Abdullah bin Nasir eS'Sulejman
©dabmiTi tckstooi
istihamnamaEu
Odabrani tekstovi
istihara-namazu
Sakiipio ipripremio:
Abdullah bin Nasir es-Sulejman
S arapskog preveo:
V
dr. Sukrija H. Ramie
Sarajevo, 2001- 1422. G.H.
Naslov originala
ISTIHARA
Nasbv prijevoda:
ODABRANI TEKSTOVI ISTIHARA NAAJAZU
Sakupio ipripremio
AbdLillahbinNaseres-Sulejman
S ampskogpre vco
dr. SukrijaH. Ramie
Serijatski recenzent
Muhamed Mehanovic
Liko vno-tebnicki
urednik
Fatih Farhat
Lektor i korektor
OmerResulovic
jyip
B Concept
Slanipa
''OKO"- Sarajevo
Tlmz:
30000
KNJIGABRC
Prwizdanje
BESPLAINI PRIMJERAK
Izdavac
Sva prava slampanja i izdavanja zadrzava Visoki saudijski komitet za
pomoc BiH i Kuliurni centar "Kralj Fahd" u Sarajevu
STAMPANO POD POKROVITELJSTVOM CUVARA "DVA HRAMA"
KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRAUEVINE SAUDIJSKE ARABUE
CIP- Katalogizacija u publikaciji
Naclonalna i iiniverziletskabibliotekaBosne i Hcrcegovine, Sarajevo
297.131
Odabrani tckstoyi o isiihara-namazu / sakupio i pripremio Abdullah bin Nasires-Sulejman;
s arap.skog prcveo Sukrija H. Ramie. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomoc BiH (etc).
2001. - 54 str.; 20 cm - (Porodicna biblioteka; knj.br. 21)
Prijevod djela; Istihara. - Bibliografske i druge biljeskeuz tekst
ISBN 9958- 880-29-6
1. es-Siilejman, Abdullah bin Nasir
COBISS/BiH-ID 10284806
SMlf-.ii^_^
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
HvalaAllahukojipoucavaperu.kojicovjekapoucavaonomestonezna.HvalaAllahu
koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetio izveo i na pravi put ih uputio: Idoista, ovoje
praviputmoj, pa $e njega drzite idrugeputeve ne slifedite, pa da vas odvofe
odputa Njegova/' (Eh En'am, 153) Uzviseni Allah takoder veil: ''Red: 'Zarsu
isti oni kojiznaju i oni koji ne znaju?'*' (Ez - Zwner, 9), Uzviseni takoder veli:
"Zato vjerujte u Allaha / Poslanika Njegova i u svjetio koje objavljujemo. "
(Et ' Tegabun, 8)
Neka je Allahov blagoslov na Uciteija koji upucuje najboljoj uputi: ''Red: 'Menlje,
doista, jasno ko je Cospodar moj'" (El - En'am, 57), naseg Vjerovjesnika
Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvisenija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji nacina ispovijedanja
vjere Njemu. Sto se vise siri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.
U tradiciji se pominje: "Vrijednost alima (znaica) u odnosu na abida - poboznjaka je kao
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde." Jer, najvredniji je, najuzviseniji i
najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskladen I podudaran s casnm serijatom.
A cilj I svrha egzistencije cinjenje je ibadeta Allahu: "Dzine lljude stvorio sam samo
zato da Mi se klanjaju. " (Ez - Zarijat, 56)
Visoki saudijski komitet raduje i cini mu cast da, po preporuci njegove visosti
predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera
provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih
muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moraine vrijednosti,
ucvrscenje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost drustva i njegovu eliku, te
uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i najcestitijom zajednicom
ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastojeci valorizirati nas iman, nasa
djela i razmisljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezujuci dunjaluk sa ahiretom, zivot s onim
sto slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije moguce zanemariti, pogotovo uzimajuci u obzir
cinjenicu da smo izgubiii hiljade nase brace u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda
vodilo?
U okrilju casnog tefsira, plemenitog hadisa i ciste islamske misli, zivimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije "Biblioteka bosanske porodice", koju nudimo odraslom
i malom, musku i zensku. Svako od njih mo'e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je
Allah dacoboruzavajuci se spoznajom i nalazeci pravi put pomocu Allahova svjetla.
"Ostavio sam vas na cistoj stazi po kojoj je isto ici nocu kao i danju, s nje skrece samo
onaj ko je propao"- veli Poslanik, a.s. "Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete
pridrzavali, necete zaiutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnef - veli Poslanik, a.s.,
takoder.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga ucini blagoslovijenim I trajnim dobrim
djelom i da nagradi svakog ko je ucestvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevodenju
djela, pripremanju za stampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom
nagradom. On cuje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda
Visokog saudijskog komiteta za Evropu
Naser b. Abdurrahman^s ■ Saeed
ISTIHARA
7
Ovu poslanicu poklanjam
svim vladarima, ministrima. liderima
svim direktorima preduzeca i organizacija, svimakojise brinuo interesu musli-
mana, svim domacinima, svima koji zele donositi ispravne odiuke, svakome ko se
koleba u odiuci pri izboru izmedu dvije ili vise mogucnosti, svakome ko namjerava
nesto raditi, bilo malo ili velikoj svakome kozeli posticisvakodobrostim djelom a
plasi se loseg zavrsetka, svima njima i drugima poklanjam ovu poslanicu moleci
Allaha, dz.s, da nas sviju njome okoristi na dunjaluku i na ahiretu.
Uvod
Allahu, uistinu, pripada sva hvala, Njega hvalimo, od Njega pomoc i oprost
trazimo. Utjecemo se Allahu od zla nasih dusa i losih djela nasih. Koga Allah uputi,
nema nikog ko ga moze na stranputicu okrenuti, a koga uputi u zabludu, njemu nema
upucivaca. 1 svjedocim da nema boga osimAilahaJedinoga, Koji nema sudrugai
svjedocim da je Muhammed Njegov rob i poslanik.
Svaki covjek na ovoj planeti nastoji postici srecu, uspjeh i spasenje. Na tom putu
on cini sve sto je u mogucnosti da bi to postigao. Ponekad,donosecinekuodluku,
dovodi u opasnost svoj imetak i zivot misleci da je u njo] svako dobro, a moze se
desiti da u toj odiuci bude propast njegova imetkaipogorsanjenjegovastanja, a
mozda cak i zivot izgubi zbog takve odJuke. Ponekad se dogodi suprotno onome
cemu je covjek tezio i sto je ocekivao. Mozda covjek naumi nesto jednostavno, a iz
toga proizide one cemu se nije nikada nadao. Upravo zbog svega toga istihara-
-namaz propisana je kao zastita od pogresneodluke, kaosigurnostod pokliznuca,
jer je ona sunnet koji je dosao da bi zastitio covjeka na dunjaluku i da bi ga spasio na
Sudnjem danu. (Ostavio sam vam dvije stvari kojih ako se budete drzali, necete
zaiutati: Allahovu knjigu i sunnet Njegova poslanika.)^
Imam EI-'Ajni, neka mu se Uzviseni Allah smiluje, kaze: "Neka covjek ne
izostavija istihara-namaz zbog toga sto nesto smatra nevaznimi sto zatim nema
interesovanja, jer moze se desiti da mu nesto sto se smatra nebitnim donese stetu,
bilo da to uradi ili pak izostavi. Zbog toga je Alejhisselam rekao: "Neka svako od vas
^ Njegov sened je debar. Zabiljezio ga je Malik kao m^AS^/i Hakim pre ko Ibn-Abbasa, i
njegov sened je debar. Svjedoci mu hadis Dzabirov kojeg je sejh Albani zabiljezio u
Sllsiletul-ehadis es-sahiha, br. 1 761 .
8
ISTIHARA
pita svoga Gospodara, pa cak i u pogledupertlinasvojojobuci/'^Zbog vaznosti
istihara-namaza napisao sam ovu poslanicu s ciljem:
1- siijedenja sunneta prvaka medu poslanicima, Alejhisselama, s.a.v.s, ozivlja-
vanjem njegova sunneta koji se ogleda uistihara-namazu, akojijevecinaodnas
zaboravila i zapostavila;
2- postizanja sretnog i uspjesnogzivotakrozistiharuftrazenjeispravneodluke)
od Stvoritelja Uzvisenog;
3- nastojanje da sedoneseispravnaodlukausvimnasimposiovima, kakobise
zastitili od pogresne odluke, i bill sigurni od pokliznuca.
U hadisu koji prenosi Dzabir bin Abdullah, r.a,stoji:"AllahovPoslaniks.a.v.s,
poducavao nas je da obavljamo islihara-namaz u svakoj prilici, kao sto nas je podu-
cavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: Kada neko od vas hoce uraditi (neki posao),
neka mimo farza klanja dva rekata, a zatim neka kaze: Allahu, ja trazim za sebe sto
je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi das Svojom moci i molim Te da mi das
od Tvoje velike blagodati' Ti, zaista, sve mozes, a ja ne mogul Ti sve znas, a ja ne
znam, i Ti si poznavalac tajnil Allahu, ako je ovaj posao koristan za mene, moju
vjeru, zivot, i svrsetak(ahiret) (ilijerekao; "...umojoj bliskojidalekojbuducnosti'l-
Ti mi ga odredi (propisi) i olaksaj, a zatim mi daj bericet (blagodat) u njemu. A ako je
ovaj posao zio za mene, moju vjeru, zivot, i svrsetak (ahiret), (ili je rekao: "...u mojoj
bliskoj i dalekoj buducnosti"), - (Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega i odredi
(propisi) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo, zatim mi daj da s njim budem
zadovoljan)!" Rekao je: A zatim spomene svoju zelju. " (Zabiljezio ga je Buhari.)
"Ovaj hadis upucuje na to da se covjek treba u svim svojim aktivnosfima povjeriti
Allahu, dz.s, (trazeci od Njega da mu On da ispravnu odiuku) i ne uzdati se u svoju
snagu i moc."^ "To jezbog toga sto secovjeku moze desiti da kada promatra neko
pitanje relevantno za njega, ono mu se podudari s njegovim prohtjevima, paga
zadivi, prevari i obmane, te ukoliko dobro ne prouci njegove posljedice, ono ga
odvede u propast i razvali mu posao. Prema tome, upotrijebicvrstuodlucnostu
svemu sto si naumio i snazno, uzpomocAllaha Uzvisenog, predi nanjegovu reali^
zaciju i puno klanjaj istihara-namaz trazeci od svoga Gospodara da ti da praviinu
Odabrao sam neke tekstove koje su u pogledu istihara-namaza napisali ucenjaci
u izvornim knjigama i te njihove tekstove poredao sam (odgovarajucim redosljedom)
Umdetul-kari serhu Sahihil-Buhari, 6/241.
El-Menhelul- azbu e!-mevrud, 7/201 .
'^Ibn-Haidun, Et^Tar/h, 1/551/.
ISTIHARA 9
kako bi citaocu olaksao. Ovu sam poslanicu nazvao "Odabrani tekstovi o istihara-
namazu".
Allaha molim Njegovim lijepim imenima i uzvisenim svojstvima da okoristi mene i
moje roditelje ovom posianicom onda kada prestanem djelovati (na ovom dunjaluku)
i da je ucini djelom uradenimisktjucivoradi Njegovazadovoljstva, kojecekaotakvo
kod Njega biti primljeno i biti blagodamo za njegova pisca i citaoca i da okoristi
svakome ko pomogne na njenom sirenju u cilju ozivljavanja tog sunneta, tj. isiihara-
namaza.
1 na kraju. neka je sva tivala Allahu, Gospodaru svjelova, i neka je salavat i selam
na naseg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i sve njegove ashabe.
9/7/1422.g. poH.
Razlog pisanja ove poslanice
Desavalo mi se puno puta da u poslovima. od kojih sam se nadao dobru i bojao
da se ne zavrse s losim posljedicama, budem neodlucan u donosenju potrebnih
odiuka. Puno sam se dvoumio u pogledu realizacije odredenog posla^ ukoliko nisam
klanjao istiharu i zamolio Allaha, dz.s, (da mi da pravu odiuku). Jednaodtakvih
situacija koja mi se desila u pogledu istihara-namaza desila se kad sam jednom
prilikom odiucio posjetiti prijateija s kojim sam utanaciotermin, Prijenegostosam
izisao iz kuce, klanjao sam istihara-namaz na ime tog mog putovanja. Kada sam
izisao iz kuce, primijetio sam da samzaboraviokljuceveodauta. Vratiosamseu
kucu, kad ono telefon zvoni. Javio sam se i to je bio moj prljatelj koji mi se izvinio i
obavijestio me da me nece moci primiti u dogovorenom terminu zbog iznenadnog
putovanja na koja mora id. Tako je zaboravljanje kljuceva, nakon sto sam klanjao
istihara-namaz bilo uzrok da se vratimukucuijavimsenatelefon. Allah, dz.s, me
zbog istihara-namaza sacuvao da bespotrebno idem na taj tezak put od kojeg ne bih
imao nikakve koristi.
Jednom sam klanjao istihara-namaz i zamolio Allaha, dz.s, (da mi da pravu
odiuku) u pogledu moga ucesca u jednom trgovackom projektu pri kojem sam ulozjo
dosta novca. Donio sam odiuku i uzeo ucesceutom projektu. Nakongodinui po
odgovorni za projekat objavili su njegovbankrotivelikegubitkekojejetajprojekat
dozivio! Za-pitao sam se kako to da izgubim kad sam klanjao istihara-namaz i
zamolio Allaha, dz.s, da mi da ispravnu odiuku?! Tjesio sam segovoreci da Allah,
dz,s, zna mudrosti koje su za mene tajna. Tada sam poceo citati o istihara-namazu,
propisima, adabima, koristima i mudrostima u vezi s tim namazom. "Mozda je
10
ISTIHARA
odrecJeno ono sto je dobro, a sfo se covjeku cini tosim, kako UzWseni kaze: "-..mozda
neslo ne budete voljeli, a ono za vas bude dobro." ^
Citajuci hadise o istihara-namazu i onome sto je o njoj napisano dosao sam do
spoznaje onoga sto je razgalilo moje grudi i odstraniio od mene brigu i tugu. Naime,
spoznao sam neke mudrosti koje nisamznao, azbogkojihje, u islamu, propisana
fstihara-namaz. Te koristi do kojih sam dosao proucavajuci ovu temu zabiljezio sam i
klanjao istihara-namaz moleci Allaha, dz.s, da mi da odiuku u pogledu njihova
publfciranja kako b[ korist bila opca. Klanjao sam dva rekata prije negoli sam ih
publicirao.
Ja, uistinu, molim Allaha, dz.s, da ova poslanica bude jedan od plodova istihara-
-namaza, a u vezi s pomenutim ucescem u trgovackom projektu. Naime, to ucesce
uzrok je pisanja ove poslanice za koju molim Allaha, dz.s, nagradu, kada moje
aktivnosti (na ovom dunjaluku) prestanu, kao sto Ga molim da njomeokoristi mene,
moje roditelje i sve one koji je procitaju, po njoj postupaju i nju publiciraju. Amin.
Hadis istihara-namazu
Pripovijedao nam je Kutejbe, njemu Abdurrahman bin Ebul-mevali, od Muha-
mmeda bin el-Munkedira, on od Dzabira bin Abdullaha, r.a, dajerekao: "Allahov
Poslanik, s.a.v.s, poducavao nas je da obavljamo istihara-namaz u svakoj prilici, kao
sto nas je poducavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: "Kada neko od vas hoce ura-
diti (neki posao), neka mimo tarzaklanjadva rekata, a zatimneka kaze: Allahu, ja
trazim za sebe sto je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi das Svojom moci i
molim Te da mi das od Tvoje velike blagodati! Ti, zaista, sve mozes, a ja ne mogu! Ti
sve znas, a ja ne znam, i Ti si poznavalac tajni! Allahu, ako je ovaj posao koristan za
mene, moju vjeru, zivot, i svrsetak (ahiret) ( ilijerekao: ...umojojbliskojidalekoj
buducnosti'), - Ti mi gaodredi(propisi) iolaksaj, azatimmidajbericet(blagodat) u
njemu. A ako je ovaj posao zlo za mene, moju vjeru, zivot, i svrsetak (ahlret), ilije
rekao: ...mojoj bliskoj i dalekoj buducnosti ), - Ti ga od mene otkloni i udaiji me od
njega i odredi (propisi) mi dobro, ma gdje seononalazilo, zatim mi dajdas njim
budem zadovoljan!' Rekao je: "...a zatim spomene svoju zelju.'" (Zabiljezio gaje
Buhari.)
^Umdetul-kari. 6/234.
ISTIHARA
11
Tahridz (izvori) ovog hadisa
(Zabiljezio ga je Buhari, 3/85, "Kitabut-tehedzdzud", Babu ma dzae fi et-tetawu'i
mesna mesna, hadis br. 1166, 11/187, "Kitabud-daVar Babud-du'ai'indel-istihare.
hadis br. 6382, 31/387, "Kitabut-tevhid", Babu kaviillahite'ala kul huvel-kadiru, hadis
br. 7390. U knjizi El-Edeb el-mufred, hadis br. 703. Ebu-Davud, 5"z//7m "Kitabus-
salati", Babun fil-istihareti, hadis br. 1538. Nesai, Sunen, 6/80, "Kitabun^nikah",
Babun kejfel-istiharetu, hadis br. 3253. Ibn-Madze, Sunen, 1/440, "Kitabu ikametis-
salati ves-sunnetu fiha", Babu ma dzae fi salatil-istihara hadis br. 1383, Ahmed,
Musned, 3/344, i Abdullah bin Ahmed u £7-Z5'^^5/i:/6' '^/6'-AM/5/7€'^ 3/344 i Abd bin
Humejd, str. 328.) \
Neke razlike u predanjima ovog hadisa ^:
U predanju kod Buharije stoji: "ve me'asi" (zivot, zivotno izdrzavanje, sred-
stva za zivot), a u drugom predanju Ve me'iseti" (zivot, zivotno izdrza-
vanje, sredstva za zivot).
Ebu^Davud je dodao: "ve me'adi" (mjesto moga povratka, tj. buduci svijet)^
nakon njegovih rijeci "ve me'asi".
U hadisu Ibn-Mesuda kodTaberanijeu £"/-f^^55/z/stoji: lidinivedun'jaje'"
(zamojuvjerui zivot).
U hadisu Ebu-Ejjuba kod Taberanije stoji: 1i dunjaje ve ahireti" (za moj
dunjalukiahiret)
U hadisu Ibn-Mesuda koji biljezi El-Bezzar umjesto 1e jessirhu li" (i olaksaj
mi ga), stoji "fe veffikhu ve sehhilhu" (ucini ga uspjesnim i olaksaj ga)
U predanju kod Nesaija stoji "hajsu kuntu" (gdje god budem).
U predanju kod Bezzara stoji: "ako je nesto drugo dobro daj midobro
maadieonobilo" .
Ebu Jala el-Mosuli zabiljezio je s vjerodostojnim senedom, a takoder i Ibn
Hibban u svome Sahihuod^ Ebu-Seida da je ovaj rekao: "Cuo sam Allahova
Poslanika, s.a.v.s, kako kaze: 'Kada neko od vas hoce uraditi (neki posao),
neka kaze: 'Allahu, ja trazim za sebe slo je dobro, s Tvojim znanjem...'" kao
6
Tuhfetu-l-ahvezi, 2/604.
'^ Odredene razlike u predanjima ovog hadisa preuzete su iz sljedecih izvora uz skracivanja i
mijenjanje redosijeda: Umdetu-f-karl, 6/239, Tuhfetul-ahvezi, 2/605, Avnul-ma bud, 4/293.
12
ISTIHARA
Dzabirov hadis, da bi na kraju rekao: "...iodredi (propisi) midobro, ma
gdje se ono nalazilo. Nema moci niti snage osim s Allahom."
U predanju Ibn-Hibbana stoji: "...ako je nesto drugo dobro za mene^ odredi
mi dobro ma gdje ono bilo" . U drugom njegovu predanju stoji: "...ma gdje se
ono nalazilo. Nema moci niti snage Rod Allaha."
Ibn-Hibban biljezi u svom Safi/f?u: "Ka6di neko od vas hoce uraditi (neki
posao), neka kaze; 'Allahu. ja trazimzasebestoje dobro...'" On jenaveo
hadis I nije spomenuo "el-azim"(velike). Na kraju ovogpredanja stoji: "i...
obraduj me Tvojom odredbom."
Ibn-Hibban je zabiljezio u svom Ssfi/fiu, Taberani u B-Kebiru, i tekst
navodimo od njega, od Ebu-Ejjubael-Ensarija, r.a, dajeAllahovPoslanik,
s.a.v.s,, rekao: "Ne pricaj o prosnji nikome, zatim lijepo i propisno uzmi
abdest, zatim klanjaj sto ti je Allah odredio, zatim zahvaljuj svome
Gospodaru i velicaj Ga, zatim kazi:'Allahu, Ti, zaista, svemozes. ajane
mogu!'", ...do njegovih rijeci: "...Ti si poznavalactajni." Nakon toga u njemu
stoji; "Ako je ta zenska osoba (spomene je s njenimimenom) dobro za
mene u mom dunjaluku i ahiretu, odredi mi da se njomeczenim", ilije
rekao: "...propisi mi je." Ibn-Hibban kaze: "...dobro za mene u pogledu moje
vjere, moga dunjaluka i moga ahireta, propisi mi je, a ako je druga boija za
mene u pogledu moje vjere, moga dunjaluka i moga ahireta, odredi mi je "
Buhari u poglavlju "Ed-DaVat" kaze: "...u svim pitanjima, kao sto je
odredena sura u Kur'anu." U torn predanju on nije rekao: "mimofarza". U
njemu ja rekao: "...zatim me njime obraduj". U "Kitabut-tevhidu" on je rekao:
"Poducavao je svoje ashabe istihari", tj, istihara-namazu 'u svim stvarima'."
U predanju Nesaije u poglavlju "En-Nikah" stoji: "...molim Te da mi das
Svojom moci." Ebu-Davud i lbn-W!adze nisu rekli:"...u svim pitanjima..."
Taberani u El-Evsatu oi !bn-Mesuda navodi: "...imolimTedamidasod
Tvojeprostraneblagodati!"
iSTIHARA
13
Drugi hadisi o istihara-namazu
1- Aisa prenosi od Ebu-Bekra es-Siddika, r.a. da bi VjerovjesniK s.a.v.s, kada bi
nesto htio, govorio: "Aliahu, ucini mi to dobrim i odaberi za mene." Zabiljezio ga jG
Tirmizi u poglavlju "Ed-DaVat." ^
2- Od Sa'da bin Ebu-Vekkasa prenosi se da jeAllahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: "Vid
srece covjekove jeste u trazenju dobra putem istihare od Allaha, kao i u njego-
vom zadovoljstvu onim sto mu je Allah odredio. Vid covjekove nesrece jeste u
zapostavljanju trazenja pomocu istihare dobra od Allaha kaoiumrznji prema
onom slo mu je Uzviseni Allah odredio." Zabiljezio ga je Ahmed iovajcitatje
njegov, zatim Tirmizi, El-Bezzar, Ebu-Ja'la i Hakim. ^
3- Od Enesa bin Malika prenosi se da je Allahov Poslanik,s.a.v.s, rekao: "Nece biti
na gubitku onaj ko trazi dobro (od Allaha) putem istihare i nece se pokajati ko
potrazi savjet i nece osiromasiti ko ekonomise (kojeumjereni konerasipa)."
Zabiljezio ga je Taberani u El-Mu'dzemu es-sagirm El-Evsatu. '^
Od Dzabira bin Abdullaha, r.a, prenosi se da je rekao: "Ailahov Poslanik, s.a.v.s,
poducavao nas je da obavljamo istihara-namaz u svakoj prilici, kao sto nas je
poducavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio je: "Kada neko od vas hoce uraditi (neki
posao), neka mimo farza klanja dva rekata, a zatim neka kaze: 'Allahu, ja trazim za
sebe sto je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi das Svojom moci i molim Te
da mi das od Tvoje velike blagodati! Ti, zaista, svemozes, a jane mogul Tisve
znas, a ja ne znam, i Ti si poznavalactajni! Allahu, akojeovajposaokoristan za
mene, moju vjeru, zivot, i svrsetak (ahiret) (ili je rekao; *... mojojbliskojidalekoj
buducnosti'.), Ti mi ga odredi (propisi) i olaksaj, a zatim mi daj bericet (blagodat) u
njemu. A ako je ovaj posao zio za mene, moju vjeru, zivot, i svrsetak (ahiret) (ili je
rekao: '... mojoj bliskoj i dalekoj buducnosti'), Tigaodmeneotkloniiudaiji meod
njega i odredi (propisi) mi dobro, ma gdje seononalazilo. zatim mi daj das njim
^ Hafiz Jbn-Hadzer ocijenio ga je u F^/M-fe/yi/slablm, 11/184. Tirmizi je rekao (5/535):
"Ovaj hadis je gahb. Nije nam poznat osim preko Zenfela, a on je slab ravija kod strucnjaka
u hadisu.
^ Hafiz Ibn-Hadzer ocijenio ga je u Fethul-Bariju^obm, 11/184. Albani ga je ocijenio slabim
u Da iful-Dzami is-sagiru. hadis br. 5306. kao i u ES'Silsile ed-da ife. hadis br. 1 800.
^ Hafiz (ibn-Hadze]ru f<9//?i//-Z75A^i/rekao je; "Njegov sened jevrlo slab." 11/184.
14
ISTIHARA
budem zadovoljan!'" Rekao je: "A zatim spomene svoju zelju." (Zabiljezio ga je
Buhari.)
"... poducavao nas je da obavljamo istihara-namaz.
n
Njegove rijeci: "Allahov Poslanik, s.a.v.s, poducavao nas je da obavljamo
istihara-namaz., ." U predanju od Ma'na stoji: "...poducavao svoje ashabe." Isto je i u
predanju Bisrabin'Umejra. ^^
Njegove rijeci: "... poducavao nas je", tj. istihar-namazu i njegovoj dovi. ^^
"... poducavao nas je da obavljamo istihara-namaz", tj, nacin na koji se on klanja,
kako glasi njegova dova u pogledu onoga sto je dopusteno, 1e onoga slo je duznost i
onoga sto je lijepo a u cemu postoji mogucnost izbora. ^^
"...u5va/co/pr/7/c/. '
Ibn-Hadzer, neka mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "U predanju kod Buharije
stoji: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s, poducavao nas je da obavljamo istihara-namaz u
svakoj prJIici...' Ovdje se ne misli na opcenitost, nego se misli na ono sto je
spomenuto. Prema tome to je opcenitost koja je specificirana." ^^On jetakoder
rekao: "Ova opcenitost obuhvata velike i male stvari, jer, mozda, o nekoj sitnici ovisi
nesto veliko i znacajno. ^^ Ajni, neka mu se Allah Uzviseni smiluje, veil: "Njegove
rijeci "...u svakoj pnlici" dokaz su da seradioopcenilosti idacovjekneizostavija
istihara-namaz zbog toga sto nesto smatra maiim i sto za tim nema interesovanja, jer
moze se desiti da nesto sto se smatra nebitnim donese stetu bilo da to uradi ill pak
izostavi. Zbog toga je Alejhisselam rekao: "Neka svako od vas pita svoga Gospodara
pa cak i u pogledu pertii na svojoj obuci." ^^
^^ Hafjz Ibn-Hadzer, Fetfiu-l-bari, 11/188.
^^Tuhfetul-ahvezi, 2/603.
^^El-Menhelut- azbei-mevrudserhu Suneni Ebi-Davud, 7/197.
EI-Menhelul- azb el-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud. 7/197.
^^Fethul-Bari, 11/188.
^^ Umdetul-kari serhu SahihH-Buhari, 6/241 .
ISTIHARA
15
'\.Mao sto nasje poducavao nekoj suri iz Kur'ana.
a
Njegove rijeci: "...kao sto nas je poducavao nekoj suriiz Kur'ana"jesudokaz o
potrebi da se vodi racuna o istihara-namazu, da je istihara-namaz potvrdena i da ju
je pozeijno obavljati. ^^
Neki su rekli da se poredenje ogleda u tome da kako postoji opcenita potreba za
Kur'anom pri klanjanju namaza isto tako postoji opcenita potreba da se kianja
istihara-namaz u svim situacijama. ^^
Ibn Ebu-Dzemre veli: "Poredenje se odnosi na ucenje napamet njegovih
(kur'anskih) slova, rasporedu njegovih rijeci, zabrani da mu se sta dodaje ili oduzima,
(naredbe) da se njemupoducavai da secuva. Moguceje da se (poredenje odnosi)
na paznju prema njemu, posiizanjunjegovabericetaiizrazavanjeposlivanjaprema
njemu, a moguce je daatozasnivanacinjenicidasedospoznajejednog idrugog
doslo putem Objave. Tibi je rekao:"U tome jenaznakapotrebe da se vodi potpuna
paznja o ovoj dovi i namazu jer ihje uciniodaonisiijedeodmahizafarz-namazai
Kur'ana." ^^ Tj. vodi brigu o istihara-namazu zbog njenekoristikojaje opcenita kao
sto vodisbriguo nekoj suri. ^°
Njegove rijeci; "...kao sto nas je poducavao nekoj sun iz Kur'ana" znace da je on
vodio racuna da nas poduci istihara-namazu zbog opcenite potrebe za njim, kao sto
je uopcena potreba za ucenjem (Kur'ana) u namazu. ^^
'^Kada neko od vas hoce uraditi (neki posao).,.
u
Ibn-Mensur, neka mu se Allah Uzviseni smiluje, veli; " Vehime bis-$9f/ jehimu
hemmen" a to mm. "Nanijetio je to, hlio gajeidoniojecvrstuodluku upogledu
toga." ^^ E/-/iemm\es\e ono o cemu covjek brine u svojoj dusi. Kaze se: "Ta stvar me
zaokupirala." El-hemmetu \ el-himmetu jeste ono sto je odiucio da uradi. Mozes
kazati: On je 'azimul-hemmi[\s velikoj brizi), 55$^/r/y/-/?//;7/776'r/(neambiciozan), be'ldul-
fj/mm&t/ ve/-f7em/net/ {ambmzan i odiucan). ^^
^^ Umdetul-kari serhu Sahihi l-Buhari, 6/241 .
^^FethuI-BarUI/188.
^^Fethul-Barl 11/188.
^°Nesai,5£//7^/7,5/80.
^^ El-Menhelul- azbel-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/198.
^^ Ibn-Mensur. Lisanu-I- arak 15/137.
^^ Ibn-Mensur. Lisanu-I- arab. 15/137.
16
ISTIHARA
Ibn-Hadzer. da mu se Allah Uzviseni smiluje.veli: "Njegoverijeci: "...kada neko
od vas hoce" znace da istihara-namaz treba klanjati kod prve pomisli (na neko djelo)
tako da mu se pokaze bericetom namaza i dove onoucemujesvakodobro, za
razliku od situacije kada se neka stvar kod njega ucvrsti i odiucnost i voija da je uradi
ojacaju. U takvoj situaciji u njega se ulijenaklonostiljubavprematome, lepostoji
bojazan da vid razboritosti postane za njega nevidljivzbog toga sto ga je naklonost
prema tome nadvladala. Rekao je: "Postojimogucnostdasepod ^AA6'/77/77misli na
sl-'azime {bj\s\w odiuku). jer se pomisao ne ustaijujeJe prema tome nece klanjati
istiharu osim za ono za sto namjerava donijeti odiuku da uradi, u suprotnom, kada bi
klanjao istihara-namaz zbog svake pomisli iidejekojamunaum padne. klanjaobi
istiharu i za ono sto ga se ne tice i tako gubio svoje vrijeme. U hadisu Ibn-Mesuda
stoji: "Kada od vas neko nesto htjedne, neka kaze.,." ^^Menavi, da mu se Allah
Uzvlseni smiiuje. veil: "Jezicari i komentatori kazali su jasno da 'hemme' ovdje znaci:
erade vekasade i/^/7^i/^(htjedne, odiuci i nanijeti), Prethodno je navedeno u hadisu
Ibn-Mesuda; "...kada neko od vas nesto htjedne, neka kaze..." Isto stoji i u hadisu
Ebu-Hurejrea kod Ibn-Hibbana; "...kada neko od vas nesto htjedne, neka kaze..."^^
Sejh Mahmud es-Subki, da mu se Allah Uzvisenismiluje, veli: "Ono sto naum
padajevisestepeno:
• €l-hadzis[m%z.^] koja se pojavi i brzo proleti;
• 6'/-A^///(misao) koja se pojavi i zadrzi za trenutak;
• hadisun-nefs (govor duse), a to je njeno uljepsavanjestvari. Tose nebiljezi
(tj. meleki ne pisu: prim prev.jbiio dobro ili zlo;
• el-hemm^ a to je davanje prednosti da se nesto uradi. Tose biljezi ukolikoje
dobro. a nebiljezi ukolikoje zlo:
• ^/-'^z/?7 jeste odiucnost da se uradi odredeno djelo i ono se biljezi bilo kao
dobro ili zlo.
Prema tome njegove rijeci: %tiAa neko od vas hoce.,." ukazuju na to da
istihara-namaz treba klanjati kod prve pomisli (na neko djelo) tako da mu se pokaze
bericetom namaza i dove ono u cemu je svako dobro. za razliku od situacije kada se
neka stvar kod njega ucvrsti i njegova odiucnost i voIja da je uradi ojacaju. Tada se u
njega ulije naklonost i Ijubav prema tome, te postoji bojazan da vid razboritosti
postane za njega nevidljiv zbog toga sto ga je naklonost prema tome nadvladaia.
Postoji mogucnost da se pod 5A/75/;7/;7mislina 6'/-'^//77(cvrstu odiuku) Jer pomisao
se ne ustaljuje. te prema tome nece klanjati istiharu osim uslucajuza ono za sto se
?4
Fethul-Bari^ 11/188.
Fejdu l-Kadir serhu l-Dzami is-sagir 1/279.
iSTIHARA
17
odiucio da uradi, u suprotnom, kadabiklanjaoistihara-namazzbogsvakepomislii
ideje koja mu na urn padne, klanjao bi istiharu i za ono s!o ga se ne tice i tako gubio
vrijeme. U hadisu Ibn-Mesuda stoji: "Kada odvasnekonestohtjedne...", tj. cvrsto
odiuci da poduzme neku vaznu stvar kao sto je putovanje, trgovina, zenidba ltd., (ovo
se ne odnosi na ono sto se cesto ponavija kao sto je jelo i pice.) ^^
"Postoji mogucnost da se pod el-hemm ms\\ na i?A'5Z//776'(cvrstuodluku)jer
pomisao se ne ustaljuje, le prema tome nece klanjati istiharu osim u slucaju za ono
za sto namjerava donijeti Odiuku da uradi, u suprotnom, kada bl klanjao iclihara-
namaz zbog svake pomisli i ideje koja muna urn padne, klanjao bi istiharu iza ono
sto ga se ne tice i tako gubio svoje vrijeme." ^^
"...ncfta mimo farza klanja dva rekata.J'
Ibn-Hadzer, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Ovim se ogranicava hadis
Ebu-Ejjubov u kojem je rekao: 'Klanjaj ono sto ti je Allah propisao.'" Te hadise
moguce je pomirili tako da se kaze kako se misli na to da se ne moze klanjati same
jedan rekat jer tekst eksplicitno spominje dva rekata, a njihovo jespominjanjeu
smislu ukazivanja od manjegkavecem, tako da kada bi klanjao cetirirekata, bilobi
ispravno. Literarno vidljivo znacenje ukazuje da ukoliko zeli klanjati vise rekata, treba
predat! selam nakon svaka dva rekata kako bisetomoglopodvestipodime"dva
rekata" I nije ispravno klanjati cetiri rekata s jednim selamom. Rijeci Nevevijeve
ukazuju da je to ispravno. ^^
Sejh Mahmud Es-Subki, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Njegove rijeci:
'...neka mimo farza klanja dva rekata', tj. sanijetomistihare. Iznjihserazumijeda
nece klanjati vise od dva rekata, niti manje, za razliku od onih koji kazu da kada bi
klanjao vise od dva rekata, onda bi to bilo ispravno." ^^
Pravnici u cetiri mezheba slazusedajenajboljedaseistihara-namazsastojiiz
dva rekata. Hanefije, malikije i hanbelije nisu eksplicitno rekle da se moze klanjati
vise, dok su safije dopustile da se klanja vise od dva rekata. Oni smatraju da je
ogranicavanje na dva rekata u smislu objasnjenja polrebnog minimuma da bi se
njime ostvarila istihara-namaz, ^
26
B-Wenheiul- azb e!-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/198.
^^ Avnul-Ma bud serhu suneni Ebi-Davud, 4/291.
^^Fethul-BariJl/189.
^^ El-Menhelul- azb el-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/198.
^° El-Mevsu a el-fikhijje, 3/244, prenoseci iz El-Futuhat er-rabbanlije, 3/348.
18
ISTIHARA
U klanjanju dva rekata prijedoveukazujesenarijeciUzviseniog:"...i potpomo-
gnite se strpljenjem t namazom." Najboiji medu stvorenjima, Muhammed, s.a.v.s, bi,
kada ga nesto snade, pozurio nanamaz. TakoseodAise, r.a, prenosidajerekia:
"On bi, kada bi ga sto snaslo, pozurio na namaz."
Od Abdullaha bin Mes'uda prenosi se da je rekao: "Sve dok si na namazu ti
kucas na vrata Gospodara, a onome ko puno kuca na Vladareva vrata, ona ce se
brzeotvoriti."^^
((
...m/mofarzo..."
Nevevi, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Taj namaz se cini klanjanjem dva
rekata nafile. Vidijivo znacenje upucuje da se istihara postize klanjanjem dva rekata
potvrdenih sunneta, tahijjetul-mesdzida i drugih nafila."^^ Ibn-Hadzer, da mu se Allah
Uzviseni smiluje, veli; "Nevevi je u EI-Ezkaru\^W^o:'^\\o bi ispravno kada bi prouoio
dovu za istiharu, nakon sto npr. klanja potvrdene sunnete podnevskog ili nekog
drugog (farz) namaza, ili nekih drugih potvrdenih nafila, ili nafile uopceno, bilo da se
sastoji od dva ili vise rekata.' Ovako je on to rekao bez navodenja bilo kakvih uvijeta,
a to je upitno. Cini se da treba kazati: *Ako zanijeti taj namaz. tj. odredeni potvrdeni
sunnet ili odredenu nafilu tako da mu u isto vrijeme bude i istihara-namaz, tada je to
dovoljno, za razliku od situacije kada to ne zanijeti, izuzimajuci namaz tehijjetul-
mesdzlda jer se njime zeli da Ijudi uce dovu, a istiharom se zeli postici da se nakon
namaza uci dova ili za vrijeme klanjanja (istihare). Usiisavanjejemanjevjerovatno
ukoliko se covjek sjeti potrebe nakon sto zavrsi namaz, jer vidijivo znacenje hadisa
upucuje da se namaz i dova trebaju obaviti nakon sto sepojavizeljazaodredenim
poslom." ^^ Ibn-Hadzer, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: 'Iz njegovih rijeci 'mimo
farza' razumije se da naredba o klanjaju dva rekata istihare nije u smislu stroge
obaveze. Nas sejh u komentaru naTirmizijin 6'^Mkaze:'Ne znam da jeiko rekao
da je istihara obavezna.'" ^^ Ei-'Ajni, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Njegove
rijeci; 'a zatim neka kaze...' jesu dokaz da ne smela da se dova uci malo kasnije
nakon namaza, pod uvjetom da to vrijeme ne bude dugo." ^^ Mubarekfuri, da mu se
Allah Uzviseni smiluje, veli; "U njemu je dokaz da se istihara-namaz ne postize kada
31
Zabitjezio ga je Taberani u El-Mudzem el-keblr, a njegovi prenosioci se nalaze iu
Sahihima. Medzme uz-zevaid, 2/258.
^^£/-£z^a/;str. 179.
Fethu-i-Bari. 11/189.
Fethu-I-Bari. 11/189.
35
Umdetu-l-kari serhu SahihH-Buhari. 6/242.
iSTIHARA
19
bi se proucila dova nakon farz-namaza."^^ "Kada nekoklanjapotvrdenisunnetiii
farz, a zatim pocne misliti na neki posao nakon sto je klanjao, ili za vrijeme namaza,
on tim cinom ne cini namaz propisan kao istihara."^^ Es-Subki, da muse Allah
Uzviseni smiluje, veli: "Vanjsko literarno znacenje ukazuje da je dovoljno klanjati dva
rekata mime farz-namaza, pa makar se radilo o potvrdenim sunnetima, ali pod
uvjetom da bude popraceno nijetom za istihara-namaz, kako je na to ukazao
Nevevi."^^ Ibn-Kajjim, da mu se Allah smiluje, veli: "Naredba Poslanikova, s.a.v.s,
osobi koja zeli uciti istihara-dovu, da prijenjeklanja dva rekata kao vid/^^iTfe'/^koji
prethode njegovu obracanju (Allahu, dz.s.), te da ta dva rekata ne budu farz-namaz,
jeste radi toga da bi se oni odnosili samo na taj zeljeni cilj."^^
M
Mubarekfori, da mu se Allah Uzviseni smiluje za rijeci; "...neka kaze..." smatra se
da se one idnose nakon namaza.'"^^ Sej El-'Ubejkan, Allah ga Uzviseni podrzao, veli:
"Njegove rijeci: '...a zatim neka kaze...' ukazuju na to da ne smela ako se dova ne uci
odmah nakon klanjanja dva rekata ukoliko to odgadanje nije dugo, tako da ne smeta
napraviti pauzu s nekim drugim kratkim govorom, posebno ukoliko se taj govor
ubraja u adabe^ovQ, jer je on upotrebio rijec summe^o\d. ukazuje na kasnjenje.'"'^
"Allahu, ja trazim za sebe sto je dohro, s Tvojim znanjemj I mollm Te
da mi das Svojom moci.,"
Glagoiski oblik /stefWe upotrebljava se kada se trazi cinjenje nekog djela. Reel
ces: Istehaffehu, ista'melehu, ista'dzelehu, kada od njega budes trazio da nesto
ubiazi, da radi, da pozuri.Merre musla'dzilen (prosao je brzo), tj. prosao je trazeci to
od sebe, zaduzujuci sebe. Od toga je izvedeno istahredztuhu, tj, nisam prestajao da
se umiljavam i traztm sve dok nije izisao.
ibn-Hadzer, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Slovo 6^ jeste radi objas-
njenja uzroka, tj. jer Ti bolje znas. Isto je i u njegovim rijecima bi-kudretike
^^Tuhfetu-l-ahvezi, 2/604.
^^ Nejiul-evtar, 3/78.
^^ El-Menhelul- azb el-mevmd serhu Suneni Ebi-Davud, 7/1 98.
Komentar hadis u SIfaul- all str. 38.
"^^Tuhfetul-ahvezi, 2/604.
^'^ Gajetul-meram serhu mugni zevil-efham, 5/529
"^^ El-Wufessal fi ilmil-iuga, 1/336.
20
ISTIHARA
(...Svojom moci...), a postoji mogucnost da bude usmislutrazenjapomoci, kaou
Njegovim rijecima: ...bismillahlmedzreha... ("U ime Allaha je plovidba njena..."), kao
slo postoji mogucnost da bude radi /5//fe/^ (trazenja naklonosti, preklinjanja), kao sto
je u Njegovim rijecima; '[.jabbi bima en'amte 'alejie'X'Qo^po<id.\umoi\jQbQ./\^^
mi blagodati koju si mi ukazao...") (El-Kasas,17) Njegove su rijeci: "...Svojom
moci...", Ij, trazim od Tebe da mi das moc da mogu to uraditi. Postoji mogucnost da
znacenje bude takvo da mi Ti toodredis, apododredbomsemislinaolaksanje.'^
Prema tome, to znaci; Trazim od Tebe dobro u onome sto sam naumio", a pod
dobrom se podrazumijeva sve ono cija korist je veca od stete.'*^ 'Tj, molim Te da me
uputis ka dobru u onome sto hocu zbog toga sto Tiznas.'"^^ "Njegove rijeci: "... a
zatim neka kaze: 'Aliahu. ja trazim za sebe sto je dobro, sTvojimznanjem...'"Jj.,
trazim od Tebe uputu ka onome sto jenajboljezatostoTiznasucemujeuistinu
korist, a ja to ne znam.^^ Mubarekfori, da mu se Allah Uzvisenismiluje,veli:"...i
molim Te da mi das Svojom moci...", tj. trazim od Tebe da mi das moc da to uradim.
"...i molim Te da mi das odTvojevelike blagodati!", tj. da mi specificiras ono sto je
dobro, da mi ga objasnis, da mi ga propises, da mi das moc da ga mogu uraditi/^
".../ molim Te da mi das od Tvoje veiilce blagodati!"
"...\ molim Te", tj. trazim to zbog Tvoje velike blagodarnosti, ne zbog toga sto ja to
zasluzujem, niti zbog toga sto je to Tvoja obaveza.'"*^
Imam Taberi, da mu se Allah Uzviseni smiluje, komentarisuci Njegove rijeci "...a
u Allaha je blagodat najveca", veli: "To je. uislinu, obavijeslod Allaha, neka je On
hvaljen, da svako dobro koje postignu robovi Njegovi upogleduvjereidunjaluka
jeste u osnovi od Njega, to je vid Njegove blagodarnosti prema njima, bez obzira da li
su to oni kod Njega zasluzili'"*^ "Njegove rijeci: '..J molim Te da mi das od Tvoje
velike blagodati'" (znace) da je svako davanje od Gospodara blagodat jerniko kod
Njega nema neko pravo u pogledu neke blagodati ilibilocega. Sve sto daje vid je
blagodati koju On od Sebe daje. S nase strane ne postoji za to protuvrijednost, kako
u prosiosti tako i u buducnosti. Prema tome, ako nekoga potpomogne u zahvaljivanju
■^^Fethul-BariJ 1/189.
^'^ Umdetul-kari serhu Sahihil-Buhari. 6/241 .
45
Nesai, San&n, 5/80.
46
El-Menhelul- azbei-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/199.
'^''Tuhfetul-ahvezi, 2/604.
48
Nesai, Sunen, 5/80.
49
Dzami'ul-bejan fi te vili !-Kur an, 1/664.
ISTIHARA
21
I pohvali (Njemu). to je biagodat od Njega, ne u smislu da je hvala i pohvala Njemu
potrebna. I tako u nedogled.^^
T// zahta, sve mozei, a jo tie mogu! Ti sve znas, a ja ne znam, i Ti si
poznavalac tajni!'
Ibn-Hadzer^ da mu se Allah Uzviseni smiluje, veil; "(Ovim rijecima) ukazuje se na
to da je savrseno znanje i mocjedinokodAilahaJedinog icovjekne posjedujeod
toga nista osim onoga sto mu je Allah odredio." Izgleda kao da je rekao: "Gospodaru,
Ti posjedujes moc prije negoii meni das moc. posjedujes jekada jemenidajesi
nakonstomijedas."'^
Ali el-Kari\ da mus9 Allah UzvV^Qn\sm\\u\e,ye\\:\..i/9enf9'M3mu/-^^^^
Ti si poznavalac tajni !") Ovo je u smislu (iskazivanja) zadovoljstva i!i pak vid pruzanja
dokaza. 1j. TI savrseno znas ono sto Ijudi ne znaju, Ti znas ono sto je tajna i sto je
skriveno, uz ono sto je prisutno i vidljivo na dunjaluku i ahiretu. Ove su rijeci opsirna
dopuna i upotpunjavanje u kojima se potvrduje ono sto imjeprethodilo. Dovaje
mjesto prigodno za tako nesto jer se prenosi da Allah Uzviseni voli one koji ustrajno
dovu uce. Mozda je mudrost u redosljedu iskazana time sto sg znanje stavilo na prvo
mjesto, ukazivanjem na njegovu sveopcost. a stavljanjem moci iz toga da ona vise
pogoduje i potrebna je za ispunjenje trazenog. a sto se ogleda u davanju moci da se
ucini ono sto je najbolje, s tim stojezavrsioislicanjem znanjarecenicom"...i Tisi
poznavalac tajni", a nije rekao "Ti si Svemocan."^^
"Allahumme in kunte talem" "Allahu, ako je..."
(Doslovan prevod izraza "in kunte ta'lem"\e$\^ "ako znas") Sindi, da mu se Allah
Uzviseni smiluje, veli; "Neodlucnost u ovim rijecima odnosl se na to da covjek ne zna
ono na sto se odnosi znanje Njega Uzvisenog, jer nemoguce je da to ne zna Onaj
Koji je Sveznajuci i o svemu Obavjesteni. To je vidljivo literarno znacenje."^^ Sejh
Muhammed es-Subki, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Allahu, ova stvar mi je
nejasna, pa ako je ona u tvome znanju,.., tj. akojeupoTvomeznanjuovastvar
^° ■Umdetui-kari serhu Sahihi l-Buhari. 6/242.
^^ Fethul-BariJI/190.
^^Mirkatui-mefatih, 3/207.
^^Nesai, Sun en, 5m.
22
ISTiHARA
kojom zelim dobro za mene... Prema tome, sumnja i neodlucnost odnose se na ono
za sto je znanje vezano, a ne na samo znanje."^"^
'\,.ovaj posao...'
Ibn-Hadzer da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Kontekst ukazuje da treba taj
posao navesti, a postoji mogucnost da se zadovoiji time sto ce ga zamisliti u mislima
kod ucenja dove. Po prvom, njegovo ce navodenje biti nakon dove, a po drugom,
recenica je priloska i pretpostavljeno znacenjeglasi:"...paneka ucidovu navodeci
svoju potrebu."^^
Sejh All el-Kari, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "I spomenut ce svoju
potrebu, tj. kod njegovih rijeci: "...ovaj posao". Tibi veli (da su rijeci): "...i spomenut ce
svoju potrebu", stanje vrsiocaradnjeglagola(imperativa) "/6'//y^M"(nekakaze),tj,
neka to kaze imenom, ili je tovezanoza/ZybMusmisluinterpretacije, jerjeto, tj.
(rijec) jusemma, u znacenju imperativa..." U tome se s njim slaze i Ibn-Hadzer. Taj je
stav zasnovan na pretpostavci da su to Vjerovjesnikove rijeci, a nije tako. Protivtoga
svjedoce original! u kojima se to ne nalazi. Isto tako, nije obavezan uvjet da se
islakne potreba i osoba specificira ime le da seto kaze naglas, nego je dovoljno da
osobi bude jasna namjera i da to drzi u sebi, a Allah najbolje poznaje sve tajne.^^
\.,korhtan za mene, moju vjeru..,'
Poceo je traziti prvo ono sto je korisno za vjeru jer je ona nesto sto je najvrednije
za onog ko dovu cini, jer ako mu se u torn pogledu ostvari dobro, to je ono sto se
trazi, a ako ce to odvesti u zio u pogledu vjere, onda nema dobra u cinjenu te stvari.
Njegove rijeci: "...koristan za mene, moju vjeru..." znace da se to dobro ocftuje u
mojoj vjeri. Hsjrun {dobro) jesle u nominativu i ono je /^^Z^^rlpredikat) (cestice) enne.
U jednoj manuskripti stoji /?5y/'^/7U akuzativu kao predikaty^^z//7^koje je izostavljeno,
tj, ako jo u Tvome znanju da je ovaj posao (j'ekunu haj'ren /^dobar za mene.^^
54
El-Menhelul- azb et-mevrudserhu Suneni Ebi-Davud. 7/199.
^^Fethul-Bari, 11/190.
^^Merkatul-mefatih, 3/208.
57
El-Menhelul- azb el-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/200.
ISTIHARA
23
".i/Vot../'
Njegove rijeci: '^me'asr, tj. hajatii^'m] zivot"). Postoji mogucnost da se sa rijecju
me'as misli na el-me'is9[i\yo\r\o izdrzavanje, sredslva za zivol) od cega covjek zivi,
kao sto je npr. trgovina. To podrzava ono sto stoji u predanju Ibn-Mesuda, u nekim
njegovim verzijama Rod Taberanija u El-Evsatu. ("...mojuvjerui mojdunjaluk")i u
hadisu Ebu-Ejjuba; "...u mome dunjaluku i ahiretu..."^^
\J svrsetak (ahitety Hi je rekao: "...u mojoj bliskoj I dalckoj
buducnostr
Njegovim rijecima: "i svrsetak" misli se na ahiret. Pretna tome, tojepotvrda
onome slo mu prethodi."^^Sejh All el-Kari, da muse Allah UzvisenismiluJG, VGli(da
su rijeci): "...i svrsetak (ahiret)" (ili je rekao; "u mojoj bliskoj i dalekoj buducnosti")
apozicija za njegove rijeci "...moju vjeru." Dzezeri jeuMfeM-^z/^/7Z/r9kao: "£^(111)
na oba mjesta ukazuje na izbor" tj, ti imas izbor; ako hoces mozes kazati; "U mojoj
bliskoj i dalekoj buducnosti", ili: "moj zivot i svrsetak (ahiret). " Tibi veli: "Vidijivo zna-
cenje ukazuje na to da je on sumnjao da li je Poslanik, s.a^v.s, rekao: '...i svrsetak' ili
je rekao '...u mojoj bliskoj i dalekoj buducnosti.' Tom misljenju su se mnogi
priklonili."^^ "Bliska buducnost obuhvata ono sto se odnosi na vjeru i na dunjaluk, a
daleka buducnost obuhvata to oboje I jos uz to svrsetak (ahiret)"^^
Sejh All el-Kari, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "...ili je rekao", tj.
Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je to umjesto onog sto je prethodno spomenuto, ili je pak
onaj koji klanja/5//Z'^r//rekao to umjesto prethodno spomenutog: \,m mojoj bliskoj
i dalekoj buducnosti" Ev (ili) u prvom znacenju znaci sumnju, a u drugom ukazuje
na izbor. U svakom slucaju ta znacenja se ne mogu pomiriti, kako su neki rekli.
Ukoliko bi se ona i pomirila tako sto bi kale (rekao je) bilo izostavljeno u smislu da to
bude vid potvrdivanja, za to nema smetnje. Znaj da u onom sto se prenosi u drugim
hadisima o istihari navodi se samo ovo prvo,^^
Ajni, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Njegove rijeci: Ti si poznavalactajni'
znace : 'Jatrazim ono sto je u buducnosti, a sto ne poznaje niko osim Tebe, pa mi od
CO
El-Menhelul- azb el-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/200.
^^ El-Menhelul- azb el-mevrud serhu Suneni Ebi-Davud, 7/200.
^°Merkatul-mefatih, 3/207.
^^Merkatul-mefatih, 3/207.
^^Merkatul-mefatih, 3/208.
24
ISTIHARA
toga daj nesto sto Ti znas da je dobro za mene, za moju vjeru i zivot. za moju biisku i
daleku buducnost.'" Ovdje su spomenuta cetiri dijeia:
• dobro za njegovu vjeru^ ne za dunjaluk;
• dobro koje je posebno za dunjaluk i ne pokazuje se u njegovoj vjeri;
• dobro koje mu se desi u bliskoj buducnsti. dakle na dunjaluku, a ciju ce
dobrotu dozivjeti inaahiretu:
• dobro na ahiretu, a ono je najbolje.
Medutim, ukoliko se postignesvecetvero, to je najbolje iloje ono za sto covjek
treba pitati i moliti svoga Gospodara. Vjerovjesnik je, s.a.v.s, izmedu ostalih dova
ucio i ovu: "Allahu, poboljsaj mi i unaprijedi moju vjeru ukojojjezastitaikrepost
moja, poboljsaj mi i unaprijedi moj dunjaluk na kojem zivim, poboljsaj i unaprijedi moj
ahiret na koji se vracam. Ucini da ovaj zivot bude povecavanje svakog dobra za
mene, a smrt odmor od svakog zla. Ti si svemocan."^^
"Ti mi ga odredi (propisi) i olaksaj"
Sejh A(i el-Kari, da mu se Allah Uzvisenismiluje, veli: "NjegoverijeciTi miga
odredi"\ tj. Ti mi ga predodredi. Kaze se kaddertus-sefe ukaddiruhu dammom\
kesrom. To je e^A/W/Alpredestinacija). Sihabuddin ei-Karrafi u knjizi £/7i/^/'^/--^^r^^
veli; "Ocito je da et-takdir Q^f^\Q znaci et-tejsir {o\dklm\e], te prema tomeglasi;
'...oiaksaj mi ga."*^^ 'Takdurhu Hz.dammomx\z.i\^mdaf^\i^kesromS\-^<^\^\<^^
da bude u mojoj moci ill kaddlrhulL tj. oiaksaj mi ga. Prema tome to je metafora za
olaksanjG i nije usuprotnostiscinjenicomdajepredestinacijapraiskonska f'<9Z6'/^7'^^
Mejrek veli: '^'fakdirhu li' preneseno je dammom na slovu dal\ sa kesrom i znaci:
'Ucini ga u mojoj moci', take dasunjegoverijeci(i/^/b55/A^z///^trazenjeolaksanja
nakon sto \q date da bude u moci. Receno je i da et-takdirzwrn et-te/sfhdko da ve
jessirhu je alf tefs/ri/J {veimn\e rijeci u smislu komentara").^^ Njegovo trazenje
blagodarnosti (bericeta) jest ocito,, jer nemauopskrbiili posiunikakva dobra akou
njima nema bericeta. ibn-Teimije. da mu se Allah Uzviseni smiluje. veli: "Kad se
ukaze covjeku (zeija) da nesto (uradi), nekaupogledu toga zamoliAllaha, dz.s, da
mu da ono sto je dobro klanjajuci istihara-namaz kojem nas je poducio ucitelj svakog
dobra (Muhammed, s.a.v.s.), jer, zaista, njemu je bericet koji se ne moze spoznajom
^^ Umdetui-kari serhu Sahihil-Buhari. 6/242.
Umdetul-kari serhu Sahihil-Buhari, 6/242.
^^Nesai, Sunen. 5/81.
Avnul-Ma bud serhu Suneni Ebi-Davud, 4/292.
ISTIHARA
25
obu-hvatiti^ zatim neka izvrsi (odiog poslajonostojeustanjui nekaneradidrugo.
ako njemu u pogledu toga postoji neka serijatska zabrana."^'
...0 zatim mi daj bericet (blagodat) u njemu
M
"a zatim mi daj bericet (blagodat) u njemu", tj. uvecaj dobro i bericet u onome sto
si mi omogucio i olaksao. Ocigledno je da (veznik) summe {z^i:\rr\) jestg za redosligd.
Ibn-Hadzer veli; "Mudrost u (upotrebi) 'summe' jeste u tome sto do ispunjenja molbe
uglavnom dolazi nakon sto prode odredeno vrijeme..." To je izuzetno daleko, jer kad
ne bi bila popracena bericetom, od prvog trenutka, to bi bilo siabo. Da, pojava
bericeta moze doci kasnije. mada senatonemisli. Kadabisenpr prihvatilodaje
ispravno ono sto jekazaonaglas, touosnovinebiodgovaralosmisiuiduhuupuci-
vanja molbe i dove.^^
"Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega"
Ajni, da mu se Aliah Uzviseni smiluje, veli: "Njegove rijeci 'Ti ga od mene otkloni i
udalji me od njega' znace: nemoj moje misli i trazenje vezati za njega." IMeki pobozni
Ijudi ucili su i ovu dovu: "Allahu, ne dopusti da se moje tijelo umara trazeci ono sto mi
nije propisano." Neki su rekli da ovo znaci trazenje onog sto je potpunije i otklanjanje
onog u cemu nema dobrote. On se nije zadovoljio trazeci da jedno od toga otkloni od
njega, jer mozda Allah otkloni Svoje dobro od onog ko Ga istiharom moli time sto
prekine to od Njega traziti, a tu stvar, u kojoj nema dobra, on trazi i mozda postigne.
Isto tako, mozda Allah otkloni tu stvar od onoga ko Ga moli istiharom, ali srce njego-
vo ne otkloni od toga, negoonoostanedatotraziizeli gaoslvariti, takodamuse
dusa ne smiruje. Prema tome, kada otkloni svako od njih od drugoga to je savrsenije
i potpunije.^^ Sejh Ali el-Kari, da muse Allah Uzviseni smiluje, veli: ".. J udalji me od
njega". tj. razdaljinom izmedu mene i njega, uskracivanjem mod tako da ga ne mogu
uraditi i stavljanjem prepreka i poteskocanatom putu. Ibnul-memlekza (rijeci) "...i
udalji me od njega" veli: 'To jepotvrdanjegovih rijeci '...tigaod mene otkloni" jer to
ne biva od njega otklonjeno, a da u isto vnjeme i on od njega ne bude udaljen.
Moguce je da njegove rijeci "...ti ga od mene otkloni" znace: "Nemoj me uciniti
^^ Ibn-Tejmijje, E!-Vasiijje es-sugra.
^^Wirkatul-mefatih, 4/208.
°^ Umdetul-kari serhu Sahlhil-Buhari. 6/242.
26
ISTIHARA
mocnim da ga uradim", anjegoverijeci "...iudalji meodnjega"znace: "Udaijimoje
misli tako da to ne bude uzrokom moje brige i razmisljanja, a Allah najbolje zna."^°
Sejh All el-Kari, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veil: "Znak neprihvatanja jeste
da covjeka od neceg udaiji, kako eksplictno sloji u hadisu. Ovo nije opovrgao niko od
uleme, a znakovi su udaljavanja da njegovo srce, nakon sto stvar bude od njega
udaljena, ne oslane zanju vezano. Natohadiseksplicitnoukazuje: "Tigaod mene
otkloni i udaiji me od njega"^^ Ibnu-Kajjim, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veil:
"Njegove rijeci: Ti ga od mene otkloni i udaiji me od njega' znace da On Uzviseni
udaljava Svoga roba od cinjenjaonogaucemucovjekimaizbor, kadaOnhoceda
ga od toga udaiji, kao sto je Uzviseni rekao u pogledu Jusufa es-Siddika, a.s: '...tako
b, da odvratimo od njega izdajstvo i blud.' Odvracanje izdajstvai bluda ustvarije
odvracanje srca da bude prema njima naklonjeno. Tako su ona od njega odvracena
time sto je otklonjeno ono sto ih izaziva."^^
ff
..,/ odredi (propisi) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo
ft
Tj. olaksaj mi ga i daj mi moc da ga mogu uraditi "...ma gdje se ono nalazilo, tj-
dobro u bilo kom vremenu i prostoru.^^
"...iot/m mi daj da s njim budem zadovoljanr
",..zatim mi daj da 5 njim li«ide/nzodovo//o/i/",tj. ucini me das tim budem
zadovoljan."'''* Rijec "r3c/c//n/"("uc\n\ me zadovoljnim") dolazi od rijeci "et-tercffje",a\o
je cinjenje covjeka zadovoljnim. "Erdajte" i "reddajte" s tesd/dom zmc9 "s tim", tj, s
dobrim. U predanju kod Nesaijastoji:".../?/A'5^5/fe''("...Tvojomodredbom"). Ibnul-
melek veli; "Ucini me zadovoljnim dobrom koje si mi odredio, jer moze se desiti da
mu odredi ono sto je dobro za njega, a ontovidi kao zlo."^^Ajni, da mu se Allah
Uzviseni smiiuje, veli ".../ odredi (propisi) mi dobro, ma gdje se ono nalazilo,
ztAlm mi daj </o i ity/m budem zodovo//on/"j to je zbog toga sto kada mu odredl
dobro, a on s tim nije zadovoljan, bitcemuzivotzamucenigrjesanzbognjegova
nezadovolj5tva onim sto mu je Allah propisao, uprkos tome sto je to dobro za njega,
^^Mirkatui-mefatih, 3/208.
^^ EI-Mevsuael-fikhijje, 3/247.
^^Sifaul-a!il,slr. 38.
^^Mirkatul-mefatih, 3/208.
Nesai, Sunen, 5/81.
^^ Avnui-Ma bud serhu Suneni Ebi-Davud, 4/293.
ISTIHARA
27
Zado-voljstvo je smirenost duse u pogledu kadaa\ kadera!^ Sejh Ali el-Kari, da mu
se Allah Uzviseni smiluje. veli; "Zadovoljstvo odredbom predstavija najveca vrata ka
Allahu i ona se naiaze na stanislima onih koji putuju (ka Njemu), odiikovana najuzvi-
senijim mjestom. Tu je i klanjanje istihare\'^\ je ona uzrok zadovoljstva, i cini se prije
nego sto se odredba izvrsi." Tibi, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Tj, zadovolj-
stvo Allahovom odredbom, atojenapustanjesrdzbeucemuseogledavidnjegove
srece. On je to ucinio znakom srece Njegova roba iz dva razloga: 1) da se on posveti
ibadetu. jer ako nije zadovoljan odredbom bit cestalnou brigama, zaokupljenmisli-
ma dogadajima koji sedesavajuigovoritcezastojetobilotako. anijebilotakoi
tako; 2) da ne budeizlozen Allahovoj, dz.s^srdzbizbogtogastoontoistojeodre-
deno) mrzi. Ta mrznja covjekova ogleda se u tome da covjek spominj© ono sio Allah
njemu nije odredio i za sta on nije siguran da li je dobro Hi lose i da kaze da mu je to
bolje i prece za njega."^^ Mozda je prilika da ukratko prenesem sta je Ibn-kajjim, da
mu se Allah Uzviseni smiluje, rekao u '' Medaridzis-salikinu" govoreci o stupnju
zadovoljstva^^: "Neki pobozni Ijudi govorili su: 'Zadovoljsto znaci da ostavis izbor i da
srce bude zadovoljno s onim sto je propisano, i da se ne oslonis na svcje planiranj^,
sve dok Allah ne presudi za ili protiv toga". Receno je da je zadovoljan onaj ko se ne
kaje za onim sto ga je mimoislo od imetkaizatimnetuguje. Neka Allah nagradi
onoga koji je rekao:
"Covjek je ziovoljan, a Qospodar je Onaj Koji odreduje,
vrijeme se krece, a nafaka je podijeljena.
Svako dobro je u onome sto je nas Gospodar odabrao,
a u izboru necijem mime Njega je pokuda i nesreca."
Omer bin el-Hattab, r.a, veli: "Nije me briga u kakvom stanju osvanuo i omrknuo,
bilo u teskoci ili udobnosti." OnjejednomphlikomsvojojsupruziAtiki, sestriSeida
bin Zejda, rekao, a bio se na nju naijutio: "Tako mi Altaha, zio cu ti uraditi!" Ona mu je
odgovorila: "Mozes li me odvratiti od islama, nakon sto me Allah uputio?" "Ne mogu",
odgovori on. Na to ona rece: "Cime mi onda mozes nauditi?!"Zeli reel da je ona
zadovoljna s onim sto je odredeno i da joj nikako ne moze na bilo koji nacin zio uciniti
osim ako bi je odvratio od islama, a on to nije u stanju.
^^ Umdetui-kari serhu Sahihil-Buhari, 6/242.
^^Mirkatul-mefatih, 10/56.
^^ Preneseno iz knjige "Wedaridzus-salikine bejne manazili ijjake na budu ve ijjake neste in",
2/180-235.
28
iSTIHARA
Zadovoljstvo je najvisi stupanjoslanjanjai^tei/^M^/^/Onaikojecvrstuoslanja-
nju na Allaha, dz.s, (ievekkulu), povjeravanju i predanju (Njemu) taj ce postici
zadovoljstvo i to je sigurno. Medutim, zbog uzvisenosti zadovoljstva i cinjenice da mu
se vecina ne odaziva. kao i teskoci da se ono postigne. Allah ga svojim stvorenjima
nije ucinio obaveznim, iz milosli prema njima i da bi im olaksao. Medutim, On ih je na
to podstakao, i pohvalio one koji ga ostvare i obavijestio ih da im je nagrada Njegovo
zadovoljstvo s njima, a ono je vece i uzvisenije od Dzenneta i svega sto je u njima.
Jahja bin Muazu je upitan: "Kada covjek postize stupanj zadovoljstva?"
Odgovorio je: "Kada svoju dusu uspostavi na cetiri principa u pogledu njegova
odnosa prema svome Gospodaru, pa kaze: 'Ako mi dadnes, prihvatit cu, a ako mj ne
dadnes, bit cu zadovoljan. Ako me ostavis, ja cu Te obozavati, a ako me pozoves, ja
cuTiseodazvati.'"
Nije uvjet za postizanje zadovoljstva za covjeka da ne osjeca bol i teskocu, nego
da se ne suprotstavija odredbi J da je ne mrzi. Zbog toga su neki bill u nedoumici u
pogledu zadovoljstva s onim sto se ne voli, istakli su svoje primjedbe i rekli: "To nije
u skladu s prirodom, nego se radi o strpljenju, jer, u suprotnom, kako se moze spojiti
zadovoljstvo sa antipatijom kad su oni jedno drugome kontradiktomi". ispravno je
reel da medu njima nema kontradiktornosti i iskljucivanja te da postojanje osjecaja
bola i antipatije prema necemu ne Iskljucuje zadovoljstvo, kao sto je npr.
zadovoljstvo bolesnika da pije lijek koji mu je odvratan, zadovoljstvo postaca
bolovima od gladi i zedi u danu zestoke vrucine i zadovoljstvo mudzahida onim sto
ga zadesi u borbi na Allahovom putu u vidu rana i bola. Husejn bin Ali, r.a, rekao je;
"Ko se osloni na dobrotu Allahova izbora nece pozeljeti nista drugo osim onoga sto
muje Allah odabrao."
Omer bin el-Hattab, r.a, napisao je Ebu-Musau, r.a: "Svako je dobro u zado-
voljstvu, pa ako mozes bill zadovoljan, budi, a ako ne mozes, onda se strpi."
Kada se u srce useli radost imana, kada se okite njegovi osjecaji sustinom
uvjerenja i ozive duhom Objave, kada se njegova priroda nivelira, kada se dusa koja
je naKionjena ziu preivon u smirenu, zadovoljnu i skrusenu, kada prihvati Allahove
propise otvorena i predana srca, lada je osobapotpunozadovoljnatomvjerskom
odredbom i nju voli Allah i Njegov Poslanik. Zadovoljstvo kosmickim odredenjem koje
se podudara sa zeljom, voljom i zadovoljstvom covjekovim u pogledu zdravija,
bogastva nuzna je stvar koju iziskuje priroda, jer odgovara covjeku, jer to covjek voli.
Prema tome u zadovoljstvu tim nema ubudijeta (obozavanja), nego se ubudijet
ogleda u tome da na to bude uzvraceno zahvalnoscu \ priznanjem blagodarnosti, te
koristenje te blagodati na ispravan nacin, onako kako to Allah, dz.s, voli dase
ISTIHARA
29
Njegove blagodati koriste i da se Onome Ko je te blagodati dao ne izrazava
nepokornost, te da covjekvidi svoju manjkavost u svemu tome.
Zadovoljstvo kosmickom odredbom koja se odvija suprotno onome sto covjek zeli
i volL onako kako mu ne odgovara, a nije u domenu njegova izbora. spada u
pozeljna djela [mustehabe). To su stupnjevi vjernika.
Neki iz prvih generacija rekli su: "Kadabimimakazamasjeklimeso. bilobimi
draze negoli da se suprosta\^im necemu sto je Allah odredio govoreci: 'Eh. da to nije
odredio.'"
Definicija istihara-namaza
Jezicka: trazenje izbora u pogledu necega. Kaze se: "Trazi da ti Allah odabero i
On ce ti odabrati." U hadisu stoji; "AllahovPoslanik, s.a.v.s^ poducavao nasjeda
obavljamo istihara-namaz u svakoj prilici..."^®
Terminoloska definicija: trazenje odabira, tj, usmjeravanje interesovanja k
onome sto je odabrano i prece kod Allahaklanjanjem namazaiucenjemdoveza
istiharu."^° Istihara koja se spominje u sunnetu jeste obracanje Allahui trazenje
spasa kod Njega namazom I dovom da od osobe koja klanja istiharu otkloni
neodlucnost i uputi je k onome u cemu je kortst, a oko cega se dokazi sukobljavaju,
lako da joj nije jasno da lijedobroupristupanjuiizvrsavanjutogaili utomedato
ostavi, pa kada joj Allah otvori srce ka necemu, ona tome pristupi,^^
Znacaj istihara-namaza
Toliko je istihara-namaz dostigia znacaj u zivotu i tolika joj je paznja ukazivana da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s, svoje ashabe poducavao istihara-namazu kao sto ih je podu-
cavao Kur'anu. Ugledni ashab Dzabir bin Abdullah veli:"AllahovPoslanik,s.a.v.s,
poducavao nas je istihara-namazu kao sto nasje poducavao nekoj suri izKur'ana."
Neki su ucenjaci kazali: "Ne treba niko da pristupiti nekoj dunjaluckoj stvan dok ne
zamoli Allaha, dz.s, za ono sto je najbolje za njega tako sto ce kianjati dva rekata
istihara-namaza."^^
Mahmud El-Verrakveli;
"Osloni se na Milostivog u svakoj potrebi
^^Lisanul" arab, 5/351.
^°EI-Mevsuael-fikhijja 3/241.
^^ TefsiruI-MeragU-5-6/384.
^^KurtubL El-Dzamiliahkamil-Kuran, 13/318.
30
ISTIHARA
koju zeiis, jer Allah, uistinu odreduje i propisuje.
Kada Vlasnik Arsa Svome robu nesto htjedne,
zadesit ce ga i tu covjek nema sta birati.
Covjek moze propasti ondje gdje se cuvao,
a biti spasen, Allahovom dobrotom, od onoga za cim nije hajao."
Drugi je rekao:
"Covjek je ziovoljan, a Gospodar je Onaj Koji odreduje,
vrijeme se krece, a nafaka je podijeljena.
Svako dobro je u onome sto je nas Gospodar odabrao,
a u izboru necijem mimo Njega je pokuda i nesreca."^^
Zasto je propisana istihara-namaz?
Ljudi su u dzahilijetu trazill od kipova i bogova, koje su obozavali mimo Allaha, da
im odaberu ono sto je za njih dobro. Odiazili su vracarima i astrolozima da im bace
slrijeiice. Vjerovali su da im njihove strijelice otkrivaju posljedice koje ce nastupiti
nakon nekoga djela koji suodlucilicinitiiliokokojegserazilaze. Islam jedosaoi to
zabranio. Uzviseni Allah veli; "Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono sto
je zaklano u necije drugo, a ne u Ailahovo ime, i sto je udavljeno i ubijeno; i sto je
strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ill od zvijeri naceto, osim ako ste ga preklali, i sto je
na zrtvenicima zrtvovano, i zabranjuje vam se gatanje strijelicama. To je porok." (El-
Maida, 3.)
Imam Taberi, tumaceci Njegove rijeci "...i zabranjuje vam se gatanje strjelicama",
kaze: "Da putem strjelica trazite spoznaju onoga sto vam je odredeno Hi nije
odredeno". Istakseme" je dosio na (oblik) ''i'stef'ale"o6 rijeci "sf-kasem". (Kaze se)
'' kasemer-rizka vel-hadzat [\zi^\^\\^ je nafaku i potrebe). Naimejjudlu dzahilijetu
imali su obicaj da kada bi neko od njih htio ici na put, borbui tome slicno, Izvuku
kidah, a to su strjelice. Na nekim od tih strjelica bilo je napisano: "Moj gospodar mi je
zabranio", a na drugima jepisalo: "Moj gospodar mi je naredio." Ukolikobi izvukao
strjelicu na kojoj je pisalo; "Moj gospodar mi je naredio", ucinio bi ono sto je naumio,
bilo da se radi o putovanju, ratnom pohodu, zenidbi itd. Ukoliko pak izvuce onu na
kojoj pise: "Moj gospodar mi je zabranio", odustao bi i suzdrzao se od namjere. Zbog
toga je receno: "...i zabranjuje vam se gatanje strjelicama", jer tim cinom oni kao da
su trazili od strjelica da im daju nafaku. "^^
on
Kurtubi, El-Dzami li ahkamil-Kur an, 13/318.
84
Dzami'ui-bejan an te vili ajil-Kur an, 5/1 01 .
iSTIHARA
31
Ibn-Kesir \^eli: "Jednina od ' e/-ez/am' jeste 'zulem'. Slovo '75/'' moze biti i sa
fethom pa se kaze 'zelem'. Arapi su se time koristili u vrijeme dzahilijeta, a radi se
tri strjelice. Na jednoj je pisalo: "Uradi'\ na drugoj: "Ne radi", atrecaje bila prazna i
na njoj nije pisalo nista. Kada izvuce strijelicu na kojoj je pisala naredba, tada pnstupi
torn poslu, a ako izvuce onu sa zabranom taj posao ce ostavitl a ako izvuce onu na
kojoj nema nista, tada ponavija izvlacenje. ?^\\Qb^ e/-istiksam' izvedena je od 'talebul-
kasem[. trazenja od strjelica da one izvrse podjelu. Tako je objasnio Ebu-Dsa'fer bin
Dzerir. Ibn-Abbas je rijecima "...i zabranjuje vam se gatanje strjelicama" rekao: "El-
'Ezlam\Bsw strjelice pomocu kojt su trazili da se nesto odredi ipodijeli", Istose
prenosi od Mudzahida, Ibrahima Nehaija, Hasana Basrija i Mukatila bin Hajjana.
Muhammed bin Ishak i drugi navode: "Najveci kip kod plemena Kurgjs zvao ee Hubei
i bio je postavljen na bunaru, unutar Kabe. U njega su se ostavljali pokloni za Kabu 1
pohranjivala imovina koja joj je pripadala. Kod njega je bilo sedam strjelica na kojima
je pisalo ono cemu su se oni parnicili, a sto im nije bilo jasno. Ono sto bi im izaslo
na strjelici to bi radili i od toga ne bi odstupali. Zabiijezenojeu5^/7/fey/7^daje
Vjerovjesnik, s.a.v.s, posto je usao u Kabu, nasaoslike Ibrahima ilsmailaucijim
rukama su bile strjelice. Rekao je: "Allah ih unistioi Oni su znali da oni strjelicama
nisu nikad trazili podjelu necega."^^
"..,/ zabranjuje vam se gatanje sttjelicama", tj. zabranjuje vam se da pomocu
strjelica trazite spoznaju onoga sto vam je podijeljeno na nacin kako su to Arapi radili
u vrijeme dzahilijeta. Mudrost zabranegatanja strjelicama jesleu tome sto je to vid
praznovjerja, fantazije i varke na koje se ne oslanja niko osim onaj ko je siabog
razuma, koji radi bez dokaza i razboritosti, koji ostavija poslove prepustajuci sebe da
bude kao igracka u rukama vracara i gatara. Optimistican je ili pesimistican na
osnovu necega u cemu nema ni optimizma ni pesimizma. Zbog toga je vjera razuma
i razboritosti to negirala i odbacila, kao sto je negirala vjerovanje udobreilose
predznake, vracanje, proricanje buducnosti i druga dzahilijetska praznovjerja. Ukoliko
misle na Uzvisenog Allaha na osnovu onoga sto je napisano (na strjelici): "Moj
gospodar mi je naredio", time Uzvisenog Allaha lazno optuzuju, a ako misle na kipa,
onda je to neznanje i sirk jer traze spoznaju buducnosti, a znanje je buducnosti Allah
samozaSebezadrzao."^^
Ibn-Dzerir, da mu se Allah Uzviseni smiluje, komentarisuci rijeci; \.J zabranjuje
vant se gatanje strjelicama', u svomtefsiruveli da su ^/-g'z/^/T? strjelice koje su u
dzahilijetu kod sebe imali vracari. Kada bi covjek htio ici na put, zeniti se ili nesto
^^ Ibn-Kesir, Tefsirul-Kur anil-azim, 3/20-21 .
^^Tefsirul-Meragi, 4-5-6/382.
32
ISTiHARA
raditi, otisao bi vracaru. nesto mu platio i on bi mu izvlacio strijelice. Ukoliko bi
izvukao strjelicu na kojoj je bilo nesto sto voli^ on bi mu naredio da taj posao radi, a
ako bi izvukao nesto sto ne vo\\, zabranio bi mu. Primjer za to imamo u slucaju kad je
Abdul-Muttalib dao da se bace strjelice u pogledu vode Zemzem (koju je on
pronasao i otkopao), te u slucaju (kad jetrebaoizvrsitizavjetizrtvovatisvogasina)
Abdullaha (pa ga je bacanjem strjelica zamijenio zastotinudevakojejezrtvovao
umjesto njega). Allah je to sveovom ummetu zamijenio sisliharom. Sejh Velijjullah
u knjizi Hudzdzetullahil-baliga [2A^) veli: '"Ljudi su udzahiiijetu. kadaimseukaze
potreba za odiaskom na put, zenidbu ill trgovinu, trazili da im u tome presude
strjelice, pa je to Vjerovjesnik. s.a.v.s.zabraniojerto nema ulemeljenjanegojeto
pusta slucajnost. Osim toga, to je laz na Allaha. jer su na strjelicama napisali: "Moj
gospodar mi je naredio" i "Moj gospodar mi je zabranio." To im je nadomjesteno
istihara-namazom."^^
Propisanost istihara-namaza
Ulema se slozila da je istihara-namaz sunnet. Ibn-Hadzer. da mu se Allah
Uzviseni smiluje. veli; Iz Poslanikovih, s.a.v.s, rijec; '...mimo farza\ moze se
razumjeti da istihara-namaz nije farz. Nas sejh u komentaru na Tirmizija veli: "Nisam
vidio da je iko rekao da je istihara-namaz strogaduznost."^' To da istihara-namaz
nije stroga obaveza razumije se iz hadisa koji govori da nema obaveze klanjati vise
od pet namaza; "Jesam li duzan klanjati jos nesto mimo njih?" "Nisi, osim da klanjas
dobrovoljni namaz (nafilu)"^° Istihara-namaz jeste pozeljan (mustehab) u svim
stvarima. kako o tomeeksplicitnogovoritekstovogvjerodostojnog hadisa. "'^^ Daje
istlhara propisana, postoji konsenzusmedumuslimanima.alinikood njih nije rekao
da je ona obavezna (vadzib)."^^ "Ulema se slozila da je istihara-n amaz sunnet."^^
87
Dzami ul-bejan ante viliajii-Kur an, 5/103.
^^Me arifus-sunen, 4/277.
89
Fethul-Bari. 11/189.
on
Felhul-Bari. 11/189.
Qi
FAFzAsAStr. 180.
92
Tashihud-du a, sir. 486.
no
EI-Mevsuael-fikhijje. 3/241.
ISTiHARA
33
Mudrost klanjanja istihara-namaza
Mudrost propisivanja istihara-namaza je u tome da se covjek povinuje Allahovoj,
dz.s, odredbi, da izide (iz domena oslanjanja na svoju) snagu i moc, da trazi utociste
samo kod Njega Uzvisenog, kako bi objedinio dobro ovoga i buduceg svijeta."^^
Ibnul-kajjim, da mu se Allah Uzviseni smiluje, u knjizi Sifa'ul-'alil "^^t "On
Uzviseni, kako je znan i mudar u izboru Svojih etvorenja i upucivanju na etranputicu
onih medu njima koje je na stranputicu uputio, On je isfo fako znan i mudar u
pogledu Svojih naredbi i propisa koji sadrze u sebi pohvalne zavrsetke i uzvisene
ciljeve. Uzviseni Allah veil: "Propisuje vam se borba, mada vamnijepovolji! Ne
volite nesto, a ono moze biti dobrozavas;nestovolite, aonoispadnezlopovas.
Allah zna, a vi ne znale." (El-Bekara, 216.) Uzviseni jeobjasnio da On znakakvo
dobro i korist za njih sadrzi ono sto im je naredio i da je dolicno da im to On odabere i
naredi. Oni to mozda ne vole ili zbog neznanja, ili zbog toga sto zbog svoje prirode to
ne vole. U pitanju je Njegovo znanje oposljedicamaNjegoveodredbe, stooni ne
znaju i Njegovo znanje u pogledu odabira Svojih stvorenja, a sto oni, takoder, ne
znaju. Ovaj ajet bodri na pridrzavanje Allahove odredbe, pa makar to bilo dusi tesko,
i na zadovoljstvo njegovom odredbom, pamakartoduse nevoljele, kakotostoji u
hadisu o istihara-namazu: "Allahu, ja trazim za sebe sto je dobro, s Tvojim znanjem, i
moiim Te da mi das Svojom moci i molim Te da mi das od Svoje velike biagodati! Tl,
zaista, sve mozes, a ja ne mogu! Ti sve znas, a ja ne znam, i Ti si poznavaiac tajni!
Allahu, ako je ovaj posao koristan za mene, moju vjeru, zivot, i svrsetak (ahiret) ( ili
je rekao: "...u mojoj bliskoj i dalekoj buducnosli"), Ti mi ga odredi (propisi) i olaksaj, a
zatim mi daj bericet (blagodat) u njemu. A ako je ovaj posao zio za mene, moju vjeru,
zivot, i svrsetak (ahiret), ( ili je rekao: "...u mojoj biiskoji dalekoj buducnosti"),Tiga
od mene otkloni i udaiji me od njega i odredi (propisi) mi dobro, ma gdje se ono
nalazilo, zatim mi daj da s njim budem zadovoljan."
Posto je covjeku potrebno znanje da bi radio ono sto je dobro i korisno za njega u
zivotu na dunjaluku i na buducem svijetu, posto mu je poirebna moc da bi to mogao
uraditi, I posto mu je potrebno da mu setajposaoolaksa, aonnistaodtogakod
sebe ne posjeduje, nego mu znanje biva dato od Onoga Koji je covjeka poducio
onome sto nije znao, njegova snaga i moc data mu je od Njega, pa ukoliko mu ne da
moc da to uradi, on ostaje nemocan, njemu olaksanje dolazi od Njega, pa ako ne
dode, bit ce mu tesko, pa makar imao moc da ga uradi. Vjerovjesnik, s.a.v.s, uputio
^''EI-Mevsuael-fikhijje. 3/242.
34
ISTIHARA
ga je ka cistom ibadeta a to je dobivanje najboljeg izbora od Onoga Koji zna kako ce
se poslovi zavrsiti i sve njihove detalje i koji su dobro, a koji zio. Trazenje je moci od
Njega, jer ako mu On ne da moc, on jenemocan. Trazenje Njegoveblagodarnosti
jeste od Njega i ako On njemu ne olaksa i ne pripremi, bit ce mu nemoguce to uraditi.
Pa ako On njemu to odabereSvojimznanjemi pomognegaSvojom moci i olaksa
mu Svojom blagodarnoscu, on i dalje ima potrebu da ga On drzi na tome i da mu da
ustrajnosi Svojim bencetom koji mu pruza. Bericet sadrzi opstojnost i razvoj. To je
dodatni die na ono sto mu je On omogucio i olaksao. Nakon sto sve to ucini, on ima
potrebu da ga (Allah) ucini da time bude zadovoljan, jer mozda mu On osigura nesto
sto on ne voli te ostane da to mrzi i tako se prema Allahu grijesi.
Abdullah bin Omer veli: "Covjekce, uist!nu,traziti (istihara-namazom)od Allaha
da mu odbere i On ce mu odabratL pacesecovjekrasrditi nasvogaGospodara.
Gledat ce u posljedice i grijesitise prema Njemu." Ahmed u ;Wi/5/7e'£7i/odSa'da bin
Ebu-Vekkasa prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao; "Vid srece covjekove jeste u
trazenju dobra putem istihare od Allaha, kao i u njegovom zadovoijstvu onim sto mu
j9 Allah odredio. Vid je covjekove nesrece u zapostavljanju trazenja dobra od Allaha
putem istihare kao i u mrznji prema onom sto mu je Uzviseni Allah odredio."
Ono sto je u covjekovoj moci okruzeno jesadvijestvari; 1) istihara-namazom
prije (nego se uradi); 2) zadovoljstvom nakon (sto se uradi).
Vid Allahove, dz.s, podrske Svome robu i njegovo usrecivanje jeste to da ova]
traii putem istihare ono sto je dobro, prije negoli nesto uradi, i biva zadovoljan nakon
sto to uradi. Vid Allahovog. dz.s, ostavljanjaSvogarobabezpomoci jeste takav da
Mu ovaj ne klanja istihara-namaz, prije negoli nesto uradi, i nije time zadovoljan
nakon sto to uradi. Omer bin el-Hattabveli:"Nijemebrigadali mi seujutrodesilo
ono Sto voiim ili ne volim, jer ja ne znamstajebolje: ono sto volim ill ono stone
volim." Hasan je rekao: "Nemojte antipatisati nesrece koje se dogadaju i nevolje koje
bivaju, jer mozda je u necem sto ne volite vas spas, a mozda je u necem cemu
prodnost dajete vasa propast."^^
Relaaje istiharaitamazax fei^M/a (v^rovanja u Allahovu, dls, jednocu)
Istihara-namaz u sebi sadrzi najuzvisenija znacenja fevft/cfa time sto u njemu
Allaha, dz.s, molimo Njegovim lijepim imenima i uzvisenim svojstvima. Uzviseni Allah
veli; "Allah ima lijepa imena pa Ga njima molite." Klanjajuci istihara-namaz osoba
dolazi do uvjerenja da ima svogaGospodara, Koji daje onomekood Njega zatrazi,
^^Serhul-"alil,str. 38.
ISTIHARA
35
odaziva se onome ko Mu dovu uputi, Koji zna ono slo se skriva i ono sto grudi u sGbi
nose: "Red, niko na nebesima i Zemiji ne zna buducnost (gajb. nepoznato) osim
Allaha." U istihara-namazu nalaze se najuzvisenija znacenja tevhida time stose
oslanja na Allaha, tako sto covjekpovjerisveAllahu:"Nekasena Allahaoslanjaju
vjernici;' "Kada Allah i Njegov Poslanik nesto odrede, onda ni vjemik ni vjernlca
nemaju pravo da po svom nahodenju poslupe." Prema tome, osoba kojaklanja
istiharu sve prepusta Allahu bez primjedbi ili osporavanja. "Reci: '0 svemu odiucuje
same Allah;*'
Ibnul-kajjim, da mu se Allah Uzviseni smiluje, vgH: "Ova dova u sebi sadrzi
potvrdu postojanju Njega Uzvlsenog, potvrdu Njegovih savrsenih svojstava; znanja,
moci, volje, potvrdu Njegova gospodarenja, prepustanje svih stvari Njemu, trazenje
pomoci i oslanjanje na Njega, napustanjeosianjanjanasamog sebe, odricanjeod
svacije moci i snage osim Njegove. Takoder i covjekovo priznavanje svoje nesposob-
nosti da sigurno procijeni sta je za njega bolje i sta je u stanju uraditi i da li to zeli, te
da je sve to u rukama njegova Gospodara, Stvoritelja, Istinskog Boga, Koji jedini
zasluzuje da bude obozavan."^^
"Allah je zabranio ta sredstva, tj.vracanjei gatanjepomocu strjelica time sto je
objavio islam. On je obznanio da su to znakovi sirka, nesrece i nepostojanja istinskog
tevhida u dusi covjekovoj. Allah je muslimanima to nadomjestio serijatskom istiharom
koja se sastoji iz dva rekata i dove i obznanio da je ona vid /^kM^, naslovsrecei
uspjeha, veza s Allahom, Sveznajucim i o svemu Obavjestenim, Koji jedinidonosi
srecu i mimo Koga niko ne moze zio otkloniti."^^
Kada treba klanjati istihara-namaz?
Istiharu treba klanjati prilikomodlukedaseradi neki posao, bilodajQocitokako
je taj posao dobar ili ne. Zejneb je klanjala istihara-namaz kad se htjela udati za
Allahova Poslanika, s.a.v.s, uprkos cinjenici da je u toj udaji ocito svako dobro u koje
nema sumnje. Nevevi, da mu se Allah Uzviseni smiluje, komentarisuci Zejnebin
hadis u Muslimovom Safjihuve\\: "U njemu je dokaz da je musiehab klanjati istihara-
-namaz, bez obzira da li biio ocito kako jeto djelo dobro ili ne."^^
Moze se desiti da covjek bude raspolozenza nesto, date zeli, da jeupogledu
toga siguran, a da to bude s losim zavrsetkom i posljedicama. Posebno je istihara-
^^ Zaduf-me'ad ^'Ezkarus-sefer.
^^Tashihud'du'aU/485.
^^Sahihu Muslim blserhin-Nevevi, 9/229.
36
ISTIHARA
-namaz vazan kada se covjek koleba u izboru izmedu vise stvari ili se odiuci na
posao za koji nije siguran da li je dobar ili nije.
Imam ibn-Kesir^ da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Allah je naredio vjernicima
kad su neodiucni u svojim poslovima da Njega pitaju za dobro. lime sloceGa
obozavati (klanjati istiharu), a zatim od Njega trazitionostojedobroodonogasto
zele. Tako imam Ahmed, Buharija, i autori 5'i//7£'/75prenoseodAbdurrahmanabin
Ebul-Mevalija. on od Muhammeda el-Munkedira, a on od Dzabira bin Abdullaha da je
rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s, poducavaonasjeda obavljamo istihara-namaz u
svakoj priiici, kao sto nas je poducavao nekoj sun iz Kur'ana. Govorio je: "Kada neko
od vas hoce uraditi (neki posao), neka mimo farza klanja dva rekata...'"^^
U hadisu je dokaz da su istihara-namaz i dova poslije nje pozeljni (mustehab) za
poslove za koje covjek ne zna sta je od njih ispravnoidobro."'^^"(stiharutreba
klanjati ona osoba koja je naumila nesto sto nije grijeh, niti pokudeno. bilo da je to sto
je naumila izuzetno znacajno ili ne bilo da je u pogledu toga kolebljiva ili ne".^^^
Stupnfevi istihare
Prvi stupanj: klanjanje dva rekata nijetom istihare, a potom ucenje dove. To je
najpotpuniji vid.
'Za ovako klanjanu istihara-namaz je„najvjerovatnije da ce biti uslisana i u vezi s
njom postoji konsenzus cetiri mezheba. Ona se sastoji iz dva rekata. mimo farz-
namaza, sa nijetom istihara-namaza, a potom se uci dova koja je prenesena u
tradiciji."^^^ "Najpotpunije je dasetrazi odabironogastojenajbolje nakonklanjanja
dva rekata s nijetom istihara-namaza."^^^ "Najpotpunije je da klanj a dva rekata mimo
tarza, a zatim prouci poznatu dovu."^"^^
Drugi stupanj: islihara-ucenjem same dove.
"To je stav triju mezheba: hanefijskog. malikijskog i safijskog. Onidrzedaje
ispravna (istihara) samo sdovom bez toga da se klanja namaz^°^ ukolikosenijeu
stanju klanjati namaz i prouciti dova.'"*^ Munavi. da muse Allah Uzviseni smiluje.
99 "~"~^
Ibn-Kesir, Tefsirul-Kur an el- Azim, 3/21.
Tuhfetul-ahvezi, 2/605.
^°^ Tasfiihud-du a. sir .486.
102
El-Mevsu a ei-fikhijje, 3/243.
^°^Fejdui-Kadir. 2/884.
^°'^EI-Mefatih. 10/52.
105
^^ Hasijeiu )bn-Ab)din, 1/643. Hasijetul- Adevlvel-Hiresi, 1/38, E!-Futuhat er-rabbanljje. 3/348.
E!-Mevsu a el-fikhijje. 3/243.
iSTlHARA
37
veli: "Osnova sunneta postize se samomdovom.""'^'' Imam Nevevi, da mus9 Allah
Uzvi-seni smtluje, veli: "Ukoliko nije u stanjuklanjatinamaz.nekazamolizadobro
samo dovom."^°^
Da li se istihara-namaz klanja u pogledu ibadeta?
Ibn Ebu-Hamza veli: "Zaonostojevadzibimustehabnetrebaklanjatiistiharui
pilati da li to treba raditi ill ne. Isto tako istihara se ne klanja za ono sto je zabranjeno
(haram) ill pokudeno (mekruh) \ ne pita se da li to treba osiaviti ili ne. Prema tom©^
preostao je samo mubah (ono sto jedopusteno) i /77^5/^/'5-6(onostojepozeljno).
Kada se stvari iz tog domena budu medusobno iskljucivale, pa covjek ne zna koju da
uradi, tada ce klanjati istiharu. Ja velim da se istihara-namaz klanja i u drugim
situacijama: u pogledu onog stoje i^^{/z/i^(obavGza), /77i/sM56(£toJGpozGlino)iu
pogledu onog sto nije vremenski ograniceno."^^^ Ajni, da mu se Allah Uzvlseni
smiluje, veli: "U njemu je dokaz da je poieljno f)77/;5/£'/?aiy klanjati istihara-namaz i
uciti dovu zabiljezenu u sunnetu nakon namaza u stvarima za koje covjek ne zna da
li su dobre Hi ne. Sto se tice stvari za koje se zna da su dobre, kao sto su ibadetl
cinjenje dobroctnstva itd, tu nema potrebe da se klanja istihara. Da, tacnoje da se
moze istihara klanjati u pogledu obavljanja odredenog ibadeta u odredenom
vremenu, kao npr. odiaska na hadz u tekucoj godini^ jer postoji mogucnost da mu se
na tom putu isprijeci neprijatelj, neko iskusenje iii nakon polaska da bude sprijecen
dovrsiti obrede hadza. Isto tako, lijepo je klanjati istiharu u pogledu naredivanja dobra
i odvracanja od zla, kao usiucajuosobekojaseodmetnulaiuslucaju kada postoji
bojazan da bi pokusajem da se spnjeci zio nastalo jos vece zio, biio da je vezano za
pojedinca ili zajednicu. Ovo kazem uz napomenu da je u hadisu doslo: "Najvredniji je
dzihad izrecena rijec istine pred vladarom nasilnikom." Medutlm, ukdikoseplasi
opce stete za muslimane, nece nijekati to zIo. a ako se plasi stete samo za sebe^ ima
pravo suprotstaviti se, all nije obavezan to uciniti.'^^^
Cetiri mezheba slazu se da se istihara-namaz klanja za one stvari za koje cov|ek
ne zna sta je u pogledu njih ispravno. Sto se tice onih stvari za koje se zna da je u
njima dobro ili zIo, kao sto su ibadeti, cinjenje dobrocinstva, krsenje zabrana i
cinjenje losih djela. za to nema potrebe klanjati istihara-namaz, osim u slucaju da zeli
odrediti vrijeme kao sto je npr. obavljanje hadza u tekucoj godini, zbogmogucnosti
^^^Fejdul-Kadir 2/884.
^^F/-£zA'^/;str. 180.
^^Fethul-Bari. 11/188.
^^^ Umdetul-kari. 6/243.
38
ISTIHARA
da mu se (na putu) isprijeci neprijatelj, ili ga zadesi iskusenje, ili prilikom dileme u
kojem ce drustvu putovati, da li da mu se pridruzi taj itaj ili ne. Prema tome, za
istiharu noma mjesta u vezispitanjimakojasu K^c/i/ji?(obavezna), kaoni pitanjima
koja su ^5/^5/77(zabranjena) i /77^A/^/?(pokudena). Ona se klanja u pogledu menduba
(onoga sto je pozeljno) i /77^Z'5/;^(onogastojedopusteno). Uosnoviistiharasene
klanja za ono sto je pozeljno (mendub), jer se cinjenje menduba\\^z\, nego se klanja
u situaciji kada postoji kontradikcija, tj. kada se kod osobe sukobe dvlje (pohvalne)
V
stvari pa ne zna s kojom hi prvo poceo ili koju bi jedino uradio, Sto se mubaha (onog
sto je dopusteno) tice, za njega se, u osnovi, klanja istihara-namaz."^^^
Vrijeme u kom se klanja istihara-namaz
U spomenutom hadisu nije odredeno vrijeme za istihara-namaz. Otudasuneki
dopustili da se ona klanja u svim vremenima. Vecina uleme pak drzi da se ona klanja
u vremenima za koja ne postoji zabrana da se u njima obavija namaz.^^^ Sejh Ibn-
-Usejmin, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Vjerovjesnik, s.a.v.s, uputiojek
tome da covjek klanja dva rekata, mimo farz-namaza, u vremenima za koje nije
vezana zabrana. Izuzima se situacija kada se radi o pitanju za koje se boji da ce mu
izmaci prije isteka vremena u kojem jezabranjeno klanjati. Utakvoj situaciji nema
smetnje klanjati istiharu-namaz, pa makar se radilo o vremenu u kojem je zabranjeno
klanjali. Medutim, sto se tice situacije kada ne postoji vremenskoogranicenje,tada
nije dopusteno klanjati u vrijeme zabrane, fako da nece klanjati nakon klanjanja
ikindija-namaza (dok Sunce ne zade), nece klanjati nakon sabah-namaza, dok
Sunco n$ odskoci koliko za jedno koplje; isto tako nece klanjati kad je Sunce u
zenitu, dok ne ode s togpolozaja;svetoukolikosenebojidace mutopromaci: u
suprotnom, klanjat ce dva rekaia mimo farz-namaza, predati selam i onda prouciti
(dovu)..."^^^
Oni koji kazu da je za istiharu dovoljno prouciti samo dovu kazu da se to moze
uradiii u biio kom vremenu, jer je dovu dopusteno uciti u svim vremenima i ne postoji
bilo kakva zabrana u tom pogledu. Medutim, ukolikoseistiharasastojiiznamazai
dove, cetiri mezheba zabranjuju da se ona klanja u vremenima za koja postoji
zabrana. Malikije i safije eksplicitno su naveli da je to zabranjeno, S tim sto SU safije
\^ dopustile u mekanskom haremu analogizirajuci to sa dva rekata nakon tavafa.
^^^ EI-Mevsuael-fikhijje, 3/242.
^""^ El-Menhelul- azbu el-mevmd, 7/199.
^^^Rijadus-salihin. 7/168.
ISTIHARA
39
Naime, prenosi se od DzubejYa bin Mut'ima da je Allahov. Postanik, s.a.v.s, rekao: "0
sinovi Benu Abdu Menafa. nemojte sprecavati^bilo koga ko je tavafio oko ove kuce i
klanjao u bib koje vrijeme u toku dana i noci." Slo se hanefija i hanbelija tice, (oni ne
dopustaju da se istihara klanjauzabranjenavremena) naosnovuopcezabraneda
se nafile klanjaju u tim vremenima, a koja se moze razumjeli iz hadisa koji to
uopcenozabranjuju."^^''
Sta se uci nakon Fatihe!
Nije prenesen dokaz koji odreduje sta se uci nakon Fatihe.
Mubarekfuri, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Nevevi i drugi kazali su da je
musiehab (pozeljno) da se na istihari, na prvom rekatu, poslije Fatihe, prouci 'Kuija
eijuhel-kaffrun[ a na drugom ' Kul-huvallahu ehad'" Iraki je rekao: "Nisam naisao ni u
jednom predanju hadise koji govore o istihari u smislu sta se u njoj uci."^^^ Subki u
svom komentaru na Sunen Ebu-Davuda veli: "Vanjsko literarno znacenje
spomenutog hadisa upucuje da nema nikakvogogranicenja, takodana njimaima
pravo uciti sta zeli."^^^ Sejh Bekr Ebu-Zejd, Allah Uzviseni mu uspjeh dao, veli: "Za
ucenje po redusureEI-Kafirun Mhlas ema okaza^ sto ao to ema okaza a
se na prvom rekatu uce rijeci Uzvisenog Allaha: "Gospodar tvoj stvara sta hoce. i On
odabira..." (El-Kasas, 68-70), a na drugom rijeci Allaha Uzvisenog: "Kada Allah i
Poslanik Njegov nesto odrede..." (Ei-Ahzab, 36.)^'^ Sejh Asim el-Karjuti, Allah
Uzviseni mu uspjeh dao, veli: "Upredanjimaovog hadisa nema nista sto odreduje
sta se uci na dva rekata istihara-namaza, Prema tome nema neslo prednost u
odnosu na ostalo, jer to nije dopustenoodredivatiosimvjerodostojnimserijatskim
tekstom, s obzirom da ibadete, u osnovi, propisuje Zakonodavac. Zbog toga, osoba
koja klanja istihara-namaza ucit ce iz Kur'ana ono sto joj je Allah, dz.s, olaksao, bez
toga da se pridrzava neceg odredenog. Da je pozeljno ono sto oni spominju, to bi
bilo preneseno do nas, a Allah, dz.s, najbolje zna."^^^
^^'^El-Wevsuael-fikhiiJe, 3/224.
^^^Tuhfetul-ahvezi, 2/606.
^^^ El-Menhel ei- azbel-mevrud, 7/199.
^^^Tashihu-dua,str.487.
^^^ Hadisu salatil-istihareti dirajeten ve rivajeten, (Komentar i predanja o hadisu koji govori o
istihara-namazu),str. 57.
40
ISTIHARA
Kada se uci dova?
Ibn-Tejmijje, da mu se Allah Uzviseni smiluje.veli: "Klanjanjeistihara-namaza
jeste sunnet. Dova kod istihare ucisenakon predavanjaselama. kakosenavodiu
hadisi-serifu."^^^ Ibn-Hadzer, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Vidljivo znacenje
upucuje da se dova uci nakon namaza, a kada bijeprouciozavrijemenamaza,
postoji mogucnost da tobudeispravno, kaostopostoji mogucnostdatolreba icipo
redosljedu, dakle da se namaz kianja prije dove. Naime, mjesto i vrijeme kad se dova
uci u namazu jeste za vrijeme sedzdeisjedenja.lbn Ebu-Dzemreveli: "Mudrostda
namaz prethodi dovi jeste u tome stoje cilj istihare postizanje dobra ovog dunjaluka i
ahireta. Za postizanje toga potrebno jepokucali navrataGospodara, azatonista
efikasnije nema od namaza, zbog toga sto namaz usebisadrzivelicanjeAilaha,
dz.s, Njegovu pohvalu i izrazavanje potrebe za Njegovom pomoci u svakom
pogledu."'^^ Sejh Bekr Ebu-Zejd, Allah Uzviseni mu uspjeh dao, veli: "Njena dova uci
se nakon predavanja selama. To je stav velike vecine, medu kojima su i cetiri
mezheba."^^^ Sevkani, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli; "...zatimnekakaze...",
ukazuje da nema smetnje da dovommalozakasni nakon klanjanja namaza, ukoliko
to nije vremenski dugo, te da ne smetarastavljanjeizmedu namaza i dove nekim
kratkim govorom, posebno ako se radi o necem sto se ubraja u adabe dove. To je
zbog toga sto je upotrebio (rijec) summe (zatim) koja ukazuje na kasnjenje."^^^
"Haneiije, malikije, saiije i hanbelije vele da se dova uci nakon namaza, i to jeu
skladu s onim sto je navedeno u tekstu casnog hadisa, a koji je prenesen od
Allahova Poslanika, s.a.v.s. Safijski ucenjaci Suberi i Ibn-Hadzer, zatim malikija El-
Adevi dodali su da je dopusteno prouciti je (dovu) u toku namaza, za vrijeme sedzde
ili nakon et'tehijjatu"^^'^
-if
Cetvrto pitanje u fetvama Stalne komisije za naucna istraiivanja i fetve br,
10666, glash "Da li se dova za istiharu uci prije predavanja selama ili nakon preda-
vcinja selama i zavrsetka namaza?"
1 in
Ibn-Tejmijje, Medzmu u el-fetavi, 23/421 .
^^°FGthuI-Bari, 11/189.
121
Tashihud-du a. str486,
Nejiui-evtar 3/78.
El-Mevsua ei-fikhijje, 3/246.
ISTIHARA
41
Odgovot: "Dova za istiharu ucise nakon predavanjaseiama uistihara-namazu.
U Aliaha se uzdamo da nam da uspjeh i neka je salavat i selam na naseg
vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s.
(U potpisu) Stalna komisija za naucna istrazivanja i fetve:
Predsjednik: Abdul Aziz bin Abdullah bin Baz. zamjenik predsjednika: Abdur-
Rezak Afifi. clan: Abdullah bin Gudejjan,^^'^
Cetrnaesto pitanje u Fetvama Stalne komisije za naucna istrazivanja i fetve
br, 8864, glasi:
Pitanje br. 14: "U pogledu istihara-namaza koji se klanjaradinskog poslalll
potrebe ill bilo cega drugog, dalijeuvjetdanaucim napametdovu kojase prenosi
od Muhammeda, s.a.v.s, tj. dovu za istiharu ili se moze procitati iz knjige nakon
zavrsetka namaza? Uz to, kakomogu, nakonsto kianjamnamaz, znatiiliosjetitida
me Allah Uzviseni upucuje da 1o uradim ili dasetogakanim?fVIolimte. cijenjeni,
sejhu. damito pojasnis.
Odgovor: "Ispravno je da dovu naucis napamel ili da je citas iz knjige. Duznosl ti
je da mislima budes prisutan i skrusen pred Allahom i da budes iskren u dovi. Nakon
toga, propisano je da se posavjetujes sonima ukojeimaspovjerenje, akojiimaju
znanje i iskustvo i mogu ti pruziti savjel. Onoga trenutka kada ti se srce nakloni
prema necemu, to je znak da tije to Allah odabrao. U Aliaha se uzdamo da nam da
uspjeh j neka je salavat i selam na naseg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s."
(U potpisu) Stalna komisija za naucna istrazivanja i fetve:
Predsjednik: Abdul Aziz bin Abdullah bin Baz, zamjenik predsjednika: Abdur
Rezak Afifi. clan: Abdullah bin Ku'ud i Abdullah bin Gudejjan.^^^
Koliko puta treba ponavljati klanjanje istihara-namaza?
U hadisu nije navedeno koliko se puta klanja istihara-namaz. a ulema u torn
pogledu ima nekoliko misljenja:
1- Ponavljanje (istihare) tri puta.
Imam EI-'Ajni, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli;"Moidasekaodokazza
ponavljanje moze uzeti postupak Vjerovjesnikov, s.a.v.s, koji je kada bi ucio dovu
ponavljaojetri puta."^^^^^^
^^"^ Fetava el-ledzne ed-daime lilbuhus ei- ilmijje, 8/162.
^^^ Fetava ei-ledzne ed-daime lilbuhus el- iimijje, 8/161-162.
^^® Safi/hu Muslim. 'Kitabui-dzihad", br. 1794. Osnova ovog hadisa nalazi se i kod Buharije
u njegovu Sahihu.
^^^ Umdetul-kari. 5/243.
42
ISTIHARA
Isto je rekao Sevkani, da mu se Allah Uzviseni smiluje: "Mozda se kao dokaz za
ponavljanje moze uzeti poslupak Vjerovjesnikov, s.a-v.s,kojijekadabiuciodovu,
ponavljao je tri puta. To se razumije iz vjerodostojnog hadisa. Prema tome, iako se
njime misli na ponavljanje dove u isto vrijeme, ponavijanje dove zbog koje je sunnet
klanjati namaz ukazuje da se i namaz ponavija kao sto je slucaj i prilikom dove za
kisu."^^^ Ibn-Usejmin; da mu se Allah Uzviseni smiluje, veil: "Rekli smodaklanja
istiharu (do) tri puta jer je obicaj Vjerovjesnikov, s.a.v.s, bio da kadabiuciodovu,
ucio bi je tri puta. A istihara je. ustvari, dova. Mozda covjeku, nakon prvog klanjanja,
ne bude jasno sta je najbolje. Ono mozda postanejasno nakon prvog, drugog ili
treceg puta. Ukoliko ni tada nije postalo jasno, neka se posavjetuje."^^^
Zabiljezili su Ebu-Davud i Nesai, a Ibn-Hibban okarakterisao ga je vjerodostojnim
(hadls) od !bn-Mesuda da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, volio ponavljati dovu tri puta. i
istigfar ciniti tri puta."^^° Muslim navodi u svom $ah//7u6a se Abdu Hah bin Zubejr, r.a,
kada je htio srusiti Kabu i izgraditi je natemeljimalbrahimovim, posavjetovaosa
svojim saborcima i razisli su se u misljenju. Rekao imje: "Kada binekomodvas
kuca izgorjela, zar bi bio zadovoljan da takva ostane, a da je ne obnovi, pa sta onda
reel za kucu vaseg Gospodara!? Ja cu svome Gospodaru klanjati istiharu tri puta. a
zatim cu izvrsiti ono sto je preda mnom." Kada je klanjao treci put, odiucio se
definitivno da je srusiJ^^ Postupak Abdullaha bin Zubejra ukazuje da je dopusteno
istiharu ponavljati tri dana, a posebno ako se radi o vaznim stvarimakaostoje
rusenje (i obnova) Kabe.^^^
2- Ponavljanje (istihare) sedam puta.
Nevevi, da mu se Allah Uzviseni smiluje. veli: "Oa li je lijepo ^/T/^ste^^^^istihara-
namaz i dovu ponavljati u pogledu jedne te iste stvari, kada mu se ne razbristri sta je
ispravno U vezi s tim, ili ostaviti ono cemunjegovosrce nije naklonjeno?" Iraki je
rekao; "Ocito je da je to mustehab. Ponavljanje istihara-namaza spomenutojeu
hadisu koji lbn-5unni prenosi od Enesa, a on ga podize do Poslanika, s.a.v.s: "Kada
htjednes nesto, trazi od tvoga Gospodara sedam puta, da ti On odabere, zatim
pogledaj sta je najbrze usio u tvoje srce, jer je u njemu svako dobro." Medutim, ovaj
je hadis izuzetno slab i ne moze se uzeti kao dokaz. ^^^
3- Ponavljanje (istihare) neogranicen broj puta.
™ Nejiui-evtar, 3/79.
Ibn-Usejmin, Serhu rijadisu-salihin, 7/169.
^^° Ebu-Davud, Sunen, "Kitabus-saiati", Babul-istigfar br. 1524.
Wuhtesaru Sahihi Muslim, str. 202, br. 771 .
SemirKarni Muhammed, Kitabul- istihare, str. 29.
^^^Tuhfetul-ahvezi, 2/606.
ISTIHARA
43
Semir Kami u svojoj knjizi o istihari veli: "Ispravno je, a Allah najbolje zna, da se
ne kaze kako jesunnetponavljatiistihara-namaz. Toiako nije//7//5feA^Z?(pozeljno)
jeste mubah (dopusteno), jer je istihara dova, a ponavljanje je dove vid upornosli, a
upornost u dovi je pozeljna. Uzviseni Allah voli one koji su uporni u dovi, jer se kroz
to pred Gospodarom pokazuje poniznosi u obozavanju, bez odredivanja da to bude
sedam puta, kako to ne bi biio specificiranje bez oslanjanja na dokaz,"^^
Kako ces znati rezultat istihara-namaza?
Nakon sto klanja istiharu, osoba treba biti uvjerena u Allahovo obecanje da ce da
se odazove. Uzviseni veli: "Gospodar vas vam veli:'UciteMi dovuiJacuvamse
odazvati', i neka se ne uznemirava onaj kome odgovor zakasni."Odosobekoja
klanja istiharu trazi se da ne zuri u ocekivanju odgovora, jer je to pokudeno. Na to
ukazuje hadis: "Svakom biva udovoljeno ukoliko ne bude pozurivao, govoreci; 'Molio
sam ali mi nije udovoljeno.' Isto lako od njega se zahtjeva zadovoljstvo u pogledu
onoga sto mu je Allah odabrao."^^^
Jedan od zgodnih dogadaja vezanih za Allahovo, dz.s., udovoljavanje(isfihare)
jeste onaj dogadaj koji spominje fbnul-Dzevzi u djelu"EI-muntezamfitarihil-mulki
vel-umem" gdje kaze; "Kaze, Muhammed ibn Harun et-Taberi: 'Bili smo, ja
Muhammed ibn Nasr et-Mervezi, Muhammed ibn 'Alevijje el-Vezzan i Muhammed
ibn Ishak ibn Huzejme kod Rebie ibn Sulejmana u Egiptu kako bismo od njega slusali
djela iz safijskog mezheba. Proveii smo tri dana i noci, a da nismo okusili nista jer su
nase proputbine potrosene. Tada sam rekao: 'Sada nam je dopustenotrazitiod
drugih pa ko ce to uciniti?' Svako od nas stidio se da trazi hranu od drugih ijudi. Tada
smo se slozili da bacimo kocku i ona je pala na Muhammeda ibn Ishaka ibn
Huzejmu. On je na to rekao: 'Pustite me da klanjam dva rekata!' Nakon stoje
klanjao, ucio je isfihara-dovu i u torn momenta neko je pokucao na vrata. Jedan je od
nas ustao i otvorio vrata, a covjek koji je kucaobiojeslugaAhmedaibnTuluna,
emira Egipta. Ispred njega bilo je svijeca a i iza njega. Trazio je dozvolu da ude pa je
usao, sjeo i zavukao rukuiizvadiokomadkoze.Zatimjeupitao:'Koje Muhammed
ibn Nasr el-Mervezi? Rekli smo: 'Ovaj. On tada izvadikesuukojojje bilo pedeset
dinara i dode mu je. Zatim rece: 'Emir Muhammed ibn Tuium salje ti selam i porucuje
da to trosis pa kada potrosis posiat cemo ti isto toliko'. Zatim upita: 'A ko je
Muhammed ibn Alevijje el-Vezzan?' Rekosmo: 'Evo ovaj.' On injemudadeistoi
^^ Semir Kami Muhammed, Kitabul-ist/hare, str. 28.
^^^EI-Mevsuael-fikhijje,3/246.
44
iSTIHARA
upila: 'A ko je Muhammed ibn Harunet-Taberi?' Jarekoh:'Jasanilaj;Onmi tada
dade isto kao i mojim drugovima. Nakon toga, opet. upita: 'A koje Muhammed ibn
Ishak ibn Huzejme?' Ja rekoh: To je ova\ sto jenasedzdi:Ongajesacekaoda
zavrsi pa je i njemu dao isto sto i nama. Mi mu tada rekosmo: 'Necemo ovo primiti
dok nas ne obavijestis o cemu se radi.' On rece: *Emer Muliammed ibn Tulun bio je
na popodnevnom pocinku pa mu je u snu dosaonekicovjekirekao:'OAhmede!
Kakav 6es imati argument sutra (na Sudnjem danu) kada stanes pred Allaha i kada
te upita cetverici ucenjaka koji vec tri dana nisu nista jeli?' Tada se on probudio sav
preplasen i napisao vasa imena, i spremio vam ove kese s novcem i mene poslao da
vas pronadem. Ja sam na sve strane pitao zavasievo upravosamvasnasao.'"
Autor Raze: "Ovaj dogadaj biljezimo na malo drugaciji nacin." ^^^
Ibn-Bettal veii: "U hadisu je (dokaz) da onaj ko klanja istiharu treba uloziti napor u
ucenju dove i da ima nadu da ce mu biti usiisano. Ne smije izgubiti nadu u milost jer
on, uistinu, moli Plemenitog. Ibn-Ujejne veil: "Nemoj danekobudesprijecenciniti
dovu zbog onoga sto zna o sebi, tj.slabostimai grijesima, jer Allah je udovoljiodovi
Njegovom najgorem stvorenju Iblisu, kadajeovajrekao;'Gospodaru, ostavi medo
dana kada budu prozivljeni...'" (El-Hidzr, 36.)
Ulema ima vise misijenja otome kako prepoznati rezultate istihara-namaza:
Prvo miiljenje: da pristupi odredenoj stvari u vezi koje je klanjao istiharu i odiuci
seubilokom pogledu.
Ibn-Abdus-Selam je rekao: "Uradit ce ono na sto se odiuci. Kao dokaz za to
uzimaju se njegove rijeci unekim predanjimatbn-Mesudovog hadisanacijemkraju
sfoji: "...zatim donese cvrstu odiuku." Pocetak hadisaje: "Kada nekood vas nesto
htjedne, neka kaze..."^^^ Vidljivo znacenje ukazuje da ce uraditi ono u vezi cimje
klanjao Allahu istihara-namaz. Pristupitce njegovu izvrsavanju, paakovidi olaksanje
i uspjeh^ nastavit ce, u suprotnom prestat ce i zaustaviti se, a Allah je Najuzviseniji,
Najznaniji, Najvelicanstveniji i Najmudriji/'^^^Sejh Bekr Ebu-Zejd, Allah Uzviseni mu
uspjeh dao. veli: "U pogledu opredjeljivanja za neku stvarne postoji neki sehjalski
znak. Ono sto je preneseno u pogledu toga u hadisu Enesa. r.a, koji on uzdize do
Poslanika, s.a.v.s: "...zatim pogledaj koji ce ti najbrze doci srcu, u njemu je svako
dobro.", taj hadis nije vjerodostojan."^^^ ^'^"Prema tome, nemoj seog ranicavatina
dostignuca istihare, nego bilo sta sto se uradi u vezi s njom je dobro. To potvrduje
^^^"EI-Muntezamtilarihil-mutukvel-umem" . 13/234-235.
137
Ue arifus-sunen, 4/278.
^^Behdzetun-nazirin. 2/44.
Hadis je siab. Vidi: Tuhfetul-ahvezL 2/606.
^^^Tashihud-du a. str. 488.
ISTIHARA
45
142
ono sto se navodi na kraju hadisa Ibn-Mesuda, u nekim njegovim predanjima:
"...zatim neka se cvrsto odluci."^''^ Ulema se razisia u vezi s pitanjem sta ce osoba
raditi nakon sto klanja istiharu. Nekisurekli: "Raditceonostojojpolazizarukom."
Drugi su rekli: "Radit ce ono sto jojIegnenasrce/'Vidiljivoznacenjeukazuje dace
uradfti ono u vezi cega je klanjala Allahu istihara-namaz. Pristupit ce njegovu
izvrsavanju, pa ako vidi olaksanje i uspjeh, naslavit ce, usuprotnom, prestatcei
zaustaviti se, a Allah je Najuzviseniji, Najznaniji, Najvelicanstveniji i Najmudhji."
Sejh Kemaluddin Ez-Zemelkani (umro 771. g. po H.), da mu se Allah Uzviseni
smiluje, veil: "Kada covjek klanja dvarekataistihareradinecega, neka poslije toga
radi ono sto smatra da treba, bilo da mu je to leglo na srce Hi ne. U tome je dobro, pa
makar mu na srce i ne leglo. U hadisu nema usiovljavanja da to legne na srce."^'^
Dtugo misljenje: da pristupi onome sto mu legne na srce i stovoli, nepod
utjecajem strasti.
Ucenjak Ali el-Karl, da museAllahUzvisenismiluje, veil: "Nakon istihareuputit
ce se onome sto mu na srce legne i sto zavolibezutjecaja strasti."^** Sevkant, da
mu se Allah Uzviseni smiluje, veil: "Treba raditi ono sto mu srcu legne nakon istihare
i ne treba se oslanjati na ono sto mu je prije istihare pod utjecajem strasti bilo na
srcu. Onaj ko klanja istiharu treba odmah napustiti svoj izbor, jer, u protivnom, on ne
trazi od Allaha da mu On odabere, nego to traziodsvojih strasti, a mozda nijen
iskren u trazenju da mu (On) odabere, niti u negiranju (svoga) znanja i moci
potvrdivanju istih Allahu, dz.s. Ukoliko je iskren, on ce odmah negirati svoju moc
snagu i onoga sto je sebi odabrao."^'^^
S obzirom da strasti pozivaju dusu na postizanje naslada, bez obzira kako i na
koji nacin, Uzviseni Allah naredio je da se dusi zabrani da ih slijedi. Uzviseni veli; "A
onome ko je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dusu od prohtjeva
uzdrzao..." (E-Nazi'at, 40.) Alim Ibn-Haldun, da muse Allah Uzviseni smiluje, veli:
"Mozda covjek razmisija o necem i to bude u skladu s njegovim strastima, te ga to
zadivi i zavede, te ukoliko ne bude analizirao posljedice, upropastit ce ga i posao my
unistiti. Trebas upotrijebiti odiucnost u svemu sto zelis i pristupitimusnazno nakon
(trazenja) pomoci od Allaha Uzvisenog. I sto vise klanjaj istiharu trazeciodabirod
svoga Gospodara u svim svojim poslovima."^^^
^"^^ B-£zkar, str. 1 80.
14?
Behdzetun-nazirin, 2/44.
^''^Tabekatus-safi ijje el-kubra, 9/206.
^^ El- Mefatih, 3/209.
'^^ Nejiul-evtar, 3/79.
■^^Tarihulbn-Haldun, 1/551,
46
ISTiHARA
Da li je ispravno traziti od nekog da za nas klanja istiharu?
Sejh Bekr Ebu-Zejd, Allah Uzviseni mu uspjeh dao, veli: "Trazenje od nekog da
za nas klanja istiharu, kao npr. od nekog dobrog covjeka, nema ulemeljenje, nego je
u suprotnosll sa propisanoscu isithare. Ovokazem uprkoscinjenicidasumalikijei
safije to dopustile oslanjajuci se na opce znacenje hadisa: "Ko moze svome bralu
pruzfti neku korist neka je pruzi." (Zabiljezio ga je Muslim.)^^^
Klanjanje istihare za nekoga dopustile su malikije i safije na osnovu rijeci
Vjerovjesnika, s.a.v.s: "Ko moze svome bratu pruziti neku korist neka je pruzi."
Malikijski ucenjak El-Hattab tu tvrdnju smatra upitnom. On kaze: "Da li je preneseno
da covjek klanja istiharu za drugog? Utompogledunisam nistanasao. Vidiosam
samo da to neki sejhovi rade." tome nisu raspravljale hanbelije i hanefije.^"*^
Veza istihara-namaza sa snovima
Nema dokaza u Kur^anu i sunnetu koji ukazuju na vezu izmedu istihare i snova.
Sehjh Muhammed Bedr 'Alim, veli: "Znaj da je ulema u proslosti i sadasnjosti
upozorila da nije uvjet za istihara-namaz da osoba usnije snove, da joj u tim snovima
neko nesto kazG ill joj nesto u dusu njenu ubaci. Uzviseni Allah daje njenom srcu da
se prema necem nakloni i to joj legne na srce i ostane pri tome."^''^ Sejh Muhammed
Ataullah Hanif veli; "Dakfe, ni u cem se ne spominju snovi nakon istihare i da ce se u
njima vidjeti ono sto jedobro. Naovoskrecempaznju, jermnogosvijetamislidaje
istihara-namaz ustvari trazenje od Allaha da nas obavijesti i pokaze nam. Zbog toga
3U izmislili za istiharu neka pravilakoja Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije propisao."^^^
"Nije nuzno da nakon istihare covjek budeobavijestenputem snova jeruhadisima
nema obecanja za tako nesto."^^^ "Da covjek legne spavati nakon istihara-namaza u
nadi da ce usniti san koji 6e usmjeriti na izbor izmedu dvije stvari jeste postupak koji
nema utemeljenja."^^^ Sejh Semir Kami, Allah Uzviseni mu uspjeh dao, veli:
"Medutim, moze se desiti da osoba kojajeklanjalaistihara-namazvidi san koji joj
147
148
149
150
151
152
Tashihud-dua , 1/488.
El-Mevsu ael-fikhijje, 3/246.
EI-Bedrus-sari ilafejdi-l-Bari, 2/247.
Et-Ta (ikatus-selefijje a!a Suneni en-Nesai, 2/57.
Me arilus-sunen, 4//278.
Tashihud-du a, 1/488.
iSTIHARA
47
objasni dobro od zla u onome za sto je Allaha Uzvisenog pitala da joj odabere. To je
dobro ukoliko se podudari s onim cemu njeno srcetezi, cemu osjeca naklonost i pri
cemu osjeca smirenost duse. Medutim. ukoliko snovi pozivaju na nesto, a srce se od
toga susteze i to ne voli, onda se ne oslanja na snove niti se na osnovu njih odreduje
serijatski propis, niti pitanje odredenja, pa cak i ako se snovi ponove. Oni mogu
posluziti same kao ispomoc."^^^
Uz sveto treba naglasiti da su snovi siroko podrucje koje zahtjeva ucene Ijude da
ih tumace, koji imaju iskustvo i znanje, kojima je posvjedoceno da sudobri, na
Pravom putu, ispravnog vjerovanja, i za koje se osvjedocilo da imaju podrsku i
pomoc od Allaha Uzvisenog u tumacenju snova. A to da covjek sebe odredi da sam
komentarise i tumaci sebi snove, ili da pita nekoga ko nije sposoban da snove
lumaci, vodi covjeka u more sumnji koje nema obale. Muslimansene treba baviti
snovima toliko da mu oni poremecuju ritam zivota. U sunnetu je preneseno Od
Abdullaha bin Ebi-Katade, a on od svoga oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s jeKao;
"Dobar je san od Allaha, snovarenje je od sejtana, pa kada neko snovari kakav san
od kojeg se presfrasi, neka pljucne na svoju tijevu stranu i neka zatrazi utociste kod
Allaha od zla tog sna, Tada mu on (taj san), uistinu, nece nauditi." (Zabiljezio ga je
Buharija.)
Koristi od klanjanja istihare
1- "U njemu je (tj. u hadisu koji govori o istihara-namazu) dokaz da je vjernik duzan
sva svoja pitanja povjeriti Allahu, snagu i moc pripisati Njemu i ne zuditi ni za
cim, bilo manje ili vise znacajno, sve dok se Allahu ne obrati dovom i zamoli Ga
da ga uputi ka onom u cemu je dobro i odvrati ga od onog u cemu je zio,
pokoravajuci Mu se i izrazavajuci potrebu za Njegovom pomoci u svemu, i
pridrzavajuci se propisa da samo Njegaobozava, itrazeci bericetkrozpraksu
lidera medu svim poslanicima, koja se ogleda u klanjanju istihara-namaza,
znajuci da mu (On) moze propisati nesto sto je dobro, a da to covjek smatra kao
zIo, na sto se ukazuje u ajetu: "...Ne volite nesto, a ono moze biti dobro za
vas..."''
2- Tajbi, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veil: "Zadovoljstvo Allahovom odredbom,
a koje se ogleda u napustanju srdzbe, znak je njegove (covjekove) srece. On je
to ucinio znakom srece Njegova roba iz dva razloga: 1) da se on posveti
153
El-lstihare, str.53.
^^'*Umdetul-kari, 6/234.
48
ISTIHARA
Ibadetu, jer ako nije zadovoljan s odredbom, bit ce staino u brigama, zaokupljen
mislima o dogadajima koji se desavaju i govorit ce zasto je to biio tako. a nije
bilo tako i tako; 2) da ne bude izlozen Allahovoj, dz.s, srdzbi zbog toga sto on to
(sto je odredeno) mrzi. Ta mrznja covjekova ogleda se u tome da covjek
spominje ono sto mu Allah nije odredio i u pogledu cijeg zia i dobra nije siguran,
govoreci da je to za njega bolje i prece."^^^
3- Neki mudraci su rekli; "Kome bude dato cetvero, cetvero mu nece biti uskra-
ceno. Ko bude zahvalan nece mu biti uskracen dodatak, ko se pokaje nece mu
biti uskraceno primanje pokajanja, ko cini istiharu, nece mu biti uskraceno
dobro, ko se savjetuje, nece mu biti uskracena ispravnost".^^^
4- Sah Veiijjullah Ed-Deiilevi veli: "U najvece koristi (istihare) ubraja se to sto
njome covjek gasi svoje htijenje i sto svoj zivotinjski nagon podreduje
melekanskom i potpuno se predaje Allahu. Kada tako postupi, covjek dostize
stupnjeve meleka u njihovomiscekivanjuinspiracije /'///^^/T/^yod Allaha. akada
im inspiracija dode, oni to sprovode zbog Bozijeg poziva, a ne zbog licnog
egoistickoghtijenja."^^^
5- Sah Veiijjullah ed-Dehlevi, takoder, veli: "Smatram da je ucestalo klanjanje
istihare isproban nacin za postizanje stupnjeva na kojima su meleki."^^^
6- "Hadls ukazuje na samilost koju je Poslanik, s.a.v.s, imao prema svome
ummetu, njegovo poucavanje svoga ummeta onome sto mu je od kohsti u
pogledu vjereidunjaluka."^^^
7- Mozda Allah od osobe koja klanja istihara-namaz otkloni zio za koje Allah ne zeli
da zadesi Njegova roba, To sto je On od njega otklonio mozda prividno izgleda
da je dobro za covjeka, a u svojoj biti je zIo. Uzviseni na to ukazuje Svojim
rijecima: "Da su imali namjerudapodu, sigumobizatopripremilionostoimje
potrebno, ali Allahu nije bilo po voiji da idu, paihjezadrzaoj bi imreceno:
'Sjedite s onima koji sjede!' Da su poslisvama, bilibivamsamonasmetnjil
brzo bi medu vas smutnju ubacili, a medu vama ima i onih koji ih rado slusaju. A
Allah zna nevjernike."^^^ Uzviseni je obavijestio da Njemu nije bilo po voIji da oni
(tj. licemjeri) idu s Njegovim Poslanikom, s.a.v.s, uvojni pohod, kojisesmatra
pokornoscu i dobrim djelom i koji imje On naredio. Posto Njemu to nije bilo po
^^^Tuhfetul-ahvezi, 2/365..
^^^El-Mefatih, 10/52.
^^''Me arifus-sunen, 4/277.
^^® Me aritus-sunen. 4/277.
159
El-Menhelel- azbei-mevrud, 7/126.
^®°Et-Tevba ,46-47.
ISTIHARA
49
voljl On ih je zadrzao. Potom je Uzviseni naveo neke nepogodnosti kojima bi
rezultirao njihov odlazak u vojnu s Ailahovim Poslanikom, s.a.v.s: "Da su posli s
vama, biii bi vam samo nasmetnji...",tj. sirili bi medu vamasamoneredizio'
brzo bi medu vas smutnju ubacili", tj. mecfu one koji bi to od njih prihvatili i njima
se odazvali. Prema tome, njihov izlazak koji bi proizveo nered i prihvatanje
njihovog zla od onih koji suu(Poslanikovim. s.a.v.s, redovima), naniobivecu
sletu nego sto bi donio korist. Mudrost I milost bill u tome da ih je On sprijecio da
krenu i ostavio ih da sjede ondje gdje su bili. Prema tome, ova] primjer ucini
osnovom za ovo poglavlje i sve analogno s njim usporeduj.^^^
8- Da zadovoljstvo i strpljenje u pogledu Allahove, dz.s, odredbe i odredenja,
narocito nakon klanjanja istihare, daje dusi mir i spokojstvo. Zbog toga je u dovi
fekao: "...zatim me ucini zadovoljnim." Ibn-Kajjim, da mu se Allah Uzviseni
smiluje, veli; "Korisno zadovoljstvo, ono kojepostizecilj, jesteonozadovljstvo
koje postoji nakon sto se odredba desi, ne prije nje, jer to sto prethodi smatra se
odlucnoscu da se bude zadovoljno. Pa kadase odredba desi, taseodlucnost
prekida i on poslije toga mod za zadovoljsNo. Ono sto je u covjekovoj moci
okruzeno je sa dvije stvari: 1) istihara-namazom prije (nego se desi); 2)
zadovoljstvom nakon (sto se desi). Vid covjekove srece jeste u tome da objedini
oboje, U Musnedu\ drugimzbirkamaprenosiseodVjerovjesnika, s.a.v.s; "Vid
covjekove srece jeste u tome da od Allaha trazi putem istihare ono sto je dobro i
da bude zadovoijan onim sto mu je Allah odredio. Vid covjekove nesrece ogleda
se u tome da od Allaha ne trazi pomocu istihare ono sto je dobro i da bude
nezadovoljan onim sto mu je Allah Uzviseni odredio. "^^^
Ibn-Dzevzi^ da mu se Allah Uzviseni smiluje, u (svojojknjizi) 5^/i?i/-y^^///; veli:
"Najvisi vid neznanja jeste onaj u kojem covjek osjeca srdzbu u svojoj dusi kao
refleksiju svojih ciljeva ill da u dusi negoduje, ili da kaze: "Ostvarivanje moga cllja ne
bi nicemu smetalo i moja dova nije usiisana." Takvi su osjecaji rezultat njegova
neznanja, manjkavosti vjere i manjkavosti upredanosti mudrosti. Kojetopostigao
ciij, a da potom nikad nije bio u neugodnostima (iskusenjima)? Uzmimo za primjer
Adema koji je udobno zivio u Dzennetu, a potom je izveden iz njega. Nuh je molio za
svoga sina, ali mu nije usiisano. Ibrahim, a.s, iskusanjevatrom, a Ismail da bude
prinesen kao zrtva, Ja'kub je iskusan time sto jeizgubio sina Jusuf borbom protiv
strasti, Ejjub bolescu, Davud i Sulejman raznim iskusenjima. Svi su vjerovjesnici
^^^ Medaridzus-salikin bejne menazili ijjake na budu ve Ijjake neste in. 2/21 0-21 1.
^^^ Igasetul-ehefan min mesajidis-sejtan, 1/33-34.
50
STIHARA
doiivljavali iskusenja. Poznato je sta je sve dozivionasvjeroviesnikMuhammed,
s.a.v.s, od gladi, napada, uznemiravanja i drugih zivotnih iskusenja. Dunjalukje
stvoren radi ispita i iskusenja. Prema tome, razumancovjektrebanavicisvojudusu
na strpljenje i znati daonostoseostvariloodzeljajeste(Allahovo)dobrocinstvo, a
ono sto nije to je onako kako je (Allah, dz.s.) stvorio i kao zakone na dunjaluku
odredio, kao sto je receno;
"Stvoren sam s mahanama, a ti zelis
da budem cist od trunk! i mutnine.
Ko se bori protiv urodenog u vremenu
jeste kao onaj koji u vodi trazi zisku plamena."
Ovdje se ocituje jacina imana i njegova slabost, pa neka vjernik upotrebi lijekove
koji se ogiedaju u potpunom predanju Vladaru, da presudi Njegova mudrost, i neka
kaze: "Receno je najvrednijem covjeku (Muhammedu, s.a.v.s.); 'Od tebe ne zavisi...'"
Potom, neka sebi kaze da sprecavanje (neuslisavanje molbe) nije zbog skrtosti, nego
zbog dobra koje on ne zna. Neka strpljivi odgodi svoje zelje da bi se pokazaio ko se
Allahu predao i ko je zadovoljan. Uz sve treba znati da je period ispita i kusnje
kratak, a bogatstvo u riznicama postici ce se za kratko vrijeme. To izgleda kao kad
covjek iz lame izide i jutro blagostanja se rodi. Kada svoje shvatanjeuzdigne do
nivoa da je ono sto sedesilovoljaUzvisenogAllaha, njegova cevjeraiziskivati da
zeli ono sto On zeli i da je zadovoljan sonim sto On odredijerukolikonepostupi
tako, nece biti u okrilju ubudljeta {\\. istinskogobozavanja). Ovojetemeljokojem
treba razmisliti i postupiti u svakoj situaciji kad se cilj ne postigne."""^
9. U njemu je dokaz da je pozeljno da djevojke kod zaruke, prije pristanka, klanjaju
istiharu, te da svakom ko povjerisvojapitanja Allahu Uzvisenom, Allah mudaje
sta je bolje za njega na dunjaluku i ahiretu. Ahmed, Muslim i Nesai biljeze preko
Sulejmana bin El-Mugire, on od Sabita, a on od Enesadajerekao: "Kadaje
Zejnebi isteKao pricek (Wetl Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao je Zejdu: 'Podsjeti
le na mene.' Otisao sam i rekao: 'Zejneba, obraduj se, poslao me Allahov
Poslanik, s.a.v.s, da te podsjetim na njega.' Odgovorilaje:'Nista necu raditi dok
ne pitam svoga Gospodara.' Otisia jenamjestonakojeminaceklanja. Ajetisu
kur'anski objavljeni i Allahov Poslanik, s.a.v.s, usao je kod nje bez dozvole."^^
^^^Sajdul-hatir, 500-501.
^^£/-fe//?. 8/383.
ISTIHARA
51
10. Spustanje bericeta na onog ko klanja istihara-namaz. IbnTejmije, da muse
Allah Uzviseni smiluje, veil: "Kad se ukaze covjeku (zelja) da nesto (uradi),
neka u pogledu toga zamoli Allaha, dz.s, da mu odabere ono sto JG dobro
klanjajuci istihara-namaz cemu nas je poducio ucitelj svakog dobra
(Muhammed, s,a,v.s.), jer, zaista, u njemu je bericet koji se ne moze
spoznajom obuhvatiti, zatim neka izvrsi (od tog posia) ono sto je u stanju i neka
ne radi drugo, osim ako u pogledu tog postoji neka serijatska zabrana."^^^
Ttazenje dobra od Allaha^ dz.s, putem htihare i savjetovanje s Ijudima
Kada bi se osoba uz istiharu posavjetovala s Ijudima koji su dostojanstveni i
mjerodavni, to bi bilo jos bolje. Kroz savjetovanje spajas umove Ijudi sasvojim,
njihove spoznaje sa svojom, njihova iskustva sa svojim i ono je dokaz tvoje
skromnosti i mudrosti u potrazi za onim sto je ispravno u pogledu donosenja
odredene odiuke. I ako ne bi uspio, oni te ne bi mogii koriti, a ni ti sebe ne bi korio jer
nisi se osianjao samo na svoje misljenje i nisi bio zaveden svojim znanjem,
iskustvom i razumom. Uzviseni Allah veli: "...a nad svakim znalcem ima jos znaniji."
Hasan el-Basri, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Kad god se narod
medusobno savjetuje, bude upucen onome sto je za njih najispravnije. Uzviseni Allah
veli: "...i savjetuj se s njima"^^^, I kaze: ".J koji se o poslovima svojim dogova-
raju..."^^^Pjesnikveli:
"Savjetuje se s prijateljem u svemu sto je nejasno
i primi savjet dobronamjernika.
Allah je to naredio Svome Vjerovjesniku
rakavsi mu: 'Savjetuj se s njima i osloni se (na Mene).'"
Munavi, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Er-Ragib je rekao:'Trebase
savjetovati u pogledu cetveroga:
- dvoje je u pogledu vremena: pomjeranja (posIa) naprijed ilinazad: 1)neka
razmisli o onome sto zeli uraditi i da se ne zuri. Receno je: 'Cuvaj se friskog
misljenja'; 2) neka s poslom neoklijevanakon sto se bude umogucnosti uradiliga.
Receno je da su najodlucniji Ijudi oni koji kada im nesto postane jasno, odmah
pristupe realizaciji, a najvise se kolebaju oni koji imaju niske i bezosjecajne duse;
^^^ Ibn-Tejmijje, El-Vasiijje es-sugra.
^^AIulmranJ59.
^®^Es-Sura,38.
52
ISTIHARA
- i dvoje u pogledu Ijudi: 1)napustanieumislienostikakojeonnaipametniii,jer
tako rade oni koji suumisljeni. Recenoje:'Glupjeonajkogajezadivljenostsamim
sobom sprijectia da se savjetuje i koga je samovoija srijecila da klanja istiharu; 2) da
lijepo odabere s kirn ce se posavjetovati. Pjesnik veli:
'Nece ti svaki savjetnik dati svoj savjet
i nije svako ko ti savjet daje mudar.
Ono sto dobije od svoga druga,
pokoran mu je u mjeri koju zasluzuje.'
Ko pristupi nekom poslu nakon sto se zastitioodovecetirislvaritajjedobroi
precizno proracunao, pa i ako njegov posao ne bi uspio, ne bi mu se moglo prigovo-
riti.'"^^^ All el-Kari, da mu se Allah Uzviseni smiluje, veli: "Nakon toga pozeljnoje
prouciti dovLi za istihara-namaz, a nakon sto se posavjetovaio o odredenom pitanju,
bilo u vezivjereilidunjaluka."^^^SejhlbnUsejmm, da muse Allah Uzviseni smiluje,
veli; "Istihara se upucuje Allahu, a savjetuje se s onima koji imaju zdravo misljenje i
koji su dobri Ijudi." To je zbog toga, jer svaki covjek ima kod sebe odredene
manjkavosti. Covjek je nejako stvorenje, mnoge mu stvari mogu biti nejasne, u
mnogima se moze kolebati, ne znajuci sta da radi. Pretpostavimo dajenaumio
krenuti na put i u nedoumici je da li mu je to dobro ili lose, ili je naumio kupiti auto ili
kucu, ili se ozeniti iz te i te kuce i tome slicno, i u nedoumici je sta da radi? Mi
kazemo: "Pred njim su dva puta: 1) prvi put je da klanjanjem istihara-namaza zamoli
Allaha, dz.s, Koji zna sta je bilo i sta ce biti, i sta nije bilo, a da je bilo, kako bi bilo; 2)
drugi je put da se posavjetuje s onima koji imaju zdravo misljenje, koji su dobri Ijudi i
od povjerenja. Autor (tj, Nevevi, da mu se Allah Uzviseni smiluje) je za dokaz o
savjetovanju uzeo dva ajeta iz Allahove knjige, a to su Njegove rijeci: "...i savjetuj se
s njlma"^^^ Ova naredba upucena je Vjerovjesniku, s.a.v.s. Uzvise ni Allah veli: "Zato
im prastaj i moli da im bude oprosteno i savjetuj se s njima" (Alu Imran, 159)
Vjerovjesnik, s.a.v.s, iakojebio najboljeg promisljanjai najpreciznijeg misijenja, u
nekim pitanjima koja mu nisu bila jasna, savjelovao se sa svojim ashabima. Isto su
radile I njegove halife poslije njega. Oni su se savjetovali s ucenim i dobrim Ijudima.
Nuzna su ova dva uvjeta za one od kojih se trazi savjet: da budu uceni i da imaju
iskustvo u tim poslovima, da zrelo promistjaju i da nisu brzaci, da budu dobri u vjeri,
jer onaj ko nije debar u vjeri on nije od povjerenja, cak i ako je mudar, pronicljiv i
^^Fejdul-Kadir, 1/523.
^^^EI-MefatihjO/56.
^''° Alu Imran, 159.
IST!HARA
53
sposoban u tim poslovima. Ukoliko nije debar u vjeri, nema dobra u njemu i nije
dostojan da se od njega savjet uzima. jer ako nije dobar u vjeri, moze iznevjeriti, da
nas Allah, dz.s. sacuva, i moze uputili na ono u cemu je zio, ili na ono u cemu nema
nikakva dobra i tako se moze desiti zio i neredkojesamo Allah zna. Pretpostavimo
da se radi o osobi kojaje razvratnikigrjesnikJakvuosobu nijedopustenopitatiza
savjet. jer bi to vodilo u propast. Isti je slucaj kada je osoba dobra u vjeri. ali jq nouka.
nesposobna, ne poznaje stvari, brzopletai beziskustva. Takvu OEobuistonetreba
pitati za savjet, jer ako je naivna i ne poznaje bit i sustinu stvari, moze dati ocjenu na
osnovu vanjskih pokazatelja. na znajuci sta se u sustini krije. Isto je i sa osobom koja
je brzopleta I neiskusna; ta je brzopletost moze navesti date uputJ na ono u cemu
nema nikakva dobra. Prema tome, osoba mora imati iskustva, biti zdravog raiuma i
biti dobra u vjeri. "^'^
Cemu se daje prednost istihari ili savjetovanju?
Nevevi veli: "Pozeljno je da se osoba prije negoli klanja istihara-namaz,
posavjetuje s onim za koga zna da joj moze pruziti savjet, s onima koji su prema njoj
saosjecajni, koji imaju iskustva i u ciju je vjeru i znanje osoba sigurna." Uzviseni Allah
veli: "...i savjetuj se s njima." Kada se posavjetuje i ucini joj se daje u tome dobro,
tada ce klanjati istihara-namaz i zamoliti Allaha, dz.s, da joj odabere onostoje
najbolje. Ibn-Hadzer el-Hejsemi veli: "Cak usiucajukontradiktornosti. datce pred^
nost savjetovanju jer je povjerenje u misljenje savjetodavca jace od povjerenja u
samog sebe, posto covjekovom dusomvladajuinteresii njegovisuosjecaji korum-
pirani. Medutim^ ukoliko je covjekova dusa smirena, iskrena u svojoj namjeri, oslobo-
dena od bilo kakvih interesa, tada ce prednost dati istihara-namazu.
I na kraju, upucujem preporuku, prije svega, sebl, a potom svakom ko bude citao
ovu poslanicu, da mu istihara-namaz bude prvi korak pri donosenju neke odiuke. Isto
tako, nadam se da citalac nece skrtariit! u upucivanju iskrene dove za milost i oprost
neka zna da ima meiek koji govon: "I tebi isto toliko."
Hvala Allahu, s Njegovom je podrskom ova poslanica zavrsena i neka je salavat i
selam na najodabranijeAllahovo stvorenje.
Ponedjeljak,20.7,1422.g.poH./07,10.2001.
S arapskog preveo: dr. Sukrija H. Ramie
.il72
^^^Rijadus-salihin, 7/167.
^^^El-Mevsu ael-fikhijje, 3/234.
54
ISTtHARA
Sadrzaj
Uvod.. 7
Razlog pisanja ove poslanice 9
Hadis istihara-namazu 10
Tahridz (izvori) ovog hadisa 11
Drugi hadisi o istihara-namazu 13
Komentar hadisa 13
'Ti mi ga odredi (propisi) i olaksaf 24
"Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega" 25
Definicija istihara-namaza 29
Znacajistihara-namaza 29
Zasto je propisana istihara-namaz? 30
Propisanost istihara-namaza 32
Mudrost klanjanja istihara-namaza 33
Stupnjevi istihare 36
Vrijeme u kom se klanja istihara-namaz 38
Kada su uci dova 40
Kolikoputatrebaponavljali istihara-namaz 41
Kako ces znali rezultat istihara-namaza 43
Da li je ispravno traziti od nekog da za nas klanja istiharu? 46
Veza istihara-namaza sa snovima 46
Koristi od klanjanja istihare 47
Cemu se daje prednost istihari ili savjetovanju? 53
Sadzaj 54
•ss^.
;pQrodfi!na biblioteka
Live Music Archive
Librivox Free Audio
Metropolitan Museum
Cleveland Museum of Art
Internet Arcade
Console Living Room
Books to Borrow
Open Library
TV News
Understanding 9/11