu (50 — 60 nvć. hl.) Za 
pripravu kod kuće mogu ovi omjerni brojevi valjati: 1 kg. ba- 
krova sulfata i 1% 1. amonijaka (sp. t. 0-925) na 200 1. vode. 
Na azurin je kao liek od peronospore prvi upozorio Audoynaud, 
profesor na gospodarskoj školi u Montpellieru, 

Najzad spomenuti nam je još jedno sredstvo, koje se, što 
se valjanosti njegove tiče, smije uzporediti prije pomenutim. Ono 
do bakrova sulfata još sadržaje sode te nije drugo, do li otopina 
tih dvijuh spojina u vodi, po ovom receptu od prilike: na 100 1. 
vode 1 kg. bakrova sulfata i IV2 kg. sode. Miešajući otopinu 
bakrovu sulfata s onom sode, stvara se na jednu ruku bakrov 
hidrokarbonat u podobi modro-zelenog taloga, a na drugu ruku 
natrijev sulfat ; ali ovaj ostaje s neraztvorenim bakrovim sulfatom u 
otopini. Sredstvo je prvi preporučio M a s s o n , profesor na vino- 
gradarskoj školi u Beauneu, hvali ga u velike, što medjutiem na 
temelju vlastita izkustva i drugi čine, a daje mu gledom na azurin 
imenito zato prednost, što je : „soda jeftinija od amonijaka, te- 
kutina manje aparate kvari od azurina, talog bakrenog hidro- 
karbonata rado se drži lišća, a jednako mu je djelovanje , kao i 
bakrovu oksidhidratu , aparate tekućina ne začepljuje, napokon 
se lišće ne osmudjuje, kako to kadkada od azurina biva." 

Tiem nabrojismo četiri sredstva, kojima smo u istinu kadri 
peronospori na put stati ili barem štetu veoma znatno smanjiti. 
Moramo ih se držati, jer do danas boljih ne posjedujemo. Koje 
je od njih najbolje nije nam zadaća ovdje odlučivati ; fakat ostaje 
da cio niz prije nabrojenih, u kojima bakra nema, svrsi ne od- 
govara te se s posljednjim četirima ne da sravniti. Njeka druga 
najzad, koja doduše bakra sadržavaju — većina ih je prašnatih 
krutina — ne ćemo spominjati, jer ih je dandanas praksa gotovo 
sasviem napustila. 

Zna se samo sobom , da se za pripravu svih pomenutih 
sredstava, kojima smo samo kemijski sastav razjasnili, zahtieva 
još dalnjih uputa i vježaba. Nadalje hoće se za aplikaciju tekutina 
na trsove posebnih aparata, koji u prvom redu moraju da imadu 
svojstvo tekutinu uz relativno maleni potrošak sile dovoljno jakim 
tlakom i u stanovito vrieme stanovitu množinu tanko i jednovito 
razštrcati. Takovih je aparata danas svuda dobiti. — Aplikacija 
treba da se u istoj vegetativnoj periodi barem 3 —4 put opetuje, 



lOG 

bilo da rabimo koje mii drago od pomeniitih sredstava, jer ćemo 
samo tako u istinu polučiti najpovoljnije rezultate i spasiti više 
od 90% lišća. Počmemo li prvi put tik pred cvatnjom, imati ćemo 
posao nastaviti u razmacima od 5 do 5 tjedana od prilike. Pet 
do šest hektolitara biti će sasvim dosta za jednu aplikaciju i 
hektar ložišta, a trošak ne bi smjeo pro hektar za cielu godinu 
(dakle 3—4 uporabe) iznositi više od 30 for. popriečno summa 
summarum. 

Samo bi na jedno još upozorili : Držalo se je do pred ne- 
davno, da se infekcija dogadja imenito na naličju lišća. Bijaše to 
najnaravnije misliti, dok znademo , da bi klice zoospora najkraći 
put do listane tkanine našle, ulazeći na otvor puci, koje gotovo 
samo na naličju listanome nalazimo. Sudilo se tako i per analo- 
giam, jer u istinu ima mnogo nametnika, koji oviem putem in- 
vaziju čine, a za primjer možemo spomenuti zastupnika iste po- 
rodice, FhijtopJithora infestans de By , peronosporina rodjaka, koj 
je uzrokom poznatoj korunovoj bolesti. Zato se je reklo, da sred- 
stva valja aplikovati na naličje listano , pak su i aparati u tu 
svrhu konstruovani bili. Ali to ne valja. Mili a r d e t je vrlo poučnim 
eksperimentima pokazao, da peronosporine zoospore baš na lisla- 
nom licu klicaju i da se od ovuda infekcija dogadja. Sredstva po 
tome valja simo aplikovati, što je u praksi posao sam po sebi 
laglji od prijašnjega. 

Na druge se sitnije stvari glede manipulacije sa sredstvima 
i t. d. ne možemo ovdje dalje obazirati, pak upućujemo u lom 
pogledu na pribilježenu literaturu. 

Ali na jedno još nam se je svratiti prije nego završimo, a 
to su prigovori, što ih kadšto čujemo protiv uporabe pomenutih 
sredstava. Da vidimo u koliko su opravdani? Ne možemo se 
naravno obazirati na prigovore i protimbe, koje niesu drugo, do 
li izraz fanatizma, koji se obara gotovo na sve, što je novo, pak 
je na brzu ruku pripravan najbolju stvar zabaciti i nazvati ju 
varkom. Protiv onakovih nazora polemizovati, značilo bi trošiti 
u zalud rieči. 

Jedini prigovor, koji je donjekle opravdan bio i poticao na 
dalnja iztraživanja, bijaše taj, da će eventualno vino, što ga do- 
bijemo od groždja, na koje smo aplikovali sredstva sadržavajuća 
bakrova sulfata, takodjer sadržavati bakra, a bakar je notorno 
otrovan. Radilo se prema tome o veoma važnom higijenskom 



107 

pitanju : ima li u takovu vinu bakra, a ii pozitivnom slučaju, ima 
li ga u tolikim kvantitotima, da je opravdana sumnja u toksično 
njegovo djelovanje na konzumente? Praksa ne navodi ni jednog 
pozitivnog slučaja. Ali je imala odlučiti i kemijska analiza i od- 
lučila je. 

U svim se je slučajevima pokazalo, da u moštu doduše ima 
nješto bakra, množine da su neznatne, a u gotovom vinu da su 
tako minimalne, da mu se sa zdravstveno -poticajnog gledišta 
gotovo ni malo ne smije prigovoriti. Sadržaj pretočena vina na 
bakru bijaše u mnogim slučajevima jedva tolik, da se je u obče 
prisutnost njegova samo naosjetljivijim reagensimadala dokazati. 
To potvrdjuje medj ostalima Muntz, potvrdjuju nmogobrojne 
službene i ne službene analize, izvedeno u Švicarskoj, gdje se 
sredstva u velike rabe; moramo po tome vjerovati, da nas ne 
mari bit' strah, da ćemo vino otrovati, dok loze desinficiramo od 
peronospore. Tako malene množine bakra, kakove su do selo — 
predpostavljajuči naravno pomnu manipulaciju — u vinu kon- 
statovane, sigurno i kod obilna konzuma ne će zdravlju nahuditi. 
Kamo sreće, da su današnji fabrikati svake ruke tako nedužni, 
košto ovakovo vino. 

Svakako bi bolje bilo, da je ciela desinfekcija tamo, gdje si 
ju Po laz zi želi; priznavajući doduše, da vino iza desinfekcije 
nipošto nije škodljivo, ipak želi, da i bakru čim prije izbjegnemo 
(akoprem priznaje, da za danas [1<S87] još moramo kod njega 
ostati), jer medj ostalim zapricčuje valjano vrienje, čini droždje 
zlim za hranu stoki, onemogućuje fabrikaciju kremortartara i t. d. 
Napokon bi ipak najbolje bilo, da desinfektivnih sredstava u obće 
nikada uztrebali ne budemo , kako je to do danas* u Hrvatskoj 
slučaj, pak su i ovi redci pisani samo za slučaj potrebe, da nam 
se ne prigovori poslije, da smo stojali prekrštenih ruku, kakav bi 
prigovor do pred malo zaslužili bili u pogledu fdoksere. 



* Vidi dodatak. 



Literatura. 

(Djela i)Ii(-onit.ijega sadržaja niesu citovana, a tako ni njeke najnovije radnje 
[1S8S.]. kojima do danas samo naslov znadem). 

Arcangeli G. ; Osservazioni sopra alcune viti esotiche e sopra una 

nuova forma di Peronosp, vitic. Processi Verb. d. Soc. 

Tosean. d. scienc. nat. (Ref: Botan. Gentralbl. XXVII. 

p. 261). 
Arina G. ; Brevi cenni sulla Peronosp. viticol. L'agricolt. meridion. 

Portici. III. ISSO. (flit. Bot. Centrbl. VII. p. 871). 
Baccarini P. ; La Peronosp. viticol. nel settentrion. etc. Estratto 

d. Malpighia. Ann. I. Fase. II. 188G. (Ref: Centrbl. f. 

Bakter. u. Parastknd. II. p. 325). 
Canestrini R. ; Alcuni cenni sulla Peronosp. vitic. Il Racoglitore. 

1.S81. (Ref: Bot. Centrbl. VII. p. 173j. 
Comes C. ; Malattie della vite nella prov. d. Salerno. Boi. d Not. 

Agrar. Ministr. d' agricoli. Ind. e Gomm. VI. (Ref. Bot. 

Cntrbl. XXI. p. 14). 
Cornu M. ; Elude sur les Péronosporées. II. Le Peron, des vignes. 

Instit. d. France. Acad. d se. 1882. (Ref. Bot. Cntrbl. 

XV. p. 173), 

— — ; Le Mildew, Peronosp. des vignes. Gompt. rend. d. séanc. 

Paris T. XCI. 1880. (Ref. Bot. Centrbl. VII. p. 370). 

— — : Applications de la théorie des germes aux champign. paras. 

des végéteaux etc. L. e. T. XCI. (Ref. Bot. Cnlrbl. V. 
p. 333). 
Cuboni G. ; Sulla Peronosp. vitic. Estratto d. Rivist. d. viticoli, ed 
Enolog. Hai. 1881. (Ref. Bot. Cntrbl. VII. p. 371). 

— — ; La scoperta del rimedio contro la Peronosp. L' Opinione. 

1885. (Ref. Bot. Cntrbl. XXVII. p. 22G). 

; Gli effeti dell' idratto di calce nella cura delle viti conira 

la Peronosp. Rivi.st d. viticoli, ed Enolog. Ital. IX. 1885. 
(Ref. Bot. Cntrbl. 1. e. p. 22G). 



109 

Cuboni G. ; Il riinodio coiiLio la Peroiios}). L. e. (Kef. Bot. (liitrbl. 
I. e. p. ^2(;). 

— — ; Il Barone F. v. Thtìinen ed il rimedio contro la Peronosp. 

L. e. (Ret; Bot. Cntrbl. 1. e. ]>. '2^). 
Daday I.; A Peronosp. vitic. iigyében. Erdelyi Gazda 18S3. (Kef. 

Bot. Cntrbl. XV. p. 180). 
de Bary A.; Recherclies sur le développement de qiielque.s ehaiu- 

pignon.s parasite.?. Ann. d. se. nat. Bot. T. XX. j). 125. 

Paris 1863. 
Extrait du rapport, que le congrès viticole d' Alger par les soins 

de son secrétaire M. le Dr. E. Bertherand à public. 

Revue mycol. IV. (Citat po Zi rum er man nu). 
Farlow W. G. ; On the American grape — vine Mildew. Bull. 

of the Bussey Instit. Bot. artici. 1876. (Ref. Just. boi. 

Jahrber. 1876. p. 139). 

— — ; Notes on some comon diseases caused by fungi. L. e. 1877. 

(Bef. Inst. bot. Jahrber. 1877. p. 98). 
Fitz-James; Mme. la Doch; La vigne américaine. Le congrés 

de Montpellier. Revue des deux mondes. 1883. (Ref. 

Bot. Cntrbl. XV. p. 373). 
Garavaglio S. ; La Peronosp. vitic. ed il Laboratorio Crittogam. 
. Rendic. del R. Inst. Lombard. Ser. II. V. XIII. 1880. 

(Ref. Bot Cntrbl. VI. p. 376). 
Genadius : Sur les dégàts causés en Grece par l' anthracnose et 

le Peronosp. vitic. Compt. rend. T XCIII. Paris 1881. 

(Ref. Bot. Cntrbl. XV. p. 272). 
Goethe R. ; Einige Bemerkungen über d. Peronosp. vitic. etc. 

Der Weinbau. 1882. (Ref. Bot. Cntrbl. XV. p. 272). 
Horvath G. ; Uj szöllobetegseg hazankban. Term. Tud. közlöny. 

(Ref. Bot. Cntrbl.). 
Jergović Fr.; Vinska medljika. Zadar 1887. 
Laffitte P. de : Sur 1' emploi du sulfate de cuivre pour la de- 

.struction du Mildew. Compt. rend. Paris. T. ICIX. 1884. 

(C'itat po Z i m m e r m a n n u). 
Laurent E. ; Apparition en Belgique du Perono.sp. vitic. Soc. R. 

d. Bot. d. Belg. 1885. (Ref. Bot. Cntrbl. XVI. p. 390). 
Magnus P. ; Die neue Krankheit des Wein.stockes , der falsche 

Mehltau bei Berlin. Verh. d. bot. Ver. d. Prov. Bran- 

denb. XXVI. 1885. (Ref. Bot. Cntrbt. XXII. p. 213j. 



110 

Magnus P. ; Die neue Krankheit des WeinsLockes, der lalsche 

Mehltau oder Mildew der Amerikaner. Gartenzeitg. 1(S83. 

(Ref. Bot. Cntrbl. XV. p. 273). 
Mares IL; Un remedio solo eontro la crittogama, 1" antracnosi e 

la Peronosp. L' Agricolt. ticinese. XVTll. 1885. (Rcf. 

Bot. Cntrbl. XXIII. p. 2^7). 
Millardet A.; Essai sur le Mildiou. Bordeaux. 1882. (Ref Bot. 

rintrbl. XV. p. 272). 

— — : Sur le traitement du mildew et du rot. Ciompi, rend. 

T. Ci. Paris 1885. (Ref. Bot. Entrbl. XXV. p. 45). 

— — : et Gayon U. ; De l' action du mélange de sulfate de cuivre 

et de chaux sur le Mildew. Conipt. rend. T. CI, Paris 
(Ref. Bot. Cntrbl. XXVII. p. 323). 

— — — — ; Effets du mildew sur la vigne etc. L. e. Ref. Bot. 

Cntrbll, 1. e. p. 296). 
Moraes R. de ; Le Phyllox , le Peronospora etc. Revue antiphyl- 

lox. intern, par Roesler. 1882. (Ref. Bot. Clntrbl. XV. 

p. 272). 
Morgenthaler J. ; Der fai sehe Mehltau, sein Wesen etc. Zürich 1888. 
Müller-Thurgau IL; Peronosp. viticol. de By. Der Weinbau. 1882. 

(Ref. Bot. Cntrbl. XV. p. 272). 
Muntz A. ; Sur le traitement du mildew par le sulfate de cuivre. 

Compi, rend. T. CI. Paris. (Ref. Boi. Cntrbl. XXVII. 

p. 296). 
N. N. La Perono.sp. nei grajìpoli. Rivist. di viticolt. ed Enolog. 

Ital. Ser li. Ann. IX. 1885. (Ref. Boi, Cntrbl. XXIV. 

p. 147). 
; Rimedii contro la Peronosp. L. e. (Ref. Rot. Cntrbl. 1. e. 

p. 147). 

— — : Peronospora: informazioni etc. Roll, di Notiz. Agricoli. 

Ann. VII. (Ref. iJot. Cntrbl. I. e. p. 148). 
Perrey A.; Sur 1' emploi de cuivre pour la destruction du Mildew. 

Compt. rend. Paris. T. ICIX. 1884. (Citai pò Ziiiimer- 

m a n n u). 
Perrotta C. ; Metodi per lavare le uve trattete col liillc di calce. 

Rivi.st di viticolt. ed Enolog. Hai. IX. IS75. (lief. liol. 

Cntrbl. XXVIL p. 226). 
Piemonte L. ; Dell'uso del solfato di ferro. (Ref. Bot. CnUbl. XXI 11. 

p. 227). 



Ili 

Pitotta R. : Ancora sul Mildew o falso Oidio delle viti. Kiv. d. 

viticolt. ed Enol. It. 1880. (Ref. Bot. Cntibl. VII. p. 301)). 
Polacci E. ; U: Rend. R. Inst. Lomb. d. scienc. e Leti. 1887. 

(naslov?) (Ref. Cliem. Thitrbl. 1887, p. 939). 
Prillieux E. ; Le Peronosp. vitie. dans le Vendomois et la Tou- 

raine. Extrait du Journ. d. 1. Soc. centr. d'Hortic. de 

France. III. Ser. T. II. 1880. Rapport a Mr. le ministre 

de l'agric. Paris 31. Dez, 1881. 
; Sur r altération des grains de raisin par le Mildew. Compt. 

rend. T. XC'.V. Paris. (Ref. Bot. Cntrbl. XII. p. 408). 

— — : Les sjiores d'hiver du Peronosp. viticol. Compt, rend. 

T. xeni. Paris 1881. (Ref. Bot. Cntrbl. XV. p. ^73). 

— — ; Sur la propagation du Peronosp. vitic. a Faide des 

oospores. Bull. d. 1. Soc. bot. d. Fr. 1887. (Ref. Bot. 

Cntrbl. XXXIII. p. 5). 
Ràthay E. ; Die Peronosp. Krankheit der Weinrebe und ihre Be- 
kämpf. Weinlaube 1887. (Ref. Bot. Cntrbl. XXXIII. p. 17). 
Ravizza D. F. : Alcune osservazioni sopra l' antracnosi ed il 

Mildew. Boll. d. R. Staz. Enol. I. (Ref. Bot. Cntrbl. XI. 

p. 96). 
; Sul falso Oidio (Mildew) delle viti. L. e. II. (Ref. Bot. 

Cntrbl. 1. e). 
Renner A. : Uj veszély fenycgetì szölleinket (Peron, vitic. ) Föld- 

miv. Erdek. 1880. (Ref. Bot. Cntrbl. VII. p, 371). 
Rössel A.; Der falsche Mehltau. Landbote Nr. 96 i 10^ Winter- 

thur 1887. 
Roumeguére C. ; La question du Perono.sp. de la vigne. Revue 

mycol. IV. 1882. (Ref. Bot. Cntrbl. XI. p. 93). 
Saglio P. ; Sulla Fillossera e Peronospora. Boll, de Comiz. agr. d. 

Circond. Vocherese. XXII. 1885. (Ref. Bot. Cntrbl. XXIII. 

p. 257). 

— — ; Contro la Peronospora. L. e. (Ref. 1. e.) 
Terraciano N. ; La Peronnspora viticola de By. Caserta 1881. 

(Ref. Bot. C;ntrbl. Vili. p. 173). 

Therry J. : Aire et marche de développement en France du Pero- 
nosp. etc. Revue mycol II. 1879. (Ref. Bot. Cntrbl. I. 
p. 354). 

Thümen F. v. Die Einwanderung der Peronosp. vitic. in Europa. 
Hedwigia 1880. (Ref. Bot. Cntrbl. IV. p. 1604, 



112 

Thümen F. v. ; Nochmals der Reben-Mehltau. Oesierr. landw. 
Wocheiibl. VI. 18SÜ. (Ref. Bol. Cnlrbl. V -d .^2\d). 

— — ; Die Lederbeeren. Eine neue Krankheit der Trauben. \Vein- 

laube 1886. (Ref. Bot. Cntrbl. XXXIII. p. 16). 
(i'n riatliayu ne bi Thümenove „Lederbeeren" bile drugo, da li l'eron. viüc. 

zato radnju citujem ovdje.) 
Tömösvary 0. ; Szölöink egy iyabb betegsége az enlólyi reszekben. 

Erdelyi Gazda. (Ref. Bot. Cntrbl. XV. p. 180). 
Viala P. ; Les maladies de la vigne. Montpellier 1887. 
Vidal ; Sur le traitenient du Peronosp. vitis par l'acide sul- 

fureux. Gonipt. rend. T. CI. Paris 1885. (C.tat po 

Zim Hier mann u). 
Voss W. ; Peronosp. vitic. de By. Iledwigia 1880. ( Picf. Bot. 

Cntrl)l. IV. p, 1604). 

— — ; Mykologische Notiz. Oesterr. ])ol. Ztschr. XXX. p. 355. 
Zimmermann 0. E. R. ; Die Peronosp. -Krankheit des Weinstocks, 

etc. Cnlrbl. f. Bakteriol. u. Parasitkn de. II. p. 58. 



Dodatak. 

Kad sam prije mjesec dana od prilike manuskripat ove radnje 
dopisao i dao ga u štampu, tada peronospori u zagrebačkoj oko- 
lici još ne bijaše vidljiva traga. Hodao sam po okolici dosta, ali 
je ne mogoh zamjetiti. In stadio incubationis nitko nije kadar 
bolest od peronospore konstatovati. Danas se žalibože stvar drng- 
čije ima. Bojazan, koju sam iztaknuo i razlozima pod- 
kriepio u ovoj radnji, najme, da ćemo peronosporu 
sigurno i u našekrajeve dobiti, obistinila se jeprije, 
nego je radnja ova ugledala svi et. G. drd. Kramer prvi 
je u „Narodnim Novinama" upozorio na prisutnost bolesti u 
nekim vinogradima zagrebačke okolice i to zadnjih dana mjeseca 
jula, navodeći, da je prve sporadične slučajeve konstatovao oko 
12. istog mj. Uvjeriv se ob istinitosti Kram er ovih navoda upo- 
zorio sam interesovane krugove putem „Narodnih Novina" na 
prisutnost peronospore i rapidno njezino širenje po cieloj oko- 
lici, iztaknuo važnost stvari i prešnost, da se protiv nje stane 
raditi. Isto je učinio i g. Hržić, pak i g. Jagić, ovaj s dodat- 
kom, da je bolest zamjetio već 9, jula, ali ju držao na prvi po- 
gled za „Blak Rot". Na tu ga je misao dovela okolnost, koja 
se nije umakla oštromu i tačnomu motrenju g. Jagić a, najme, 
da se je bolest osobito jako pojavila na mladim plodovima. Ali 
razgledav moje mikroskopske preparate, uvjerio se je g. Jagić, 
da je upitni nametnik u istinu peronospora, a ne Phoma uvicola. 

Bolest u vrlo se je kratko vrieme razširila i mah preotela. 
Al uz prkos našem opetovanom urgiranju , slabo se što protiv 
bolesti radi, izuzev revno nastojanje nekolicine za svoje i jednako 
za obće dobro zabrinutih gospodara. Ne možemo još jednoć dosta 
upozoriti na to, da bolest nije onako nedužna, kako se mnogim 
čini, koji na naše ozbiljne rieči odgovaraju lakonički : kako došlo, 
tako prošlo. To je posve kriva misao, koja će se osvetiti na onima, 

8 



114 

koji se je drže , đočim će drugi uživati deseterostruku plutu za 
trud i trošak, što su ga uložili protiv peronospore. 

Budući se u radnji našoj ne mogosmo obazirati i na metode 
pri prij^ravi sredstava, a poznavanje će tih metoda u ovaj čas 
svakomu dobro doći, to nam budi dozvoljeno u ovom dodatku 
radnju kompletovati uvrštenjem recepata, koje preporučujemo za 
pripravu sredstava kod kuće. Obazrieti ćemo se na ona četiri, u 
radnji kao najbolja napomenuta sredstva, uz kratku kritiku nekih 
u novije doba preporučenih „prašaka". 

I. Reducirana b o r d o ž k a ž i d č i n a (Bouillie bordelaise). 
Ova se rabi odličnim uspjehom u razmjeru o:3:100. T. j. 8 kg. 
bakrova sulfata (modre galice) i 3 kg. sažgana vapna na 100 li- 
tara vode. Pripravljaj si ju })ako ovako: Otopi modru galicu, 
metnuv ju u vrećicu laliko prohodne tkani, u 5 1. tople vode, pak 
dodaj onda otopini još 1)0 1. obične hladne vode. U drugom sudu 
gasi vapno sa 5 lit. vode, dobiveno „mlieko" ))rociedi kroz sito, 
pak ga onda uz neprestano miešanje drvenim šta})om polagano 
dolievaj k onim 90 1. otopine bakrova sulfata. Pripravi si sredstvo 
barem dan prije, nego ga kaniš rabiti, pak ga drži dobro pokriveno. 

II. Eau celeste ili A z urin. I priprava ovog sredstva ne 
zadaje nikakvih potežkoća, samo se preporuča tačnost u odmjeri- 
vanju množine pojedinih sastavnih dielova. Sredstvom se polučuju 
izvrstni rezultati, a lako ćeš si ga prirediti })0 ovom naputku: 

Uzmi V2 ko- modre galice, pak ju otopi u 3 litra tople vode; 
na tu otopinu nalij ^/4 litra amonijaka, a sve skupa razriedi još 
sa 100 1. vode. Miešajuć valjano drvenim štapom, dobit ćeš krasnu 
modru tekućinu, a ta ti je liek. 

III. Smjesa otopina sode i bakrova sulfata. Naj- 
bolji je omjer 1 : 1-5 : 100, T. j. 1 kg. modre galice otopi u 3 liti-a 
vruće vode, a u druga 2 litra tople vode otopi 1'/ kg. sode. 
Oboje smiešaj, lievajuć otopinu sode polagano u vruću otopinu 
galice. Sa 95 litara vode smjesu još razriedi. 

IV. Čista otopina bakrova sulfata. Ova se prema 
okolnostima rabi u 0-3 do 0-G"/„ koncentraciji, 1. j. 300 do GOO 
grama l)akrove soli otopiti ti je u 100 litara vode. 

Glede nmožine sredstva, dovoljne za jednu aplikaciju i hektar 
ložišta, kao i glede cjelokupna troška odpućujem na aproksima- 
tivne moje račune u „Nar. Nov." od 1. kolovoza o. g. i „Gosp. 
List" od 5. kolov. 0. g. Pripomenuti mi je samo, da bakrov sulfat 



115 

treba da bude što čišći. Onaj, što se po našim dućanima kupuje, 
u velike je onečišćen sulfatom željeza , a takav za naš posao ne 
valja. Imamo li čistu ili onečišćenu modru galicu pred sobom, 
lako ćemo se osvjedočiti oviem pokusom : U V2 litre vode otopit 
nam 50 grama galice ; malenu ćemo si nmožinu to otopine odliti 
u običnu čašu, pak dodati trostruki volum amonijaka, Promuć- 
kajući dobrano smjesu, dobiti ćemo čistu, prozirnu tekućinu, 
krasno azurne boje, ako je galica bila čista. Bijaše li u njoj i 
željezova sulfata, plivati će u čaši zelenkaste pahuljice, koje će u 
podobi taloga sjesti na dno , dok prestanemo mućkati. Ovo je 
dobra i u praksi lako izvedljiva metoda, želimo li se osvjedočiti 
čistoći modre galice. 

Najzad je vriedno, da se još kritično obazrijemo na ona 
sredstva, koja se kao krutine u podobi „prašaka" upotrebljuju 
ili preporučuju. Već smo na drugom mjestu (Nar. Nov." 3. kolov. 
o. g.) iztaknuli , da a priori nemamo razloga ove pra.ške — u 
koliko se rabe za posipavanje peronosporovana lišća — smatrati 
boljim od tekućina, jer je i njima bitnim sastavnim dielom bakrov 
sulfat. Ali ima zato temeljitih razloga, koji govore protiv njih, 
a medju njima , ne gledeći na drugo , najvažniji je taj , da se 
prašci ne mogu sa zdravstvenog gledišta preporučiti. 

Drugčije bi svakako stvar stojala, kad bi pra.ške aplikovah 
na lozu, zakapajući ih k njezinom korienu. Gosp. nam J a g i ć 
pripovieda u „Gosp. Listu" od 5. kolov. 0. g., da to u istinu 
čini u novije doba „radin i intehgentan veliki posjednik u depar- 
tementu Loire-Inferieure g. de la Roch em a ce." 

Ako smo stvar dobro shvatili, kalkil je de la Rochema- 
ceov ovaj: Prašak moj sadržaje bakra; ukopat ću ga lozi do 
koriena, on će se u zemlji otopiti, a loza primiti će tu otopinu, 
s ovom dakle i nješto bakra posredstvom uzlazne vodene struje 
u svoje tielo. Vodena će struja dometi bakrovu otopinu do lišća, 
u soku će listanih .stanica biti bakra. Peronospora, koja iz tih 
stanica notorno crpa hranu svoju morati će poginuti , dotično 
ne će se u lišću moći niti razviti, ako pri invaziji svojoj nadje 
bakra — — — — — — 

Kako se već iz (»voga vidi, stanovište, što ga u pitanju 
protiv peronospore zauzima de la Roch e mace sasviem je 
drugo od onoga, na kome mi stojimo. On hoće, da bakar dodje 
i sa vegetativnim dielovima nametnikovim, najme sa endofitičnim 



116 

micelijem u dodir, pak da ga uništi. Zato i veli: „škropljonje ne 
djeluje i ne može djelovati van po cndozinozi; židcina ljekovita, 
škropljenjeni priobćena lozi, dolazi u dodir s lišćem u veoma 
malenu obsegu , te se ne može sastaviti sa sokom , što kola u 
njegovu staničevju — — — — — ". Čini nam se, de la Ro- 
ch em ac e krivo shvaća svrhu današnjeg škropljenja. 

Mi ne idemo za tiem , da dovedemo micelij nametnikov u 
dodir sa bakrom, mi endozmoze ni no trebamo, već želimo 
samo na put stati klicanju konidija, dotićno zoospora, a to polu- 
čujemo tieni, da otrov aplikujemo na površinu lišća, gdje zoospore 
moraju klicati, hoće li izvesti infekciju. Ali ta im je baš onemo- 
gućena prisutnošću minimalnih količina bakra na listu. 

Kako se vidi, sredstvo bi de la Rochemaceovo imalo 
biti ekskvizitno preventivne naravi, doćim naša djeluju preventivno 
i kurativno. Bolestna će se loza oporaviti, kad ju desinficiramo ; 
okužen dio lišća će doduše popadati, ali mlado će lišće ostati 
zdravo , loza će asimilovati , sakupiti rezervnih tvarina, plodovi 
dozoriti, sladorom se napuniti. Zdrava će pako loza ostati zdra- 
vom, jer je izključena mogućnost infekcije. — Moglo bi se najzad 
pitati, hoće li loza u istinu putem koriena primiti bakra, a onda 
u tolikoj množini, da bude dovoljan iniištiti micelij. Koliko se za 
taj efekat bakra traži i u kakovoj bi formi imao u biljevnom 
tielu biti sadržan, toga dvojim, da znamo. A ćini mi se s teore- 
tičnih razloga, da ne bi pravo bilo zaključivati, da će iste množine 
otrova, koje prepriečuju klicanje zoospora biti dovoljne i za uni- 
štenje micelija. Možda se za ovo više traži, a taj bi višak mogao 
lozi nahuditi. Osim toga valja na umu imati — šio su već Saus- 
sure i Trine hin etti znali — , da bilina ni ne prima korienjcm 
svega onoga, što joj pod moraš nudimo. Ona primajaći hranu iz 
zemlje ima za pojedine tvari izbornu snagu (Wahlvermögen), 
imenito gledom na kvantitet. Kako bi inače moguće bilo, da dvije 
različite biljke, živuće na istom pedlju zemlje ili u istoj vodi, po- 
kazuju posve različit sastav svojega pepela u kvalilaliviiom, a po 
gotovo u kvantitativnom pogledu? Ali recimo, da će u koiikri'l- 
nom slučaju loza u istinu iz zemlje primili stanovilu množinu 
otopljene bakrene soli. Zar ne leži mogućnost na dlaiui, da će ta 
množina, ima li na protoplast peronosporina micelija pogubno 
djelovati, n^njeti štete i protoplastu loze, ako s ovim u dodir 
dodje. Ne nahudi U ovomu, koliko imamo razloga misliti, da će 



117 

nahuditi nametniku ? Dalo bi se još koje što pitati, ali ostavljamo 
to za drugi put. 

Gosp. I. Jag] ću, po narodno naše gospodarstvo vrlo za- 
služnomu mužu, svakako smo zahvalni, da nas je i ovom zgodom 
prvi upozorio na rad de la Rochemaceov, koji smo voljni 
pozorno pratiti. Pokažu li se njegove metode boljimi od naših, 
mislim, da se i u nas ne će nitko naći, koj im nebi privolio, 
tiem više, što je moguće, da iziskuju manje truda i troška. Danas 
čini mi se, da bi svakako gledom na valjanost de la Roche- 
mac e o v e metode smjeli reći : adhuc sub judice lis est. 




Gragja za dubrovačku nomenklaturu i 
faunu ptica. 

Sakupio 

V. Kosio. 



Bio sam umolio g. Valtazara Košića, učitelja građjanske 
i nautičke škole i upravitelja gradskoga muzeja u Dubrovniku, 
da bi imao dobrotu te mi pribavio što više gragje za tamošnju 
ornitologiju i za nomenklaturu ptica, budući da je dubrovačka 
fauna u opće još veoma slabo poznata. Gosp. Košić, vrstan po- 
znavalac ptica i lovac, odazvao se je mojoj molbi pismom od 
20. svibnja 1888. priposlav zbirku imena ptica. Ovom lijepom 
zbirkom mogao sam znatno popuniti i izpraviti nomenklaturu 
ptica svoje „Pripreme za hrvatsko-srpsku ornitologiju" koja se 
već štampa. Budući pako , da je tu mnogo vrijedno gragje, za-