(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziju"

Google 



This is a digital copy of a book that was prcscrvod for gcncrations on library shclvcs bcforc it was carcfully scannod by Google as part of a projcct 

to make the world's books discoverablc onlinc. 

It has survived long enough for the copyright to cxpirc and thc book to cntcr thc public domain. A public domain book is one that was never subjcct 

to copyright or whose legal copyright term has expircd. Whcthcr a book is in thc public domain may vary country to country. Public domain books 

are our gateways to the past, representing a wealth of history, cultuie and knowledge that's often difficult to discovcr. 

Marks, notations and other maiginalia present in the original volume will appear in this flle - a reminder of this book's long journcy from thc 

publishcr to a library and rmally to you. 

Usage guidelines 

Google is proud to partner with libraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books belong to the 
public and we are merely their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing this resource, we have taken steps to 
prevent abuse by commercial parties, including placing lechnical restrictions on automated querying. 
We also ask that you: 

+ Make non-commercial use ofthefiles We designed Google Book Scarch for use by individuals, and we request that you use these files for 
personal, non-commercial purposes. 

+ Refrainfivm automated querying Do nol send automated queries of any sort to Google's system: If you are conducting research on machine 
translation, optical character recognition or other areas where access to a laige amount of text is hclpful, please contact us. We encourage the 
use of public domain materials for these purposes and may be able to help. 

+ Maintain attributionTht Goog^s "watermark" you see on each flle is essential for informingpeopleabout thisproject and helping them lind 
additional materials through Google Book Search. Please do not remove it. 

+ Keep it legal Whatcver your use, remember that you are lesponsible for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just 
becausc we believc a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other 
countries. Whether a book is still in copyright varies from country to country, and we can'l offer guidance on whether any speciflc use of 
any speciflc book is allowed. Please do not assume that a book's appearance in Google Book Scarch means it can be used in any manner 
anywhere in the world. Copyright infringement liabili^ can be quite severe. 

About Google Book Search 

Google's mission is to organize the world's information and to make it universally accessible and useful. Google Book Search helps rcaders 
discovcr the world's books while helping authors and publishers reach new audiences. You can search through the full icxi of this book on the web 

at |http: //books. google .com/l 



KORIJENI 



s rdeCima od njih postalijem 



u HRVATSKOM ILI SRPSKOM JEZIKU 



NAPISAO 



P^ DANIČIĆ 3) 



^ 



NA SVIJET IZDALA JUGOSUVENSKA AKADEMIJA 

ZNANOSTI I UMJETNOSTI 



U ZAGREBU 1877 

u KNJIŽABNIOI Ii. HABTHAKA KA V&0ĐA3\I 



PG 1 3fc3 
D3 



Tisak dioničke tiskare a Zagrebn. 



Bad sam bio u ovoj knjizi pokazati korijene svijeh rijeci 
srpskoga ili hrvatskoga jezika sa značenjem koje dolazi 
riječima od korijena. 

Po sebi se razumije da sam se postavljajući korijene 
pomagao kako sam znao djelima drugih ljudi, a najviše 
Fikovijem iječnikom : Vergleichendes Worterbuch der Indo- 
germanischen Sprachen von August Fick. I — IV. Gottin- 
gen 1874 — 76. Nekim korijenima mislim da treba još 
bolje da iizvide i odrede obličje oni koji se bave pore- 
gjenjem jezika indoevropskih. 

Kod svakoga sam korijena stavljao sve riječi koje su 
od njega postale ili koje samo mislim ili samo može biti 
da su od njega postale, a nahode se u Vukovu rječniku, 
gdje gdje samo dodajući po koju riječ koje ondje nema. 
A sve sam ih, i složene i od drugih postale, stavljao za 
to što se mnoge i glasovima i značenjem tako razlikuju 
od drugih da se ne može lasno znati megju koje pripa- 
daju a po tom ni postanja kakoga su, — i što je u mnogih 
takovijeh riječi — složenijeh ili postalijeh od drugih — 
značenje prostije, iz kojega se razvilo značenje drugima, 
te su potrebne da bi se potvi-dilo što o značenju govorim, 
— a svrh svega stavljao sam ih sve još i za to što mi- 
slim da može veoma korisno biti kad se lakim načinom 
može pregledati kako su neki korijeni ili riječi više a 
neki manje rodni, kako od jednijeh ima više riječi a od 
drugih manje. 

Osim riječi prešlijeh iz tugjinstva, kojima ovdje nije 
mjesta, ostalo ih je malo samo nespomenutijeh , koje ni- 
jesam mogao razabrati jesu li narodne ili tugje. 



IV 

Gdje mi se činilo prijeko potrebno, napominjao sam 
riječi i drugih jezika slovenskih i ostalijeh indoevropskih. 
Može biti da će mi tko zabaviti što nijesam to činio 
mnogo češće. Ali riječi jezika srodnijeh sa slovenskima 
može tko hoće lasno naći za svaki korijen u pomenutome 
Fikovu rječniku; a što se tiče riječi drugih slovenskih 
jezika, meni je žao bilo i vremena i truda potrebnoga da 
bi se ovaj posao njima, dopunio, jer mi oboje treba za 
druge poslove; a najposUje ja sam ovijem poslom htio 
samo pokazati što ima u našem leziku, i kod svijeh ne- 
doBtaila, ne samo napomenutijeh; ako ^u nedos Ji, nego 
i drugih, kojih će jamačno biti mnogo, ja ću biti zado- 
voljan ako se mogbude reći da je i ovo od mene dosta. 



A, glas kojim se uzvikuje i korijen pronominu za prvo 
i ti-eće lice. 

1, produljujući se glasi u slovenskim jezicima a: 

a) uzmk: a! — on se sastavlja ozad s uzvikom i (vidi korijeni I) 
tako da samoglasno i iza samoglasnoga a postaje suglasno j, te biva: 
&j ! — tako sastavljenom dolazi ozad još jednom isti uzvik a> te 
biva: fija, kja (non); dolazi mu ozad i bo: ftj bo (non). — sam 
tizvik a sastavlja se ozad s korijenom RA, (koji vidi), kojemu suglasno 
u slovenskim jezicima glasi 1 (od koga je i lele^ te biva: al^! — 
sastavlja se i s uzvikom vaj (vidi kod kar. VA 2) : kvSj. — samomu 
a dolazi ozad i pronometi u srednjem rodu to, te biva: kto (ecce). 
— sa samijetn a sastavlja se ozad korijen NA (koji je u drugoj 
poli pronomina o-naj), kojemu samoglasno u slovenskim jezicima 
biva i: ani (ecce). 

b) savez: a (at). — pridijeva mu se sprijeda j: ja (at); ja — ja 
(aut — aut). — i samomu a, i kad mu je pridjeveno sprijeda j, pri- 
stupa ozad još i rijehca li (vidi kod kor, RI^, te biva: ali (sed, aut), 
jali (aut). — sastavlja se ozad s pronominalnijein korijenom KA 
(koji vidi, od koga je tko i koji^, kojemu samoglasno u slovenskim 
jezicima glasi o: ako (si). 

c) s nastavkom ma biva rijecca kojom se kazuje mjesto: ftrao (huc). 

d) pronomen za prvo lice, ali je samo u nam. jed. od toga korijena: 
sprijeda mu se pridijeva u slovenskim jezicima j, a ozad se sastavlja 
8 korijenom GHA (koji vidi, od koga je i rijecca zi u njoj-zi^, ko- 
jemu suglasno u slovenskim jezicima glasi z, ali je taj dometak otpao 

u nas, te je sada : j4 (staro ^^"h). 

2, kratko btidući glasi u slovenskim jezicima o : 

a) uzvik: o! — on se sastavlja s uzvikom i onako kao pod 7, a, 
te biva: 6j! 

b) savez, ali samo sastavljeni ozad s riječcom li (vidi pod 1^ b): 
5li (aut). 

c) pronomina za treće lice (demonstrativna)^ ali je u njima korijen 
sastavljen s drugim korijenima, i to sa NA. te biva: 6\\ (vidi još 

1 



kod korijena NA^, — sa VA, te biva: bvftj (vidi još kod kori- 
jeiut VA^. 

3, slabeći glasi ti slovenskim jezicima e, te biva uzvik: 61 — on 
se sastavlja ozad s uzvikom i onako kao pod 1, a, i 2, a, te biva : 
6j ! — tako se sastavlja i ^s riječkom ja (ita, koju vidi kod kor. JA 
1), te biva: dja (ita). — sastavlja se i s drugim karijenima detnon- 
strativnih pronofnina f-ako da im samoglasno na kraju glasi o, i to 
sa VA (koji vidi^ koji je u o-vo); ^vo, — sa TA (koji vidi, od 
koga je io): Sto, — sa NA (koji vidi, koji je u o-no^; 6uo. — 
ovijem zadnjim korijenima svjema trima samoghsiu) slabeći glasi i 
e: ^v6, h\J^y 5n6. posljednjemu samoglastw glasi i i: eni (isporedi 
pod i, a, aDv). 

AK (1), vidjeti. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : 6ko, bkce, bšce ; oči, 
bćic^; bkat; očit, bčitovati; bčinji; hčnt, bčutk, oč^nik, bčnj4k; 5čd,ri; 
bkno ; 6ka ; — bUljook, ci-nook, č^rnook, plilvook, vrljbok ; crnooka, 
Čd^mooka vr^ndka, žtit6ka; btiljookast, čkrnookast, vHjookast; žh- 
točak; crnbočić; zlbočnlk; — bfezočan,' u^zočan, b^zočntk, nkočntk, 
bbzoČDica, bezoč^stvO; b^zočnj^k, n^očiijdx;i, n^oč^ri, u^čit; ubčiti, 
subčiti, obfezočiti, ub^zočiti se ; — užiočic^, nkočigl^d, naočigl^c^ ; — 
očevidni, očigledni. 

AK (2), viti, plesti. 

Korijen dobiva ozad n (od nastavka na^, koje mu se pretnješta 
do samoglasnoga, te glasi ank, pa se an u slovenskim jezicima sa- 
stavlja u A, od koga je u nas listo u: pa-iik, paiikov, paučina, 
paučljiv. 

AK (3), zujati, vikati. 

1. samoglasno slabi u i, koje produljivši se glasi u slovenskim 
jezicima i: fk^vka. Icati.se. 

2, korijen dobiva ozad n, koje mu se premješta do samoglastioga, 
a samoglasno slaln u i, kao pod 7, pa se sa n sastavlja u sloven- 
skim jezima u A, od kojega je u nas e: j6k; jeka; jćknuti, odjdknuti; 
jćčati, pojačati, uzjćčati, zaj^čati; jecati, j^ko, jecav, jecalo, j^ktati. 
jSckati. 

AI^ (X), prodirati, bosti; stizati, hvatati, imati. 
J. suglasno u slovenskim jezicima glasi k, koje se po zakonima 
slovenskih jezika i mijenja. 



1. samofflasno produljivši se glasi u slovenskim jezicima a, i pre* 
mjesta se za suglasno kad do korijena dolazi nastavak koji se poSinje 
snglasnije^n : značenje hosti^ sječi: k&m; k&mi; kamičak, kamćčak; 
kUtn^u^ kamenčić, kkm^nje, kam^njd^k (locus 8axo8U8); kamenica, 
kam^n&r, k&menftr, kam^Dit; k&men (ađj.), kamenit, EHmenicai 
kSmenj^, kam^njftk ; bkamenj&k, bkamenica. k&meniti se^ bkameniti 
06; skameniti se, zd,kameniti se. 

2. korijen dobiva na kraju n, koje mu se premjeUa do samo- 
glasnoga, a ono slabi u i, pa se s njim sastavlja u i, od koga je u 
nas e: značenje prelazi od prodiranja i stizanja na dobivanje i 
uživanje: j^čam (uvkui); j&ćmen (adj.); j^čmeĐica; j^čmenjača; 
j^mtšt6; j^čmača. u prenesenom znaienju: j^čm^n (na oku) ; ječ- 
m^nik; ječmičak; i okrnjetio: čmičak, čmfčac. i bez n a sa samo- 
glasnijem ne promijenjenim nego produljenim tako da i u slovenskim 
jezicima glasi a: j&čmen (na oku), jačmfčak. 

II. suglasno glasi u slovenskim jezicima s. 

L samoglasno produljivU se glasi u slovenskim jezicima a: zna- 
Senje prelazi od prodiranja i stizanja na brzinu: j^strijeb*, jastrfe- 
bast, jastr^buša; Jastrćbac; jkstroka^. 

2. samoglasno kratko budući glasi u slovenskim jezicima o, koje 
se opet po zakonima slovenskih jezika i mijenja na a: značenje bosti: 
ćsje; osti, ošći, ohći; ostve, oSće, ostvtšte; bstaii; bstanj, ost&nce. — 
sa skoraSnjmn promjenom glasa s na š u našem jeziku: 5Star, 
bštrika, oštrina; oštrljat; zaoštrljat; oštrbuman; bštriti; izbštriti, 
nabštriti, podbštriti, zabštriti; zaoštravati, pođoš trovati, ali i bez te 
promjene: batrica, ostrfce; ubstriti se, — s promjenom glasa o na 
a: podšštrati. — ovalno će takogjer ići u istom znaienju: bstroga 
(paxillu&; calcar); bstroška; ostruga^ (calcar; rubus); Ostrovica 
(visoka glavica). — takogjer će ovamo ići u znaienju bostij prešlom 
u strSiti: o8trva*Y„A:ao stuba udarena u zemlju pred kolibama^ te 
se vjeSaju puSke^), 

* Drukčije Hehn, Eultnrpflanzen 526. — Drukčije i Miklošić vergl. 
gram. Ž, 378. 

^ Misli se da je složena ; vidi i u Miklošića vergl. gram. 2, 397 ; ali može 
biti i da nije. S njom ne može biti u svezi jasan, ako njegovo s pripada na- 
stavkU; kao što ja uzimam; vidi kod korijena I (2). 

* Drukčije u Osnovama i za ostrogu i za ostrugu ; ali pod ovaj korgen 
uzima i Miklošić vergl. gram. 2, 280 — 1. 284. 

^ Drukčije u Osnovama ; ali isporedi češko ostrev, koje Oeitler o slov. 
kmen. na u 35 pravo dovodi od ostr. 



A¥^ (2), korijen neznana značenja u broju. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, a suglasno glasi s: 
dsam, dsmi^ bsmica; bsm^k, osm^kinja, bsm&čka; bsmina, osm&nik; 
5smero^ bsmoro^ osmori; osmorica; osmbrica; osmerbnožica. 

AG, gnati, voditi; probijati, cijepati; promicati, svije- 
tliti, gorjeti. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima a, pa mu se pridijeva 
sprijeda j ; a suglasno glasi : 

a)'g: značenje gnati ili voditi: jagnje, jagnješco; jkgnjećl, ja- 
gnjbćl; j^gnjetina; jaganjci, jag^njčići; j^njić; j^njica, j^njičica; 
jagnjad; jSgnjilo; jagnjtvo; jagnjiti, izjagnjiti, bjagnjiti, bbjagnjiti; 
prvbjagnjeDica, drugbjagnjenica; trećbjagnjenica. — i bez g pred nj : 
j&nje; janješce; j^njećt; jknjetina; janjac, jinjčevina; janjčići; jaiijd4^ 
sjanjan; janjtvo; j&njiti, izjanjiti, bjanjiti. — značenje gnati prelazi 
u cijepati: jslgla; pazjkgliti se. — značenje gnati prelazi u pro- 
micati^ a odatle u svijetliti: jagoda^ Jagoda; jagodica^ jagodice (ge- 
nae); Jagodnj^; jagodnjd,k^ jagodnjača; Jagodina; Jagodlnac, Jagb- 
dtnka, jagbdinskt. — j^giij^tl ; jiignjeda. — i bez g: jfi^nj^ — isto 
će značenje biti i u ovijeh: j&glika, J^glika; j^lac, jag6čevina (^go 
stoji mjesto gao, a to mjesto rub^, jfigdvčina ^v je utnetnuto^ mjesto 
jagočina; a to mjesto jagaočina^, jag6rčevina (r će biti umetnuto 
po Sto se pratio obličje riječi zaboravilo), 

b) z : značenje će hiti preneseno od jagnjeta na njegotm kožu a 
od njegove na svaku kožu (isparedi vk^t^no), a po tom i na drugo 
živinče^ od kojega se koža uzimala : jazavac^, jazavčjt. — vidi još 
pod 6, 

2, samoglasno glasi takogjer a u slovenskim jezicima^ ali će spri- 
jeda biti prijedlog na, kojemu je otpalo a pred istijem glasom od 
korijena: tako će biti u značenju gnati: nfi,gao*, n^glćst; nilgliti. 

3, samoglasno kratko budući glasi u slovenskim jezicima o : zna- 
čenje gnatij vrtjeti: ćs* (^axi8; korijenu je otpalo suglasno pred s od 
nastxivka); osbvina. — značenje svijetliti^ gorjeti: bganj, bgnjtc, 
bgnjica, bgnjilo, bgnjlSte (bgnjište), bgnjen, Ognjen, ognjbvit, bgnjan, 
Ognjan, Ognjana, Ognjanin, bgnjanit, ognj5,rica, ognjtistina. 

4, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, koine se pridijeva 
sprijeda j, a suglasno glasi z: značenje prelazi od gnati u voziti: 
jSzerO; jSzšrce, jezerski, jezšrkinja; Jbzava (ime rijeci). 

5, samoglasno slabi u i, koje produljivši se glasi u slovenskim 
jezicima i: značenje gnati skakati ^ vrtjeti se: ^gra; ^gri^te, po- 



igrtšte; igr&č, igrilčica, igr&Čka; igralo (n.), igralica, igralište; igrati, 
đoigrati, izigrati, naigrati, nadigrati, obigrati, odigrati, poigrati, pro- 
igrati, razigrati, sigrati (herabtanzen), uzigrati, zaigrati; đoigr^vati, 
izigravati, nadigravati, obigravati, odigrdvati, poigravati, proigravati, 
razigravati, uzigrdvati, zaigravati, igracija. — značenje probijati: 
igla*, iglica; iglfent, iglfenica; iglš.r. — može biti da ovamo ide u 
značenju gnati, probijati, prijedlog: iz. 

6. samoglasno oslahivH u i Širi se u ai, od čega u slovenskim 
jezicima biva «, a njemu se pridijevor sprijeda j, ^e od t biva a : zna- 
čenje cijepati: jfi,z, pbdj&znica, jazbina; j&ža; vodbjaža, pbdj&žje; 
jdziti, naježiti, odjdziti, prejdziti, projdziti, zajdziti. 

7. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samogla.'moga^ 
pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas u): značenje gorjeti: 
^galj, iiglj6n, iiglijen, ugljfenčić, ugljičak, iiglijev, ugljdvlje; ilgljAr, 
tigljara, iigljd^rskt; Uglješa. 

8. korijenu dolazi takogjer ozad n, koje se premješta do samo- 
glasnoga, ali samoglasno slabi u i, koje se sa n sastavlja u i (od 
koga je u nas e) a njemu se pridijeva sprijeda j : značefnje cijepati 
i sječi prelazi u tresti, drhtati^ bolovati: j^za, j^ziv, j^zivćst. 

^ U Osnovama drukčije o njemu. 
^ Drukčije Geitler o elov. fanen. na u 80. 

' Isporedi Fick, vergl. worterb. 2, 692. Drukčije Miklošić, vergl. gram. 
2, 94. 

* Tako Fick, vergl. w5rterb. 1, 478 ; drukčije u istoga 1, 279 i u mo- 
jim Osnovama. 

* Isporedi Fick, vergl. w(>rterb. 2, 11. 296. Miklošić vergl. gram. 2, 
102. Drukčije u mojim Osnovama. 

AGH, stezati, sapinjati, stiskivati. 

Suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g i z, od kojih opet po 
zakonima slovenskih jezika postaje i ž. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: tako može biti da 
je u značenju od stezati razvijenom u praznu hiti^ neimati (isporedi 
egere^: bgota, og6tina, ogotAn, bgoče. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, kojemu se pridijeva 
sprijeda j: jšž, j^žev, J^ževica, j^žina; ježiti se, naježiti se; 
jžžnja. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se prefnješta do samoglasnoga, 
a ono se sastavlja s njim u slovenskim jezicima u a (od koga je u 
nas n): iigor\ — iigal, iigao, i s dometnutim sprijeda n: niigao, 
nil^lić. — dže'; tizdr. — s-iižanj, siižd,nJBtvo (siižanjstvo), silžanjskt. 



sfižnjiMr; bsužnjiti »e, zksužnjiti; sužnjfevati. — pb-uz, z^fi'-i, pb- 
uzak; uzica, ilzičica; 8-f\zntk, pa-tiznica; iizao, iizUć, iizlenjača. — 
iizak, iizačak, iizan; uz)na, už)na; tiziti, sdziti; sužlvati. 

4. korijenu takogjer dolazi ozad n, koje mu se premješta do samo- 
glasnoga, kao pod 3, ali samoglasno biva e, koje se sa n sastavlja 
u 1 (od koga je u na^ e), pa mu se pridijeva sprijeda : 

^) i • jegulja. 

b) v: v^sti (vfe^m), dovesti, izv<Ssti, navesti, ov^sti, podvesti, 

razvesti, uv^ti : v6z (ge^i. v6za, pictum per acum) ; v^z (gen, v&za, 

brijest, isporedi češ. v&z), v^zov, v^zovina; pbvez, svez; podveza, 

sveza; vćzak, n^vezak, z^vezak; podvezica, zd.vezice; v^zilae, vfezi- 

Hca, vezilja; vezltak; vfezidba; zavežlj&j; svežanj; stiveznik; vfezdč, 

povfezftč, privfez&č, povfezača; vezknija. vćzati; navezati, nadvćzati, 

obavezati, odvćzati; povćzati, podvćzati, privezati, svezati, savćzati^ 

uvezati; zavezati; navezivati, nad vezivati, odvezlvati, povezivati, 

podvezivati, privezivati, uvezivati, zavezivati; nado vezivati , poza- 

vezlvati. 

' Teško de ovamo ići ime žensko tlgriiiga, nego će biti prema muškom 
Ugrin. 

' Teško je doznati ide li ovamo Uzice (n.), Užičanin, Užićka, Užičkt. 

AT, ići. 

Dolazi samo u prijedlogu, u kom mu je promijenjeno u nas i na 
đ; samoglasno glasi o: od. sa t nalazi se (osim gdje se opet d mi- 
jenja na i) još samo: otvrsti, oteti, otimati, otići. 

ATA, djetinji glasovi a i ta. 

Jhvo samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, a drugo prolazi 
kao završetak osnovi pred nastavkom: btac (oTbqk), očići; očin, 
dSinstvo; bčevina; btadžbina, btadžbentk; btački; otaćtostvo; oč^h; 
6co, 6cin. pbočiti. pbočim; pbočimiti. 

AD (1), jesti'. 

1. samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva % : j^sti, dbjesti, )zjesti, najesti, bjesti se, bbjesti se, pb- 
jesti, prfejesti se, prbjesti se, r^zjesti, iijesti, z^jesti, zadjesti se ; na- 
ijfedati, ojćdati se, prej^ati se, preij^dati se, razijfedati, ujedati, 
uij^dati, zajćdati ; s umetnutim v : dvjesti, uvij^dati ; — jetkati. — 
bbjed, bbjedovati; mfedvjed, mfedvjegfi, mMvjediua, niMvjedica, 
mfedvjedov, M^gjedntk; — jedtvo; vukbjedina, suhbjedica; solb- 
jeđntk; j6dnj&k; — j^dljiv, pojfedljiv, pojfedljivac; — j^gj*; meso- 



jegje, mesiivegrje, mSsvijegje, nakbjegja; naijest (f.); — j^stvina, 
jezbina; — jestiva; — jelo, Izjelica; — jeSa, Izješa, jeSan^ Iziješan. 
2. glasu %, postcdain kao pod i, pridijeva se sprijeda j, te od % 
biva a: jasli; jasle. 

* Ispoređi korijen koji ide za ovijem. 

AD (2), nabubriti, nabujati, nadati se, ote<5i'. 

1. samoglasno slabi u \^ a to se Siri u ai, od iega u slovenskim 
jezicima biva % : j^đro, j^đrce ; jfeđriti, doj^driti, prej^driti, uj^driti, 
zajedriti; — s dometnutim s prijeda n: njedra, njed&rca. — Ijed, 
jM; ijedan, jćdan; ijedak, ij^dak; jedbvit. ijMiti. jediti, naij^diti, 
razijMiti ; ozlojediti , i s umetnutim v : ozlovij^diti ; opajćditi se^ 
opajegjlvati se^ pajćdnica. 

2. glasu. «, kad postane kao pod 1, pridijeva se sprijeda j, ko- 
jega radi od % biva a: jad, jadan, jkdntk, jadnica, jadnice; zk- 
jađnjt; j^tka; jad&š; jaddvnt, j^dovnik, jadbvit; j^ikov, jkdikovac, 
jitdikovina, jkdikovati; j^dinjt; jadati, izjadati; jaditi, dbjaditi, iz- 
jaditi, bjaditi, pbjaditi se; bjagjenik, bjagjenica; jadovati; bjagjeli, 
bjagjelica. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se prefnješta do samoglasnoga, 
a ono oslabivši u i sastavlja se sa n u ti (od koga je u nas čisto 
e), a sprijeda mu se pridijeva j: j^dar, jedrlna; jfedrati, najbdrati, 
zaj^drati. 

4. korijenu dolazi takogjer n, koje mu se pretnjeita do samo- 
glasnoga kao pod 3, ali u slovenskim jezicima n otpada^ a sprijeda 
dolazi prijedlog sa, pa jedno od dva a, koja se tada sastanu, otpada, 
a koje ostane glasi u slovenskim jezicima i : zdrav (mjesto ci^l^ABit^) 
nezdrav; zdrfi-vlje, zdrAvljice; zdWlvac, zdravica; zdravljak; zdr&vctt; 
Zdrdvko; zdr^vinj&k; — pozdr&v, bdzdr^v, pbzdr&vlje, zdravica, n&- 
zdravica; — zdraviti, izdraviti, nazdraviti, bzdraviti, pbzdraviti; 
nazdravljati, pbzdravljati. 

^ Mislim da je ovaj korijen jedan s prednjim, ali se ne mogn domisliti 
zajedničkomu značenju iz kojega se značenje onomu i ovomu razvilo ; može 
biti da je nabijati, puniti. 

ADH, bosti. 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
a ono se sastavlja s njim u slovenskim jezicima u x (od koga je u 
nas u): iidica. 



AN (1), korijen prijedlogu kojim se, poriče ili kazuje 

udaljavanje. 
Samof/lasnn f/lasi fi slovenskim jezicima t», kome se pridijeva spri- 
jeda v: van (od ki»ni^, vanka, izvan, ^zvanka, izvanji. 

AN (2), korijen prijedlogu kojim se kazuje prodiranje 

tako da ono sto prodre bude opkoljeno onijem u što 

prodre ; a iz toga se značenja razvijaju i druga, a od 

prijedloga postaju i druge riječi, 
i. samoglasno se u slovenskim jezicima saMavlja sa suglasnijem 
u X (od koga je u nas u): utroba. — s prijedlogom u (ki), za 
kojim dolazi jo^ i n: u-n-titrca. iintitar, tinutrašnji. prijedlog se u 
odbacuje ali n opet ostaje: nutarnji, niitrast, niltrak, izntitra 

2. samoglasno slabi u i, koje se sa suglasnijem sastavlja u i (od 
kojega je u nas cisto e^, a tomu se glasu pridijeva sprijeda j : jžtra, 
j^trica. 

3. korijenu otpada suglasno^ a samoglasno biva u slovenskim je- 
zicima i, kome se pridijeva sprijeda v: tako biva staro slovensko 
BI, koje u nas i sada gdje gdje glasi : va, ali kako je glasa i ne- 
stalo u naŠetn jeziku^ te ostalo samo v, od njega je opet postalo: u 
(prijedlog s akusativofn i lokativom). 

4. korijenu otpada suglastio a samoglasno slabi u u, koje se Siri 
u au, te biva slovensko ©v: u (prijedlog s genitivom), 

5. korijenu dolazi ozad a, pa mu prvo samoglasno otpada^ a 
drugo prodidjivši se glasi u slovenskim jezicima a: na (prijedlog 
s akusativom i lokativom). — od njega je opet prijedlog: nad, iznad. 

AN (3), dihati. 

L samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, kome se pridijeva 
sprijeda v: vonj; vbnja; blago vbnje (n.); vbnjati, povbnjati, pri- 
vbnjati, uvbnjati se, uzvbnjati se, zavbnjati. 

2. samoglasno se sastavlja sa suglasnijem u «» (od koga je u nas 
u) : iitva; tJtvija; titina. ^ istofn se glasu pridijeva sprijeda']^ pred 
koje je dolazilo još i n kad je naprijed bio prijedlog, ali je prijedlog 
u nas odbaien^ a n opet ostalo: njiiSiti, nStnjuSiti, prinjušiti; na- 
njdšiti, onjfišiti, obnjtišiti, prinjtišiti; njiiškati; njMka (njtiSka). 

ANA (1), djetinji glasovi a i na (isporedi ata i ava). 

Prvo samoglas7io glasi u slovenskim jezicima i, kome se pridijeva 

sprijeda v ; gUisa je i u nas nestalo , pa je ostalo samo v, a od 



9 

njega opet postalo u; druffo samoglasno prolazi kao zai>ršetak osnovi: 
tinuk (od BiNOVKii^, iinuka, iinučići, tmuče, ilnučS4, praunuk. 

ANA (2), sastavljena dva korijena pronominalna, a i 
na, koja vidi. 

1. prvo samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, a drugo se mi- 
jenja kao završetak osnovi: 6n (on); — bnfij (bnl); — ond,kt, 
oD^kovi, onkkovac, on&kvtk^ on^kvica; — onolikt, onoDk^ki, ono- 
llSn!. — bnđan (on dan); bnčas (on čas); onomdđne (onom dne), 
onbmadnašnji, onbmadašnjt; bnovečcri; bnoml^ni, bnomlanjskt. — 
bnostranac, bnostranskf. — 8nda, onđ^j , ondSjke, onđ&k, ondfi,r; 
bnad^ bnad&j, bnad^r; bnadć, bnad^r, bnađijer; bđondS«; ondašnji. 
— ćndjc; 6ngjen, 6njen, s premještenim glasovima: n6dje; bd&nd^ 
(bdand^, odžnđ^), bd4nl6 (bdanl6, oddnl^), s premještenim glasovitna : 
bnđM^ (bnđal6) ; ondol^ , ondol6n , odbacivši n : bdol^n ; dond6, 
đonl6; dondol^n. — bnamo. — bnud, bnud&, bnudije. 

2. drugo samoglasno otpada^ a za njim je otpalo u slovenskim 
jezicima i n, pa ostavši samo a glasi u slovenskim jezicima i, ko- 
jemu se pridijeva sprijeda v, pa kako je u nas nestalo glasa i po- 
stalo je od suglasnoga v samoglasno u: iitdrntk (BiTO|»kNHKi) ; 
titorak (iitorak). 

AP, stizati, hvatati, moći, silnu biti. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima a, pa mu se pridijeva 
sprijeda v ili j ili ostaje bez i kakoga dometka : značenje moći i sUnu 
biti daje se vodi pa se po njoj naziva i vlaga kaka god, a po njoj 
i zadah i boja: a) samoglasno bez dometka: apa (odor). — b) 
samoglasnom se domeće v: vžlp (Vapor u Stulića, u starom slo- 
venskom Bani color^ ; vapa (Vapor i halitus u Stulića, u starom slo- 
venskom humor), Vdpa (ime rijeci) ; v^pno (calx). — c) samoglasnom 
se domeće j: jdpno (calx), j^pnenicja; japM (f., locus opacus), ja- 
p4dno. — ovamo ide znaćeći boju, i to crvenu: zkjapriti fc. — 
znaienje stizati prelazi u zijati: jdpiti, odjdpiti, koje sastavivŠi d i 
yu gj glasi i ogjdpiti. — ovamo može biti da idu i ove rijeci u ko- 
jima bi značenje korijenu prelazilo od hvatati u vezati, zajedno biti, i 
u kojima bi p od korijena otpalo pred t od nastavka: jato^, jatntk. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pa mu se pridijeva 
sprijeda v: znaienje moći, jaku biti: vepar*. 

5. od istoga će korijena biti prijedlog u jezidma indoevropskim 
apa (natrag, dolje), kojemu prvo samoglasno u slovenskim jezicima 



10 

glcisi o, a drugo otpada pred fiasfavkom, te će od njega hiti: bpljen 
(istočno bplen) i sa j mjesto Ij : bpjeu. 

* Drukčije MikloSić, vergl. ^am. 2, 161. 

* Ispoređi Fick, vergl. w(Jrterb. 1, 490 i 2, 19. 

ABH, nabubriti, nadimati se, zakniživati, zbijati. — 
korijen glasi i AB. 

1, samoglastio glasi u slovenskim jezicima a, kome se pridijeva 
sprijeda j: jabuka, pbđjabuka; jabuko; jabučica; jS^bukov, jabu- 
kovac, jabukovača, jabukovik, jabukovina; jabučić; jabučdr. Jabti- 
Čilo (ra.). — jablS.n, jablftnov, jablanski, Jablanik, Jablanica. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: ob (prijedlog: ob 
dan, ob noć). — o (prijedlog s ahisativom i lokativom). — oba, 
bboje, bboji, obbjica. — opći (oBiiUTk), općent, u općeno, općina, 
općinski, i sa št mjesto ć pretna starom slovenskom : opšti, opština, 
opStin^r, opštinski. — bbilS izobila, bbtlje, izbbtlje, bbilan, Izobilan, 
oblhidAt; obilat; bbilovati, izbbilovati. 

3, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
gdje stojeći pred bh biva m, te glasi ambh, pa se am sastavlja u 
slovenskim jezicima u x (od koga je u nas u^: t)b; iibao; Cbli (pl.). 

^ Drukčije Miklošić, vergl. gram. 2, 94. 

AM, hvatati. 

1. samoglasno slabi u i, pa se sa suglasfiim sastavlja u slovenskim 
jezicima u i (od koga je u nas cisto e): bt6ti, tiz^ti^, prebt6ti, iztl- 
z6ti se^ natiz^ti se, obdz^ti, ođtiz^ti^ pođiiz^ti^ pretiz^ti, zatiz^ti; uzć- 
tinja ; riikovOt, i sa d mjesto t : riikov^d, rukov^dati, izrukov&dati. 
— može biti da ovaino ide i tiirov^t. 

2. satnoglasno oslabivši u i glasi u slovenskim jezicima h : kako je 
toga glasa u nas nestalo^ mjesto njega se umeće a kad treba: vd^zam 
(sii^kui), vazm^ni; vazmćnac; iizma; otmica, otmičftr. t<iko je u sad. 
vr. glagola pomenutijeh pod 1: ilzm^m, itd. — glasu se k, kad 
stoji u početku ili iza samoglasnoga pridijeva sprijeda j, koje se sa- 
stavlja s njim u i, od koga opet biva u nas suglasno j (isporedi ide 
i dogje mjesto dojde), pa se onda megju j i m umeće a, kad treba: 
ndjam (od NaNUi^, stfjam, djam, ziljam; p6jma; jamiti (capere, 
auferre), n^jamiti; dćjmiti, n^jmiti, pćjmiti se, primiti (j je otpalo 
iza \), potprfmiti se, tijmiti, obtijmiti, odtijmiti, zajmiti, pozdjraiti, 
prizdjmiti, uzdjmiti ; ufijamnik (t niljamlik), najamnica {i ntijamlica), 
najamnice; n^jmentk, pozajmfentk (pbzajmentci^ ; priman (primna; 



11 

j j^ otpalo iza i) ; sijmtšte ; phzajmicd, hzajmic^. — j^mac, j&mačno ; 
iijamak; jamčiti, pbjamčiti; pbđjamčiti se, ii jamčiti; — jamati; jS,- 
matva. — iza suglasnoga ostaje i: podnlmiti se, siifmiti (isporedi 
zajmiti) ; prema tome stoji jednom i i iza samoglasftoga : pofmiti. 

3. samoglasno oslabirši u i produljuje se^ te glasi u slovenskim 
jezicima i: imati; naimati, btimati, pbimati, snimati, dzimati, zk- 
imati; iziizimati se, naiizimati se, obtizimati, ođtizimati, potizimati, 
podtizimati, pretizimati, zadzimati, prebtimati; poz^imati, uz^imati. 
im^vati, zaimdvati. imatan, Imatnik, im^e; tizimalo, neimalica; 
im^je, neim^nje, )md.nje, neim&nje ; neimaština; otim&č; pođlimača 
(1 staji mjesto n); imašan, imd^n; imovina; imtitak, imiić, imtićan, 
imtiće. — i sa i od prijedloga sastavlja se u jedno : primati. — 
iza ne može i postati suglasno j: nćjmati; a tada najviše otpada: 
nćmati. — može biti da je ovoga korijena: imela*, im^ldi^, i od- 
bacivSi i: mMa, mMica. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, kotne se pridijeva 

sprijeda j: jamati; j^matva; jfem&č, jemkčica, j&md,čki; — ]^mac; 

jUmČiti (afBgere i vades aceipere), pbđjemičiti se, iijemčiti (affigere). 

^ Gčje gdje se umeće s prema dragim glagolima: iizesti. 
■ Isporedi u Miklosića vergl. gram. 2, 108. i u Ficka vergl. w5rterb. 2, 
618. — Vidi i Hehn, Kulturpflanzen 528. 

AR, dizati, gnati, trčati, letjeti, vijati se ; u takom kre- 
tanju rastavljati ili cijepati, stizati, taknuti, udariti, 
segnuti se, zahvatiti, zataknuti, zadjeti; tako radeći 
lupati, a po tom puštati kakav god glas; radnja kaka 
je u letjeti i vijati se prelazi u plamati, gorjeti, a od 

tuda u svijetliti. 

/. suglasno glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a, pa mu se pridijeva 
sprijeda j : značenje zadjeti, uhvatiti: j^ram (ei|»bui), j^rmak, j^r- 
mac; jarm^nica, jftrmenjftk, pbdjarmica; izjdrmiti, ujdrmiti; ujar- 
mljlvati. — značenje ili triati (isporedi koza) ili uhvatiti^ zadobiti^ 
imati (isporedi stoka): j&rac^, jkrčina, j^rčji, j^rčevina, jiirčić; ja- 
rica (capella), jaričica; jare, jareći, jilrešce, jar^nce, jarići, jarfid. — 
negda je bilo ime i ovciy od tuda i sada: jarina (lana agnina), 
jar^nica (lana agnina). — ovamo može biti da ide u značenju letjeti : 
j&ršb, jarfebica, jarfebičjt. vidi i dalje pod 5 jerebica. — takogjer 
može biti da ovamo pripada u značenju cijepati (isporedi jaz): 
)ftrak, jaruga, jaružica. 



12 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima tak^gjer a, ali do ko- 
rijena dolazi suglasno od nastavka, za to se a premješta za r: zfia- 
ienje gnati^ stizati, udarati^ sjeći: rat (f. i m.), ratni; zaratiti; 
ratovati. — r^na; r&niti, Izraniti, braniti, bbraniti, ranjenik^ obra- 
njdvati. — značenje segnuti se, zahvatiti: rS,mo; rame; đbramak, 
naramak; pbramak; ramenjača; bbrd^mnica^ bbrd.vnica (y stoji mjesto 
m pred n), ^bravnica^ obrš^mnjača; pbramenica, prekbramica. — 
značenje cijepati, parati (koje je u orati; vidi pod 3): rataj, ratftr, 
ratftrev, ratftrov, ratarski; ral, rS,lo, ralica, raonik. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glam o, od kojega po zako- 
nima slovenskih jezika biva i a: značenje gnafi, letjeti^ vijati se: 
brao, brlić, brlina; brldš, orliišina, orliišica, orKišić; brlov (ćrlov), 
brlovići; Orlja Itika; Orljava. — značenje cijepati^ parati: izor, 
ržrzor; brati, izbrati, nabrati, obbrati, ođbrati, podbrati, prebrati, pri- 
brati, razbrati, uzbrati, zabrati; obor^vati, odordvati, podordvati, 
preoravati, priorAvati, razordvati; preorivati; br&č, orlića, ordčev^ 
brdrčkf; braći, or^ćica; bralo; ordnica; 6mi, 6mica; britak, brićak; 
prfeorica. — značenje prelazi od cijepanja i udaranja na svaljivanje : 
rdzor (everaio); briti se (corrucre), obbriti, razbriti^, sbriti; s6rcati. 
— značenje prelazi na glas koji biva od udwanja: briti se (reso- 
nare), zabriti se, sbriti se. — Od o biva opet a: obdrati. 

4. samoglasno glasi m slovenskim jezicifna i, koje se premješta za 
suglasno, kad do korijena dolazi nastavak koji se počinje sugl^isni- 
jem (isporedi i pod 2): kako je glasa i nestalo u was, samo r po- 
staje samoglasno, ili ostaje suglasno pa se onda izmegju njega i 
suglasnoga od nastavka umeće a: značenje dizati se u vis i ići na- 
prijed: ft; R&t, Kćanin, rćknski; Rtanj ; Rd,tnja; i-tnik, i'tnica. — 
značenje udjeti, zadjeti: rtmača (isporedi latica pod II, 2). 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, kojemu se pridijeva 
sprijeda j: značenje letjeti: jerbbica, jerbbičica, jerbbičji (vidi i na- 
prijed pod 1 jarebica). — ovamo može biti da ide u značenju od 
podizanja prenese^iom na hranjenje, ali je vrlo nepouzdano: juriste 
(pultis genus). 

^6. samoglasno glasi takogjer e u slovenskim jezicima, ali se pre- 
mješta za suglasno, jer dolazi nastavak koji se počinje si^glasnijem: 
značenje koje je pod 1 u jaram: rSm^n^ rbm^nje, rbmik. 

7. samoglasno postavši e produljuje se u » / premješta se za r 
pred nastavkom koji se počinje suglasnijem: rijbđak*, obrijeđak; 
prorijbditi, razrij^diti. 

//• suglasno glasi u slovenskim jezicima 1. 



1. satnoglasfto u sloiefiskim jezicima glasi a, kojemu se sprijeda 
pridijeva j : značenje može biti rastaviti, isprazniti: jalov, jal6vac, 
jalovica, j^ldvka, izjaldvčC; jalbvinje; jaloviti, Izjaloviti, djaloviti. 

2. samogla»no glasi u slovenskim jezicima takogjer a, ali se pre- 
tnjeita za suglasno kad do korijena dolazi nctstavak koji se počinje 
suglasnijem: znaienje gnati, triati^ teći: lane, Uknti (vidi i dalje 
pod 5 jelen). — l&gja* (»»ah«), lagjlca, l&gjftr, Ikgjarskl, lagjtirina, 
lagj^ni. — znaienje zadjeti, udjeti: Iktica — znaienje hvatiti: 
Ifititi; z^latiti; laćati. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje ili ostaje tako 
iU mu se pridijeva sprijeda v: značenje sijati: olovo, ol6van, ol6v- 
nica, olćvnjača, olovski. — znaienje cijepati^ iupati^ Ijuštiti: 6ljvina. 
blo5- — znaienje koje je naprijed pod 1 u jaram ^ a korijenu se 
pridijeva sprijeda v: v6, voluj (stari adj.) ^ Vbluja, vblujftk, vo- 
Ity&r, volbjara, voldjArka, vbliijskt, vblovski; vblftr, vblaraki; vblak, 
y6k0; vćčić; vblikac; voldS; dvbvolica, dvbvdni, b^zv6lli; volb- 
Todnica. 

4. samoglasno glasi takogjer o, ali se premješta za suglasno pred 
nastavkom koji se poiinje suglasnijem: znaievje može biti gorjeti: 
Ibnac, Ibnčd^r, lbnčd.rnica, lonč^rica, Ibnčina, Ićnčić, I6na. 

5. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, kojetnu se pridijeva 
sprijeda j : znaienje gnati^ triati : j^len (isporedi naprijed pod II, 
2 lane), jMjen, jel^nak, jfel^nče, jMenjl, jMenskt; jelftš; j^lonja; i 
8 pridjevenim sprijeda 1: Ij^ljeu, IjMjfinko. — znaienje dizati se, 
rasti: j6]sl, jfelov, jMovina, Jfelovica, j^lika, jMik; jelša, jMa^^e. 
s protnjenom glasa I na o u našetn jeziku (isporedi eoxoKbi|k ii mom 
rječniku kod i€iikxoKbi|k^ , po kojoj je i e pred o odbaietio : j6ha, 
(j6va), jbhov (jbvov), jbhovina (jbvovina), j^)^je, jbjik, j6šić ; jbvljftk, 
jbSlj&k (biće mjesto joi^jak s umetnutim \) ; Jćševicii (ne upravo od 
joha nego od jelša), J6sauica^. 

6. samoglasno glasi takogjer e, ali se premješta za suglasno pred 
nastavkom koji se poiinje suglasnijem: tako može biti da je u zna- 
čenju udjeti (isporedi pod 11^ 2 latica) : letva. 

^ U Osnovama drukčije, ali radi lat. aries, lit. ^rys mislim da je ovako 
bolje; samo može biti da je od a najprije postalo (?, a to se produljilo u «, 
kojemu se pridjelo sprijeda J pa od n postalo a, 

' Gdje gdje se govori i u mjesto o (može biti pometnjom) : raztiriti, raz- 
arati. 

* Drogi misle da je tugja. 

* Slaže se s lit. retas kao tvrd s lit. twirtas ; od lat. rarus razlikuje se 
samo nastavkom. 



14 

^ U Osnovama sam uzimao da d pripada kordonu kao determinatiTa ; 
sada mislim da pripada nastavku. 

® Moglo bi se misliti da joha i druge za njom spomenute riječi nijesu od 
starijega i€iii;ca, nego od o/Uk,\x istoga korijena ; ali što u spomenicima na- 
šim ne dolazi ni jedan put oiik;cA a KAkjcA u i€SkHiANHi|ii dolazi više puta i 
što se stara l€2ikiiiaHNqA sada zove Jošanica, za to se ne može primiti ta 
misao. 

ARK, od AR, u njegovijem značenjima istijem i dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 

1, suglasno r glasi u. slovenskim jezicima r. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: znaietije cijepati^ 
krojiti: rdkno (rubac), — značenje rascijepljenu biti, zahvatati, 
ustavljati^ braniti: ritkd^; rakije, rlLkljice^ rfi-kljast; rUčve, račvice, 
račvast; rašlje (š će biti mjesto 6 pred Ij), r^šljast. — značenje 
može biti cijepati: r^kita (salix caprea), r^kitovina^ R^kita, Rk- 
kitnd. — znaienje cijepati prelazi u slagati^ uregjivati, od tuda u 
htjeti: rdčiti se, pror^čiti se, razriičiti se. — znaienje cijepati pre- 
laži u vikati (isporedi derati i derati se) : rdkoliti se, razrdkoliti se. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : znaienje vikati (tndi 
i pod 1): rbktati; srbktati se, zarbktati. — značenje prelazi od 
vike na govor: r6k, n^rok, bbrok, pr6rok, sr6k (znak, upravo će 
biti ugovoren znak), droci, tizrok (* odbacivSi u: zrok^, zdrok; r5- 
čište; prćročica; pr6ročkt; nStročito, sročit (conveniens) ; n^ročno, 
srbčan (conveniens), tizročan, ilročhik, tiročnica; prćroštvo; tirokljiv. 
rbćiti, srbčiti (sloHti, isporedi cirAACHTH^; pr6rokovati; Uzrokovati. 

5. sainoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znaienje govoriti 
(vidi i pod 2 rok) : rfeći, izrfeći, narfeći, obr5ći, odrfeci, porfeći, pod- 
rfeći, prorfeći, razrfeći, sr^ći, ur^ći, zar^ći se; brzbrek; r^čćć; po- 
reklo ; prekbrečica (može biti da je tako samo po istoinofn govoru, 
a tada ide pod 4) ; obrečdnje ; por^knuti. 

4. samoglasno postavši e (kao pod 3) produljuje se u%\ znaienje 
koje je pod 3 u re6i: riječ, rijfečca, rječit, dječan; Ijepbrječica; 
rljeti, rijeci; pođrijfetlo {Sije dometnuto pred r kao u drijeSiti a k 
je zamijetijeno glasom t^); njek, Izrijekom; rij^čati se, sporij&Čiti 
se, spbrečkati se. 

5. samogktsno u slovenskim jezicima glasi i: narikača; naricati, 
obrfcati, odricati, poricati, proricati, sricati, zaricati se. 

6*. korijenu dolazi ozad n, kaje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u & (od koga je u nas cisto u): znaienje 



15 

gnati prelazi u hvatati^ zahvatati: obriič, bbriičje, obrtič&ii, obriičić; 
obriičati, naobriičati. — isto znaienje hvatati prelazeći i u zauzimati^ 
sldgatij namještati y uregjivati: 'rtika, neriHka (nertika), i*tičica, rd- 
čina, ruČ^tma, ručtirina; rtičnl, rtičntk, ručlntk; naručdj; lutručje, 
pbdr^Čje; ndručan^ pbdručnlk, pbđručnica; — rtikftv, ruk^vić, z^- 
ruk&vlje; rukavac, rukš.yica, rukavina; nž^rukvica; — rtikatka, rti- 
kačica; — rukilĐica, ruktiničllr^ — rticelj; — rtija; — zlatnbruk, 
zlatbruk; Ijevbruk, praznbruk, pustbruk; — izručkš, obj^ručk^, 
obadvjferučk^ ; — rukbbojina, rukovet, riikovM, rukođdvac, ruko- 
ddvalac^ rukbdS-vntk, rukoddv&nje, rukoddće, rukbst^vntk; — zit- 
ničau; zlLručnik, zaručnica; — udruka, poruka, otporukn, preporuka; 
pbruk (jetnac; isporedi: posegnuti za koga); ndruč, nkrudžbina; 
prSporiičan; — rukbvati; — rtičiti, izrtičiti, nartičiti, portjčiti, pre- 
rdčitii zartičiti^ isportičiti; otpordčiti, preportičiti ; izručivati, uaručf- 
vati, poručivati, preručlvati, zaručivati, otporučivati , preporučivati; 
— rdčak (zn<icenja radi isporedi pod 2 obrok, vidi i u Osnovama 
283)^ dbručak, pr^dručak, ručkbDOŠa, rtičan6, riičauica; ručati, do- 
rdčati; nartičati se, portičati; ručdvati; dbručkovati. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

i. samoglas^io glasi u slovenskim jezicima a: znaienje od gnati 
prelazi u zahvatati (isporedi pod /, 6 ruka): l&kat; tilaktiti. — 
znaienje od hvatati i uzitnati prelazi u željno uzimati^ grabiti^ te- 
žiti za Um: lakom, lakomac, lUkdmČina; l^komica, lakćmstvo; 1&- 
komiti se, pblakomiti se, slakomiti se; lačan. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje hvatati, 
grabiti, željno uzimati: Ibkati, izlbkati, nalbkati, polbkati, podlbkati, 
prolbkati, razlbkati; Ibknuti; čorbblok, krvblok, krvbločntk. — 
znaienje od zahvatati i obuhvatati prelazi ti savijati se, a od tuda 
u sagibati se, ugibati se (isporedi dalje pod 5 ulekfiuti se): lokva, 
lokvica, lokv^tina; Ibkv&nj. — ovamo će ići s dometnutim j iza 1 
u zfiaienju braniti, odbijati: Ijok, Ijbke; Ijokati, bdljokati; Ijoknuti, 
bdljoknuti; Ijbkd^. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi t: značenje prelazi u 
braniti (isporedi pod /, JJ: tako može biti da je: lijek, lij^čak, 
Ijekbvit, Ij^k&r, Ijekkrica, IjekStrina, ljekarije; liječiti, izliječiti, za- 
lijMiti. 

4. korijenu dolazi ozad u, koje mu se pre^nješta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u x (od koga je u nas u): znaienje zahva- 
tati^ zahvatajući savijati se: Mk, obMk, bbluk, bbltičje, liičić, Iti- 
čac; bblučac, dvblučan ; naobMčiti se. — znaienje zahvatati prelazi 



16 

u braniti, držati: Idka^ Itičica, B^ja L6ka; Banjoldčanin, Baojb- 
Jtička, banjbliički. — znalenje zahvafajuvi savijati se preUizi u krt- 
t'iti se, krivu biti: lilkav; liik^tvstvo, ltikd,vštiiia, Liikavica; izliika* 
viti , uliikaviti se. — znalenje cijepati i rastavljati (kao što je u 
lučiti) prelazi u ođregjivati^ naregjivati (kao Sto je u odluka) i oba 
se nalaze u jednoj rijeci (kao odlučiti) ; a značenje zahvatati prelazi 
u zadobivati (kao u^ polučiti) ; i značenje stignuti i taknuti (koje iz- 
lazi iz gnati) prelazi u dogoditi se, zbiti se: sva se ta značenja na- 
laze u riječima jednako postalim^ za to se ovdje ne rastavljaju jedne 
od drugih po značoiju: odluka; sliičd.], Bliičdjno; Itičiti, odltičiti, 
poltičiti, razldčiti, sltičiti se, zaltićiti; odlučivati^ razlučivati, zala- 
Člvati; sluč^vati se. 

5. korijenu dolazi takogjer ozad n, koje se premješta do samo- 
glasnoga, ali samoglasno slabi u i, pa se sa n sastavlja u a (od 
koga je u nas čisto q): značenje ugibati se (isporedi i pod 11^ 2): 
ulćknuti se, ul5ći se (deprimi), uldći se (deprimi). tako nioše biti da 
je i pako-lćč (prm polu vidi kod kor, PA 1). — isto značenje pre- 
lazi u padati t a to u razboljeti se: lecati se. 

6. korijen se širi dobivajući ozad i (koje upravo pripada na- 
stavku) pa pred njim otpada korijenu k^ ; samoglasno glasi u slo- 
venskim jezicima e, koje se opet i produljuje u %: značenje dizati 
se, gnati: l^t, ndlet, zdlet; polfet&r, poletdrac; nkletica; l^tija; po- 
Ifetiš; l^to; letka, lečiinik; letnj&k; l^eelica; letjeti, doletjeti, naletjeti, 
obl<^tjeti, odletjeti, poletjeti, podl^tjeti, preletjeti, prilfetjeti, prolfetjeti, 
razle^cti se, sletjeti, sal^tjeti, uletjeti, uzl^tjeti, zal5tjeti; l^tnuti, 
dolMnuti, polfetnuti, prel^tnuti, sl^tnuti. — q se produljuje u \i 
prolijet; Ijćtnik (dušnik, upravo prolaz^ isporedi Uto); lij^tati, do- 
li]5tati, izlij^tati, nalijetati, oblij^tiiti, odlij^tati, polij^tati, prelijetati, 
prilijetati, prolij^tati, razlij^tati se, slijetati, salijetati, zalijetati; po- 
slijetati. 

* Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 98. 

* Vidi u Miklošića lex. pod ast^th, i u Ficka vergl. worterb. 2, G48 
pod lak. 

ARGr, i 11 drugom obli(5ju, sa gh mjesto g: ARGH, od 
AR u njegovijem značenjima istijem i dalje ili dru- 
gačije razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pretnješta se fnegju 
njih. 

I. suglasno r glasi u slovenskim jezicitna r. 



17 

i. samogUimo glasi u slovenskim jezicima a: znaienje rastavljati: 
raz (prijedlog s kojim se sastavljaju druge rijeci^ kao raz-biti itd.). 
od njega su: r^ma; ritzlit (1 stoji mjesto n kao u zlamenje)^. — 
znaienje cijepati, sjeći, prdbijati: tŠlz] rezati; pordziti; rdžanj, rilž- 
njić; r^njati; uzr^ojati se. — značenje sijati: bbraz, bbn^čić, 
bbrazina, bbrazan^ bezbbrazan, bezbbraznik; bezbbraznica, meko- 
bbrazan^ bezbbraština; obezbbraziti; prebbraziti, prebbraž^nje; pre- 
obražavati se. — značenje takogjer sijati, samo korijenu otpada su- 
glasno g pred nastavkom: ršlnO; r&nt, rknik^ r&nica, r^nka, r&njka; 
pbđranak^ tiranak ; raniti, dbraniti; pbraniti^ pbdraniti; tlraniti ; pod- 
ranjlvati; ranilO; ranilac, ranoranilac. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje gnati i za- 
hvatati prelazi u pružati se, stršiti, bosti: rdg^, dybrog, vitbrog, 
divorog, zlatnbrog, kJrnjorog, krnjoroga; rogobd^tan; rbgat^ dvb- 
rogast; rbg6v; Rbž&j; pbrdžje; rožan (rožana^ ^dj.), rdžni^ rćžnjftk; 
rbžina^ rbžaC; rbščić; parožak^ paroščić, petorbščići; rbg&č, rbgftčica^ 
rog^ć; rćgonja; rogalj, rbgljac; rbgu][ja; rbgulje, rbguljice, rogb- 
Ijača; rdgoša, rbguša; rogii^ica (čeperak). rćžiti, porbžiti se; rogti- 
šiti; narogtišit] ; razrogačiti ; porogob^titi se, uzrogobdtiti se. — rbgoz; 
rbgozan, rbgožina ; rbgoziti, narbgoziti. — rozga', rozgva, rbzgvati^ 
porbzgvati. — isto značenje prelazi u smrskati^ nabrati: zardzati 
(succingere)^ narćzati se (corrugari), sr6zati se. 

3, samoglasno glasi u slovenskim jezicima t: značenje cijepati, 
sjeći: porez, prirez, srgz, z^ez, novbrez; poreza; izrezak; rfez&č; 
ibrijezan (adj.), r^znica^ tireznik, ndreznica; režanj; r^zidba; obr^- 
zotina, zar^zotina; porfeščija; rezdnci. rezati. Izrezati, nitrezati, bre- 
zati, bbrezati, bdrezati, pbrezati, pbdrezati, pr^rezati, prlrezati, prb- 
rezati; ritzrezati, srezati, sitrezati, tirezati, zarezati; izrezivati, 
narezfvati; orezfvati, obrezfvati, odrezivati, porezlvati, podrezivati^ 
prerezivati, prirezlvati, prorezivati, razrezfvati, srezivati, sarezlvati, 
urezivati, zarezivati, isprorezivati, naprerezivati ; sarij^zati; reskati, 
izreskati, niireskati; rćziti. 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeSta do samoglasnoga^ 
pa se s njim sastavlja u & (od koga je u nas \x) : značenje kao nfi- 
prijed pod 2 u rog: b-riižje*; oriižati. 

5. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje pružati^ upravljati^ uregjivati^ prelazi u pra- 
viti, opravljati: riza fvestis; isporedi oprava)^ riznica (vestiarium, 
aerarinm, isporedi njem. reich). 

II, suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

2 



18 

i. samoglamo u slovenskim jezicima glasi a: značenje od udarati 
, f ticoH prelazi u podurati se, pristajati^ po fk)lji UH: n^lagdđ, ne- 
lagodan. — značenje sjeći prelazi u obaljivati^ gomilati :- \Slz (silva 
caesa), litzina (gomila), — značenje gnati prelazi u ići: dblaz, 
izlaz, prijelaz ; rdzlaz; zdlaz; dblazak^ izlazak, bblazak, bdlazak, 
pblazak, prblazak, sl&zak, tdazak; pblaznik; bblaznica (?); lazila; 
iifaolaža i sa č mjesto ž: uhbla&i; polažftj^ polažftjnik; prel^žljiv. 
lUziti, dblaziti, izlaziti, izšlaziti; nd^laziti, bblaziti, bdlaziti, pblaziti, 
prelaziti, prilaziti, prblaziti; rd.zlaziti se, slaziti, silaziti, tdaziti; zk- 
laziti; pridblaziti; iznd^laziti, prin^laziti, pronalaziti. 8 dometntttim i 
glagola ići^ kao da bi njemu pripadalo: izilaziti^ nadilaziti; obilaziti, 
odilaziti; podilaziti, razilaziti se, silaziti^ uzilaziti; zallaziti; prava- 
zilaziti. 

2, samgolasno glasi u slovenskim jezicima o, ad koga opet po za- 
konima slovenskih jezika biva a: značenje pružati se: Ibza, Idzje, 
Ibzovind; Lbzan, Lbznica, Lbzničanin, Ibznički, Ibznac. — značenje 
pružati^ kaje prelazi i u stavljati: I6g, n^log, bblog, pblog, prilog, 
prij^log, razlog, slog, tilozi, zdlog^; naloga, podloga, sloga, nesloga, 
zdloga; priložak; podložica; zalogdj, zalogdjak; tilož; I6ža; pod- 
Ibg&č; polbž&r, podlbžara; razložit; pbdložine; složan, n^složan, 
ložnica, pbdložnik, podložnici, pbložnica, priložntk, r^zložnica, sh- 
ložnik, sbložnica; pbdldžanj, podložnj&ci; polbškš; — Ibžiti, izlb- 
žiti, nalbžiti, oblbžiti, odlbžiti, polbžiti, podlbžiti, prilbžiti, razlbžiti 
(od ložiti), razložiti (od razlog), slbžiti, salbžiti, ulbžiti, zalbžiti. — 
samoglasfio se mijenja na a: izl^Lgati, naMgati, odlagati, poUgati, 
podlagati, prilagati, razl^ati, sldgati, ul^ti, zaULgati, nasl^ati; 
zSlagftj; podI4žanj. 

3, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, koje se opet produ- 
bljuje u i: značenje pružiti se^ prostrijeti se: Ifeči, nalfeći, odlici se 
(resonare), polfeći, podiji, prilfeći, razlfeći se, slfeći, zalfeći; slbgnuti; 
lagalo, docnol^galac; polegtišk^. — ležati, izl^žati se, nal^žati se, 
oblfežati, odležati, polizati, prel^žati, razl^žati se, zaMati se; od- 
leždvati ; iSškati, poleSkivati, leškdriti ; — hlUdolež, hladblež, iivolež ; 
Ifež&k, ležš^ina; upolež^iti se ; l^žd.vkiuja; ležćje; zMež&j; ležnica; 
— ležfećiv. — samoglasno e produljeno u % : lij^gati , nalijfegati, 
odlijfegati, polijfegati, prilijfegati, razlij^gati se^ ulij^gati, zalij^gati. — 
vidi još dalje pod 4, 

4, samoglasno glasi u slovenskim jezicima % : značenje koje je na- 
prijed pod II, 1 u laziti: a) korijenu drugo suglasno glasi z: koje 
se po svojim zakonima mijenja: iz-ljenti (s stoji mjesto z pred t), 



19 

sit^esti, pr&ljesti, sljSsti; tiljesti, zitljesti; tiljez, livolj^z, nagiizljez, 
tdjezina; ljestve. — b) korijenu drugo suglasno glasi g, koje se po 
svojim zakonima mijenja: Iz-Ijeći (ć stcji mjesto gt), n^ljeći^ pr^ 
Ijeđ, tdjeći; z^Ijeći ; naježe ; ndlježba. — vidi još pod 3. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi k,. koga je u nas ne- 
sUUo^ pa se mjesto njega umeće a: značenje gnati prelazi u skakati^ 
hUjeti, brzu biti (pa se prenosi i na ono sto može brzo biti^ za Hm 
ne treba hitjeti): lak (od AbriKi^, l^Lac, lakbća, lEgan, iSgdn, la- 
gahan, lUgačak, lagdSan ; slahak, polakO; popolako^ odjlak; pbn&jlak, 
pondjlak; litg&no, poliig4no, polagdčicš; Unuti^ odUhnuti, odl&knuti, 
olikšati, obl&kšati, odl&kšati^ ul^kšati; oblakšdvati; polakšžnje. 

6. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeSta do samoglasnoga^ 
pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas u): značenje sijati^ 
koje prelazi i u slabo sijati, tamnjeti: tako mislim da je: Itig (ne* 
mus)*, pbltlzje; pbdltlžje^ Idžina; Idžanj^ Itižnjaka; Itig&F; Liiždui^ 
liižanski, Ltižnica^ Mškt^ pbl^ki; Mštica. 

7. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
a ono oslabivŠi u e (kao pod 3) sastavlja se s njim u a (od koga 
je u nas e): značenje koje je naprijed u ležati, dano kokoši kad leži 
na jajima: Ićći, izl^i, nal^i; razlici se^ ulćći se^ zalćći; l^glo. 

^ Drukćije Miklošić vergL gram. 2, 160. 

* Drukčije u Osnovama po Ficku vergl. w(>rterb. 1, 647 ; ovako isti 
2, 640. 

' A. Fick u Beitrftge znr knnde đer inđog. spracben heransg. v. A. Bez- 
zenberger, 1, 172 uzima i ^ iza 2; u korijen, koji bi glasio ARGS, te bi 
8 bilo premješteno pred g. 

* Isporedi Fick, vergl. w6rterb. 2, 640; drukčije u Osnovama 81. 

* Ovamo će ići i p^-log, pirložiti, upArložitl. 

* Isporedi star. ind. „ranga farbe; rajas nebel, dunkel, staub, staubiges 
land, bebautes feld" u Ficka vergl. w6rterb. 1, 189. — Miklošić lex. po- 
rodi sa njem. locb, a tome je kor. RUG lomiti (Fick vergl. w(Jrterb. 3, 
274), pa bi trebalo takogjer da mu dogje n, aU je sumnja da se un sa- 
stavlja u &. Taj sam korijen uzeo i ja u Osnovama. 

ART, od AR, u značenju od gnati razvijenom u zna- 
čenje idi naprijed, doči pred koga. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 
Samoglasno oslabivši u e produljuje se u %\ ob-resti se (ob- 
retem se)^; s-rSsti, pr^sresti, prlsresti^ stisresti; sretati ^ pr^sretati^ 
siisretati; srij^tati; stisret; sr^talac^ sretaoština, sr^tilac; Sr^ten, 
SrćtO; Srććo, Srican, Srećko; Obreten; — srSća^ nesreća, zlbsreća, 



20 

stisreća; srećaii; n^srećan^ sretan, nesretan; sretDJi; nfesretnjl; zlb- 

srećaii; zlbsretnji, đobrbsretnji ; n^sretnjik, nbsretnjica, zlbsretnjik, 

zlbsretDJica, dobrbsretnjtk , đobrbsretnjica; nfesretnjić; — iisrećiti. 

^ Obrete se. Vuk u Djel. apost. 8, 40. Nalazi se i bez t u korijena : 
obreti se, obrim se (u Vukovu rječniku). 

ARD, teći, kvasiti, krijepiti. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

I, suglasno r glasi u slovenskim jezicitna r. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje kvasiti: rćđa^ 
rćdin, r6diČ4đ. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima, 1. 

Samoglasno gl<isi u slovenskim jezicima e : značenje kvasiti, topiti 
se: IM, IMaU; ledeu; ledenica, ledčnjd.k; IMćjka; IMiti, ol^diti se, 
pol^diti se, preIMiti se, sladiti, zalediti. 

ARDH, od AR, dizati, truditi se oko čega, njegovati, 
pomagati, ugagjati; dizati se, napredovati, zadovo- 
ljavati se, veseliti se. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megjju njih. 

L suglasno r u slovenskim jezicitna glasi r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: r^d, nerdd, r&dni^ 
radnik, rddnja, nerddnja, ršdin, n^rSdin, r^dljiv; rdgja, rligjevina, 
ritdilica; r^ti, izraditi, narediti, obraditi, odr^ti, prirod, pro* 
rdditi, ur^iti, uzr^diti, zaraditi; izragjivati, obragjlvati, odragjlvati, 
priragjlvati, zaragjivati. — ršdi (prijedlog 8 genit.)\ porfidi, 8&- 
rSdi, bogbr&dnik, bogordditJ. — rad (adj.), zlbrad; rađdst, n^raddst, 
radostan, n^radostan-, radovati (uživati; kao posvojiti)^ radovati se, 
bbradovati, rd>zradovati, z^radovati^. s umetnutim ] : rdjdati se, z^- 
rdjdovati se. — Obrad, Prferad, Milorad, Radoba, Radov&n, Rado- 
vdnac; Radovao, R&dćvče, Radbvd.šnica, Radbvšsničanin ; — Ra- 
dosav, Raosav, R^sav; Radomfr; R^dman; Rddmil; Riđo, R^e, 
RStdan, Rađen, RAđ^nko, Rkdin, RAdtnko, Radinko, Radto, Ro- 
đenja, Radeta, RS,dota, Radoje, Radbjica, Radćjko, Raddk, Radti- 
k&n, Ratko, RMič, Ridč, Radul, Radtilin, RAdas, Radbsin, Riuloš, 
Ragjen, Rdjo, Rdjko, Rd^jko, R&jčeta, Rajdk, Rajica, RAjin, Rdko, 
Ralen, Rdšo, Raško; — Rdda, lUdana, Radna, Rkjddjka, RAduka, 
Rlulula, Rdjka, RSjna, Risa. — Rigevina, Rigjevac, Rigjćvka, 
rigjevskt. — Radoina i Radbtnja (ime selu; izmegju o i i ispalo 
je h*). — Rftovina (izmegju a * o ispalo je h, s kojim je bilo ime 



21 

Baho od Radosav kao Vlaho od Vlasije). — može biti da ovamo 
ide u znaienju veseliti^ zabavljati: nardđati^ nardđalo, nar^&ljka. 

2. samoglasno glasi takogjef* a, ali kofHjenu dolazi na kraju još 
t, koje je iznajprije pripadalo nastavku, pa se pred t mijenja đh u 
s u slovenskim jezicima: rfstfi (adv., erectus); r^sti (raat-em), iz- 
rasti, obrdsti, ođrdsti, porasti, podr^sti, prir^ti, pror^sti, razr^ti se, 
srdsti se, uzrasti, zaristi; — izrdstati, obrastati, prirdstati, prord- 
stati, razrdstati se, sretati se, zar^stati; -/- rdstjeti. — vije pouz- 
dano da ovamo ide rdstiti i rdstiti se (coire), jer može biti da je 
sprijeda otpalo n ; ispoređi narast kod korijena NARS. — rftst, po- 
rto, uzrftst, sSmorflat, podržat* (f.), prfer&stao (adj.), izr{lstao (f.j, 
nar^Iica, obr^slica, pođrdslica, srdslica, prord^ljika, sr^ljika, str^- 
Sljika (t je umetnuto megju s i r), r^stilo, narašt&j, prbr^^će. — 
Može biti da ovamo ide Racko mjesto Rasko od PACTkKO, a to od 
Pactncuabii, s promjenom glasa s wa c pred k (kao u Atafiacko); 
ali bi moglo biti i od Raco (koje se istina sada ne govori ali je 
negda bilo^)^ a to bi opet moglo hiti ne sa^no od Rastislav nego i od 
Rađosav. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se opet po za- 
konima slovenskih jezika mijenja i na a: r6d, izrod, ndrođ, n^rod, 
bdrod, pbrod, žitbrod; rodina, r5dan, n^rodan, srodan, Ijubbrodan; 
ndrodni, srodnik, b^zrodnica, n^rotkinja, b^zrotkinja; dombrodac; 
rodica, n^rodica, pbrodica, shrodica, hrodica, sambrodica, bogbrodica, 
bogbrodičin; rbditelj, rbdit^ljka, rbdilica, rbdtlja, porbdtlja; rodbina; 
rbdljiv; rogj&j, porogj&j; novbrogje; rogjllk, jbgjaka, rogjilkati se, 
rogjdčiti se, porogjdčiti se; rćgjo, rćgja; srbdstvo. — rbditi, izrb- 
diti, narbditi se, odrbditi se, porbditi, prerbditi se, prirbditi, srbditi 
se, urbditi, zarbditi se; srogj^vati se; — rož^nstvo; — samoglasno 
o promijenjeno na a: r^gjati, nardgjati, odr^'ati se, pordgjati se, 
srkati se. 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga^ 
pa se s njim sastavlja u « (od koga je u nas u) : tako mislim da 
je u znaienju dizati se, stršiti: ruda (^lana spissa et crispa, i neka 
trava), riidica, rudast, rtidonja. — znaienje pustiti, ostaviti (ispoređi 
dalje pod II ledina): rudina (pratum), Riidine, rudlnica, rbdača, 
rtiđnjftča (neka peiurka). tako će biti i rtiditi („mlijeko goruzdom^ 
U j. surutku, po što se prevari, kao presipati, da se ne pokvari"). 

5. korijenu dolazi takogjer ozad n, koje mu se premješta do sa- 
tnoglasnoga, ali samoglasno slabi u e, pa se sa n sastavlja u a (od 
koga je u nas e) : značenje rastavljati (vidi kod AR^ prelazi u na- 



22 

mjeitatij sldgatij udeiavati: r^A, n^rM, r^da^ r&lak; šeBtbređica, 
radara, r^darin, r^đilja, rMuša; nćredba, r^redba^ hredba, bređine, 
red^če, poredan (parvus), pdredno (parum), hredaii; neiiredan^ na- 
rednik, porMnlk, sporždntk, ur^nik, rćdnja, rćdnji; redbvntk, po- 
redbvnlk; — raditi, izrdditi, nar^iti, obraditi, odrćditi; pbrediti, 
ispbrediti; upbrediti; razraditi, srćditi, urćditi, prenarćditi^ onerć^ti 
se, zarćditi; — ržgjati, izr^ati^ nar^ati; pordgjati; — naregji- 
vati, obregjivati, odregjfvati, razregjlvati, sregjfvati, uregjivati, zare- 
gjivati, prenaregjivati ; — redbvati; — pored, spdred, pdrede, p5- 
redo; n^poredo, ^poredo, Usporedo, p8r6dom; naizr^d, naizredic^ * 
Izradom; iirćd. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga^ a 
ono slabi u e, pa se sa n sastavlja u a (od koga je u nas e): tako 
će biti u znaienju ptsstiti^ ostaviti: ledina, ledina^ ledlnak, ledinjdk. 
— tako može biti da ovamo ide u značenju puitati^ popuMati^ raz- 
vijenom u mekšati^ meku biti: Ićgja (mabnbi), I^ine, pblegjina, 
legjitšca; zalfegjati; nalegjaSk^, nalfećkd (ć stoji mjesto gj pred k). , 

^ Prijedlog se govori i okrnjen : rad, a tada mu u nekim prilikama ot- 
pada i d : rišta, p5rltšta, zardita. 

* Ne ide ovamo radoš, nego je tugja riječ. 

* Vidi 8t. Novakovića Pomenici 143. 

* Vidi Raca u 8t. Novakovića Pomenicima 96. 

ARBH, od AR, u nekim njegovijem značenjima istijem 

ili dalje i drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajiUi za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 
L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje od gnati i 
zahvatati prelazi u zadobivati i imati , od tuda u dobivati radom, 
a od tuda u raditi: rdba^^ r&bota, ritbotan, ritbotntk, ritbotnica; 
r^bot&r^ rabbt&š; rdbiti; rabbtati, uzrabbtati. Rdbo^ 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje hvatcUi^ 
uzimati, osvajati: rob, pbrob, r6blje, rbbak, ropkinja, rbpče, r5p- 
Č4d, rSbinja, robinjin^ robinjica, rbbija, robyftS; rbbiti, narbbiti, po- 
rbbiti, zarbbiti; robbvati. 

3, samoglasno glasi u slovenskim jezicima e : značenje kao da od 
zahvatati prelazi u savijati se: rfebro, rebkrce^ rebritni (laterarius), 
poreb^ac, por^bruša; izrdbar, izr^bra, poreb^kć; rćbriti (deviare). 

4, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
i došavši pred bh mijenja se na m pa se s njim sastavlja u « (od 



23 

koga je u nas vi): znaienje prelazi od cijepati na krojiti j zacije- 
pljenu bitiy tnsiti^ na kraju biti^ zavrUvati: rtlb (pannus; sutura), 
bbmb, pbrub, pbdrub, rtibiSte, riiblje, rhbina, rtibinica, rubfetina, 
rhbača^ rtibac; zd.rubast; rdbiti, obrtibiti^ odrubiti; portibiti^ zarti- 
biti; porubljlvati, zarubljfvati. — značenje otimati^ uzimati (isporedi 
pod 2): mbd^ina. 

//. suglasno r glasi t« slovenskim jezicima 1. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje cijepati, čupati, 

IjuUiti: labhdina. — znaienje sijati: I&bM, labMov^ labhdić; labhdica. 

^ Nema Vnk, ali imajn stari pisci. 

* Ako mu nije sprijeda otpalo h. — Ne ide ovamo rabadžija^ nego je 
turska riječ. 

ARS, od AR, u nekim njegovijem značenjima dalje ili 

drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajuH za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 

1, suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

L samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se opet po za- 
konima slovenskih jezika i mijena na a: 

a) suglasno s glasi i u slovenskim jezicima s : znaienje teii^ kva- 
siti^ kropiti: rbsa, rbsica^ rosan, rosnat, rbsnica, p^rosnica, pbrosica, 
rbsulja; rbsiti, izrbsiti, orbsiti, porbsiti, urbsiti, zarbsiti se; rbsjeti^ 
obrbsjeti. — s promjenom glasa o na &: pordšati. 

b) suglasno s glasi u slovenskim jezicima h : znaienje cijepati, de- 
rati: rohav, r6vo (v stoji mjesto h)\ 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e ; suglasno s glasi h, 
koje se opet mijenja na š: značenje rastavljati, lučiti: rešfeto', re- 
š^tdr, r^š^tka; rešfetati, izrešbtati. — vidi još i pod 3, 

3. samoglasno slabi u i, koje se širi u ai, te od njega biva u slo- 
venskim jezicima % : suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, pa se 
po svojim zakonima i mijenja na š: znaienje rastavljati: reha (lana 
rara), rehav*, r^hulja. — znaienje takogjer rastavljati^ odlučivati: 
đrij^šiti (i je dometnuto pred r), odriješiti, razdrij^šiti; odiješlvati, 
razdrješfvati ; bdrešito. 

4. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premjeJta do samo- 
glasnoga, a ono oslabivŠi u e sastavlja se sa n u a (od koga je u 
nas e) : suglasno s glasi u slovenskim jezicima s : znaienje pridjeti, 
koje se razvija u visiti i nakititi: r^aa, rasica, r^sast, rosnat, drfl- 
goresa, lizr^se; risati; — dres, resiti, narušiti, podr^siti, uresiti. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 



24 

1. samoglasno glasi u slavenskim jezicima a: a) suglasno s glasi 
i u slovenskim jezicima b: znaienje gnati, brzo se micati: Idsa^, 
I&sica^ IUsičica^ lUsičić, l&sičji; lasast. — u istom znaienju (prem da 
bi moglo biti i od RAS zujati): Idsta, Ustin, l&stavica, l&stavičica^ 
lastavičji, lastavičić; l^stovica. — značenje zadijevati, sklapati: 
lastavica (j^na glavcini ona jama u koju se uglavi spica^)^ lUsU- 
vicnj§.k, lastavičiti; — iS^stovica („sastavljeni rogovi u kuće, na ko- 
jima Sljeme stoji"), isporedi dalje pod 5 lije^, — b) suglasno % glasi 
u slovenskim jezicima h: značenje mahati, vijati: lavbriti (v mjesto h), 

2. samoglamo u slovenskim jezicima glasi o: suglasno s glasi h, 
od koga opet biva š: znaienje cijepati prelazi u odlučivati^ ispraz- 
niti^ oslabiti: loš, ndloš, olbšati, polbšiti se. ovamo če ići u istom 
značenju s dometnutim j glasu 1 : Ijohav*. 

3. sainoglasno slabi u i, od kojega u slovenskim jezicima biva k, 
a kako je toga glasa u nas nestalo , mneče se mjesto njega a : su- 
glasno s glasi i u slovenskim jeziciina s: značenje ići, zalaziti, pre- 
tjecati, varati: preldstiti (isporedi lat. err-are. njem. irr-en)^ pre- 
lašćfvati; Id^tisati. 

4. samoglasno slabi takogjer u \, ali se produljuje te u slovenskim 
jezicima glasi i: a) suglasno s glasi h slovenskim jezicima s: zna- 
čenje gnati ^ brzu biti: Gst (celer)*, listo, Kstom. — isto značenje 
prelazi u mahati, ljuljati se, letjeti: list (folium)', zlmolist, lišće, 
lisje (isporedi grozje)^ Ifstak, zž,li3tak, liska (folium), listina, listić, 
Rsnik, zalfstavac; Ustop&d; listati, izlistati, pođlistati (aktivno), 
prolistati, ulistati. — b) suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, 
od koga biva i š: značenje ići, koje se razvija u proći, otići ^ ne- 
statij nedostati i u prijeći^ preteći: Uh (adv.), Itho (adv.), Ifhati se, 
libbper, zdlišan; lišiti (privare; non ferire, deerrare), izlišiti (suffi- 
cere); lišavati se; lišma (imprimis). — značenje fnože biti cijepati, 
derati (isporedi naprijed pod /, 1 rohav) : Gšdj, lišitjić, lišijiv, li- 
S^jiviti se. 

5. samoglasno oslaUvii u i siri se u ai, od čega u slovenskim je- 
zicima biva % : a) suglasno s glasi u slovenskim jezicima s : značenje 
cijepati: lijes (%ilva; vidi i dalje), lisen (^igneus, po zapadnom go- 
voru); lijeska, ljeskov, Ijfeskovac, Ijfeskovača, Ij^skovina, llješće, Ijh- 
štftrka; trblijeska; IjeŠntk, Lj^šnica, Lj^šničanin ; LljeŠnica. — 
značenje isto prelazi u sklapati: lijes (tecti coDtignatio; aratrum et 
jugom). — značenje sklapati prelazi u viti^ plesti: Ij^sa, Ijesica, 
Ijesfetina. — b) suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, od koga 
opet biva i š: značenje ići, pružati se: lij^ba^ Ij^šica. 



25 

^ Drukčije Matzenaner Cizi slova 297, ali se ne može odvojiti ođ rohav. 
' Drukčije Geitler slov. kmen. na u 9. 

• Drukčije MikloSić vergl. gram. 2, 112. 221. 286. i Geitler slov. 
kmen. na u 99. 117. 

^ U Osnovama 50 i 331 drukčije; ali će ovako biti bo\je. 
^ Dmkč^e u Osnovama 88, ali mislim da će ovako biti bolje. 

• Drukčije Geitler slov. kmen. na u 80. 112. — Miklošić vergl. 
gram. 2, 160 poredi sa lasan, koje uzimam pod korijen ras. 

' Drukčije Fick vergl. wdrterb. 2, 648. — Isporedi Miklošića vergl. 
gram. 2, 160. 

• Dmkč\je Miklošić vergl'gram. 2, 286. 

AV, gnati, hvatati, željeti, paziti, doznati, obznaniti. 

1, samoglamo u slovenskim jezicima glasi a, pa mu se pridijeva 
sprijeda j: značenje prelazi od gnati i hvatati u primati , od tuda 
u doznati, a od tuda u obznaniti: jd.v, j^va, jftvan, jdvi; jdviti, 
đojdviti (ovce^ idući pred njima dovesti ih), izjaviti; najaviti, ob- 
javiti, odjaviti, pojdviti^ prejdviti, prijaviti, projdviti; javljati; objav- 
Ijivati, prijavljivati; j&vnuti se; javkati; bogojAvljenje, bogojivljenskt. 

— značenje od gnati' prelazi u letjeti, u kom su znaienju od toga 
korijena u drugim jezicima rijeU za pticu i po njoj za jaje^ a u 
nas se sačuvala samo ova druga: j^je^ j^jce, j^jinjt^ j^j^ra^ jitjača, 
jeđnbjajac; Jdjce, Jdjčanin, j^jački. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: znaienje hvatati 
može biti da je razvijeno samo u brati (Što se nabere) a može biti 
i dalje u imati i uživati (isporedi ječam) : bvas , bvsen , bvsenica, 
bvsik, bvstšte; ovamo može biti da ide i sa p mjesto v pred s: 
Opsenica. — znaienje može biti hvatati ^pripitomiti), čuvati^: 6vca, 
bvčica, bvčina (augm.), bvčina (pellis ovina), bvčjt, bvčevina, bvčftr, 
bvčara, ovčJlrica, bvčftrski; — bvan, ćvan^ 6vnov, bvnovina, bvniij- 
skt; bvnećt; bvnić, bvnina. ' 

3, suglasno v biva samoglasno u, te od au u slovenskim jezicima 
pred suglasnim biva u: značenje hvatati prelazi u obuhvatiti, na- 
vlaiiti, oblaHti : iz-nti, bb-uti; iztivati, obfivati; preobtivati; bbuća, 
bbućina, bbaćica, obiivaćt; s umetnutim z: n&zuti, naztivati, n^ 
zuvak (i sah mjesto v : n&znbak^; naziivača, n&zuvica. — značenje 
gnati i hvatati prelazi u primati^ paziti^ doznavati: iiho^ Mi, hšice 
(f. pL), tišatka, tiSara, z^ušak^ prinšak, z&ušnici, z^ušnica^ zituSnice 
(f. pL), uSnj^i; zdiošnjftci; bbuSica, bbuška; iivolež^ dvolj^z, iibolaža, 
uhblača; ušimic^; bbušiti^ obrušiti (iza e otpalo je z), priuSiti; bSati; 

— (im, rSzJkn^ timlje, b^z^mlje^ ihnan^ razdman, neraztiman; nituman, 
bezuman ^ kratkbuman^ oStrbuman^ b^zumntk, jednbumac; ihniti; 



26 

b^zumiti; izb^znmiti^ ob^zumiti. Izumiti (đecipere); naumiti; bdumiti, 

pbumiti, pr^umiti, raztimiti, oraztimiti, uraztimiti, siimiti, dvbumiti; 

razumljivati, orazumljfvati ; — s&inati; sumdvati; — iimjeti, iztimjeti, 

razumjeti; razumijevati; timjetan, Đeumij^će, iimiješan, tunještioa, 

Detimještina. 

^ Drakčije značenje nalazi Fick, vergl. wdrterb. 1, 25; još đrokćije 1, 
502 i 2, 309. 

AVA (1), djetinji glasovi a i va (isporedi ata i ana). 

Samoglasno drugo otpada pred nastavkom koji do njega dolazi^ 
a ostatak se saiima, te u slovenskim jezicima glasi u: iljd.k; lijac^ 
iijčevina, 6jo^ tijin^ tijko, ćjkov; iijna, tljmca^ tijnin. 

AVA (2), sastavljena dva pronominalna korijena- A i 

VA, koja vidi. 
Prvo samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, a drugo se mi- 
jenja kao završetak osnovi: bvftj; ovitkt, ov&kovl, ovitkovac, ovžlk- 
vtk, ovdJcvica; ovoliki, ovoUkftčki; ovoUčkt; ovollšnt; ovolUrnt, bvčaa 
(obi Y«ci); bvostranBki, bvogođišnjt, bvogodnjt; — ovdft, bvađ&r, 
ovdašnji; — 6vdje, v6dje, ćvdjen, 6vdjenS,, 6vdjen§,k, 6dik; dovd^, 
dovl6, dovl^n; bđAvdš, odAvd^, bdavd^, bdftvl^, oddvlš, bdovl6; 
— bvamo; — bvudft, oviid^ ovtidije, bviidije, bdovud (i okrnjeno: 
bdud^, bdovudft. — vidi i kod A. 

AVA (3), prijedlog koji se sastavlja s drugim riječima 

i znači udaljavanje. 
Drugo mu samoglasno otpada^ a ostatak onda glasi au^ od iega 
u slovenskim jezicima biva u: ti'jam» ti-brus, ii-kloniti; ii-miti, 
hbog itd. 

AS, metati (u značenjima : bacati, puštati, stavljati), sta- 
jati, ležati, sjedjeti, biti (esse), ustajati se, sušiti se. 

/. suglasno s glasi i u slovenskim jezicima s. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima a, kojemu se pridijeva 
sprijeda j : znaienjt može hiti bacati u vis, dizati: jas^n, jJuitoje^ ja- 
Bbnik, Jas^nica^ jasćnak, jasbnov, ja^enov, jasbnovina, j^novac, 
JaB^novac, j^senovača. — jksika^ j^i^ik, j^sičica, jksičić, j^ikoy, jk- 
sikovina, jiLsikovac, j^ikovača. — i bez suglasnoga od korijena: 
janj (jasen; isporedi jdnj^ j<ig^J€d). 



27 

2. samoglcLsno glasi u slovenskim jezicima e, kame se pridijeva 
sprijeda j : ztiaienje koje je naprijed u jasen: j^n (m., jasen). — 
znaienje suSiH se: j^s^n (f.); j^^nji^ j^sfinjaSa, jtednskt; jes^naS; 
jeB^Đask^^ jes&ns^sji; jes^iti se. — znaienje izmeUUi, stršiti, bosti: 
j^setra. može biti da ovamo ide i Jgstr&k. — znaienje izmetati^ iz- 
bijati, vrcati^ prskati, u kom ^ od istoga korijena u drugim jezi- 
cima rijeH za krv: jćzgra (izmegju s od korijena i r od nc^tavka 
umetnuto je d, koje se zamijenilo glasom g, a pred njim se s pro- 
mijenilo na z), jezgiirica, žgi^ca. — znaienje stajati prelazi u biti 
(esse)^: j^sam^ j^si, jSst itd. 

3. samoglasno slabi u i, kaje se produljuje^ te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: znaienje biti (jesam; vidi pod 2): Isti; Istina; Istini; 
istiniti; Istinski ; istbvetni (isporedi staro hctobi^, istbvetndst ; đbista; 
z^ta; zidstO; bbista, bđista. 

//. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: znaienje razmetati se: 

bhol, ohbla; bbolica; bholit, bboldst; pobbliti se. 

* Fick vergl. w5rterb. 1, 26 dovodi to značenje od sjedjeti, ležati; — 
Whitney Leben u. Wach8thum der sprache 91 veli: etweder athmen oder 
sitzen. — Isporedi postati i existere. 

I (1), glas kojim se uzvikuje i korijen pronominu za 

treiSe lice. 
Produljuje se, te u slovenskim jezicima glasi i : 

a) uzvik: udvojen i\, — vidi i kod korijena A. 

b) savez: i (et)\ — pristupa mu ozad rijeica li: Ili. — tako 
se sastavlja i sa pak: Ipftk. 

e) kao pronomen za treće lice dolazi samo sastavljen s korijenom 
^onominalnim NA (koji vidi), a od toga bivaju i druge rijeH: 
InO; inji; Inoča, inočica, inbkosan; inbkoština; inbvjerac; inbvjdrka, 
Inogor (?); inbkr&jni; inostrdnac; In&kO; In&če, preinačiti. — j^đ-in* 
(vidi kod kor. DA i SK), jbdiniti; jeđinak; jedfnaC; jedinica, jeđfnče, 
jedinstvo; z&jedin (f.); jeđinodfišno ; jediti; izjedfniti, ojedfniti; uje- 
diniti; — u toj rijeci (jedin) slabi i u k; mjesto koga se u nas 
umeće a kad treba: ]hAKn, nijbdan; j^dn6š; jbdn6č; jbđn6m ; j^đnd.k; 
nejedn&k, jedndkdst ; jedn^ti, izjedn^iti; ujednačiti; jedn&k (illico); 
jediUiak; jeditnakak; zajednica, zajedničan; zajednički; jednbglavac, 
jednogbdišnjici; jednbjajac, jednblik; jednbljetkinja; jednomj^sečići, 
jednomllžatica; j&dnost&van; jednbumac; jednbžičan; jednbglasic^; 
jednbgrlic^ jednbličkć; jednbničiti, jednbuditi. 



28 

* Fick vergl. wdrterb. 2, 637 dovodi od kor. JA. 

^ Vidi u Osnovama 138. • 

I (2), ići, ići za čim, uhvatiti, osvojiti, zadobiti, silnu biti. 

i. produljuje se, te u slovenskim jezicima glc^i i : iti, otiti ; sa- 
moglasno i iza samoglasnoga biva suglasno j: ndjti, p6jti^ pr6jti; 
suglasno j sastavlja se sa suglasnim koje je za njim, i tnko je naj- 
običnije: dćći (mjesto ddjti^, izdći, ndći, naddei; oMći; p6ći, pođ^ 
prići, prijeći; pr6ći, sdći; tići, z^ći, priđćći^ izndći, prindći^ pronaći, 
sn^i, poprćći. od takih složenih prelazi ć i u jednostavni: ići, i po 
njemu opet u složene: izići, nafći, naići, nadići, obići, otići, btići, ođići, 
podići, proići, razići se, sići, nići, unići, uzici, zaići, prevazići. — 
za neke oblike sastavlja se s prvijem glasom korijena DHA (djeti): 
idem, dogjem itd.; od tuda opet: obidivati, obidbvati; neđbgjija, 
nedbgjin; iz sadašnjega vremena prelazi tako sa d i u infinitiv: 
isti, doisti, izlsti, naisti, obisti, bisti, otisti, btisti. — od istoga kori- 
jena može biti da je u znaienju od ići preslom u skakati, otpadati : 
Iv^r, iv^rak, ivžrčić, Ivćrje. — fakogjer u značenju padati: Ivica 
(kraj), 

2. samoglasno se i Siri u ai, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnim biva oj: značenje prelazi od ići u pružati, up-avljati: 
6je, 6jca (f.), bjlšte. 

5. 1 se siri kao pod 2, ali pred suglasnije^n od ai biva u sloven- 
skim jezicima *, a njemu se pridijeva sprijeda j, kojega se radi « 
mijenja na a: znaSenje silnu biti: jara, jdrdst, jarič, j&rko, jarka 
(copia); juriti se, podj^riti, prijdriti, razjariti se, sjjtriti; sjarivati; 
— ojarlčati se. — jaka (copia), j&k (firmus), nej&k (adj. i subst), 
nejslčak, jačina, jkkostan (jitkosan), jakbta, n^jačica, nejd,č, j&kača; 
jitčati, nadj^ti, obj&čati, ođjkčati; nadjačavati. — jat6ran. — znc^ 
cenje ići, promicati, svijetliti se': jfts (u Mikalje i u Sttdića), jasan, 
jasnbta; J^sna, J^sna. 

IK, vidi AK (3). 
D^, vidi AI^ (1). 
IG, vidi AG. 
ID, vidi AD (2). 
IDH, vidi kod I (2). 



29 

IS, mahati, bacati, gnati, trčati, hitjeti, (od AS, koje 
vidi). 

i. samoglasno se Siri u ai, od čega pred suglasnim u slovenskim 
jezicima biva % : suglasno s u slovenskim jezicima glasi s, pa se pred 
đ od nastavka mijenja na z: značenje trčati^ hitjeti: j^da^ (u za- 
padnom govoru jizda u starijeh pisaca)^ j^zditi^ (u zapadnom govoru 
jizđitj)^ dojezditi, odj^zditi^ poj^zditi^ prejfezditi, projfezditi; j^žgjeti 
(u južnom govoru mjesto jžzdjeti^/ Pbjezda, Prijezda; Jfezdimir, 
Jćzdo, Jeldiiiii (od osnove koja je u Jezdimir^ okrnjene do prvoga 
samoglasnoga ; vidi u Osnovama 127). 

2, samoglasnomu %, postalom onako kao pod 1, pridijeva se spri- 
jeda j, kojega se radi t mijetija na a: suglasno s glasi u sloven- 
skim jezicima h: značenje kao pod 1: jUhati'^ db jahati ^ izjahati^ 
nitjahati^ bbjahati^ bdjabati, pbjahati, prfejahati, prbjahati^ r^zjahati^ 
sjahati, tizjahati; jithaćt; jkSaćt; jahalica; ja(ha)Ika; dojahlvati, naja- 
bivati^ odjabfvati; prejabivati, projabfvati, sjablvati, uzjabivati; pb- 
jabnuti; ritzjabnuti, tizjabnuti. 

3, s^moglasno se produljuje, te u slovenskim jezicima glasi i: 
značenje mahati prešlo ili u klizati se ili u bacati, sipati: tako mi- 
slim da je odbacivŠi suglasno s pred n od nastavka: tnje (u starotn 
shv. znam i stilla). 

^ Drukčije u Osnovama 255 ; drukčije i drugi ; ali ne sumnjam da je 
ovako bolje. 

* U starom slov. h^hth priđjeveno je sprijeda j glasu t, te pripada 
daye pod 2. 

' U ruskom 'bxaTb n\je priđjeveno spr^eda ;, te pripada naprijed pod 1. 

ISK, gnati, ići za čim, tražiti, željeti (od IS*). 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : značenje tražiti, že- 
ljeti: iskati; iziskati^ poiskati, zaiskati. 

2, samoglasno se Uri u ai, od čega u slovenskim jezicima biva %, 
a tome se pridijeva sprijeda j^ te se % mijenja na a: značenje gnati 
prelazi u skakati: jašterica^ (pustula in lingua; u star. slov. la- 
certus; musculus; za značenje isporedi gušter). 

3, samoglasno u slovenskim jezicima glasi q, kojemu se pridijeva 
sprijeda j, a }% se u nas promijenilo na jo (isporedi joj sa mn) : 
tako mislim da je u značenju koje je pod 1: jdšte (leuiTe; St mjesto 
sk), jbšter j5št, j5š. 

* Ili, kako Miklošić vergl. gram. 2, 480 veli, upravo od I ići. 
^ Drukčije Geitler slov. kmen. na u 88. 



30 

U, vikati. 

i. produljuje se^ te u slovenskim jezicima glasi u, kome se pridi- 
jeva sprijeda t: viti' (buth)^ zitviti; vljati^ z&vijati; Tljaltite; 
vijtiknuti. 

2. Siri se u au, a od toga u slovenskim jezicima biva a: đljevi*; 
uljltnik, iilište, tdište. — ćjati; prodjati^ zadjati; iijnuti; Ojkati. 

Vidi UK (vikati). 

^ Jednostavnoga, bez prijedloga, nema u Vukovn rječniku. 
* Isporedi Hehn, Kultorpflanzen 505. 

UK (1), od U, vikati. 

1. samoglasno se produljuje, te u slovenskim jezicima glasi ii: 
kome se pridijeva sprijeda t: vlk, vika, vlk&č^ vikalo; vikati^ đo- 
vikati, izvfkati^ navlkati se^ nadvlkati, ođvlkati, povlkad; provlkati; 
Bvlkati, zavikati; viknuti^ naviknu ti^ povlknuti, pođvlknuti, privik- 
nuti; dovikivati; poviklvati, podvikivati, privikivati. 

2. samoglasno se širi u au, a od toga u slovenskim jezicima biva 
u: iik; ilka, dčka, hk^, dkalica; dkati, zatikati; tiknuti; poukf- 
vati; — prodčati, zatičati. 

UK (2), vidi VAK. 
UKS, vidi VAKS. 
UG, vidi VAG. 
UD, vidi VAD. 

UDH, napeti se, nabubriti, najedrati. 

Samoglasno se produljuje^ te u slovenskim jezicima biva v^ kome 
se sprijeda pridijeva v: vime (korijenu je otpalo dh pred m od 
nastavka)^ vlmeSce. 

UR, vikati. 

SamoglasfU) se Siri u au, te u slovenskim jezicima biva u, ali u 
riječima koje će prije biti od tugjih: tirlati, zatirlati; urldkati, 
urlikati. 

us, vidi VAS. 



31 

KA (1), korijen pronominu kojim se najviše pita, ali i 
pokazuje. 

Samoglamo u slovenskim jezicima razliino glasi kao završetak 
osnovi: tkd (mjesto kito) i bez t: k5; nj^tko (mjesto nje Minije 
ne: ngtkq) i bez i: u^ko; nitko, nlko, nitkćv, nltković; kdgović^ 
nikogović; nikbgođić; — kbkalo (m.); kdkša; — kbji; nj&ki (nSkt); 
nlkoj&ko; — čiji, nječiji (nečiji), ničiji; člgov, — kkki, nj^kaki 
(n^kakl), nikakt; kitkov, nj^kakov (n^kakov), nikakov; kitkav, nj^- 
kakav (nekakav), nikakav; kako, njSk&ko (n^kftko), nlk&ko; kao 
(izmegju a i o izbaieno je k; isporedi preo i preko^; — kkA& 
(kvIa), kitde, kad, nj^kada (nekada), njekad, njggda (nSgda); nl- 
kadd., nikad, nigda; sv^kad, sv&gda; kddašnji, nj^kadašnji (n^ka- 
đaSnjt), njegdašnji (negdašnji); vS^zdakadnji; — gdj^ ("^A'k); sj^gdje 
(negdje), nigdje; — kamo, nekamo, nekmoli; — ktde^, khdije, 
ktida, kud; nekudU^ nekud; nlkud&, nikud; svakuđA, svukud; kh- 
dlLr, kiidijen, ktidijer; kiigj; ki\j; — k5li; kolik, kbličak, kblišan, 
koHšan; nekoliko, nekolicina, n^kolicinja; — kdlje; dokdlan; do- 
kbljeti; oklijevati, oklijevalo; — dokl^, dbkft^ dbneklć, nldoklice; 
d5k, đaka, doke, dogbd; — 5tkl^, btk&l6, bdaklć (bdftkl^, oddkl^), 
5kl^, bd Bvaklš, pbklem; — dakl6^ dakl^m. 

Sastavlja se sprijeda s riječcom a (vidi kor. A^, te biva savez: ako. 

Od toga će korijena biti ko i u tbkorse, tbkoršnji. 

Od istoga je korijena ka, ke i k, ito se dodaje kad kad drugim 
riječima kao da bi im se utvrdilo znaienje: meneka, tebeka, me- 
nika, tebika, njemuka, sadeka; — danaske, Ijetoske, proljetoske, 
tujke, ondajke, čini mi s' ke; — ondak, ovgjenak, odik, polak 
(po), napolak. 

Isti korijen tako utvrgjujuH značenje nalazi se sastavljen s dru- 
ffima sprijeda^ glaseći ko' i ča i če: u-ko-vitlac; ko-vrljšk, ko- 
vrljati, ko-vrtftč, ko-v^tanj, za-ko-vfnuti, kb-vrčiti, kb-vrčast; — 
ča-vrljati, ča-grljati, ča-gftati, ča-vfzgati; — če-vHjuga, čegrst, 
če-riipati. — može biti da je istoga postanja ku u ku-veo (uvenuo). 

Može biti da je istoga korijena i prijedlog s dativom: k (ri), ka. 

Vidi još Kl. 

^ Može biti da je od toga : kudćcati. 

^ Isporedi u Miklosića vergl. gram. 2, 104. 

^ U starom slovenskom i ka : Karp'EiiHVHUiTii. 



32 

KA (2), tražiti, iskati. 

i. sainoglasno u slovenskim jezicima gUm a: k&jati (alcifld)^ kft- 
jati 86 (poenitere), Iskajati se^ pbkigati, pbkajati se^ rftskajati ae; 
pbk&jnice. — može hiti da ovamo ide i bt-kaviti. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi takogjer a^ a pred njim 
k glasi č (može biti što se samo u izgovoru tako promijenilo dobivH 
glas } i s njim se sastavivši u č ili što je samoglasno postalo e 
[vidi pod 3] pa se pred njim k promijenilo na č, a poslije se e . 
produljilo u t, kaje se opet stojeći iza č promijenilo na a): Č&jati, 
bčajati (manere); očiljati (desperare); N^čaja^ bčdjnik; iičftjntk. 

3, korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj; sa- 
moglasno glasi u slovenskim jezicima e, pred kojim se k mijenja 
na č: dbček^ đbčekljiv; dočfek^; čekati, dbčekati^ iščekati; n^ekati 
86; pbčekati, pričekati, sačekati; šč^kati; dočekivati, iščekivati, oče- 
kivati, pričekivati; sačekivati; čeknuti. 

4, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo te se mjesto njega kad treba umeće a: tako mislim da je u 
značenju koje je u čekati, zastajati, oklijevati: kasno, kasniti^ zk- 
kasniti; kad glasovi k i s nijesu rastavljeni glasom a, onda se pre- 
mještaju, i s došavši pred k mijenja se na c: dbckan; po tom kad 
ni glasovi ck nijesu rastavljeni od n glasom a (koje je umetnuto)^ 
onda k izmegju c i n otpada : dbcne^ pddocne^ docnolfegalac^ dbcniti, 
odbcniti, pridbcniti se, zadbcniti. 

KAK (1), vikati, smijati se. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : k^otati, otkikotati| 
raskdkotati se; — kakoddkati. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: kokbtati; rasko- 
kbtati se; kbkdt, kokbtaC; kokbtić^ kokbtinja^ kokbtuša; kokćtiti se^ 
kokdš; kokbšji, kokbšica, kokbšinjt, kokbšinj&k, kokbš&r, kbk6ška, 
kokbščina; kćka^ k6kica. — može hiti da ovamo ide i Ebklma 
(ime brdu), 

3, samoglasno glasi takogjer o, ali se iza prvoga suglasnoga do- 
meće v: kvočka^, kvočfetina; kvocati, rd.skvocati se. 

4, samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, a iza prvoga se su- 
glasnoga domeće v kao pod 3: kveka; kvćknuti; kvćčati. 

' Moglo bi se misliti da pripada korijenu koji je za ovijem (KAK 2) u 
značenju koje je u čečati i čučati ; ali po star. slov. kbovhth adulari mislim 
da bolje pristaje ovdje. 



• 33 

» 

KAK (2), viti, obaViti, vezati, »avijati, kriviti. — vidi 
i SKAK. 

1. samoglasfio glaM u slovenskim jezicima a : 

a) suglasno prvo glasi u slovenskim jezicima k : zfiacenje savijati, 
kriinti: zi^kačka (uncus); nktkačiti, bkačiti^ skaciti, z&kaćiti. 

b) prvo suglasno glasi takogjer k u slovenskim jezicima , aU mu 
se domeće v: znaienje kao pod a,: kv^ka. 

c) prvo suglasno glasi u slovenskim jezicima č : značenje kao na- 
prijed: č^klja^ (isporedi čekljun pod 2), 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k mi- 
jenja na č: znaienje koje je i naprijed: čfekljiin* (isporedi čakija 
pod i, c), — znaienje savijati se^ sagnuti se: čćčati (conquini8cere) ; 
načćčiti se. — isporedi dalje pod 4, 

3. samoglasno slabi u u, pa se produljuje^ te u slovenskim jezi- 
cima glasi v : znaienje viti^ viti se , uvijati se (može biti i vezati) : 
klka^ kikonja^ klkilo; kikati se, poklkati se. — znaienje takogjer 
vitij previjaii se: kičma, klčmenica, kičm^njača. — značenje sa- 
vijati se prelazi u stiskivati, odatle u napinjati se, nadimati se^ du- 
kati, odatle, u gizđati se: kičMjiv', kičMii(v)8tvo ; pokičMjati se; 
kicoš; kicošiti se. 

4. samoglasno oslabivši u u (hio pod 3) Siri se u au, od čega u 
slovenskim jezicima biva u : 

a) prvo k glasi i u slovenskim jezicima k : znaienje koje je pod 
3 u kika: kUkma, kukmast, ktikm&rka; raskiikoren. — znaienje 
savijati^ kriviti: kiika, kukbnosast, kiikast; kučast, pbkuča8t^ kh- 
kara, ktikac, kiičica, kUkica; okuka; zakuke, okiič; kiič^n; neđo- 
ktlčljiv; doktičiti; natk^čiti, poktičiti, priktičiti; rasktičiti; sktičiti (in 
angastias compellere ; isporedi skoliti), zaktičiti; dokučivati, natku- 
čfvati se, pokučlvati, prikučivati, raskučivati, zakučivati. — ovamo 
će ići u znaienju savijati se, stiskivati se : skticati se (enervari). — 
znaienje stršiti, dizati se: Kiič*, Kuci; Kiičevo, KiiČ^vkinja; Kh- 
čaja, ktičajinski. — može biti da ovamo ide u znaienju neznanu: 
ktikinja (tmjina), ktikinjica; ktikovina (vitis nigra). — isporedi 
dalje pod 5. 

b) prvo k glasi u slovenskim jezicima č : značenje koje je pod a. 
u kuka: čstksAji, čukljijiv. — znaienje savijati se: čtiča, čučavac; 
č6čati, načtičati se; Čučnuti. — ovamo će ići u znaienju savijati se, 
okruglu biH: čiika (ime mnogim brdima s kakvijem adjektivom : 
Oštra Čuka, Gola Ćuka, Vrška Ćuka). 

3 



34 

0. korijenu dolazi ozad n, koje mu se pretnjeSta do samoglasnoga^ 

pa se s njim sastavlja u a (od koga je u nas u): tako će biti u 

značenju poblize neznanu: ktikolj (kakorii). 

^ U Osnovama megjn tugjima. 

' U Osnovama megju tugjima. 

' Fick, vergl. wdrterb. 2, 327 poređi rvvhth sa hauclien. 

^ Vidi u Osnovama 214. 

^ U Osnovama drukčije, ali nema potvrde da u stoji mjesto ai. 

• 

KATVAK, broj neznana korijena. 

Pi'vo a u slovenskim jezicima glasi e, pa pred njim k glasi č : čfe- 
tiri; čStvero, četvoro, četvferica, četvbrica, čfetvdrka, Čžtvdmt; čfetv^tt, 
čStvH (f.), Četvrtia (m.), četvHAlj , četvrtina, četvrt&k, četvftak; 
čethiaet, Četrdeset, Četrdesnica; četverbstruk, četvorbstmk, Četvorb- 
cjepan, četveronbSk^, Četvoronbšk^, četveronćžiti se, načetveronćžiti 
86, početvorbnož^ ; počfetvdrk^. 

KAN, postati, nastati, činiti da što postane, truditi se 
oko čega, poimati se, odlučiti, narediti, učiniti, svršiti, 

svršiti se, prestati'. 

1. sa^noglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje odluHtif 
pregnuti, naumiti: ndkan; kdniti se, nakaniti se, okdniti se, ot- 
kžniti se, pokdniti, skdniti se, ukdniti se, zakoniti se; nakanjfvati 
66, pokanjfvati^ skanjivati se, zakanjfvati se. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje postati, na- 
stati, ali preneseno na kraj, koji može biti i prednji (početak) i 
stražnji (svršetak)^ obraća se i u svršiti: kon (od kona do kona), 
iskon, nakon, pokon, n^pokdn, pbkonj, napokdnj, napokdnje (mjesto 
iega ima i napokdjne^; s promjetiom glasa n na d (kao u a^batl 
prema noveuv); kod (mjesto starijega KOHb). — značenje svršiti: 
dokbnati; kbnau (finiš); dokbnčati, skonMnje. — značenje odluiiii, 
urediti: zdkon, bezakonje, bezdkoutk, bezdkonica, bezdkonj&k; 
sakbnoSa^; pozdkoniti se. — značenje prelazi u malu biti, mladu 
biti (isporedi pod SP, a odatle u tanku biti, tanjiti: kbnac (filum), 
k6nčić; kbnčati, iskbnčati. 

3. samoglasno slabi u e, koje se sa n sastavlja u slovenskim je- 
zicima u A pred fMstavkom koji se počinje suglasnijetn ; pred a se 
mijenja k na č (a od a je u nas q): značenje činiti da što postane: 
đbčSti, n^^ti, pbčćti, pričati, zitČ^ti, otpbč^ti, prepbč^ti, zapbč^ti; 
poč<Stak, začetak, započ^tak ; živon^bii ; načelnik. — značetije po- 



35 

stati prelazi u malu biti: Čdđo, č^dija, cieđ&nce; bratučeđ, brMu- 
čeda; pfvobratiičeđ, phrobratučeda. 

4, satnoglasno oslabivši u e (kao pod 3) biva u sloretiskim jezi- 
cima k, pred kojim se k mijenja na ^ (a h je u nas nestalo) : tako 

je li sad. vrefnenu glagola pomenutijeh pod 3: počnem itd. 

5, samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje koje je pod 3 u poieti: Činj*; Člnjati, n4- 
činjati; pbčinjati; zltčinjati; otpbčinjati; prepbčinjati , zapbčinjati. — 
značenje koje je pod 1 u kaniti se : ščinjati se (cunctari). — tako 
može biti u znamenju tanjiti (vidi pod 2) prešlom u zaiiljivati^ Ši- 
ljastu biti: pbčinak (konjski klinac), počlnjati (exacuere clavum). 

* Korijen još dosta taman ; značenje iz koga su se sva ova razvila može 
biti da je isticati. Isporedi SKA, SKAN, koji može biti da je s ov^*em 
isti korijen. Isporedi i kor. KA (2) tražiti. 

^ Ne će biti složeno, kako je u Osnovama rečeno. Isporedi u Miklošića 
vergl. gram. 2, 341. 

' U tom značenja može biti da ovamo ide n&kdnie^ koje glasi i ndk6njie 
(isporedi star. ind. kan& djevojčica; grč. 3caiv6^ nov, mlad), prem da Vuk 
u Kovčežiću 81 veli da se tako zove za to ,Jer se djevojci daje na koi\ja^^ 
Da bi se moglo presuditi, valjalo bi znati istoriju običaju bol^'e nego Sto je 
sada znamo. 

^ Vidi u Vukovu rječniku i isporedi s onijem što se kaže ondje kod ri- 
ječi plojka. 

SLAP, savijati, ljuljati, dizati, spuštati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje dizati se 
i spuštati prelazi u skakati: tako može biti daje odbacivU korijenu 
suglasno p pred s od nastavka: kd^^ k^d,č, kasalo^ samđbkas; 
k&sati; đbkasati, pbkasati, pr^kasati, prbkasati, skasati; dokasivati^ 
prokasfvati; kUskati^ dokaskfvati, pokaskfvati, prokasldvati. 

2. samoglasno u slovetiskim jezicima glasi o: značenje dizati se 
kao Sto se diše para, puštati iz sebe paru^ biče prešlo u dihati^ a 
od tuda u vonjati: k5par (Konpi). 

3. samoglasno slabi u u, a to se širi u slu, od čega u slovenskim 
jezicima biva u : značenje dizati^ gomilati: klip (zbor)^ Iskup, skiip, 
Biskup; kćpa (gomila) } cjelbkup, cjelbkupan; skiipština, skiipštin&r, 
skUpštinskt; Eiipić (ime planini) \ skilpa, pbskupak; pbskupac, pb- 
skupica; kUpiti; iskupiti, nd.kupiti; bkupiti, pbkupiti; pbtkupiti, pri- 
kupiti, skiipiti, siikapiti; pribkupiti, zabkupiti; kiipilac, kiipilica, 
kiipikraBt&TČić, ktpivdjska; isktipljati, oktipljati, potk^pljati, pri- 
kupljati, sktipljati; saktipljati. — ovamo će ići u značenju koje se iz 
dizati i spuštati razvilo u mjeriti: btkup, zdkup, dragokiip; kbpo- 



36 

• 

vina^ kupovni, ktlpac, pr^kupac, ktipnja, kiipljevina, zakupnik, za- 
kupština; ktipiti^ isktipiti^ otktipiti; potktipiti; prektipiti^ zaktipiti; 
otkuplj^ntk ; iskupljivati, otkupljivati, potkupljivati, prekupljivati, 
zakupljivati; kupbvati^ nakupbvati; pokupbvati. 

4, samoglamo postavci u, kao pod 3, prodidjtije se te u sloven- 
skim jezicinM glasi n: znacetije dizati se ^ skakati: kipjeti, iski- 
pjeti, pokipjeti, uskipjeti. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeSta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u ft (od kojega je u nas u): znamije spu- 
štati i dizati, roniti: ktipati, nakupati se^ okfipati, proktipati se; 
ktipalo (n.)< 

^. Misli se da je od njemačkoga kaufen, koje je opet postalo od lat. cau- 
ponari ; ali ako i može njemačka riječ biti postala od latinske , nema po- 
tvrde da je i slovenska postala od njemačke ili latinske. 

KAM, savijati, kriviti, obavijati, pokrivati. 

1, samoglasno u slovefiskim jezicima glasi o : znacmje savijati se, 
kriviti, strmu biti: E5m (ime hrdu)^ kbmac^ KbmaČa, Kbmić, bko- 
mito, kbmic^, n^komicć^ bkomic^. — iz toga se znalenja razvija 
udarati^ ticati, upirati^ kretati: okomiti (oko na Sto); kbmati 
(trudere), kbnmuti; komešati se^, prokomfešati, uskomešati se. — 
značenje obavijati prelazi u pokrivati^ a od tuda u skidati cim je 
što pokriveno, Ijuštiti: kom (komina), kbmov, kbmovača, kbmovica, 
komina, bkominja, bkomak, kom tišina, kbmuškina^, kbmdšje, kb- 
midba, kbmilac; kbmiti, nakbmiti, okbmiti; komlnati, kominjati; 
komičiti se; koml^ati, komlskati; komhšati. 

2, satnoglasfu) u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k mi- 
jenja na č: značenje može biti savijati^ vezati, stezati^ uditi: čem^r, 
Č^mćran, ćem^rika, čem^rikast; očem^riti se; čembrikovati. 

^ Drukčije Miklošić lex. pod kii. 

^ Biće pogrješka mjesto komusklnja. 

KAR, vidi SKAR. 

Riječi su se ovoga korijetm izjednačile u glasovitna s riječUna ko- 
rijena SKAR za to što je ovome drugom u mnogim riječima otpalo 
s, a ni po značenju se ne mogu r a spoznati jedne od drugih: za to 
ih sve stavljam pod karijm SKAR. 



37 

KAS, grepsti, bosti, cijepati, sjedi, udarati, zbijati, sa- 
vijati, sklanjati, pokrivati, 
i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : 

a) suglasno k glasi u slovenskim jezicima k: značenje grepsti pre- 
neseno iha glas: kSialj , k^Ijiv; kkšljati, iBkilšIjati, prokšSljati se; 
pokaš^'lvati; kašljticati; bkašljaviti. — može hiti da ovatno ide u 
značenju grepsti (ako nije jednoga korijena sa kiseoj ; k&štar. — 
ovamo može biti da ide u značenju zbijati^ miješati: kiiša, kaša. 

b) suglasno k glasi u slovenskim jezicitna č : 

aa) suglasno g glasi u slovenskim jezicima h : značenje prelazi od 
udarati w savijati, pokrivati: č^h)ura, čA,(h)urica. 

bb) suglasno s glasi u slovenskim jezicima š: značenje kao pod 
aa,: č^ša^, pbčašoica (i sa s mjesto b: pbčasnica^; Iščašiti^ iičašiti. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet mijenja 
na a; suglasno s glasi m slovenskim jezicima a, koje se po svojim 
zakonima i mijenja: značenje bosti prelazeći u sjeći i cijepati: kbaa 
(falx), kbsica, kbsni^ kbsac, kbsd^č, kbstšte, kbsiclba^ kbsor^ kbsijer, 
kbševina; z^ikos, bkos^ btkos, skosje^ RJenbkos, sjenbkoša; kbsiti 
(metere; kbsiti se: kosi se sukno; kose se nerastovi, pčele), iskb- 
siti (metere; iskositi se, vidi kositi se), nakbsiti, otkbsiti, pokbsiti, 
potkbsiti, prekbsiti; prokbsiti, raskbsiti, ukbsiti, zakbsiti. s prošnje- 
nofn glasa o na r: pokiišati, ukašati. — ovamo može hiti da ide 
i k6?lje*. bez sumnje ovamo ide: koškati se (isporedi kositi se), — 
značenje bosti prelazi u stršiti^: kbsa (eoma), crnbkos, dugbkos, 
svilbkos, srebrbkos, zlatbkos, debelkćsa, dugbkosa, kbsica, kbsat; 
Kbsm&j, kosmat, kbsmatica, kbsmura, kbsm6v; inladbkosan (V), tiko- 
suik, kosnat. može biti da ovamo ide i Kbsana, Kćsa. — značenje 
isto: kostrijet, kbstrika, kb^trika, Kbstrikoviea ; kbstres, KbstreS, 
kostriješiti se, nakostrijbšiti se: kbštreba. — značenje takogjer str- 
šiti prelazeći i u ispriječiti: kbsa (montis genus)*, kbsica, kosk- 
njica ; koso, kosbglav, kbsuik ; iskbsiti se (na koga)^ okusiti se (na 
koga; na pušku), usko.sen. — s promjenom glasa o na a: okušati 
se. toga će značenja hiti i kbšljiv (košljivo vrijeme ^ L j, ružno), 
ovamo će ići i KosAjnica, Kbs^jčić. — značenje bosti (prelazeći 
}nože hiti i u tvrdu hiti) : k6st, kbstilo, kbšljiv (košljiva riha)^ ko- 
ščiea, kbštica; kocka, kock&r, kockati se; bkošt; koštan (ađj.), kb- 
štan (subst), kbštanj, kbštunj*, košthnjav, koštUnjavac, košttinjak, 
kbšttlmica, kbstac, kbšćela ("kbstjeLn, neko drvo), kbsćelica; kostb- 
bolja, kostblomiti. — značenje bosti i grepsti prelazi u dražiti: 



38 

r^koš; ržskdšje^ rdskošit; rdakošiti. — tnoše biti daje u tom zna- 
čenju i kbšiita, kbšutiii; kbšutica, kbšutnj&k. — značenje od udarati 
prelazi u savijati^ plesti, zaklanjati^ pokrivati (isporedi naprijed 
čaSa^: koš, kbSic^ kbšić^ kbšina^ košinčić^ košak, z^košak^ košftr, 
kbšara, košnica. — takogjer u znaienju pokrivati: kbšulja^ kbSu- 
Ijica, košćljac, k6Sa. — Zfmienje grehsti može hiti da je preneseno 
na glas (isporedi naprijed kašalj^: kds, kosbvić, kosbvljl, Kosovo, 
kSsovski, Kosovac, Kosdvka, Kosovica, kosbvica. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo^ te se mjesto njega umeće a : tako može biti da je u značenju 
udarati^ dosagjivati: ukkhnuti se (isporedi u mom rječniku kauhth 

mjesto KlUHTH^. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k 
mijenja na č: 

a) suglasno s glasi u slovenskim jezicima s t š : značenje grepsti : 
č^sati, čfešati, išč^šati; očešati, počešati, rašČ^šati; č^šalj, č^šljić, 
ČfeSljdr, ćešlj^rica; ciljati, isč^šljati, nač^šljati, očešljati, pročMljati. 
— značenje bosti: č^lja (isporedi čkalji, č^šljik, ČfeSljika, ČfeSljuga, 
deSljtigftrka. — značenje grepsti prelazi u cijepati: ć^sno, č^san, 
češanj, č^šnjftk. 

b) suglasno n u slovenskim jezicima glasi h : značenje koje je na- 
prijed u česno : čfe(h)no, čfe(h)njača (nekaka kisela jabuka) ; očfe(h)- 
nuti; raščfe(li)nuti. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, pred kojim se k mi- 
jenja na č: značenje cijepati: Čljati (perje; j stoji mjesto \i). — 
tako mislim da je sa i mjesto h : čiftinjati (kukuruze). 

6. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeSta do samoglasnoga^ 
a samoglasno slabi u e, pa se sa n sastavlja u i (od čega je u 
nas e): znaienje od udarati prelazi u sabijati: č6st (đensus)^, če- 
silna, česta, Čgstina, Cestbbrodica ; začćstiti; učitati. 

* U Osnovama drukčije. 

* U Vukovu rječnika stoji kod te ryeči : vidi plotina ; a kod plotine su 
tri značenja ; ima li sva tri i košlje, koje li ima, ne mogu znati, samo mi- 
slim da će biti okresine. 

'Drugi nalaze drugo značenje. 

* U Osnovama drukčije. 

* Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 142. 

* U Osnovama drukčije ; ali isporedi Fick vergl. w5rterb. 2, 536. 



39 

Kl, od pronominalnoga korijena KA, koji vidi. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi h, i mijenja, se kao za- 
vf'ietak osnovi y a pred njim se k mijenja na č, koje se opet u nas 
kad treba mijenja na š : što (mjesto viiTO^^ sta, njSšto (nešto), nMta, 
iUiištiti, uništavati, iznlštati; ništav, nlštavac, ništd.viIo, izništaviti; 
ništ^rija; svašto, svašta, Bvaštbssnanac; št6kati; št5gođ, štono, štbtko 
(Stbko), štbkoji, štbčiji, štbgje, Stbkad, štbšta; česov, nftčesov, nl- 
česov, sv&česov; čegović. 

KU (1), vikati. 

1, samoglasno se širi u au, od čega po što se prm glas produlji 
u slovenskim jezicima pred samoglasnim biva av; suglasno k glasi 
č: čdvka (vasiKii), č&včica, č&včji. 

2, samoglasno se takogjer širi u au, te u slovenskim jezicima pred 
sughsfiim glasi u : kur^tati, kurćtalo. — ktirikov, kdrikovina (evo- 
njmus), kiirkov, kbrkovina. 

3, korijen se udvaja tako da glasi kuk : samoglasno mu se širi u 
au, te u slovenskim jezicima biva u: kukati, bkukati, prbkukati, 
r^kukati, zdkukati; kiikav, kiikavac, kukavica, kiikavičj!, kiika- 
vićica, kukavici«^, kukavički; kiikd^van; ktiknjava; — kuktitati; — 
kukurijekati, kukurij^knuti ; kuktirijek (helleboruB foetiđuB), ku- 
kilrjd.k. 

KU (2), udarati. 

1, samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnim biva ov: k6v, bkov, btkov, pbtkov, piirbkov, Samokov, 
hladnbkov, starbkov (adj.); pbtkova, Čkovica, pbtkovica, tikovica; 
starbkdvka, starbkovan, starokdvan; k6vnica, rdskdvntk, n&k6vanj; 
kbv4č, kovačev, kovnica, kbv^čkt, kbvftčnica, kov^čina (1. augm. 
kovač; 2. stricturae ferri), Kovači, Kovdčanin; zakovdnica; ko- 
v&ran, kovdrstvo; kbvati, nakbvati, okbvati, otkbvati, pokbvati, pot- 
kbvati, prekbvati, prikbvati, raskbvati, skbvati, sakbvati, ukbvati, 
zakbvati. 

2. samoglastio se širi takogjer u au, a od toga u slovenskim jezi- 
cima pred suglasnim biva u : tako je u sad, vr. glagola pomenutijeh 
pod 1: kUj^miM ; tako: kiicati, iskucati, pbkucati, skUcati, isku- 
cati, zakucati; prikticalo; iskuc^vati, pokuc^vati, zakucavati; kiic- 
nuti; kuckati, iskuckati, skiickati; kuckalo; pokuckivati; kuciikati, 
khcukati; ra8ku(j)ivati; — s premještenim glasovima: ciikati, z^- 
cukati. — ovamo če ići i kiitao*, kutlina, kiitlovac, kutlača, kiitlačica. 



• 



40 

5. san%o glasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
okivati; otkivati, poklvati, potkfvati, prekfvati, prikivati, rasklvati, 
nklvati, zaklvati, ispreklvati; prikivftčka; — kljd.k, kijd^ić, kljača, 
kijaćica, k\jd.čki. 

* Ispoređi u Miklošića vergl. gram. 2, 175. 

KUK, vidi KAK i KU (1). 

KUG, od KU (2), udarati. 

Samoglasfio se širi u au, od iega u slovenskim jezicima biva n: 
suglasno g glasi z: značenje koje je u kovati: kuzblica. — suglasno 
g glasi g, suglasno k glasi Č u slovenskim jezicima : čiig. 

KUD, od KU (1), vikati. 

Samoglasno se Siri u au, od iega u slovenskim jezicima biva u: 
pokuda'; kilđiti, bkuđiti, pbkuđiti, skiiditi; kilđilac; kugj^nik. 
^ Drukčije Geitler slov. kmen. na u 71. 

KUD, od KU (2), udarati. 

Samoglasno se produljuje te u slavenskim jezicima glasi u: zna- 
čenje udarati prelazi u trgati j iupati i bacati: prekid, rdskiđa, 
kiđljiv, btkiđak, kiđaonica*, kidati, iskidati, n^kidati, bkidati, pbki- 
dati, r&skidati ; — otkidati, potkldati, prekidati, prokldati, raskidati, 
skidati, ukidati, uskldati, zakidati, poskidati, poisprekldati ; — za- 
kidlvati; — klnuti se, iskinuti, bkinuti, btkinuti, pbtkinuti, preki- 
nuti, prbkinuti, raskinuti, skinuti, tikinuti, iiskinuti, K^kinuti. 

KUN, vidi KNI. 

KNI, od KUN, koje gla^i i KVAN, smrdjeti. 

Suglasno se k promijenilo u slovenskim jezicima na g. 

i. samoglasno se siri u ai, koje u slovenskim jezicimt glasi oj: 
gn6j, gnojav, gnbjavica, gnojšnica; gnbjiti, nagnbjiti, ognbjiti se. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : izi- 
gnjiti, objignjiti, sš^gnjiti; sagnjlvati, ugnjlvati; gnjio, gnjila, gnji- 
Una; gnjiliti, ugnjlliti. 



41 

I^K, (lizati, dizati se. 

Suglasno ^ u slovenskim jezicima glasi s. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: sbk6 (cokoai)^^ so- 
kblov; sokblica, sokblić, sokblak^ sokolkrina, SokbljaniD; Sbkćski; 
sokbliti. 

^ DrakČije Hekn, Eultnrpflanzen 516. 

^AT, otiđi, gnati, hvatati. 
Suglasno \ glasi u slovenskim jezicima k. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, pred kojim se k mi- 
jenja na č: četa^; č^tovogja^ četntk^ č^tedžija; č^tovati; nitčetiti se. 

^ Drukčije Miklošić lex. i vergl. gram. 2, 162; ali ispoređi lat. catena i 
8 njim civeTATH. 

]^AR, sjedi, bosti, stršiti, mrznuti. — ispoređi SKAE. 
/. suglasno \ u slovenskim jezicima glasi a. 

A, suglc^no r glasi u slovenskim jezicima r. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje bosti i str- 
šiti prelazi u gnjeviti se: osdraĐ^ bsdrljiv. 

2, samoglasno slabi u u, pa se premješta korijenu na kraj pred 
nastavkom koji se počinje suglasnijem (ili se korijen širi dobivajući 
determ, u i po tom gubeći svoje a.)j a u se širi u au, , te u sloven- 
skim jezicima biva u: megju glasove s (od l^) i r, koji dolaze jedan 
do drugoga, umeće se u slovenskim jezicima t: znaćenje stršiti: 
strilna^; striin (cT|iOYiikii'&); striind.ry striinič&r; striinja^ strtioja; 8trii- 
njica, striinjara^ striinjav. 

B. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a, ali se premješta ko- 
rijenu na kraj pred nastavkom koji se poUnje suglasnijem : znactnje 
bosti j stršiti, dizati se: slama^ sldmka^ Bl&mčica^ sUtoan, slamnica; 
Blamnjftk; sl&mnjača, slamen. — značenje bosti i stršiti prelazi u 
ukočiti se, mrznuti: sMna (pruina). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se i mijenja na a: 

a) ostaje na svom mjestu: značenje kao pod 1 u slana: sćlja, 
sblika. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnijem: značenje kao pod a. u solja: Bl5ta (susnjezica). — 
značenje bosti prelazi u stršiti, veliku biti: slbta (res immenBae 
magnitudiniB). — značenje sjeći prelazi u savijati, pregibati: na- 
slon, z^lon^; naslbniti; oslbniti se, podslbniti se^ prislbniti, zaalb- 



42 

niti; nkslonjati, bslonjati se, prlslonjati, zslslonjati. — s promjenom 
glasa o na a: nd-slanjati^ bslanjati 86; prislanjati; z^lanjati. 

3. samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
glasi ti, ali se premješta korijenim na kraj pred nastavkom koji se 
počinje suglasnijem: značenje stršiti, podizati se: sljeme (cx«mi)*. 

II. suglasno \ u slovenskim jezicima glasi k. 

A, suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi a, ali se premješta kori^ 

jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnijem: značenje 

bosti, stršiti: kr&va; krdva (hyp.); kravica, krS^vAr, kravilrma^ 

kravetina, kravina, kravlji, 'kravljd,k; kravljača, kravd.čac; kravbsica 

(drugu polu vidi kod sati), i bez v: kr^sica. 

B, suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje mrznuti (vidi 
naprijed solja; slana^: prlkala; — kaliti; iskaliti, nak^liti, oklUiti. 

^ Drukč^e Miklošić vergl. gram. 2, 117. -— Ja mislim đa je u svea 
s lat. crinis i njem. haar. 

' Ispoređi zaklon kod korijena »SKAK, od kojega korijena može biti đa 
je i postao ovaj. 

^ Mislim đa je jednako s lat. culmen, kao slama sa calamus i i\jem. halm. 

I^RD, mahati, skakati, vrtjeti se*. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasfia pretnješta se megju njih. 

Suglasno \ glasi u slovenskim jezicima s. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi \ a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : značenje skaJccUi, vrtjeti se, 
prelazi i u opkoljefiu biti: srce (c|^iA>»i|e); srđ^šČe, sHašce; srd^boe, 
sMakce, milbsfgjc; tisfgje; bsrđan (o^cfiiA'^); sv^srđo; sv^srduo, velfe- 
srdnO; sličan (sl^čana, animosus), Srdan; srdačka, srč^ntk; srčiLnica^ 
BrČ^njdk; srč^njača; srdbbolja, srdbbdnt, srdbmasi*. — značenje vr- 
tjeti se, skakati, prelazi u gnjeviti se: srda, srdnja, sfddst, si^dit, 
Bi'ditko; srditi; nasfditi; osfditi 86; rasfditi; r^rdnuti se; sfčan, 
(sf^na); sfčko, sržba (ž stoji mjesto č), si-džba (dž stoji mjesto 6); 
sfčiti; nasfčiti; rasfčiti se. 

2. samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva %: značenje od vrtjeti se prelazi u opkoljenu biti: m- 
j^da; sredina, sredina; sr^dica, Čsredak; sr^dnjt; osrednji; srijegj^ 
SredojC; sredbpoSćC; sredbposnf; sredoviječan, sredbztmnt; sredbzhnci, 
sr^d (praep.); srljed, srćdi, isred, posred, prekosred. 

' Ispoređi kor. SEARD, od kojega može biti đa je ovaj postao. 
* Ne će biti složeno. 



43 

I^RM, od ^AR, mučiti se. 

Samoglctsno imajući za sohom dva suglasna pf^emješta se megju njih. 

Suglasno \ glasi u slovenskim jezicima s. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: sr&m; sramiti se, 
poBrćmiti; zasramiti; srambvati; Br&man ; srambta^ srambtiti; osra- 
mbtiti; sramotbvati; sr&motan; srdmež, sramežljiv, sr^mšć; — megju 
sr nalazi se i umetnuto t: strambta. 

2. samoglasno u slovenskim jezicitna glasi t : srijemuž (crataegus 
torminalis) , srfjemuža, siijemuš, srljemuša, slisr^mčina. — W6g;M 
sr umeže se t: stistrimak, sitstremina. 

^RS, od ^R, bosti, stršiti, v 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premjeSta se megju njih. 
Suglasno \ glasi u slovenskim jezicima s. — Suglasno s glasi h, 
kaje se opet mijenja na š i s. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo f samo r biva samoglasno: slršlj^n. megju sr umeće se 
t: 8ti^šIj6D; stBiti, nastfšiti se. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: megju sr umetnuto 
je t: str&h^, strahbta, strahbća, strahbvinja, strSliotan, strahbvit^ 

strdšaD^ str^iv, str^ivac, str^šivica, strilšljiv^ str^ljivac, stritšljivica, 

Btrilšljivdst^ straSilo, StršMnja, Str^hić; strašiti; strahbvati^ — 

ovamo mislim da ide sa v mjesto h: str&va (terror; u Stidića 

straha)'. 

^ Drukčije Geitler slov. kmen. na n 111. 

^ Nema u Vukovn rječnika. 

' Ispoređi straviti se kod kor. TRU. 

^AS, cijepati. 

Suglasno \ u slovenskim jezicima glasi s. — Suglasno s glasi h. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: sbha, sbšica; rasohe 
(gdje se h ne govori^ ondje glasi i rasove i rasoje^; rS^ovast (sa v 
mjesto h). 

^ (1), korijen pronominu kojim se pokazuje. 

Suglasno \ u slovenskim jezicima glasi s : tako je stari pronotnen 
ck^, koji u nas sada već nije sam u običaju, nego se nalazi domet- 
nut drugim riječima i nalaze se od njega postale druge rijeci: sl- 
ndć, slnoćnt; — jiitrd-s, jutrošnji, jiitrošnjica ; đitnas, d^našnjt; nb- 
ćas; nbćašnjt; ljetos, Ijetošnji; {es^nas, jes^našnjt; zlm^, zimtišnjt; 



44 

— tbkorse, Ibkorsnji. — siide (cb^e)^ sad, sada, smanji, sadašnji, 

pbsad, sađćka, sadćkar, sadckareiia; — bdsele (baele), pbsele; — 

đbslije, poslije*, pbslijedi pOslijen, poslim, posije; pbšljeđnjt, pb- 

šljeđak; — može biti da ovamo ide i naopbslen (j^u napredak; od 

istoka k zapadu^ kao Sto sume ide^), naopbslom. 

' Od toga korijena dovodi ga Fick, vergl. wdrterb. 1, 549 ; drugi misle 
da ma je korijen SJA. 
* Isporedi i korijen PAS. 

ip (2), kretati, gnati, ići, promicati, svijetliti, gorjeti'. 

Suglasno ^ u slovenskim jezicima glasi s. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: znalenje kretoH, 
gnati: sila^ stlje, Bilina*, silan, sambsioni, vaslon!, silnbvit, sUent, 
silbvit, Bildvan, nž^ilica, silbsija; dev^-silj, nevb-silj (prva je pola 
devet, koje se tu nalazi i sa starijim n mjesto A); silođN^; elle- 
džija; sllimic^; — silite se, n^iliti, bsiliti, pbsiliti se, prbsiliti^ zk- 
siliti; presiljdvati ; silovati, tisilovati; — silk»ti se (skitati se). — 
značenje iči, otići, prelazi u ostaviti : slrfi-k, siročić; sirbta, sirbtica, 
sirbtd.n, sirotan, sirbče, siroč&d, sirbtinja, sirbtinjski; osirbtjeti, po- 
sirbtjeti; sirotbvati; — sirbmab, siromašak, sirbmašica, sirbmaSan^ 
sirbmaški, sirbmaština, sirbmaštvo ; osirbmašiti. — značenje od gnati 
prelazi u hvatati : dosinuti se (dokopati se). — znaienje gnati, pro- 
micati (isporedi pod 2) prelazi u svijetliti : siv, sTivast, sivac, sivčev, 
sivonja, slvonjin, siv^lj, sivulja, sivuljin; — prb-sinac; stnjt, slujav, 
sinjaviti, sinja st, Sinjac, sinjgav, sinjgavica, Sinja(j)evina ; — sijati, 
usijati, zasijati se, sijavica; sinuti, češće se izbacuje i pred ja: 
sjati, obš.8Jati razLsjati se, tisjati, z^sjati se; hsjao; sjdjati, zasjd- 
jati; obasjdvati, presjdvati se, iisjavati: od8Ja(j)lvati, proBJa(j)ivatj ; 
sjdjan, BJdjn6st; sjdkati, sjdknuti; sj^htiti se. 

2. samoglasno se širi u ai, od čega u slovenskim jezicima biva % 
pred suglasnijein : značenje kao pod 1 u siv i sijati: sijevati (pro- 
stije značenje promicati još se drži: sijeva od kuće dokuče; a to 
prelazi i u trzati: sijeva u nozi^, odsij?n'ati, zasij^vati; sijbvnuti; 
sij^vak. — sijed, prbsjed; .sijedjeti, osij^djeti, osij^gjelica. — zna- 
čenje takogjer svijetliti, prelazeći može hiti u kojoj riječi i ugorjeti: 
sijer, pljeri, sjera; sij^rak, sjerčani, sjerč^ui, sjorčanica. — značenje 
gorjeli prelazi u sušiti se: sijeno, sjcnbkos, »jenbkoša, sijbnce, sjfe- 
nina, sj^nj4k. — značenje s)jati, slabo sijati, svjetltu'ati: sjen, 
bsin (i biće po zapadnom govoru mjesto %), opsjena, zasjena, sjenka, 
zsisjenak, zksjenac, sjenbvit, sjenica, sjćnjaj (nišan na pušci); sje- 



45 

niti se, bsjeniti, bpsjeniti. z^jeiiiti; isto značenje preneseno na bcju: 

sjenica (parus), Bjeničić, Bj&ničji. — značenje koje je naprijed u sila : 

BJ&nit (robustus), — značenje gnati prelazi u svladati, zadobiti (is- 

poređi pod 1 dosinuti se), zadovoljiti se, od tuda u počivati, a od 

tuda u ležati: tako mislim da je: scu („(jvožgje što na njemu stoji 

paprica u vodenici^ ; c biće mjesto ii^, nasjenica („greda krajem na 

kojoj krajevi drugih greda stoje""). — značenje gnati, iii za čim, 

prelazi u željeti, čeznuti, od tuda u tužiti: sjeta, sjetan; bsjetiti se 

(contristari), sjetovati. 

3. samoglasno se takogjer širi u ai, od čega u slovenskim jezicima 

pred samoglasnijem biva oj: značenje koje je ^naprijed u sijati: 

bsoje, prisoje, prlsOjnica, prisćjkinja; bsdvStiv (v stoji mjesto j). — 

ovamo bi mogla ići sdjka (ako nije tugja). 

* Vidi kor* SKI, od koga Ć6 ovaj biti postao. 
' Nema u Vukovu rjocoikii. 

I^U, nadimati se, siliti se, silnu biti, šuplju biti. — 
isporedi SKU. 

Suglasno \ u slovenskim jezicima glasi k, koje se opet po svojim 
zakonima mijenja, 

m 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u : zna- 
čenje naduti se: kila, kilav; kildviti, iskililviti, bkilaviti, pbkilaviti. 

2. samoglasno kao pod 1, ali suglasno dobija u izgovoru glas j, 
8 kojim se sastavlja u č, pa za njim od u biva i: značenje naduti 
se, oteći: tako može biti: čir, člrić. — tako može biti da je u zna- 
čenju siliti se, silnu biti (isporedi pod i), ali od korijena udvojena: 
čiča, čičin, čika, čikiu. 

3, satnoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
%e: značenje naduti se, šuplju biti: cijev, dvbcijevka, cjevčina, 
cjevčica, cjev^nica, cjevujak. 

4, korijen se u značenju silnu biti sastavlja sprijeda s korijenom 
SVA u riječima: svekar, svc-krva; vidi kod SVA. 

I^RU (1), č'Uti, činiti da se čuje, t. j^^, govoriti. 

Suglasno ^ u slovenskim jezicima glasi a. 

1, samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnijem biva u: značenje čuti, slušati: sMga, sliigin, slitžica, 
sMšče, sliiškinja, sliiškiujin, sliiškiiijica, sltiž&r, sltižavka, služd,vnik; 
posluga, zasluga, zdslužan ; slbžba, prislužba, pbslužbica, prislužbica, 
sliižbenik, sltižbeiiica; sltižiti, dosMžiti, islužiti, nasMžiti, odslužiti, 



46 

opsMžiti^ posltižiti^ preBlfižiti, prisiliti; zaslfižiti; dosluživati, ođ- 
složlvati; opsluživati ^ posluživati^ presluživati; prislužlvati^ zasluži- 
vati. — značenje izlazi iz govoriti: sliita (stupidus; upravo kofi 
govori koješta), slfita (ominator)^ slhtdv^ zlosliit, zlbslutan, zlbslut- 
nik, zlbHlutnica^ sMtnja; sMtiti^ dosltititi^ nasldtiti; doslućlvati. 

2. samoglasno se takogjer širi u au, ali od njega pred samo- 
glasnijem biva ti slovenskim jezicima ov : značenje govoriti: sl5vo^ 
slćvcO; SlćvaC; blagosldV; bl^os6v^ blagoslbven^ blagosbven^ blago- 
slbvina, blagosldvnO; blagoslbviti^ blagosbviti; praznbslov^ bogosl6vaC; 
čluslovac, časlćvac; pbslovica^ pbslovičkl; proslbviti. 

3. samoglasno se Siri a au, kao pod 2, pa od toga u slavenskim 
jezicima biva av: značenje čuti prelazi u čuvenu biti: slava ^ pd- 
slava, prbslava; vitslava; sUivan; slaviti, prbslaviti; prtslavljati, pro- 
slavljati; Slavoljub, Slavbljub, SUvko, Sl&vica, Slftvna. — iza b 
izbacuje se 1: B^risav, Bbgosav, BbdisaV; Dbbrosav, DrfigosaV| 
Ojtu-isav; KritjisaV; Ljitbosav^ Milisav^ MUosav^ Milbsav^ Mirosav, 
MirbsaV; R&disav, Rllđosav i bez d: Raosav^ Skbrosav^ StitnisaVi 
Vlidisav i bez d: Vlšisav, Vtikosav; — Đikosava, Gjtirisavai 
Eritjisava^ Ljtibosava^ Mllisava, Mirosava, Skbrosava, Stitnisavai 
Stbjisava^ Tdukosava, Vldosava^ Vtikosava. tako moSe biti da Je 
izbačeno 1: S&vka; S^ća. 

4. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi ii: 
blagoslivljati; i bez 1 iza & i bez v: blagoslljati. 

^RU (2), obarati, sUgati, gomilati, od !^AR. 

Suglasno ^ glasi u slovetiskim jezicima s; suglasno r glasi 1. 

i. samoglasno se Siri u au, od čega pred samoglasnim biva u slo^ 
venskim jezicima av: tako će biti: osloviti (ostavio snijeg j invale- 
scere^. — tako maze biti da je u ztiačenju od gomilati preSlom u 
sipati, točiti: slš^vina. 

2. samoglasno se takogjer Siri u slvl, a od toga pred suglasnim 
biva u slovenskim jezicima u: tako 6e biti u značenju sldgati, od' 
birati: sltlcati (seligere)'. 

' Ispoređi u MikloiUa vergl. gram. 2, 473. 

I^RUS, od ipiU (1), čuti. 

Suglasno \ u slovenskim jezicima glasi s. — Suglasno s glasi h^ 
koje se opet mijenja. 

L samoglasno se Siri u au, od čega u slovetiskim jezicima pred 
suglasnijem biva u: pbsUlb, pSslt^^aU; neposMšaO; poslhšnik; po- 



47 

Blhšnica^ prislkšnik^ slilšd^č; slušati, n^Iušati Be, pbslušati; preslušati, 
B^lušati, z^Iušati; osluhlvati; osluškivati, prisluškivati; sltilititi, i 
sa k mjesto h: slilktiti. 

2, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi ii: 
ališati; tislišiti. 

I^VAN, nadimati se, jedrati, rasti, jačati, praznu biti; 
od I^U 8 determ. A i N. 

Suglasno ^ u slovenskim jezicima glasi s. 

Samoglasno slabi u e, pa se sa n sastavlja u i pred nastavkom 
koji se počinje suglasnijeni (a od a u nas je e) : znaienje nadimati 
se prelazi u jaiati, silnu biti : sv^t ; svetiti, osvetiti, posvćtiti ; osve- 
ćivati; sv&štati; osv^štati; svesti vati, osvešt^vati; svćtćst, svetac, 
Bvet^bčac, sv^dr, sv^č^rski, svečani, sv^čanik, svfečanica, sv^taĆki, 
svetkovina, svetkovati; 58veta^ osv^tljiv; svetitelj; svetinja, svžti- 
DJica, svćtinjftk; svetbgorac, svetbgoi^skt; sv^štentk, Bvfeštenski. 

I^VIT, sijati, bijeljeti; od I^VI, a to od I^U gorjeti. 

Suglasno ^ glasi u slovenskim jezicima s. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi k, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, umeće se a, i to ili iza sv ili megju te glasove: 
sviknuti (i je otpalo pred n), osvanuti, rasv^nuti se; svantiće; sva- 
njlvati, osvanjivati. — megju sv umetnuto a; os^vnuti; predu pro- 
mijenjeno V na m: sdmnuti, osltninuti. 

2, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: 
58 vit, ]i»vtt, osvitak, rasvitak, svitac, svU&ljka; svitati, bsvitati, 
riksvitati se. 

3. samoglasno se širi u ai, od čega u slovenskim jezicima biva % : 
svijet, pbsvjet, svjetina, svjetbvni, svjetski; svijeća, svjfećica, svljet- 
nj&k, Bvj^štilo; svijetao, svj6tl6st, svjfetlac, Bvj^tlica; svijfetliti, osvi- 
jetliti, posvijetliti, pri svijetliti , prosvijetliti, zasvijetliti ; osvjetlati; 
svjetlucati; svjetlomfcati, svjetlomfcnuti. 

GA (1), zujati, vikati, pjevati, govoriti. 
i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : 

a) suglasno glasi u slovenskim jezicima g: ga-vrdn^; — gaka, 
gžkuša, g^^e, gdkati; — gsitati^, progdtati, g^t^r, gatdrev, gatara, 
gatikrina, gdtalo, gdtalica, g^tnja, gd^lka. 

b) suglasno u slovenskim jezicima dobiva j, te se s njim sastavlja 
u ž: ždjoaior. — glasu se ž pridijeva sprijed d u našem jeziku, 



48 

pa se s njim sastavlja u jedan glas (v): đžakati, zlklžakati. — 
vidi i pod 3. 

2. samoglasno glćsi u slovenskim jezicima o: r&z-go-vijetan'; 
na-go-vijfestiti, nagovješćivati. 

d. korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj, te 
glasi gag ; samoglasno glasi u slovenskim jezicima a, a suglasno na 
prvom mjestu glasi 

^) S* S^^^ g^gula. 

h) ž, čemu se u nas pridijeva spryeda d, pa se s njim sastavlja 
u jedan glas (jf, kao pod 1, h) : đžkgara ; đždgor, džftgoriti. 

4, korijenu udvojenom kao pod 3, dolazi ozad n, koje mu se pre- 
mješta do samoglasnoga, pa se s njim sastavlja u & (od iega je u 
nas u) ; tako može biti da je u značenju vikati, mmUati, preSlom u 
prestati mrmlati: ogiiglati. 

' Drugo značenje nalazi Geitler, litauišche stuđ. 66. 

^ Drukčije Geitler, litauišche stud. 54. 

* Dnikčije u Osnovama; — drukčije i Geitler slov. kmen. na u 72. 

GA (2), ići. 

1. satnoglasno glasi u slovenskim jezicima a : g^tče^ gUćice, gi^ć^> 
gd^nka, g^&nčica^ gaćnik^ gatnjtk^ gaćilrine^ gać^tine^ ritzgaćiti se. 

2. samoglasno pred n od nastavka otpada (ne samo u slovenskim 
jezicima nego i u drugim): gnj&t. 

3. može biti da je od toga korijena prijedlog: za, i od njega po^ 
stale rijeci: naz^, naz^a^ bdzftda, bz&d, ozddi, ndjz^, \xnkzk3ij 
nitzadau, nazadovati, zdxlnji, zadnjica. 

GAD, od GA (1), zujati, govoriti. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: g^dlje, gd^ji (f.)> 
gkdlj&r, gadljdrev, g&dljd,rski; g^dljati. 

2. korijenu dolazi ozad n, koje se pretnjeita do samoglasnoga, pa 
se s njim sastavlja u & (od čega je ti nas u): gćdjeti, zagdđjeti; 
gildd^, giidalo; gtidilo; ghdnjava; giisle, giisli (f.), gilslice; gilslati. 
— glasu d biće domefnuto u nas sprijeda n: giindoriti; gfinđelj^ 
gtindo; gtingjati. — (ako će biti i s promjenom glasa g na z: 
zundkraca. 

GADH, kvariti. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi a : gftđ, 
zg^d (f.), gadan, gd^lljiv; gaditi, bgaditi, siigaditi, zgaditi. 



49 

6AN, tvoriti, roditi, postati; vidjeti ses sijati, gorjeti; 

vidjeti, znati. 

1. samoglasno glasi u slavenskim jezicima e, a pred njim se mi- 
jenja g na i: znaienje roditi , ragjati: žfena, žfenin, žentnstvo; žž- 
nica^ prvbženac; ždnka^ žen&tina, žentimna^ ž^ndr^ ž^nba; bženba^ 
ženidba; ž&niđbeni^ ž&nidbina; ženski, ženskhije, ž^nskara, ž^nstvo, 
ženik (mjesto siseNHjci); mladbženja, mladbženjski; ženiti , iž^niti, 
oženiti; prižbniti, raženiti se. 

2. samoglasno glasi e, kao pod 1, ali se sn n sastavlja u a pred 
nastavkofn koji se počinje suglasnijein (a od a je u nas e) ; suglasno 
g glasi u slovenskim jezicima z: značenje od roditi prelazi u sro- 
diti se^ hiti u rodu : zhX, n^zet, zetov, zetovski, stizetica; domitzet^ 
dom^zetović, domš^zetstvo ; prizetiti; pridomd>zetiti. 

3. korijenu otpada n, a samoglasno produljivU se glasi i u slo- 
venskim jezicima a: značenje roditi: zatore (mme svinjeće)^. 

4. korijenu takogjer otpada n, a samoglasno slabi u e, pa se pro- 
duljuje u slovenskim jezicima u u: značenje od postati prelazi u 
vidjeti se, a od tuda u vidjeti: zjenica. 

5. korijen se širi, sastavljajući se ozad s prvijan glasom korijena 
DHA (djeti, činiti) i pred njim odbacujući svoje n; tada mu su- 
glasno g glasi Zy a samoglasno slabi u i, koje 

a) ostajući kratko glasi u slovenskim jezicima h, mjesto koga se 
u nas kad po zakonu našega jezika treba mneće a : značenje tvoriti, 
činiti, praviti, graditi: zftd (s^b^i^i, miirus); sk-zdati, sazddnje; sa- 
mos^zd^ni; »Skzdana. 

b) produljujući se glasi u slovenskim jezicima i : značenje kao pod 
a: zid, siiboztd, zidina, zid&r, zidarski; zidati, izidati, nazldati, ob- 
zidati, podzidati, sazidati, uzidati, zazidati; nazigjivati, podzigjivati, 
u^i^ivati, zazigjivati. 

6. korijen se širi dobivajući ozad a, a tada mu njegovo a otpada, 
te glasi gna: 

a) samoglasno produljujući se glasi u slovenskim jezicima a, a 
suglasno g biva z: značenje vidjeti prenosi se na umno vigjenje, 
f. j. znanje: znS,ti, dbznati, pbznati, priznati, razaznati se, skznati, 
iiznati, z^znati, pripbznati, raspbznati, spbznati, supbznati, upbznati, 
zapbznati se; zndvati, doznavati, poznavati, priznavati, pripoznd- 
vati, raspoznavati, upoznavati se; — zn&k, zndčiti, naznačiti; na- 
značivati; — znitm^nje, zn&menit, i sa 1 mjesto n: zl^m^nje, zlšl- 
menovati; — zn4ja, nezn&jša; scbfeznao, mnogbzuali, nfeznniović, 

4 



50 

mnogbznalica, svfeznalica; Pbznan, Pbznana, neznan (f.), znanac^ 
svastbznauac , poznanik, poznanica, poznanstvo, prizmtnje; obzna- 
niti, obezu^uiti se, obnezndniti se, obznanjivati; — uezn^božac, 
neznkbožačkt, neznkboštvo; — neznadoša. 

b) samoglasno g otpada u slovenskim jezicima i u drugim, za 
njim otpada i suglasno n ne samo u slovenskim jezicima nego i u 
gdjekojima drugim, a tada u slovenskim jezicima samoglasno gla^i 
i: znače^ije isto koje je pod a, u znati i znak: ime, prfeziiue, bez- 
imeni, imenjd,k, pr^zimenjA.k, imenjaka; poim^ucć; nd.diiuak; ime- 
novati, Imentovati. 

7. korijefi se širi kao pod 6, ali a slabi u i (kao naprijed pod 6, 
b), te glasi gni: 

a) i se širi u ai, od iega u slovenskim jezicima biva oj : ztiaienje 
vidjeti se prelazi u s)jati, od tuda u gorjeli, grijati: zn6j, znojav, 
znojan (a;NOHHi), znojak; znbjiti se, oznbjiti, zaznbjiti. 

b) i se takogjer siri u ai, ali od toga pred suglasnijem od na- 
stavka biva u slovenskim jezicima % : značenje kao pod a. ; gnjSv, 
gnjevan, gnj^vljiv; gnjaviti, prognj^viti, razgnjeSviti. 

8. korijen se udvaja tako da mu prvo suglasno dolazi i na kraj, 
a n mu otpada, te glasi gag: 

a) samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, pred kojim se g mi- 
jenja na ž: značenje gorjeli, grijati (isporedi pod 7): žfeći, ož^ći, 
požfeći, podž^ći, ražfeći, sažeci, zaž^ći; bžeg, žega, Požega, Pož^ža- 
nin, Pbžeškinja, p5žeškt, Zegara, žežak, pbžeglica. 

b) samoglasno slabi u i, koje ostajući kratko glasi u slovenskim 
jezicima h, pred kojim se g mijenja na ž : značenje kao pod a. : 
pri-žgati (n|^H-SRbrATH), tižgati, žg<4nci, žgilnica. — glasu ž moše se 
u nas pridjeti sprijeda d, koje se s njim sastavlja u jed<in glas (v) : 
pri-đžgati (urgere). — kad od drugoga g u slovenskim jezicima 
bude ž, tada od dva žž, koja se u nas nagju jedno do drugoga, 
biva žd: pbžditi, prižditi, s^žditi, hžditi, uz^žditi, z^žditi. 

c) samoglasno ostabivSi u i (kao pod b) produljuje se ie u slo- 
venskim jezicima glasi i: značenje kao pod a, i b.: žig, žigavic^i, 
žiža, žižak, žiška, ziSčica, žižljiv, užižljiviti se; žigati; žlgnuti; 
žigbvati; žlgosati; luižizati, pbdžizati, si^žizati, iižizati, ziižizati; 
— žlcnuti (pred c odbačeno je g), 

d) samoglasno postavši i (kao pod b) širi se m ai, od čega u 
slovenskim jezicima pred suglasnim biva ti : prvo suglasno dobiva za 
sobom glas v i glasi u jezicima slovefiskim (ne svijem) z, drugo su- 
glasfio glasi z\ značenje s\jati: zvije/.-.la~, zvjezdica, zvjezditr^ zvje- 



51 

zđast; zTJfezđan (s pomjerenim glasovima zd u zapadnom gorom: 
zvlždan). Zvjezdana. 

* Isporedi star. ind. jathara, grč. Y3t<JTy.p, lat. venter. 
' Drakčge u Osnovama. 

GAP, zijati, padati, uzmicati. 

Sainoglasno glasi u slovenskim jezicima a; suglasno g glasi ž: 
znaienje padati prelazi u uzmicati ^ f rzati se: ž^pa; žiipati se; 
žapnuti se, džapnuti se. 

GABH, zijati, cijepati, gristi, jesti. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a, a suglasno g gla^i 
ž: značenje zijati^ vikati: žaba- žabica, ž^bac, ž^bić, žab^tina, ža- 
biirina, žablji, Zablj^k, žabnj^k, žabbkrečina, pož^pk^, pbžapk^. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, a suglasno g glasi 
z: znaienje gristi , jesti : z6b (m.), zAb (f.), z6pca, zobeni, zobfe- 
nica, zobnica, zbbtšte, bzobina, konjbzobica; zbbati, izbbati, nazb- 
bati se, ozbbati, pozbbati; zbbiti, nazbbiti, uzbbiti. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sasig,vlja u slovenskim jezicima u a (od koga je u 
nas n): 

a) suglasno g glasi u slovenskim jezicima g: znaienje gristi: 
gubica (os), gubičina, giibac. — znaienje takogjer gristi: giiba 
(lepra), giibav; giibavac, gubavica, gubdlj, gtibo; giibati, bgubati\ 
ršzgubati. 

b) suglasno g glasi u slone^iskim jezicima z: značenje cijepati, 
gristi: zth, ztibak, ziibić, ztibac, zazubica, ztibat, zdbatac, zii- 
batka, ziibača, ztibnt; krezub, kr^zubica; u^zuban, zdzubno, bzu- 
bina; ziibati, poztibati; zdbiti, naztibiti, poztibiti. 

4. korijenu dolazi ozad n, kao pod 5, ali samoglasno slabi u e, 
pa se sa n sastavlja u a (od koga je n nas e); suglasilo g glasi 
z: znaienje može biti gristi: zeba, zebica. — značenje cijepati, 
trzati: zćpsti (zebem), nazćpsti, oz^psti, pozćpsti, prez^psti, pro- 
zćpsii, uzćpsti; isprozebati; ndzeba, naz^b (f.), nazćbao (f.), 5z6- 
bao (f.), ozćbličina. — značenje može biti takogjer cijepati (isporedi 
klijati): zćnuti^ (germinare; pred n otpalo je h). 

^ Nema u Vukovu rječniku. 

* Nema u Vukovu rječniku. 



52 

GAM (1), ići, od GA, i6i'. 

1. samoglasno u slovetiskim jezicima hira i, h^je otpada, a su- 
glasno g glasi 

a) z : zmija, zmijica; zmijić, zmijče; zmljiujt, Zmljanj; zmijanjskt, 
zmijbglav; — zm^j, zmt^ev, Zmajevac, zmaj^vskt; zmaj^vit, zniajb- 
gdrčev. 

b) g: tako može biti daje: gmiljeti; i odbacivši g: mfljeti, iz- 
miljeti, ođmiljeti; pomiljeti, smfljeti; umlljeti. 

2, korijen se udvaja tako da za cijelijem stoji još jednom pf^o 
suglasno i p*ed njim samoglasno: na prvom mjestu samoglastio 
biva u slovenskim jezicima %, a na drugom slabi u u, od koga u 
slovenskim jezicima biva v ; suglasno g na prvom mjestu glasi g a 
na drugom z: gmlzati (nuvi^ATH), Izgmizati; gkmizati (sLJemegju 
gi m umetnuto u nas), izg^mizati ; g^mziti ; gmiza, Gmlza. g može 
i otpasti: Mlza. 

^ Ispoređi korijen koji je za ovijem. 

GAM (2), stezati, stiskivati'. 

L samoglasno slabi u e, 2>rerf kojim se g mijenja u slovenskim 
jezicima na ž, pa se e sa m sastavlja u a (od čega je u nas ^: 
ždti (constringere), iž^ti, iz^ž^ti; bžćti, pr&žćti, prbž^ti, s^ž^ti, z&ždti. 

2. samoglasno slabi u i, te u slovetiskim jezicima biva k, pred ko- 
jim se g mijenja na ž (a u nas je k nestalo) : tako je sad. vr. gla- 
gola spotnenutijeh pod 1: žm6m itd. — tako: žmtira^; žmtiriti, 
zažmtiriti, žmur^ćk^; zažmtirkć; — žmirC; žmirav, žmirati; nilžmi- 
rati; žmiriti, zažmiriti. 

S. samoglasno postavši i produljuje se te u slovenskim jezicima 
biva i: ižimati, izuzimati, bžimad; prožimati, skžimati, z&žimati^ 

4, korijen se udvaja tako da mu prvo suglasno dolazi i na kraju, 
te glasi gamg: 

a) samoglasno se sa m sastavlja u sk (od koga je u nas u) ; su- 
glasno g na prvom mjestu glasi u slovenskim jezicima g a na dru- 
gom biva ž: gdžva, giižvica, gtižvara, gtižvača; ghžvati, izgilžvati^ 
ugiižvati, zghžvati; gužvMjati, izgužvMjati, zgužv^ljati. 

b) safnoglasno slabi u e, pa se sa m sastavlja u a (kao pod 1), 

pred kojim se g mijenja na ž; fM drugom mjestu suglasno g glasi 

ž: žćželj. 

^ Može biti da je jedan korijen s prednjim ; značenje objema zajedničko 
ne bi bilo tedko naći. 

' U Osnovama drukrije, ali je ovako bez sumnje bolje. 



63 

' M\jedajući ove glagole sa -živati (ođ »kBATH) govori se mjesto njih i 
iživati, sazivati. 

GAR, satirati, zbijati, starjeti; lupati, kliktati, vikati, 

. govoriti. 
/. suglasno r u sloveiiskhn jezicima glasi r. 

1. samoglasno u slovenskim jezidma glasi a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje prelazi od satirati %i starjeti 
(isporedi dalje pod 7) : iig&r, ug^riti. — značenje zbijati prelazi 
t* ticati^ udariti: garnuti. 

b) premješta se korijenu na kraj, kad do ko7^ijena dolazi nastavak 
koji se poHnje suglasnijem: 

aa) suglasno g glasi i u slovenskim jezicima g: značenje prelazi 
od zbijati u gomilati, dizati se u vis: GraiDd.đa. — značenje di 
zati se u vis prelazi u biti na vrhu, a od tuda u biti na kraju, 
stršiti, ići na stranu: gr^na^ grančica; grknina; granje, Hristb- 
grknje, grlinat; bgranak (irons), zdgranak, razgr&nati se^ grandjlija; 
glumca (krajina), gr^ničAr, gr^ičiti; griLnica (quercu8 genus), grtt- 
ničev, grkničevina; gr^ničast (govori se za neku svUu). — značenje 
scUirati i zbijati prelazi u savijati, obarati, mučiti (isporedi pod 2, 
a, aa. gora epilepsia^: zgranuti se, zgiAndv, zgranjivati se. — 
značenje satirati prenosi se na glas, te biva lupati, a od tuda 
prelazi u kliktati, vikati: gr^ja^ gT^^] g^^j^^; zagrijati; gra- 
jati, zšgrajati. 

bb) suglasno g glasi u slovenskim jezicifna ž, pa se megju žir 
ume6e d: značenje kliktati (vidi pod aa, graja): ždrftl; žđrao, 
žđr&lj; ždrillinjftk, Ždr&lica, žđritljika. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, od koga po zako- 
nima slovenskih jezika biva i a : 

a) samoglasno ostaje na svom mjestu: 

aa) suglasno g gk^i u slovenskim jezicima g: značenje dizati se 
u vis (vidi naprijed pod 1 Gramada), biti na vrhu : gbra (mons), 
gbrica, gomat, gorbvit, gbrski, gbršt&k, gbran (m,), gbranin, gb- 
rjantk; gorbsjeSa; p5dg6r, Ogćrje, pbdgdrje, zš^drje, Vi-gorac, zi- 
gorac; ziigdrka, z^gdrkinja, n^drkinja, nlzgorica, iizgorica, Pbd- 
gorica, Fbdgoričanin y pbdgoričkt; sitnbgorica, Crnbgorac, Fruškb- 
goi*ac, Svetbgorac, Cmbgdrka, Fruškbgdrka, cmbgorakl, fruSkbgorsk!, 
svetbgorski; — gore (supra, sursum), g6mji, gbrnj&k, gbmjica, 
gomjbzemac, gornjbzemski; iizgori, nš^oricć; bzgdr, bzgd, odbzgd. 
u tom se adverbu mijenja o na a: bzg&r, bzg&ra. — značenje di- 



64 

zati se u vis prelazi u visohu biti : gorbstasan. — znaienje soHraH 
i zbijati prelazi u sanjati, obarati, mučiti (isporedi dalje pod II, 
3 zao): gori (peior), gbružda (pogrda čovjeku). — značenje isto 
(isporedi naprijed pod 1, b, aa. zgranuti se) : gbra (epilepsia), gb- 
rica, gbrska bolest, goropfi,d, gorbpadan, goropadntk, gorbpađfiica; 
poropdditi se, pogorop^diti se, razgoropjtđiti se, zgoropdditi se. 

bb) suglasno g glasi u slovenskim jezicima z: značenje starjeti 
(vidi naprijed pod 1, o.; i dalje pod 7): zbren. 

1)) samoglas7io se premješta korijenu na kraj, kad do korijena do- 
lazi nastavak koji se počinje suglasnijem: značenje kao naprijed 
pod 1, b, aa. u Gramada: gromfila; grbmila, gi-omllati; grbmdran, 
grombradan. — značenje zbijati prelazi u stiskivati, tijesnu hiti 
(isporedi dalje pod 3 i 6 grlo i ždrijelo): gr6t, gr6tlo, grbtlo; 
Grbckft (c mjesto ts), Grbčanin, grbčanski, Grbčica. — značenje 
stiskivati prelazi u opkoljavati (isporedi dalje pod 5 gritma): gr6- 
tulja (niz), i s umetnutim n : grćntiilja. — značenje zbijati, zbijenu 
biti (isporedi dalje pod III, C, 1 grozd): grbnja (ramulus cerasi 
plenus), grbnjica. — značenje sabijati, obarati: grbnuti (kiSa, suze; 
isporedi dalje pod III, C, 1 grozne suze), 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i i premješta se kori- 
jenu Pia kraj , kad do korijena dolazi nastavak koji se počinje su- 
glasnijem; a kako je glasa i u nos nestalo, samo r biva samo- 
glasno: 

a) suglasno g u slovenskim jezicima glasi g: značenje zbijati 
prelazi u stiskivati, tijesnu hiti: grlo^, bjelbgrlf, grlat, grlfć, grltn, 
oblina; grbnik (od rf^ikAbNHKi) , grćnica, groničav, bgrdnčati se; 
bgrlica i okrnjeno: bgrica, groce, grlfi,šce, gHašce, jednbgrlicd, gr- 
Ijat, ogrljak, pbdgrljača, grljS,s, grša (vidi u Osnovama 364), gršak; 
giMiti, Izgrliti, bdgrliti se, prigrliti, z<\grliti; prigrljdvati ; — grkljan; 
grcati, zagrcnuli se; — ovamo fe ići i grcati (po stiijegu) i ria- 
grcati se (accumulari). — značenje stiskivati, savijati (isporedi pod 
2 gora epilepsia) : grč, gl^Čiti. — značenje kliktati : girlica, grličica, 
g^Mičić, grličji; grle, gflja. — ztutčenje lupati: s dometnutiin spri- 
jeda ča i če {koje vidi kod KA): ča-gi'ljati, ča-gftati, ča-grtftljka; 
če-grt&ljka, če-gi-tfts. (isporedi GART;. 

b) suglasno g u slovenskim jezicima glasi ž, pa se fnegju žir 
fuijviŠe umeie d: značetije koje je napnjed pod a. u grlo: žđrlo 
(n.). — značenje od saiirafi prelazi u jesti , gutati: prbžđrlica, 
prbžđrličina, proždrljiv, proždrljivćst; tako ti nekim ohlioima glagola 
prozdrijeti: proždr-o itd,; tako: ždi^knuti, ždrkljžj. — značenje 



56 

saHrati: žrvanj (od 7Rp%njknh)y žrvnjati, užrvnjati, Žrnćvnica. — i 
8 umetnutim i i $ promjeno^n glasa v wa m pred n: žđhnnji. 

c) suglasno g glasi u slorenskim jezicima z: značenje satirati: 
zrnO; zrnce, zfnje, zrnevlje; bzmica; bzmiti; zrnjkati; — ZtnsL, 
Zrnka^ Zrnjka. 

4. samoglasno u slovefiskim jezicima glasi e, pred kojim se g mi- 
jefija na ž: značenje kliktati (vidi pod Ij J, bh. zdrao) : žSr4v, 
Žerdvinja, žer^vinjski, Žerdvija. — značenje od satirati prelazi na 
jesti, gutati: uz druge rijeci istoga korijena i značenja, u kojima 
glasovi žir stoje jedan do drugoga, pa se megju njih n slove^iskim 
jezicima umeće d (isporedi pod 6), umetnuto je u nas d i kad su 
glasovi žr rastavljeni glasom e: ždferati, naždferati se, proždferati; 
hljebbžder; žd^ro, žddronja; žd^ralica. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : 

a) ostaje na svom mjestu, pa se pred njim mijenja g na ž, ali 
se u nas još umeće đ &nako kao pod 4 u zderati: prbždirati, prb- 
ždiralo. 

b) premjeSta se korijenu na kraj, kad do korijena dolazi nastavak 
koji se počinje suglasnijem; suglasno g ostaje glaseći g: znaienje 
stiskivati prelazi u opkoljavati: griva, grivast, grivo, griv6v ; grfvna, 
grtvnj&š; grinja (grivna), grlnjica. — znaienje satirati: grinja 
(tinea), sagrinjati (tineis corrodi), grimica (tinea). — znaienje sa- 
bijati, obarati (isporedi naprijed pod 2, b, gronuti) prelazi u padati: 
grlnuti (irruere); — u tom će značenju biti i grtč (declivitas). 

S, samoglasno slabi u e (kao pod 4), ali se premješta korijenu 
na kraj i produljuje u % pred nastavkom koji se poiinje suglasni- 
jem; suglasno g glasi ž, pa se izmegju njega i r umeće d: znaienje 
koje je naprijed pod 3 u grlo: ždrijfelo, bždrijelje. — znaienje koje 
je naprijed pod 4 u zderati: prbždrijeti. 

7. samoglasfU) ispada pred nekim nastavcima: suglasno g glasi 
u slovenskim jezicima z, izmegju z i r umeće se kad kad d: zna- 
čenje satirati prelazi u starjeti (isporedi naprijed pod 1): zreti 
(maturescere), zdreti, dbzreti, prezreti, sazreti, tizreti ; zreo, nfezreo, 
n^zđreo, nedbzreo, prozreo, zrelina; zrijfevati; zrenuti, s&zdrenuti. 
— tako ispada samoglasno i u sad, vr. glagola pomenutoga pod 6, 
u kom suglasno g glasi ž: proždr^m. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : 

a) ostaje na svom mjestu : tako može biti u značenju koje je na- 
prijed u zderati: g^ljuh. 



58 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se poUnje 
suglasnijeni: značenje dizati se u vis, na vrhu biti, naprijed biti 
(isporedi naprijed pod 7, 2), prelazeći i u silnu hiti: gldva (caput, 
fons; i u duge puške), glavica (dein. glava i coIHr^, glJtvičica, gUlvi- 
čine, glav^tina, gl^vura, glavarina, glkvArđa, glavina ^ gl&včine^ 
glavat, glitvatica; glavit, glkvoč, glJlvoČa, glkvuča, gl^v&r, glavitrina^ 
gUvaii; glkvnd, glavno (mnogo), glavnica, glavnica (kapital), gl&v- 
nič&r, glavonja; — ogl^v, oglava, preglava, Priglava, iiglava^ iiz- 
gl&vlje, pbglavica, pbglavičkt, prij^glavica ; n^glavak, bglavak (coUis), 
pbdglavak, prfglavak, tizglavak, z^glavak, zgUvak, priglkvčić, pri- 
gl^včina, zgl^vac; ogl^vSlr, poglkvS.r, poglavtlrica, poglkv&rskf, po- 
glavarstvo; bglavina, ogl^vina; b^zgl&van, dbglđ^vni, dbgl&vnik, 
oglkvnik, tizgld,vnica ; pbglavit; — adj,: bućbglav, golbglav, kosb- 
glav, krivbglav, trbglav, tnpbglav, tvrdbglav, vrtbglav, zlatbglav^ 
zmijbglav; — suhst.: Lupoglav, plosnbglav, psbglav, Stolbglav, 
Trbglav, vljoglav; čičbglava, vijoglava; — cmbglavac, jednbgla- 
vac, piinoglavac, vrtbglavac; tvrdogUvstvo ; vrtbglavica, crnbgla- 
vak; crnbgl&vka; ' — gUviti, izglAviti, nagldviti, razgldviti^ ugldviti, 
zaglaviti, zabjelbglaviti se; izglavljfvati, naglavljfvati, razglavljlvati, 
uglavljivati; zaglavljivati ; glavati; glavinjati , zaglavrn jati ; gl^vi- 
čiti se; glavlčati se. 

2, samoglasno u slovejiskim jezicima glasi o : 

a) ostaje na svom mjestu: 

aa) suglasno g glasi g: značenje koje je naprijed pod I, 2 u 
gorostasan: gblem', gblijemno (i sa v mjesto m: gblijevno/ 
bb) suglasno g glasi z: znaletije može biti zujati: zćlja. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
sugla»nijem: značetije zbijati, smiješati: glota (familia i pauperes 
i nekako smeće u žitu)^, glbtina, glotan. — može biti da ovamo 
ide w značenju lupati, izbacivSi 1 (kao u kobasica i čovjek): goč*, 
gočbbija. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i ; 

a) ostaje na vvom mjestu, a kako je toga glasa (i) u nas nestalo, 
umeće se mjesto njega kad treba a; suglasno g glasi z: značenje 
koje je naprijed pod I, 2 u gori (peior): zao (^liii), zlo, pbzliti, 
prbzliti se-, zdiac, zlica, zliko, zlikovac, zllčina; zlbba, zlbban, 
zlbbiti, pozlb|)c6; Zl6ta; zlbća, zl6eo, zlić, zliće; bez&zleu, be- 
z5;zleu68t; zlijbdlti, pozlijMiti, požljcgjivati ; žljc; zl^radic^; zlb- 
ciid, zlbćudan, zlbćudn6st, zlbčest, zločinac, zlbglasnica, zlbgodnica, 
zlogiik, zlbhran, zlbkop, zlouiisljenik, zlboćnik, zlopd,k, zlbp^mtilo. 



sr 

zlbpata^ zlbpatntk^ zIop5gl6gja, zlbpr^lja, zlbrađ^ zlSsMt^ zlbalutan, 
zlbslutntk^ zlbslutnica^ zlbsreća^ zlbarećan^ zlbsretnji^ zlbsretnjik^ 
zlbtk&lja^ zlbtrbica^ zlbtvor^ zlbv&ran^ zlbvolja^ zlovdljan, n^zlo- 
bfzović^ žlj^ilđno^ zl^ilđno; ozlojediti; ozlovij^điti^ dozlogrditi^ zlb- 
patiti, zlost^viti. 

b) samoglasno se prefnješta korijmu na kraj pred nabavkom koji 
se poUnje suglasnijem: 

cm) suglasno g glasi u slovenskim jezicima g: kako je glasa i w 
nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseči u : znaienje koje je na- 
prijed u prozdrijeti: priguta, gutljA] ; gtitati, na gb tati se, progbtati; 
gunuti; prbgunuti; giicati; giicnuti. — značenje sabijati: guk«a; 
gfikati se, pbgukati se; gučiti, s^lgučiti, zgučiti; — znaienje isto: 
guta (otok), giitav, gtito; gutoljiti. 

bb) suglasno g glasi u slovenskim jezicima z; za njim 1 ostaje 
suglasno, pa kako je i u nas nestalo, umeće se a megju dva suglasna 
(zl): značenje od stiskivati prelazi u sastajati se, družiti se, u za- 
jednici biU> z&ova (ijiiiBa), zaovin, zSovica; o se izjednačuje s pred- 
njim a, te se dva a sažimaju u jedfto : zftva, z&vica. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se g mi-, 
jenja na jt: značenje sabijati, okruglu biti, oblu biti: ž^Mđ (glans), 

želbdara, željM; — žMudac (stomachus). 

5. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i : značenje zbijati, di- 
zati se u vis ili okruglu biti: GRva (ime planini). — glas je 1 do- 
bio ], s kojim se sastavio u jedan glas: tako može biti u značenju 
zbijati: gljiva, gljivbtina, gljivbrina. 

III. korijen se udvaja: 

A. udvaja se tako da dva puta stoji cio: na prvom mjestu safno- 
glasno se premješta korijenu na kraj i glasi u slovenskim jezicima 
a, a na drugom ostaje u srijedi i glasi o; suglastio r na oba mjesta 
glasi 1: znaienje vikati, govoriti: glagol, glagblj&š. 

B. udvaja se korijen tako da najprije stoji samo suglasno prvo 
sa samoglasnijem , a za tijem cio korijen: samoglasno na prvom 
mjestu glasi sl a na drugom otpada pred nastavkom; suglasno r 
glasi r: značenje satirati: gkgrica, g^ričav. 

C. korijen se udvaja tako da mu prvo suglasno dogje i na kraj, 
te glasi garg, ali se tada samoglasno imajući za sobom dva suglasna 
premješta megju njih, te glasi grag: 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, suglasno g na prvom 
mjestu glasi g a na drugofu z : značenje zbijati, zbijenu biti: grćzna 
(kiša, suze); — gi"6zd (uva, copia, chorus)*, grćzđak, grbzdir, 



* 58 



gr6žgje (i bez đ: grozje kao lisje bez t), gr6zdan^ Grbzdana, Gro- 
zđlj&nka^ Gr6zđa. — značenje mučiti (vidi naprijed pod I, 2 
gorska bolest): grćza^ grbziti se (horrere), zgrbziti se, zi^iogrd- 
zan, grbznica, grozničav; grdja; ogi'bzničaviti. — značenje vikati, 
prijetiti: grbziti se, grbžnja. 

2, samofflasno glasi takogjer o, ali suglasno r glasi 1, a suglasno 
g nn oba mjesta glasi g, pa se na drugom mjestu i mijenja: tako 
može biti u značenju sabijati, tvrdu biti: gl5g, glbgov, glbgovina, 
glbgovac, glbgovača, glbginja, gl6žje, glbščić, glbžjftk. — značenje 
može biti vikati: glbžiti se. 

5. samoglasno slabi u u, koje se produljuje te m slovenskim jezi- 
cima biva v; suglasilo g na prvom mjestu glasi fr a na drugom z 
(kao pod 1): značenje satir ati (kako je naprijed u žrvanj, zrno, 
žderati): gristi (grizem), izgristi, ii^gristi, bdgristi, pbđgristi, pr^- 
gristi, prbgristi, r^zgristi, tigristi, z^risti, zgristi; nagrizati, odgri- 
zati, podgrizati, pregrizati, razgrizati, ugrizati, zagrizati, zgrizati, 
ispregrizati, rgjogrizati; griskati; — griz, grlža, tigrizak, zkgrizak, 
grizina, bgrizine, griska, grizica, grlznica, grizlica; zimogrlžljiv ; 
grizalo, čangrizalo, čangrizalica. 

4. samoglasno slabi u e, koje se prodidjuje te u slovenskim jezi- 
cima biva t; suglasno g na prvom mjestu glasi ž a na drugom z: 
značefije zbijati, tvrdu ili okruglu biti (tsporedi naprijed želud i 
guka) : žlijezda. 

5. samoglasno glasi u slavenskim jezicima i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno; suglasno g na oba mjesta 
glasi g: značenje koje je naprijed pod I, 3, a, u grlica: grgdtati, 
zagrgdtati ; grgdtnuti. — značenje zbijati prelazi n tiskati, ticati, od 
tuda w čačkati: gi'gati. — Ovamo bi mogle ići s umetnutim a meg/u 
gr (ako ne budu od tugje): gjirgati, izg^rgati, gargišati, izgargžt- 
Sati; g&rgača, g^rgaša. 

6. korijen dobiva ozad n, koje mu se premješta do satntfglasnoga, 
a ono slabi u e, te se sa n sastavlja u i (od čega je u nas e) : su- 
glasno g na prvom mjestu glasi ^ a na drugom z : značenje zbijati 
(kao naprijed u glota i grozd): grcz; greznuti, nkgreznuti, bgre- 
znuti, pbgreznuti, tigreznuti. 

IV, korijenu se iza suglasnoga g umeće v; suglasno mu g glasi 
u slovenskim jezicima z ; samoglasfio glasi i i premješta se korijenu 
na kraj kad dolazi nastavak koji se počinje suglasnim: kako je 
glasa i u nas nestalo, samo r biva samoglasno: značenje zujati: 
zv]^ka, zvrka, zvi-čina, zvf-čak, zvrčka, zvrčka; zvfknuti; zvrkćt- 



59 

nuti ; zvfdati ; zvhsati ; zv^cnuti ; zvhikati, zv]^ckalo. — mjesto z do- 
lazi i ž: zvrk. 

' Drngi nalaze da je i tu značenje koje je dalje u grlica. 

* Drukčije Geitler slov. kmen. na u 72. 

' Geitler n Radu 34, 116 dovodi od tom^ ; ali mislim da je u značenju 
familia i pauperes prosto gomila, turba, a po tom u trećem značenju su- 
mje^a i da nema ništa sa značenjem koje je u go. 

* Moglo bi biti i od GA (isporedi gakati). 

* U Osnovama drukčije. 

GARK, od GAR, vikati. 

Satnoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se megjn njih. 
L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : grdkati ; graknuti ; 
gr^ktati^ zagr^ktati. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : grbktati, zagrbktati. 

GART, od GARj sabijati, vikati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju 
njih , i u slovenskim jezicima glasi i , a kako je toga glasa u nas 
nestalo y samo r biva samoglas7io: znaiefije sabijati: ghX (korijenu 
je promijenjeno t na s pred t od nastavka), prSgfšti (š stoji mjesto 
s) ; — grtati; izgrtati, bgrtati, bđgrtati, pbđgrtati, prigrtati, r^zgrtati^ 
tizgrtati; zitgrtati, zg^ti^ zabgrtati; grnuti, izgrnuti, nagfnuti^ ogr- 
nuti, odgfnuti, pođghiuti, prigfnuti, razgrnuti, sagfnuti, uzgfnuti, 
zagfnuti, zgrnuti, zaogrnuti; ogrt4č, grnalo, ogrnSlč, ogrnj&č. — 
značenje vikati (isporedi čagrtati kod GAR pod 7, 3): Če-g^st (al- 
tercatio; s stoji mjesto i kao naprijed u grst; če- vidi kod BLAi). 

GARDH, od GAR, u njegovijem značenjima istijem ili 
dalje i drukčije razvijenijem. — Glasi i GHARDH. 

Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 

I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno a glasi u slovenskim jezicima a : znaienje zahvatati, 
opkoljavati, zatvarati, ufvrgjivnfi, ćuvaH, a to prelazi u praviti, Hi- 
niti: gr&d^, gr^skt, gragjanin, gragj^nka, gragjanče, gragjanski, 
grs£dac, Građ&čac, Grkčac, grkdački, Grad^čcvić, Grkčanin, Gržiča- 
nica, Gritđište, GritdiSka, gr^ić, gr^ć, grkdina (augm, grad i se- 
pes i hortus^, grkdinica; zdgrad, z^gragje, pbđgragje; ograda, za- 
grada, zgrada, ogradica, zgradica, bgradak, pr^gradak, pr^gračić, 
zkgradnice; grfigja, ogragja, zagragja; gr^evina; gritdljika; na- 



60 

gritgjača, nagr^uša; grdditi^ dogrdditi, nagraditi; ogr^ti, ohgrir 
diti^ pogrdditi, pregrslditi^ prigr^diti, razgraditi ^ sagr^ti, zgr^diti^ 
ugrdditi, zagrdditi; dogragjlvati; nagragjivati^ ogragjfvati^ obg^gji- 
vati, pogragjfvati, pregragjlvati , prigragjfvati , razgragjfvati ^ ugra- 
gjivati, zagragjlvati ; Ogragjenica; — vinogrM, vinogrddac, vino- 
gradski, vinogr^&r; Bibgrad, Bibgradac, Bibgratka, bibgradski^ 
Bibgragjanin ; Carigrad, C^rigragjanin ^ CUrigragj&nka; c&rigradski^ 
Carogragjanin. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi \ kojega je u nas ne- 
stalo ^ te samo r biva samoglasno: značenje rikati, prijetiti, stf'aiiti, 
ružiti: grd; mtgrđa, pc>grda, grdan i gMcn, grdbba, gfdinja, 
grdnja, grdilo, grđulja, grdiiljina, grdćsija; grdbm&jčić; ffrgjt, gt- 
gjević; Grdan, Grde (f.); grditi, izgi'diti, nagfditi, pogfditi, zagfđiti; 
pogrgjlvati; dogrdjeti; dozlogrditi. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znamenje zahvatati 
prelazi u težiti za čim, željeti: glSld (m. i f.), glddan, gl^ntk, 
gl^dnica, glkdiš, gl&gja, glagjan; glMnjeti, izglidnjeti, ogladnjeli; 
gladbvati^. 

2. samoglasfio u slovenskim jezicima glasi o: značenje satirati 
(kao u gristi, koje vidi kod GAR^: glbdati, izgibdati, oglbđati^ 
preglbdati ; gl5ckati ; glocnnti ; gl6ca ; glogjva. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, a kako je toga gkisa 
nestalo u nas, samo 1 hiva samoglasno glaseči u: značenje željeti 
(kao pod 1): požuda, ž^dan, p5žuđaii, žtidnja; žđdjeti, požtidjeti. 

III, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do satno- 
glasnoga : 

1, samoglasno se a sastavlja sa n u m^ (od čega je u nas n): 
značenje opkoljavati, zatvarati: gdidi (f. pl.). 

2. satnoglasno slabi u i, pa se sa n sc^tavlja u a (od čega je u 
nas e): značenje zahvatati i zatvarati prelazi u priječiti ili satno 
pružati se: gr^da, grfedica, gredtirina, gredbvit; grddelj. — zna- 
čenje zahvatati prelazi u pružati se, ići za čim, po tom i samo idi: 
gristi (gredem); mimogrćd, t\zgrćd, sthnogrM. 

^ Ovo i drugo ovako o čemu ovdje i na drugim mjestima velim da je u 
slovenskim jezicima, mislim da pripada svijem jezicima slovenskim, a što 
je u nekih drukčije, ono su njihove novije osobine, bez dubljega značenja, 
onako kako je n. pr. u našem jeziku umetanje samoglasnoga medju dva 
suglasna na kraju riječi, gdje ih drugi podnose (n. p. vjetar) ili gdje i 
drugi umeću samoglasno (n. p. naše pojut-a-rje, mjesto noiOTf^Hie, rus. 
no;^8eM-e-^be mjesto noAi^eunNic), ili kako i drugi novi jezici pred više 



61 

snglaan^eh u početku đomećn samoglasno, n. p. franc. esphe prema lat. 
species^ itd. ; ništa više ja ne mogu vidjeti u ruskom ropo,^i> itd., poslije 
svega i pored svega što je o njemu pisano. 

^ Tako bi moglo biti u značenju koje je naprijed u graditi : glada (ko- 
liba), ali će biti tugja. 

GARP, gledati. 

Samoglasno imajući za sobotn dva suglasna premješta se niegju 
njih, i glasi a: tako može hiti daje: n^-z-gr&pan (isporedi ri^NiiATH^. 

GARBH, od GAR, u nekim njegovijem značenjima 
istijem ili drukčije razvijenim. — Glasi i GARB i 
GHARBH. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : znaće^ije zbijati pre- 
lazi u zahvatatij uzimati: grabiti ^ nJigrabiti; bgrabiti^ pbgrabiti^ 
ritzgrabiti^ itgrabiti^ z^igrabiti^ zgiabiti; grd.bikapa; grablje^ gra- 
bljište^ gritbljiv; gr^bilo^ gr^bulje, grdbež, grabežljiv, grdbac, gribb^s, 
nagrabtisiti (naići na grabus, gdje se grabe, L j, na zlo), — zna- 
čenje koje je u grabiti prelazi u zadirati: gracnuti. — značenje 
pritiskivati (isporedi dalje pod II, 2 globa): graba (robija), 

2\ samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje koje je na- 
prijed u grabiti prelazi u kopati: grob, grdblje, grbbdvlje, grobni, 
grobnica, grbbak; božbgrobac. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo^ samo r biva safnoglasno: značenje zbijati: g^ba, 
g^bav, grbina, grbača, grboša, Grbovica; gfbati se; bgrbaviti. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : z$iačenje koje je na- 
prijed u grabiti prelazi u kopati i odatle u zadirati: grfepsti (gre- 
bem), izgrfepsti, nagr^psti, pogrfepsti, pregrfepsti (promere), raz- 
grfepsti, zagr^psti; bgrebati; greb (grob), bgreb, pbgreb, stigreb, 
Z^eb, zagrebački, Zagrepčanin ; greblje (groblje), grfebak, bgrebak, 
grfebača, ogrfebača, grebice (f. pl.), grebište, ogrfeblo, grfebulje, grfe- 
banica, greben, greb^nati, greb^n^ja, grebfen&r, greb^nac, Grebfenik, 
greb^niUe, bgrebine, pbgrebni, bgrebnica; uzagr^pc^; gi'ebbder\ 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: značenje koje je u 
grabiti: grib (retis genus); grfbiti, zagrfbiti. 

6. samoglasno u slovenskim jezicifna glasi « : 

a) suglasno g glasi g: značenje grabiti: pregrij^bati. — zna- 
imije kopati: nagrij^bati. 



62 

b) suglasno g glasi u slovefiskim jezicima i ^ pa se tnegju žir 
umeće đ: znaienje od uzimati 'prelazi u primiti, a to u začeti: 
žđrijebe, žđrSbŽ,đ, ždreb^ćt, ždreb^ćftk, žđreb^nce (žđr'db^nce), 
žđrSbeSce, ždrijebao ^ ždrfepčić, žđrepčitnik; ždr^bica^ ždr^bičicE; 
ždrebaii; siiždreban, Ždrebkiiik; ždrij^biti, iždrijfebiti, oždrijfebiti. — 
značenje primiti, dobiti: ždrijeb; ždrfebati, i bez d: žrfebati. 

//. suglasno r glasi u slovetiskim jezicima 1. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaienje od grabiti 
prelazi u čupati, gristi: glabati, izglabati. vidi i dalje pod 2. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se po zakonima 
slovenskih jezika i mijenja na a: znaienje zbijati, sastavljati: zglob 
(žl5b), zgl5bi (f. pl.); bglćblje; razglbbiti, uglbbiti^ zglbbiti; uglo- 
bljdvati , zgloblj^vati. i s promjenom glasa o na a : razglabati. — 
značenje od stiskivati prelazi na mučiti onako kako se Uni krivcu, 
po tom preneseno na uzimanje novca za krivicu: glbba; glbbftr, 
gibbiti; globlj^vati; globivati. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: značenje od stiski- 
vati prelazi u ugibati se: gltb, glibav, glfbonja; zaglibiti bc; za- 
glibljlvati se. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima t, : 

a) suglasno g glasi u slovenskim jezicima g : znaienje koje je na- 
prijed u grepsti: glijfeto (pred i otpalo je korijenu f), glijfece. 

b) »uglasno g glasi u slovenskim jezicima z : znaienje koje je na^ 
prijed u zglob: žUjeb; žlijfebiti, i s umetnutim d (kao sto se umeie 
megju ž i r): ždlljeb. 

III. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samogla- 

snoga, a ono se sa n sastavlja u a (od čega je u nas \x) : znaienje 

zbijati, krutu biti, nezgodnu biti: grAb, grub5,han, grubbća; ogrti- 

biti; pogrtibjeti; grubij&n, grubijanstvo; — Griibac, Grtib§,č; Grtiban, 

Griibeša, Griibiša, Griibeta, Grtijo, Grtijica. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 279 uzima ovamo i grebeskd gvozgje, a po 
tom i greb6štslk ; meni je sa svijem tamno. 

r 

GARS, od GAR, u nekim njegovijem značenjima isti- 
jem ili dalje i drukčije razvijenim. 

Samoglasno imajući za soboin dva suglasna premješta se megju njih. 

I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima a; suglasno s glasi h, 
koje se opet po svojim zakonima mijenja: znaienje zbijati, okruglu 
biti: grah^; grđ.^ak, grlk^ac, gr&^ka^ grllščica, giašina^ gr^^a; gra- 



63 

hov, grahovina^ grahovlšte, grahovica, Grahovo, gr^^iara, grahor, 
grahbrovina, grahorina, grahorica. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o; suglasno s kao pod 
1: značenje lupati , vikati: gr5hot (cachinnus), grohbtati (concre- 
pare), grohbtati se (cachinnare) , grohitati (concrepare) , grbktati 
(vibrisBare; k mjesto h). 

//. samoglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : samoglasno glasi 
a, suglasno s glasi s: značenje vikati: gl^s, glasbnoša, pbgl^sje, 
gldsak^; gld^ina, gl^it, glasbvit, glasan, bezglasan, gl^nik, oglas- 
nik, gl^nica, glitsnica, zlbglasnica; jednbglasic^ ; glasiti, oglasiti, 
proglasiti, razglasiti; glS^snuti; oglašivati, proglašivati , razglasi vati ; 
oglasivati; gibati se. 

' Drukčije u Osnovama. — Drukčije Hehu, Kulturplianzen 190. 
' Ne znam kako je i neki vez nazvan gliisak, glasati. 

GARSK, od GAR, grabiti. 

Samoglasno imajući za sobom više suglasnijeh premješta se za 
najbliže, i glasi a: grJlštiti (št mjesto sk pred i). 

GAS, iznemoći, prestati, nestati, učiniti da čega nestane. 
Samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: gasiti, pogasiti, uga- 
siti, zagasiti; zagašfvati; ligasit, ziigasit; gorogd^ljiv; g^šljikov. 

GI, micati se, siliti se, podizati, gnati, osvajati; živjeti, 

držati ili čuvati u životu, hraniti. — vidi i GIV. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i, a 
pred njim se g mijenja na ž: žila, žioka, žilav, žilo, žilica, žilj, 
ožlljak, požiljak; žiliti, tižiliti; žiočiti, pbžiočiti. — žica, žlčica, 
jednbžičan, đvbžičnt. — tižiti (užijem), uživati; žito, žitan, žitnica, 
žltUr, žitara, žitarica, užitak, žice; Žitbmišljić, može biti i Žica. — 
žir, žlrdvan, žirćvnica, žirbvnjS.k, žirka, žirčica; žiriti, nažiriti, uži- 
riti. — Užina, užlnara; iižinati, užindvati. — židak^ (iz padeža u 
kojima d t k dolazi jedno do drugoga, te prvo glasi t, prelazi t 
i u nom. sing. mase: žitak; jelo, dilutus; prut, flexili8, gdje je zna- 
čenje micati se još dobro sačuvano), zidina, žičina. 

2. samoglasno se i širi u ai, od čega u slovenskim jezicima biva 
oj, a o se opet po zakonima slovenskih jezika i mijenja na a : 

a) g6j (staro pax); ogoja, odgoja, gdjan (roHNi), goj&zan, gdjka; 
gbjiti, nagbjiti, odgbjiti, razgbjiti, ugbjiti; Gbjislav (staro), G6jko, 
Gćjko, G6Š0, Gbšna. 



64 

b) gk}, g&jskt; — gajiti, odgojiti; podgžjiti; ođgijati. — ovamo 
može biti da ide s promjenom glasa g na z, a u zfioienju micati 
se, bježati: zdjac^ Zaječ&r (Zaečdr; isporedi 3^iiiii|k), i od %,M^k 
(zajec) sažeto: z6c, zMica^ z^ić^ z^evina, začina; zćčji, ^^o: — 
ne znam je li u kakvoj svezi s njim: zćčak (grašak), 

3. suglasnomu se domeće v, te korijen glasi gvi: 

a) samoglasno slabi u e, koje se prodtdjuje te u slovenskim jezi- 
cima biva «; suglasno g glasi z: znafmje siliti se, osvajati, otimati: 
zvijer* (m., f.), zvljerje, zvijere, zvjSrftd, zvij^rac; zvjerka, zvljerin 
(adj.), zvjferinac, zvjferlnje, zvj^rinjfi.k. — značenje micati, brzo mi- 
cati: zvjerati (očima), iizvjerati se. 

b) samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i; su- 
glasno g ostaje glaseći g: značenje micati, obraćati, upirali: gvi- 
riti (ociilos defigere), gvirati; običnije g otpada: viriti, izviriti, 
nadvlriti se, privlriti, zavfriti; izvirivati, nadvirivati se, privirivati, 
zavirivati; izvirkivati, zavirkivati ; zavimuti. 

' Drukčije Fick, vergl. wi>rtorb. 2, 562. 
* Dnikčije u Osnovama. 

GIV, od GI, u njegovijem značenjima. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, pred kojim se g mi- 
jenja na ž: živsti, doživsti, naživsti se, nadživsti; živ (čovjek; pi- 
jesak, uz koji je još najprostije značenje: micati se): živa (takogjer 
s najprostijim značenjetn) ; živjeti, doživjeti, naživjeti se, nadživjeti, 
oživjeti, poživjeti, preživjeti, proživjeti; oživiti; oživljdvati; oživlji- 
vati; živnuti; živbvati; živticati; živilriti; život, živbtina, živbtinja, 
životan, životariti, živahan, žlvM, živina, živlnica, živinče, živac. 

V V V 

živica, živičav, n^ivičiti, živić, Zlv&r, samoživilica ; Zlv&n, ZivJi- 
nica, Ziv^nčić, Zivkdin, Zivko, Zivka, Zivbjin, Života, Ziko, 
Žika, Žica. 

GU (1), vikati. 

1. samogasno se Siri u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnijem biva ov: 

a) suglasno g glasi i u slovenskim jezicima g: gov6r, d6gov6r, 
IzgovOr, nagovdr, odgovOr, pogov6r, pngovdr, progovdr, razgovdr, 
iigovOr ; razgovOrci ; ddgovOran, razgovdran, odgovbmtk, ugovbmtk ; 
govbrljiv, govbrljivac, govbrljivica ; govbruša; govbrdžija; govbriti, 
dogovbriti, izgovbriti, nagovbriti, nadgovbriti, ogovbriti, odgovbriti, 
pogovbriti, podgovbriti, prigovbriti, progovbriti, razgovbriti, ugovb- 



65 

riti, ssagovbriti; gbvorkati; dogovarati se, izgovarati ^ nagovarati, 
nadgov^rati, ogovarati, odgovarati, pogovdrati, podgo varati, prigo- 
vteiti, progovarati, razgovarati, ugovarati, zagovarati. — gbveđo, 
gbvedina, gbvegji, gbvegjina, gbveče, goveč^ca^, gov^dftr, govedJl- 
rica, gov^d^ka, goved^rče, govedarski, goved^ruša, goveđ^rina. 

b) sugktsno g gkisi u slovenskim jezicima ž, pa je za njim pro- 
mijenjeno o na e : ževkati (latrare leniter) , ževkdriti. — glas o, 
mjesto kojega je ta e, produljuje se u slovenskim jezicima, te bira 
a ; suglasnome ž domeće se sprijeda u nas d, koje se s njim sastavlja 
u jedan glas (9); tako mislim da je: po-džav^Ijati se. 

2. samoglasno se Uri u au, kao pod 1, ali pred suglasnim biva 
od njega u: 

a) suglasno g ostaje i u slovenskim jezicima g : gtk, giika, zld- 
g^k; gtikati; gtiknuti. 

b) suglasno g glasi ž : žiirica (neka ptica, po glasu tako nazvana). 

3, korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj: sa- 
moglasno se Siri u au, te u slovenskim jezicima biva u: giig^t, 
ghgntka; gugtitati. 

Vidi i GHU. 

^ Vidi u Osnovama 346. — Nye dobro toj riječi u Miklošića vergl. 
gram. 2, 313. 

GU (2), micati, micati se, ići, gnati, sabijati. 
1. samoglasno se Siri u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnijem biva u: 

a) suglasno glasi u slovenskim jezicima g: značenje gnati, brzo 
ići: g6ja, gtijina^ gtijana, gtijavica, ^J^^? gi\ji"ji- — značenje biće 
takogjer gnati prelazeći u sabijati, zaokruživati: gdmno. — značenje 
sabijati: bgumak, zabg^mčiti se; ghmati (jesti naglo), ndgumati 
86. — značenje sabijati, okruglu biti: giira^ giirav, gtiro; gUriti 
86, pbguriti se, zgiiriti se. — znače}ije sabijati prelazi u tiskati: 
g6rati, izgiirati; giirkati; gurnuti; giirimic^. — značenje zbijajući 
zadirati, čupati: gtiliti, izgdliti, nagdiiti, ogtiliti, pogdliti, podgti- 
liti, zagtiliti^ zgtiliti; podguljivati, zaguljivati, zguljivati; gtilidba. — 
može biti da ovamo ide u značenju od gyiati prešlo^n u dosagjivati, 
gaditi: giiviti se. 

b) suglasno g glasi u slovenskim jezicima ž: značenje zbijati: 
žtoa (homo parvus et macer; morbus quidara equinus), žiirav. — 
značenje gnati, hitjeti: žtiriti se, požtiriti se, žbrba. — značenje 
koje je naprijed u guliti: žtiiiti, ožtlliti, požtiliti; žtiljati (gumno), 

5 



66 

ožiiljati. — značenje zbijati, oteći: ž^lj*,'ž!iljav, žuljSjiv; žtiljiti, 
nažtiljiti; žtiljati, nažtiljati. 

2. samofflasno se takogjer Širi u ru, a od toga pred samoglasnim 
biva u slovenskim Jezicima ov, četnu se opet o i produljuje u a ili 
biva i: 

a) ov od u: značenje zbijati prelazi u jednačiti, ugagjati i u ta- 
njiti, oslabiti: ugbveti (satisfacere ; marcescere). 

b) ov produljeno u av: aa) suglasno glasi g: tako će biti: g^v^z 
(8ymphytum officinale). — bb) suglasno g glasi ž: tako će biti u 
značenju koje je naprijed u guliti: žavka (koža). 

c) 18 0(2 u: suglasno g glasi u slovenskim jezicima i, pa se za 
njim mijenja i na b (kojega je u nas nestalo) : značenje sabijati, 
stisMvati, gristi: žv&lo (sRbsaiio), žv^oce, žv&l^nce; žvale (f. pL); 
žvUlice (f. pL); žv&lav; žv&Iiti; zd,žvaliti*, — žvžtati, sažvžtati; žv^- 
kati; žv^kalica. 

3. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u : 

a) suglasno glasi u slovenskim jezicima g : značenje micati (ispo- 
redi pod 1): gicati se, zagicati se. 

b) suglasno glasi u slovenskim jezicima ž, za kojim se ii mijenja 

na i: značenje koje je pod 2, c. u žvatati: preživati*. — ovamo 

će ići i bolest koja se zove: živina. 

^ Drokćije u Osnovama. 
^ U Osnovama drukčije. 

' Neke ovako postale riječi uzimaju se mjesto onijeh koje postaju od 
žeti, žmem: iživati, sazivati. 

GUB (1), od GU, vikati. 

Samoglasno se Siri u bm, te u slovenskim jezicima stojeći pred 
suglcmiim glasi u; suglasno g glasi ž: žtlbor (susurrus), žtibor, 
ž^ber, žubbrika; žiiboriti, žubbriti; zažubbriti; žtiborkati. 

GUB (2), od GU, gnati, u nekim njegovijem značenjima 

istijem ili dalje i drukčije razvijenim. 
1. samoglasfw se širi u avl, koje stojeći pred suglasnim u sloven- 
skim jezicima biva u : 

* a) suglasno g glasi u slovenskim jezicima g: značenje micati pre- 
lazi u savijati, previjati: dvb-gub, peterb-gub. — značenje gnati 
prelazi u činiti da čega nema: đlln-guba; đ^ngubica, đ&nguban, 
điuig^biti; izđitngabiti; dušbg^bac, gubbduSnica; gubitak; giibiti, 
izgbbiti^ pogiibiti; Baghbiti^ zghbiti^ zaghbiti. 



67 

b) suglasno g glasi z: tako može biti u značenju gnati prešlotn 
u cijepati: ziiblja, zUbljica. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi ii : 

a) suglasno g glasi i u slovenskim jezicima g: značenje micati, 
micati se prelazi u samjati, savijati se: zgib, pr^gibak; preglbalo, 
preglbao (f.), gibak^ gtban (gibna)^ gibanica; gibati, nagfbati, pre- 
gfbati; sagibati; ugibati se; glpkati se. — b otpada pred n ili nj: 
n^njati; pbginjati se, pr^ginjati, pr)ginjati, iiginjati se; preginj&č. — 
značenje koje je pod 1 u gubiti: p5gtbao (f.), pogibija; ispogibati 
pred n otpada b: ginuti, izginuti, pbginuti, tiginuti. 

b) suglasno g gla^ z: značenje micati prelazi u mahati, ljuljati: 
ozib; zlbati; zlbnuti. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, kojega je u nas ne- 
stalo pa se mjesto njega umeće kad treba a: značenje kao naprijed 
u gibati: b otpada kao naprijed: gitnuti, ugitnuti; n^uuti, ođ&- 
gnuti, pbgnuti se, prignuti (iiifiectere ; đecemere), prignuti, stignuti, 
tlgnuti se, posdgnuti; pregudće, pregniitina; pržigalac (oba su a 
umetnuta u našem jeziku; isporedi naprijed pod 2 pi'eginjač). — 
takogjer bez b pretna prednjima : sdg (inclinatio). 

GUR, od GU, vikati. 

Samoglasno se Širi u au, te glasi u slovenskim jezicima u: 

a) suglasno g glasi u slovetiskim jezicima g: giirit, guritati, gu- 
ritnuti; gurlkati, gnrlkalo. (vidi žurica kod QJJJ. 

b) suglasno g glasi z : tako može biti u značenju od vikati prešlom 
u zijati: zdriti; ztlrla (koji zja). 

GUS, od GU, gnati. 

i. samoglasno se širi u au, te u slovenskim jezicima biva u: 

a) suglasno g glasi u slovenskim jezicima g : značenje gnati , ti' 
skati: tako može biti daje: giiša, giišica, giiSav, gii^avac, giiša- 
vica, bguSaviti, gtiSo, gtišftn, z^Lgušljiv; gdšiti, ođgdšiti, pogdšiti, 
progdSiti, ugdšiti, zagdšiti; odgušivati, ugušivati, zagušivati. 

b) suglasno g glasi ž : značenje od gnati prelazi u hitjeti, ustajati 
oko čega: ždstar. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
značenje gnati prelazi u razmetati se, ponositi se, kititi se: gizda^, 
gizdav; glzdati, nagizdati. 

^ Drokčge Oeitler, Ht. stuđ. 64. 



(>8 

GUSK, od GU, gnati, brzo se micati. 

Samoglasno se širi u au, te u slovenskim jezicima pred suglasmm 
biva u : giišt^r (lacerta / musculus ; isporedi guja pod GU ; št stcjl 
mjesto sk), giišterica. 

GNAT, tiskati (od GAN, tvoriti). 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, koje se produljuje te 
biva ft : u nas je n dobilo j, a za njim samoglasno ostaje e : na- 
gnjfesti (na-gnjetwn; rnecTH); gnjecati, gnjecav, gnjecovan; gnječiti, 
izgiijćčiti, nagnjććiti, pogujćčiti, prignječiti, razgnjććiti, ugnjćčiti, 
zgnječiti. 

GNUS, mučiti, dosagjivati. 

Samoglasno se širi ti au te u slovenskim jezicima biva u: gnu- 
san, gntisiiik, gntisnica, gnusničina, gnusbba; gntisiti, izgntisiti, 
ogndsiti, ugutisiti. 

GRAK, vidi GARK. 

GRAM, vlažiti. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo^ samo r biva samoglasfio ; ali je suglasno g u nas za- 
mijefijeno glasom k; krmćlj (star. slov. rpiM-kSKAb), krmeljiv, kr- 
mrljati, z^krmeljiti. 

GRU, zujati, od GAR. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: sti- 
glasno g glasi z: toiko može biti da je: zrljavac, zrfkavac. 

GHA (1), korijen pronominu, od kojega su ostale ri- 
jeece koje se dodaju drugima utvrgjujući ih. 

1. »ugla^sno glasi u slovenskim jezicima g a samoglasno a: ga 
(teško si ga meni. šta ga je ovaca, žlje ga sjeli). 

2. suglasno kao pod 1, a samoglasno glasi o: nego, ne-go-li. 

S. suglasno glasi z a samoglasno i : njoj-zi ; jedni-zi, koji-zi ; ja 
sam zi vidio tu zemlju. — tako u starom slovenskom sa samo- 
glasnitn i: ui^i; vidi kod kor, A. 

4 suglasno glasi ž, koje se u nas promijenilo na r, a samoglasno 
glasi e, koje se tiajviše odbacuje: j^re ; ništare; j6r, i s dodanim a: 



69 

j6ra; ništar; tkdftr^ t^đ^r, tkđijer; ttiđAr, ttidijer; ondAr; svagđftr; 
t^kdgjer ; sad^kar ; men^kar, teb^kar. — tako može biti da je i u : 
do-ri, da-vb-ri, davor', davbrije; tbkorse, tbkoršnji. 

GHA (2), zijati, rastupiti se. 

1, samoglasno prodtdjiiši se glasi ti slovenskim jezicima a: ^tii, 
zagrliti; zagaćivati; Gkcko, Gsitačk!, G^ščica, G^štica. 

2, samoglasno slabi u i, kaje se produljuje te u slovenskim jezi- 
citna glasni i: zijati; zinuti, bbziniiti; — češće se ti 7ias izbacuje i 
pred ]2k\ zjati, zkzjati, zjalo; prizj^vati, zazj^vati. 

5. samoglasno postavši i, kao pod 2^ širi se u ai, od čega pred 
suglasfiim biva u slovenskim jezicima t: zijev, zijevati, zij^valica, 
zij^vnuti, z^uuti; zij^hati, zij^havica, zij^hnuti. 

GHAGH, idi, stupati. 

Samoglasno se prodidjuje te ti dovenskim jezicima glasi a; su- 
glasno na prvom mjestu glasi g, a na drugom z, koje se opet mi- 
jenja: g&z; gaziti, đbgaziti, izgaziti, nkgaziti, pbgaziti, pregaziti, 
prlgaziti, prbgaziti, r^zgaziti, tigaziti, zA.gaziti, zgaziti; g^ziblato; 
kalbgaža, zdgažnja*, — gkcati. 

GHAD, hvatati, obuhvatati, stezati, sabijati 
Korijenu dolazi s kraja n, koje mu se premješta do samoglasnoga, pa 
se s njim sastavlja u « (od koga je u nas u): g^ist (d promijenjeno 
na »pred t), giisthia, gtistica; giišta, ghštara; đogtistiti; zgiisiiuti se. 

GHADH (1), pristajati, podurati se, milu biti. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se opet mijenja 
na a: g6d'; ndgoda, prigoda, zgoda, nezgoda, N^goda; z^ogje, 
n^Lgodba, pbgodba, tigodba ; bgodan, pbgođan, nepbgodan, tigodan, 
neilgodan, tigodntk, zlbgodnica, bvogodnjt, godbvn6; dvbgoče, trb- 
goče; tigodljiv; gćdet'; Gbdeč; — godina, gddinica, godinjak, gb- 
dište , gbdišnji , bvogodišnjl , ovogbdisnjt , tregbdišnji , gbdišn j&k, 
gbdiŠDJica, jednogbdišnjik , polugbdisnjica ; — gbditi (decernere; 
prodesse; goditi se, videri, nccidere), dogbditi, nagbditi, odgbditi, 
pogbditi, prigbditi, razgbditi, sagbditi, zgbditi, iigbditi; godbvati ; 
godinovati, pregbdištiti ; — god, gode, god^r, gbdijer, gbgj, gogje; 
— 8 promjenom glasa o na su gdgjati, dog^gjati, nagdgjati, od- 
gdgjati, pog^jati, prig^gjati se, razg^jati, zg^gjati, ng^fflati; — 
dogagjftj; pogStgjftč, pogagj^čica. 



70 

^ U Osnovama đrukč\je. 

' Miklošić vergl. gram. 2, 189 veli da je tugja. 

GHADH (2), željeti (od GHA, zijati). 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeSfa do samoglasnoga, 
a ono slabi u i, pa se sa n sastavlja u a (od lega je u nas e) : 
pred njim suglasno gh glasi ž: ž^gja, ž^gj, ž^gjca, ž^»; ž^đan, 
žegjan; ž^đnjeti, ož^dnjeti; ožfednjati; požMnjati. 

GHAN, udarati, tjerati, olbarati. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se opet mijenja 
na a: gon, nžgoii, pbgon, prij^gon, rdzgon, tigon^ (u rječniku 
iigon^, zdgon, zgon ; p5gona, ndgonica, ndgonič&r, pogbn&š ; gbnčin^ 
zgbnčić, zvonit; pbgonja, vjetrbgonja; zdgonačkš, z^lgonačkt; gb- 
niti, dogbniti, izgbniti, nagbniti, obgbniti, odgbniti, odagbniti, pogb- 
niti, podagbniti; pregbniti, prigbniti, razgbniti, razagbniti, sagbniti^ 
ugbniti; zagbpiti; zgbniti. — gćnati; gbn^ta, gonćtati, ođgonćtati^ 
ugonćtati, zagonćtati; gonćtalica, zagbn^tka, odgonetljftj; gonćnuti, 
odgonćnuti; ugonćnuti, zagonćnuti. — biče odbačeno go u: nćnuti 
86. — s prmnjenom glasa o na a: gdnjati, prog^jati, uginjati 
(invenire). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima biva %, ili ispada: gn&ti, ' 
đbgnati, Izgnati, izagnati; ndgnati, bbgnati, ođdgnati, pbgnati; po- 
d^nati, prignati, raz&gnati, sdgnati, zgnati, hgnati; zitgnati. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se g mi- 
jenja na ž, a i opet u nas često biva r : tako je u sad. vr, glagola 
pom&nutijeh pod 2: žen^m i ren^m*. 

4. samoglasno se sastavlja sa n u ik (od čega je u nas u) pred ' 
nastavkom koji se počinje suglasnim: tako može biti u značenju 
gnati, letjeti: giiska, gtisak, gušče, gtišč4k, g&ščići; g&Sčevina, gu- 
ščbtina, giiščica, giiščdr, giiščjl, gdsa, giisd^n. 

5. samoglasno slabi u i: 

a) \ se sa n sastavlja u a, kad bi n ostalo nakraj sloga; pred 
A (od koga je u nas e) mijenja se g na ž: žSti, đbžeti, nkžeti, 
nitdžeti, pbžeti; ždtva, žbtvent; žetelac, ž^telica, ž^telački. 

b) i kratko budući postaje u slovenskim jezicima b, a kako je 
toga gla^a u nas nestalo, umeće se mjesto njega kad treba a: n£- 
žanj, zćžanj. tako u sadaSnjem vr, glagola pomenutih pod a,: žnj^m^ 
z^nj^m. — iz sadašnjega je vr. opet preSlo n u infinitiv i u druge 
oblike u kojima je n već sastavljeno sa samoglasnim u a (vidi pod 



71 

a.) : injSti; niinjeti; nitđžnjeti, pbžnjeti, s&žnjeti ; žnjStva, žnjStv&r, 
žnjetv^rica, žnjStvarski; dožnjćvati; nađžDJćvati, žnij^vati. 

c) i se produljuje te i u slovenskim jezicima glasi i: đbžinjati. 

6. korijenu otpada skraja n ; a satnoglasno mu se produljuje te 
u slovenskim jezicima glasi sl: žalac, žaoka; — žilcati; ž&cnuti. 

7. korijen odbacivSi s kraja n, kao pod 6, udvaja se tako da mu 
prvo suglasno dogje i na kraj pa na oba mjesta glasi ž : ž&žalica. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 116 veli daje od o^riHi (ugnnti); ali za 
cijelo mislim da nije tako ; značenje je izbiti, isturiti. 

' Prema takome sadašnjem vr. mjesto pravoga njegova infinitiva (gnati) 
načinjen je : dorenuti, izrenutt itd. u Vukovu rječniku, i sa žd od zž : ižde- 
nuti i prema njemu izaždenuti; ja sumnjam da se taki infinitiv govori. 

GHAP, zijati, vikati, ođ GHA, zijati. 

Samoglasno glasi u u, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
glasi u; suglasno gh glasi z: zipžirati. — može biti da ovamo 
ide u značenju od zijati prešlom u stršiti: z!pa (kamenica), 

GHAM, neznana značenja. 

Samoglasno slabi u slovenskim jezicima e, suglasno gh glasi z: 
zemlja, zemljica, zemljtirina, z^mljd^k, zemljakinja, zemljan, pr)- 
zeialjast, poz^mljuša, zem^jski; Z^mtin, Zerntinac, Z^mtinkinja, 
zemtmski; zemiinica. — od osnove postale ne nastavkofn ja (s ko- 
jim je zem-l-ja^; nego s nastavkom a: donjbzemac, gomjbzemac; 
tugjbzemac, donjbz^mka, tugjbz^mka, donjbzemskt, gornjbzemskt, 
naSbzemskt. 

GHAR, savijati se, ugibati se, ljuljati se, drhtati, plam- 
tjeti, gorjeti, grijati, sVjati, vidjeti se, vidjeti. 

I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: 

a) samoglasno ostaje na svom mjestu: 

aa) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g: značenje savijati 
se i drhtati prelazi u plamtjeti, odatle u gorjeti: g&r, gitriSte, 
dgarak, t^garica, gitrevina, gSrav, gi^dv, gitruPa, gdra, g^O; sii- 
gare^; g&riti, niLgariti, bgariti, zitgariti se. — može biti da ovamo 
ide i O&revica, G&raČ, Z&garač. 

bb) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima ž : značenje kao na- 
prijed: žftr, požAr, ždra, žirftč, žArko, žS^rkast, žarkbvit, žkilo; 
PožarevaC; Požarćvčanin, pbžarevačkt; Žirko; žariti, nažiriti, oza- 
riti, požiriti, priMriti; raždriti, ožžriti; zaždriti, zapoždriti. 



72 

b) samoglasno se premješta korijenu na kraj pred nastavkom koji 
se počinje suglasnijein : 

aa) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g: značenje od go- 
rjeli prelazi u sijati: grunuti, ogrnuti, bgranak (sunca). 

bh) suglasno gh glasi u slovenskim jezicitna z: značenje isto: 
zr&k, zraka; zračica, zrHkav. megju z / r umeće se d: zdr&ka. — 
mjesto z govori se i z: zrik, zraka, megju žir umeće se d: 
ždrd.k; ždr^a; zdraknuti; iždrdčiti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: 

a) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g: značenje kao na- 
prijed pod Ij a.: gbrjeti, đogbrjeti, izgbrjeti, nagbrjeti, ogbijeti, 
pogbrjeti, pregbrjeti, progbrjeti, razgbrjeti se, sagbrjeti, zgbrjeti, 
ugbrjeti, zagbrjeti; — zagorij^vati ; — zagorijel (f.); izgbrjelina, 
pogbrelac, ogbrjelica, pogbrjclica, zagbrjelica, ogbrjelište. — zna- 
čenje isto samo preneseno na osjećanje koje biva na jeziku: g6rak, 
gorčana, gbrčika; gbrakniiti; goriišica, gortisičnl. — ovamo će ići i 
Gćro, Goroje, Gbran, Gbr^nsko, GordS, Gbrčile. — mislim da 
ovamo ide i Gćrde, Gbrdulja, Gbrđana, Gbrdica. — može biti da 
ovafno ide i gorocvijet*, gorocvijeće, pkligdrka. 

b) suglasno gh glasi z : značenje koje je naprijed pod 1, b. : 
zbra, zbrica, zćrac, bfez6rje, pra»kbz6rje, z6rnj4k, z6rnja^a, Zćrka, 
Zbrica, Zbrana; zbriti. — isto značenje (s)JQti) prelazi u vidjeti se, 
vidjeti: ndzor, pbzor, prbzor, zdzor, zdzoran, nezdzoran, iizorit, 
n^zorljiv; nkzoricč, nazbrc^. 

Ovamo bi išlo sa samoglasnim premještenim korijenu na kraj, ako 
r nije umetnuto: razrok*. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e , a suglasno pred njim 
ž : značenje koje je naprijed u gorjeli : zdrava, žeravica, žerćtak. 

4, samoglasno slabi u i , koje se produljuje te i u slovenskim je- 
zicima glasi i: značenje kao naprijed u pozor: nžtzirati, nšrdzirati, 
bbzirati se, obazirati se, prezirati, prizirati, prbzirati, zš^irati; 
obztr; bezobzirk^, bezobzirc^. — može biti da ovamo ide Zlr fime 
brdeljku). 

5, samoglasno glasi u slovenskim jezicima i i premješta se korijenu 
na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnijem; a kako je toga 
glasa u nas tiestalo, samo r biva samoglasno: 

a) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g : značenje koje je 
naprijed u gorjeli: grnac, ghičara, grne, može biti i iigrk (isporedi 
žižak). — značenje kao naprijed u gorak: grk, ntfgrk, grčina, gr- 
čica; grknuti, bgrknuti; zagrčiti; zagrčivati. — značenje gorjeti 



73 

svijetliti^ preneseno na boju zelenu: ghn, ghn^n, gi*mlk, grmina, 
grmić, grmov^ grmovina, grmlj&k; ghnuša. 

b) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima z: značenje kao na- 
prijed u pozor: zrcalo. 

6, samoglasno u slovenskim jezicima ispada: 

a) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g : značenje koje je u 
goijeti prelazi u topliti: grijati (rp-fcRTM), izgrijati, nžlgrijati se, bgri- 
jati, pbgrijati; pbđgrijati, prigrijati, rkzgrijati, tigrijati, zagrijati se, 
zgrljati; grijalica^ grijiU^ina, GrijfiJf, — razgrijdvati ; — Ogrjev, 
pbgrijevci, |»bdgrijevci, prigrevica; pogrij^vati, pođgrijfevatl , prigri- 
j^vati, razgrijfevati, ugrijfevati. 

b) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima ž: značenje koje je 
naprijed u nazirati: nkzreti, nazreti se, ob^zreti se, prezreli, 
prizreti, prbzreti/ z^reti. megju z i r umeće se d: prizdreti, zii- 
zđreti. 

II. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 
L samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : 

a) samoglasno ostaje na svom mjestu: 

aa) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g : značenje koje je 
u gorjeli prelazi u gorjeti za Um^ čeznuti za čim: grliti; galicati. 
— značenje sijati prelazi u vidjeti se, odatle u činiti da se vidi: 
z^galiti, razgdiiti; razgalji\rati ; zag^laćiti. — značenje sijati prenosi 
se na boju, plavu i crnu: plava: g4lica, galičast; crna: g^lfn, 
giJić, gdlonja, gd,loš, galiln, galbbela, galbvran. 

bb) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima ž: značenje ugibati 
se: ž&Iica (rit), — značenje gorjeti prelazi u gorjeti za čim, htjeti 
ga, pa ne imajuH ga tttziti za njim (isporedi pod aa,) : žaliti, db- 
žaUti se, bžaliti, pbžaliti, pr^žaliti, r^žaUti se, sdialiti, zkžaliti; sa- 
žaljivati; požala, žUba, žaldst, žUostan, žalostiv, ožalbstiti, ožk- 
lostiviti, žalbvit, bžalovati, skžalovati, žalov&nje; žao. 

b) samoglasno se premješta korijenu na kraj pred nastavkom 
koji se počinje suglasnim: 

aa) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima g: značenje koje je 
u gorjeti: glavnica (urqdo), glkvničav; gUvnja*, glžlvnjica. — zna- 
čenje sijati: gladiti. Izgladiti, pbgladiti, prbglađiti, tigladiti, z^la- 
điti ; gl^ib^k^ gladilo, gladilica, gladionica, glltdtš, gladlšika, glkdiln, 
gladak, glafina, ugld^ti; glddac; glficnuti se. 

bb) suglasno gh glasi u slovenskim jezicima z^ značenje sijati: 
zltto, zMtan, zldtnica, zlktan (subst.), zl&tdr, zl&tara, Zlatkrica, 
zl&t&rka, zl&t&rski; Zl&tibor (prva je pola stari adj,), zl&ika, zlatica; 



74 

zlatbglav (subat.); zlatbglav (ađj), zlatbkoB; zlatbpdrnt; zlatbpernt, 
zlatnbkrilt; zlatnbrog, zlatubruk^ zlatdjlija; pozlata; zUtiti; pozUtiti, 
poz>aćfvati; zUtniti se; Zlatko^ Zlatka, Zl^toje, Zlita, Zl&tana. 

2. samoglcLsno u slovenskim jezicima glasi o: suglasno gh glasi 
g: ztiaie7ije koje je naprijed pod 1, a, aa, u golicati: golicati. — 
značenje sijati prelazi u vidjeti se: go (rojii)*, golbbrad, golbglav^ 
gologl&,vk6, golbkrak, golbtrb, golbvrat, golbbrađast, golbbrađica; 
golbbrače, golbkapica, golbinrazica^ golbvran; golbkud^ golbkudina^ 
golbkuđan^ golbkudiiica ; golc&t; g6Ijo; Gblija^ Oblijanin; gblftć^ gb- 
Itć, gbldv* golbtinja, goldt, g5l6tau; golijeii, golfeiiica; Gbleč, Gblei, 
Gbliš; goltišav, goliaav; ogbljeti; ogoMzniti ; goltiždrav, gol jtiždrav ; 
zgolja (prorsus); — značenje od golotinje prelazi na deranje, a 
odatle na vikanje (koje je i u deranju) : goljtižđriti se. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : 

a) suglasno gh glasi ž: značenje sa ci jati sej ljuljati se: želka 
(kornjača), — znnčmje gorjeli prelazi u gorjeti za Sim, htjeti ga 
(isporedi pod 7, a, hb.): žcMjeti, nažMjeti, požMjeti, užbiiti se, 
zažfeljeti, použfeljeti se: žžrlja, željan: željkovati; može biti da ovamo 
ide i Zbljin, Zfeljava. 

b) suglasno gh glasi z: značenje srjoti prenesem na boju: zfelen, 
z^l^n (f.), zel^nilO; zel^nik, zelenika, zM^nko, z^l^nka, zblenkast, 
zelćnac, zelĆDJak, zelfeno^a; zeleni bd^ć; zeleniti, ozelbniti; zelenjeti, 
ozelfenjeti, pozelenjeti; z^lje, željan (adj.); zđjo, zelja , zćljiD, zS- 
Ijin, zfeljdv, zfeljoS, zeljiig, zMjuga, zeljiigov; zćko, z3kd.lj; zfekaD; 
zektin^ zćkonja, zekast. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i i premjeSta se kori-' 
jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim; a kako je 
toga glasa u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseči u ; suglasno 
gh glasi ž : značenje sijati prenosi se na boju: ž^t^ n&ivit, žtitac, žti- 
tica^ žutlna; žhtilo, žtitilica^ žutblji, žutarica; žutbv61jka, ž&tokora, 
žtit6ka (žutooka), žtltočak (mjesto žutoočak^ ; žtićanica, žtlć&k, žuć- 
kast, žiićkarast; žtijo, žiija, žtijftn; žtitjeti, požtitjeti, ožti^eti, ssa- 
žtitjeti; ždtiti, oždtiti^ požutiti, zažtititi; zitžutnuti. — Mč, bžučiti. 
— žtinja, žćnjin, žtinjić, žtija. — žumitnce; žumince (i sa v mjesto 
m: žuv&nce); žumćnac; žumanjak; žtijce. 

///. korijen se udvaja: 

1. udvaja se tako da najprije stoji samo suglastu) prvo sa samo- 
glasnim, a za Hjem cio korijen : samoglasno na prvom mjestu glasi 
a (može biti k, pa je u nas mjesto njega umetnuto a), a na dru- 
gom otpada pred nastavkom; suglasno gh >ia prvom mjestu glasi ž 



76 

a na drugom g; suglasno r glasi na oba mjesta r: značenje gorjeti 
preUui u zeči^ paliti: bžagriti (amburere); zižagriti (oiima). 

2. udvaja se korijen tako da mu prvo suglasno dolazi i na kraj, 
pa se imajući za sohom dva suglasna premješta megju njih i glasi 
e; suglasno gh na prvom mjestu glasi g a na drugom z, gdje se 
nastavka radi mijenja na ž ; suglasno r glasi u slovenskim jezicima 
1: značenje savijati, pregibati: gležanj. 

3. korijen se udvaja tako da za cijelijem stoji joS jednom prvo 
suglasno i pred njim samoglasno : na prvom mjestu samoglasfio glasi 
u slovenskim jezicima e ana drugom se produljuje e u * ; suglasno 
gh na prvom mjestu mijenja se pred e na i, a na drugom glasi 
z] suglasno r glasi 1: značenje sijati: žMjezo (»cii'ki^o); ŽMjezntk. 

^ Ako je doista crno jagnje, o čemu sumnjam ; može biti da pripada ko- 
rijenu OAR u značenju starjeti, zreti; isporedi ugar. 

'^ Tako misli Miklošić vergl. gram. 2, 498 ; ali mislim da ne će biti upravo 
,,ardens fios", nego đa će u tom imenu (Adonis vemalis) korijenu biti zna- 
čenje koje je dalje u željeti prelazeći u ljubav. 

' Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 413. 

^ U Osnovama drukčije, ali zbog glavnice (uredo) mislim da va\ja ovamo 
uzeti. 

^ Drukčije Oeitler slov. kmen. na u 71. 

4 

GHARD, od GHAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje od savijati 
prelazi u lomiti, a odatle u glas koji hiva lotnljavom, praskati: 
grlkd, sbgradica; građbbitina. 

2, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do safnoglasnoga, 
a ono slabi u i pa se sa n sastavlja u ti (od koga je u nas e); su- 
glasno r glasi 1: značenje od sijati prelazi u vidjeti (vidi nazreti 
kod GHAR): n^-gl^ p5gl6d; iigl^d, sti^moglM; n^lćđan, iigl6- 
đan, oči-gl3dni; wSkoglšg]&, sti^mogl^gja^ zlop5gl6gja; oglMalo; 
progl^đalO; preglćdalica ; zagl^đftč; zagleđd.čina; gl^dšće; n^gledtiša; 
gledati; đbgledati; izgledati; n&gleđati se, nagledati, bgleđati; pb- 
gleđati; pregledati, prlgledati, prbgledati, ri^zgleđati, sagledati, zglS- 
dati; bgleđati; zdgledati; izgledati , nadgledati; ogledati; pogibati; 
pregledati; priglćdati; progledati; razgledati; zagledati; zgiedati se; 
pogledfvati; pregleđlvati; sagleđfvati; gl^dnuti; pbglednuti. — može 
se d izmegju e t a izbaciti, pa se onda umeće j : pbglejati. po što 
se izbad d; može se e izjednoHU sa s,, te ostaje jedno a: gl&ti; 



76 

bglAti, pbglAti, prbglžlti, tiglftti. — može biti da ovamo ide u zna- 
čenju sijati: glegja^ glegj^isati. 

GHARS, od GHAR, u nekim njegovijem zuaćenjima 

dalje razvijenim. — isporedi GHRUS. 
Samoglasno imajn&i za sobom dva suglasna pretnjeSta se megju njih. 

1, suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

L samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: suglasfio s glasi h, 
koje se opet po svojim zakonima mijenja: značenje savijati se pre- 
lazi u dohvataii, od tuda u čupati, biti: bgrftšje. može biti da 
ovamo idu i glagoli: iiagr^isat', ogr^isati, izgubivši u warh i rfo- 
bivši tugj nastavak^, — značenje s)jati, prosijavati: gr&horast (ko- 
koš, oči, versicolor). — značenje sijati prelazi h veseliti: bgrašiti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : suglasno s glasi h : 
značenje od savijati se i pružati se prelazi u stršiti: gr5hot (sa- 
xum); grohbtuša, grohbtljika. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo, pa samo r biva samoglasno : značenje od stršiti (vidi pod 2) 
prelazi u kočiti se, trnuti, neugodnu biti: gr štiti se*, gl^štiti se (S 
stoji mjesto s), zgrštiti se. 

4, samoglasno slabi u \, od kojega u slovenskim jezicima biva %: 
suglasno s glasi h, koje se opet po svojim zakonima mijefija: zna- 
čenje od savijati se prelazi u zastranjivati , zalaziti, mimoilaziti: 
grijeh, grjehbta, gije^an, griješan, grješnik, grješnica, griješka, pb- 
grjeSka; b^zgrjeSan, b^zgrješnćst ; griješiti, ogriješiti, pogriješiti, 
sagriješiti, zgriješiti; pogrješivati; grjehbvati. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicinur 
glasi i ; suglasno s glasi s : tako može biti da je u značenju savi- 
jati se: glista. 

IIL karijenu se do prvoga suglasnoga umeće v ; samoglasno glasi 
i, kao pod I, 3; suglasno gh glasi z; značenje kao pod I, 2 u 
grohot: zvrst (lapi& quidam). 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 478 misli da su od turske riječi. 
" Drukčije Miklošić vergl gram. 2, 444; ali isporedi horrere. 



77 

GHAS (1), od GHAN, udarati, bosti, zadržavati, usta- 

vljati, ustavljati se, ukočiti se, stršiti. 

1. samoglasno slabi u \, od čega u slovmsMm jezicima biva e: 
značenje stršiti, kočiti se, činiti da se šio ukoči: ž^sta, ž^stika, 
ž^atikov, žfestikovina, žestok, žestina; žestiti se, prež^stiti se, už^- 
stiti se. 

2, samoglasno oslabi iši u i (kao pod 1) Širi se u ai, od čega u 
slovenskim jezicima biva *; suglasno gh glasi ž, pa se za njim t 
mijenja na a: značenje činiti da se što ukoči prelazi u strašiti: 
dž^ (^ac, mjesto žas, čemu je u nas pridjeveno sprijeda d, koje se 
sa ž sastavlja ujedan glas: v^; žacati se. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u slavenskim jezicima u iR (od koga je u nas 
\x): značenje bosti: gtisjenica (upravo: koja ima bodlje)^, g^sje- 
ničav. ovamo će ići i gtisomača (nekaka trava; riječ može biti da 
nije složena) i Gtlfiinje, Gtisinjanin, Ghsinjskt. 

4, korijenu se do suglasnoga gli umeće v (isporedi zvijezda, zvi- 
jer); suglasno mu gh glasi u slovenskim jezicima g; samoglasno glasi 
o: značenje udarati, bosti, stršiti (isporedi pod 3): gvozd (pred 
d promijenilo se s na z), ZžLgvozd, gvbzdac, gvozden, Gvozden (u 
značenju hastatus, armatus), gvbzd^nka, gvozd^njžlk, gv6žgje, gvb- 
žgja, gvbžgj&r, gvbžgjara, gvbžgjžLrski, gvožgjhšina. 

' Mislilo se (vidi u Osnovama 330) i Miklošić još u vergl. gram. 2, 295 
veli da je od MkVk ; ali ne samo glas g sprijeda smeta toj misli, nego još 
mislim za cijelo da se ova riječ ne može odijeliti od lat. has-ta, got. gaz- 
das (stachel), koje vidi u Ficka vergl. w6rterb. 1, 79. 

GHAS (2), jesti, hraniti. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : gdst, go^ća, gdstinskt, 
gbstinica, gbstionica, gbzba, gbzbina; gbstiti, iigbstiti; gostbvati; 
gozbbvati. — isti korijen sastavljen s korijenom PA (koji vidi): 
g08-p6-d, gospodnji, gospbda, gospbdin, gospodski, gospbštiiia, go- 
spbdstvo , gospbdiČić ; gospbditi se , pogospbditi se ; gospodbvati ; 
gospbđftr, gospodllrica, gospbd^rskt; gospoddriti; gbsp&r; gbspogja, 
gospogjica, gbspogjin, gospbjina; gćspa, gćspin; — g<5sa, g6sin, 
g<5ainica. 

GHI, neznana značenja, može biti gnati. 
Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezioitna glasi i; sU' 
glasno gh glasi z: zima, zimhia, zlmni, zimujača, zimbvntk, v/i- 



78 

mbvtšte; zimlca; zhnica; pbdzimak; bztmi, oztm (f.)^ ozfmac; bzhnSe; 

ozimača, bzimačna, ozlmica^ ozlmkulja; ndzima; ndzime^, n&zimftđ, 

ntlzimac, n&zimica; nazlmčić; sredbzimni, sredbztmci; zimi, zlmfls, 

zimdšnjl; zimogrižljiv, zlmogrdzan; zlmolist, zimomdran; zimom6r- 

nica; zimiti, prezimiti zazfmiti, zimbvati. — nUsli se daje od toga 

korijena z u ovijem riječima: dvl-z&k^ dvizac, dvizica, dvlska (z 

promijenjeno pred k u s), dvtze, dvizćrka. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 405 veli za na : „scheint mit un uniis zu- 
sammenzuhftDgen'^ ; — ja mislim da je prijedlog kao o u ozimi. 

GHU, vikati. 

Suglasno gh u slovenskim jezicima glasi z. 

1. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnim biva: 

a) ov: tizov (bii^oki), iizdvne, zdvnuti; tako u sadahijem vr. 
glagola zvati i složenijeh (vidi dalje pod 4): zbv^m, dozbvfim itd. 

b) IV; čemu je u nas nestalo \ pak se mjesto njega umeće a: 
iiz&vnica (isporedi j^LVk). 

2. samoglasno se Širi takogjer u sm, od čega pred suglasnim biva 
u slovenskim jezicima u: ztijati; proztijati; zi\jd.k, ziijača, ztijalica; 
ztlk, ziika, zaztikati, ztičati^ ztiknuti; ziicnuti; prbzuknuti (acescere 
valja da za to št/> prije nego uskisne u vrenju zuji; to je značenje 
i u nekih riječi koje idu)j zilkva, zilkvača^ ztikvara, ztikvaja^ 
ziikvan. 

3. samoglasfio se produljuje te biva u slovenskim jezicima ii: 
poztV; nazivalo; dozivati, izazivati, nazivati, odzivati, pozivati^ pre- 
živati, prozivati, sazivati, zazivati; zivkati; živnuti. 

4. samoglasno u biva suglasno v pred nastavkom samoglasnim: 
zvati, dbzvati, izazvati, ud,zvati, bdzvati, odazvati, pbzvati, prizvati, 
prizvati, prbzvati, sazvati, hzvati, zd^zvati; zvftntk, zvanica. 

5. korijen se Širi dobivajući determinativu a, pa mu onda otpada 
prvo a, a pred drugim samoglasno u biva suglasno v, tada drugo a 

a) glasi ti slovenskim jezicima o: zvono, zv6nce, zvbnftr, zvb- 
n&rka, zvončića, zvbndrskt, zvbnik, zvbnič; zvbniti, zazvbniti; 
zvdncati; — zvocati, zvocnuti. 

b) slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: 
zvljtlk, zvijtikmiti. 

Vidi i GHVAK. 



79 

GHNU, tiskati, pritiskivati, od GHAN. 

Do suglasnoga n ufneče se j, koje se s njim sastavlja. 

1, samoglasno se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnim biva ov; a od toga 

a) se produljuje te biva a: tako će biti: gnjaviti, prignjđviti, 
ugnjdviti. 

b) o se iza nj mijenja na e; tako mislim da je: gnjev^tati; 
gnjevćtalo. 

2, samoglasno se Siri takogjer u slu, ali od toga pred suglasnim 
biva u: tako može biti da je: gnjći'ac^; zagnjćriti se, zagnjurfvati 
se, pognjtircd. 

3, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u, koje 

se iza nj mijenja na i : tako može biti da je : gnjlriti (oculos đefi- 

gere), a tome se i odbacuje g: njlriti. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 310 misli da je istoga korgena kojega je no- 
vac i ponirati (vidi NAK) i da je sprijeda dometnnto g. 

GHRAM, praskati, od GHAR. — isporedi GHARD. 

/. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r : 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: grdm, grbmćvnt, 
grbmovni, grbmovntk, gromdtan. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo j samo r biva samoglasno: grmjeli, pregrmjeti, pro- 
grmjeti, zagrmjeti*, grmjelica ; •gi'mljava, grmljavina. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1: samoglasno glasi o: 
gI5mdt. 

GHRU, od GHAR, kojemu značenje sabijati prelazi u 

lomiti, otale u lupati, praskati, otale u smijati se, 

šaliti se, igrati. 
Suglasno r u slovenskim jezicima glasi I ; samoglasno se Uri u au, 
te u slovenskim jezicima biva u : gltimac. 

GHRUD sabijati, od GHRU, a to od GHAR. 

Samoglasno se Uri u au, od čega u slovenskim jezicima pred su- 
glasnim biva u: griida, griiđva^ giiidica, griiđnjača; grlidati se, 
tigrudati se. — griim (pred m otpalo je i), grilmto, grtim^nje, 
gmmfenčic, grumičak. 



80 

GHRUS , od GHRU , a to od GHAR, u nekim njego- 
vijem značenjima dalje razvijenim. 

/. suglasno v glasi u slovenskim jezicima r. 

Samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u: 
suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, koje se opet mijenja na 
»: značenje sabijati prelazi u udarati, lupati, praskati ^ od tuda i 
ulo^niti, kršiti: grdbati^ izgrtihati, ogilihati, razgrtihati; zgrtihati; 
griihnuti; grtišiti, progrdšiti^ ugrtišiti^ zgrtl^iti; grilškati; Izgruškati. 
— značenje sabijati: grtisati se, progrtišati se, ugriišati se, zgrh- 
Šati se; grtišalina, grhšavina, grtiševina. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Samoglasno kao pod I; tako i suglasno s: značenje od sabijati i 
pružati se prelazi u stršiti, ukočiti se, tmuti, ne micati se, ne osje- 
ćati: gMh; nagluh; gluhbta, gluhbća, gltihac; gltih&k^ glilh&ć, gldho, 
gltihara, gltih^^rka^ gltihn&^ gltišnica; zagldh, bglušak; glilhnuti, 
oglhhnuti; pogltihnuti, zd,gluhnuti; zagMšiti; ogltišiti se; zagMSati; 
ogltiviti (v mjesto h po nekim krajevina), 

GHVA, od GHU, gdje vidi. 

GHVAK, od"GHVA, a to od GHU, u njegovu značenju. 

Suglasjio gh glasi u slovemkim jezicima z; korijenu dolazi na 
kraju n, koje mu se premješta do samoglasnoga, a samoglasno slabi 
u i (vidi kod GHU), koje se sa n sastavlja u a (a od toga je u 
nas e): zvćk, zveka, zvćčak, zvečka, zvekan. Zvučan, zv^čanski; 
zvečati, zazvdčati; zvdknuti, pođzv^knuti; zveknuti; pozvekivati; 
zveket, zvek^tati, zazvek^tati, zv5ktati; zvecnuti, zveckati; zvSckfi^;. 

GHVAGH, od GHVA, a to od GHU, u njegovu zna- 
čenju. 

Korijen će biti udvojen tako da je korijenu GHVA, postalom od 
GHU (vidi kod GHU), došlo i na kraju prvo suglasno. 

1. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te i u slovenskim je* 
zicima glasi i (vidi kod GHU^; suglasno gh na oba mjesta glasi 
z, pa se na drugom po svojim zakonima i mijenja: zvizda, P6- 
zvizd; zvizgji; zvlzmiti, zvfznuti; Zvtžd; zviždati, zazvfžđati; zvi- 
žduk, zviždukati, zazviždtikati ; zvizgac. 

2. samoglasno ostaje glaseći a; suglasno gh na prvotn mjestu 
glasi g, a na drugom se mijenja glasova radi koji za njim idu: 
tako može biti da je : nagvdždati (ineptire). 



81 

TA (1), korijen pronominu za treće lice. 

Samoglasno mu se mijenja i s drugim glasomma sastavlja kao 
nastavku: iA (ti), t&j^; togović; pot6mak; tb-bože, tbbožojt; tb- 
korse, tbkoršnji; — tćli (to li); — tb-prv; — n^-tom; ii-tomfi. (na 
sumce) ; tltki, tštkd, t^kdgjer, t^ovt, tkkav, tštkvica; — toDkt, to- 
ličina, toliclnja, tblicinja, tolišnt, tblišni; ihM, (ti^a); t&d, t^d^j, 
t^&r; t^e, tiid^r, t^dijer; td.dašnjt; — tamo, pbtamo, tamošnji; — 
tii, tdj, tdjke ; sastavlja ozad s korijeTiotn na : ttina, ttine ; udvaja se: 
tilte, tiltena; tako 6e udvojeno biti i u tiitilo; — thdš, (ta^*), tiid4r, 
tiidijer, ttgjer (t*»A€«c); btud&, blud; — btol6, btol^n, btol^m; 
otl^, otidn, btaie, bda-tl6, bd&tle, odatle; ddtl^, dotl^n, dotidm; 
pdtld, potlje, D&jpotlje; pbtonjt*; tbltč, btoUč, i izbacivši 1: otbič, 
btoič, otbičke, btoičke; — od toga će konjena biti i t!njt čas I — 
Od pronomina postaju uzvici, savezi i riječce kojima se samo utvr- 
gjuje govor: uzvici: ta; sastavlja se sprijeda s korijenom A (koji 
vidi): e-to, i-t^; tako i s korijenom NA (koji vidi): nii-to; — 
savezi: t§ (idiy te ga zovi), ter, tSre, terem, tSrno; — rijecca ko- 
jom se samo utvr gjuje: ti (car na goro, puna ti se hlada); sastav- 
ljena sa ni: niti; u tom je poslu i u nii-ti, ili- ti, kakono-ti, 
kaono-ti. 

^ Genitiva a prijedlogom od : od toga (koje se izgovara o- toga) gdje 
g4je dodaju još jednom prijedlog (kao u od-o-zgo), te govore : od-o- toga, 
pa tako sa o prenose i u druge padeže : za o- to. 

* Miklošić vergl. gram. 2, 157 veli da je od po tom; ja mislim da je od 
„no Toaa", koje vidi u mom rječniku 3, 295. 

' Isporedi u Miklosića vergl. gram. 2, 121. 

TA (2), djetinji glas, koji se udvaja, te bivaju imena 
za starije. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: tala, tdta, t^to, 
tatin, tdtin, trtica; tdjko, t^jko, t^Ie. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e : t^ta , t^tin , tetića, 
tStka, tStkin; — tdtak, teča, tečić. 

3. gla^i t domeće se ], te se oba sastavljaju u ć : samoglasno 
glasi 9k: eUća, ćUćin, ćdćko, ćaćko; ć^ko; ćdle, ćd^le; ćkl6v (subst,). 

TAK, tiskati, otiskivati se, pružati se, ići, teći ; udarati, 

sabijati, slagati. 
1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje tiskati i 
otiskivati se prelazi u ići i teći: th&i, dotući, istaći, natbći, ot^i, 

6 



82 

optfeoi, potfeći, pretfeći, pritfeći, protfeći, rastući, st^i, ut^ći; zateći; 
pretek, preteka, pret^č, t^ctvo, tekovina, tcičevina, t^džbina^ tekihi, 
tekiinica; tdčaii (jucundi saporis); st^čnik; titecište. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, kaje se po zakonima 
slovenskih jezika i mijenja na a: značenje kao pod ly samo Sto se 
u nekim riječima življe javlja značenje tiskati prelazeći i u mahati, 
vrtjeti se: Istok; ot6k; otok; bptok, pbtok^ iitok^ samotdk, eaiTibtok; 
otoka; patoka; stoka ; htoka, iistoka; n^toč (unatoč), zdtoč (m.); 
p5t6č (f.), prot6č, crvotćč; pbtočić; pbtoč^r; potb&ira; tbčilo („ffđje 
se drva otiskuju niz brdo^) ; titočtšte; tbčak (fistula putei; rota); 
potćčak; tbčac, OtbčaC; btočk!; crvbtočina; krvbtočina; Istočni; sto- 
čaii; Istočnik; potočnik (od potoč), zd,točnik; potočdnjak; točijlija; 
tbčiti (osim ostaloga znači i oštriti na tocio)^ dotbćiti; istbčiti; na- 
tbčiti; otbčiti; optbčiti, pretbčiti, protbčiti (osim drugoga znači i cri- 
brarC; isporedi p'otak), rastbčiti; utbčiti ; tbknuti ; — tbcio (schleif- 
stein); tocilj; toclljiti (oŠtriti na tocilj, isporedi točiti), tocokljiin; 
toclljati se (in glacie decurrere); stociljati, tocilj&jka; tocilj&vka. — 
s promj€}\om glasa o na a: doUikati; istdkati; natdkati; otikati; 
opt^kati; pret^kati; protdkati; rastakati; stdkati se ; prbt&k (isporedi 
protočiti). 

3. samoglasno oslabivši u e (kao pod 1) prodtdjuje se te u slo- 
venskim jezicima biva %\ značenje kao pod 1): tijek; dbtjecati, 
istjecati; btjecati, bptjecati, pbtjecati; pretjecati, pri^ecati, prbtjecati; 
rJi^tjecati; stjecati se, htjecati, pohtjecati. — mjesto je (*) govori se 
i i: titicati. 

4. korijefiu se iza prvoga suglasnoga umeće v (ka^ korijenu 61 i 
GHAS itd.), te glasi tvak: 

a) glasovi va sazitnaju se u u, od kojega u slavenskim jezicima 
biva i; a kako je toga glasa u nas nestalo, umeće se mjesto njega 
kad treba a: značenje tiskati prelazi u udarati, dodijevati se: tak 
(trabs); zd^tka, pritka; prltkd^š; prič^nik; tekija ; pot^kljati; t^čka, 
t^čk&š; — tkknuti; dotliknuti sC; istitknuti se, potaknuti, prit^k- 
nuti; rast^knuti; stkknuti; ustuknuti; zataknuti, spotaknuti se, — 
nitnuti (ispalo je k) ; — dotući se, ist&,ći se, natkći, potštći, pri- 
tltći, rast^i, st^i, ust^ći, zat^i, spot&ći se. — značeftje od udarati 
prelazi u sabijati: tk&ti, dbtkati, iziitkati, nutkati, btkati, pbtkati, 
sd^tkati, titkati; dotklvati, potkivati, utkfvati; nM6tka, pdtka, pb- 
utka, pbučica, potpbučiti iei^; btak (adj.); tkd.lja, zlbtkd.lja, tkalac, 
tkžnje, tkanica (i odbacivH i : kdnicaj, tk&ničica. — zfiačenje pod- 
udarati se, slagati se: tAk, t&ko (par), t^kati se; tkki (odmah); iita- 



83 

kmic6 ; piiča (t je otpalo pred Č, koje je postalo od k), pričati; ispri- 
čati^ natprfčati; popričati; raspričati se; pričalo. 

h) od va postavit u produljuje se, te u slovenskim jezicima glasi 
u: značenje koje je pod a, u takntUi: 5tik; siitika; otikftč; nati- 
kača; ticati; doticati; nitticati; pbticati; priticati; sticati; tisticati; zk- 
ticati; ponitticati; spbticati se ; t!k (paene). — značenje koje je pod 
a. u tkoH: tik&č\ 

c) korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do satnoglasnoga ; 
stiglasno v ispada: 

aa) samoglasno se sa n sastavlja u & (od iega je u nas n): zna- 
čenje zbijati: tiiča. 

bb) samoglasno slabi u i, pa se sa n sastavlja u a (od čega je 
u nas e): značenje koje je pod a, u taknuti: tćknuti; tek; t^kdf; 
Istek&r; i&ke, t^ker. 

^ Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 330. 

TAKS, od TAK, u njegovijem zna,čenjima dalje ili 
drukčije razvijenim. 

/. suglasno k pred s otpada u slovenskim jezicima. 

L samoglasno glasi u slovenskim jezicima e : značenje od udarati 
prelazi u sječi: btes; pbtes; upbtesiti; tesla; teslica; tfesld.r; t^Snj&k ; 
tesati; istfesati; ot^sati; protfesati; stasati; zat^sati; zatesivati. 

2. samoglasno oslabivši ji e produljuje se u slovenskim jezicima 
te biva i: značenje zbijati: tijesan (TtcbMi), tjesnbća; tjesnac; ti- 
jesniti; otij^niti; pritijesniti; stij^sniti; otj^šnjati; — tljest; — ti- 
jesto^, tjSstftvan, tjdštan. (isporedi dalje pod II, 2), 

3. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovetiskim jezi- 
cima glasi i: značenje biće isto kao pod 1: tis, tlsić, tisov, tisovina; 
Tlsovac ; može biti i Tisa (i^ne planini), — ovamo može biti da ide 
u značenju zbijati, navaljivati: hstisati (instare; urgere). 

4. samoglasno oslabivši u i, kao pod 3, ostaje kratko te u slo- 
venskim jezicinui biva h, a kako je toga glasa u nas nestalo, umeće 
se mjesto njega a : značenje koje je u tesali prelazi u praviti, odatle 
u roditi: t&st (TbCTb); tastoV; tazbina; tašta; taštin. 

//. glasovi ks premještaju se u slovetiskim jezicima tako da k 
dogje za s: 

1. samoglasfio slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje zbijati, stezati, ticati: pritisak'; prdttsei; sti- 
sak; zittisak; pr5ttsli (k je ispalo izmegju s i Y), tišnja {kje takogjer 
ispalo); tiskati; natiskati; pbtiskati; pfbtiskati; zati.^kati; istiskivati. 



84 

natiskivati^ otiskivati, potiskivati, pritiskivati, protiskivati, rastiskivati, 
stiskivati^ utiskivati, zatiskivati ; tlsnuti (k je ispalo izniegju s i n), 
Istisnuti, n&tisnuti, btisnuti, pbtisnuti, pritisnuti, pritisnuti, r^tisnuti, 
stisnuti, titisnuti, z&tisnuti ; tištati (§t stoji mjesto šč od sk), istiStati 
86, potiStati, pretištati ; — tišma {ispalo je t izfnegju š i m). 

2. sainoglasfio slabi u e, a to se produljuje te u slovensldm jezi- 
cima biva i: znamenje zbijati^ stezati: tljesak, Siitjeska, tjeskbba, 
tjSskoban, tjeskbta, tj^skotan; tijfeštiti, istij&štiti. 

^ Isporedi Miklošića vergl. gram. 2, 161. i Geitlera slov. kmen. na u 80. 
* Fick vergl. w9rterb. 2, 569 uzima pod kor. TARSK ; ali ne moie 
tako biti. 

TAG, drugo obličje korijena TAK, tiskati, pritiskivati, 

stiskivati, vući, podnositi, mučiti, raditi. 
Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglastioga. 

1. samoglasno se sastavlja sa n u 3k (od koga je u nas vi) : zna- 
čenje stiskivati prelazi i u dosagjivati: ttiga, đotuga, pri tuga, ttižica, 
btužica, tugaljiv, tflžan, b^stužan (negligens), btužan, ttižnjava, 
ttižba, tužbalica, ttižljiv, ttiž&ljka, tiiskinja, st^ž (f., stega); ttlžiti, 
dottižiti, natdžiti, otdžiti se, opttižiti, pottižiti se, prittižiti, protdžiti, 
sati&žiti se, stdžiti se; đotdžati; natuživati, optuživati, prituživati, 
stuživati se; tugbvati, tiigovina. 

2, samoglasno slabi u i, koje se sa n sastavlja u a (od čega je u nas 
e) : značenje tiskati prelazi u vuči, s kojim se često sastavlja i mučiti^ 
dosagjivati, mučiti se, rmliti: tdg (tractus, pondus, i uragjeno Sto: 
usjev, povjesmo), n&t^g, n&t^g, p&tšg, z&t^g, samotšg, ndtega, n&tega, 
plVtega (u kola sa značenjem vuči; znači i dosada kao fiaprijed đo- 
tuga), prMega, st^ga, iitega, n&težica, nat&gača, nat^gačica, pote- 
žnica, st^ža, nat^Szavica, zdtežljiv; tćžiti, udugotćžiti, sambtežiti; 
dotćgnuti, istegnuti, nntćgnuti, otegnuti, potegnuti, pretćgnuti, pri- 
tegnuti, protegnuti, rastegnuti, stegnuti, utegnuti, ustćgnuti, zate- 
gnuti, popritegnuti, pont^gnuti, zaustćgnuti; potdći; istćzati, natezati, 
otezati, potezati, protezati, pritezati, protezati, rastezati, stezati, ute- 
zati, ustezati, zatezati, zaustezati; t&zmati; t^lica; tegliti, istegliti, 
pbtq;liti, prbtegliti; nategljftj, r&steglj&j, prbtegljast. — značenje 
pritiskivati: tegbba, tegbta, t^ža, težina; dot^žati, otežati; težak, 
teikbća, đotfeS5ati, ot^Sčati, zat^SČati, đot^štati, st^Stati se; tiskati 
se; — znaienje raditi (vidi naprijed teg), truditi se: t&žatan, ik- 
Satnik, tež^tak, tiz&k, težMe, t^žftčkt, težina; težiti, pbtežiti i pb- 
težiti se (potrtiditi se). 



85 

TAN, pružati, protezati, micati se, teći, padati, leći. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : zttaienje pruzaii 8€ 
ili može biti teći: zdton (sinus mariš); zfttoDJ. — značenje kao da 
prelazi od protezanja u proregjivanje i nestajanje: stiton.^ — zna* 
cenje teći, vlažnu biti, preneseno na vonju od vlage: tdnj^ Ibnja^ 
tbnjati. 

2, samoglasno slabi u 6; te od njega biva u slovenskim jezicima 
h, a kako je toga glasa u nas tiestalo, umeće se mjesto njega a: 
značenje protezati: tUnak; t&nka^ td.nčica; tankbća, t&nkdst, t&nan^ 
tan^Sai); tankbvit^ tankbvija^ tankbvijast^ tankbvrh^ Tknkosa; ist&n* 
čati; ot^nčati; t^DJiti; istanjiti; ot^jiti; protinjiti; rastinjiti; utdnjiti. 
— tnože biti da ovamo ide u znaienju micati, micati se i tiskati, 
navrać(xti: t&nčiti (tentati, koje vidi pod 3), n2lt4i9Čiti. 

3. samoglasno glasi e: zf točenje koje je pod 2 u tančUi: tako 
može biti: tantali (deambulo otiosus; indiico); nal^ntati. može biti 
da ovamo ide u istom značenju : t^nac^ t^nčina^ poti^nčiti se, t^njac. 

4. korijenu otpada krajnje suglasno (ne satno u slovenskim jezi- 
cima nego i u drugim); tada 

a) samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje teći, peh 
dati: tajati. 

b) samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje padati pre- 
lazi u opirati se, podupirati: tako može biti da je: tbjaga, tojaškd, 
tbjaški; ibljaga, tbljaškš, tMja^ki; t61ja; tćljati („kositi da upravo 
pada**), 

c) korijen se udvaja tako da mu prvo suglasno dolazi i na kraj, 
a samoglasno glasi: 

aa) o: tako može biti da je u značenju protezati: otot^njiti. 
tako bi fnoglo biti u značenju pružiti: ototbliti. 

bb) e: značenje padati, jedva se držati: tettirati; dotettirati. — 
tako će biti u istom značenju preSlom u truditi se oko iegU: iJ^AjoSoA. 

cc) i: značenje koje je pod bb. u tetošiti: tltoriti (konja). 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 115 dovodi obje riječi od korijena od koga je 
topiti (vidi TAP). 

TAP, udarati, pritiskivati, mekšati, grijati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o , koje se opet po za- 
konitna slovenskih jezika mijenja na a: značenje udarati: titopak, 
(u puške ono u Šio udara kremen), titopac. — značenje prelazi od 
udaranja u lupanje: top6t, topbtati, tbptati. — značenje pritiskir 
vati u vodu, tijetn činiti da odmekne, a po tom činiti da i u ognu 



86 

ođmekne: pbtop, prftop, prijMop^ zžtop; tbpiti (u vođi i vođom I 
u ognju) j istbpiti, natbpiti^ otbpiti se^ potbpiti, pretbpiti, rastbpiti, 
utbpiti^ zatbpiti ; tbnuti (p je otpalo pred n), potbnuti, utbnuti ; ton ; 
titopnik^ utopljenik; toplj^nica. 8 promjenom glasa o na v^i nata- 
pati, potapati, pretapati, rastapati. — znaienje koje je naprijed u to- 
piti (u ognu) prelazi u grijati: tSpal, tbplica, tbplik, toplina; tb- 
pliti; otbpliti se. 

2. safnoglasno u slovemkim jezicifna glasi e: značenje udarati: 
t^psti se (isporedi potucati se) ; tepati (jezikom udarati), prbtepati ; 
tSpav, tepavac; tepavica; T^pan; tepka (neka kruška), 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i : značenje prelazi od 
udarati u ticati, pipati: tipav. 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglamoga: 

a) samoglasno se sa n sastavlja u slovenskim jezicima u a (od 
koga je u nas \x): značenje udarati, tiskati: ttip, tupbća, ttipan, 
tiipara; tupbglav; topiti, istopiti, uttipiti, zattipiti; zatupljivati; — 
đ5tup&van (značenje udarati prešlo je u dogoniti), n^đotup&van. 

b) samoglasno slabi u e, koje se u slovenskim jezicima sastavlja 

sa n u ik (od čega je u nas e): značenje tiskati prelazi u natezati: 

tetiva* (korijenu je otpalo p pred t od nastavka), tetivo, tetivika. 

* Drukčije u Osnovama. — Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 226. 
— Vidi u l«lcka vergl. wdrterb. 2, 568. 

TAB, drugo obličje korijena TAP. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, umeće se mjesto njega a: značefije udarati: tilbati, 
pbtabati, htabati; tapkati, pbtapkati, pritapkati, titapkati, ziltapkati; 
pbtapsati (negare). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje od pritiski- 
vati prelazi u visiti, spustiti: tako može biti: tbbalica, tbbolac, tb- 
bćčic, otbboliti. 

3. korijenu dolazi ozad u, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u a (od koga je u nas n): značetije udarati: 
tilpkati. — značenje udarati, tiskati: z&tubast. 

TAM, stiskivati, daviti, mračiti se. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se po zakonima 
slovenskih jezika i mije}} ja na a: zn^enje pritiskivati: tbmiti, po- 
tbmiti; zatbmiti. — s promjenom glasa o na a: tako može biti 
da je đotamdniti se, utamdniti, zatamdniti; utamanjivati. 



87 

2. samoglasno slabi u e, od čega u slovenskim biva h, a kako je 
toga glasa u tms nestalo, umeće se kad treba mjesto njega a: srna- 
cenje mračiti se: ima, tmina; tmica, tmbra; tmiiša, n^tmušiti se^ 
niltmnriti se^ natm^riti se, potrntlran^; tdma^^ tdman, t^man^ tk- 
mnica^ t^mnič&r^ t^mnič^rka^ t^mnični; t^mničkt; tAmnilo; pot^m- 
njeti; tamnbvati. — sa v mjesto m pred n: titvnik. ovalno moSe 
biti da ide i T^mnava^ T^vnava, Tamnovao, Utmnavski^ TUvna 
(rijeka). 

3. samoglasno glasi e: tako može biti: Temnić. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 362 misli da će biti mjesto pođhmuran] ali 
mislim đa se ne može odijeliti od natmuriti se, za koje i Miklošić 92 veli 
da je u svezi sa trna. 

' Kad znači mnoštvo, onda misli Fick vergl. wdrterb. 2, 572 da je od 
kor. TU, od koga je titi (tvth); ja ne mogu na to pristati. 

TAR, promicati, trti, prolaziti, prelaziti, probijati, raz- 
bijati, prenositi, nositi, dizati, čuvati, dopirati, stizati, 
gnati, dohvatiti, osvojiti, mahati, udarati, lupati, vi- 
kati, govoriti. 

1. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 
i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : 

a) ostaje na svom mjestu: znamenje trti: t&r (stramentum com- 
minutum); tara (scoria ; znaci i razboj, macbina textoria, i tada je 
značenje iz koga se i značenje trti razvilo, t. j, promicati: u tom 
je značetiju i ime rijeci: Tikva), tarak (pectinis linarii genus, ispo- 
redi trti lan), btarak (otirač), taranj (scalpri genus vietorum), tar- 
kati; tikmuti; stkmuti; satdriti, satarfvati. — isporedi pod 3, 

b) prefnješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje trti i satirati prelazi u mučiti, mučnu biti, ne- 
milu biti, otužnu biti: prij^tran*. tralje (laciniae)^, traljav, tranje, 
tr^njav. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : znamenje trti prelazi 
u gaziti: tdr, tdml, tdrina. — značenje isto prelazi u kvariti, ga- 
diti: tbriti, natbriti. — znamenje trti prelazi u rezati, žlijebiti, ugla- 
mti, lUvrditi: Utor, iitore, btdrnl, iitomj&k, t6rna. — značenje 
promicati prelazi u odlaziti: tbrnjati se. — značenje trti prelazi 
u mahati, od tuda u udarati, lupati, govoriti kojekako: torbkati, 
rastorbkati se, torbkusa, torbgonja'. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavcima koji se počinju suglasnijem; kako je 



88 

u nas nestalo toga glasa, samo r hiva samoglasno : značenje promi- 
čući pritiskivati ili zadirati ili razbijati Hi samo brisati: trti, 
Istrti, niltrti, btrti, pbtrti, pr^trti, prbtrti, n\strti, raz^trti, B^trti, 
tltrti, zatrti; trnuti (malo protrti) ; trv^nik, iitrv^nik ; trljati, natr- 
ljati, potfljati, protrljati, rastfljati; istrčati, otrčati. — iz toga se 
značenja razvijaju druga : trio (znaienje koje je u tor), tMiti (lan, 
što i trti; u igri: značenje stizati, hvatati), btrliti, htrliti, trlica, tr- 
ličati; trlja (koji trli u igri), tHjin. — značenje j>^omicati: trljati 
(incedo temere), natrljati. — znacefije prodirati, bosti: trn, trnb- 
kop, tmbmet, trnbmetiti, trnov, ti^novača, Tinovica, Trnava, ti^nić, 
trnica (pastirska koliba), trnje, ti-njdk, timijan, trnjiiia, trnjinica; 
tfniti, zatrniti ; zatmjivati ; Vtičitru , viičitrn.skt. — značenje pr odmi- 
cati prelazi u prodirati, probijati, hiplju biti : trbuh (isj)oredi njeni. 
darin), ti'bu?5ina, ti'buSči'^, trbusat, potrbušina, potrbusic^, potrbuskć, 
tf*ba, ti'bonja, trbulja, trbiiljika; trbbbolja; golbtrb, sar^ntrba, zlb- 
trbica, ozlbtrbiti. — kad kad se r uzima u nas kao suglasno pa 
se onda izmegju njega i t unieče a : tako je u nekim oblicima gla- 
gola trti: titram; tako: t&rigora, t^rikamen. tako a može biti da 
je i u kojoj riječi pomenutoj pod L 

4. sa^noglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje prolaziti 
l)relazi u gnati (isporedi pod 5): t5rba, kolbter, t^r&nka, t^r&ncija. 

5. samoglasno postavH e prodtdjuje se te u slovenskim jezicima 
biva %: 

a) ostaje 7ia svom mjestu: značenje prolaziti prelazi u gtiati: 
prijfetjer, potjera; tjSrati, dbtjerati, istjerati, natjerati, btjerati, bp- 
tjerati, pbtjerati, prfetjerati, pri^erati, prbtjerati, rastjerati, satjerati, 
stjSrati, tltjerati, zitjerati; dotjerivati, istjerivati, natjerivati, optje- 
rlvati, potjcrivati, pretjerivati, pritjerlvati, protjerivati, rastjerivati, 
satjerivati, stjerivati, utjerivati, zatjerlvati; tjeralica, protjer^nica. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje isto koje je naprijed ])od 3 u trti: ziitrijeti. 

6. sarnoglasno glasi u slovenskim jezicima i : značenje koje je pod 
3 u trti: btirati, pbtirati, prfetirati, r&stirati, šutirati, iitirati, z^- 
tirati*. 

7. samoglasno slabi u u, koje se siri u au, te u slovenskim jezi- 
citm stojeći pred suglasnim glasi u: znoicenje pomicati, tiskati: tu- 
riti, dbturiti, isturiti, naturiti, bturiti, pbturiti, proturiti, prbturiti, 
rasturiti, stiiriti, hturiti, tisturiti, zaturiti; ttirati, dottirati, nattirati, 
ottirati, pottirati, prettirati, protArati, rasturati, sttirati, uttirati, ustti- 
rati, zattirati; oturlvati; tUrnuti, bturnuti; turkati, dbturkati. 



89 

8. samoglasno ispcida u nekim prilikama : značenje koje je u trti : 
pdtra; trice, tričav, tričan, tričarija, p5trica, satrica, s^-s-trica (?), 
p5trič&r ; trlna, utrina, trlnica*, triniti, istriniti. — tako u nekim obli- 
cima glagola trti: trfim, tr65 itd.; trSn, i od tuda tržnica, D^tre- 
nik, utr^nik. 

II, suglasno r u slooenskim jezicima glasi 1. 

i. samoglastio u slovenskim jezicima glasi a: značenje prelazi od 
prenositi u ravtnti, sldgati, polagati, sleći se : talac (upravo založeni, 
obses), taostvo; tdlog (seđimentum) , t^ložina (locus opacus), utd- 
ložiti (sedare). isporedi dalje pod 2 toliti, — značenje prenositi: 
tJtljige, t^ljižice, tMji^ke, talj\gftš. — značenje govoriti kojekako: 
taljfzgati. 

2, samoglastio glasi u slavenskim jezicima o: značenje od prolaziti, 
pronositi prelazi u ravniti: pbs-td (gea. pos-tola; prvu polu vidi 
kod kor. PAD); pbstola. — znamenje od ravniti prelazi u umiriti: 
tbliti, Dtbliti (isporedi pod 1 utaložiti), tblava (ime kokoši), tblfiii (u 
zagoneci). 

5. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, pa se premješta ko- 
rijenu na kraj pred nastavkofn koji se počinje suglasnim : kako je 
glasa % u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glasedi u: značenje 
govoriti: tiim^, istum^čiti*. 

4. satnoglasno glasi u slovetiskim jezicima e : znalenje od tHi pre- 
lazi u mekšati, meku biti, nejaku biti: tfele, tfelećl, teletina, tel^ćftk, 
tfelešce, tel^nce, tel§^, tđac, teoci, steona, prvbteoka; tfeliti, istfe- 
liti, oteliti. — značenje prenositi prelazi u ravniti, jednačiti: tfeljig, 
tfeljiga. 

5. samoglasno biva u slovenskim jezicima b, kojega je u nas ne- 
stalo : značenje ravniti (isporedi pod 2) : tl5, tB, tl^. 

6. samoglasno slabi u u, koje se širi u au, od čega pred suglas- 
nijem biva u slovenskim jezicima u: znaienje dizati, držati, metati: 
tdlsLC, ttiljac, ttiljak, tul&jica; zattiljiti, zatuljlvati. — značenje svla- 
dati (isporedi pod 2 toliti): ttiliti, pottiHti, ut^liti; ttiljiti se (ve- 
recunđari). — ovamo će ići i p^-tulja (decipula; to je osim drugoga 
i iuljac; prvu polu vidi kod kor, PAD). 

II L korijen se udvaja: 

1. udvaja se tako da najprije stoji satno prvo suglasno sa samo- 
glasnijem, a po tom cio; samoglasno se cijelom ili premješta tta 
kraj glaseći % (kao pod I, 3), Hi otpada (kao pod I, 8), a na prvotn 
mjestu samoglastio glasi u slovenskitn jezicima : 

a) : značenje pretieseno na glas : totfkati. 



90 

b) e: znaSenje kao pod a,: t^trijeb. — tako maše biti u zna- 
čenju promicati, drhtati, treptjeti: tetrljan (isporedi pod c. titrica). 

c) i: značenje promicati prelazi u bacati, mahati, treptjeti: titra, 
titrica, titrati se, tltralica, titr^ike. 

2. udvaja se korijen tako da mu prvo suglasno dolazi i na kraj, 
a tada se samoglasno imajući zd sobom dva suglasna premjeSta 
megju njih i glasi %, a kako je toga glasa u nas nestalo, samo r 
biva samoglasno: znmenje promicati tamo amo, htjeti se: trtica, 
tl^ćka; tfćiti se, natfćiti se. — značenje preneseno na glas: trto- 
siti, trto. 

5. udvaja se korijen tako da cio stoji dva puta: na prvom mu 
se mjestu samoglasno pre^nješta na kraj i glasi u slovenskim jezi- 
cima a, a na drugom ostaje u sredini i glasi o: značenje može biti 
treptjeti (isporedi pod 1 b, c) : trator, tratorak'. 

' Mislim da je jednako sa star. slov. n|^H-T|^aNi, koje Miklošić vergl. 
gram. 2, 124 dovodi od toga korijena. — U Osnovama drukčije. — Ali 
bi moglo biti n svezi sa star. slov. obi-mti^hth ; tada bi pripadalo dragom 
korijenu; isporedi Geitler, slov. kmen. na u 105. 

* U značenja feretrum biće tugja. 

* Tagje će biti : t6rlak, t6rM, t6rlati, trlačiti. 

* Tugje je bez sumnje tir, 

* U Osnovama 316 griješkom trinjica. 

^ Iz tugjega je jezika došlo : tolmaćiti, pa je / izbačeno : t6mačiti, t6- 
mačitelj. 

' Ima neki cvijet koji se zove strator i može biti da je isti; vidi kod 
kor. STAR. 

TARK, od TAR, u njegovijem značenjima dalje i druk- 
čije razvijenim. 
Samoglas^io itnajući za sobom dva suglasfia premješta se megju njih. 

1. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1, . satnoglasno se produljuje te u slovenskim jezicifna glasi a : zna- 
čenje promicati prelazi u mahati, mijeti se, sanjati se: trftk, tra- 
čak, trokatnica, trakalica, trak^nac. 

2. samoglas^u) ostajući kratko glasi u slovenskim jezicima i, a 
kako je toga glasa u nas fiestalo, samo r biva samoglasno : zfiaienje 
trti prelazi u tiskati, ticati, zatlcati: tl^klja^, trklj&š; trkljati, oti:- 
kljati, potrkljati, zatrkljati. — značenje promicati prelazi u te6iy 
idi brzo: tfk, poti^k, tlrka, optrka, z&trka; trčati, doti-čati, istirčati, 
nati'čat], optrčati, potrčati, preti-čati, pritrčati, protrčati, sti*čati, utr- 
čati, ustrčati, zatrčati se ; tirčkati, trčkarati, trčk^riti, trčtiljak, unžtrČ, 
ti*čilaža*, đotrčdvati, istrčavati, natrčdvati, optrč^vati, pretrčavati^ 



91 

utrčavati; uštrcavati , zatrčđvati se; tfkati^ đotfkati, istfkati, optf- 
kati^ pretfkati^ stfkati^ rastfkati; zatfkati se; trkalO; trkalište ^ po- 
trkalište; natrkušica^ potrkušica; đotrklvati^ natrkivati^ optrkivati, 
utrkivati se, zatrkivati se. — značenje ravniti prelazi u namiriti, 
pomiriti (vidi kod kor: TAR pod II): titrkmiti. 
//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima I. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : značenje trti, gaziti 
(isporedi potr a kod kor. TAR^; tldčiti (calcare), potldčiti. — zna- 
čenje koje je u trti, satirati, prelazi u mučiti, truditi se: tl^ka (opera 
serva), tldfiti (praestare operam servam). 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseči u : značenje promicati 
tamo amo ili trti prelazi u maJiati, udarati ^ ticati: luci, doMći, 
istćći, nat^ći, ottići, pottići, prettići, prittići, prottići, rastdći, sttići, 
ut6ći, zateći; tUk, pot^k, htuk, tistuk, solotflk, siituka, stituka; 
t&čiti se (concurrere) ; pottikdi^ (isporedi potucati se, potuči se po 
svijetu), prettikd,č; tuČ^nlk, tuč^nj&k; tđčnica; tiikoluk; ttiknuti (u 
značenju smrdjeti isporedi udarati), uiltuknuti (isporedi natucati), 
tistuknuti, tituknttt; tiieati, natticati (isporedi njem. gebrochen^, po- 
tticati se; tiicalo, -pritiicalo (m.), tticanj, potdcnja, tticak, thcački, 
nJttucak (nad-) ; tiickati ; thč^ati se. — thčin dan i tticin dan (zna- 
čenje će biti samo taknuti, sretati), 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 106 veli da je mjesto taklja; ali ne mogu 
vjerovati. 

TARG, od TAR, u njegovu značenju dalje razvijenu. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju 
njih i glasi u slovenskim jezicima % : značenje od trti prelazi u bri- 
sati, od tuđu u stišiti, iednjeti: trijezan (adj.), otrijezniti, rastri- 
j^zniti. 

TARGH, od TAR, u njegovijem značenjima dalje i 

drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobotn dva suglasna premješta se megju 
njih, i glasi u slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa u nas 
nestalo, samo r biva samoglastu): značenje promicati prelazi u pre- 
nositi, prevoziti, fiositi, voziti: tfg*, tfžiti, trždriti, trgbvati, trgo- 
vina, trgovac, trgovački, trgbvčić, trgćvka, trgdvkinja. — značenje 
prelazi u vuči, potezati, a potežući i lomiti, odvajati: prStfg, btr- 
žito; tlrgnuti, istrgnuti, btrgnuti, pbtrgnuti, pr^trgnuti, riustrgnuti. 



92 

titrgnnti se, tistrgnuti; tl^gati, Istrgati, ntogati, pbtrgati; trgalac, 
trgiCnci; frzati, btrzati, pbtrzati, rkstrzati; trzniati se; trgovMčiti. 
^ Isporedi KeuiTb od korijena od koga je voziti. 

TARP, od TAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pretnjeSta se megju njih. 
L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezici^na a: značenje promicati 
prelazi u idi, gaziti: tr&p (kola na široki ili uzani trap f na du- 
gački trap), tr^pati, nžLtrapati. — značenje promicati, vrtjeti se pre- 
lazi u premotati, jedno na drugo nietati, pokrivati, zakopavati (ispo- 
redi pod 2 trpati) : trap, trapiti , pbtrapiti , rilstrapiti , iltrapiti. — 
isto značenje vrtjeti se prelazi u prezati, uznemiriti se (isporedi 
dalje trepet) : trapovijesan. — značenje promicati, prenositi prekri 
u čuvati, a od tuda u braniti, sititi, po tom u jesti, blagovati: 
trapiti (srijedu i petak), trapava (nedjelja) i tr&pavica (koja se zove 
i pretila). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje gaziH (vidi 
pod 1) prelazi u cijediti: trop^, trbpina, trbpine. — ovamo može 
biti da ide u značenju fcoje je naprijed u natrapati i dalje u trpati^ 
preSlom u pasti: stropbštati se. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi \, kojega je u nas nS' 
stalo, te je samo r samoglasno: značenje vrtjeti se prelazi u pre- 
vrtati (vidi pod 1), jedno na drugo metati, nabijati: ti*pati, natrpati, 
potirpati, strpati, zatrpati; trpanac; zatrpdvati. — značenje vrtjeti 
se, t rzati se, drhtati (vidi pod 4) prelazi u zastati, ukočiti se: t^jeti, 
otrpjeti, potrpjeti, pretrpjeti, pritfpjeti, stfpjeti, ustfpjeti se; tfpež, 
trptiljina, ti'pija, strpljiv, nestrpljiv; tfnuti, pretfnuti, protfnuti, 
utfnuti. isto aktivno: trnuti (vatru, svijeću), htrnuti, pbtmuti, 
htmuti. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: značenje promicati 
prelazi u vrtjeti se, trzati se, drhtati: trgnuti (korijenu je otpalo 
p pred n od nastavka), tr^ntiće, trentiće, tr^n; trepavica, tr&pača^ 
trepč&nf, trepčđnica; trepet, trepbtati, trepfetljika; treptati, nstr^p- 
tati, zatrfeptati; trfeptjeti, potr^ptjeti, zatrfeptjeti; treperiti; trfepdljka 
(peteljka). 

II. suglasfio r u slovenskim jezicima glasi r. 
1. safnoglasm u slovenskim jezicima glasi a: značenje trti prelazi u 
mahati, od tuda u udarati, lupati, govoriti kojestu: tUpa, tlapnja, tUpitL 



93 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas nestalo, 
pa samo 1 biva samoglasfio glaseći u: ovamo će ifi u značenju koje 
je pod I, 3 u trpati razvijenom u gomilati (koje je u star. slov, taiha^ 
rus. TOJinsk) a po tom u debljati: tiist (izmegju p od korijena i i 
od nastavka umetnuto je ^ a po tom p otpalo^), tusthia; ttišta, tuste. 

^ U Osnovama megju tngjima; ispoređi Matzenauer Cizl slova 6 — 7. 

— Ispoređi u Miklošiea vergl. gram. 2, 25. 

' Isporedi star. inđ. trpta, grč. ^peirro^, lit. treptas ; po tom nema ništa 
8 lit. tirsztas. 

TARBH, od TAR, u nekim njegovijcm značenjima 

dalje ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobotn dva suglasna premješta se megju njih. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima % : znaćenje lomiti^ koje 

je u trti, prelazi u značenje loineći čistiti (krčiti), odvajajući čistiti, 

uregjivati: trijebiti; istrijebiti; otrijfebiti; rastrij^biti ; rastrebljfvati ; 

btrebine; trSbežina (krčevina), tr^bežntk. u totn će značenju biti i 

TrfebiDJe^ Trfebinjanin, trfebinjskt; Trebjesa, Trebiješ, Tr^bišnjica. 

— značenje prenositi i nositi prelazeći u držati i čuvati razvija se 
u natnirivati, tražiti čim bi se namirilo: trij^ba, potreba^ potrebit, 
pl^treban, trSbntk; pdtrebnj&k, potr^bd^; trebati , tr^bovati; pbtre- 
boTati; opbtrebiti; upotrćbiti, upotrebljavati. 

2. simioglasno glasi u slovenskim jezichna a: značenje .od trti 
prelazi u mahati, udarati, lupati, govoriti koješta (isporedi kod 
kor. TARP tlapa): irkhtn ({.), trabtiniti, trabiinjati. 

TARS, od TAR, u njegovijem značenjima istijem ili 

drukčije razvijenim. 
Samoglasno ifnajući za sobom dva suglasna premješta se msgju njih, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: suglasno s glasi u 
slovenskim jezicima h, koje se opet i mijenja na š: znamije trti, 
satirati, prelazi u razbijati, sitniti, manjiti, slabiti, činiti da čega 
nestane: trdha, trdSica, tr5šicš; tro.^ak; pbtrošak, trošan, trošadžija; 
trbSiti, istrbŠiti, natrb^iti, potrbšiti, strbsiti, satrbšiti. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, kojega je u nas ne- 
stalo, te samo r biva samoglasfio : značenje trti: tltr8^ — značenje 
promicati prelazi u pružati se, stršiti: tfs (vitis), t^je, t!^snat (t 
tHnat), trsati se; — t^st, Trst^utk, Trst^nica, trstika, ti-šljika, 
tHka, trskovac, tHkovača, trščan. — značenje od pružati se pre- 
lazi u iwiH se, na kraj stizati, svršivati: ttsiti (svršiti), btrsiti; 



94 

ti^fliti 86 (brinuti se), kad kad se r uzima za suglasno ^ te se megju 

dva suglasfm umeće a: tako može hiti i pred r i za njim: otilrasiti. 

3, korijenu dolazi ozad n^ koje mu se premješta do samoglasnoga: 

a) samoglasno se sastavlja sa n u a, (od čega je u na^ u): zna- 
čenje promicati prelazi u razmetati, posipati, tijem zaprzniti: po- 
trdsiti^ Triisina. — značenje trti prelazi u tresti (vidi pod b): 
truckati se (c stoji mjesto a pred k), triickavica. u tom će značenju 
biti: siitrdsan (isporedi otrijeskati se kod kor. TARSK^, triiUovma. 

b) samoglasno slabi u e, pa se sa n sastavlja u a (od kojega je 

u nas e) : značenje promicati prelazi u mahati, činiti da Sto drSće : 

tr6sii, istresti; natrćsti; otresti, potrćsti^ pretresti; protresti; rastrćsti, 

strasti; utrćsti; zatresti*; tr§s^ Otres, pbtres, kiikotršs; trfes&č, tr^ 

aavica, tr&silac^ istresine; bireBine^ tr^s^t (zove se i treskavica), trć- 

Snja, trbsigaća; trSskavica (neka igra i treset), tr^skavac; trSsnoti^ 

pritresnuti; istresati, otresati, potresati; pretresati; protrćsati, ras- 

trćsati; stresati; natresfvati. 

^ Miklošić vergl gram. 2, 319 dovodi upravo od tor, nzimajaći s u na- 
stavak. 

* Nema u Vukovu rječniku. 

TARSK, od TARS, a to od TAR, u njegovijem znače- 
njima dalje razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom više suglasnijeh premješta se za 
najbliže. 

1. suglastu) r glasi u slovenskim jezicima r. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje promicati 
prelazi u mahati, od tuda u udarati, lupati, govoriti koješta (vidi 
i kod kor. TAR^; trdskati, tr^skalo. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje trti, sati- 
rati, drobiti: troska (scoria). — značenje može biti koje je u tresti: 
trSskdt. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima % : značetije tresti pre- 
lazi u razbijati, cijepati, udarati, po tom i praskati (u najviše je 
riječi i praska uz drugo): trijes (k je otpalo), trljesak; tr^ka 
(sarmentum i strepitus); Trij^ska^ triješće, tr^ština, tr^šljen (otpalo 
je k pred Ij ; geniculum, kao gdje je odijeljeno), TreStbn^. — zna- 
značenje biće udarati, natresti, nabiti (vinom) : tr^šten 0ako pijan), 
otrijeskati se (jako se opiti; isporedi sutrusan kod kor. TARS^. 

II. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1 ; samoglasno glasi ik, 
a kako je njega u nas nestalo, samo I biva samoglasno glaseH u: 



95 

znaienje udarati, zbijati , zgusnuH se: nktuštiti se (St od sk), stli- 
štiti se. — značenje koje je naprijed pod 2 u troska: tiiska. — 
moie biti da ovamo ide i tflšt i odbacivU t: ttiSac.* 

TU (1), korijen pronominu za drugo lice. 
Samoglamo gla»i u slovenskim jezicima v: tt (tv); otpada: 
te-be^ ti (tibi), to-bom ; postaje suglasno v : tvoj ; — pred v otpalo 

t: \i\ vas. 

* Vidi u Osnovama 218; — neki misle da nije od toga korijena nego 
od kor. VA (od koga je o-vaj) ; isporedi G. Meyer, zur gescliichte der in- 
đogerm. stammbildung 8 — 9. 

TU (2), nadimati se, napinjati se, siliti se, jačati. 

i. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi v: 
značenje jačati, debljali : t!ti (tuth)^ tititi ; pratio ; pretillna^ preti- 
linica; oprfetiliti; i izbacivH samoglasno (isporedi pamtiti od pamet): 
pr^jt (compar.)^ opr^tljati; — tlltit^ tiiutic^^ z&tilak, zatiljak, 
pbtiljak^; — tikva ^ tikvica ^ tikv^tina^ tikvtirina; tlkvina, tikvani, 
tlkvić; — tlć (stolo), tlćiti se (stolones agere i razmetali se), ras- 
tićiti se ; — ovamo može biti da ide u znamenju od siliti se prešlom 
u množiti se (isporedi mnogo i sila): tisuća ^ tlsućnik; tako može 
biti da je i tisa („nijesam tisa i mjek^, t. j, nikad), — značenje 
jačati i sUnu biti prelazi u čuvati: tln, pr6tin, prfetinac, tiniti; 
ttnj, tlnjiti; optinjiti^ pretinjiti; optinjfvati, pretinjivati. — značenje 
jačati prelazi u zadovoljavali se, umiriti se, počinuti: tako će biti 
izbacivU sainoglaeno (kao naprijed u opretljati) : zd,tljati (pola za- 
spali). 

2. samoglasno se Siri u au; od čega pred samoglasnim u sloven- 
ddm jezicima biva: 

a) ov : značenje koje je pod 1 u tili : idv, tćvan ; tbviti, utbviti. 

b) av: značenje titi prelazi u rasti: btava*. — značetije rasti 
prelazi u živjeti: nalazi se samo u umanjenoin značenju: tavoriti 
(miseram vitam vivere), istavoriti, prfetavoriti, prbtavoriti. 

3. samoglasno se Siri u au, od čega pred suglasnim biva u : zna- 
čenje jačati umom, paintiti: tuviti, tituviti; tiibiti, iitubiti. — su- 
glasnom i domeće se u slovenskim jezicima j, koje se s njim sastavlja 
po svojim zakonima (u nas u 6, u star. slov, u ii): značenje silnu 
biti, moći: ćiiđ, ćtiđljiv, ćuđbvit; pbćuđan, dobrbćuđ, zlbćuđ, zlb- 
ćođan, zlbćudndst; ćiidati se, ućdditi se. — značenje koje je u titi 
prelazi u zadovoljavali se, a od tuda u osjećati i najposlije u mu- 



96 

Sati (isporedi pod 1 zatljati): ćtitjeti (diligere; sentire; silere)^ 
oćtitjeti (animadvertere; obmutescere), prećtitjeti, ućdtjeti; poćtititi; 
ćdtati; ćdtalicđ: ćiitkati, iićutkati; oćutklvati; oćućfvati; ćMljiv; 
ćtltkO, ćiitkac ; Ciitko. — moše biti da ovamo ide u značenju napeti 
se: ćtiba; ćiibica^ ćUbast; ćtibača^ ćdba; ćtila, ćdlati se, ćdliti; na- 
ćdliti; ćiilav; ćiiluinak; ćiima; ćumica; ćdtak; — ćdk, ćdkati, ćdk- 
nuti, proćdkati se (inaudiri); ćUknuti; ćiikati. — 7noze biti da 
ovamo ide u značenju napinjati se prešlom u dukati: ćdriti (fiare; 
u Stidim đelirare). 

4. korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj: 

a) samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi ii: 
znamenje jačati : titnjati. 

b) samoglasno se Uri u au, te u slovenskim jezicima glasi u : zna- 
čenje mirovati prelazi u raditi sto tajno Hi iz tiha, metati kri^ofn, 
poticati potajno: tUtkati; nktutkati, tiitnuti; tiitoljiti; potiitk&č; 
tUtljav. 

c) samoglasno glasi kao pod b., a suglasno na oba mjesta dobiva 
j, onciko kao pod 3: značenje umiriti se: šćućdriti se. — značenje 
duhali (vidi pod 3 curiti): išćdćati (izvjetriti). 

^ Kao da bi i bilo po zapadnom govoru, govori se gdje gdje^e («) nye- 
sto i : z&ćelak. — teže je razumjeti kako se govori i e umjesto v : tilUče^ 
za koje Vuk u rječniku veli da je turska riječ. 

« Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 222. 

TUS, od TU, u njegovijem značenjima dalje ili drukčije 

razvijenim. — vidi i TVAS. 
Suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, koje se opet mijenja u S. 

1, samoglasno se širi u au, te u slovenskim jezicima stoječi pred 
suglasnim biva n: značenje kao u titi, debljati, debelu biti: tUšika 
(u jaja zatubasta strana), — značefije od zadovoljiti (vidi kod TU^ 
prelazi u umiriti, od koga biva i umrtviti: tdšiti, potdšiti; utdšiti; 
tUšnuti (kao kradom — tiho — metnuti); — u nas je otpalo b: tii- 
njav, tiinjavćst; tUnjati (kradotn — tiho — tražiti). 

2. samoglasno kao pod 1, ali sugla^sfio t dobiva u slovenskim je- 
zicima ], s kojim se sastavlja po svojim zakotmna (vidi i kod Ttl) ; 
značenje napinjati se prelazi u duhati: ćtlh, ćdSak; ćdša; ištiivati 
(št stoji mjesto Sć od zd), šćiihati se (raskuhati se). 



97 

TRA, od TAR, u njegovijem značenjima istijem ili dalje 
razvijenim. 

Samoglasno se produljiije te u slovenskim jezicima glasi a: zna- 

ienje prof nicati^ koje je u trti, prelazi u čuvati, ne prestajati, ostajati: 

tr&jati, đbtrajati; Istrajati; pbtrajati' ^zktrajati; — tr^^ tr^a^ Istraga, 

potraga, pretraga, tritžina, potritguše, potritgljiv, btražbine; niktTŠig, 

natrikgogja, natrdik^, tinatrage, tiznatr^e, strdga, stražnjt, str&žnjica, 

bstr&g, ostr^lgu; nittragati se; tražiti, istražiti, optrdžiti, potr^iti, 

pretražiti, zatr^iti; istraživati, pretraživati. — značenje satirati, 

potircUi, gubiti: tratiti, strSćiti; str^ć*, straćara. — značefije trti 

kako je u utrina (vidi kod TAR) ; tratina. 

' Nema u Vukovu rječniku. 

* Miklofiić, vergl. gram. 2, 187 veli da je tngja. 

TRAD^ od TRA, a to od TAR, u njegovu značenju 

dalje razvijenu. 
Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u): tako misUm da 
je u značenju od promicati i trti prešlom u mahati, a odatle u du- 
kati, nadimati se, napeti se, oteći: trtld (m. i f., boletus igniarius) ; 
— trddna ftena, gravid%), zatrhdnjeti. 

TRAM, od TRA, a to od TAR, u njegovijem znače- 
njima dalje razvijenim, 
i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje satirati 
prekuH u drhtati: tr5m. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : značenje promicati, pomicati 
se: trmizati. — značenje od prenositi, nositi, dizati prešlo u ču- 
vati, zaklanjati: thnka; trmUnjina. 

3, samoglasno se sastavlja sa m u & pred nastavkom koji se po- 
Unje suglasnim (a od sk u nas je u) : značenje od vikati prelazi u 
zujati (vidi kod TAR^; tr^t, trhtina; trhntAš (nje naš umetak). 

TRI, broj. 

Samoglasno se različno mijenja kao završetak os>iovi: trt, trica, 
tifžđi, trtž, trlS, triputac; tregbdišnjt; — treći, trfećina, trfećilk, tre- 
ćitkiiija, trećbjagnjenica; — trbbok, trbglav, Trbglav, trbkrak, trb- 
pol, trbpdni, trbstruk, trbdramica, trbkoska, trbljetrit, trbljetnica, 

7 



98 

trbsnopica, troprbjan; — troje, troji, trbj&k (m.), trojftk (ađj.), 
trojiCčiti, trbjica, trojica, trojičin, trojičinski, iitrojičiti se, trdjka, 
trćjstvo, trojinOm. 

TRU, od TAR, u njegovijem značenjima istijem ili dalje 
razvijenim. 

1, samoglamo se Širi u au, od čega pred suglasnim u slovenskim 
jezicima biva u: ziiaienje trti, satirati, uditi: tr(hi, trunak, triinka, 
trunčica, triinje ; trdniti, istrtiniti, istrtiniti se (izgubiti se), natriiniti, 
otrdniti, potrdniti, strdniti se (1, kad spadne želudac, 2. pobjeinjeti), 
utrdniti; strunjivati se; trdnja, triinjica, trdnjav; — može biti da 
ovamo ide i triićiti (baciti), triićati. 

2. samoglasno se Siri takogjer u au, a od toga pred samoglasnim 
biva u slovetiskim jezicima : 

a) ov: značenje satirati: tr6v, btrov, otrdvan, btrćvnik, btr6v- 
nica, otrbvit; trbvati, otrbvati, potrbvati, zatrbvati. 

b) av: značenje potirati, trošiti: trdva, trJtvica, TrJtvica, trftvka, 
tr&včica, trkvara, travkrina, travarina, trkvljača, travdljiua, trftviii, 
tr&vnina, tr&vntk, Trfivntk, Travničanin, tr&vničkt, trd.van]; otrdviti; 
zatraviti; zatravljivati, travinjati (često jesti), — značenje satirati 
prešlo u uditi, i u tom sastavljajući se sa strašiti: strava (u Stulića 
incantatio)^, stritvičan (terribilis), str^viti se (pf., terrefieri), postrA- 
viti se (a fera perire), prestraviti (terrore in morbum conjicere), 
prestravljfvati. 

^ Isporedi strava kod kor. J^RS. 

TRUD, od TRU, potirati, tiskati, dosagjivati. 

Satnoglasfio se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred su- 
glasnim biva u : trdd, trddan, trtidba, triidbenik ; trdditi, potrdditi, 
utrdditi, zatrdditi; zadrugjivati. 

TRUP , od TRU , satirati , razbijati , kršiti , prelamati, 
udarati. 

Samoglasno se širi u au, od čega pred snglastiim u slovenskim 
jezicitna biva u: trdp, ti-dplje, ti-iipina, triipiea, trtipac (nekaka či- 
buljica)^ trUpka (gradus tolutilis), triipkalica; trtipačkd, trhpadki, 
pbtrupačk^. 



99 

TRUS, od TRU, satirati, razbijati, kršiti. — isporedi 
TARS. 

Samoglamo se širi u sm, te u slovenskim jezicima stajeH megju 

dva suglasna glasi u : značenje satirati: triišn! (furfureua); trtišnica; 

btruSnica. — znaienje takogjer satirati^ satirati se, rasipati se (sa- 

gnjivH): truh'; trilhnuti; istruhnuti, btruhnuti; pbtruhnuti; rltstruh- 

nuti se; trtio (mjesto truhao^^ n^truo, trublina, trti(h)lež; triihldst, 

truhl^Ulak; tr&hliti, Istruhliti; btruhliti, pbtrohliti; r^truhliti se; 

tra(h)lja, tra(h)ljan 

^ Nema u Vukova rječniku, ali vidi poslovicu: „Lijep kao tra(h) u po 
noći". 

TVAK, vidi TAK. 

TVAR, stiskivati, sabijati, slagati, činiti, praviti. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: značenje sabijati i slagati prelazi u 
činiti, praviti: tv6r, tvor (emplastrum); btvor, pritvor, stvor, iitvor, 
zatvor, đbbrotvor, zlotvor, zl5tvorskt, sambtvor (adj.); potvora, 
iitvora; tv6rac (creator), čudotv6rac, tvbrac (emplastrum) , stvore, 
mkbtvorina, stvorenje, stvbritelj, samosbrbritelj , tvbrilo, prfetvorica, 
iitvorica; sambtvoran, čudbtv6ran, pbtvdrština; tvbriti, otvbriti, po- 
tvbriti, pretvbriti, pritvbriti, rastvbriti, satvbriti, stvbriti, utvbriti se, 
zatvbriti; btvorati, pbtvorati, pritvorati, z^tvorati. — s promjenom 
glasa o na a: tvd,r, stv&r, satv&r, stvdrca; Utvara, siitvara; pre- 
tvarati, rastv)&rati, stvarati, utv^Lrati se, postvdrati; — tvarfzati. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima i^, i pretnješta se ko- 
rijenu na kraj kad do korijetia dolazi nastavak koji se počinje stt- 
glasnim; kako je glasa tl u nas nestalo, samo r biva samoglasno: 
značenje stiskivati, sabijati, sabijenu biti: tvM, tvrdbća, tvrđlna, 
tvrđac, tvrdica, tvrđija, TvrđoS, potvrda, tvfgja, tvrgjava ; tvrdbglav, 
tvrdbsan, tvrđbust, tvrdoglivstvo, tvrdbkdrka; tvfditi, potvfđiti, pri- 
tvfđiti, utvfditi; btvrdnuti, stvrdnuti se; potvrgjivati , pritvrgjivati, 
utvrgjlvati; tvrdbvati. 

TVAS, od TVA, a to od TU (titi) u njegovijem znače- 
njima dalje razvijenim. — isporedi i TUS. 
Suglasno v ispada u slovenskim jeziciina, 

1, samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: 



100 

a) suglasno s glasi u slovenshhn jezicima h, koje se opet mijenja 
na s: značenje luniriii (vidi kod kor. TU i TUS^; tlb*, tišina; 
stiSati se^, utišati; tiskati; istiha, tljom (j mjesto h); potljati (j 
mjesto h; durare, postajati); stljati se (sti.sati se); ovamo 6e ići iz- 
gubivši h u nas: pik-tinuti (prestati); tinjati' (slabo gorjeli ^ pre- 
stajati go^rjeti), stlnjati se. 

h) suglasno s glasi i u slovenskim jezicima s: znaienje kao pod 
a, u patinuti: pjitisak, pj\tisati. 

2, samoglasno slabi u c, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva i;: značenje kao pod 1, a, u tih: iitjefaa; tjeSiti, iitje- 
Siti; utješjlvati; tJtješen; Teso (od staroga T'K.voMHiii^ a i od Tcođo^, 
Tfešan/ T^ca. 

3. samoglasno oslabivši u i biva u slovenskim jezicima h, kojega 
je u nas nestalo, pa se mjesto njega umeće a: značenje kao pod 1, 
a, u tih: ta^tiuati (sopirc infantem), t^šun. 

^ Fick vergl. w5rterb. 1, 95, 603 ; 2, 373 dovodi od TUS uzimajući da 
je pred u umetnuto y, te od u postalo i ; ali mislim da tako ne može biti, 
jer bi se ; sastavilo s prednjim t po svojim zakonima. — Obličje korijenu 
koje ja stavljam isporodi sa TVI i TVIS u Ficka 1, 336. 

* Vidi u Vukovu rječniku kod stljati se. 

• Drflkčije Miklošić vergl. gram. 2, 462. 

TVASK, od TVA, a to od TlJ, u nekim njegovijem 
značenjima dalje razvijenim. 

Suglasilo v otpada u slovenskim jezicima; samoglasno glasi \ a 
kako je u nas toga glasa nestalo, umeće se mjesto njega a, ili kad 
se a ne umetne, otpada i pred glasovima postalim od sk: znaienje 
nadimati se (vidi kod kor, TU) prelazi u praznu biti: taSt' (št 
od sk)^ taština ; istaštiti^ ni\ tašte^ na ste (nije umetnuto a^ pa je i 
t otpalo), naština; tašće (šć mjesto ^i po nekim krajevima); — St^ta 
(takogjer nije umetnuto a, pa je otpalo i), štetan, štetnik; štetiti, 
Ištetiti, bštetiti, pbštetiti ; štetovati; štetovdvati; štetočlnac, stctbčinja, 
štetbčinjast. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 159 veli daje od tikti; ali tako bi moglo 
biti samo u starom slovenskom jeziku. 



101 

DA (1), korijen pronominu za tre(5e lice, od kojega ^u 
ostale neke riječce, koje se i same govore i sasta- 
vljaju s drugima. 
Samoglasno u slovenskbn jezicima razlicno glasi: do (prijedlog) , 
đon, đdvd^, dond6, dokl6 (vidi kod kor. VA, NA, KA;. — da^ 
(rijei kojom se potvrgjuje rečeno i savez niegjn rečenicama) y danii, 
dali, dUklš (ciđi i kod kor. KA^, đavbri (vidi i kod kor. YA), eda, 
jedin (vidi kod kor, pronom. I / JA^, j^dan, ](>dva. 

* Ispoređi u MikloAića vergl. gram. 4, 260. — Drukčije Jagić Archiv 
f. slav. filolog. 1, 420. 

DA (2), dati.- 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : dati, đbđati. Izdati, 
n&dati (fiigam petero), nkdati se (siiccedit bene aut male), nddati 
86* (gperare; isi}oredi uzdati se), bdati, pbdati, predati, pridati, prb- 
đati, ritzdati, tidati, uzdati se (confidere, ispoređi nžldati se), zadati, 
pridbđati, preprbđati, rasprbdati, potidati, pretidati se, raztidati, pb- 
uzdati 86; Izdaja, 5đaja, predaja, prodaja, iidaja; Izdajnik, kddjnica; 
izdajica; — dodavati, izdavati, naddvati, odavati, podavati, preda- 
vati, pridavati, prodavati, razddvati, udavati, zadavati, nadod^vati, 
ispređivati, isproddvati, rasprodavati, pouddvati, preuddvati se; pri- 
đavak, prodavač, rukod^vac, d^v&č, udjLvača, zad^vača; bogodflvaii, 
rukbd&vnlk, rukoddvanje; davalo, ddvalac, rukod^valac, preprodd- 
valica, pridtfvalica; — ddnak, neii&dan, iizdan, ilzdanica, pouzdAn, 
pbuzđftnje; Prodan, Prbdana, Pr6ko (može biti i od Prokopi; — 
blagbdat, dodatak, tidadba, liđadbent, iidadbenica, nadbdadba, po- 
dmitljiv, od^ rukod^će; daća, daća, nbdaća; dkša, nčdafia, izdavan, 
pddkšan ; — dftr, dirak, uzd&rje, durilo, nad^riti, obdilriti, podmiriti ; 
dartv, darivati, obdarfvati; darbvina, darOvnt, darovnina, darbvnik, 
darćvnica, dbrdc (od darovao^, darbvati, podarbvati; ddcija. 

2. u nekim riječima uzet je samo prvi glas od korijena: prid, 
n&d (spe*), ndda', NenAd, N^šo, Neško, N(^co. 

3. samoglasno slabi u i, koje se siri u ai, fe u slovenskim jezi- 
cima biva «: znaceftje prelazi u dijeliti, imati dio, biti u zajednici: 
djSv^r, djev^rak, djev^rski, djevdrstvo, djev^ru;*a, djev^iiiSin, djov^- 
rična, djevferičić, đj^šo; djevferiti, odjev^riti; djeverivati. 

* Taj je glagol upravo od kor. DITA 'djeti ,, to je glasio mja«mtii ci, ali 
86 je u nas izjednačio 8 ovijema. 

* Ispoređi naprijed fiddati se. 



102 

« 

DAl^, dati, ugoditi, pogoditi, složiti, zateći, nadi, — 
dijeliti, razbijati, gristi. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, a suglasno \ glasi b: 
značenje dati razvijeno u ugoditi, pogoditi, a odatle u slomiti i za- 
teći: hdeH, tidesan; desiti, dod&siti se, nad^siti, prid^aiti, ud^siti, 
zadesiti; udešdvati; D^simir; — d&snt, desnica, d^Snj&k. — zna- 
čenje dati prelazi u dijeliti, od tuda u razbijati, gristi: đ6sm. — 
značenje po svoj prilici složiti: d^s^tf, d^sćt, desetina; đesćtak, 
d^setkovati, des^Čd^r, des^čani, des^t&k, des^t&čka; deset^kinja, dese- 
tica; desetoro ; desetori; desetbrica; zadesćtiti, razdesćtiti (u zagO' 
neci); dv^eset, dv^eseti; dvddest, dv^st, dvad^atina, đva^stina^ 
dTdđesterO; četrdesnica; dvanaest, dvanaesti , dvanaestoro. — kori- 
jenu je otpalo sprijeda de , a od glasova an , od kojih je u deset 
postalo samoglasno iza s (star. slov, r, u nas e), otpalo n, pa od 
a postalo "L, kojega je u nas nestalo : std (ci^to), stotina, stbtimc% 
stotinjak, stbklasa, stbkoža, stbkuća, stbkuć4nka, stbnoga, stbparac, 
stbstrok. 

DAGH, pružati se, ticati, zahvatati, savijati se. 

L korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas xx) : značenje pruSaH 
se, zahvatati, držati: diiga, diižica. 

2. korijenu dolazi ozad n, kao pod 1, ali samoglasno slabi u i, 
koje se sa n sastavlja u i (od čega je u nas t) i još otpada spri- 
jeda d (ne samo u slovenskim jezicima), pa kako tada ostaje samo- 
glasno s početka, pridijeva mu se j ; suglasno gh glasi z : značenje 
pružati se, ticati: j^zik, jezičak, jezičac, j^zičić, jezičina, j^zičan, 
jfezičnik, j^zičoica, jfea, jfezikovati; — s premještenim i promije- 
njenim glasovima govori se gdje gdje i zkik. 

DAM (1), vezati, svladati, ukrotiti. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: d6m, doma (đomi); 
udbmiti, dbmak, domdja, dbmovina, dbm&ći, dom^in, domikćica, 
domiiićičin; odomdćiti se, udomaćiti se, dbmd,šnjt; domazet, đom&ze- 
tović, dom&zetstvo, priđom^zetiti, dombrodac; dom^&r. 

DAM (2), zujati, bučati. 

Samoglasno slabi u e, pa se sa m sastavlja u i: tako je star. 
slov,: js^XM^\ ali je u nas korijetm otpalo m, a e se prodtdjUo u 
t: dj^tao, dj^tlić. 



103 



DAR, cijepati, biti, ticati, slagati, praviti, mučiti se 

svlačiti, guliti, vikati. 
/. suglctsno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje bitij ticati, slagati: MšLr, 
iiđarac, tiđariti, ođ&đariti^ podiidariti se, siiđariti se, zatidariti; iida- 
rati, podtidarati se, zaudarati; n^ariti; darnuti. 

b) premjeita se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje cijepati: drača, drač^vile, Dr&ča, Drače vac. 
'. — značenje vikati: đr&nčiti (isporedi dalje pod 3 drljančiti), 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : 

a) ostaje na svotn mjestu : značenje koje je naprijed u udarati i 
cijepati, svlačiti: bdor, razdor. Prijedor, bdora, tidorac, zddorica, 
uđbrdžije. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje cijepati: drčnjak, dronjav, drčnjo. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima tl i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim; a kako je 
glasa "l u nas nestalo, samo r biva samoglasno : tako u nekim obli- 
cima glagola pomenutijeh pod 5: dr-o, drla, drt, — i odatle: dr- 
tina. — značenje cijepati: d?vo, đ^vce, dfvlje, dKlj&d, drvljJlnlk: 
đrv6če, drvbtina, bfezd^van, drven, drvenast, drvčnica, drvenarija, 
đrv^jftk, drvbnjača, dfveniti se, bdrveniti se, drvftr, drvara, drvk- 
rina, drvtfriti, đrvbdjelja; — dfljati, izdfljati, nadrljati, podfljati, 
drljača; dfljiti, razdfljiti, razdrljfvati, dfljo, drljav, đHjavac. — 
značet\je taknuti: dfnuti (isporedi pod 1 darnuti), — značenje vi- 
kati: dirlj&nčiti, izdi*Ijd*nčiti. — značenje ticati prelazi u tresti: 
đ?mati, bsdrmati, prbdrmati, razdrmati, iizdrmati se, z&drmati, 
dhnnnti, Dhn&Ij, Drman ovina; d^nda, dl^ndati, Izd^ndati, dl^ndalo, 
đhiđftr, dteddTski; — dhijkati. — značenje takogjer tresti: dl^cati 
đFcntiti, sllodfcan; dl^če. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje cijepati, guliti, biti, ticati, 
đbrati, izdferati, odvrati, poderati, predferati, prodirati, razd^rati, sa- 
dbrati, zadirati, zd^rati; darnuti Usporedi pod 1 darnuti); izder, 
prbđer, grebbder, kožbder, kozbder, kučkbder, mačkbder, šipbder, 
volbder, živbderac; dćra; d^r&č, deračina, pbderina, vođbderina, su- 
pbđerica. — značenje vikati: derati se, i još u nekih izmegju spo- 
menutijeh sloienijeh glagola; tako: dbrnjava; tako može biti i 



104 

• 

đ^rnt; u tom znaienju može hiti da je i dferiSte^ dferan, d^rle, 
d^rlađ. 

b) pre^njeUa se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje vikati: dr^ka^ dr^kavac, drečati, drek^njati 
se. — značenje cijepati : dreča (densi frutices ; isporedi pod 1 drača), 

5. samoglasno oslabirši u e produljuje se u slovenskim jezicima u 
« i premješta se korijenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak 
koji se počinje suglasnim: značenje koje je naprijed u derati: dri- 
jfeti, drijfeti se (clamare), izdrijeti (lacerare; auftigere; laborare), iz^- 
drijeti, nkdrijeti, bdrijeti, bdrijeti se (vikati), odkdrijeti, podkdrijeti, 
prodrijeti, prbdrijeti, rkzdrijeti, s^đrijeii, zJidrijeti. — značenje koje 
je naprijed u drvo: drljevo; drijen, drfenov, drenovina, drfenovac, 
dr&novača, di'&n!k, drfenić, drOnjina, drOnjftk, pksidrenovina; Dr^nka; 
Drfenica. 

6. samoglasno u slovetiskim jezicima glasi i : značenje koje je na- 
prijed u drijeti: odir; dira, dira, dira, dira; izdirati, izvirati, na- 
dirati, pbdirati, podkdirati, prodirati, prbdirati, zitđirati; izdiralo (n.), 
Izdiralo (m), izdirša. — značenje ticati: dirati;- dodirnuti; zadiri- 
vati; dirkati, dirkalo; dodirkivati, zadirkivati, zadirkivalo. 

7. samoglasfio u nekim prilikama otpada u shvetiskim jezicima: 
tako u nekim oblicitna glagola pomenutih iyod 5: dr^m itd., nddriknjiga, 
zlidrijaka^; — tako u značenju slagati, praviti,, namještati: odar 
(ofi^P'L ; u nas je umetnuto a), odroni, bdrina, 5drinja, ddrište. 

IL suglasno r u slovenskim jeziciina glasi 1. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: 

a) ostaje na svom mjestu: značenje cijepati, odvajati: daleko, 
od^liti, dalj (f.), daljina, daijnt, uddljiti, udaljivati. 

b) premješta se korijenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak 
koji se počinje suglasnim: značenje cijepati, rasklapati, otvarati: 
dlan, dliinić, dMnee, pbdlanica. — značenje koje je u derati, guliti: 
dlUka^ (upravo mijeh ili koža , za koje su i u drugim jezicima ri- 
ječi od toga korijena a i u starom slovefiskotn dolazi dlaka i u tom 
značenju ; od toga je značenja prešla riječ u sadašnje), dlUčica, dla- 
kav, dlakavica, dl^kaviti; vukbdlak. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi «: značenje cijepati: 
zdjela, zdjelica; dj^ljati, nmeljati^, bdjeljati, sddjeljati; drvbdjelja, 
djOljača, djbljaonica, djeljkati. 

' Ali može biti da je n svezi sa star. ind. đhd.m ; tada bi išlo pod kor. 
DHA dojiti. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 244 uzima da je -aka nastavak. 



105 

' Drakčge n Osnovama. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 471-2 uzima Ij u nastavak; ja poređim 
8 lat. dolare. 

* Isporedi u Miklošića vergl, gram. 2, 311. 

DARP, od DAR, cijepati, derati, čupati. 

Samoglamo imajuH za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: đrdpati^ dr&pav^ 
Jldrapovac (prvo a biie mjesto o kao u abravnica^. 

2. samoglasno u slovenskim jeziciina glasi i^ a kako je toga glasa 
u nas nestalo y samo r biva samoglasno: drpati, izdfpati, odfpati; 
đl^piti; zdfpiti se; d?pnuti; bdrpina, odrpulja, odrpdnica; bdrpaviti. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: dr5p^. tako može 
biti u znaienju od udariti prešlom u pasti: drdpiti. 

* U Osnovama megju tugjima. — Isporedi trop kod kor. TARP. 

DARM, spavati (od DAR, koji se u dragim jezicima 
nalazi u istom značenju). 

Samoglasno imaju6i za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

L samoglasno" u slovenskim jezicima glasi t, : drijem ; drijemati, 
prodrij^mati; razdrij^mati; zadrijemati, pozadrij^mati ; dr^mljiv, drS- 
mćvan, drij^mež, drijemalo, dr^movac, pođrimtinak (po zapadnom 
govoru). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo^ samo r biva samoglasno: dfmiti. 

Dl, gnati, vijati, sijati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima biva h, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, umeće se mjesto njega kad treba a: značenje od gnati, 
protnicati prelazi u sijati: d&n, dSnak, dnlna, d^ntšte, danbviite, 
đ^ntk, đltnica, diUiičin, d&nji; daniti, pred^iti, zaddniti; objeloda- 
niti, danjivati, danbvati ; n&dnica, n^dničftr, n&dničdrka, n^nič^rski, 
n&dničiti, bbđanica, prSzdftnka, m^gjudnevnica, megjhdnevica , m^- 
gjudneviČki, megjtidnevički; T2i.zdanak; p6dne, piddnd, pl&ndište 
(glasovi din premješteni), IdndiSte (sprijeda otpalo -p), pld^ndovati ; 
dltngaba, d^gubica, d^guban, ditngubiti, izdkngubiti; danju; dk- 
njdm; diUiaS; današnji; onomddne, onbmadnašnji, onbmadašnjt. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : zna- 
čenje takogjer sijati: dika, dlkica, diklca, dičan, dičiti, podičiti; 
dikati se; Đikosava. 



106 

DIV, od Dl, u njegovim značenjima dalje razvijenim. 

Samoglamo se produljuje te u slovenskim jezicima gk^si i: zna- 
čenje sijati prelazi u vidjeti, gledati, a to u čuditi se: dlvan^ di- 
vbta, Divna; diviti se, udlviti se, zadiviti se, uđivljdvati se; divdr. 

— značenje gnati, vijati, bježati: divlji (govori se i neodr. divalp, 
divljina, divina, dlvlj4k, divljaka, divljkkinja, d!v]jd,čan, dlvlj&č, di- 
vlj^čina, đlvljan, dlvljetina, đlvorog; divljati, podlvljati; divljdčiti 
se. — iz tugjega će jezika hiti došlo, prem da istoga korijena: 
div, divskt. 

DU, idi, proći. 

1. samoglasno se Uri li au, od čega u slovenskim jezicima biva 
av: značenje proći: ddvno, bdftvno, pod&vno, davnina, dd*vnašnji. 

2, samoglasno u postaje suglasno v : značenje može biti ići s kim, 
biti zajedno: dv&, dv&S, dvd.žde; dvbgub, dvbrog, dvbstruk, dvb- 
grošac, dvbnožac, dvbgoče, dvbkoska, dvbcijevka, dvbkolice, dvb- 
petica, dvbvolica, dvbcjepan, dvbkrilni, đvbličan, dvblučan, dvbpla- 
tan, dvbvćni, dvbžični, dvbkatnica, dvbrogast; dvbličiti, dvbumiti; 

— dvoje, dvoji, ržzdvoj, dvbjica, dvojlndm, dvdjk^, dv6jnice, dv6- 
njak, dvbjba, dvojS,k, dvojdčiti, dvbjiti, odvbjiti, predvbjiti, razdvb- 
jiti, odvajati, predvdjati, razdvajati ; dvlžAk (vidi kor, GtSL), dvlzac, 
dvlzica, dvlska, dvize, dvizdrka. — sprijeda biće otpalo d: vile*, 
n^viljak, n^viljčiti, un^viljčiti, vUjuSke, vilica, vlličiti, zkviličiti. 

^ MikloSić wiirzeln 5 misli da bi moglo biti od korijena od koga je viti. 

DRU, trčati, iči za kim ili s kim, stjecati se (od DAR, 
koji se u drugim jezicima nalazi u istom značenju). 

1. samoglasno se Siri u au, te od njega u slovenskim jezicima 
pred suglasnim biva u : drdg, drtiga, zadruga, zddružan, sUđružan, 
drtižica, drtig^r, drugii,rić, drugarica, drhžina, drtižinica, drilžba, 
đriižbentk, drtižbenica, drtižbina, drtižbinica, ddiž^van, druž^vskt, 
drfištvo ; drugbvati ; dražiti se, pridružiti, razdrtižiti, sadrtižiti, zdrd- 
žiti, udrtlžiti se, pridruživati, razdružlvati ; — drilgi, đrflgojftko, 
dragojjičiji, drugov^čiji, drtikčiji, predrugojdčiti ; pćdrug, Pćdrugović; 
drUgda, drilgdd,š, dnlgdje, drilgćvgje, dr&kud, đr&koda, driiže (alibi). 

2. samoglasno se Siri takogjer u au, od čega u slovenskim jezi- 
cima pred samoglasnim biva ov, ali kao da se iza r umeće ]>, pa se 
može biti za to mijenja o na e: starb-dr6van. 



107 

DVAK, kretati, tiskati, ići, teći (od DU). 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: znaiejije 6e hiti teći 
(Hi stiskivati, izazimati, isporedi star. slov. ^BeNA ruminatio): dveka 
(axiingia). 

DVAGH, kretati, tiskati, ticati (od DU ići). 

Samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
glasi i; suglasno gh glasi g i z; suglastio t iza d otpalo je u nc^: 
dignuti, Izdignuti/ nJtdignuti, bdignuti, pbđignuti; pridignuti, hzdig- 
nuti; dići; Izdići, n^ići, bdići, pbdići, iizdići; dizati. Izdizati, n&di- 
zati, bdizati, pbdizati, pridizati, hzdizati; dizalo. 

DHA, staviti, metnuti, činiti, raditi, roditi, othranjivati, 
hraniti. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi « : značenja se miješaju 
sva (osim othranjivati i hraniti): izkdjeti, n^djeti, bdjeti, pr^djeti, 
pridjeti; eJkljeti, izbdjeti, probdjeti, pribdjeti, zabdjeti; iz sadaSnjega 
vremena, gdje se korijen udvaja, prelazi d u infinitiv i ondje pred 
t hiva 8! djbsti (impf,), djesti (pf.); dbdjesti se, Izdjesti, izkdjesti, 
bdjesti, pr^djesti, pridjesti, Bddjesti, zdjesti, tid jesti, zddjesti, izb- 
djesti, pribdjesti, zabdjesti, zapbdjesti; — djenuti, dbdjenuti se, iz- 
đjenuti, n&djenuti, bdjenuti, pr^djenuti, s^djenuti, iidjenuti, izbdje- 
nuti, prebdjenuti, pribdjenuti, zabdjenuti, zapbdjenuti; — zadljati 
se (concipi); dbdijati, dodijdvati; — dijfevati, dodij^vati, izdij&vati, 
nađijbvati, odijbvati, podijfevati, predij^vati, pridijevati, sadij^vati, 
udijbvati, zadij^vati, nazadij&vati; nadjev, zddjeva, zadjevica, pri- 
djevak, prijfedjevak, nadjfevftč*; — bdjeća, bdjelo, odijfelo; — djelo, 
đ^lati, tldelati, nedjelja, n^djeljica, nedjćljak, nJidjeljnt, Nfedj6ljko, 
NMjdljka, ponbdjeljak, ponfedjcljntk, ponfedionik, ponfedionič&r; — 
blagbdet, blagbdetan; — đe, d5r, dgla, ded6, niiđ^, niid^r, ddkati, 
dĆknuti. — d!o (pars i mons onako kao što i strana znači i brdo), 
razdio, podjela, podjelica, iidjelak, r^tzdjeljak, dibba, dibnica, bdjelit, 
djelMžija;- dijeliti, izdijfeliti, podijMiti, razdijeliti, udijMiti; podjelji- 
vati, razdjeljivati. — značenje činiti, roditi: dijbte, djetešce, djfe- 
t^nce, djetćnce, djfetetina, djfetić, đjfetieak, djfetinci, djfetinj (praegnans), 
djetinji, djbtlnjstvo, djfettnjskl, zdjetan, dfečAk, dečko; djfeca, djbčica, 
djfečina, dj§čin (adj.), dječtirlija; dij^titi se, podij^titi se, djetinjiti, 
zađj^tinjiti; — dj^va, djfevica, djfevćjka, djfevdjčc, djevbjčica, djevbj- 
čina, djevbjčura, djevojčiirina, djfevojaštvo, djfevojačkf, djfev6jčin; 



108 

đjevbvati; dj^v6jčiti, zadj^vdjčiti se; Dfevič; d^kla^ đ^klić^ đlkla. — 
može biti da ovamo ide u značenju hraniti (kao pića): djetelina. 
— tnoze biti da ovamo ide od nadjeti (napuniti; isporedi đepitikod 
kor. DHAP): nad^kati se. 

2. samogla»no u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet mijenja 
na a: značenje othranjivati, hraniti: dbjiti^ nadbjiti, odbjiti, pođb- 
jiti^ pridbjiti, zadbjiti; ddjka, dojkinja, dOjnica, pbđdjnica, bđdjče^ 
dbjilica^ <l^jmA; d^j^D^; opbddjčiti. s profnjenom glasa o na a: ođijati, 
prid^jati, zad^jati. 

5. korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj, a 
samoglasno glasi: 

a) «: značenje hraniti: djSd, djMov, djedovina, djed^tina, pra- 
djed, pradjedov; deda, dSdinstvo; dj^ko, šukund^ka. — ovamo ide 
staro ime Ji^^j^^oMnph i od njega staro ^^miik, sada Đgj&n. 

b) a: značenje kao pod a,: Mia, d^tlja, ddjo', dijko, d&jka. 

c) o: značenje isto: dćda, dodola, dodolski. 

* Od tugje će r^jeĆi biti đ^njak. 
' I od tugjega daiđža. 

DHAGH, gorjeti. 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 

pa se s nji?n sastavlja u & (od čega je u 7ias n) : dtiga*. 

^ Da je toga koiijena, mislim da potvrgjuje značeige riječi a^fat^l i 
A&mATik, a one znače šaren. — Drukčije Geitler slov. kmen. na^ a 13. 

DHAP, pritiskivati, udarati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: depiti, d^pnuti, zd^- 
pati; depna; zdepast i zđendast (vidi u Osnovama 213). 

DHABH, od DHA , staviti, pristajati, podudarati se, 

slagati, prilikovati, bili za Sto, — tvrdo stajati, 

utvrditi. 
1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje pristajati, 
biti za što: doba, d6b (f.), nepbđoba, pbdoban; ddbar, pbđobar, 
dobrina, Dobrinja (mjesto), Dbbranja (planina), dobr&no, pSdobrano, 
Dbbrava (rijeka), dobrbta, dobrbća, Ddbrpta, Dbbroćanin, D6bro- 
6đ.nka, ddbrotskt, dbbrtć, dobričina, dobričava (adj.), dobričanova, 
đobirčanova, Dbbrsko, DbbrStica, dbbre (adv.); odbbriti, pođbbriti 
86, prodbbriti se, udbbriti se; odobrdvati, udobrdvati se; đobrbćud, 
dSbrovdljan, dobrbvoljan, odobrbvoljiti se, dobrbdoilica, đobrbdoina. 



109 

đobrbđoinica; đobrbaretnjl; dobrbsretnjik; đobrbsretnjica^ đbbrotvor, 
đobročlnaC; dobrbčinac; dobročinstvo; Dobrov<]lk, Dbbrosav^ Dćbro, 
Dobrica^ Dobržišin^ DbbrilO; Dbbrilovina, Dobriković, Dobrićevo, 
Dbjčin, Dćko; Ddbre (f.), Dbbrana, Dbbrija, D6ka, Dćca. 

2. sanioglasno glasi u slovenskim jezidfna e: zfiačmje tvrdo sta- 
jati: đćblo; isto značenje prelazi u jačcUi, krupnu biti: d^beo, 
đebelkćsa^ DebMj&k; debeljko, nad^bditi se, debljina , d^bljati^ 
od^bljati. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do satnoglastioga 

pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u) ; značenje stajati 

upravo, tvrdo stajati: diib\ diiblje, Diibovica, dtibak, đdbac, it- 

bačac; dhbftjka; dtibiti, dtipkom^ ddpk^, dtipčići; diibrava/Điibravac 

(ime muiko), Diibrdvnlk; Dtibrdvka, Diibrćvkinja, Dtibrdvčanin, 

dtlbrovački. 

* DrukĆ^'e Miklosić vergl. gram. 2, 46 i 86. i Geitler slov. kmen. na 
u 89. 

DHAM, duhati. 

1, samoglasno se sastavlja sa m u &, kad do korijena dolazi na- 
stavak' koji se počinje suglasnim (a od & je u nas u); diiti; nitduti 
se; tidunuti^ 

2, samoglasno slabi u % koje ostaje kratko te u slovenskim jezi- 
cima biva "L, a kako je u nas toga nestalo , umeće se mjesto njega 
kad treba a: n^-dam; n^-dmć se. 

3, samoglasno postavit u (kao pod 2) produljuje se, te u sloven* 

skim jezicima glasi u : dlmati, nadimati se. 

^ U pisaca prošloga vijeka ima u istom značenja i udimati^ koje ide 
dalje pod 3. 

DHAR, držati, nositi, biti pod čim. 

Suglasno' r u slovenskim jezicima glasi 1. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : dd (aoai) ; dćla^ 
prodd (f.), prod61 (f.), dblac, dćlac, dćčić, dolina, dolinica, d61ica, 
nlzđolica, r&zddlje, Ddljdui, KrušMol, Erušedćlac, dubbdolina, do- 
bbdolina; dolje, ddljnt, ddnjt, dbnj&k, donjbzemac, donjbzemski, 
donjbselac; ddljenft) bzdo (od-s-dolje), odbzdd, pMolje. — značenje 
driaH prelazi u svladati: nadbljeti, odbljeti; odolijbvati. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, i premješta se kori- 
jmm na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim, a kako je 
u nas nestalo %, samo 1 biva samoglasno glaseči u: dtimača. 



110 

DHARGH, od DHAR, u njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Samoglasfio imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 
I. 8ugla»no r glctsi u slovenskim jezicima r. 

1, sarnoglasfio glasi u slovenskim jezimnu %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo j samo r biva samoglasno: znaietije nositi prelazi u 
hvcUati, imati ti ruku ili u vlasti: držati; đod^žati, odi^ti, obdir- 
žati; pridržati; sadržati; zđržati; udi-žati; uzdržati; zađi*žati; održa- 
vati; obdrždvati; pridržavati; zadržavati; država; državica, đržavina; 
drždivnt; dfžak; dirščić; di*žalO; drž^lica; drždlje; đrž^jica, krivbđfSka; 
sokbdržica; vukbdržica; podržntk. — znaienje koje je dalje pod 2 
u dražiti (irritare): d^^škati. 

2. samoglasno u shvenskim jezicima glasi a : znaienje koje je te 
držati prelazi u čuvati j paziti, milu biti, mnogo vrijediti: drdg, 
Pr^dr&g; drkgac; dritgdst; dragbća; dragan ; dr^kgana; đr&g^k^p, 
drUgoIjiib; dragorntljC; dragorcsa; dragovdljno; Dr&gomlr; Đragb- 
mira; DrSgosaV; Dragoljub; Dr^gO; drdgović; Đr^ć; DrSgoje; 
Držtg6jlO; Drigćjla; Drigftš; DržLgoč; Dragdčcvo, Draghtin; Dritg&lj 
(mjesto), Dr%ija (m. i i.), Dr^kša, Đrdža (m.); DrdškO; Đr&žetS; 
Dr^žev vrt; Đr^jilo'; dr^žati; uzdr^žati; zadrkžati; zadržžiti se; 
razdragati; razdraživati (delectare). — ztiaienje držati prelazi u 
vući, p^nizati se: draga; dražica; draž^tina. — znaienje vući pre- 
lazi u mučiti, uznetnirivati : dražiti; nadrdžiti; pođrdžiti; pridružiti, 
razdrdžiti; nadražfvati; podraživati, razdraživati (irritare); drlLži- 
vaška; Kiimodr&ž (f.), Viikodrflž. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : znc^ćenje drSati pre- 
laži u silnu biti, jačati, tvrdnuti: z&drigao (isporedi zadrizgati kod 
kor. DHARGHS;. 

4, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasfioga: 

a) samoglasno se sa n sastavlja u & (od iega je u nas n) : zna- 
čenje držati prelazi u tvrditi : driiga (fusus duplicandis filis), prf- 
druga („kolac gdje se Ijese sastavljaju^). 

b) samoglasno slabi u e, koje se sa n sastavlja u i (od Iega je 
u ncts c): znaienje može biti držati, zagraditi: Sambdreža. 

II, suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

Samoglasfio glasi u slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseći u: znaienje držati 
prelazi u vući, protezati, pružati se: diig; dtižica (duguljasta smo- 
kva), dužina; diiž (f,); EHlži; dugbvetni; đugbvjetan (nije složeno), 



111 

đ&gačak; đugitčak (i sa d mjesto g) đudačak, dUgonja^ đilg^lj; du- 
giiljat, dugoljast; dug^jlija^ Đugbbr^gjić; dugbbrčC; đugbkos; đugb- 
kosa; đugbnokat; đugbrep^ dugbrepica^ dugbvječan; zd^dugO; poza- 
dogo, ilzdiiž ; udugotćžiti ; prodtižiti; produživati. — znaienje držati^ 
pripadati; diig, dtižan, đtižnik; dtižndst; pbdužicC; starbdužine; 
dugbvati; dtižiti; odtižiti; udtižiti; zadtižiti; oduživati, zaduživati. 
^ Isporedi u St. Novakovića srpski pomenici 62 Draja. 

DHARGHS, od DHARGH, u nekim njegovijem znače- 
njima dalje razvijenim. 

Samoglasno iniajuči za sohom dm suglasna premješta se za naj- 
bliže. — Suglasno a premješta se pred gh, pa se pred njim mi- 
jenja na z. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : znaienje vući prelazi 
u trzati, trgati, čupati, Ijustiti: drozgav, drbzgina (neka trava); 
drbžda (žd od zg), drbždina. — isto značenje prelazi u razbijati: 
razđr6zgati; zdrćzgati. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : značenje držati pre- 
lazi u silnu biti, jačati: zStdrizgati (isporedi zadrigao kod kor, 

dhargh;. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi t: značenje može biti 
IjtiStiti se kao naprijed pod 1 u drozgav: drijezga (neka trava; 
isporedi pod 1 drozgifia). 

4. samoglasno slabi u \x, koje se siri u sm, te u shvemkim jezi- 
cima biva u (isporedi i kor. DHRUGH); značenje koje je pod 1 u 
razdrozgati: razdrdzgati; zdrdzgati. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
a ono slabi u e, pa se sa n sastavlja u a (od čega je u nas e): 
znaienje može biti držati, zagraditi: Dr^zga (isporedi star. slov. 
A^ia^ra silva). — znaienje držati, ustavljati, stajati: drćždati (žd 
od zg). 

DHARBH, satirati, cijepati, kopati (od DHAR). 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

I. suglasno r gUm u slovenskim jezicima r. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje satirati, sitniti: 
ir6h, drbbac; pbdrobac, pbdrobak; drbbina, . droblj^n^ droban, drbb- 
njača, Đrbbnjftk; drbbnjftčki; drbbiti^ izdrbbiti, nadrbbiti; podrbbiti, 
razdrbbiti, udrbbiti; zadrbbiti, zdrbbiti. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 



112 

1. samoglasno u slavenskim jezicima gUm %^ kojega je u nas ne- 
stalo te je samo 1 postalo samoglastio gUiseči u: značenje cijepati 
prelazi u kopati: ddpsti, izđtipsti, zađtipsti se, đubftnioa; đtibok, 
dubina, dubljUia, điib&č, dubbdolina (i sa o mjesto u: dobt^đoliiu^, 
dubbvalina, Dtibica. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima t : znaienje koje je pod 
1 u dupsti: dlijeto ^, dlij^ce. 

^ Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 161 za star. slov. ^uto. 

ĐHU, duhati, mahati, tresti, trčati, teći. 

1. samoglasno se produljuje te u slovendHm jezicima glasi ii: 
dim, dimljiv, dlmnica, dimnj&k (t sa Ij mjesto nj: dimlj&k), đlm- 
njača, dimitrina; dimiti, n^dimiti se, bdimiti, zddimiti, zdimiti. — 
ovamo 6e ići u znaletiju od dukati razvijenom u mirisati: dinja, 
dinjica; dinjka. 

2. samoglasno se Uri u au, od čega pred suglasnim biva u slo- 
venskim jezicima u: diiti (dujem), dUlac; dtinuti, oddnuti^ zadfi- 
nuti (vidi i kod ĐHUS^; ovamo ide i davati, ali Sto se u nas h 
zamjenjuje glasom v, izjednačilo se sa dahati, koje vidi kod DHUS. 

— značenje isto prelazi u sisati: diitliti (sugo fortiter). — može 
biti da ovamo ide u značepiju od trčati prešlom u truditi se, mučiti 
se: dUčiti se. — ovamo će ići i Diimica (ženski nadimak). 

3. samoglasno se takogjer širi u slvl, od iega, po Sto mu se a 
produlji, biva u slovenskim jezicima pred samoglasnim av: znaienje 
od dukati prelazi u činiti da ko izdakne (isporedi dušitp; diviti, 
podaviti, priddviti, udaviti, zadiviti, samodiviti se. 

4. korijen se udvaja tako da mu suglastio dolazi i na krqj; sa- 
moglasno kao pod 2: značenje makati prelazi u micati se: dfidati, 
dodati se. — značenje dukati: dtida, dtid&ljka, diiduk, dadtikati. 

— do samoglasnoga biće umetnuto n: dtLndoriti, dtmdara, dtinda, 
diindača. 

DHUGH, dojiti, sati, musti, koristovati (od DHU, 

duhati). 
Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i ; kako je toga glasa u 
nas nestalo, a od gh, na koje se korijen svrSuje, i i, kojim se počinje 
nastavak, biva svojim fiačinom u nas 6 (u star, slov. mj), tada dh 
pred 6 ili otpada ili od njega pred ć biva h, koje opet biva ili k 
ili š: ći, kći, Sći (aiutn), ććrka, ććrčica, ććrkin, oćrca, šććrca^ 
ćer^Sina^ Cferana i Kć^rana. 



113 
DHUGHS, od DHUGH, musti, sipati. 

Suglasno s pretnješta se u slovenskim jezicima pred gh pa se pred 
njim mijenja na z. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo ^ te se mjesto njega umeće a: đftžđ (do korijena je nastavak 
ja, pa je od zg-j u slovenskim jezicima postalo svojim načinom ždy, 
dkždic, đdiđiv, đaždevica, dažda; dd,ždjeti (star. slov. A%»;^HTit)^, 
izd&ždjeti se, poddždjeti, zad^djeti. 

2, samoglasno se Širi u au, od kojega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva u: diiždevnj&k (žd kao pod 1 u dažd, i značenje 
isto). 

3, samoglasno se produljuje , te u slovenskim jezicima glasi v: 

diždevica (žd kao pod 1 u dažd, i značetije isto). 

' Malo drukčije u Osnovama 58, gdje vidi i druge misli. 
^ U nas je pomjereno dazdjeti mjesto dažditi, jer iza žd postaloga od 
zg[j ne bi moglo biti t. 

DHUP, pritisnuti, udariti, uleknuti se, šuplju biti (od 
DHU, duhati, mahati). 

Samoglasfio se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred su- 
glasnim biva u: značenje od duhati prelazi u Šuplju biti: dtiplja, 
diiplj^^^ — značetije prelazi u udarati: diipac, diipiti; Dtipilo, 
Dtipiljani, dtipioski. 

^ Biće od tugje dCipl&š (konj omalen čvrst). 

DHUB, drugo obličje korijena DHUP. 

1. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u : 
značepije šuplju biti: diibilo. 

2. satnoglasno ostajući kratko glasi u slovenskim jezicima i, ko- 
jega je u nas nestalo pa se mjesto njega wneće kad treba a: zna- 
četije uleknuti se, dolje hiti: dno (korijenu je otpalo b pred n od 
nastavka), zddno, d^nce, bezdan, bezdana, bfezdanica, b^zadnjt, b^- 
zadnjica, izdan, izdanak, pbdanak, pridanak; odd,dniti, zd,dniti; 
zadnlvati. 

DHUS, od DHU, duhati, vonjati. 

1. satnoglasno se širi u au, od če^a u slovenskitn jezicima pred 
suglasnim biva u; suglasno s glasi u slovenskitn jezicima h, od ko- 
jega opet biva S : dtih, diih, zadiih, zdiiba, milbduh (subst.), svetb- 
duh (ađj.), diihovnl, dtJiovnik, dtijo, dtihat, slabbduhast, dtihalo, 

8 



114 

zđtih&č^ đti^ak^ bdušak^ pr^đušak^ bđuška^ dtišntk; đušnjdci; dtiša, 
dtišica^ dtišina^ diiš^van, dtiško^ pbdOsje^ zitdužbina, b^zdušan^ b^z- 
dušntk^ b^zdušnica^ bogbđiišan^ z^ušnt^ z^ušnice^ pbdušnice; gubb- 
dušnica^ dušbgubac; jedinodtišno ; Dhšan; ĐuŠknija, ĐiijftĐ; Diij&k; 
dtihati^ nadtihati^ odtihati^ podtihati^ razdtihati, zadtihati se; tako 
može hiti sa v mjesto h : dtivati , ali vidi kod DHU ; dtišiti, izd6- 
šiti; nadti§iti se^ odtišiti^ podtišiti^ predti^iti, pridd$iti; udtišiti; uzđ6- 
siti; zadti^iti; odušlvati^ predušlvati; duhbvati; dtinuti (mjesto dah- 
nuti, ali i bez h, vidi kod DHU). 

2, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima biva u ; su- 
glasno s glasi h t s: dlhati^ zadlhati se; dlhnuti; dihtati; disati^ 
Izdisati; bdisati; pr^disati^ tizdisati^ zd^lisati (disati i vonjati); iiz- 
dis&j. 

5. samoglasno ostajudi kratko bira u slovenskim jezicima i, a kako 
je u nas nestalo toga glasa, umefe se mjesto njega kad trd>a a: 
iizdfili, zad&h (tu prelazi značenje dihati u vonjati); zS,daha; dJlh- 
nuti; izd^huuti; nadahnuti; odahnuti; predahnuti; uzd^hnuti; zad^h- 
nuti ; drhtati ; u nas je ispalo h pa se mjesto njega umetnula j : 
zd,dajati. — 7iije umetnuto a : tada d došavši pred h promijenilo se 
na t, a poslije se h zamijenilo glasom v : tvor, tv6r (mjesto fjhjcop^ ; 
značenje kao u zadah), 

DHRASGH, vidi DHARGHS. 

DHRUGH, oboriti, tresti, smesti. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, samo je r poštedo samoglasno; gh dolazeći pred 
t mijenja se u nas u bik: drhat (gen. df^hta; star, slov, ApiriTi); 
drkat ; drhtati, drktati, uzdrhtati se, zadrhtati ; uzdrht^vati se ; drh- 
talice. — isporedi DHARGH i DHVAR. 

DHVAR, izlaziti, prodirati, skakati, trčati, smesti, varati. 

/. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovemkim jezicima glasi o : značenje izlaziti, 
vanka biti, još se drži u riječima : na dvdr (foras), na dv6ru (fo- 
ris), s dvćra, n^vdrni (externus). — značenje biće s mjesta oko 
kuće, kuda se izlazi iz ktiie, prenesetio na cijelu kuću s takim mje- 
stom zajedfio: dv6r, dvćrište, dvbriste, dvbrskt, dvbranin, dvor- 
kinja, dvbrkinjica, pbdvdmica, Pridvorica. — značenje trčati preleti 
u ustajati oko koga, služiti, po tom i laskati (koje značenje može biti 



116 

i naprijed u kojoj Hjeii) : dvbriti, dodvbriti se ; izdvbriti, podvbriti, 
udvbriti se; udvorfvati se; dvbrba, iidvdran, prtdvorica, tidvorica. 

2. samoglasno slabi u \, od iega u slovenskim jezicima biva k^ a 
kako je toga glasa u nas nestalo, umeće se mjesto njega a : značenje 
izlaziti: ZJtdvftrje (osnova u starom fi^Khp^, vrata, kuda se izlazi). 

3. glasom se va sažifnaju u u, koje se Širi u slu, te u slovenskim 
jezicima biva u: značenje skakati, vrtjeti se, prelazi u uznemirivati 
se, pomamiti se: itraji^, durnbvit, ddrljiv; dćriti se, dtimuti se. 

4. od va postavši u, kao pod 3, ostaje kratko te u slovenskim 
jezicima glasi ik, kojega je u nas nestalo pa samo r postalo samo- 
glasno: značenje kao pod 3: drnćv, dhidvan, drnbvit; dfnuti se, 
stiđfnut, drnjlvati se. 

//. sugUumo r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, samoglasno kao pod I, 3: značenje izlaziti, daleko biti, prote- 
zati se: diilji, diilj (f.), duljina, dtiljiti, odtiljiti, prodtiljiti, uđtiljiti; 
didjati; produljivati. 

2. samoglasno postavši u, kao pod I, 3, produljuje se te u slo- 
venskim jezicima biva u: značenje kao pod II, 1: dlljć, diljka^ i 
sa V mjesto Ij: divka. 

^ Ispoređi lit. dnrmas ungesttim, got. đvalas toli, u Ficka vergl. wOr- 
terb. 2, 640. 

* Drukčije Miklošić, vergl. gram. 2, 324, koji jednači sa dug\ drukčije 
i Geitler u Radu 34, 117, koji nalazi da u stoji mjesto Vh, 

NA (1), riječca kojom se odriče. 

Samoglasfio glasi u slovenskim jezima e : ne. — sastavlja se sa 
go (vidi GHA^; nego, čemu se u nas i odbacuje g (kao k u preo 
mjesto preko), pa se e izjednačuje sa o te biva i n6 (u istom zna- 
čenju). — sastavlja se sa i, pa onda otpada e: ni^ — tako sa- 
stavljena sastavlja se sa ti (vidi kod TA^: ni-ti, i s riječitna pro- 
nominalnoga korijena KA: nitko, nikuda, nigdje, ništa itd. — 
pomenuto ne sastavlja se sa B'K od glagola B'KA'KTH tako da od ne 
otpada e a od st otpada b, te biva u%^, koje se sastavlja s rije- 
čima pronominalnoga korijena KA, i u nas običnije glasi ne mjesto 
nje: njMko, netko, neki, negdje, nekoliko itd, 

^ Miklošić vergl. gram. 4, 170. 

* Miklošić, vergl. gram. 4, 172. 2, 376. 



116 

NA (2) , korijen pronoininu za treće lice i u nekim pa- 
dežima za prvo. 

Za treće lice sastavlja se sprijeda s korijenom A, te biva on, 
onaj; vidi više kod ANA i A. — nesastavljen s korijenom A hiva 
riječ kojom se pokazujući pruža : n& ! n&j ! i rijecca koja se dodaje 
drugima kao utvrgjujući im značenje: kojino; štono, kadno, gdjeno, 
kakono, kaono, kftuo, temo. tako je sastavljeno i s rijeccom e (vidi 
i kod kor. A): Sno. u tom poslu samoglasno joj glasi i a: tćna^ 
6vđjena, * e: tdne, hnt (vidi i kod kor. A), i i: Sni. i okrnjena^ bez 
samoglasnoga : 6nđjen, 6vdjen, dovl^n, d5tl^n, otl^n, btolćn. i s pro- 
mjenom glasa n na m : btolšm, dotl^m. — može biti da je istoga 
korijena sastavljefto s projiominalnim KA: n'ćka, nSk. — može 
biti da je isti korijeni udvojen tako da mu suglasno dolazi i na kraj, 
pa se kraJ7ije n sastavlja sa sl u sk (od čega je u nas u) : nii (■*), 
niitO; nUti; niidš, niid^r, danii. od istoga nu biće: nukati, pbnu- 
kati; ponuklvati. — isporedi i kor. NU. 

Za prvo lice u množini: nas, nam ifd,, po tome i naš, n&ški, 
našinski, nd,štš, našinka, naštnstvo, našbzemBki. 

NA (3), djetinji glas, koji se udvaja, te bivaju imena 
starijemu. 

1, samoglasfio glasi u slovetiskim jezicima a: ndna, ndnin. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: nćna, n^nin. 

3, samoglasno glasi u slovenskim jezicima i: Nfno (od staroga 
Nnnocuabi; isporedi ^%j^o%Afk^\) , Ntnko, Nina; može biti da je od 
toga i Nikac, Nikš^šin. 

« 
NA (4), vezati, stezati*. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: tako može biti da 
je: nS,tra, uatrica. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima i : nit (m. i f.), nltiti, 
nitnititi, pr^uititi. 

3, može biti da ovamo ide sa satnoglasnitn t: nijem (iitui), 
nijfemac, njfemica, nijfemjeti, onijfemjeti, obnij^mjeti, zanijfemjeti; Ni- 
jemac, Njfemčina, njemački; Njfemica, Njfemičica, Nj^mičina, Nijfemče, 
Njem^ja, NjemčdJija; nij^mčiti, ponij^mčiti ; njfemčati. 

* Isporedi kor. SNA. 



117 

NA]^, dosegnuti, prispjela, činiti da što prispije (nositi), 

svršiti se, iščeznuti, nestati, poginuti. 
/. suglasno \ glasi u slovenskim jezicima k. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : tako može biti da je 
u značenju od svršiti se prenesenom na kraj, a odatle na zad: nE- 
uz-n&k; D^nzn&kO; natiznačic^. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se mijenja fia 
a: značenje nestajali: do suglasnoga k dolazi t, te od njih svojim 
načinom biva u nas ć (u star. slov. mr): ndć, nbćca^ n^jca^ n^- 
ćtSte, nbćnt; nbtnjl (t pred nj mjesto 6), nSćno, nbćntk, nbćnica, 
nbćničav, noć^irak; n5ću; nbćas, nbćašnjl; slndć^ slnotuji^ slnotnjica; 
nbćiti , prenbćiti , zanbćiti ; unbćati se ; noćivati. — s profnjenom 
glasa o na a: ndćati. 

77. suglasno \ u slovenskim jezicima glasi s. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, koje se i produljuje 
u %: značenje činiti da Što p'ispije: n^sti. — tako u sadašnjem 
vremenu i u drugim oblicima istoga glagola složenoga: don^ašni; 
don^soh itd. — a u kojim im oblicima otpada b, u onijem im se 
produljuje e u %: dbDijeti^ iznijeti, nšnijeti, nkdnijeti, bbnijeti, bd- 
nijeti, pbnijeti, pbdnijeti, prenijeti, prinijeti, prbnijeti, rkznijeti, sni- 
jeti, iinijeti, tiznijeti; z^nijeti; dbnijeh; donio, donijela ifd. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se / mijenja na 
a: značenje kao pod II, 1: nbsiti, donbsiti, iznbsiti, nanbsiti, nad- 
nbfliti, obnbsiti; odnbsiti, ponbsiti (pf.)? ponbsiti se (impf.), podnb- 
siti, prenbsiti, priubsiti, pronbsiti, raznbsiti, snbsiti, unbsiti, uznbsiti, 
zanbsiti, poizodnbsiti; — n6sati, ponćsati, pronćsati; dbnos, iznos, 
ndnos, pbnos, pbdnos, prfnos, prijenos, prbnos, sn5s, z^nos, grabb- 
nos, ikbnos, nbsac, dbnosac, bogbnosac, grabbnosac, nedbnošče, 
knjigbnošče, Iznosak, prbnosak, nbsila (n. pl.), nbsilac, nbsilja, pb- 
nosit, pbnosan, nesnosan, bogbnosnl, mirbnosnica, ponbšljiv, uz- 
nbšljiv, nbšnja, bremfenoša, čabrbnoša, glasbnoša, knjigbnoša, kotlb- 
noSa, kratbuoše, ručkbnoša, torbbnoša, vodbnoša, noš&j, noStvo. — 
s promjenom glasa o na a: don^šati, prindšati. 

NAG, čistiti, svjetlati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: n&g, z^nSgo (certe, 
isporedi zgolja prorsus). 



118 
NAGH, bosti, grepsti. 

1. samoglasfio u slovenskim jezicima glasi o : nbga^ nbžica, nbga- 
vicd; nog^ri; nog^i^ nbgačC; uožUrina^ nbžt^rda^ nbžanj, noždrujac, 
nogbbolja; pbđndžje, p&dndži (f. pl.), pbdnožnlci ; bosbnog, krivb- 
nog; piitoĐOg; pUtonogast^ bjelbnoga^ stbnoga^ dvbnožac; osmerb- 
nožica; n6na (vidi u Osnovama 26); četveronćžiti se, načetveronćžiti 
se; početvorbnož^, četveronbškd. — nokat (Morm); nbktić, nbktž,š, 
nbkataC; zanoktice; Dbkilj (vidi u Osnovama 132), nbkilja, nbktilja, 
đugbnokat^ — ndž, nbžić, n6žak, nbžiua, nćžice, nbž^r, nožnica*. 

2. samoglasno slabi u i, hoje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje bosti, nabadati: ntz, ndniz, nizić, niza, ni- 
zija; nizati, nanfzati, obnlzati, podnlzati, prenfzati, raznizati, snfzati; 
obnizfvati, pođnizfvati, prenizlvati, raznizfvati, snizlvati. 

^ Da li ovamo ide nakdjegja, ja veoma sumnjam ; ispoređi u Miklošića 
vergl. gram. 2, 388. 

< Ne mogu pouzdano reći da ovamo idu i Brat6nožići. 

NADH, naslanjati se, pomagati se , tražiti pomoć , bez 

pomoći biti, u nevolji biti. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: tako može biti da 
je u značenju tražiti pomoć približenom k značenju raditi i iskati: 
bnoditi (1. facere; 2. zanovijetati)* i u značenju od pmnagati pre- 
Slom u davati a odatle u dijeliti: razbnoditi (dividere). 

2, korijenu dolazi ozad n, koje mu se pretnjeita do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas u): značenje pomoć 
davati i sklanjati koga na što: pbnude; niiditi, pbnuditi, prinuditi; 
pontigjati; ponugj^vati, prinugjdvati ; niltkati, pbnutkati. 

^ Đrukč^e Miklosić vergl. gram. 2, 446. 

NAP, korijen neznana značenja, od kojega su imena 
za natražje. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: suglasno p otpada pred 
i od nastavka: lie'tk (mjesto N6THnKih, gdje gdje joS ne^^k), ne- 
ć&kov, nećaka, nećitčica, nfećakin. 

NABH, zastirati, pokrivati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: n^bo (coelum; pa- 
latum), n^besnt; nbbesnica, nebeski, nbpce. 



119 

NAB, alazdti, prodirati, unutra biti. 

1. samoglasno u slorepiskim jezicima fflasi o: p^nor, ubi*ac; u^- 
riti, zanbriti ; t ^a dj mjesto n : njbriti ; i i? pretiijesteHim (^la^niha : 
pbroĐ; rbnac (urinator), rbniti (iirinari)^ pođrbniti, urbniti, sarbniti; 
porbnuti. 

2. samaghsKO slabi u i, koje se prodidj^ te n shre^iskim jezi- 
cima glasi i: pbnirati, tinirati. 

3. samoglasn^ glasi u slovenskim jezicima a, ali se premješta ko- 
rijenu na kraj pred nastavkom koji 0$ poi^itije suglasnim, a kako se 
tad<i riječ počinje ghsovima nr, umeie 9e megjit njih n nas a : n<l- 
rav. — toga umetka nema, kad je sprijeda prijedlog sa samoglasnim 
na kraju, samo je onda u nas promijenjeno u na m : p^mrdk (ne- 
kakav crv). — u drugoj riječi sprijeda je po, kojemu Jv u nas jto- 
mjereno samoglasno te stoji u mjesto o, a megjn glasore iir umetnuto 
je d: pundrdT. 

4. samoglasno slabi u e, pa se produljuje u t / takogjer pre- 
mješta korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim; 
megju nr umetnuto je u nas e (kao Što je pod 3 umetnuto a^: tako 
6e biti: Nfer^tva; ner^đov / .s* promjenom glasa n na ni: nierfedAv. 

' Ne ide ovamo roniti devolvere; vidi kod kor. KAM. 

NARS, od NAR, ulaziti, prodinati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: megju glasove nr, 
kojima se poČirije riječ, umeće se u nas e (vidi kod MAK />orf 4): 
ner&st*, nerastbvit. — mjesto e umeće se i i\ u našem jeziku (vidi 
kod NAR pod S): tako mislim da je: narast' (coiturt galli); — 
kad se ns umetne ni a ni e, onda se n pred r odbacuje: tako će 
biti: r^titi (de coitu avium; isporedi dalje pod 2), rdhtiti »e, na- 
r^stiti. — Isporedi kod kor. ARDH. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %: n pred r mijenja 
se u nas na m (isporedi kod NAR pod 3): mrijest (ova piscicu- 
lorum)', mrij^fititi se (de coitu avium), omrijfestiti se; i s j)romje- 
nom glasa s na ^ u fias: mrij^štiti se (de coitu piscinin). 

• Drukčije Miklo&ić vergl. gram. 2, 47. — Inporedi Oftitlera u Radu 
34, 117. 

• Drukčije Mikiošić vcrgl. gram. 2, 47. — Drukčije o prvom a Oeitler 
u Radu 34, 117. 

• Isporedi lit. narszas laich u Ficka vergl. w^rterb. 2, 59/5. 



120 
NA VAN , broj , kojemu je sam korijen neznan. 

Samoglasno na prvom mjestu glasi u slovenskim jezicima e, fM 
drugmn mjestu slabi takogjer u e, ali si sa n sastavlja u a (od 
iega je u nas e); suglasno n sprijeda j^^'omijenilo se u slovenskim 
jezicima u d: dev^t (i devet), dfev^ti, devetero, dSvetoro, đevetb- 
rica, dev^tak, dev^t4k, đevfeč&r, devfečanl, devfetina, devfetica; devž- 
Bilj (druga je pola od sila^, devfesilje, i sa sačuvanim n: nev&silj. 
— valja da ovalno ide i devfetati, izdev^tati, nadenktati se; — za- 
devćtiti, razdevćtiti. 

NAS , sastajati se , baviti se, s kim zajedno biti. 

1. samoglasno u slovetiskim jezicima glasi o: nda^ (jer je raz- 
dvojen, te je dvoje zajedno), nbsić, nbsak, nbsac, nbsina^ nbsat, ku- 
kbnosast; nozdra (d je umetnuto megju s od korijetia i r od nastavka, 
pa se B pred njim profnijenilo na z)^, n5zđrva; nostvica, nSsvica. 

2. samoglasfio slabi u i, od iega u slovenskim jezicima biva %: 

tako mislim da je s domenutim sprijeda g (može biti od ga i6i): 

gnijezdo', gnij^zditi, nagnij^zditi, ugnijezditi se. 

' Drukčije Fick vergl. w5rterb. 1, 650. 

^ Što megju sr nije t umetnuto, za to može biti đa rgeČ ne pripada 
ovamo nego ka korijenu NAGH (bosti) ; tako da bi bila upravo samo rupa. 
' Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 18. 

NI, dolje težiti, dolje biti. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: niz (prijedlog s aJcu- 
sativom), nlzbrdit, nizbrdica, nizgorica, nlzdoli, nlzdolica; — niže 
(adv. i prijedlog s genitivom), sniže, p5poniže; — nizak, snlzak, 
nlzok, nfz (f.), nizina, ponizan, pbnizan, ponlzndst, pbniznćst; po- 
niziti se, ponizlvati se. — ništ^; ništiti se (se demittere), pbništiti 
se, tinilJtiti se (se demittere), uni^t^vati (affligere). 

^ nastavku vidi u Osnovama 229. — Drukčije o nastavku Miklodić, 
vergl. gram. 2, 172. — Drukčije o korgenu Fick, vergl. w5rterb. 2, 394. 
594. i Geitler slov. kmen. na u 78. 

NIK, pružati se na koju god stranu, dizati se, padati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: niknuti, Izniknuti, 
priniknuti, prbniknuti, bzniknuti; nlći, Iznići, bdnići, pbnići; prinići, 
prbnići, tiznići; nicati, Iznicati, prinicati, prbnicati; sllmonlk, Izni- 
kao (f.), ponikao, sambniklica; nik, nikom, nlčicć, ničk6; Pbnikva, 
Pbnikve; Pbnikvica. — ovamo će ići u značenju podizati se, ote&i: 



121 

niclna; i 8 promjenom glasa n na m: miclDa, mica. — ovalno mi- 
slim da ide u značenje koje će biti prešlo od pružati se u mahati 
(isporedi: jedan mah): jeđnbničiti (isporedi jednouditi). 

NIG, prati, čistiti. 

Samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
biva%: nj^ga^ njegovati, n^njegovati, pbnjegovati; NjegdS (od sta- 
roga Ntromsi ili NtroMiipii) ; Negov&n; N^gotin, Negotinac^ Negb- 
ttnka, n^gotinsk^ negbtinski. 

NU (1), drugo obličje pronominalnom korijenu NA (2). 

L samoglasno se Siri u au, te u slovenskim jezicima pred samo- 
glasnim glasi ov, iemu se o opet produljuje u a: pokazivanje koje 
je u korijenu obraća se na vrijeme: n5v, novina^ novine, novinftr, 
nbvica, nbvftk, Nbv&k, N6vko, Ndvka, novljftk, pilnovak, pbnovac, 
n5vc&t, nSvctt, nbvac, nbvčine, nćvčić, nbvčan, onćvčiti ee, n6vaj- 
lija, novbrogje, NovopazdraC; NovopazS,rlija, novopš.zarskt, Novb- 
sagjanin, novbsadski, NovAci,. Novi, Nbv!n, Novljanin, novljanek!, 
Ndvkinja, NbvČica, NbšČica (novska); Iznova, iznovicfi; obnbviti, 
ponbviti, prinbviti. — s promjenom gla^a o na a : obnavljati, po- 
navljati, prindvljati, zan^vljati. 

2. satnoglasno biće se produljilo, te u slovenskim jeziciina postalo 

V (isporedi run^), a iza glasa n biće se dometnulo j, za kojim se 

V promijenilo na i, a j se sastavilo * 5a n w nj : tako fnože biti da 
je: njiva (isporedi lat. novale^, njivica, njlvskt, njlviti. 

NU (2), obrtati, obarati, klonuti. 

1. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnim biva ov: značenje obrtati se priblizuje se k značenju 
izvijati, a značenje klonuti priblizuje se k značenju prenemagati se: 
zanovijet^, zanovijetati, zanovijetalo, zanovjetd.š. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
tako će biti od korijena udvojena: nfni (vox sopientis infantem), 
ninati (djetinjski mjesto spavati), 

3. samoglasno kao pod 2, ali se suglasnom n domeće j, za kojim 

se u mijenja na i, a j se sa n sastavlja u nj: značenje obrtati 

prelazi u ljuljati, njihati, njegovati, gajiti: njiviti, odnjiviti, pod- 

njlviti. 

^ Poredim sa RASk (morbus), čeik. nnaviti (fatigari), star. slov. ofRV- 
UTR (animiun đesponđere). 



122 

NUK, od NU, obrtati, tedi, plivati. 

Samoglasno u pforpuskhn Jezicima glasi i, kojega je u nas nestalo , 
te se mjesto njega umeće a: imćve' (od k od korijena i i od na- 
stavka tva postalo je u nas ć, u star, slor. mr), naćvice. 8 premje- 
štenim glasovima: navće. s dometmdim sprijeda ra / s protnjenoni 
glasa n iza m na 1: inlaćve. 

^ laporedi star. njem. nacho, nov. njem. naclien, i lat. na\i8, koje je od 
samoga NU. 

NUS, od NU, obrtati. 

Samoglasno se prodtdjvje^ te \i slovenskim jezicima biva u; su- 
glasno s glasi h : tako mislim da je u značenju od obrtati preSlom u 
ljuljati : nlhati ; — ali je običnija u istom značenju da se glasu n 
dametne j , pa se za njim u mijenja na i, a j se sastavlja sa n u 
jedan glas nj: tako mislim da je: njfhati, nanjfhati se, odnjihati, 
zanjlhati. 

NUSK, vikati, od NU, koji u tom značenju dolazi u 

drugim jezicima. 
Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u, ali se 
glasu n domeće j, pa se za njim u mijenja na i, a j se sastavlja 
sa n u nj: tako mislim da je: njisak (gen. njiska), njiska, njfStati 
(št stoji mjesto sč od ak), njisniiti (k je otpalo izmegju s / n), 

PA (1), korijen prijedlogu i drugim riječima, od kojih 
opet postaju druge riječi (isporedi PAS). 

L samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : pA. (tum) ; pabirak^ 
paljetak, patoka, patik, pavedriiia, pavečera, pavit, pavlaka, paon- 
dan itd.; — p^k, pftka, pake, pilkolOč, PakovrS^će, ipftk; pakdst^, 
pakostan, pakostiti, prčiti (nocere); opAk^, opdčiti se, izopačiti se, 
opaklvati, Opačicii, naopAk, naop&ko, naopkčk^; zlop&k. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : po ; pbbiti, povelik, 
povlaka itd. — pod (prijedlog), ispod, prclspođnjt; pod (m.), po- 
dina, podnica, popbditi. 

S, dolazi nm ozad nastavak na, Icojemu samoglasno otpada, a n 
se sa prednjim samoglasnim, koje slabi u e, sastavlja u a (od čega 
je u nas e) pred nastavkom koji se počinje suglasnim: bp6t', 
bp^tena. 

^ U Osnovama drukčije ; vidi dalje opak. 



123 

^ U Osnovama 20 drukčije ; onako i Miklošić vergl. gram. 2, 28 ; ali 
mi se čini da se ne može rastaviti od toga pa^ paky pakost, i tu mi je 
teško misliti da je samo otpalo o sprijeda ; isporedi u Ficka vergl. wdr- 
terb. 2, 605. 

' Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 166 ; isporedi pak i opak, 

PA (2), piti. 
Samoglamo slabi u i. 

1. samoglasno oslabivši u i produljuje se te u slovenskim jezicima 
glasi i: piti, ispiti, napiti, nd,tpiti, bpiti, btpiti, pbpiti, prfepiti, pii- 
piti, tipiti se, zd,piti se, ponitpiti se, podnapiti se; plnuti; ispijati, 
napijati, natpljati, opijati, otpljati, prepljati, uspljati ; pijdcati, pijtic- 
kati; — krvbpija, vinbpija, vođbpija; pijavica, pijavič&r; napljS^; 
pijan, pijanica, pijdnac, pij&nčina, pijdnčiti, pijdnčovati, pijS^nka, pi- 
janstvo, pijd,ndura; u posljednjim riječima (Opijan itd.) može se iz- 
baciti i: pj&n, bpjaniti se, pbpjaniti, pjanac, pjknčina, pjanica, 
pjdnstvo, pjandst, pjan^đžija; — pivo, pivnica, pivftr, pivara'; — 
piće*, pitak (ađj.), napitak; — pilo (piie), pUlac, krvopilac, pbpilica; 
— ptr, plrak, pimlk, pimica, pirbvati. 

2. samoglasno oslabivši u i MH se w ai, od čega u slovenskim 
jezicima biva oj, a tome se opet o produljuje u a: ndpoj, zdpoj, 
vodbpoj, stipdjnik, n^pdjnica, pbjfšte, nkpojlšte, pbjilo; pbjiti, na- 
pbjiti, otpbjiti, zapbjiti. — s promjenom glasa o na &: napdjati, 
zapdjati. 

* Miklošić vergl. gram. 2, 71 uzima pod ovaj korijen i pitije (f. pL), ali 
se govori i pihtije i turska je riječ. 

* Ne mogu pouzdano reći ide li ovamo : Piva, Pivljanin, Plvljainka, 
plvljanskf. 

PA (3), čuvati, hraniti, pitati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: p&n. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: gos-pd-d, gos-pb- 
din, g03-pb-dAr, gos-pb-đa, — vise vidi kod kor, GHAS. 

3. korijen se udvaja tako da mu suglastio dolazi i na kraj: sa- 
tnoglasno glasi a: pS,pa (otac), p^pa (hljep), papati (jesti), 

PAK, peći. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : pbći, đop^ći, ispeći, 
napući, op^ći, popići, potp^ći se, prepeći, pripbći, up^ći se, zap^i 
86; Pfecir^p; — ispek, prijfepek, čelbpek, p^ka (vas pistorium), 
dpeka, pr^peka, prlpeka, p^kna, pek&r, pekdrina, p^kd^rnica, p^č&k. 



124 

pbpečak, peč^nica, prepeč^iiica, p(jč^nka, peč&njfi^k, pecivo, pecara; 
— p§ć, pecka, p^ćAr, peć^rica, zapećak, pećnjAk, petiyfi,k; pecati, 
upfećati, — značenje peči prelazi u bosti, ticati: pecati (pongere; 
harno captare), n^pecati; peckati, peckalo; pecnuti; pečiti. 

2, samoglasno postavši e produljuje se u %: pi^pjecati. 

5. samoglasno slabi u j, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: tipicati se. 

4, samoglasno oslabivši u i ostaje kratko te od njega biva u slo- 
venskim jezicima k, a kako je toga glasa ti nas nestalo y umeće se 
mjesto njega a : značenje koje je u peći prelazi u variti, od tuda u 
topiti: tako mislim da je: p^kao (pix i inferniis), pakleni, pd,kle- 
ntk, pjlklenjača, paklina; opkkliti. 

PA]^, hvatati, vezati, čupati. 
Suglasno Ij glasi u slovenskim jezicima s : 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje vezati: 
p&s (cingulum)^ pi\sić; p^ina, pa'^ast, pbtpasak; potp^&č, pd^aći, 
pripaša, potpaš^j, pdšnjača, zap^šnjača, prip^snjača; pasati, bpasati, 
btpasati, phtpnsati, pr)pasati, r^spasati, zkpasati; opasivati, otpasf- 
vati, potpaslvati, pripaslvati, raspasfvati; — pasmo, pai^&mce, pas- 
menjača. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : do korijena dolazi 
najprije nastavak da, pa se s od korijena pred d od nastavka mi- 
jenja na z : tako mislim da je u značenju čupati (isporedi lat. peo 
tere od istoga korijena): pbzder^, pbzdćrka, pbzderljiv, pozđferljiv. 

' U značenju naraštaj vidi kod kor. PAS. 
^ Drukčije Miklosić vergl. gram. 2, 360. 

PAG, vezati, savijati (može biti da je samo drugo obličje 

korijenu PAI^*). 
1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a ; suglasno g glasi z : 
tako će biti: pazuho*. — ovamo može biti da ide u značenju od 
saviti prešlom u zaci, zastraniti: pj\zmati (pameću), 8p^;smati 
(s pameti), 

^ Isporedi Fick, vergl. w()rterb. 2, 1-41. 

^ Drukčije Miklosić vergl. gram. 2, 290 — 291, i u mojim Osnovama. 



125 

PAT (1) od PA, liraniti. 

Samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
glasi i: pića; pitati, nkpitati; pitom , pUtdm (f.); pitomina, plto- 
mina; pUomiti, pripitomiti, pripitomljavati. 

PAT (2), širiti, prostirati, dopirati, nailaziti, dohvatati, 
padati, letjeti (može biti od SPA). 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znacetije dopirati i 
nailaziti prelazi u dohvatati, dobavljali: patiti, napatiti, zš^patiti, 
zkpaćati; z^patak. — značenje prostirati se prelazi u letjeti : p^tka, 
pdtak, p^tkov, pMkiii, pačji, p^čići, p^če, pačica, pačinj&k. — zna- 
čenje dopirati prelazi u pripadati: patriti. — značenje dopirati , 
dohvatati, držati, sastavljati: patalica (samarna štica), — značenje 
dopirati i prostirati se prelnzi u pružati se, isticati se, stršiti: 
p&t^lj (stipes). — značenje koje je naprijed u patiti prelazi u raditi 
Hm, imati posla s kim: patrgati. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje nailaziti 
prelazi u padati: upotan (tipotiia, adj., nezdravijeh nogu). — zna- 
čenje prostirati se, pružati se: tipotica (uzao; isporedi njem, tađen 
istoga korijena), tipotljiv, tipoćak. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u « (od čega je u nas u): značenje Širiti, 
prostirati: ftt, riLaptlt, ptitak, ptiće, bfespuće, ržtspuće, križbpuće, 
Btarbputine, putan, besputan, pdtnik, ptltnica, piltničkt, pbptitnina, 
puttoja^ putiinjica, trlputac, rd,Bputica, str^mputica (m mjesto u pred 
p); naptititi, propatiti, uptititi, zaptititi; napućivati, upućivati; putb- 
vati; pSptlt, Upilt^. 

4. korijenu dolazi ozad n, kao pod 3, ali samoglasno slabi u e, 
pa se sa n sastavlja u a (od kojega je u nas t) : značenje nailaziti 
prelazi u dogoditi se, činiti da se što dogodi : prip^titi, prip^titi se. 

5. samoglasno slabi u u, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva u: značenje nailaziti prelazi u tražiti: tako mislim da je: 
pitati', ispitati, napltati, raspitati, upitati, zapitati, priupitati; ispi- 
tivati, pripitivati, raspitivati, upitlvati, zapitlvati; pripitbvati, upitb- 
vati; zapitkivati. 

6. samoglasno glasi u slovenskim jezicima \, kojega je u nas ne- 
stalo: značenje tražiti (vidi pod 3) prelazi u fijušeči tražiti i naći: 
D&ptati^ bptati. — značenje dopirati, ticati prelazi u tiskati, zatis- 
nuti: zitptiti'; zaptivati; zaptlvd^. 



126 

^ Sumnjam ide li ovamo ptitina (nugae), pfltinica. 
^ Ispoređi lat. petere, njem. finđen. 
' Tugje je z&pt, zaptiti, ilzaptiti. 

PAD, padati, ići. 

1, samoglasiio u slovenskim jezicima glasi a: pUsti (pađoh); db- 
pasti; ispasti; napasti; bpasti; btpasti; pbpasti, pbtpasti^ prepasti; pri- 
pasti; prbpasti; rd^pasti sC; spasti; tipasti; zapasti; napbpasti^ spbpasti^ 
zapbpasti; p&dati; dbpadati; Ispadati; napadati; bpadati^ btpadati; 
pbpadati; pbtpadati; pripadati; pripadati; prbpadati; ritspadati se, 
spadati; tipadati; zd,padati; usprbpadati se; padnuti^ bpadnuti, pr^- 
padnuti; raspadnuti se; zd,padnuti; panuti; prfepanuti, prlpanuti^ prb- 
panuti; z&panuti; — opd.d; otpd,d; prip&dom; z&pftd^ listop&d^ zd- 
pad (f.); zap&d (f.); gorop&d (f.); otp^diti; otpagjfvati; gorop^ti sC; 
pogoropdditi se, zgorop^diti sC; zapadnt, btpadnik; btpadnica, gorb- 
padaD; gorbpadnik; gorbpadnica; snjegbpadaO; z&padnjt^ žirbpagja; 
F^dcž; tipadak; op^&č; padavica; pRdalica; p&dalište^ splldljiv; prb- 
palica; napast; opftst; prOp&st; sp&st; prop^tina, ndpasnik^ n&pašnj&k; 
uprop^titi; napop^stiti; upropašćfvati; napastovati. — moie biti da 
je isti korijen u istom značetiju u prvoj poli riječi: piis-talja (drugu 
polu vidi kod kor, TAR). 

2, samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima bira *&: pj^$d.k* (korijenu je otpalo t pred S od nastavka), 
pj^šaC; pjfeš&Čki; pješdčiti^; pješ^ija; pjeSe; pj^sicš; pj^skd. 

3, samoglasno u slovemkim jezicima gla^i o: pbs-td (gen. pos- 

tola; drugu polu vidi kod kor, TAR); pbstola. 

^ Tako i Miklosić, vergl. gram. 2, 286. — Dmkčge Fick, vergl. w5r- 
terb. 2, 607. 

^ Nema u Vukovu rječniku. 

PAN, koji glasi i PA, vikati, pjevati. 

/. korijeni sa n: samoglas7io glasi u slovenskim jezicima a: zna- 
crnje vikati, kuditi: panjkati; nd,panjkati; bpanjkati. 

//. korijen bez n: 

1. samoglasno slabi u e, koje se produljuje te biva u slovenskim 
jezicima t: peti (u istočnom govoru mjesto ntTH^; — pjevati; đb- 
pjevati, ispjevati; n^pjevati sC; ni\tpjevati; btpjevati, pbpjevati; pre- 
pjevati, pripjevati; prbpjevati; rispjevati, spjevati, zilpjevati; — 
iiatpij^vati; otpij^vati; popij^vati; pripij^vati; propijfevati; zapij^vati; 
— spjevdvati; — pjSvnuti; pijfevnuti; — pjevtiSiti; — pripjev, pb- 
pijevka; pripijevka; z&pijevka; z^pjevka; pijevac, pjbvčić, pj&vica. 



127 

pj^v&č, pjevkčica^ pjevačica, pj^v&nka, pjevalo, pjevalište, pij^vnica; 
— opijalo ; — pij^taO; pj^tlić, pijfetlov ; — pjesna, pjesma, pjedmica, 
pjesmitrica. 

2, samoglasno slabi u i, koje se širi u ai, te u slovenskim jezi- 
cima biva oj: pbjac (gen, pojca), pbj&č; pbjati, opbjati, otpbjati, 
propbjati, zapbjati; opoj^vati. 

PANKAN, broj neznana korijena. 

Prvo safnoglasno slabi u e, pa se u slovenskim jezicima sastavlja 
sa n u ML (od čega je u nas e); mjesto zadnjega an, koje pripada 
nastavku , dolazi drugi nastavak pred kojim otpada k : p^tt, fH, 
pćtak, p^tftk, petdrkinja, petica, patina, p^tinja, petero, petoro, petb- 
rica, p^tdrka, peterbgub, petorbgub, peterbstruk, petorbstruk, petb- 
prsta, petbprstac, petbprsnica, petorbšćići; đvbpetica; Petftk, Petko, 
P^tka, P^tkana, p^tkovača, potkovica, Petoje, P^toš. 

PAP, nađuti se, napeti se. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: pdpak (ungula), 
paponjak, p&poš. — značenje napinjati se prelazi u raspadati se^ 
od tuda u iiniti da se raspadne, gnječiti: papula\ spaptiljati. 

2, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se 8 njim sastavlja u ih (od koga je u nas u); pup^, piipa, 
ptipiti, naptipiti; ptipak, piipak , piipčić, pupčast, piipčiti, hpupčiti 
se, n&pupčiti, proptipčati, piipakvica; piipoljak, pupuljica, phpii^ka; 
piipav, bpupaviti. 

3, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, ali se prvo p za 

mijenilo glasofn t: topbla, topblov, topbloviiia, topblik, topbljAk. 

^ Đmkčije Matzenauer Cizi slova 270. 
'^ U Mikalje i u Stuliea. 

PAR, vidi SPAR. 

Iz kojih uzroka riječi korijena KAR / 8KAR stavljam zajedno 
kod SKAR (vidi naprijed kod kor. KAR), iz istijeh i riječi kori- 
jena PAR i SPAR stavljam zajedno kod SPAR. 

PAS (1), korijen prijedlogu koji znači za. izn. — ispo- 
redi PA. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : tako će biti nastavkom 
da, pred kojim se korijenu promijenilo s na z, postala osnova (u 
star, slov, noi^ii^, od koje je opet nastavkom na: pozan (geu. pozna. 



128 

od no:;A>»Ni»; čemu je u nas otpalo d), pbžnjaka^ požnjitkinja ; 
opbzIliti^ 

^ Drukčije Fick vergl. w5rterb. 2, 597. 

PAS (2), udarati, tiskati, trti, satira ti, ragjati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znamenje od tiskati 
prelazi u ragjati, u rodu biti: p&3 (naraitaj), p&ama^ p&smina; 
pasmena; — pastorak ^; p&stdrka, p^stdrče^ pUstorč^; — paS^uoaCj^ 
paš^nog; — p&stilh (ađmissarius), pasttišast; — p&sti se (đe coitu 
equi); bpasti. 

2. samoglasno slabi ti e, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva %i značenje trti, satir ati: pijesak , pjeskbvit, pj^kulja, 
pj^skusa, pj^skdvnica. 

3. samoglasno slabi u i, od kojega u slovenskim jezicima biva k^ 
kojega je u fias mstalo, pa se kad kad mjesto njega umeće a: su- 
glasfio 8 glc^i u slovenskim jezicima a i h, koje se opet mijetija: 
s umetnutijem a: bpah (alica)^ — značenje satirati prelazi u kva- 
riti, rtižiti: psbvati; ispsbvati; napsbvati se, opsbvati; zapsbvati; 
p8bvd.č^ psov&čica; psdvka^ psovkinja; zapsivati. 

4. korijenu dolazi na kraju u, koje mu se pretnjeSta do samo- 
glasnoga, a samoglasno slabi u c, pa se sa n sastavlja u a (od ko- 
jega je u nas e): znacoije udarati: p^st, pesnica. 

5. samoglasno slabi u u, koje se širi u slu, te u slovenskim jezi- 
cima bivam značenje tiskati, zatiskivali: pripušiti; z&puSiti; zapu- 
šivati; zapti^&č. 

^ Drukčije Miklosić vergl. gram. 2, 256. 359. i Geitler slov. kmen. 
na u 92. 

" U Osnovama drukčije. 

^ Drukčije u Osnovama. Drukčije Curtius grunđzttge (1873) 287 ; druk- 
čije Fick vergl. wć)rterb. 2, 400. 

PASK, od PAS, sabijati, stiskivati, tiskati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi \, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, umeće se mjesto njega a: tako mislim daje: pSs- 
kvica (solanum; isporedi star, slov. niiiuTbKii)^ p^vica (izbačeno je 
k); tako će biti u značenju od tiskati i tiskati se preŠlotn u zuriti 
se, truditi se: pili^titi ae (št mjesto šć od sk), pbpaStiti se, pripa- 
Stiti 80. — Vidi i PISK (2). 



129 



PI (1), vidi PA (2). 



PI (2), pištati, od PAN (koje vidi). 

i. samoglamo se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: pile, 
pileći, pil^ćt; pilćnce, pilići, plliea; plličica, pllićjt, pllični, pUičntk, 
pila (hjp.), pUftđ, pflež, pUjuga; pljiik (pijukanje), pijtikati; pi- 
jtlknuti. 

2. korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj: sa- 
moglasno kao pod 1: pfpac, plple. 

Pn^, rezati, kititi, šarati. 

Samoglasno ^ glasi u slovenskim jezicima s. 

1. samoglasno seprodtdjuje te u slovenskim jezicima glasi i: nittpis, 
pbtpiB, prijepis, r&ipis, z^pis, riikopts; pfsac, plsir, pls&r, pisitrina, 
pis&ljka, pifl^jica, pisiLnija, pismo, pisitmce, l8pi8D&, tipisnt, pr^pis- 
Dik; — pisati, dopisati, ispisati, napisati, natpisati, opisati, otpisati, 
popisati, potpisati, prepisati, raspisati, spisati, upisati, zapisati; do- 
pisivati, ispisivati, natpisivati, opisivati, otpisivati, potpisivati, prepi- 
sivati, raspisivati, spisivati, upisivati, zapisivati; piskarati. 

2. samoglasno ostajući kratko iiva u slovenskim jezicima b, ko- 
j^9<i j^ w nas nestalo, te se mjesto njega umeće a : značenje koje je 
pod 1 u pisati prelazi u šarati: pastrva, pastrma, pastrmica, p^- 
sthnka, pkstruga. s promjenom glasa s na š (kaka je i u ošta^: 
P&štrovići, Paštrćvka, Paštrovski. — ovamo mislim da ide u zna- 
ietiju rezati prešlofn u kiselu biti: pasdvnt šipak (nekakav Šipak 
„pola kiseo*^)^. 

^ Značenja radi ispoređi od Istoga korijena 77ouciXo^ šaren i TTucpo; gorak. 

PIG (1), drugo obličje korijena PII^. 
Samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
biva »: pjega, pjSgav, pjegavica, pjegast. 

PIG (2), mrziti, od PI, koji u istom značenju dolazi u 

drugim jezicima. 
Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : plzma^, 
plssmen, pizm&tor; pizmiti se, Ispizmiti se, bpizmiti se. 

' Ispoređi Fick vergl. wdrterb. 2, 407. 606. — Drukčvje u Osnovama. 

PIP (1), pištati, vidi kod PI (2). 



130 

PIP (2), mahati, ticati, livatati (biće ođ PAP nadi- 
mati se). 

Simioglosno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: zna- 
čenje mahati: pipak (cirrus). — značenje ticati, hvatati: pipati, 
napipati; bpipati, pbpipati; pipnuti; plpuvica. — tičući uzimati: 
pipati; opipati; plpkoliti. 

PISK (1), pistati, ođ PI (2). 

Sanioglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : pisak, 
crvopisak; piska, piskati, pisnuti (niuttire)^ pisnuti, plsiitk; pistiiti, 
propištati, zapištati; pištalina, plštalinica. 

* Isporedi kor. SPAS. 

PISK (2), od PASK, tiskati, tiskati se, brzo se micati, 

omicati se. 

Sanioglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: piskor^ 
(muraena), [)lskor (nekaka šljiva koja se zove i migavac, dakle joj 
je i ovo drugo ime od omicanja), plskorac. piskbric*, piskavica. 

^ Isporedi lat. piscis, njem. fiscli. 

PU, mahati, udarati, utvrditi, tvrdo stajati; od njega 
su i riječi za malo što. 

1. samoglasno se u slovenskim jezicima pred samoglasnim od na- 
stavka cijepa u iv, a kako je u nas nestalo gl^asa *& , doSlo je p * 
V jedno do drugoga, te su se oba sastavila u f : značenje tvrdo sta 
jati prelazi u oslanjati se, uzdati se: iifati se. 

2, sanioglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo: značenje misli se da je malo što: ptica, ptičica, ptlčina, 
ptičfetina, ptičiirina, ptičji, ptičAr, ptiče, ptić. i s promjenom glasa 
p pred t na v: vtica itd , i bez p: tica. po nekim krajevima, kao 
da bi i bilo po zapadnom govoru, govori se mjesto njega je: tjcca. 

3, samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva u: značenje malo što: ptišo (dijete do 5 — fi godina), 
ptišče (parvulus) ; tako može biti da je i Ptiljo ; a po tome može 
ovatno ići i piile (za koje se misli da je od tugje riječi), pikl&k. 

4. korijen glasi i piu (isporedi su i siu^, pa mu u slovenskim 
jezicima otpada u, a i se produljuje te glasi i^: značenje maliati, uda- 
rati, sjeći: pila, piliti, bptljci. — može biti da ovamo ide i pljiik 
(harpago), pijhčina. 



131 

* Fick vergl. wiirtorb. 2, 607 veli da je slovensko t postalo od ju ; ali 
bi tada bilo umetirute / iza p, 

rtJI^, bosti, od PU, udarati. 

Samoglasno se produljuje te « slovenskim jezicima glasi ii; su- 
glasno ^ glasi 8 : piska (neko drvo ; isporedi lit puszis, njem. fichte, 
grc, TrsujcT)^. 

PUG, duhati, naduhati se, naduti se, od PU mahati. 

Samoglasno se širi u au, fe u slovenskim jezicima glasi u; su- 
glasno g glasi u slovenskim jezicima z: piizdro (d je umetmUo iz- 
megju z i r), piizdra^ * s promjeno^n glasa z na ž: pCiždra. 

^ Drukčije Miklosić vergl. gram. 2, 86. 

PUR, vidi kod SPAR. 

PUS, vidi kod SPAS i PAS (2). 

PRI, ugagjati, ljubiti. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : prljati^ 
prijatelj; neprijatelj, pr^prijatelj , prijatMjica, prijateljstvo, neprija- 
teljstvo, prijateljski, neprijateljski, prijateijiti se, oprijatfeljiti se, 
rasprijateijiti , sprijateljiti se; prijateijati se; prijateljbvati ; prijate- 
Ijdšiti se; — prija, prijin, prUj&n, prlj&k, prij^in, priko, prišo, 
prišić; — prijatan; — staro: prijazan. 

PRU, ići naprijed, prodirati, te<5i, mahati, duhati, na- 
dimati se (od PAR, vidi kod SPAR). 
Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, samoglasno se Uri u au, ocf čega pred suglasnim biva u slo- 
venskim jezicima u: značenje ići naprijed, prodirati, parati: pliig, 
plMiti. tako može biti da je u značenju od mahati prešlom u sa- 
vijati: plilžiiia (koliba). — značenje teci, miccUi se vodom: pltit, 
pliito, pliita, plfitati. — značenje 4ukati, nadimati se: pMća, plii- 
ćica, pMćiij4k. 

2. samoglasno se takogjer Siri u au, ali od toga pred samoglas- 
nim biva u slovefiskim jezicima ov, četnu se opet o produljuje te 
biva a: 

a) ov: značenje micati se vodom: plbviti, đoplbviti, isplbviti, na- 
plbviti, otplbviti, preplbviti, uplbviti; plbvac; pldvka, pldvčji, pidvčc. 



132 

b) av: značenje kao pod a. i dalje razvijeno: pbplav, p5pl&y, 
spUlv, vodopl&v, ndplava, uaplavak, pbplavica^ vodopl&van^ spl&vauj; 
plaviti; bplaviti, pbplaviti; preplaviti, »plaviti, z^plaviti. — • može 
biti / Plav. 

5. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicitna biva ii : zna- 
čenje kao pod 2f a.: pRti, prtJpliti, spllti se; plfnuti, popliiiuti, 
rasplinuti se; plivati, dbplivati, Isplivati, u^plivati, btplivati, pre- 
plivati, z^plivati; plivS,č, plivkčica; — plima*; — plitak, plićiiia, 
plit^rica, plitica, Plitvica. 

' Isporedi Šuman wurzel spar 27. -- U Osnovama megju tugjima kao 
u Matzenauera Cizi slova 279. 

PRUSK, od PRU, teći, sipati, liti, pružati se, stršiti. 
— isporedi SPARSK. 

/. suglasno v glasi u slovenskim jezicima r. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u : zna- 
čenje teći, oteći, nadati se: prišt (št mjesto šč odek), prtstić; 
oprištiti se, potprištiti se. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1, pa mu se dodaje j, 
te glasi Ij (jh). 

Satnoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u: 
značenje sipati, liti: pljilsak, pljiiske, pljiiskavica, pljeskavice (ne- 
kake kraste; isporedi priit), pljiiskača; pljuskati, Ispljuskati ; pljtia- 
kati; pljtištati; ut^pljuskivati se, zapljuskivati; pljUsnuti, btpljusnuti, 
zapljusnuti; pljiiskac. — značenje tefi prelazi u pružati se, stršiti: 
pljiist. 

BA, djetinji glas, koji se udvaja, te bivaju imena sta- 
rijemu i djetinjske riječi. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: baba, prababa, 
bdbe (f.), babbličan, babin, babine, babinje, babica, babbtina, babii- 
rina, babtlskara, bapski, zbaban, zbabast; babiti, bbabiti, pbbabiti; 
babovati; babičiti; obabinjati se; zbabati se. — bibo, babović, hi,- 
bin, b^pko, b^bajin, bilbajko, biib&jkov. od osnove okrnjene: b^ka, 
bdkin, bdkonja, bdto, bilća, baština (St i)0 starom slovetiskom mjesto 
ć), b&č, bdča, b&čija, bočina (bačija), bočica, bdša; B^jo, B^jko, 
B&jčeta. 

2. samoglasno glasni u slovenskim jecicima e: bćba, bćbica, 
b^pka. 



133 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i (isparedi kor. NA 3) : 
dolazi samo od osnove okrnjene do prvoga samoglasnoga (isporedi 
pod 1): bika (nefia). 

BAB, nađuti se, okruglu biti, ispeti se, prsnuti, pra- 
skati, lupati. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje nadati se: 
babiirača (neka žaba), babiirina; bkbu^ina. — značenje nadtUi se 
jtrelazi u okruglu hiti: b^bac (krupan orah) j bkbaje (neke trehije), 
b^buška (šeSarica). — značenje nadimati se prelazi ispinjati se, 
stršiti: b^bak (na kosiStu), bapka. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: znače^ije okruglu 
hiti i ispinjati se: bćba^ bćbica, bbbara, bobdrac, bob^rica; bb- 
blija; bćbati se. — značenje nadimati se: bobtik (bulla). — zna- 
čenje nadimati se prelazi u prsnuti, raspasti se, od tuda u praskati, 
lupati, zujati: bobbtati. — Isporedi kor, BHAB. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se 8 njim sastavlja u Sk (od čega je u nas u): značenje napeti 
se, okruglu hiti: bUba, btibina, bubica, biib&V; biibla, biibMj, bu- 
biiljica; btibalo (huhreg), biibreg, biibrežak, btibreščić, btlbrežnj&k; 
nabubriti. — značenje lupati (vidi pod 2) : btlbati , izbtibati , na- 
btibati 86; zbtibati; bUbnuti; blibalo, blibalica, blibota, biibotak; bu- 
banj; btibnj&r, btibnjati. 

BARB, mucati, nerazgovijetno govoriti. — isporedi BHAR. 

Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 

L suglasno r glam u slove^iskim jezicima r. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, a kako je u nas toga 
glasa nestalo, samo r hiva samoglasno: brblati, zabrblati; bfblo; 
brbljati; zabrbljati, bl^bljav; brbosati. 

//. suglasno r glasi u slovenskhn jezicima 1. 

Satnoglasfio glasi u slovenskim jezicima e: bleb^tati, blebetalo, 
bleb^t&š; bleb^tuša. 

BASD, smrdjeti. 

Samoglasno slahi u e, od koga u slovenskim jezicima hiva h, a 
mjesto njega se u nas umeće a; suglasno s pred d mijenja se na 
z : bizđjeti, izb^zdjeti; ub^zdjeti se, zabkzdjeti ; bžlzdrk, bazdfkati. 



134 

BIT, đuhati, nadimati se, napinjati se, prsnuti, praskati, 
lupati, udarati. — isporedi BUK. 

Samoglasno se širi u au, od m/a pred suglasnijetn biva u slooeti 
skim jezicima u: značenje nadimati se: b^jan, bujica; bhjati, na- 
biijati, prebijati, uzbtijati. — značenje nadiiti se prelazi u prsnuti^ 
od tuda u praskati, zujati: bujati (hučati), — značenje duhati pre- 
lazi u spavati: bojiti (djetinja riječ). — značenje prsmđi biče prešlo 
u razmetati se: buj&d (paprat), bujkdina, bUjatka^ bujžđnjacUt. — 
značenje naduti se, napeti se: nabtićiti se, bućbglav. — isto zna- 
čei\je prelazi u isticati: izbCi^iti. — značenje nadimati se prelazi 
u srditi se: btićiti se. — značenje prsnuti, raspasti se, prelazi u 
pra.^kati, lupati, udarati: biićkati, biienuti, bućka, bućkalo. u istom 
značeiiju može hiti da su i buci. — tako će biti u značetiju od na- 
dimati se in'ešlom u dizati se, dizati, uznemiriti, smesti: biina, 
pobuna, uzbuna, zabuna, bunovan; btiniti, pobtiuiti, podbiiniti, uz- 
btlniti, zabdniti, zbtlniti-, pobunjlvati, pođbunjfvati ^ zabunjfvati^ 
zbunjivati^ 

^ Od tngje će riječi biti buntovnik^ prem da bi t moglo biti umetnuto 
onako kao n imentovati, 

BUK, od BU, u njegovijem značenjima istijem ili dalje 
i drukčije razvijenim. 

Samoglasno se siri u au, od čega u slovenskim jezicima biva u: 
značenje nadimali se 2>*'(^lazi u dizati se, ustajati, siliti se (isporedi 
btijati kod BU^: btiknuti (buhm vatra; buknula djevojka, t, j. 
uzrasta \ sri če buknuti na tebe, t, j. ustati), btiknjati, bitktjeti. — 
značenje siliti se, silnu biti: biikara; biikariti se (siibare), biic6van, 
(subans). — značenje takogjer nadimati sp prelazi u rreti, tiemirnu 
biti, zujati: bfičati (buče usta, buci glava, huči more, huče ljudi). 
— značenje prešavši u vreti razvija se u kisnuti, kiselu biti: uz- 
btičati; biičcvina. — značenje nadimati se prelazi u prsnuti, ras- 
pasti se, od tuda u razvrči, razmetati: bilkati (disjicere), razbii- 
kati; bficati; odbtičiti, razbtičiti: odbticiti, razbticiti. — značenje 
prsnuti prelazi u praskati, rikati, vikati: btikati, zbtikatise; btik- 
nuti; htk, bilka, btik^, btikavac, btikaliUe. — isto značenje pre- 
lazi u lupati, udarati: btlčka (isporedi but ka kod BU). 

BUP, od BU, lupati. 

Samoglasno se širi a au, te u slovenskim jezicima biva u: b6- 
pati; biipiti, biipilo. 



136 

BHA (1), korijen pronominalni. 

1. sastavlja se s drugim korijenima pronominalnimj mdi kod SA 

* SVA i TU. 

2. od njega je rijeica kojom se utvrgjuje što se govori : bo, jerbo, 
ajbo, to-bo-žnji. 

3. od njega će biti rijeica koja se kad kad nalazi sprijeda s dru- 
gim riječima sastavljena: b«a-vrljati (vidi kod kor, VAR^, ba-vMj, 

* odhacivŠi b: S,vrlj. — tako može biti da je i u u-ba-vijfestiti 
(isporedi na-go-vijestiti, gdje je dodana druga Hječca go). 

BHA (2), sijati, grijati. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicitna a: banjfi, banjica; ba- 
iijati se^ bbanjati Banj^ini, Banjaniii^ Banjdnac^ batijski^ Banjski. 

BHA (3), koji glasi i BHAN, zujati, udai^ati*. 

1, korijen sa n. 

i. samoglasno glasi u slove7iskim jezicima a : značetije zujati pre- 
lazi u govoriti koješta: bdnati. — značenje udarati: bdnati se, 
zabdnati. — značenje isto razvijajući se u biti se, vojevati: b§n, 
B4nja Luka^ BanjoMčanin, BanjblAčka, banj61(iČki, b^uović, bdnović, 
b&novica, banovica, bd-noviiia, banica, B^ničina, banski, bdnstvo, 
muškbbana, muškbbniiast; buniti se; banbvati. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: značenje govoriti 
koješta (isporedi pod 1), ludovati: bena, b^no, benast, benav, be- 
ndviti se; ben^tati, ben^talo. 

//. korijen bez n. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje od zujati 
prelazi u govoriti: bojati, bbajati, pr^bajati, prbbajati, bajalo; bS,- 
jaliea; basna, basma. — značenje udarati, iz koga se razvijaju i 
značenja lupati, teško ići, vrci: bat, bktio, batina, b^tinica, bati- 
nati, batiljak, b^taijka, batkljica; — b^tati (pulsare), đob^tati 
(jedva doći), batiti se (recellere), rogob&tan, porogobdtiti se, uzro- 
gobdtiti se; batrgati se (calcitrare) ; — baciti, dobaciti, izbaciti, 
uabdciti, nadbdciti, odbaciti, pobaciti, podbaciti, prebaciti, razb^citi, 
ubaciti, uzb^citi, zabaciti, zbdcitf; b^iti, nabacati, pob^tcati, razbd,- 
cati, pozb^cati; dobacivati, izbacivati, nabacivati, nadbaclvati, odba- 
civati, pobaclvati, podbaclvati, prebacivati, razbacivati, ubacivati, uz- 
baclvati, zabacivati, zbacivati; .bacakati se; b^c^ljka; bd,canj. — 
može biti da ovamo ide u značenju od udarati prešlom u bosti, od 
tuda u podbadati: b^triti. — ovamo takogjer može iči ali u zna- 



IM 

čenju koje ne znam kako se razvilo (isportdi dobatati): bktnjhča,^ 
(pogača što se daje polazniku). 

2. sainoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje zujati pre- 
neseno na životinjski glas: b^ka^ bćkica, b^kavica^ bfekarica^ bćknoti. 

3. samoglasno slabi u i: 

a) i se produljuje te i u slovetiskim jezicima glasi i : znaienje uđ<h 
rati: biti^ Izbiti^ nabiti, n^biti^ bdbiti; pbbiti^ pbdbiti^ pr^iti^ pri- 
biti; prbbiti; rkzbiti, skbiti; zblti^ tibiti^ tizbiti; zlibiti^ izn^biti^ spbd- 
bit]\ oblizbiti; zatizbiti^ stizbiti; izbijati ^ nabijati ^ nadbijati ^ obijati, 
odbijati , pobijati ^ pođbijati, prebijati ^ pribijati^ probijati, razbijati, 
sabijati, zbijati, ubijati, uzbijati, zabijati, obuzbijati, zauzbijati, suz- 
bijati, isprebijati, ispribijati ; gočbbija, nabljd^, podbijftč, probljftČ, 
uzbijd,č, nabljaifa, sirzbijalo; ubivalac; ubijćnje, Pobjfentk, ubfće, 
bitka, gradbbitina, rgjbbitina, ubistvo, ubilac; — bilo (1. montea 
continui; 2. u grabalja ono u čemu zupci stoje; 3. arteria; 4. klo- 
palo, sva su se znacetija razvila iz biti; isporedi: bije voda iz ka- 
mena); bila; bilja, blljica; bič, bičdlje, bičk&rati, biSk&S. — može 
biti da ovamo idu i bikuljo (cirri). 

b) i se šin u ai, od čega u slovenskim jezicima biva oj: b6j, 
Pbbdj, pbdb6j, pribdj, prijeboj, rdzb6j (1. locus ubi proelium fuit; 
2. eiFractura; 3. machina textoria), s^bOj; zb6j, tiboj, tib6j, vlnob6j, 
bbjak, zbojak, bbjac, prbbojae, r^zbojac; n&bojit, tibojit, tibojica; 
rdzbojt^to, rkzbojtste; rukbbojina; bdjni, tlbdjni, bbjntk, tibojntk, 
bdjnica, tib6jnica, bbjnički, pbdb6jnača (vidi u Osnovama 352). 

4. samoglasno slabi u u: 

a) u ostajući kratko glasi u slovenskim jezicima i, a kako je u 
nas toga glasa nestalo^ umeće se kad kad mjesto njega a: značenje 
zujati: pčMa (pred t promijenilo ^e b na p; a može se i odbaciti: 
Č^la), pčćlac, pčelica, pčMinj&k, (p)č^lina ljubica. — s umetnutim a: 
značefije bukati: bak, bačina, bakbvit. 

b) u se produljuje te u slovenskim jezicima biva ii : značenje bu- 
kati: btk', bika, bičić, biče, bikbvit, subičina; bikbvati. 

' Biće jedan korijeu s prednjim, a zajedničko im značenje vrtjeti se. 

* Drukčije u Osnovama. 

• Vidi u Osnovama 261. 

BHAG, obrax5ati, pružati, davati; obraćati se, bježati, 

teći; sijati. — isporedi BHA. 
1, samoglasno u slovenskim jezicuna glasi a,: značetije obraćati se^ 
vrtjeti se, prelazi u sijati: bkgrena. 



137 

2. 8amofflasfW u slovenskim jezicima glasi o: znalenje davati, di- 
jeliti: b6g, bćga, b5žji, bSgov, bogbvetni, božanstvo, boški (adv.), 
bbžić^ bbžićni; bbžitnji; pbbožićn!, bbgiša^ bSžoIe, bbž^r^ bbžura^ 
božiuica^ božtirak; bogbvati; bbžiti^; b^zbožan^ b^zbožnfk^ bfezbož- 
nica, b^zbožničkf; b^zbožnjd.k; b^zbožndst; pbbožan^ pbbožndst; 
bogobdj&zan^ bogođd,van^ bogbdušan^ bogojdvljenskt; bogbmolja^ bo- 
gbmoljac, bogomćljac^ bogomćljstvO; bogbnosac^ bogbnosni^ bogb- 
rodica^ bogbrodičin^ bogoslćvac; bogor^iti^ bogbradntk; nezn^božac^ 
neznkhoiaSdf nezn&boštvo ; božbgrobac ; inlrbožati se^ mirbožiti se ; 
bbgme^ bbgmati se, tnoše se g i izbaciti: bbme, i sa r mjesto g: 
bbrme*, — Bbžid&r^ Bogbljub, Bogoljtib, BbgđSn, Bbgosav, Bogoje, 
Bbgdjno, Bbgić, Bbgelj, B6žo, Boško, Bbžićko, Bbžana, Božica, 
B6jo, Bbjin^ Bojica (m.), Bdjčeta, Bćja (f.), Bbjana (ime žensko). 

— značenje takoyjer davati (kome je dato, koji ima): bbgat, bb- 
gatstro^ bogiltto; bogiltftS, bbgfttoš; bbgatiti, obbgatiti. — s prijed- 
lozima kojima se odriče biva značenje protivno: bbog, bbožan, 
tiboStvO; bbožak (adj.); tiboština; bbož&r, bbogac, obubbžati^ obb- 
božati; n^bog (voc. nSbore mjesto n^bože, s promjenom glasa ž na 
r); bez u, da bi se ublažilo pravo značenje, koje je s njim: bbgac, 
bdžj&k, bogalj; bogitljast^ 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi ik, kojega je u nas ne- 
stalo, pa se kad kad mneće mjesto njega a: značenje sijati (vidi 
pod 1): b&za^ bzćva^ moie se b i odbaciti: zćva,, zćvina; 5 pro- 
mjenom glasa b pred z na v, sastavljeno sprijeda s prijedlogom o : 
bvzovina , isto s premještenim glasovima a bez promjene glasa b : 
zobovina, od tuda će biti i z6ba (boba). 

4. samoglasno slabi tt e, koje se produljuje te u slovefiskim jezi- 
cima biva *: značenje obraćati se, brzo ići: bijeg, prfebjeg, zbjeg, 
^^g^ ly^gac, Pribj^gftr, Pribjfegor, pbbjegljiv, dobjfegalac, dbbjeg- 
lica, bjegdnac, bjegbnica, bjegtinče, Bj^žan, bjez&n (f.), bježtin&r; 

— bježati, dobj^žati, izbj^žati, zbj^žati se; bjegnuti. Izbjegnuti, 
bdbjegnuU, pbbjegnuti, prfebjegnuti, prlbjegnuti, bzbjegnuti; dbbjeći, 
izbjeći, bdbjeći, pbbjeći, pr&bjcći, pribjeći, r^zbjeći se, tibjeći, tiz- 
bjeći, zilbjeći, zbjSći se; pribjegavati; probježfvati. 

^ Mildošić vergl. gram. 2, 144 uzima ovamo i b6ginje, boginjav; ali mi- 
slim da je od tngje pocke. 

' Znaćenje davati prelazi u hraniti : u tom je značenju od istoga kori- 
jena grd. ffr{6^, lat. fagus, njem. buche, pa je od Nijemaca došlo k SIo- 
venima: bukva, od čega je opet: bukvica, bukvina, bukvetina, bukvić, 
bukvik, bukov, bukovina, bukovac, bukovača, bukvan, bukvar, bukvarac. 



138 

BHAGrH (1), množiti, zbijati, krijepiti. 

Samoglasno n slovenskim jezicima glasi a: b^lgdn (porcus crispus), 
bagfmac, bkglja (fasciculus) , b^ljić, b^gljica; bdgljati; zb^ljati; 
zab^lati. 

BHAGH (2), korijen prijedlogu kojim se kazuje da je 

što izvan čega drugoga. 
Samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: bez. 

BHADH, kopati, tiskati, mučiti, dosagjivati, vezati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicimu glasi o, koje se opet po sva- 
jim zakonima i mijenja na a: značenje kopati ^ tiskati: bbsti, iz- 
bbsti, nabbsti, nadhbsti, obbsti, pobbsti, podbbsti, pribbsti, probbsti, 
ubbsti^ zabbsti, zbbsti; bod, bbdA,č, bbdcž, bbdac, b6ca, bćčka^ 
bođva, bćdlja, bćdalj, bbdljiv, bbđlja^a, bbdljika, bbdljikav, bbđitelj, 
n^bođica, bodimicć; bodnuti; bocati, ukbocati; bbonuti; bockati; 
bbdriti (acuerej. — s promjenom glasa o na a: bddati, izbdđati, 
nabadati, nađb^dati, pob^dati, podb<4dati, prib^dati, probadati, za- 
badati, ispribddati, isprobddati; prr)bMi*, badnio, prob^xlalo, podbii- 
d&č, bA,dalj, b&delj, b^dalj, bžidljc; bacati, bacuuti, backati. — ovamo 
može hiti da ide i badrljica (caulis) i s umetnutim z: bazdrljika. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo te se mjesto njega umeće a: značenje tiskati^ stiskivati, stezati, 
vezati: bManj^, bkdnjić, b^dnjara, b^diijev. 

5. samoglasno gla^i u slovefiskim jezicima e : značenje vezati, sa- 
stavljati: b^dro, bedra, bbdrica, bedrbiii, bedrenici, bfedrenica, bfe- 
drinica, b^drika (nekaka jabuka), pribedric^a. 

4, samoglasno oslabivši u e produljuje se te u slovenskim jezicitna 
biva %: značenje tiskati prelazi u dosagjivati, mučiti, navaljivati: 
bijtida, pobjeda, pbbjedljiv, bijedan, bijednik; bijbditi, obijMiti^ po- 
bijMiti; pobjegjivati. — može biti da ovamo ide i bljest^ {H pred 
i promijenjeno na s), obijest, uzobij5stiti se. 

5. samoglasno slabi u u, koje se širi u au , te u slovenskim jezi- 
cima biva u : tako može hiti da je u značenju mučiti, dosagjivati, 
prešlom u gaditi: btigj, bugja, biigjav, biigjavina, btigjara, pb- 
bngjaviti. 

* Isporedi u Osnovama 200. 

^ Drukčije ii Osnovama. - Dnikeijo Miklošić vorgl. gram. 2, ICu. 



139 



BHAN, vidi BHA (3). 



BHAB, okruglu biti. — isporedi BAB. 

Samoglastio u slovenskim jezicima glasi o : bob , bbbac , bbbica, 
bbbov, bbbovina, bbbovnik, bbbovnjAk, bbbnt (neka trava), bbbnja 
(kao zelena iniprika), 

BHAR, dizati, nositi, micati, tiskati, udarati, vrtjeti se, 

sijati, zujati. — isporedi BHUR. 
/. suglasilo r glasi u slovetiskim jezicima r. 
1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : 

a) ostaje iia svom mjestu: značenje vtijeti se prelazeći u mutiff : 
barS; barica^ bar^tina, l)ariiština, bare^, barbvit, Nkdb&rje, iibariti; 
barečina (što god gamiže). — značenje nositi prelazi u držati, hra- 
niti, siliti, jesti (isporedi brav kod kor, BHARV): bdra (ime kozi), 
hkrak (nekako pseto), — značenje udarati, ticati: b^rkati (u za- 
goneci). — tako može biti da je u značenju nositi, dati: b&r (šal- 
tera, isporedi lat, feve), bftrem. 

b) premješta se korijenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak, 
koji se počinje suglasnim^: značenje nositi prelazi u uzimati: brati, 
Izbrati, izabrati, nabrati, b brati, bdbrati, odabrati, pbbrati, probrati, 
pribrati, prbbrati, rJtzbrnti, razabrati, sabrati, zbrati, ubrati, iizbrati, 
uzkbrati. — značenje noiiiti prelazi u čuvati, hraniti, siliti: bračno, 
bra.5^nce, brašnav, brašiieni, brk^nenJ, brkšnenik, brašnj^uik, briJt^nje- 
nica, bdtšanica(BpAiuhiihHiii|A), brašdnčcvo, br^n^r, brkšnara, brk^nd^rka. 
— značenje isto: brat, nfebrat, poltibrat, bratov, br&tski, bratstvo, 
bratstventk, bratatv^ujSk , bratac, bratić, bratanić, bratanica, bra- 
tjenac, bratinac, bratin (/dj.), bratinski, bratinstvo, b^zbratnica, pb- 
bratstvo, br^ttmstvo, pbbratim, pbbratimstvo, pćbro, j)6bre, bratučed, 
bratučeda, brilto, brdtin, bratko, Bratbnožići, Bratić (od staroga 
Bratoslav), br^ća, braćica, braćJnci; bnljo, brojan, br5,jen, brdjin 
(adj.), br&jko, brdco, braca, brilcin, bracin, brllle; bratiti, pbbratiti, 
prlbratiti, r&zbratiti, zbratiti; bratimiti, pbbrati miti ; bratičina (ne- 
kaka trava), bratkovina (nekako bijelo grožgje). — značenje micati 
prelazi u tiskati, od tuda u udarati, a od tuda u cijepati, razbi- 
jati: brdna (occa), bržlnati, pobri\iiati. — značenje nositi prelazi 
u držati, čuvati, zaklanjati, odbijati, nedati: zdbran, brdna (u vo- 
denice, moles), obrana, zabrana, br^ntk, branič, Br^ničevo (?), Brkni- 
čevac, Br^nič^vkžt, BAnič^vkinja, br^ničevski, br^njevina, branje- 
nica; br&uiti, obrćniti, odbrdniti, zabraniti; zabranjivati; Brd.nko 



140 

(od staroga Branislav ili BraniiDir), BrUjica (od istoga ili od sta- 
roga Bratoslav). — značenje vrtjeti se prelazi u sijati (isporedi 
pod 2y h): branjCkg (isporedi dalje brljak i kod BHARV bra- 
venjak). 

2, samoglasno u slovenskim jeziciina glasi o : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje koje je pod 1, b, u brati: 
izbor, ndbor, bdbor, riCzbor, sdbor, zbor, b6ra, b6mt, sdbomi, zb6mi, 
razborit, r^zboritdst, s^borit, zb6rište ; »zboriti, sabbrisati. s pri- 
jedlogom 8 značenje razbijeno u sastavljati i zajedno biti, prelazi u 
razgovarati se, po tom u govoriti: zhC)r, zboriti, n^zboriti se, pro- 
zboriti. — značenje tiskati prelazi u udarati, biti: bbrba; bbriti 
se ; Bbrisav, Boroje, Bdrković. — značenje može biti od sijati prešlo 
u gorjeti: bor, bbrika, bbrik, borje, Pbđborje, bbrov, bbrovina, 
bbrovica, borćvnica, Borbvnik; tako može biti i Bbranja, Bbrač, 
BdrČa. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnijem: značenje t>rtjeti se prelazi u s)jati: brSć, broćast, iz- 
broćine, Brbćno, Brbćanac, brotnjftk, brbćiti, obrbćiti. 

5. samoglasno u slovenskim jezidma glasi i: 

a) ostaje na svom mjestu , a kako je u nas nestalo toga gl<isa, 
umeće se mjesto njega a: značenje koje je pod 1, b. u brašno: 
bd^r (cipik). 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnijem, a kako je u nas nestalo glasa i, samo r biva samoglasno: 
značenje vrtjeti se, valjati se: brlog, brložiti, brljaga, obrljuga 
(mulier squalida); brljati (conturbarc) , izbrljati, obrijati, pobfljati, 
ubrljati. — značenje vrtjeti se prelazi u smesti se, stnetetm biti: 
brljav (stupiduB, upravo smeten). — značenje vrtjeti se prelazi u 
s)jati (Usporedi naprijed pod 1, b. branjug): brljak; bfnja, brnjo, 
bnijast, brnj&š, brnješa^. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje koje je na- 
prijed pod 1, b. u brati: tako je u sadašnjem vr, toga glagola i 
njegovljeh složenijeh: ber^m, imber^m itd,; tako: bćrba, b^r4č, 
berkčica, b^r&Čki; B^risav, Bećko, Beke (f.), Bekna, Bferkasovo. 

5, samoglasno glasi takogjer c, ali se prefnješta korijenu na kraj 
pred nastavkom koje se počinje suglasnim, pa se produljuje u %: 
značenje nositi: breme, bremenit, bremeiiica, bremfenoša. 

6\ samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slorefisktm jezi- 
cima biva i: značenje koje je naprijed pod 1, b. u brati: birati, 
izbfrati, nabfrati, obirati, odbirati, pobirati, prebirati, pribirati, pro- 



141 

birati^ razblrati^ razabirati^ sabfrati; zbirati; probirfvati; probir; iz- 
birak^ bbirak, bđbirak; pabirak^ pabtrčiti; izbh*dč^ obb'd.č; birdćiti; 
nabir^čiti. 

i/, suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje vrtjeti prelazi u bacati: bSle 
(f. pL); balaV; balavac, balavica, b^o^ b^lonja; baliti, izbaliti, bba- 
liti; z^baliti; balega^ baležica, bal^gati, pobal^gati se; s premješte- 
nim glasovima: g^lebiua. — značenje isto preneseno na nesklapan 
govor (isporedi dalje pod III, 2 brabonjak j brabofijciti) : baljez- 
gati (ineptire). — značenje vrtjeti se prešlo u sijati: Ba^, baljav 
(crne glave), blUjast^ bilješka, baljota. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje vrtjeti, vreti, mutiti (isporedi pod I, 1, a. bara): 
blato (lacus; lutum), blUt&nce, blatan ; blatbvit, blatiš te , blattšte, 
blatiišina. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje udarati, 
tiskati, cijepati : h6l, pr^bol, bdlan, ])61ntk, bdntk, bolest, obol^stiti 
se, bolestan, bol^ntk, bolesnica; bol^ščina, bol^.Hina, bol^šljiv, bo- 
llnak, bol^zanja, bol^žljiv, bblšćt, bol^ćica; bćlja, glavbbolja, glavb- 
boljan, kostbbolja, Dogbbolja, srdbbolja, srđbbdni, trbbbolja; glavb- 
b6lje; boljetica; bbljeti, đobbljeti, izbbljeti, obbljeti, pobbljeti se, 
razbbljeti se, ubbljeti, zabbljeti; pobolijevati; prebolij^vati , isporaz- 
bolijfevati se, poizrazbolij^vati se; bolbvati, izbolbvati, odbolbvati. 
— značenje dizati se, veliku biti, veličinom nadmašaii a po tom i 
dobrotom: bolji, boljma, boljlnak, bblj&r, bbljd,rka, bbljd^rkinja, bb- 
Ij&rski. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima \\ značenje može biti 
vrtjeti, savijati: bibdug*. — značenje vrtjeti se prelazi u sijati: 
bio* (bijela), bijel, stibjel, stibjelast; bjel, bjMov, bjfeloviiia, pbđbjel, 
pbđbio, bjćla, bjfeldv, bijfelac, bijelka, Blokova, Blokovo, Bebctn, 
bibce, bjelica, bjeiika, bjeličast, bjeiičast, bjeiača, bibna, bjelice, 
bjelina, bijeionja, Bjel^sica (vidi dalje bjelasati se), Bjelštš, Bjei^- 
nica, Bjeioš, bjeioFa, bjeltišast, bjeltišina; bjeieg, bjeljeg, biljeg, bi- 
ljega, bilješka, biljćžje, obilježje, bilježiti, obilježiti, zabilježiti, 
bjelfig, bjeiuga, bjeMtak, bjel^jica, bjelilo, bjeitlja, bjeiidba, bjeiija, 
belij&nka; bljelj, bjeijina. Bjelja, bijeijka, Bljeljina, Bljeljinac, bije- 
Ijinski; bjeijUr, bjeijara, bjeljkrica; bilja, blljin, bflja, bfljin, biljac, 
biljetina, biljača; bjelob^k, bjelbgrli, bjelblik, bjelbnoga, bjelbkorac, 
Bjelbpoljac, bjelbšljiva, bjelbšljivaća, bjelbgrab, bjeiojabuka, bjelbjug, 



143 

bjelbđano, Bibgrađ, Bibgrađac, Bibgratka, Bibgrače, Bibgragjanin, 
hjbgradsld, zabibgraditi se, zabjelbglaviti se, objelodaniti ; bijMiti, na- 
bijeliti, obijbliti, podbijMiti, ubij^liti, zabijMiti ; bij^ljeti, izbi jMjeti, obi- . 
jfeljeti, pobijMjeti, zabijeljeti ; bjel^sati se (isporedi naprijed Bjelasica). 

4, samogUisno glasi u slovenskim jezicima e, ali je preunjeiteno 
korijenu na kraj (može hiti da je korijen raširen deterfninativom i, 
IM mu je a ispalo a od i postalo e): znaienje udaraH prelazi u 
lupati, odatle u zujati: bldjati, izblćjati, zablćjati se. — vidi i 
BHARK. 

5. samoglasno u slovenskim jezicinui glasi i, kaje se prefnješta 
korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim; pa kako 
je u nas nestalo glasa i, samo 1 biva suglasfio glaseći u: značenje 
može hiti vrtjeti, »misti: biin, btinika. — tako može biti da je u 
značenju vrtjeti presloin u bacati (isparedi naprijed pod II, 1 bale, 
balega): btinina^, btinište, btuiišt&r, biinjtšte, bilnj&k. 

III. korijen se udvaja: 

1. udvaja se tako da 7nu najprije stoji samo suglasno sa samo- 
glasnijetn a za tijem cio: 

a) samoglasno 'na prvom mjestu slabi u i te u sloveftskim jezi- 
cima biva b, a kako je toga glasa u nas nestalo, umeće se mjesto 
njega a; samoglasno na drugom mjestu ispada pred nastavkotn a; 
sugla&no h na prvom mjestu zamijenjeno je u nas glasom d*: z^ia- 
čenje vrtjeti se, mutiti se prelazi u mrku biti: dabar, Dilbriiia. 

h) samoglasno na prvom mjestu glasi u slovenskim jezicima e, 
ostalo kao pod a.: znacetije isto: Debrc. 

2, udvaja se korijen tako da nm prvo suglasno dolazi i na kraj; 
tada se samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta inegju 
njih, i glasi 

a) a : značenje vrtjeti prelazi m bacati, pa se prenosi i na neskla- 
pan govor (isporedi pod II, 1): brabbnjati, pobrabbnjati se, brS- 
bonjak, br^b6njčiti, zkbrab6iijčiti. 

b) i, a kako je toga glasa u nas nestalo, samo r biva samoglasm: 
značenje ticati, vrtjeti, miješati, im se prenosi i na glas koji od toga 
biva: brblati (mit dem rlissel durclisuchen), brbljati (^u istom zna- 
čenju), brboliti, brbbtali, brb6tati, brbtikati, brbtičiti („tumariU u 
što rukom ili glavom^) ; može se r uzeti i kao suglastio pa se onda 
izmegju njega i prednjega suglasfioga umeće b.: barbtikati. 

' U nekim ■ prilikama može biti da je a nakraj korijena nastavak, pred 
kojim je u samom korijenu ispalo a ili — kako drugi misle — oslabilo a 
k : tako može biti da je u brati (colligere). 



148 

* Tugja će biti brnjica (suknja prtena, koja se zove i brlian) ; u drugom 
značenju vidi u Osnovama 318. 

' U Osnovama uzeh da je složeno, ali ne ee biti. 

* Miklošić vergl. gram. 2, 95 uzima da je korijen samo blia. 

* Matzenauer Cizl slova 124 dovodi od nov. grč. jio'jvti; ali u riječi 
koja bi od Grka došla k nama ne bi grčko jii bilo u nas b. 

* Vidi u Osnovama 39. 

BH.^K, od BHAR, u njegovijem značenjima istijem 

ili dalje i drukčije razvijenim. 
Samoglasno iniajuH za sohom dva suglasna premješta se iza naj- 
bližega, 

I. suglastu) r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jeziciina glasi i, a kako je toga glasa 
u vas nestalo, samo r biva samoglasno: značenje tiskati prelazi u 
zbijati, tanjiti, zaoštriti, zašiljiti, šiljastu biti, stršiti: brk (1. cin- 
cinnas barbae; 2. „ono zemlje što se uvuklo u vodu^), brčić^ 
bi-čina^ brčlšte, birkat, obrkatiti, bfko, bf konja, bjelobf'k, šišo- 
bfk, dugbbrče; — bf'čjl, brčnt (pero; nicak); bi*kica; brklja, 
brkljača; bfčiti, nabfčiti; BrčkO. — značenje tiskati, zbijati, vrtjeti, 
miješati, mutiti, i glas koji od toga biva: brkati, pobrkati, razbf- 
kati, zabfkati, zbfkati, bi-kaonica; brč (copia), bf^ča (copia); nkhr- 
čiča (homo litigiosus), nkbrčko, nabrčati (offendere); bfčak, brčka- 
vica, brčkati, bl^čnuti; brcnuti, prbbrcnuti se^ 

2. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premješta do samo- 
glasnoga, a ono slahi u c, pa se sa n sastavlja u a (od koga je u 
nas c): značenje zbijati, stegnuti, stisnuti se, napeti se: zabrdknuti, 
zabr^i; može biti da je u tom značenju i br^kinja, br^kinjov. — 
zftačenje udarati prelazi u zujati: breka*, brdčati, brfektati, pod- 
brektfvati'. — značenje baciti s takom zukom: brečiti. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: značenje zujati (isj)o- 
redi kod kor. BHAR pod II, 4): bl6k, bleka (blejanje i luda), 
bleka (luda), blćkuuti. 

2, samoglasno glasi takogjer e, ali se suglasnom 1 domeće j, te 
biva 1| (^i>): značenje se približuje onomu koje je naprijed pod I, I 
u brčkati: blječkati se, blječkavica, 

^ Može biti da ovamo ide u značenju ticati : lA-brcnuti, la-bfcnuti ; ali je 
slog la taman ; isto tako ča-la-brknuti, ča-la-bfcnuti, ča-la-bf cati, ča-la- 

bfčak. 

* Drukčije u Osnovama. 



144 

* Ne idu ovamo nego sa od tugjega bre: brukati se, brgcati se, nabre- 
kivati, n&breknuti, nabrecivati se, n&brecit. 

BHARG, od BHAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Sainoglamo imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : suglasno g glasi z : 
značenje udarati preleti u cijepati, parati: bržzđa^ brilzdftS; braz- 
diti; obrdzditi; ubr^zditi; zabrdzditi; obražgjfvati, ubražgjfvati; za- 
bražgjfvati; brazdičati. 

2. samoglasno u slovenskim jezicitna glasi i, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa ^ samo r biva samoglctsno: suglasno g glasi g i z, 
koje se opet mijenja po, svojim zakonima: znaienje vrtjeti se prelazi 
u hitjeti: bfgo (adv.); b^Z; brzina^ brzelj, brz&k, brzaC; bi'zić, br- 
zica , bl^zovat; brzblov; brzoMvac; n2tzlobfzoyić; birati , bfziti, 
ubf'ziti; pribi-žati^ bii&j! bi*ž&jte! bfže (adv.); blrže; brzdica (biće 
od osnove postale od korijena nastavkom ds,). — isto značenje pre- 
nosi se na nerazgovijetan glas: bi^ljati; brgljalo. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima % : suglasfio g glasi g 
i z, koje se opet po svojim zakonima mijenja: znaienje sijati: brSza, 
brezica ; brezov, brSzovina; brezovac ; brezovača , brfeztk, br^zić. 
može biti da oramo ide (s promjenofn glasa z pred t na s)^: bii- 
jest; brestov ; br^stovina, brestovac , br^stovača, brlješće, Br^snik. 
— značenje zujati, cvrčati: bregiinica'. 

11. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : značenje od sijaH pre- 
lazi u gorjeti, od tuda u željeti, željenu biti: bl&g; blftgo, bUSce, 
bldgdst, bltiko (adv.); bl&goš (adv.); B12tg&j, bldg&jski, BlSgoje; 
blagbvati; nablagbvati se; bidžiti, razbMžiti, ubkLžiti; zabližiti; raz- 
blažfvati ; bldžen, blaženstvo ; blagočltstivi; blagbdet, blagbdetan, bl&- 
gosldv (i bez 1: blSgosdv); blagoslbviti (blagosbviti), blagosUvljati; 
i bez I iza B i bez v: blagosiljati; — blagoslbven, blagbvonje. 

^ ni pripada korgenu BHARS. 

* U Mikaye po zapadnom govoru : brigunica. — Isporedi lat fringiUa, 
frigulare, fngutire. 



146 

BHARGS, od BHARG, ii nekim njegovijem značenjima 
dalje razvijenim. 

Sagliisno s pretnješta se u slovenskim jezicima pred g i pred njim 
se mijenja na z. 

Samofflasno imaju6i za sobotn više suglasnih premješta se za naj- 
bliže i slabi u u, koje se prodidjuje te u slovefiskim jezicima glasi 
v: značefije tiskati prelazi u bacati , sipati, liti, puniti: brizgati, 
udrbrizgati („kad se krava u jutru pomire, pa u veće nema mlijeka, 
onda kažu: nije nabrizgala^)^. — značenje zujati, vikati: brfznuti, 
brfzditi (plorare; žd od zg)*. 

^ Ispoređi rus. 6pi>i8raTB spargere. 
* Isporedi rns. 6pio8ra fremitoB. 

BHARGH, od BHAR, u njegovijem značenjima dalje 
i drukčije razvijenim. 

Samoglastio imajući za sobom dva suglas7iu premješta se megju njih. 

L suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

i. samoglasfio u slovenskim jezicima * glasi n: značenje dizati u 
vis: brijeg, brezina, br^ščić, brežfiljak, Izbrcžak, brijbžnjača, Z& 
brežje, Brfegava, Bregovo. 

2, samoglasfio glasi u slovenskim jezicima i : značenje nositi, ču- 
vati, pomagati, prelazi u starati se: briga, nebriga, brižan, briž- 
ljiv, b^brižan; brižitt, tibrižiti se; brinuti se, zbrinuti se, zabri- 
nuti se. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglas7io u slovenskim jezicima glasi a: zfiačenje dizati se: 
blkzina, bl^inja. — značenje vrtjeti prelazi u sfnesti, prevariti, 
zaluditi: sabl&zan, sablažuj^vati ; bldzuiti („7nilovati nikmn^), 

2. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovefiskim jezi- 
cima biva i: značetije udarati i tiskati prelazi u zbijati, stiskivati, 
sastavljati: blizn, ublizu, obližnji; približiti, približavati, približf- 
vati; blizna^ blizni, blizn^jiv, bližnj^jiv; bUz novi, blizanac, bliz^nak, 
bllzn&k, bllz&nka, blizknica, blizne, blizn&d, blijiln^ blfzniti se, 
oblizniti se. 

' Vidi a Osnovama 173. 



10 



146 

BHARDH, od BHAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva stiglasna premješta se megju njih. 
I. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje dizati se, 
pružati, isticati se, napinjati se: br^đa^ br^dica^ bradfetina, brađti- 
riua, brilđat; obr^Atiti; brkdd,!i^ brad^jaga; bradbvatica^ golbbrad^ 
golbbradast; golbbrače', kozjbbrad^ pbdbradak^ pbdbrađnjik^ iihrk- 
đ&č; brkati; pođbr^diti se, ubrdditi; podbragjfvati se, ubragjfvati; 
briulavica, britdavičica. — znaiefije udarati ili stršiti, oštru biti: 
brildva; brađv^tina^ bradvtirma^ bradv^ni; bradviti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: znaiefije dizati se 
(kao što se plitko mjesto diže iz vode Hi čovjek idući preko takoga 
mjesta ili na kakvom god mjestu stojeći dupke): brdd, brodidina, 
čestbbrodica; brbditi; prebrbditi. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, a kako je toga 
glasa nestalo u nas, samo r biva samoglasfio : značenje tiskati, uda- 
rati: b¥'do (pecten textorium); brdila (n. pl.); brd&r, zkbrdnjača^ 
zdbrdnjača. — značenje dizati se u vis, stršiti: brdo (mons), hf- 
đ&Sce^ brdćljak, brdina, bl^dnt, brdski, brdbvit, Bl^gjaniii, Brgjftnka^ 
bl^gjanskt; Brgj2tmja; pbbfgje, zkhtgje, nizbrdica, Uzbrdica, nizbrdit, 
&zbrdit. 

4. samoglasno slabi u e, koje se produljuje te u slovenskim jezi-- 
cima biva %: značenje tiskati, nabijati, puniti: brSgj, zabrfegjati. 

5. sainoglasno slabi u \, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje udarati, bosti, oštru hiti: bridjeti; bdtka 
Bablja^, brickinja. 

///. suglasno r gla^ u slovenskim jezicima 1. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima \ : znaienje sijati, slabo 
sijati: bRjed, bljedbća, blj^gjan, blij&djeti, poblijfedjeti, preblijfedjeti, 
prebljegjlvati. 

2, korijenu dolazi ozad n, koje mu se pretnješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas \x): značenje vrtjeti 
se prelazi u smesti se, smesti, zaluditi: bMdnt, blfidotk, razbltid- 
nik, razbltidnica, bltiditi (maziti), razbMditi. 

^ Nema u Vukova rječniku, ali vidi u Kovćežlću 89. 
* Drukćge u Osnovama. 



147 

BHARV, od BHAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pretnješta se megju njih. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje nosiH i 
držati prelazi u čuvati, hraniti, pitati: br&v, br^vetina, brdvac, 
Br^vac, bravljl, brdvče, pbbravica, bravd.rica. — značenje vrtjeti se, 
smesti se: br^vati (;,iči bez pameti*^), zabrd.vati. — značenje vrtjeti 
se prelazi u sijati, svijetliti se: bravfenj&k (isporedi branjug i brljak 
kod kor. BHAR) 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestatb, samo r biva samoglasno: značenje vrtjeti se prelazi 
u smesti se, od tuda u zgranuti se: brvljiv (^^n, p, ovca, t. j. bo- 
lesna pa sve ostaje od ostalijeh ovaca i ponajviše se obrće u na- 
okolo, i tako vrluda dok ne crkne*'), obrvljiviti se. 

BHARS, od BHAR, u nekim njegovijem značenjima 
dalje razvijenim 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 

L suglasju) r glasi u slovenskim jezicima r. 

Samoglasno glasi i, a kako je toga glasa u nas nestalo, samo r 
biva suglasno: značenje podizati se, isticati se, stršiti: bfst (fron- 
đes), brstina^ brsnat; brstiti, nabrstiti, obrstiti. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Samoglasfio glasi u slovenskim jezicima e : suglasm 8 glasi s i h, 
koje se opet po svojim zakonima mijenja: značenje m'tjeti se pre- 
lazi u smesti se, smetenu biti: blesan, blosast, bleska; zkblehnuti 
se, zablćšiti se. 

BHARSK, od BHAR, sijati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju 
njih. — Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %: blijeska ^, blijfe- 
Stiti (St od sk), bliješnj^k (izmegju š i nj ispalo je i, koje je u 
bliještiti). 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: blistati (st stoji 

mjesto se od sk). 

* Isporedi u Mikloiića vergl. gram. 2, 16. — U Osnovama đrakčije; 
isporedi u Ficka vergl. w5rterb. 1, 152. 



148 
BHAS (1), sijati, od BHA (2). 

Samoglamo u slovenskim jezicima glasi o : bOs, bosbtinja; bosb- 
nog; obbsiti. 

BHAS (2), udarati, lupati, zujati, govoriti, od BHA (3). 

1. sanwglas}io u slovenskim jezicima glasi a: suglasno g glasi u 
slovenskntn jezicima s i h, koje se opet po svojim zakonima mijenja: 

' Zfhacenje udarati razvija se u nailaziti, iz nenada doći, ići „ne gle- 
dajući kiida^ : busati ^ nabrati, zabh^ati; b^hnuti; iz tibaba. po 
tome će biti i nespretan hod: baiiljati („za malu djecu kad još ne 
mogu upravo da idu^ ; h biće ispalo), tako će biti 4 pobktičkć 
(ići, t. j, na rukama i nogama; h će takogjer biti ispalo). — zna- 
čenje udarati prelazi u ići lupajući, ići vičući, plašiti, dosagjivati: 
bSb (ne bi bakom; udariti bahom), bkšina; iiab&hnuti; nabahivati; 
babat (drugo je a naš umetak mjesto i; govori se i b&kat i bftt), 
b&htati; b^tati se. — značenje zujati prelazi u govoriti, od tuda u 
vračati (isporedi bojati kod kor. BHA): b&horica, baboriti. 

2. satnoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje zujati pre- 
lazi u govoriti: b^sjeđa^ besjediti, prob^djcditi. 

3. samoglasno slabi u u, koje se širi u au, te u slovenskim jezi- 
cima biva u: 

a) suglasno s glasi u slovenskim jezicima s: značenje udarati: 
btisati se, biisnuti se, zabtisati, pobtisati (figere). isto značenje pre- 
lazi u navaliti, dosagjivati: nabusivati (invehi), n^busit (iracundua). 
— znače7ije udarati prelazi u zbijati, zbijenu biti: hAs, bAsje, 
biisĆD, bils^nje, bus^nica, Btis6vntk, Btisovača; biisati, pobtisati^ bti- 
sati se, ubtisati se, pobu^^vati, pbbušeni ponedjeljnik. 

b) suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja: značenje tddarati, s lupom pasti, napasti, za- 
desiti, pritisnuti, zatajati: bušiti („kad što padne pa lupi^) z^bu- 
šiti (ferire; supprimere), nbbuh (iz nebuha), nbbušica (iz uebušice), 
bbušica (iz obušice). — značmije udarati, tiskati, prelazi u stiski- 
vati, od tuda u napinjati se, nadimati se, naduhati se: nkbubniitij 
pbđbu(h)nuti, n^bušiti se, biihav, biihavac, biihavica, buhftvan, btiša, 
btiš&k, biišav, biišat, btišina (pogrda ovci^). — značenje naduhati 
se p'elazi u šuplju biti, Šupljiti : btišiti, izbtišiti, pi obtišiti, bti^otina, 
btišak (probušen Iješnik). 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glas^i i, kojega je u nas ne- 
stalo te se mjesto njega umeće a: značenje udarati, pobijati, prelazi 
u poricati, tajiti, Icriti: b&h (udariti u bab, negare); bi^iti, pobi- 



149 

Siti, zabd.$iti ; zabaStiriti — ovmno tnoze hiti da ide izffiibivSi u nas 

h: iiba (non nihil); pr^uba. 

^ I nekaka trava ; ali u tom značenju može biti da ne ide ovamo nego 
da je u svezi sa buha. 

Bffl (1), udarati, vidi BHA (3). 

BHI (2), strašiti, straSiti se, u strahu biti. 

1, samoglasno se širi w ai, od čega u slovenskim jezicima biva 
oj : bbjati se, pobbjati se, ubbjati se ; pobojdvati se, piiboj^vati se ; 
boj&zan (f.), "boj&zan (adj.), nSbojftzan, bogob5j^zan, bojažljiv i bo- 
jažljiv (od Boni^NbiiHKb, isporedi bolezljiv) ; n^bdjša; bćjse, bćjske. 

2, samoglasno se takogjer Širi u ai, ali od toga u slovenskim je- 
zicima pred suglasnim biva ^: bijes^, bjesbmučan, bijesan, 6bije- 
san, bjesnbća, bjesnilo, bj&šnjeti, pobj^šnjeti, pobj^sniti. 

* Tako Fick vergl. worterb. 2, 618. — U Osnovama drakčije. 

BHU (1), zujati, rikati, od BHA, vidi BHA (3). 

BHU (2), biti (jesam), rasti. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi v: 
biti (biitm), dbbiti, pbbiti, prbbiti, zabiti, zbiti se, snfebiti se, pri- 
dbbiti, zadbbiti; bivati, dobfvati, izbivati, prebivati, prebivati, zbi- 
vati 86, snebivati se; priđobijati, zadobijati; biće, d5btt, dobitak, 
prbbitačan, prtibitačndst; dobivalac; zbilja'; — bilje, biljka, bilj^- 
rica- — Prt-bi-sav (staro ime), Pri-bić (od prednjega), Džl-bi-živ, 
Dd-bo (od prednjega), 

2. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
av: zabava, baviti se, dbbaviti, izbaviti, nabaviti, pribaviti, prbba- 
viti, zabaviti ; dbbavljati, izbavljati, nitbavljati, z2tbavljati ; nabkvij&č. 
▼ pred Ij može i otpasti: z^baljati, z^baljkati. 

5. samoglasno u pred samoglnsnijem od nastavka biva suglastio v, 
koje iza glasa h otpada*^: bbraviti, pobbraviti, probbraviti, zabbra- 
viti, pozabbraviti ; pobordvljati, zaboravljati, pozaboravljati: zaborftv, 
zabbravak, z^bord-van. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, mjesto kojega se u 

nas umeće megju dva suglasna a : baš (plane ; isporedi pod 1 zbilja), 

VOvamo bi išlo bitisati, ali će biti iz turskoga jezika; isporedi u 
Mikloiića vergl. gram. 2, 477. 
•' Vidi u Osnovama 85. — Drukčije Geitler slov. kmen. na u 97. 



160 
BHUDH, paziti, stražiti. 

L samofflasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
n: btiđiti, izbtiditi, probuditi; razbtiditi; bridan^ biidionik; Btidoš 
(planina); Radobfid; Bhdisav, Biidimir, Bučo(vić). 

2. samoglasno u slove^iskim jezicima glasi i, a kako je u nas 
toga glasa nestalo ^ umeće se mjesto njega a: bildar; bftđnjt, bad- 
nj&k^ badnjkčica. 

3. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
tako će biti s promjenom glasa d pred t od nastavka na s, u Zfia- 
čenju od paziti presloni u ići za cim, žuriti se, brzu biti, a od tuda 
prenesenom na vid, vidjeti se, jrmiu biti: bistar, bistrina, bistrbća, 
bistrica; bistriti, izbistriti se; Btstra (im^ žensko). 

BHUR, vi'tjeti se, vreti, nadimati se, od BHAR. 
/. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno se siri u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
u : biira, biiran, b^rnik, b^mj&k, biirav, btiro, Btirftć ; btiriti se, na- 
boriti se; bburiti. — značenje vreti prelazi ti vikati, zujati: bur- 
llkati (plorare), btirljati (crepare i brljati), uzbiirljati. 

2. samoglasno otpada kad do korijena dolazi nastavak u, od koga 
u slovenskim jezicima pred samoglasnim novoga nastavka biva w : 
značenje vrtjeti se prelazi u savijati se: bfv (BfiBb), brvina; bfvno, 
brvn&§, brvnati, pobrvnati; Brvenlk; obrva, obrvica. 

II, suglasno r glasi u slotmiskim jezicima 1. 

Samoglasno kao pod I, 1 : tako može biti da je u značenju na- 
dimati se, napinjati se, isticati : btiljiti, izbtiljiti, biiljook, btiljookast, 
bhljioka^ btiljiiia, bdlješ. 

BHUS, vidi BHAS (2). 
BHRASG, vidi BHARGS. 

BHRI, od BHAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: zna- 
čenje od udarati prelazi u sjeći: britvo, britvica, britv&tina, brit- 
vtirina, britv^ni. Britvici: bbritviti; brfca (britva i berberin); brijati^ 
izbrijati, bbrijati, pobrijati, podbrijati, probrijati, zbrijati, zaneobri- 
jđniti; izbrijitvati, pobrijdvati, podbrijavati ; obrivati, zaneobrivdniti ; 
bričiti, obrlčiti. 



151 

2. samoglasfio se Širi w ai, od čega u slavenskim jezicima biva 
oj, €t tome se opet o po svojim zakonima mijenja na a: značenje 
brati, sahiratii brdj; brbjiti, izbrbjiti, nabrbjiti, ođbrbjiti; pobrbjiti, 
prebrbjiti, pribrbjiti, razbrbjiti; ^abrbjiti; brbj&č, brojžlnice, broja- 
nice. — s promjenom glasa o na a : nabrajati; ođbr^jati, pobrojati, 
prebrajati, pribrajati, razbr^jati, zabrljati. 

BEDRU, od BHAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

J. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r: samoglasno se Širi 
u au, te u slovenskim jezicima biva u: značenje prijeti se, vreti, 
prelazi u zujati : brtijati , zabrljati. — značenje zujati prelazi u 
ružiti, rugati se: briika, brukati se, bbrukati, bbnikanac, bbručiti, 
milbbnika. 

//• suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

L samoglasno kao pod I: značenje vrtjeti se prelazi u smesti se, 
smetenu biti, smeteno govoriti: bltina; bltititi, bltitiš. — značenje 
vrtjeti se, mesti se, prelazi u mutiti se, pokvariti se: bluta (mncor 
u Stulića), uzbltititi se (mucescere). — suglasnome 1 domeće se j, 
koje se s njim sastavlja: značenje vrtjeti prelazi u izbacivati (ispo- 
redi bale kod kar. BBLA.R) : bljiivati, izbljtivati, nabljtivati, pobljii- 
vati, ubljtivati; bljuv^nak, bljtivotina; bljiinuti; bljutav (Sto valja 
izbaciti), bbljutaviti, bljiitak. — ovamo može biti da ide odbacivši 
sprijeda h a ne dometnuvši j (kao naprijed u bluta): liitav (bljutav). 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima biva ii : tako 
fnože biti daje u značenju izbacivati: bUjati. 

BHRU8, od BHEU, u nekim značenjima korijena BHAR, 

od koga je i BHRU, dalje razvijenim. 
/. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

1, samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
u: značenje vrtjeti prelazi u trti, taruči gladiti: brAs, brtisina, 
brtisić, brdšnjača; brusiti, nabrtisiti; značenje utrti, tarući snimiti: 
iibrus^, iibruBac, tibmščić. — ovatno će ići u značenju ticati, kva- 
riti, potrti: bbrusiti (lice, t. j, obljubiti), 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima biva ii: 
značenje koje je pod 1 u ubrus : brisati, izbrisati, bbrisati, hbrisati ; 
ubrisfvati. 



152 

II. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : samoglamo glasi u 
slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa u nas nestalo^ samo je 
1 postalo suglasno glaseći u : suglas7io s glasi u slovenskim jezicima 
h, koje se opet po svojim zakonima mijeuja: značenje vrtjeti se ^ pra- 
iati sey skakati: btiha, btihara, biihM^, biihinj!. ovamo može hiti da 
ide i bti^ina (nekaka trava), 

^ Drukčije Fick vergl. wOrterb. 2, 622. 

BHRUSK, od BHRU, ii nekim značenjima korijena 
BHAR, od kojega i BHRU, dalje razvijenim. 

/. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r: samoglasno u slo- 
venskim jezicima glapi i, a kako je toga glasa u }ias nestalo^ samo 
r biva samoglasno: značenje vrtjeti prelazi u trti, promicati, fekuči 
brisati (isparedi kod kor, BHRU); brskut (brzica). — značenje 
vrtjeti se, uvijati se: brStan (st mjesto šč, od sk), bršljan (k je 
ispalo izfnegju s t Ij, pa se s 2>^'^rf Ij promijetiilo na S)*. 

II, suglasno r u slovetiskim jezicima glasi I, kojemu se joS do- 
meće \, te biva Ij : samoglasno se Uri %i au , od čega u slovenskim 
jezicima biva u: značenje kao pod I u brštan: bljiišt (5t mjesto 
šč od sk). — značenje vrtjeti prelazi ti izbacivati, gaditi se (isparedi 
bljutav kod kor. BHRU): bljtištiti. 

^ U Osnovama malo drukčije. 

MA (1), korijen pronominu pi'voga lica za neke oblike. 
Samoglasno samo i sastavljajući se s nastavcima različno glctsi: 
me-ne; m-nora (mi-noik): mi; me (ma); mdj^ mdjski, ombjiti. 

MA (2), koji glasi i MAN, micati, mahati, udarati, 
raditi, udešavati, slagati, mjeriti, misliti. 

/. korijen bez n: 

1. samoglasno u slovetiskim jezicima glasi a: značenje micati pre- 
lazi u mahati: omaja; promaja \ — značenje udešavati, tiregjivati^ 
raditi: mati, nemati, materin, materinstvo, materfe.^ina, materiti, 
materica, maternica, maternica V ; miićaha (/ maćd), maćeha; matica, 
mSttičnjd^k, b^zmatak^ ob(>zmatičiti ; mdja, mdjka, m^jka, pbm&jka, 
md;jčica, m&jčin, mdjkin, mdjkin, majčina ^ majčfetina, majčhrina, 
m&jčići, grdbm&jčić, mfijković; M^jda; m41e. — značenje udešavati 
prelazi ti mjeriti: mator (koji je došao do neke mjere), materina, 
niat6rac, mktorka, uialornjak; m^toriti, bmatoriti^, z^matoriti. 



153 

2, samoglamo u slovenskim jezicima glasi «: znaienje udešavati, 
desiti y t^gngjatij jedndciti, mjeriti: ndmjer (casus), primjer, mjera, 
ndmjera (occursus; easus), 5mjera, obtimjera, zdmjera (ofFensio), 
mjerica, mj^ričica, mjera, rdzmjerak, bmijerka, namjerna, mj^rd,č, 
mjer^ina, mjerila, smj^ren, smjeran, smj^rnĆHt; mjeriti, izmjeriti, 
ntlmjeriti, bmjeriti, bđmjeriti, pbmjeriti, pbđmjeriti, pr^mjeriti, rkz- 
mjeriti, »mjeriti, timjeriti, zamjeriti; odmjćrati, pomij^rati, smjerati, 
zamjćrati; namjeravati, podmjerdvati, razmjerdvati, umjer^ivati, za 
mjerdvati; merkati. — značenje udešavati prelazi u davati jedno 
ta drtu/o ili jedno mjesto drugoga stavljati: mijena, izmjena, 
odmjena, pr5mjena, razmjena, zamjena, zamjenik, zamjenica, ne- 
promj^nit, promjenljiv, mj^njS^, naizmj5nc6; mij^niti se, izmijeniti, 
omij^niti, odmijeniti, promijeniti, razmijeniti, zamijeniti; mijenjati, 
izmijenjati; izmjenjivati, odmjenjivati, promjenjivati , razmjenjivati. 
isporedi joS dalje pod II j 5. — značenje koje je u mijenjati: mje- 
sec, mjesečić, mjesečina, mjesečni, mjesečnik, mjesečnj&k, mjese- 
č&rka, jednomjesečići. — značenje udešavati , mjeriti prelazi u mi- 
sliti j od tuda u tiziti: smjeti, nesmjelica. 

3. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i : značenje micati se, ići, ])ro6i : mimo, mimoići, mimćći, 
mimoilaziti, mimogr^đ, mimbhodac; minuti, odminuti, podminuti, 
preminuti, prominuti, snminuti, uminuti, zaminuti, oduminuti, odo- 
minuti; kolbmija. — značenje udešavati, slagati, zadovoljiti, utišati: 
mir, n^mir, iimir, miran, nemiran, mirnbća, mim6st, iimimik, mi- 
rbvnft, mirbta, pbmirište, razmirica, mira, mirbkov, mirbnosnica; 
miriti, domiriti, izmiriti, namiriti, pomiriti, podmiriti, primiriti, smi- 
riti, umiriti, zamiriti, uznemiriti; domirivati, izmirivati, namirivati, 
podmirivati, smirivati, namirivati, uznemirivati; mirbvati; mirbožati 
se, mirbožiti se; Mlrosav, Mirbsav, M'irodftr, Miren, Mirko, Ne- 
mlrko, Mirkovača, Mirčeta, Miško; Mirosava, Mira. 

II. korijen sa n: 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje udešavati 
prelazi u tvoriti, obličje davati: Rad-nian^, Turbman, Viikman, 
Vukbman, Viizman, crnbmanjast. — značenje udešavati prelazi u 
pnislUi a to opet u varati (isporedi pod J, 1) : tako može biti da je 
Nemanja. — iz značenja varati izlazi na prazno, za ludu, bez 
plate: zkman, zd.manic^. — značenje koje je naprijed u mijenjati, 
prešlo u odmjenjivati: zamanica, uzamitnc^ (zasopce). 

2. safnoglasno u slovenskim jeziciina glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo: značenje biće mjeriti: mn5^*, množina, množina, mnozlnja. 



154 

mnoštvo, mnbgulja, mnogbznalica, mn5g&$t; mnbžiti; namnbžiti, 
umnbžiti. mjesto n iza m govori se i 1: mlogi. 

5. samoglasno slahi ti e, koje se sa n sastavlja u i (od čega je 
u nas e): ztiačenje misliti: pam6t, pamdca, pSlmetan; opametiti, 
opamećfvati; pametovati ; / izbarivii e : p&mtiti; iipdintiti; zitp4mtiti; 
pd.mtilO; zlbpdmtilo; — pom^nuti, napomenuti , opomenuti, spome- 
nuti; pomćU; spomen ; pomćnak^ opomena ^ Uspomena ^ nepomfentk^ 
nepom^nica; nepom^nuse; spomenfvati, spomenjfvati. 

4. samoglasno oslabivši u e prodtUjuje se u %: značenje misliti: 
namijeniti; primijeniti; namjenjivati; nam^^nica. sa e mjesto «*: 
menbvati se. — značenje varati prelazi u zakinuti ^ lišiti: takogjer 
sa e mjesto % : mentovati (t je iza n umetnuto). 

5. samoglasno slabi u, i, koje se produljuje te u slavenskim jezi- 
cima glasi i: značenje koje je pod 3 pometmti: pbminjati^ napbmi- 
njati; opbminjati; spbminjati. 

6. samoglasno oslabivši u e, ili u i, postaje u slovenskim jezicima 
h, kojega je u nas nestalo: znuienje misliti: mniti; mnijenje; mni- 
vati; mnj^vati; pbmnja, pbmnjiv^ siimnja^ sumnjati ^ postimnjati. 
mjesto n iza m govori se i \: mliti. mjesto nj iza m govori se i 
Ij : pbmlja, pbmljiv, sdmlja, stimljati. — značenje micati se prelazi 
u i6i, od tuda u gaziti, a od tuda u sabijati^ stiskivati: tako inoie 
biti da je: mnađa (chaljbs^^ isporedi math, MbHA, comprimere); 
može se m pred n i odbaciti: nada (chaljbs), nSđo (chaljbs; ca- 
verna murium; znaci i „sve Um se svinje satne hrane** y a tu može 
biti da je znamenje ići, gaziti , nalaziti) y naditi (chalybe inducere), 
zitnađiti. — znamenje ići, proći, prelazi u nestajati^ iščezavati, utnct- 
liti: manji; m^nja^ mdnjak^ m^jo^ milnjičav; mS.nj; m&BJma; 
mdujiti; umanjiti; sm^njati se ; ^upian jfvati ; sm^niškati^ prem&nkati, 
sumiinkati; manjkati , pomiinjkati; manjkdvati. i sa j mjesto nj: 
pomkjkati. — može biti da ovatno ide u neznanu značenju : m&nić 
(gadus lota). 

III, korijen bez n udvaja se tako da mu suglasno dolazi i na kraj: 
1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje koje je fia- 
prijed pod I, 1 u mati: m^ma^ m^min^ mamica ^ m&mičin. od 
osnove koja je u mama ali okrnjene od i^rvoga samoglasnoga a u 
znamenju koje je dalje pod 2 u moma : mJikinja, mžiSuta*. — značenje 
varati: omd>m (esca); md,ma (esca); namama^ n^mama^ zamama, 
mdmak; m^mac^ mitmljiv; mamiti ^ domamiti; izmamiti; nam^bniti^ 
omdmiti; odmdmiti; pom^miti, prem^miti, primamiti; smdmiti; ssa- 
mdmiti; domamljfvati; izmamljivati^ namamljfvati; omamljivati^ pre- 



155 

mamljfvati; primamljivati; smamljfvati; zamamljfvati ; md.-ma (sonua 
allicienđi vaccam). — znamenje varati prelazi u zaluditi, ludovati, 
poludjeti, pobjeSnjeti : mama (furor); pomama ; pom^man^ moment; 
pom^milO; p5mamic^; mdmiti^ pomdmiti, raspomamiti se, pomam- 
Ijlvati, raspomamljfvati se. — ovamo fe iči u znalenju ludovati i 
m^mlaz^ 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : znamenje udeSavati, 
raditi, koje je i u mati, preneseno na mlado čeljade : moma , mo- 
mica, m5mkinja; mbmak, mbmčić, mbmčina^ momčt^ljak^ momč%- 
kanja^ mbmče, mbmački^ mbmaštvo, momčAd, momč^dija; mćmčiti; 
momkbvati; Momh*, Mbmčilo, MbmČil. 

' U Vukovu rječniku: promalia. 

^ Nemft n Vukovu rječniku. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 238 uzima da je u tijem imenima man nastavak. 

* Miklošič vergl. gram. 2, 209 misleći da znači nada spes, dovodi je 
kao i nju dodajući da joj je sprijeda doslo m prema mnjavati (MhNtTH). 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 201 uzima da su ove riječi od mala. 

* U Osnovama drukčije; ali prema češkom mamlas ići će ovamo; ispo- 
ređi Miklošića vergl. gram. 2, 320. 

MAK (1), mumlati, drečati. 

Samoglastio ti slovetiskim jezicima glasi e: meka, mečka, mcče; 
maknuti; mrčati. 

MAK (2), od MA, mahati, udarati, satirati, gnječiti, 

kvasiti; varati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaSetije mahati 
prelazi u trti, satirati: milk, mJtkov, niakovina, m&kovača, mako- 
vlšte, makbvskt. — Vidi još pod 2, 

2. samoglasno ti slorenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijmija na a: značenje mahati prelazi u udarati, od 
tuda u gnječiti, a od tuda u kvasiti: mokar, moki-ina, mbkraća; 
mbkriti; smbkriti se; m6ča, mbčina, močslr (f.), močfi.rau, močkrina; 
mbčitf; pombčiti, smbčiti, umbčiti, zambčiti; mbčilo, mbčioiiica, mb- 
čivuna; mbčati, pombčati, Mbčao, iiibčalina. s promjenom glasa o 
na a: umdkati, zamdkati, izumakati; iimd,k. 

3. samoglasno u slovemkim jezivima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo, te se mjesto njega umeće a : znahnje udarati prelazi u praviti, 
činiti, opčiniti: zamkstati (isporedi MiiVbTn; u nas stoji š mjesto č 
pred t). 



166 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e : zna6efije mahati pre- 
lazi u varati, mamiti (vidi kod kor. MA): mdka (mamac); nam^iti 
se (navaditi se), 

5. samoglasno ii slovenskim jezicima glasi k, kojega je u nas ne- 
stalo te se mjesto njega umeće a : značenje od mahati prelazi u uda- 
rati ^ od tuda i u sjeći: mač, m^ina, mkčlc*, mrkalj (obarača), 
makija, makljica, makljiti, mrljati, omš.kljati. 

6. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u): značenje aatirati: 
iiitika (farina), mAčnica, mtlčnj&k, Mtičaoj (?), omtičiti se. ovamo će 
ići u istom značenju: mtikinja (nekako drvo; isporedi čes. moukjnS 
mehlbaum). takogjer će ovamo ići u značenju koje je naprijed u 
mokar: mhkljiv (j^n. p. drvo, t. j. vlažno iznutra^). — ^značenje 
satirati, dosagjivati: muka (cruciatiis), mučan, bjesbmučan, muče- 
ntk, miičenica; mučiti, izmučiti, ii&mučiti, bdmučiti, prbmnčiti; tiz- 
mučiti se, z&mučiti; izmtičati, ođmtičati. 

7. korijefiu dolazi takogjer na kraju n, koje mu se premjeita do 
samoglasnoga, ali samoglasno slabi u e, pa se sa j\ sastavlja u a 
(od čega je u nas e): značenje satirati: mfekinje. — značenje gnje- 
čiti: m6čka (muljalo), m^iti, omečiti, prim^čiti, sm^iti; — mSk 
(od MAKiKi^, mekan, mekbta, m^kača, m^kuša, mektišac, M^kiS, 
mekšina, mekbkdrka, mekobbrazan, mekbput, mekbust; maknuti, 
bđmeknuti, timeknuti; mekšati, uam^kšati, umbkšati; umekš^vati; 
m&ati, namicati, um^cati. — značenje će biti prešlo od udarati u 
sabijati: mekna (mulier crassa). 

MAGH, davati, krijepiti, podizati, rasti. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje davati, 
ugagjati: maza, mjizan, mdziti, razmaziti. — ovamo će ići, fnoze 
biti u značenju rasti: mDtginja (arbutum; isporedi kod kor. IdAK). 

— vidi još pod 2, 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po evo* 
jim zakofiima mijenja na a: značenje krijepiti, siliti se, silnu biti: 
mbći (mogu), izmbći, ođmbći, pombći, prembii, smbći, potpbmoći, 
pripombći, zanembći, iznembći, prenembći; m6ć, nemdć, pomdć, 
moćan, nemoćan, slabbmoćan, ncmbćnlk, pombćutk, nembćnica, po- 
mbćnica; onembćati; mbgtić, mogućan, mogtićndst, mogdcstvo, ne- 
mbgoša; n^mćj (od ne mozi). — s premještenim glasovima, u zna- 
čenju od silnu biti prešlom u veliku biti: gbmila, gomilati, nagomilati. 

— s promjetiom glasa o na 9^: odmdgati, pomagati, amdgati, pot- 



157 

pomdgati; pripom^gati, prenemd^ti se; poniAgdč, zapomagati, po- 
maganja. 

3, samoglasno u slovenskim jezicima glasi t: znavmje tigagjati, 
m(Mziti: mljfezinac (I je umetnuto j)o južnom govoru), mlj^zinico, m^- 
zimac (e po, istočnofn govoru), mezimica. 

4. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premješta do samo- 

glasnoga pa se s njim sastavlja u a (od koga je u nas u) : znace^ije 

krijepiti, siliti se, jačati, rasti, dorasti: mtž^, Miiževa pećina, mu- 

ž^vlji, mtižić, mtižj&k, mhžača, mtižntica, jcdnomtižatica , miiški, 

muškbbana, muškbbanast, miiskara, muškarac, mii^ktnje, mhr^ktć. 

* Drukčije Fick vergl. wOrterb. 2, G28. i Geitler slov. kmeu. na u 
12. — Isporedi i u Miklošića vergl. gram. 2, 72. 

MAT, od MA, mahati, vrtjeti, savijati, bacati, paziti. 

i. sa^noglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje mahati pre- 
lazi u bacati, odatle u stavljati (isporedi dalje pod 3 metati): 
kdlo-mftt, okolom^titi; okoloinaćivati. — značenje mahati prelazi u 
vrtjeti, savijati (isporedi da/je pod 2 motati): mktuzica (biće slo- 
ženo tako da je druga pola uzica), — isporedi i pod 2. 

2. samoglasfno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a : značenje mahati prelazi u vrtjeti, sa- 
vijati: mbtati; nambtati, ombtati, obmbtati, odm blati, razmbtati, 
smbtati, umbtati, zambtati, prcsnibtati; namot^vati, omot^vati, ob- 
motdvati^ odmotdvati^ razmot^vati, smotdvati, umotavati, zamotlvati; 
smotak, poliUnotak; zamotiiljati , zamottiljak, smottiljak; motbvilo, 
motbvioce, Motijica. — značenje mahati prelazi u udarati: motka, 
mbčica; motbraga, mbtika, mbtičica, mbtični. — značenje mahati 
prelazi u bacati, a od tuda u stavljati (is2)oredi metati dalje pod 3) : 
mćat, mbStanica^ Mbst&r, Mostitrac, Mosturanin, mb8tA,rskt; podmb* 
štiti, prembdtiti; podmosćiivati. posljednje značenje prelazi u ugagjati: 
umbatiti. — značmje mjeriti (vidi kod kor. ]MA^ polazi u paziti: 
mbtriti, nambtriti, promblriti, razmbtriti, smbtriti, umbtriti, zamb- 
triti ; — s profnjenom glasa o ??a a : razrožitrati, smati-ati. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glatki e: značenje mahati, 
pljati, sipati, bacati: mbsti (vorrere; mete snijeg, mbsti se, con- 
turbari), izmusti, omasti, pombsti, razm^sti, smesti, zamesti; — 
bmet, smSt, badžbmet, trnbmet, ometa, iimeta, pbmetnd, Pomet^nik ; 
m&tla, metlica, m^tlovina, m^tll^, smbtllšte, om^lo; m^tftlje (očinja 
bolest), mećava. — značenje bacati, koje prelazi i u stavljati: mbt- 
nuti, dbmetnuti, izmetnuti, pkmetnuti, nkdmetnuti, bdmetnuti, pb 



158 

metnuti, pbđmetnuti, premetnuti, premetnuti, prbmetnuti, r^metnnti, 
smetnuti, timetnuti, tizmetnuti, zametnuti, nadbmetnuti; motati, do- 
metati, izm^tati, namatati, nadmetati, odmatati, pom^tati, podmetati, 
premotati, prim^tati, premotati, razm^tati, smetati ^ umatati, uzm^- 
tati, zamatati, nadom^tati, iznam^tati, poisprem^tati ; — m^t, met, 
dbmet, izmet, ndmet, bdmet, promet, prij^met, rkzmet, rdzmet, puS- 
kbmet, vjetrbmet, dbmetak, izmetak, nlimetak, pbdmetak^ smetak, 
hmetak, zametak, izmeće, pbmetina, šarbmetan, bđmetntk, mitnica, 
bdmetnica, nametnica, m^tanj, n^metkinja, rš,zmetkinja, podmetača, 
prim^tača, ođmet^ina, premetačina, mbtalo, prombtalo, m^iftljka, 
iztobtAljka, sm^tljika, prbmećfiran. — značenje mahati, soban ma- 
hafif pračati se: mfetilj, metiljav, metfljiti se, metiljati se, pometi- 
Ijati se. — isto značenje prelazi u letjeti: metbpir. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi »: značetije koje je 
naprijed pod 2 u motriti: zamijbtiti. ovatno će ići u uitoSnom go- 
voru : m($ta. 

5. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje savijati y previjati (isporedi pod 2 motati): 
premitača; prcsamftiti (isporedi pod 2 presfnotati istoga znaienja), 
presamićivati ; siimit (ustimit)^ siimitic^, siimicd (pred c otpalo je 
t) ; posljednjemu otpada i : nasitmcć. 

6*. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premješta do samo- 
glasnoga^ pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas \x): značenje 
vrtjeti, miješati: mtititi, izmtititi, pomtititi, promtititi, razmdtiti, 
smtititi, uzmtiiiti, zamutiti; smilta, mtitan, Miitnica, mtitnja, smutnja, 
mtitež, mtitljiv, mhtljivac, smutljivac^ mtitljivica, mtitlj^, miltljaga, 
mtitljati, mdćak, bmućine, miićnuti, razmućivati, mućkati, prbmuć- 
kati, smućkati, od staroga imoia Mutimir okrnjena do prvoga sa- 
moglasnoga: Mdšo, Miišlka, Mušicki (mjesto Musitski od imetia 
koje nije u običaju Mušita, koje je takogjer od Muio), — ovamo će 
ići u znaceiyu tiskati^ ticati, isticati se : mutvica (palmes ; isporedi 
čeL moutcv, pistillum, polj, matew, .s kojim se sastavlja i značenje 
mutiti), 

7. korijenu dolazi takogjer na kraju n, koje mu se premješta do 
samoglasnoga , ali samogl-asfio slabi u e, te se sa n sastavlja u a 
(od čega je u 7ias e): značenje vrtjeti, miješati: mćsti (metem), 
izmusti, omćsti, pomasti, podmćsti, razmćsti, smćsti, umćsti, za- 
mesti; ometati se, podmetati, sm<^tati; smćtenik, smćtenica, smćte- 
nj&k, smetnja, mćtež, z^etljiv, m^ća, meć^jica, meć&vioa. 

^ Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 414. 



159 
MAD, naduti se, oteći, razljevati se. 

1, sanioglasno gla»i u slovenskim jezicima a: tako može biti da 
je u znaienju koje je dalje pod 2 u modar ^ prešlom od boje u znak 

(isporedi bijel i biljeg) : mađež (glasi i mlUđcž 7nože biti uz mlad), 
mađilnica (ime kozi), 

2, samoglasno w slovenskim jezicima glasi o: značenje nadimati 
se prelazi u razljevati se, pa se pre^iosi na boju slal)0 svijetlu: 
m5đar; modrina; m&drina; mbđrica; m5drice^ mbdrikast; mbdriti; 
ombdriti^ pombđriti. 

MADH, udesa vati, ugagjati, mjeriti, znati, učiti. — 
korijen sastavljen od korijena MA, koji glasi i MAN, 
i korijena DHA, po čemu dolazi i sa N iza MA i 
bez nj^a 
J. korijen sa n (glaseći mandli^: 

Samoglasno se sastavlja sa n u ik (od čega je u nas u): zna- 
dffije mjeriti prelazi u misliti, znati: tntidar^ mud^rac; mtidrica; 
miiđridina, mudrdst; prbmudrćst^ mudrbta^ mudrina; mtidrati^ oinii- 
drati; muđrbvati; nadmtidriti, omtidriti, nadmudrivati. 
IL korijen bez n: 

1. samoglasno slabi u u, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva u: Zfmienje mjeriti prehzi u mjeriti umom: misao 
(uiicjik); ddmisao, pbmtsao; promisao (m.)^ smisao; misalan; misliti; 
đbmisliti se, izmisliti, nltmisliti; bmisliti sc^ pbmisliti, promisliti, prb- 
misliti; ribsmisliti, smisliti, zllmisliti, predbmisliti se; domišljati se, 
izmišljati, omišljati se, pomišljati, premišljati, promišljati, razmišljati, 
smišljati, predomišljati se; đomišljdvati se, izmišlj^vati , promišlj^- 
vati, razmišljdvati ; pomišljaj, izmišlja, izmišljalo, domišljan, do- 
mlšljftnka, domiš^at; Mišljen, Mlšljenovac, zloml^ljenik; može biti 
da ovamo ide i Žitbmišljić. 

2. samoglasno u slove^iskim jezicima glasi e: značenje mjeriti: 
mOgja, mbgjica, mOgj&š, siimegja, trbmegja, bmegjak, bmegjina, 
snhbmegjina, pomOgj&š, pom5gjd,ški; mOgjiti, razm5gjiti, razmegj^- 
vati ; megju (prijedlog s okus. i instr.), megjiidnevica, mbgjudnevica, 
megjiidnevički, m^udnevički. — značenje udeSavati prelazi u uga- 
gjaiij ugodnu biti: m^d, m^den, medOnica, medOnj&k, medOnjača, 
mSđan, mMnica, Mednjdci, mOd&r, mOdd.mica, mOdf^n, medbvina, 
medljika (robigo), medica; mediti, zambditi, omMiti (robigine cor- 
rumpi, isporedi medljika); mMljati, zamOdljati; medvjed, m^i^je- 



160 

dica^ međvdđak; m^vjeđina^ M^gjeđĐik, mćdO; mćđići, mćdonja, 
m^ulja; Medak. 

3, minoglasno u slovemkim jezicima gUm h, kojega je u nas ne- 
stalo te se mjesto njega umeće a: tako će biti u značenju mjeriti: 
odm^stiti^ (s 7njesto d pred t). 

^ Isporedi u Miklošića lexic. kod riječi MkCTk. 

MAN, vidi MA (2). 

MAR, od MA, mahati, promicati, isticati, trti, satirati, 
sijati, grijati, vidjeti se, znati, znati se, zvati se 

/. suglasno r gla»i u sloveiiskim jezicima r. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje promicati 
prelazi u sijati, a odatle u grijati (kao u usijati, usjati): . dinara; 
primariti, prbmariti, rSizmariti. — značenje koje je dalje pod 2 u 
more : Marica (ime rijeci), — značenje profnicati, vrtjeti se preluzi 
u ustajati oko čega, brinuti se (isporedi dalje pod III, 2 mramoriti; 
curare): tako mislim daje: vakr^, marljiv, m^rljivdst, mdriti, nl- 
m&r, nemari jiv, ncnuVljivćst, neinh-rljivac, nerntlrndst; nfemartS.* 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja wa a: značenje tHi, satirati, dosagjivati, 
ubijati: m6r, bđmor, pbmor, ilmor, kozbrnor, mišbmor; mbra^ 
konjbmora; Ijudbmora; odmdraii; iim6ran^ z^momdran, umćmica; 
zimomćrnica, bdinorak, mbrija; mbriti, odmbriti, pombriti, Binbriti; 
»ambriti, iimbriti, izncmbriti se (izneniofip, s promjenom glasa o 
na a: ođmdrati. — značenje satirati prešlo u gnječiti, mekScUi, od 
tuda u žitku biti, teći (tako da riječ koja ide upravo znači samo 
vodu^; isporedi mokar kod kor. MAK): more, morina; mćrac, 
mbrskt, pbmorac, pbraorski, prekbmorac, prekombrlija, prekbmćrka, 
prekbmorskt, prim6rje, primorac, prlmdrkinja, primorski, prlmdrskf; 
Mbrava, Mordvci, pomoravac, pomor^vljanin, pombravljanin, pomb- 
ravskt; Mbrača, Mbračanin*. 

5. samoglasno u slove^iskim jezicima glasi i, pa se premješta ko- 
jenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak koji se počinje su- 
glasnim, a kako je u nas nestalo glasa i, sa^no r biva samoglasno: 
značenje trti, tarući prljati (isporedi dalje pod II, 4 meljati) : mf - 
Ijati, izmfljati, umiljati, zamrljati. — znač^ye trti, vrtjeti, prenosi 
se na nerazgovijetan govor (isp^oredi dalje pod III, 1 mmUati): 
mll^njkati, mrndžati (dž mjesto č), smrndžati. u tom će značenju 
biti i nadimak M]^nj&$, t prezime Mhij&včević. — zpiaienje satirati, 



161 

drobiti: mrva, ml^vica^ M>v&lj, M]^veta; mrviti, izmrviti, n^mrviti, 
smrviti; ml^vo, mJhricd, mfvc6, mfvk6, mfvčicfi, mrvičku. — zna- 
ienje satirati prelazi u ubijati (isporedi naprijed pod 2 mar i dalje 
pod 5 mrijeti): mrtav, mrtvac, mrtvački, mrtački, mrtvkčina, tiir- 
t&vština, mrtvan, mitvina, mHvina, mrtvilo, mHvik, mrtvica, mrtviče, 
mrtvičitd, mrtvičina, mrtvuša, umrtviti se, mrtvoptihalo, mrtvbuzic^, 
mrtvbuskš, mrtvbuzačkt; umf-će, timHi, mrltitina, mrifedina; smH, 
s&mrt, šmrca, smHan, slimrtaii, besmrtan, slimrtDik, sml^tDJftk, b^s- 
mrtndst, pbsmrče, s&mrština, bsmrtiti, tismrtiti. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : značenje trti prelazi 
u gnječiti, mekšati (pri ognju; isporedi naprijed pod 1 primariti): 
merati, timerati. — značenje mahati, udarati: mćrati. 

5. safnoglasno slabi u e pa se produljuje u % i pretnjeita kori- 
jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim: značenje 
kao pod 3 u smrt: mrijeti, oblimrijeti, pbmrijeti, s^mrijeti, ilmri- 
jeti, z^mrijeti, iztimrijeti, obtimrijeti, raztimrijeti se. 

6. samoglasno u slovenskitn jezicima glasi i : značenje koje je na- 
prijed pod 2 u mor i pod 5 u mrijeti: obš,mirati, bdmirati, pbmi- 
rati , ilmirati , oblimirati , mirticati. — značenje promicati prelazi u 
sijati, odatle u vidjeti se, zfiati se, zvati se : sa i mjesto starijega % : 
Bilđimir, GSdomlr, Dfesimir, Dragomtr, Jfezdimtr, Kžtzimir, Ljiibo- 
mir, Radmtr, R&domtr, Rttsmtr, St^nimtr, Stržttimir, Tatomtr, Vfe- 
limlr, Vitomtr, Vl&dimir, Vukmir, Zvbnimlr; Dragbmira, KJlzimira, 
Riismira, Vhkmira. 

IL suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 
1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : 

a) ostaje na svom mjestu : značenje trti, satirati, drobiti (isporedi na- 
prijed pod I, 3 mrva) prelazi u mekšati, meku biti, nježnu biti: m&lf, 
malina, mStlen, omalen, M&len, mlilin, M&loš, Mlileš, mkitš, Mš,liša, 
Maleta, m&lahan; mdliti, om^liti, umdliti; omaljfvati; m^Iko, ma^čak, 
ma^cak, fimaečak, majtišan; malbvječan, malbvijećntk; mdljo, Ma- 
Ijen, maljfenica. — značenje satirati ili mahati, udariti: m&lj, mk- 
Ijić, m&ljic, mMjica, miljuga. — značenje trti, prljati, cmiti (ispo- 
redi naprijed pod I, 3 mrljati) : malje , maljav. — može biti da 
ovofno ide u značenje od tHi prešlom u sijati: malina, Mliliiika. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje mahati, udarati: ml&t, siimlata, z&mlatnica, 
ml^enica, mldtiti, izmMtiti, namlatiti, omUtiti, pomlatiti, priml^titi, 
promldtili, smMtiti, umldtiti, zaml^titi; ml^tati; mlatnuti; zamlaći- 
vati; ml&viti; izmlaviti, smlaviti, MUv, Ml&va. 

11 



162 

2. samoglasno u dovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: znucmje satirati: mbljac; mbljak. — 
Zfiačenje promicati ^ isticati: pomćl, pbmolak^ pbmolac; izmbliti, 
nambliti Re, pombliti; prombliti. s promjetiom glasa o na a: izmd- 
lati, promdlati; pomaljati. — značenje od satirati prelazi u umek- 
šavati, blažiti: mbliti; dombliti se, izmbliti, nambliti^ odmbliti, 
pombliti se, umbliti; zambliti; moljakati; mblba^ mćba, mbbftr; mo- 
burica; mbb&rski, mćbiti; mblitva, mblitvenl, mblitvenik^ molitvati; 
bogbmolja; bogbmoljac, bogomćljac, bogomćljstvo (i sa j mjesto Ij : 
bogomćjstvo); mbljnica. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, koje se premjeita 
korijenu na kraj pred nastavkofn koji se počinje suglasnim, a kako 
je glasa i nestalo u nas, samo 1 biva samoglasno glaseii u: zna- 
čenje promicati samo ili prelazeći u sijevati (isporedi i sijevati: si- 
jeva od kuće do kuće): m6nja. — značenje protnicati, brzo proći, 
brzo ući: mtinuti. — ovamo može biti da ide u značenju promi- 
cati i vrtjeti se, prešlotn u brzu biti, a od tuda u varati: miiiittva 
(prijevara), 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : 

a) ostaje na svom mjestu: zfuičenje koje je dalje pod 5 u ndjeti: 
tako je u sadašnjem vremenu toga glagola : m^lj^m, s&meljdm Ud. ; 
tako u istom značenju: meljdva, meljdviti, pomeljiviti, pomMjftr, 
pomeljdrac, inSljivo; premćljati. — značenje gnječiti, prljati (ispo- 
redi naprijed pod I, 3 mrljati) : mćljati, izmćljati; umćljati. 

bj premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: zrmčenje koje je naprijed u meljem: ml^vo; i s umet- 
miti7n a megju prva dva suglasna : malfenica (mlinica). 

5. samoglasfio oslabivši u q, produljuje se u %, pa se premješta 
korijenu na kraj pred nastavkotn koji se počinje suglasnim: značenje 
trti, satirati : mljeti, n^mljeti, pr^mljeti^ prbmljeti, admljeti^ tunljeti. 
— značenje satirati prelazi u mekšati, meku biti, žitku biti, teći: 
mlijfeko^, mliječan, mlij^čuica^ mlij^čac, mljMika, mljbč&r, mlij^r, 
mlj^k^T; mliječ^ n&mlječak; umlij^Čiti, zamlijfečiti, zam^ečlvati. 

6. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : 

a) ostaje na svom mjestu : značenje koje je naprijed pod 2 u po- 
tnol: milati, izmflati, omflati se, pomflati. — značenje koje je na- 
prijed pod 5 u mljeti : izmllati, namilati se^ pomll&r, pr^milak. — 
značenje trti prelazi u umekšavati, meku biti, odatle u blagu biti, 
ugodnu biti: mlo^ n^mio, milbta, mlldst^ nfemildst; milostiv, n&mi- 
lostiv, milosti vao; ilmilostiviti, mllostan, milbsnik; milbanicai milo- 



163 

stinja, milošća^ mllošta^ mllant^ mileni/ milina^ miUnak; mtlče^ Mi- 
l&j; miljO; đragbmflje^ hmiljat, n^milO; n^milicd; militi se^ smiliti se^ 
iimiliti se; bmiljeti; umiljati se^ umiljavati se; milovati ^ bmilovati; 
pbmilovati, smllovati se^ zšmilovati; mllok^an^ milbđuh, milbsrgje; 
Milbsav, Mllosav, Mllisav, Milo, Milaii; MiUnko, Milen, Mil^nko, 
Milćnko, Mflin, Mllinko, Milfnko, Mlltln, Mll&k, Mil^điii; Milat, 
Mlleta, Milfttin, Mll&š, Millišin, MlloS, Mileš, MlMš, Milić, MUija, 
Milijftš, Mlloje, Milćjko, Mllj, Vakmllj, Mtljen, Mfljko, Miljacka (c 
mjesto ts), MiIjM6vka; Mfjo; Mljftn, Mljftk, Mljuško; Mljat; MUiBava, 
Mila, Milana, Milena, MiMnka, Miluka, Milica, Mlličica, Miluša, 
Mileva, MiUja, Milćjka, Milja, Mtljka, Miljana, Mijana. 

b) premjeita se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje koje je naprijed pod 5 u mljeti: mllvo, bfez- 
mltvnica; mlin'', mlinac, mllnica, mllnftr, mlinkrica, pomlin&r. 

///. korijen se udvaja: 

1. udvaja se tako da prvo suglasno dolazi i na kraj, a tada sa- 
moglasno imajući za sobom dva stiglasna premješta se megju njih, 
i glasi %, pa kako je toga glasa u nas nestalo, samo r biva samo- 
glctsno: značenje promicati, vrtjeti se, micati se brzo: mfmak. — 
značenje trti preneseno na nerazgovijetan glas: mhnlati, promr- 
mlati, Bmhnlati, zamrmlati; mi'mljati, promrmljati, smrmljati, za- 
mrmljati. 

2. udvaja se tako da dva puta stoji cio, pa na prvom mjestu sa- 
moglasfio imajuH za sobom dva suglasna premjeita se megju njih: 

a) samoglasno na prvom mjestu glasi a, a na drugom o, suglasno 
r na oba mjesta glasi r: značenje od promicati prelazi u svijetliti: 
mrUmćr, mritmdrje, mrllmoriti se, smr&moriti se. — značenje vrtjeti 
se prelazi u hitjeti, ustajati oko čega, njegovati: mramoriti (curare). 

b) samoglasno na prvom mjestu glasi i, pa kako je toga glasa u 
nas nestalo, samo r biva samoglasno; a na drugom mjestu samo- 
glasno glasi o ; gl<is r na prvom mjestu glasi r a na drugom 1 : 
značenje kao pod 1 u mrmak: mrmoljak. 

* Isporedi u Osnovama 16. 

* Od tugje će riječi biti nainttrica (sjekira). 

' Prema tijem riječima može biti da je postalo : mćrati, primćrati, pri- 
moravati. 

* Drugi uzimaju da znači isto sto moriti, tako da bi more bilo mrtva voda. 

* Od tugjega mor (fiiscocoeruleus) bi će m6reSa (ime kozi). 

* Kako drugi misle vidi u Osnovama 262 ; u Miklošića vergl. gram. 
2, 30; u Jagića Arehiv f. slav. filol. 1, 167. 



164 

^ Fick vergl. worterb. 2, 630 veli da i stoji mjesto j% ; ali onda ne bi 
u nas bilo / nego Ij, 

MARK, od MAB, u nekim njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Sainoglasno imajući za soboin dva suglasnu premješta se megju njih. 
/. suglasno r gla^i u slovenskim jezicima r. 

1. sainoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje trti i pro- 
micati prelazi u svjetlucati, od tuda u slabo svijetliti, tamnjeti: 
mrkk, mrdčak, mračan ; sumr&k^ sumrdčak; stlmrftčje^ B&mračina; 
mrdčiti se, pomračiti se^ sumrdčili se^ umrdčiti se, zamračiti; posu- 
mr^ćiti se; sumračdvati se; umračivati se. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
ti nas nestalo, satno r hiva samoglasno: značenje koje je naprijed 
pod 1: mrknuti; bmrknuti; pbmrknuti; smrknuti se^ zitmrknuti; 
bmrći; sm?ći se^ zdmrći; mrklt. ml^klica; pomicati; pSmrčina; bmr- 
cati; primrcati; šmrcati se^ zkmrcati; poz^mrcati; svjetlomfcati; svjc- 
tlomfcuuti; smrkdvati se; smrknjlvati se; — m?k, m]^kogl6gia^ 
ml^čau; mrcina^ mrkolast^ mrk&lj; mrkulja^ mrkuljin, m]^konjay ^l]^- 
konjiu; mi^kuša^ mrkušin, Mrkša^ mrkdv^ mrkbvljev, mrčava; mFćiti; 
izmrčiti; bmrčiti, pbmrčiti, zš,mrčiti, izmrčenica. — značenje promi- 
cati prelazi u treptati, trenuti: u tom je smislu: pbmrknati (očima); 
pomrkivati (očima). — značenje satirati prelazi u ubiti, ginuti, iz- 
nemoći: mrčati (mrči mi glava), mrčiti (koga puškom, ubiti iz 
puške), mrcina ; mrcin, mrciniti, omrciniti. — značenje trti prelazi 
u ragjati: mf'k (coitus ovium), mfkati se. — značenje trti, vrtjeti 
se, prenosi se fia nerazgovijetan govor (isporedi kod kor. MAR): 
mrčati (na koga), 

II. siiglasiu) r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, satnoglasfio glasi u slovenskim jezicima a: značenje od trti 
prelazi u gnječiti, mekšati, odatle u žitku biti, teći (isporedi kod 
kor. MAR mlijeko): mlaka ^. — značenje sijati prelazi u grijati: 
mld.k, mlačina, mlakšjica (toplo vrijeme), ml&kva (voda ili bara koja 
se zimi ne smrzava); mldčiti^ pomldčiti, smMčiti^ uzmUčiti; uzmla- 
člvati. — značenje od m^kšanja prelazi na slabost i kvar: mlakav 
(mlitav; bljutav), mlakonja. 

2. samoglasru) u slovenskim jezicima glasi ik, a kako je u nas 
toga glasa nestalo, samo je 1 postalo samoglasno, te glasi u : značenje 
satirati prešavši u ginuti, iznemoći, prenosi se tui glas, te biva pre- 
stati govoriti: ttmuknuti; ztouknuti, zkmući; izmlknuti, promtik- 



165 

nuti; izmtići; promtići; mtiSati; zamtičati; iimučkati; umučk^vati ; 
zamukfvati; mtlk^ mtikavica, miikao^ Ispod mt^kla, pbdmiikao^ prb- 
mtlkaO; pođm^kalac, podmtiklica, podmtikličina^ podmdkl6st; inOčk^ ; 
miicati; mticO; mtica^ mucaV; milcavac. 

' Miklošić vergl. gram. 2, 240 nzima da k pripada nastavku. 

MARG, od MAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Samoglamio imnjući za sobom dva suglasila premješta se megju }ijih. 
I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nest-alo, samo r liva samoglasfio : značenje trti prelazi u sti- 
skivati, sažimati: mrgoditi se, nttmrgoditi se; mrgodast; Mrgfid. 
— značenje satirati prelazi u gubiti , ginuti ^ iznemoći: luj^zuuti^ 
bdmrznuti se^ pbmrznuti se, prbmrznuti , rkzmrznuti se, sml^znuti, 
smrznuti se, zamrznuti ; smrzavati se, zamrzavati ; smrzao (ciMpu^ni), 
smrzlo, smfzlica, pomazao (f.), smfzao (f.), smrzititak. — isto zna- 
čenje prelazi u udUi, dosagjivati: bmrznuti; mrziti, pomfziti, za- 
mfziti; pomfzjeti; mf'žnja, mi^zak, mfz6st, mfzan, mrznovbljavac, 
mrznovblj&včina. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : značenje koje je na- 
prijed pod 1 u mrznuti: mraz, mrftzov, mrazovac, mrazovnik, 
mrazbvit, golbmrazica. — značenje koje je naprijed pod 1 u mrziti: 
omraza, bmrazit, mrdinja; mraziti, bmraziti, smraziti. 

S. samoglasno u slovenskim jezicima glasi % : značenje trti prelazi 
u vlačitij brisati^ stezati, sažimati: mreža, mrežica, mr^žale, mrb- 
žotina (ruga), Mrijbžniea; pr^mrežiti, z^režiti. 

//. suglasno r gla>si u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseči u: značenje trti pre- 
lazi u brisati, stiskivati, stezati, ožimati: miisti, izmusti, nkmusti, 
pbmnsti, ilmusti, zitmusti; mtiza, mtizara, miiztlja, muzlica, mii- 
zćvnft, milzga, shmuzga, mtiža, j^muža (prvu polu je- vidi kod kor. 
JA), jdmuža, jdmužan, jdmužan. 

2. samoglasno u slovetiskim jezicima glosi a : znnčenje koje je na- 
prijed u musti: miftž, z^mlaz, zaml^ziti. 



166 

MART, od MAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Samoglastio imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 
Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znaienje trti prelazi 
u mekšati, odatle ti slabiti: tako ml4im daje: lulećak. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: znaienje kcu) pod 1: 
mlitav, bmlitaviti, mlitonja. 

MARD, od MAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 
ili drukčije razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pretnješta se megju njih, 

L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi % , a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno: znaietije promicati, micati 
tamo amo, po tom i zlo raditi: mj^dati, mMnuti, mrdalo, mtdan, 
mrđ^Ijača, Ml^gjen. 

II. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

t samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : znaienje trti prelazi 
ti mekšati, meku biti, nježnu biti: mldd (adj.), ml&d (f.), mlftda, 
mlddica, mladin, Mladen, luladenac, mladijenci, mladina, mladtinče, 
mMdonja, mlade, mlkdić, mlRdćst, mimika, ml^ikovina, ml^dica^ 
ml^dačna (adj.), ml%j, mldgja, mlagjd<k, mlllgjan, mlšlgjen, Mlagjen, 
mlagjanićan, ml&gjahan, mlagjfešina; bmladak, pbdmiadak, bmla- 
dina; mladbkosan, mladblik, mladbženja, mladbženjin, mladbženjskt; 
mUditi, omldditi se, pomUditi, podmldditi se, zaml^diti se; omla- 
gjfvati se, pomlagjfvati, podmlagjfvuti se, zamlagjfvati se; mladb- 
vati, namladbvati se; mladlnjati se. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znaSenje meku biti 
(isporedi pod 1) prelazi u oslabiti, ološati: mlađan ^ (macer), omlfed- 
njeti, smlfednjeti. 

^ Drukčije u Osnovama. 

MARS, od MAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 
Suglasno r glasi u slovetiskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje trti, stiski- 
vati, tarući nabirati: mrase (verrucae), mrasav. 



167 

2. sa^noglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno: značenje trti prelazi u ti- 
cati , doticati se, dodijevati se, pmnjef'iti, pomisti: mrs*, mfsaii; 
mrsak, bmrsak, omrSftj ; mrsiti (jesti mrsno ; mrsiti lozice, ovce), iz- 
mffliti, omrsiti, premfsiti; premf Šivati ; mrsipštka; — isto značenje 
prelazi u smesti, smiješati, splesti: mfsiti (konce, intricare), ođmf- 
siti; pomrsiti; razmfsiti^ zamrsiti; z^mrsak; razmršfvati, zamršlvati. 
— značenje satirati prelazi u udifi, ološati: siiglas7W s glasi h, 
koje se opet mijenja na š: mi^ša, ml^šav, mfšo, mfša, MHko; 
mršati; mršaviti. 

* U Osnovama drukčije, ali ovako mislim da će biti bolje; isporedi lit 
mirszti zaboraviti ; isporedi i kor. MAESK. 

MAKSK, od MAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se za naj- 
bliže. 

1. siiglastio r glasi u slovenskim jezicima r. 

J. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, samo r biva samoglasno: značenje trti prelazi u 
tiskati, stisTdvati, sažimati: m?ska (lat. ruga), smrskati, mlfStiti se, 
niLmrštiti se. — značenje satirati: razmfskati, smrskati. — zna- 
čenje trti prelazi u škripati: mfštati (krčati); mrstalica (cartilago). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značoije kao na- 
prijed u smrskati: smr^skati (contunđere). 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1, kojemu se još do- 
meće j te glasi Ij : samoglasno glasi e : značenje satirati preneseno 
"na gla^ koji od toga biva: mljeskati (manđucans labrorum cre- 
pitum eđo). 

MAS, od MA, trti, promicati, mahati, điihati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje micati, pro- 
micati prelazi u značenje koje je u jnahati a s njim se kad kad sa- 
stavlja i baciti i udariti, ticati, i maknuvši mirnoći, ne pogoditi: 
mfiJi^, m^h (ictus; od maha, odmah, om&h, nam&h, m&hom), mahb- 
vit, promaha (isporedi promaja kod kor, MA); mdhati, umžhati, 
zamdhati; mdliati; mdhnuti, izmžhnuti, namdhnuti, om^hnuti, od- 
m^^hnuti, pomdhĐuti, smdhnuti, sam^hnuti, uzm^hnuti, zamahnuti; 
domahfvati, namahlvati, omahfvati, promahlvati, smahlvati, uzmahf- 
vati, zamahfvati; mihalica, mjthftijka, mkhanica, miih&č, m^hača; 



168 

mli£iti; dbmaSiti^ pbmaSiti; premašiti; prbmafiiti, iimaSiti; đomtiiti, 
nadmašiti; mašati se, đbmašati; prbmašati^ prbmašati; mS^ (error)^ 
mS^ška^ md.ška (ictus), z^tnaš^j, zam&šan, izmkšiv^ zkmaSit, bmaSit^ 
bmašk^, Izmašičk^. — značmje mahati prelazi u dukati y naduhati 
se, napeti se: m^una^ mkhunica^ mahlmati Be. 

2, samofflasno u slovenskim Jezi cinM glasi o: znaienje koje je pod 
1 u mahuna: mbhuna; mošnje^ mošnjice. 

S. sawoglasno u slovenskim Jezima glasi e (ili maze biti «, kao 
dalje pod 4, pa je u nas e mjesto %) : znaienje kao pod 1 u ma- 
huna: m^huua. 

4. samoglasno slabi u i, koje se Siri u ai, te u slovenskim jezicima 
biva %: zmicenje kao pod 1 u mahuna: mijeh, mjbšina, mje-^^tina, 
mj^šče, mj^ščić, roj^šinica, mij^šnica, mj^šnica; mjehtlr^ mjebtr, 
podmjehtiriti se. 

5. samoglasno oslabivši u i, kao pod 4, ostaje kratko te u &lo» 
venskim jezicima glasi k, kojega je u nas tiestalo te se mjesto njega 
umeće a : tako mislim da je u znamenju od trti preslom u gnjeiitij 
mekšati, a od tuda u močiti, kropiti: m&Mk, mitska, mitSće (ispo- 
redi mazga kod kor. MASG). 

6. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premjeSta do samo- 

glasnoga^ a samoglasno slabi u e pa se sa n sastavlja u i (od čega 

je u nas e): značenje može biti da je od trti prešlo u mekšati, 

meku biti, od tuda u močiti, sočnu biti: m^so, mbsce, mbaina, 

m^sa (hyp.), m^san (mfeflana, ađj.), m^san (m.), mćsni, mćsna (f.)> 

mćšnjača, mcsat, m^s&r, mfesftniica, m^sdrski, m^sojegjo, mesiivegje, 

mesuvegje, mesvijegje, m^ska („korijenje od rogoza koje svinje jedu^ ; 

is2)oređi mezga kod kor, MASG). 

^ Ispoređi u Miklošića vergl. gram., 2, 14. — U Osnovama 350 od sa- 
moga MA. 

MASG, od MAS, trti, gnječiti, mekšati, močiti. 

Suglasno s pred g mijenja se u slovenskim jezicima na z. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje trti, gnje- 
čiti, prelazi u meku biti: mozak i mćzak (k stoji mjesto g; gen. 
mozga), mbždina (žd mjesto zž od zg), moždftni; moždiLnik (biče 
nazvan samo po tofne što je u srijedi, kao u kosti moždani). — 
značenje gnječiti, satirati: mbžditi, smbžditi. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e (ili može biti \ [ispo- 
ređi star. slov. u^^nj pa je u nas e mjesto t): znaienje gnječiti 
prelazi u meknuti, od tuda u močiti i mokru biti (ispoređi pod 1): 



169 

mćzga, mozgati; pođm^zgati; mćzgra^^ m^zgrati^ pođmfezgrati. — 
moie biti da ovamo ide u znaienje gnjeiiti s pridjevenim »sprijeda 
(još nepoznatim) g: gmćžđiti, gmežđ^nik, i bez g: mežd&ntk. 

5. samoglasno slabi u i, te u slovenskim jezicima biva h, a kako 
je toga glasa u nas nestalo, umeće se mjesto njega a: zfiačenje mo- 
čiti (vidi pod 2) prelazi u kropiti: tako će biti: m^zga', mkzgdv, 
maždže (žđž mjesto zž; vidi maska kod kor. MAS, ) isporedi meska 
kod istoga korijena i naprijed pod 2 mezga). 

4. samoglasno slabi u u, koje se širi u au, te u slovenskim jezi- 
cima biva XX : značenje trti prelazi u brisati, svlačiti: tako će biti: 
smtižditi (stringere, prut šumnat, grozd), 

5. samoglasfio oslabivSi u u, kao pod 4, produljuje se, te u slo- 
venskim jezicima glasi %i: tako će biti u značenju gnječiti: premiz- 
gfvati (Jesti bez volje^), 

6. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a, ali suglasno g glasi 
z, pred kojim otpada prednje z (postalo od b), a ono se opet po 
svojim zakonima i mijenja : značenje moliti, kvasiti: ndmaz, pomd.z^ 
kolom&z^ mazalo (m.); mazalica; mazati (schmieren^ schmeichelD; 
Btark sohlageii)^ nitmazati; bmazati, pbmazati^ pbdmazati^ premazati; 
r^mazati; smazati^ iimazati; zš,mazati; omazfvati^ pomazfvati, pod- 
mazfvati, premazivati, razmazivati, zamazivati; mazDuti; umdckati, 
umactipati; — mftst, mdstan, mkščina, maščilrina; mastiti, omastiti, 
zamdstiti; zamaSćivati; maslo, mAslina, md^linka, masl^njdk, ma- 
sld-čak; mitsdmca, m^ljika, mžtSljikovina. — značenje koje je u ma- 
zati prelazi u svijetliti se, a od tuda se prettosi na boju: mftst 
(color), mastiti, om^titi, mutilo, mStstilaC; m^nica. 

^ U Osnovama 106 drukčije, ali je ovako bez snmnje bolje. 
^ U Osnovama 33 drukčije. 

MI, vidi MA (2). 

MTT^, od MI, a to od MA (2), vrtjeti, m^sti, miješati. 

Suglasno \ glasi u slovenskim jezicima b, koje se opet po svojim 
zakotmna mijenja. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi t: mijesiti (parare pa- 
nem) , namijfesiti , podmijbsiti , razmijfesiti , umijesiti , zamijesiti ; 
mj^š&j, mjeSdja, mješ&jica, mješaonica, mijfešnja; podmješivati, raz- 
mješivati, zamješivati; — smjesa (mixtura), sttmjesa; miješati (mis- 
cere), izmij^ti, pomiješati, promiješati, smiješati, umijbšati, uzmi- 
jfešati; mješavina, mjeSlUuja, mješbvit, mješovit. 



170 

MIG, od Sn, a to od MA (2), micati, promicati, trti, 
brzo micjiti, treptati, trenuti. 

1, samof/lasno se produljuje te u slovejiskim jezicima glasi i : zna- 
čenje micati brzo očima: mig^; nžmignuti; namigivati, namigivalo, 
nnmlgufta, podmlgljiv. — značenje brzo se micati , vrtjeti se: mi- 
gavac (nekaka mala crna ptica) ^ mfgavac (7ieka okmgla šljiva; zove 
se i piskor) ; migoljiti se, migoljiti se, izmfgoliti se, izmigoljiti se. 

2, samoglasfio ostajući kratko glasi n slovenskim jezicima k, ko- 
jega je u nas nestalo te se mjesto njega umeće a : značenje koje je 
pod 1 u mig: namkgnuti. 

3, samoglasno glasi u slovenskim Jezicima e (ili maze biti % [is- 
poredi star, slov. ciutnsHTH oculos claudere/, pa je u nas e mjesto 
%): značenje trti, micati tamo amo, prelazi u tiskati, stiskivati, sa- 
žimati: nauiežhrati se, smežtireti se. — značenje koje je naprijed 
pod 1 u migoljiti se: meškoljiti f^e (š stoji mjesto ž pred k). 

* Nema u Vukovii rječniku. 

MIGH, od MI, a to od MA (2), trti, gnječiti, močiti, 

vlažiti, kropiti. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi b, kojega je u ncis ne- 
stalo te se mjesto njega umeće a: značenje kropiti, vlaziti: m&gla, 
mkglica, magliiština, M^gld.], magibvit, m^lac (u zagoned), Izm&gao, 
izmaglica*, magliti, zamagliti. 

5. samoglasno u slovenskim Jezicima glasi i: značenje isto: m\- 
žati (mingere), pomižati. 

MIT, od MI, a to od MA, iči, dolaziti, baviti se. — 
isporedi MAT. 

Samoglasno se širi u ai, od čega u slovemkim jezicima biva «: 
značefije promicati, vrtjeti se, prelazi u baviti se: mjesto (t od ko- 
rijena pred t od nastavka promijenjeno na s), mj^stav, mj^stičav, 
mjesnlk, mještanin, mještd^uka, mjeM&nČica, mještanski, mjestimice ; 
namjesnik ; namjestiti, pbmjestiti, premjestiti, smjestiti, iimjeatiti, z^- 
mjestiti; namještati, n^mješćati, pbmještati, pr^mjeStati, timještati, 
z^mještati, pon^mještati ; namještalo; namještaj. 

MIN, vidi MA (2). 
MIS vidi MAS. 



171 

MU (1), zujati, govoriti nerazgovijetno. 

1, samoglasno se Siri u au, oJ lega u slovenskim jezicima biva 
u : mlitav. 

2. korijen se udvaja tako da mu suglasno dolazi i na kraj: sa- 
moglasuo glasi kao pod 1 : mtunlati j prorntimlati y smiimlati , pro- 
mtunljati; srntkinljati ; mumonja; miimoDJiti. 

MU (2), mahati, prati, micati, tiskati, davati, plaćati, 
mijenjati. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u : zpm- 
iefije mahati, mahati kroz vodu, prelazi u prati (isporedi prati kod 
korijena SPAR): miti, izmiti, bmiti, iimiti; izmivati, umivati; 
pbmije, pomijara, milo, neumiv^nica, umivaonica. — znaienje tiskati 
prelazi u mijenjati, davati: mito, mit, podmita, mitnik, mitnj&k, 
b^mltni; mititi, podmititi; podmićivati. — značenje mijenjati : mi- 
tđriti 86, omit^ti se. 

2. samoglasno se Uri u au, te u slovenskim jezicima glasi u: 
znaienje tiskati, gnjeiiti: mttlj (muljalo), miiljati, smuljati, mU- 
Ijalo. — znaienje koje je naprijed u miti: mWj („ito nanese voda 
kad protjeie kroz granje ili kahi rešetku*^). 

MUK (1), od MD (1), rikati. 

Samoglasno se Siri u au, te u slovenskim jezicima glasi u: md- 
kati; mtiknuti. 

MUK (2), od MU (2), kretati, tiskati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, umeće se mjesto njega kad treba a: m^i, dom&ći, 
izmići, namk^i, om&ći, bmći, ođmilći, pomd^ći, pođm&ći, premkći se, 
primci, promd^i, prbmći, razmilći, smilći, um^ći, uzmd^i, zamitći, 
z&mći, poodm^i; m&knuti, izmiiknuti, nam&knuti, odmdknuti, po- 
mJiknuti, premiiknuti se, primitknuti, promitknuti, razmaknuti, smak- 
nuti, sumilknuti se, umiJcnuti, uzmitknuti, zamiduiuti, zd.mknuti; 
dbmčati se ; dbmak. Izmak, rdzmak, smak, tizmak, zd,mka, zdmčica, 
dmče, bmčit. 

2, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
micati, izmicati, nitmicati, bmicati, bdmicati, pbmicati, pbdmicati, 
primicati, primicati, prbmicati, rš>zmicati, smicati, hmicati, iizmicati, 
z^micati; pbsmicati; mlce, smicftljka, micknlk; omicklvati. 



172 

MUD, micati se, vrtjeti se, veseliti se. 
Samoglasno u slovenskim jezicima glasi -e, kojega je u nas ne- 
stalo y te se mjesto njega umeće a: mast^; motika. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 159 dodaje : „wenn đas wort nicht entlehnt ist^^ 

MUS, od MU, mahati, micati, brzo se micati. 

1. samoglasno se širi u blUj te u slovenskim jezicima glasi u: 
značenje promicati, brzo se micati tamo amo : mtiha^; m^ati se, 
tizmuhati se, muhd,r, muhž,rica, miišica, omtisičaviti se. — isto zna- 
čenje prelazi u bjeSnjeti, poludjeti: smUšiti se, smiišen, smušenlk. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
značenje isto koje je pod 1 u muha: miš^, mlšina, mišić, miševina, 
mišica (brachiiim, lacertus, mus femina), miš^tina, miška (brachium), 
mišjt, mlšj&k, mišjakinja, mlšd,r, Mis&r, mlšarski, mišbldvka. 

3. samoglasno ostajući kratko glasi u slovenskim jezicima i, ko- 
jega je u nas nestalo te se mjesto njega umeće fnegju dva suglasna 
a : značenje kao da je od mahati prešlo u savijati, a od tuda u po- 
krivati: m&h (ui^ib, muscus), mah, mdšak, md.šina, m&hovina. 

^ U Osnovama drukčije, ali će bez sumnje ovako biti bolje. Isporedi 
Šuman, wurzel spar 33. 

^ U Osnovama sam uzeo (kao i drugi) da mu je značenje krasti, koje se 
je i razvilo iz micati ; ali sada mislim da se samo po značenju brzo se 
micati može protumačiti za što je mišica i mus femina i lacertus i brachinm ; 
ona u oba pošljedi^'a značenja nije po mišu nazvana (što bi nedokučljivo 
bilo osobito kad bi mišu bilo značenje krasti), nego je objema riječima 
značenje zajedničko. 

SIRU, od MAR, promicati, brzo se micati. 

Samoglasno se širi u bm, od čega u slovenskim jezicima pred sa- 
moglasnim biva ov, pa se o produljuje u a: mrftv, mržvak, mrivić, 
mrivinjt, mritvinjd^k, mravftr, mritvič (nekaka trava), 

JA (1), korijen pronominu za treće lice. 

Pronomen trećega lica i od njega postale riječi: nj^ga; nj^ov, 
njfegovsk!; nj^n, njezin; njihov, njlhan, njln. — isti pronomen u 
srednjem rodu postao je savez: j6re, j6r, j6ra; taj se savez govori 
i bez re pa mu se i j odbacuje: e; tada mu se opet dodaje li i 
okrnjeno 1: gli, el, i sa j sprijeda: jel. 

Od toga će korijena biti: j^đln, j^dan (vidi kod pronominalnoga 
korijena I); jfeđva, jSdvic6, jfedvinjt; i riječca kojom se kazuje želja 
i pitanje, a kojoj je odbačeno sprijeda j: Ma; njoj se moie izba- 



173 

cUl d (isporedi Vlaimv od Vladi sao), pa se onda umeće zijeva 
radi j: Sja. — istoga će korijena biti, takogjer odbacivši sprijeda 
j : ^le (itaque) ; Sla (age). — : otamo ide i staro les*, i od njega u 
nas s promjetiom glasa e «« o, sastavljeno sprijeda s riječju i: 
lole ; od iste sfare riječi koja je glasila 7 le^ik : jć-muža , j6mužan^ 
jd-mnža^ jdmužan^ 

Od toga ie korijena biti riječca kojom se potvrgjuje : ja (ita : 
»jest ja"; ja bogme**; »gdje »i ja?"), ona se sastavlja sprijeda 
a riječcom e od korijena pronominalnoga A (koji vidi): ^ja (ila). 
— istoga je korijena u značenju kojim se samo pokazuje: jžiko 
(sad), jkkošnji^ đoj^košnjl. 

Od toga je korijena: jiir (losue); jiirve. 

Od toga će korijena biti i glas j, koji se nekim riječima dofneće 
na kraju: taj, tadftj, 5ndftj, tftj. 

* Vidi u Osnovama 59. 

JA (2), ići, prolaziti (od I). 

Sanioglasfio u slovenskim jezicima glasi a: j^r! (vernus), jftr, ja- 
rtna (fruges vernae), j^rlk, jarica. 

JAK, korijen neznana značenja od koga su u drugim 

jezicima riječi za jetru. 
Satnoglasno u slovenskim jezicitna biva i , koje se s prednjim j 
sastavlja u i: ikra (ova pisciiim), IkrM. 

JAM, držati, zaklanjati, pokrivati. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: jama, jamica, ja- 
mama, jamiirina, jamić, J^mnica, jamlčak (biće od jamik, koje se 
"ne govori a značilo bi motiku kojom se kopaju jame) ; jamiti (ko- 
pati jame). 

2, suglasno m otpada u slorenskitn jezicima a samoglasno glasi 
a: p5jata, pdjatica, pojdtak. 

5. samoglasno slabi u e pa se sa m sastavlja u a (od čega je u 
nas e): značenje driati prelazi u sastavljati, zajedno biti: jćtrva, 
jfitrvica, j^trvin. 

JAS (1), optočiti, opasati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi u: po-j&s, pojkaić, po- 
jiisina, pripbjasnice, raspbjas, pojžtsast, pojš^sica, pojžisk^, popoj^kd. 



174 

JAS (2), vreti, vrtjeti se, skakati, isticati se. 

Samoglamo u slovenskim jezicima glasi a: tako će biti u značetiju 
isticati se, promicati, sastavljeno sprijed s ko (koje vidi kod kor, 
KA 1) : kb-jasiti se (praeieriens saluto); kbjasnuti se. isto značenje 
prelazi u dogoditi se: prikbjasiti se (acciđere). značenje vrtjeti se 
prešlo u padati: prekbjasiti se (epUepsia corripi). 

JASK, od JAS (2), vreti, kipjeti, usijati se, skakati. 
Samoglasno biva u slovenskim jezicima %, , koje se sa ] sastavlja 
u i: tako će biti: Iskra, Iskrica. 

JU (1), braniti, čuvati. 

Samoglasno se širi ti tai, te u slovenskim jezicima glasi u : jtmftk; 
juDĆkov, jund^ina, junkčić, jtin&čki, jtind,štvo; jimdčiti se, nađjun^- 
čiti ; jtinoš. — značenje od onoga koji može braniti prelazi na onoga 
koga treba braniti, ko je nejak, mlad: jtinac, jtmčji, jimčić jtinica, 
jimičica, jtine, juneći, jiind.đ. 

JU (2), sastavljati, miješati. 

Samoglasno se širi u au, te u slovenskim jezicima biva u : j^a, 
jtišica, jtihat. 

RA (1), baviti se, počivati, radovati se, uživati, imati. 
Samoglasno u slovetiskim jezicima glasi a : rtj, r&jskt. 

RA (2), zujati, vikati. — isporedi AR. 
i. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 
Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: tako može biti daje: 
rbtiti se (jurare) ; rombriti. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : l&jati , dblajati, iz- 
lajati, n^Iajati, bblajati, bđlajati, rilzlajati se, z&lajati; I&jav, l&ja- 
vac, lajavica; liknuti, izl&nuti se; Ižvež. — značenje vikati: laloka 
(maxilla). — isti će korijen biti u drugoj poli uzvicima: a-la, 
de-la, e-Ia. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : l^le, I^l^k, lelfekati^ 
zalelfekati. 

RAK, vidi ARK. 



175 



RAG (1), vidi ARG. 



RAG (2), zijati, vikati, kuditi (od RA 2). 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se pretnješta do samoglasnoga. 

1. samoglasno se sa n sastavlja u a (od kojega je u nas u): 
riig, rtiga, rtigo (adv.), mgbba, rtižan, rtižnćst, ortižnjeti; portlž- 
njeti, rhgftd, poruga^ pođriigljiv, podrtigljivac ; rtigati se, nardgati 
se, podrtigati se ; podruglvati se ; pbdiiignuti se ; i*tižiti, izrtižiti, na- 
rližiti; obrtižiti. 

2. samoglasno slabi u i, pa se sa n sastavlja u a (od kojega je 
u nas e): r^ga^ rćžati, zarežati, rćgnuti, poreglvati. 

RAN, od AR, teći, omicati se, padati, obarati. 

/. suglasno r glasi u slovetiskim jezicimu r. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet mijenja 
na a: rbniti (đevolvere) ^, izrbniti, obrbniti se, odrbniti, zarbniti; 
bbronak; s promjenom glasa o na a: odrdnjati. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : tako može biti da 
je u znaienju teći, prolaziti: Idni, ]4ni, lfi,nih, bnoml^ni, prekidani, 
l^jski, bnomlanjski. — ovamo te ići u značenju vrtjeti se i vrtjeti 
jezikom: IJindati, izl^ndati, ul&ndati, landkrati, l^ndav. — u zna- 
čenju obarati, bacati: slitndariti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %: značetije uzmicati, 
zastajati: Kjen^, Ii;feii6st, Ij^niv, Ijfenivac, Ij^nivica, lijfenština; lijfe- 
niti se, olijfeniti se, oblijfeniti se, ulijfeniti se. — isto značenje prelazi 
u zadržavati, pridržavati: lljenka. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : značenje koje je pod 
1 u slandariti: slinđariti. — značenje opadati, venuti, gubiti dlaku, 
a po tom i biti (isporedi derati): Unjati (tabescere; verberare), 
llnjati se (pilos amittere), izlinjati se; linjd.k, Ibj^čić. 

4. samoglasno a sastavlja se sa u u a: tako može biti da je u 

značenju vrtjeti se: liitka, luče. tako će biti u istom značoiju pre- 

ihm u ići koje kuda: Idtati, zaldtali, Ltito. 

■ Ne ide ovamo roniti (urinari), vidi kod kor. NAR. 
* Drukčije u Osnovama. 



176 

RAP, od AR, u nekim ujegovijem značenjima dalje 

razvijenim, 
i. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas 
nestalo te samo r hiva samoglasno: znaienje dizati se: Ppa, l^ica^ 
Irpnj&k, l^plšte. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: tako može biti da 

je u značenju mahati (isporedi dalje pod II, 3): r^p, rćpak; rfepić, 

rfepat, rep^tina^ r^pina^ rćpni; r^pd^^ n^repina^ brepina^ pbđrepina, 

pbdrcpuica, nd^drepak^ pbdrepak^ vljor^p, cmbrep (m.), dugbrep 

(adj.), dugbrepica; por^piti, pođrćpiti se, pođrepljfvati se. 

5. saunoglastio u slovenskim jezicima glasi \\ znaienje pružati 
se, puzati: rSpa, repica, repnt, rSptšte, reptirina; reptili, reptišina. 
IL suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaienje udarati, 
obarati prelazi u padati, ugibati se: Iftp. — isto znaienje prelazi 
u spljoštiti, plosnu biti (isporedi dalje pod 2 lopata): liipatke 
(nburag", upravo će biti listovi u njemu); liipftcke. — značenje 
udarati, lupati: lap^tljiv' (govorljiv), 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: znaienje udarati 
prelazi u spljoštiti, plosnu biti: Ibpata^ Ibpatica, lop^^tara, lop&t4š; 
Ibp&r^ lopš,rić, lopkrica, lopdrac; Ibptih, loptišina, Ibpušac. — može 
biti da ovamo ide u značenju udariti, sa dodanim j glasu 1: Ijopiti. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje mahati, 
praćati se, treptjeti: lepcr, leperica, iSpir, leplrić, leplrica; lepfetati; 
ISpUr', leptirić, leptirića; ovamo mislim da ide s promjenom glasova 
pt na bd: l^bditi. takogjer će ovamo ići: lepršati se (postalo kao 
kotrškati se, samo što posljednje ima još i k-), lep6nuti (proći, t. j. 
umrijeti), ovamo će ići može biti u značenju plosnu biti, t j, plitku 
biti: L^penac (itne rijeci). 

4. sa7noglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje uzimati, grabiti, naglo jesti, lizati: Us (ko- 
rijenu je otpalo p pred s od nastavka), llsac, lisica, lisičica, lisičić, 
lisičina, lisičjt, lisičiti; lisice, lisičine; lija, lijati, dolljati^ 

' Miklošić vergl. gram. 2, 227 misli da je sprijeda otpalo h; tada ne bi 
r^ječ išla ovamo. 

^ U Osnovama drukčije grijeskom ; isporedi u MikloSića vergl. gram. 2, 93. 

^ U VukoMi rječniku ima i lij (lisacj, ali ja sumnjam da tako glasi u 
nom. jed., ili može biti da je tako načinjen samo prema ženskom lija. 



177 

RAB, drugo obličje korijenu RAP. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

i. samoglasno u slovetiskim jezicima glasi a : zfiaienje padati, ras- 
padati se: l&bav (lasus); blabaviti; riLzlabayiti^ — značenje padati 
prelazi u teći: Ld.b (ime rijeci). 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje po svoj 
prilici raspljoStiH (isporedi lopuh kod kor, RAP): lobbda. 

3. samoglasno u slovenskim jezicitna glasi i : značenje padati, ugi- 
bati se, ljuljati se: libati. — isto značenje prelazi u stidjeti se: 
uUbati se ; libiti se, polibiti bc. — značenje padati prelazi u teći i 
liti, i u baciti, odujmifi: ođlibati (odliti; odlakSati), prelibati (pre- 
Ijevati). 

^ Ov\jeh r^edi nema u Vukovu rječniku, ali se govore. 

RAM, od AR, cijepati, udarati; dizati se; teći, prskati, 

kropiti. 
/. suglasno r u slovenskim jezicima gla^i r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : tako će biti u zna- 
čenju od teći prešlom u prskati, kropiti: rominjati. 

2. safnoglasno u slovenskim jezicima glasi e: tako će hiti u zna- 
čenju dizati: remćžiti se (kostrijeUti se), naremćžiti se. — značenje 
dizati, pomjeitati: poremetiti. 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 
L samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : ovamo može biti da 
ide Sensko ime: Liimdnka. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet mijenja 
po svojim zakonima na a: značenje udarati, cijepati: I6m, pblom, 
prblom; slSm^ filom^ kostblom^ vratblom^ lomina, lominica^ Ibrnilioa, 
Ibrnača^ Momak ^ bđlomak^ Ulomak, z&Iomak, bdldmčina; Ibmljava^ 
I5man, Ibmigora; Ibmiti, izlbmiti, nalbmiti, oblbmiti, odlbmiti, polb- 
miti, podlbmiti, prelbmiti, prolbmititi, razlbmiti, slbmiti, salbmiti^ 
ulbmiti; zalbmiti; Ibmkati; s promje^iom glasa o na a: obMmati, 
odl^mati; poUmati, prelamati; prolamati, razldmati, sUmati, zaldmati, 
ispreUmati, naprel^mati, poispreldmati. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje cijepati: 
Ifemeš. — vidi i dalje pod 4. 

4. samoglasno oslabivši u e prodtdjuje se te u slovenskim jezicima 
biva t : značenje cijepati kao pod 3 : Ij^meš, i s premještenim gla- 
sovima: j^mlješ, a to opet i bez 1: j^mješ. — značenje udarati: 

12 



178 

lij^mati; izlij^mati. — ztvaienje udarati prelazi u pritiskivati: 1}%- 
m^Z; Ij^mdzje. 

RAlS, od AR, baviti se, počivati, radovati se, ljubiti. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicitna a; suglasno s glasi ta- 
kogjer s: značenje Ijtibiti, ljubav pokazivati: lAskati, bblaBkati, t 
sa c mjesto s pred k : Illckati. — ovamo mislim da ide u značenju 
počivati: IUsan (facilis; upravo što se moie učiniti ne moreči se, 
bez truda), Id^san (idoneus); I&st (facilitas^ upravo besposlenost, bes- 
poslica), Idstan (otiosus), l&stac (last), lastbvati (otiari). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e; suglasno a glasi h: 
značenje počivati prelazi u čamati: lelnjati (h je u nas tepalo 
iza e). 

RASK, od AR, udariti, lupiti, pasti s lupom. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1; samoglasno glasi o; 
suglasnomu I joi se domeće j, koje se s njim sastavlja u jedan glas 
{jb): Ijdskac; Ijosnuti 0r sa m mjesto o: Ij&snuti); naljćskati se (vino 
se obruere; isporedi otrijeskati se), 

RI, puštati, rastavljati, teći, — od AR. 
L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: 
značenje puštati, tiskati: rinuti^ oitrinuti, bdrinnti, pbrinuti, ai^uti 
se, iirinuti, zžirmuti; rivati, pbrivati, tirivak. — isto značenje pre- 
lazi u udarati, bacati se : ritati se, rltiti se, rStnuti se. — značenje 
ptištati i rastavljati, prelazi u cijepati, raspadati se: titBk\ ritav, 
rito, ritin&r. 

2, samoglasno se Širi u ai, od čega u slovenskim jezicima pred su- 
glasnim biva t: značenje koje je naprijed pod 1 u rivati: po- 
rijfevati. 

3, samoglasno se širi u si, od čega u slovenskim jezicima pred 
samoglasnim biva oj: značenje pustiti, ispustiti, izasuti: rdj, rbjiti 
se, p^rojak, par6jčiti se, n^rdjka. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno kao pod I, 1: značenje puitati i rastavljati prelazi 
u teći i točiti: liti, dbliti, izliti, n^iti, bbliti, obdliti, bdliti, pbliti, 
pbđliti, preliti, priliti, prbliti, razliti, sliti, sMiti, iiliti, zilliti; llnuti; 
krvoprblitnik, krvoproliće; krvblija; ztfliv, llvnica; — Utati, poU- 



179 

tati, ulltati, tttnuti; litonja, sulltnja. — značenje tiskati (isporedi pod 
I, 1) prelazi u lomiti^ padati: llt^ (praecipitium), litica. — ovamo 
će ići u značenju ptistiti, dopustiti: li', koje se sprijeda i s drugim 
riječima sastavlja: Ili, &li, 6li, dali. 

2. samoglasno kao pod i, 2: značenje koje je naprijed u liti: 
IjSvati, dbljevati, ižljevati, n^jevati, bbljevati, pbljevati, prbljevati, 
Htžljevati, sJlljevati, idjevati, zkljevati ; izlijevati, nalijevati, oblijevati, 
podlijevati, prelijevati, prolijevati, razlijevati, slijevati, salijevati, 
ulijevati, zalijevati; poljevaći; lijev (infundibulum ), prbljev, zaljeva, 
lijevak, dbljevak, n^jevak, Ijevčić, pblijevka. — značenje puStati 
prelazi u spuštati se, klonuti, padati, drhtati: lijevi, Ijevftk, ljevaka, 
ljevica*, ^evbruk. — tako može biti u značenju tiskali, upirati (ispo- 
redi pod /, 1): lljevča* (upora), — ovamo će ići u značenju ne- 
znanu : Lijevač, L^vač, Lćvčanin, LćvČ&nka. — zn<ičenje teći, pro- 
laziti: IjSto (isporedi ^slti od JA ići)^, ljetni, IjettSte, Ijetovište, Ijetds, 
Ijetošnjt, ljetina; ljetovati; bljetiti se, preijetiti, z&ljetiti; preijetni 
(quod aestatem perđuravit), bbljetuica, illjetnica; paljetak (isporedi 
ljetina), pftljetkovati; prbljeće, prbljetnl, prbljetćs; prem^ljeće, pre- 
maljeće, premUjetni'^; jednbljetkinja, trbljetni, trbljetnica; lltorSst 
(po zapadnom govoru), — ovamo će ići i riječca kojom se utvrgjuje 
poricanje (isporedi 'naprijed pod II, 1 li) : Ije®. 

5. samoglasno se takogjer širi u ai, a od toga pred samoglasnim 
u slovenskim jezicima biva oj : značenje koje je ^naprijed u liti: 16 j, 
l5jan, Ibjdr, loj&rica, pblojito; Ibjiti. 

4. korijen se udvaja tako da cio dolazi dva puta: značenje Iju- 
Ijali se: leiejati se, lelijati se. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 163 uzima pod kor. RU, može biti bolje, ali 
potvrde nemam. 

■ Prema lat. ripa moglo bi se uzeti da je od kor. RIP, kome bi pred t 
otpalo p; ali mislim da je naša riječ postala od korijena neraširena 
đeterminativom kao što je i Ljuta i Ljuti prema rupes. 

» Vidi u Ficka vergl. w5rterb. 2, 647. 

* Nema u Vukovu rječniku. 

^ Ali se misli da je tugja. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 161 nalazi da upravo znači tempus pluviae. 

^Takoje isprosi« složeno ^ro^u(/6(56 (u Stulića), star. slov. n|»0T0VX^THi6. 

® Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 104. 

RIK, od BI, liti, tiskati. 

/. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r : samoglasno glasi t : 
značef\je liti, teći: rijeka, rječica, rSkavica, Pbreč, Pbrečanin, Pb- 
rečftnka^ Pbrečkinja, pbrečki. 



180 

//. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1: samoglasno glasi i: 
značenje tiskati, prelazi u udarati, otuda u praviti, po tom podu- 
rati se, slagati se: lik (facies)^ dblik; lice, liSce^ Ifhce; prfHka^ 
neprilika; rdzlika^ nllka; bjelblik^ jednblik, starblikast; nili^e, 
bbličje; priličan^ rdzličan^ sličan^ babbličan^ đ^bličan^ Ilčn]§.ky raz- 
llčak; jednbličk^; rdzličit; IfČiti; uUčiti^ zaprlličiti, dvblifiti; đbliko- 
vati; bdlikovati (decere); prflikovati^ razlikovati; ndlik^ n^kovati. 
— isto značenje pođurati se, slagati se, jeđnaiiti se (isporedi licem, 
plane); prelazi u pokazati, obznaniti: lik (nunciatio), p&Itk, Sdlika; 
ličiti (nunciare); obličiti; odličiti se, ližba (ž mjesto Č pr^ b). 

^ Drukčije u Osnovama. 

RIG, vidi ARG. 

RIGH, lizati (od RI, liti, mazati). 

Suglasno r u slovenskim jezimna glasi 1; suglasno gh gUm z. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : li- 
zati; izlizati; nalizati se, olizati; oblizati; polizati^ prolizati, razllzati, 
slizati 86; ulizati; zalizati; oblizivati; podlizivati, prolizivati, nlizi- 
vati 86; zalizivati; tiliznuti se; Uskati; čankbliz, tilizak^ ziJizak, 
prblizine; itlizica; lizavac. 

2. sanvoglasno glasi u slovenskim jezicima k, mjesto kojega se u 
nas umeće a: Ulznuti; oblitznuti; uUtznuti se. 

RIP, od RI, u njegovijem značenjima dalje razvijenim. 

Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi \i znaienje ted, UH, 
prelazi u mazati, mažući sastavljati, po tom i samo sastavljati: 
njep (m.), Ifepak (u istočnom govoru), prlljepak; tiljepak; lijepiti; 
olij^piti; oblij^piti; odlijepiti; prilijepiti; ulijbpiti; zalijepiti; odljeplji- 
vati; priljepljivati; zaljepljivati. — znaienje tiskati i udarati prelazi 
u podudarati se, slagati se, pristajati, prilikovati: lijep (ađj.), Ije- 
pbta; Ijepbtica; lijbpdst; l^puSkast (u istočnom govoru), Ijepbrječica; 
Ijeporječiv; IjepoŠeta; Lj^pava, Ljbposava; ljepšati, uljepšati; uljep- 
šavati. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima k, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo 1 biva samoglamo glaseći o, koje se opet po 
svojim zakonima mijenja na a : značenje koje je pod 1 u prilijepiti 
se: pribnuti. — s promjenom glasa o na a: pri^jati. 



181 

3. samoglamo se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : tako 

6e biti u značenju guliti (koje će se biti razvilo iz tiskati ^ rasta- 

vljati): Ifpa'; llpovina^ lipovac, Gpovača^ Llpovica^ lipik^ llpica, lipanj; 

Llpntk; Llpnica^ Llpničanin^ Lipljan. u istom značenju može biti 

da je: Upen (neka riba), isto značenje prelazeći u svući, zbaciti: 

sllpiti; slipariti. 

^ Ispoređi Hehn koltnrpflanzen 610. — Fick vergl. w5rterb. 8, 667. 
— Ispoređi : „Gk) kao lipa'^ 

MV, vidi RU (3). 
RIS, vidi kod ARS. 
RU (1), vikati'. 

1. samoglasno se Uri u au, te u slovenskim jezicima biva u : r^- 
jan (september) ; rhljati (plorare)^; r&ka; rllkati; zartikati; rtiknuti. 

2. samoglasno se takogjer Uri u au, pa od toga pred samoglasnim 
biva u slovenskim jezicima ov, ali se glasu r domeće j, iza koga se 
o mijenja na e, a po tom j iza r otpada: revati (clamare), raz- 
r^ati se. 

3. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
rika, rikati, srikati se, zarfkati, rfknuti, rfkavac. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nesf-alo, samo r biva samoglasno: na-rnuti (latrare vehe- 
menter). 

^ Biće kor^en isti s onijem koji ide za njim , i značeige će mu se biti 
razvilo iz znaćei^a onoga drugoga : ispoređi derati lacerare i derati se 
clamare, treska assula i strepitus, itđ. 

* Moglo bi ovamo ići i rulja (gomila ljudi) : otiđoše ruljom ; ali se bojim, 
biće ođ iyemačke r^eči : ruđel. 

RU (2), lomiti, kopati, tiskati, navaljivati, prodirati, 

trzati, vući, zadobiti'. 
L suglasno r glcm u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jeziciina biva u: 
značenje lomiti, kopati: riti, Izriti, bbriti, pbđriti, pr^riti, rizriti, 
zitriti; podrivati; rilo, rilast, rilica; rivača; riljati, zariljati. 

2. samoglasno se Siri u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva u: značenje lomiti, trgati, čupati: rfino, svilbrun, 
rftnka; r&nje, rftijav, rftnjat; rfiniti, obrtiniti. — značenje trgati. 



182 

trzati prelazi u vu6i: rdđa (temo)^; rtidni; rtiđnj&k y rhđojftk; r)i- 
dica (dem.), prekbrugje. 

3, sainoglasno se takogjer Širi u saj, a od toga pred samoglasnm 
biva u slovenskim jezicima ov, av, iv : 

a) ov: značenje koje je naprijed pod 1 u riti: t6y, prij&rov, 
. rdvine, krtbrovina, rbvac, Rćvci, Rdvčaniri; rbvačkl, Obrćvac, iird- 

vanj ; rbviti , obrbviti , prerbviti , urbviti , zarbviti. — tako može 
biti u značeriju .lomiti ^ sječi: rbvftS, rov^iti. — isporedi dalje 
pod b, 

b) av : značenje koje je pod a. u rovifi (čemu je samo produljefio 
n sl)\ obr^vljati, ur^vljati. — u istom 6e zfiačenju biti : B^vka, 
(ime rijeci) , Rav^nica , ravkničkt. — značenje lomiti prelazi u oti- 
skivati, ptnizati se, prostirati se (isporedi pući): r^van (adj.)*, rftvan 
(f.), ravknca, R&vno, R&vna, ravnina, r^vnlk, ravnica^ R&vanj^ riv- 
njača, zaravanak, zSi^vanjak, Zaravduje; rd.vnati, izritvnati, porilv- 
nati; rdvniti, izrdvniti, pordvniti, sr^vniti^ urdvDiti; poravnjivati. 

c) *Lv: kako je i nestalo u nas, samo r biva satnoglasno: značenje 
loiniti, koje prelazi u obarati i truditi se (isporedi izdiraU): rvati 
(eniti), rvati (luctari), nadirati, obrvati, porvati, rv&č, rvaltšte; kad 
kad r imajući pred sobom sainoglasno postaje suglasno : iirTina, tur* 
vati, obtirvati, stirvati se, orvati. 

4. sainoglasno se širi u au, od čega pred samoglasnim biva 
slovenskim jezicima ov, kao pod 3, a., ali se suglasnom r dodaje j^ 
za hjim se o mijenja na e, a po tom j iza r otpada: značenje na — 
valjivati, prodirati: rfevati (prorumpere) , narbvati, porfevati, urž - 
vati ; Rev^nica (ime potoku). 

II. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. sainoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima preci 
samoglasnim biva ov: značenje trgati, čupati, zadobiti: Idv, Ibvak, 
Ibvac, I6vka, Ibvica, Ibvački, IbviSte, Ibvnl, nSlovni, Ibvnica, L5v- 
nica; brzblov, brzol6vac, mišblćvka, Ibvdžija; Ibviti, polbviti, ulbviti. 
ovamo će takogjer ići u značenju čupati: Idvnica (navUjak), 

2, samoglasno se takogjer Širi u au, a od toga pred suglasnim u 
slovetiskim jezicima liva u: suglasnomu 1 domeće se j, te biva Ij (jb): 
znamenje vuči i trzati prelazi u kolebati se: Ijtiljati, zaljtiljati; Ijiilj- 
nnti; poljuijlvati ; Ijtiljuškati ; Ijtiljftjka, Ijhlj&ška. — značenje lomiti, 
trzati: Ijtlt, Ijtitit, Ijtito, Ijutina, Ijtitac, Ijtitica, Ijtit&k, Ijtitika, Ijii- 
tič, Ijtitnja, Ijhćavina; Ljtllta (više se mjesta tako zove, jamaino u 
značenju lomiti, kao krš), Ljtiteza; Ijtititi, ižlj6titi se, naljdtiti se, 
ođljtititi se, razljutiti, užljtititi. 



183 

3. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima fflasi u: 

tako će hiti u značenju Štipati, guliti: Ifla (isporedi liko kod kor. 

RUK). 

^ Vidi RU (1). 

' U Osnovama 443 drukčije ; ali mislim da se ne može odvojiti od grč. 
pu[ic.6;, koje isto znači i istoga je korijena. 
' Dmkčije Oeitler slov. kmen na u 16. 

RU (3), koje glasi i RIV, sijati". 

/. korijen glasi RU, i suglasno mu r glasi u slovenskim jezi- 
cima r. 

i. samoglasno se Siri u au, od čega pred suglasnim biva u slo- 
venskim jezicima u: rftj*, rtijev, rtijevina, rtijevno, r^jno, rdjnica. 

2, samoglasno se takogjer širi u an, a od toga pred samoglasnim 
biva u slovenskim jezicima ov, ali se glasu r domefe j, iza koga se 
o mijenja na e, a po tom j iza r otpada: rćvka (ime volu), rSv- 
kast (crvenkc^t, n, p, vo ili krava), 

IL korijen glasi RIV, a suglasno mu r glasi u slove^^skim jezi- 
cima k, a kako je toga glasa u nas nestalo , umeće se mjesto njega 
a: tov (iikai)^ l&vica, Iftvić, lavov, lavskt. 

^ Postavljam ovaj korijen za to što mislim da je od njega bez sumnje češ. 
ryt mbia tinctorum, i što korijenima RUK sijati i KUD sijati treba ovaka 
basa. Uzimam da glasi i RIV (kao SU i SIV) prema lat. livor, kojemu neki 
postavljaju takogjer kor. LIV (Zeitscbrift Itlr vergl. sprachf. 22, 353), 
prem da ga i poslije toga-Fick (vergl. w(Jrterb. 2, 221) dovodi od korijena 
od koga je naše liti (vidi RI). — Rijeci naše, koje stavljam pod ovaj korijen, 
mislim da će mu takogjer biti mala potvrda. 

* U osnovama megju tugjima. 

' Neki misle da riječ nge indoevropska ; isporedi u Ourtiusa grundzflge 
d. griech. etymoL (1873) 369. 

RUK (1), čupati, guliti, Ijušiti, od RU (2). 

Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

i. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicitna glasi u: 
llko^, nk, Gkav, Ilč&r, ličina, llčinica, llčiDd,r, IlČinft^. 

2. samoglasno se Siri u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva u : tako može biti da je : liik , liikac , liikov, liiko- 
vica^ liikoTača, Imovina, liikarica, liičan (lučna, adj.), liičnt, Iftčnjftk, 
mčan (lučana, adj.), tilkoluk; liičiti, zUuČiti. 

^ DmkČ^e u Osnovama ; ali isporedi lit. Itlnkas, lat. runcare. 



184 

RUK (2), svijetliti, od RU (3). 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima I: samoglamo se Siri u 
au; od čega pred stiglasnim biva u slovenskim jezicima u: ItlČ, l&ča, 
ltič4r^ lučlUić, lačka. 

RUKS, svijetliti, od RUK (2). 

Suglasno r u slovenskim jezicima glasi r^ a k pred s otpada; 
samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasili: ris, r!- 
sovina^ rlsići, rfso, risulja. 

RUG (1), vikati, rikati, od RU (1). 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i^ kojega je u nas nestalo 
te samo r postalo samoglasfio: rzati, zk-rzati. 

RUG (2), lomiti, tiskati, od RU (2). 

I, suglasno r u slovenskim jezicima glasi r: satnoglamo se pro- 
duljuje te u shvemkim jezicima glasi u : znaienje tiskati prdazeii 
u izbacivati: p5đrtg; rigati, Izrigati; izrignuti, pbdrigauti se; pod- 
rigivati se; rigavica. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglasno u slo- 
venskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa u nas nestalo, mjesto 
njega se umeće a, ili se ne umeće niSta nego samo 1 biva samoglasno 
glaseći o ili bivaju druge promjene: znaienje lomiti, odvajati, vaditi: 
Ikžica^, bžicay bžič^r, bžičnj&k, i s glasovitna Iž premještenim: žllca^ 
žRčica. gla^u o poštedom od 1 na novo je sprijeda dodano isto 1: 
Ibžica. — znaienje tiskati, onako kakvo je pod 1 u rigati, preneseno 
na mjesto gdje takovo potiskivanje biva: MlSi&cs, (cavom pectoris-, 
isporedi lat. rumen); sa o mjesto \ i s dodanim na novo 1: Ibži- 
čica; s premještenim glasovima žl t sa z mjesto ž: zBčica. 

^ Drukčije u Osnovama ; đrukčge Fick vergl. wdrterb. 2, 653 ; ali ispo- 
redi lit. lauituvas brechinstrument u istoga 1, 198. 

RUGH (1), drugo obUčje korijena RUG (1), vikati. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, mjesto kojega se u 
nas umeće a ili se 1 mijenja na o : znaienje vikati prdazi u govoriti 
Što nije, naopako govoriti: l^a, \ki, polaža, p&ralaža, trčilaža, 
lilžaV; lažan ; litžljiV; Idiljivac, litžljivica, I^žac, pbkLŽica^ tilaiica; 
l^ati; doimati; izl^ati, nald^gati, nadl^Lgati, obidgati, poli^ti, pri- 
lagati, prolšgati; slagati, zalšgati, li^la, lagkrije; dolagivati, nad- 



185 

laglvati; oblaglvati^ polagfvati^ ulagivati se, zalagfvati; Idgiti; omfno 
misli 86 da ide u enaienju preSlom u varati: Uzak (martius) i sa 
o mjesto 1: bžujak. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi v: 
znalmje kao naprijed: zidigivati (blandiri). 

RUGH (2), sijati (od RU 3). 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, mjesto kojega se u nas 
ili umeće a Ui samo r biva samoglasno : H, rftž^ ritžulja; ražUjica^ 
sti-ržica^ siiražica; l^n, rž^ca, r^an, ražbvit^ ražćvDica. 

RUT, može biti od RU (2), lomiti, pregibati'. 
Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1: samoglasno se produ- 
ljuje te u slovenskim jezicima glasi v : Itst (sura; korijenu je i pred 
t od nastavka promijenjeno na s)^ 

' Kor\jen još nije dokazan; ali ispoređi u MikloSića vergl. gram. 2, 161. 
^ Ispoređi star. slov. xvcTO i imcTib, rus. abicto i .ujTKa, po\j. ty* 
8towka i lytka, Češ. l^tka. — Ispoređi i u Osnovama 207. 

RUD (1), od RU (1), vikati, plakati. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi v : r!- 
đati, ziriđati. 

RUD (2), od RU (2), lomiti, pregibati, klonuti. 

Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1: samoglasno se širi u 
au, te u slovenskim jezicima glasi u : značenje lomiti prelazi u pre- 
gibati, odatle u sagnuti se, Jdonuti, sniziti se, malu biti, nejaku biti, 
nerazumnu biti: Mđ; l&da, l&đdst, l!iđ&k; luđikčina, Itidaja^ ludidja^ 
lilđara^ lUđan, l^đeU; l^đačak^ liickast, lUđilo, Itid^v^ liiđ6rije; Ih- 
đftndža; prlltd^ siilud; shludan, stdudntk; shludnica^ shluđnjftk, sii- 
ludast; ztiud (ađv.), ztiudan^ zUuđntk; z&luđnica^ ziiludnji^ ilzaltld^ 
n&zaltlđ ; Mđiti se, izMditi; naltlditi se, zaltlditi ; poltidjeti, zalfiđjeti ; 
zalugjivati; ludbvati, naludbvati se. — značenje sagnuti se, spustiti, 
spuitati se: l&nja (nekaka ptica; korijenu je otpalo đ pred nj), 
lihijav, lunjalo, Itinjati (incedere capite đemisso), Itinjati se, odlfi- 
njati; poltinjiti se. — Suglasnom 1 domeće se j, te glasi Ij (.&): 
značenje sagnuti se prelazi u pritajiti se: uljfiuiti se (mortem si- 
mulare). u značenju gotovo istom koje je u lunjati: Ijumati (ince- 
dere more defessi). 



186 

■ 

RUDH (1), dizati se, rasti. — isporedi ARDH. 

Suglasrio r glasi u sloretiskim jezicima 1, kojemu se joi domeče 
j, te glasi Ij (a): samoglasno se .^iri u a,u, od Sega u slovenskim 
jezicima pred suglasnim biva u: Ijtiđi, n^ljfiđi, bđljuđ, Ij^dfti Ij^" 
đina^ Ijiiđi^te^ Ijuđ^skara^ Ijtiđski, Ijuđskbta; IjMskdst, Ijilđstro, 
tiljuđaii; neii\judaii^ tiljuđndst; uljtiditi^ uljugjfvati. 

RUDH (2), od RU (3), sijati, crveniti se, 

1. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva u : rtida (metallum)^ Hiđnik; rtldničište, RAđničanin, 
rtidnički; Rtidfi^nica, Rudiljica; rtidjeti, zarddjeti; zamgjfvati. — 
rtiinen (d je otpalo pred m), rum^n (f.), rumfenit, rhmenkast, ruinfe- 
nilo; rurafeniti, naiiimfeniti , zarumeniti »e; porumfenjeti. — rOs (d 
je otpalo pred s)^, riisa, Riismlr, Riisinira'. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi ii: 
rtgj, rigjo, rfgja; rigjan^ rigjuSa, rigjeJa, ngjast, Rlgjica. — može 
biti da ovamo ide i rtddvka (nekaka ztnija), 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa 

u nas nestalo, samo r biva samoglasno: rgja, i^av, ]^ftković, 

rgjbbitina, rgjogrfzati ; rgjati, obrgjati, po-r^ati; za-rgjati. 

^ Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 319. 

' Ne će ovamo ići sreddi'usa, nego će drugom polom svojom biti u svezi 
sa nisalje, 

RUP, od RU (2), lomiti, udarati, derati, guliti. 

/. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r : samoglasno se Uri u 
au^ od čega ti slovenskim jezicima pred suglasnim biva u : značenje 
lomiti, derati, prodirati: nipa^ riipica, rup^tina^ riipnj&k, rhp6iga, 
Prekbruplje. — značenje derati, guliti, čupati: tako mislim daje 
sastavljeno sprijeda sa Će (vidi kod ELA 1^: Če-riipati'; iičerhpati; 
očeriipati. 

II. suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, samoglasno kao pod I: značenje udarati prelazeći i na glas 
koji biva od udaranja a po tom i na govor nesklapan: lilpa^ W- 
pati, izitipati, naMpad^ oMpati^ odMpati; poMpati, proMpaii, razlti- 
pati^ sMpati; zalupati; lilpiti; prilupiti; liipnuti; prilupnuU; lQpkati; 
lupJlrati; bhipina, olupdnica; Liipoglav. — značenje udarati prdazi 
u odirati, otimati: Mpež^ It^pežica, Mpeški, ItipeStina. — znaietije 
odirati, guliti, IjuŠtiti, cijepati: liipftr (ostreae gcnus); liipija, Ih- 
patak (ascia); podltipiti se, uMpiti; podlupljlvati se. — u istom 



187 

znaienju 8 đometnutim j iza glasa 1 i sastavljenim s njim u jedan 

glas (jh) : IjUpine (ljuske od jaja i od ribe). 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi v: 

značenje guliti, oguljenu biti, prelazi u bijeliti se: Gsa (korijenu je 

otpalo p pred s od nastavka)^, llsast^ Hsac, lisOv^ Llsina, Uska 

(fiilica). 

^ DrnkČ^e Matzenaner CM slova 137. 

' Ispoređi Fick vergl. w5rterb. 2, 666. — DrukČge Miklošić vergl. gram. 
2, 318. 

RUB, od EU (2), čupati, guliti, Ijuštiti. 

/. suglasno r u slovenskim jezicifna glasi r: samoglasno se pro- 
duljuje te u slovenskim jezicima biva u: riba (tako nazvana što 
ima fia sebi ljuske, Ijupine, pa su po takoj ribi prozvane i druge), 
Izbica; ribić ^ ribetina ^ ribtuina^ b^zribica^ riblji , riban ^ Bibnica, 
Ribničanin^ libničk!^ ribnjftk^ rlbftr, iibftrev, ribftrov, ribarski^ ri- 
barski, ribarica; ribati, ribdriti. 

II. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : samoglastM se širi 
u SLu, te- U slovenskim jezicitna glasi u: značenje guliti prelazi u 
pokrivati i obuhvatati po tome Sto stvari koje se mogu guliti pokriva 
i obuhvata ono što se s njih može zguliti: Itlb (cortex), liibina (ne 
samo uvećan lub, nego i tijelo: hgja s rebrima i trbuhom, U j. što 
obuhvataju legja i rebra), Itibnjača, Itibura, lubenica, lubfeničica, lu- 
b^ničnt, lub^ničiSte. — ovamo će ići s đometnutim j glasu I i sasta- 
vljenim s njim (u Jb): ljtlblj4j (neka riba), ovalno može biti da 
ide takogjer u značenju zahvatati: priljubak („ona soha gdje se tele 
metne [kao u jaram] kad se krava muze"). 

RDBH, željeti*. 

Suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1, ali mu se još domeće j, 
te biva Ij (jb): samoglasno se Siri u au, te u slovenskim jezicima 
biva u: ljubiti, izljubiti, naljtibiti se, obljtibiti, poljtibiti, preljtibiti, 
priljiibiti, sljtibiti se, ulj6biti se; priljubljivati; Ijubnuti; Ijiibi, Ijtibav, 
Ijiib6V(^, Ijtkbdvan, Ijtibdvnik, Ijiibdvnica , ljub4van, Ijtibavnik; 
Ijfiba, Obljuba, preljuba; IjUbak, Ijilpkdst, Ijiibac, pbljubac, Ijiipčac, 
Ijfibica, ljubičica, Ij&bičast; Ijhbazan, Ijtibaznik, Ijtibaznica, Ijiibaz- 
ndst, Ijub^ljiv (-žlj- mjesto -:j»i»n-); Ijiibimni; Bogoljftb, Bogbljnb, 
DrftgoIjAb, Dragbljub, Sl&volj^b, Slavbljub; Ijubbrođan, Ijhbiđr&g, 
Ljilbivoje, Ljiibobrat, Ljiibomir, Ljtibosav, Ljtibo, Ljiiboje, Ljilben, 
Ljtlbdiiko, Ljubfnko, LjiibiSa; Ljtibosava, Ljtiba, LjUbica; imena 



188 

mjestima, brdima itd.: Ljtibinje^ Ljtlbinjskl, Ljfipča^ Ljnbbvigja, 
Ljubbtinje^ Ljubbtinjanin^ Ljubbstinja^ Ljtlbočkt^ Ljtlbočkd^ LjtiboSkt, 
LjiiboSkd^ Ljubišni&, Ljiibić. 
^ Može biti ođ RU (2) navaljivati. 

RUS, od RU (2), lomiti, derati, svlačiti. 

Satnoglasno se Siri u slu, te u slovenskim jezicima biva u; suglamo 
9 glasi h, koje se po svojim zakonima mijefija na š: značenje lomiti, 
razvaljivati, rasipati, zasipati: riišiti; n&rušiti (ntUrunit^, pbmSiti, 
rizrušiti, srMiti. — značenje derati, svlačiti, preneseno na ono ito 
se svlači, t, j. odijelo (isporedi odora): rOho^, pr&niSitL 

^ Isporedi n Osnovama 35. 

RUSK, od RUS, ili upravo od RU (2), derati, guliti. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 , čemu se u nas joi do- 
meće }, te glasi Ij (jb) ; samoglasno se Uri u 2l\x, od čega pred su- 
glasnim biva u slovenskim jezicima u: IjUska^ Ij&skav, bđljusak, 
bljaStinC; z&ljuštak; Ijiištika; Ijtištiti, oljtii^titi^ zaljdiititi; bdljusnnti se. 

^ Isporedi n Miklošića vergl. gram. 2, 480. — Drnkč^e Fick vergl. 
w5rterb. 2, 665.' 

VA (1), korijen pronominu za trede lice. 

Sastavlja se sprijeda s pronomifialnijem korijetiom A, te bira: 
ovaj; vidi viŠe kod AVA (2) i A. 

Kao riječca dodaje se ozad drugim riječifna: jiir-ve, đa-vb-ri^ 
jfed-va (vidi kod kor, JA/ 

VA (2), mahati, duhati (isporedi AV i VI). 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi % : vijati (i etofi mjesto 
« pred j u juinom govoru), izvijati^ bvijati, bdvijati, prbvijati, Az- 
vijati^ z&vijati; izvij^vati; razvij^vati; razvij^vati; vijavica ^ vljača^ 
bvdjci (po istočnom govoru) ; — vjStar, vjfetrina, vjitrić, igfetrtc, vjetrb- 
vit^ vjStrni^ vj&trenjftk^ vjetrenjača; vjetrbgonja; zavjetrina , aivje- 
tmo; vjStriti, izvjetriti. — tako će biti: vloka* (aurculus ; oče biti 
postalo od Ak, a pred njim se t promijenilo na i po juinom govoru; 
isporedi Bt-n i B«TBk). 

4. samoglasno u slovemkim jezicima glasi a : značenje mahati pre- 
lazi u plamati, gorjeli: tako moSe biti da je: v&tra^^ v&trica, v&- 
trtitC; vatrbStina, v&tren, v&trenjača^ v&trftlj. — značenje dukati 



189 

prelazi u praznu biti (iaporedi pod 3), nedostajati, od tuda boljeti, 
žaliti: vftj! &-vftj; vdjkati se, vdj-kađa. 
3, glasovi se va sažimajti u u : 

a) a se Siri u slu, od čega u slovenskim jezicima biva u : značenje 
mahati, dukati prelazi u praznu biti, otvorenu biti: tako može biti 
da je: Olica. — značenje praznu biti prelazi u umoriti se^ poči- 
nuH: tako će biti: ftja, tijati. — značenje praznu biti prelazi u 
besposlenu biti, od tuda u skitati se, smucati se: tilati se, i s 'domet- 
nutim sprijeda f (isporedi fuzda i uzda) : f&Iati se. 

b) u biva u slovenskim jezicima ik, čemu se pridijeva sprijeda y, 
a kako je u nas nestalo glasa ik, umeće se mjesto njega sl, ili od v 
biva samoglamo u : tako može biti da je u značenju dukati, naduti 
se : vftS (peđiculus ; isporedi : j^naduo se kao uš^) *, fiS, tišica (dem.), 
aSĆDJak^ vilSljiv^ tiSljiv, v^ljivac^ iišljivac^ v&šljivica, tišljivica, hSivac 
(nekaka trava), v&šac (nekaka čibuljica), vitšica, v&štica. 

^ Vuk a rječnikn : vijoka. 
" ' Isporedi Šuman wurzel spar 36. 

' U osnovama đrukige. Miklošić vergl. gram. 2, 54 uzima i u korijen. — 
Isporedi lit. utćlć. — Isporedi u Oeitlera lit. stud. 71. i o slov. kmen. na u 9. 

VAK, vikati, zvati, govoriti. 

1. samogUuno u slovenskim jezicima glasi e: znamenje vikati: \&l, 
▼Ska, vćkavica; vćčati*, vćknuti; vek^tati. 

2. glasovi va scuHmaju se u mx 

a) VL se iiri u an^ od čega u slovenskim jezicima pred suglasnim 
biva u : značenje govoriti prelazi u kazivati, obznanjivati, po tom u 
doznavati i znati: n&ak, nžuka, nhvk, sambuk, ilčan^ nkočan, 
tič^vao; sambuče; iičiti, iziičiti, nahčiti^ obiičiti^ ođiičiti, pohčiti; pro- 
iičiti, zaiičiti, ponadčiti ; obnč^vati^ oduč^vati; poučdvati ; tičitelj, iiči- 
teljev, iičiteljevica, tlčiteljski^ hčiteljovati^ ilčenik^ iičenica. 

bj n se produljuje, te u slovenskim jezicima biva n, a njemu se 
pridijeva sprijeda v: značenje kao pod a.: n&vika, nebbika (iza 
b o/pofo je v), bdvika, vičan, bbičan, nebbičan ; navičftj, bbičftj, z&- 
vičftj, izobičijiti se; naviknuti, bbiknuti se, bdviknuti, priviknuti se, 
sviknuti; nllvići, bbići se, bdvići, privići se, svići; bbicati se. — v 
sš zamjethjuje glasom b: blknuti se. 



190 

VAK8, od VAG (kojemu se g pred s mijenja na k), 

rasti, dizati se. 
Suglasno k pred a otpada u slovenskim jezicima ; gUzsovi va sa- 
žimaju se u u, koje se produljuje te u slovenskim jezicima bira v^ 
a tome se pridijeva sprijeda v: vis, visok, visina, Visbćica, Vlsd- 
čicE; visina, vVksk^ su višak, pbvišica, viSnji, vliić, s&viš^, sii višnji 
8&viš6, bdvišd; nadvisiti, povisiti, prevlsiti, uzvlsiti; nadvisivati; nad- 
visivati, povišlvati, uzvisivati. 

VAI^, željeti, htjeti, zadovoljiti se, radovati se. 

Suglasno \ u slovenskim jezicima glasi s, a samoglasno glasi e: 
vSseo, vesflje, vesfeljftk, vesfeltk, vesfelica, VSsela, Ves^lin, V^so; 
veseliti, navesMiti se, ovesfeliti, obesfeliti (y je ispalo iza b), prove- 
seliti se, razveseliti, onevesfeliti se, sneveseliti se; razveseljavati. 

VAG, rasti, badru biti, siliti se, sijati. 

1. glasovi va sažimaju se u ni 

a) u se produljuje te u slovenskifn jezicima biva ii, a tomu se 
pridijeda v: značenje badru biti, paziti: vlžao (gen. vižla), vlžlica, 
vižle, vižlad, vižlln (i sa f mjesto v: fižlin), vlžlast; vlžliti. 

b) u se Uri u au, od čega t( slovenskim jezicima biva n, a totne 
se pridijeva sprijeda y. značenje sijati: jtlg; jiigov, jfigovina, jilžan, 
jiižina (jugovina); jUžiti, bbjužiti. 

c) u ostajući kratko glasi u slovenskim jezicima \y čemu se do- 
daje sprijeda v, tada od bi u nas biva u: značenje rasti prelazi 
u dizati se i u množiti, dodavati: tako će biti postao prijedlog : uz 
(bi:ji), uz-ići, us-krs ; gdje gdje se joi drži v, pa se megju dva su- 
glasna Uf neće a: pre-vaz-ići, pre-vaz-ilaziti, viis-krsnuti. 

2. korijenu dolazi ozad n, koj^ mu se premješta do satnoglasftoga, 
a samoglasno slabi u e, pa se sa n sastavlja u a (od čega je u nas 
e): značenje rasti, veliku biti: do korijena dolazi nastavak koji se 
počinje glasotn i, a s njim se korijenu zadnje g svojim načinom sa- 
stavila u nas u 6 (u star. slov. mi): tako mislim da je postalo: 
veći, većina; vSće, vSć; vSćraa, bđveć, prfeveć; vekSlnja (kS stoji 
mjesto ćš). 

VAGH, voziti (od VA, mahati, gnati). 
Sttghisno j^h glasi u slovenskim jezicima z, pa se po svojim za- 
konima mijenja. 



191 

i. samoglaano u slovenskim jezicima glasi e: dovesti (đovfezćm); 
izvesti, navesti; nađvfesti; odvesti; povesti; podvesti ^ prevesti ^ pri- 
T^sti, razvesti, svfesti, savfesti, uvfesti, zavesti; vftslo, vfesaoce, veslati. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : koje se opet po svom 
zakonu mijenja na Si : vdz^ izvoz^ pbdvoz^ prij^voZ; kolbvoz; vbž&r^ 
voz&rina; vbzac, vbz&Č^ vbz&ljka^ vbžnja^ vozak (adj.); vbzidba, vb- 
zionica; vbziti^ dovbziti^ izvbziti^ navbziti^ nadvbziti^ podvbziti^ 
prevbziti, privbziti; razvbziti^ svbziti^ uvbziti; zavbziti; vćzati^ vozi- 
kati se. — s promjenom glasa o na a: uvdžati. 

VAT, korijen neznana značenja, od kojega su u nekim 

jezicima riječi za godinu a po tom i za vrijeme, — 

može biti ići, ili prolaziti. — isporedi VI, VIK. 
i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : v^tah , ovbtšati ; i 
s premještenim glasovima: izv^štati, povbStati; — glasovi tš sa- 
stavljaju se u 6: tako mislim da je nv^Čaditi (ušeprtljiti) ; — go- 
vori se i sa f mjesto v i sak mjesto h : f §tak ; govori se i g mjesto 
h, pa se premješta pred t, koje se onda stojeći iza g mijenja na d : 
vggd; — i bez h i prema padežima u kojima se ne umeće a: vSt. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : voće (isporedi lje- 
tina), vdćka, vdćftr, voćnj4k, votnjftk (t pred nj mjesto ć), votnjJlčić, 
i s j mjesto 6 pred k: vojka^ n^vojka. 

3, glasovi se va saiimaju u u, koje Siri u bji, te u slovenskim je- 
zicima biva u: tako mislim daje: pohčati (poblijedjeti, a upravo 
će biti ovetSati; d biće mjesto tš). 

VAD (1), vikati, govoriti, učiti, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : v^da (rok), navada 
(asBuetndo), zavada (discordia), svagja (rixa); rilzvagja, svkdljiv, 

svkdnja, razv&gjftč^ pbsvadište, n^vadan^ navagjfentk ; nkvaditi, 
riLzvaditi^ sv&diti, z&vaditi^ bsvaditi, pbsvaditi se; nd,vag]ati; rkzva- 
gjati, Bvfigjati, zd,vagjati^ pbsvagjati se. 

2. glasovi se va sažimaju u u, koje se Siri u au, te u slovenskim 
jezicima biva u: tako tnoze biti: tiditi (za kim ili za lim, deside- 
rare; i svinje ude, kad ciče polako i stenja), 

VAD (2), vlažiti. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: vbda, vodbderina^ 
vođbjaža^ vodbkfSće, vodbnoSa, vodbpija, v5dopl&v^ vodopl&van, vo- 



192 

dbpdj^ vođbvalja^ vbdica, vbdičftr^ vbdiČDl; bezvodan, pbvođaD, pbd- 
vodaii; razvbdniti, v&den^ vodfenica^ vodfenič&r^ vod^ničftrka, vodani- 
čtšte^ vod^nični^ vodfenj4k; vod^njaka^ vod^njača; pbvodanj^ vbđnjika^ 
vbdnjikast, vodiirina; vbdijer^ v6Sa. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi t: vij&dro^ vjMro, 
vfedro, vbdrica. 

3. glasovi se va sažimaju u u, koje se produljuje te u slovenskim 
jezicima biva u, a tome se pridijeva sprijeda v : vldra^ VtdrAk. 

VADH, od VA, mahati, viti, vezati, odjeti; voditi; tis- 
kati, udarati. 

L samoglc^sno u slovenskim jezicima glasi a: znaienje mahaH pre- 
lazi u udarati j bosti: bb&d (iza h otpalo je y), obitdati se. — 
znaienje mahati, udarati , prelazi u tiskati, odutle u odvajati, po 
tom uzimati: v&diti; izvaditi^ n&vaditi^ bdvaditi, pbvaditi; bdvagjati, 
vikgjevina. — značenje udarati biće prešlo u polako ići (isporedi 
badati): v&diti (caute incedere). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znaienje od mahati 
prelazi u tiskati, razmicati, razložiti se: vSdar^, vedrina, pftve- 
driiia, vfedrac, vfediik, vediinj&k; v&driti se, izvfedriti, provbdriti se, 
razvedriti; provedr&vati ae, razvedi*^vati. — znaienje mahati pre- 
lazi u voditi: dovbsti (dov^dćm), izvbsti; navesti, nadv^sti, obvbsti, 
odvbsti, povbsti, podvesti, prevesti, privesti, provbsti, razviti, avbati, 
uvbsti, uzvbstii zavbsti. 

3. samoglasno oslabivSi u e produljuje se te biva u slovenskim 
jezicima %: znaienje koje je pod 2 u dovesti: nbvjesta, nb^eatin, 
nbvjeBtinski, nbvjestica^, nbvjeStačkt (isporedi NeatcmiA^, uivtk, ne- 
vbvati^ nćka. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: znaienje koje je naprijed pod 2 u do- 
vesti: đbvod, obod (iza h otpalo je y), pbvod, svbd, tizvod, volb- 
vođ; Izvoda, odvoda, vdjevoda, v5jvoda, vojvoditi, zAvoj voditi, 
v5jvodovati, vSjvodin, vbjvodBkt, vojvodstvo, vdjvodica, vSjvodić, 
vSjvodinica; vbdac, dbvodac, bbodac (isporedi naprijed obod), bbočić, 
pbvodac, dbvoče, povbdičan, prevbdičan, pbvodnik, rdzvodnik, rdz- 
odnlk (V izbačeno), tivodnik, vbdnica (neka zmija; može biti da 
ne ide ovamo, nego k vodi), nitvodnica, bdvodnica, pbdvodnica, svSd- 
nica, iivodnica, zdvodnica, volbvodnica, izvodnja, rdzvodnjftk, na- 
vbdljiv, povbdljiv, prevbdljiv; vogj, v6gJo, v6gja, čelbvogja, čSto- 
vogja, hrtbvogja, kolovogja, i^ljepčbvogja, vojskbvogja: bbogje (f. 



193 

pl.), vhgjicA, vhgjice (f. pl.), provbgj«^^ , vbgjcvina, vhg;jniert (k'oje 
(/fasi i vbdnjica), vbćkosa (o stoji mjesto gj pred k), nzvt>cllija, pro- 
vocliidžija; provogjkđžija ; — vbiliti, dovbditi, izvbditi, navbditi, iiad- 
vbditi, obvbditi, odvoditi; povbditi, podvbditi, prevbditi, privbditi, 
provbditi, razvbditi, svbditi, uvbditi, uzvbditi, zavbditi; v6dati, iz- 
vćdati, provćđati; vbćkati (ć stoji mjesto gj pred k). — 5 promjeno^n 
glasa o wa a: povjigjati, provagjati. — može biti da ovamo ide i 
Bogbvagja. 

/>. glasovi va sažimaju se u \\, koje se siri u au, a od toga u 
sIoreHskim jezicima pred siujlasnim biva u: znavttije mahati (kao 
Sto je n mah) može biti da je u jcdiib-uditi. — znacevje mahati 
Itrelazi u udarati , rastavljati^ dijeliti: iiA, tido, iiditi (dispertire). 
— značenje udarati prelaziti dosagjivati: iiditi (iiocere; star. slov. 
o^j^hth)^ nauditi, u tom znaceuju može biti da je i tidika , hdikov, 
tiđikovina, tidljika. — zmtceuje mahati prelazi u viti^ a od tuda u 
vezati: dzda (2)red i od nastavka promijenilo se korijenu đ fia z), 
tizdica^ tizd4r; tizdati; obtizdati; oduzdati, raztizdati^ zatizdati; raz- 
uzd^vati; zauzdjivati. gdje gdje se domeće sprijeda i: fiizda, za- 
fhzdati. 

^ Drukčije u Osnovama; ali ovako P^ick vergl. w'orterb. 2, 474. 

* Ne mogu potvrditi da je s ujom u SNCzi nevjestica, lasica. 

VAP, zujati, vikati. 

J. satnoglctsno u slovenskim jezi^ma glasi o, a suglastio v sprijeda 
može i otpasti, i u nas je samo bez njega: ćs (vespa; korijenu je 
otpalo p pred s od twstavka)\ bsa (vespa; star, slov. boca i oca), 
osbvlji. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, umeće se mjesto njega a: v&piti' (vkpijeiu). vidi i 
pod 3. 

3. glasovi va sažimaju se u u, koje se siri u au, a od toga u 
slovenskim jezicima biva u (isporedi dalje pod 4) ^ : tipiti (tipij^m), 
poiipiti; zaiipiti; upijati. 

4. glasovi va promijenjeni kao pod 3, ali se korijen udvaja tako 
da cio (sa u mjesto va^ dolazi dva puta (isporedi lat. upup-a), j^a 
je prvo u otpalo: piipavac, zaptipati. 

^ U Osnovama 355 uzimao sam daje korijen u značenju tkati; ali mi se 
ovako čini prilićn^je. 

• Drukčije Fick vergl. worterb. 2, 606. Drugi opet misle daje riječ došla 
od Nijemaca k Slovenima za lo sto infinitivom stoji u četvrtoj vrsti a sa- 
la 



194 

đašnjim vremenom 11 prvoj ; ali bi bo to moglo i drukčije protumačiti, prem 
da ja ne bili ni onako tumačio kako tumači Geitler lit. stud. 72. 
' Drukčije Miklošić lex. kod Kis^ovnHTH. 

VABH, od VA, mahati, viti, plesti, zaplesti. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: v&b\ vdbac; vabiti, 

dovabiti, odv^biti^ pov^biti, svdbiti, zavdbiti. 

^ Značenja radi isporedi lat. pel-licere, kojemu se značei^je takogjer raz- 
vilo iz zapletati, vezati, koje je u laqueu8. — Drukčije Fick vergl. wdr- 
terb. 2, 660. 

VAR, vrtjeti, okretati, opkoljavati, gnati, stizati, zahva- 

tati, uzimati, zatvorati, čuvati, braniti, držati, hotjeti, 

moći, silnu biti; zujati, govoiiti. 
I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 
1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: 

a) ostaje na svom mjestu: Z7iačenje vrtjeti se prelazi u vreti, od 
tuda u činiti da što vri i u grijati : vAr (m., f.), obara (iza h ot- 
palo je v), provara, v^rica, razvkruša^ voskbvariua, vdmica, varni- 
čav, vdmjača, v^rjača, varak, varivo; variti, obdriti, odvdriti, po- 
viriti, pođvdriti, prevariti; proviriti, svdriti, uzvdriti, zavdriti; varfenik, 
prevarfenlk, varfenika, varfenjaka, v^rira^so ; obarfvati, odvarfvati, po- 
varivati; prevarfvati, zavarfvati. — značenje gnati, stizati, pretjecati, 
Sinisti: prijfevara, prev5.rljiv, prijev&ran, zlovAran; prfevariti; v&rati; 
đbvarati, Izvarati, prfevarati, svarati, zavarati; v&ralica; zavardvati; 
zavarkfvati; zJtv&rČiti (boljeticu, kradljivca); yai*2tkati, varkknuti; 
v&r&ncija, varilncija^ 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje vrtjeti prelazi u opkoljavati, odatle u zatvarati: 
vrdta, vratašca, vrž-tAr, vrat^rica, vratArdžija, Vrdtna, Vrfttn6, Vrfit- 
nik, vratnik, vratnica, dbvratak, đbvratnik; vrdtlo, vratabca. — 
značenje takogjer zatvoriti, zafibmdi (isporedi dalje jx>d 2 zavornnj) : 
vr&nj; ođvrdnjiti, zavrdnjiti; ođvranjivati, zavranjivati. — značenje 
opkoljavati prelazi u pokrivati, a od tuda u zamračivati, crniti: 
vr&n (ater)', vrdnac, vr^nčina, vrančić, vrdnče, vrku6ka (vrano-oka), 
Nv^ntl (ime muško), vr^iieSa, vrano ta, vržinilo (n.), vrJinilova ti-ava ; 
vrdniti, navi'dniti, ovrdniti, povrdniti. — značenje vrtjeti se prenosi 
se na glas^ te biva zujati, a odatle prelazi u govotHti (kao u ba- 
jati) : vrftč, vrdčev, vrdčevskl, vrStdlr, vračara, vrač^trjca^ vraČltriDa, 

vrađžbina (dž pred h mjesto Č); vračati, izvrdčati, uvrdčati. isto 



195 

znaienje prelazi u vikati: vrftn (corvos)*, i sastnvljeno sprijeda 
8 drugim korijmom istoga znaiejija (vidi GA 1) : ga-vrftn ; vr&na, 
vrSnić, vrlUiin^ vrtnji; Vranja, vršnjak, Vrtlnjača, Vr&njina. — 
znaienje vikati^ zvcUi i govoriti prelazi u nauliti, navaditi: navrd- 
niti; navrdnjiti; nd,vranjati; navranjlvati. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: zfiaienje vidi dalje 
pod 7 kod vreti: izvor, izvorac, pbdvorac. — značenje vidi dalje 
pod 6y b. kod zavrijeii: bbor (iza b otpalo je korijenu y), bbomi, 
prbvor, pođvore, pbvdrka, prijfevdrnica, svbrnica, zd,ydrnica, za- 
vdranj. 

3. satnoglasno glasi u slovenskim jezicima i i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavkoin koji se počinje suglasnim, a kako je u 
nas nestalo glasa i, samo r biva samoglasno : tako je u nekim obli- 
cima glagola pomenutijeh dalje pod 6, b, : navr-o (navrijeti), zavr-o 
(zavrijeti) itd, — tako u značenju gnati, žuriti se, navaljivati: vf-o 
{ep%a%), vfll, vWo, vrlina, vrlbća. — značenje gnati prelazi u dizati 
se: vMćt, vMStan. — znaienje vrtjeti prelazi u mahati, viti: vfba 
(iznajprije upravo iiba^), vrbica, vrbica, vrbov, virbovina, vi'bljftk. 
isto znaienje razvijeno u savijati se, vijugati: Vrb&s. — znacetije 
vrtjeti, savijati, kriviti, omotavati: vfljo, vrljav, vrljbok, vrljbokast, 
n&vHje (adv.), naovrljkć, naovi-ljc^; ovrlj, ovrljina, ko-vrlj&k (slog 
ko vidi kod kor. KA 1)*; vrnđati (i^resti na veliko vreteno), navrn- 
đati; isto znaienje prelazi u plesti: vrnčati (opatike) ,,r\9m^(aX\, 
▼imčanica. — znaienje vrtjeti prelazi u baciti da se vrti, ići tako, 
zagledati tako: vrludati; vrljati^, iiavrljati, odvrljati; ko-vi-ljati 
(slog ko vidi kod kor, KA 1), skovrljati se; vfljiti, zavrljivati. tako 
ie biti s dodanim sprijeda ba (vidi kod kor. BIIA 1) : ba-vrljati, doba- 
vi*ljati. — značenje koje je dalje pod 6, b. u za-vrijeti, u-vrijeti : vrljika 
vHjidica, vrljik&S. ovatno će ići i zakovfnuti (repentino morbo corripi ; 
slog ko vidi kod kor. KA 1), i Vrnjika, Vf'njci. — značenje vrtjeti 
se, raditi koješta, 2)remetati koješta: S^fljati, Svrndati (sprijeda S 
biče okrnjeno še koje vidi kod kor, SA 1). — značenje bučati, mnn- 
Ijati: vi'ndati, vrnčati; čavrljati (sbg ča vidi kod kor. KA 1); 
isto znaienje prelazeći u vikati, grajati: če-vrljuga (slog če vidi 
hod kor. KA 1), Se-vrljuga (slog se vidi kod kor, SA 1). 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : znaienje vidi dalje pod 
7 kod vreti: vtr, iz vir, kolbvir, virić, virbvit, Virbvitica; izvirati, 
nikvirati, provirati, sitvirati, iivirati, uzd.virati. — značenje vidi dalje 
pod Gj b. kod navrijeti, zavrijeti: n&\nrati, sitvirati se, iivirati se, 

ki, pođilvirati. 



196 

5. sainoglamo u sloveiishim jezicima gla»i e: značenje od nijeti 
se prelazi u savijati se, opkoljavati: vem (aniuilus), vJ^riga, v^ri- 
žica, vferižnjača; značenje vrtjeti, savijati: V^ru.^a, verhgati »c. — 
značenje vrtjeti, zavlačiti (isporedi dalje pod tf, b): verati , vemti 
se, verkati se. 

6, samoglasno u slovenskim jezicima glasi % : 

a) ostaje na svom mjesta: značeiije od gnati i hvatati prelazi u 
držati, čuvati: vjera, iifevjera, prfevjera, vjerica, siivjerica, ii vjenča, 
zkvjcrak, inbvjerac, inbvjt^rka, vjeran, nevjeran (nSvjšran), vjernost, 
vljemica, nevjernik, bfezvjernik, iivjernik, nžsvjernica, n^vjernjSk, 
nevj^rjja, vjferidba, vjercntk, vjer^nica, vjerenica; vjeriti, bvjeriti se, 
pbvjeriti, provjeriti, iivjcriti, z^vjeriti se, iznevjeriti; prevjenivati, 
uvjeravati, zavjeravati se; vjerovati, pbvjerovati, svjerovati. 

h) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje vrtjeti prelazi n opkoljavati^ zatvarati i vrteći 
gnati ili udarati: n^-vrijeti (niivr^m), prbvrijeti, sjlvrijeti, tivrijeti 
se, zJivrijeti, podiivrijeti. — značenje gnati, stizati, prispjeli: vi"i- 
jOmc'', nevrijeme, vremenit, vremOšau, starovr5mešan ; uvremOniti 
se. gdje gdje se govori i sa h mjesto v (kao n biknuti se) : brijeme. 

7. samoglasno ispada u nekim prilikama: značenje vrtjeti se, ska- 
kati, kao što čini voda ne samo kad izbija iz zemlje nego i kad se 
jako tigrije, a od vode se prenosi značenje i na drugo ^grijano, i 
od vrtjeti se prelazi još i na zujati, bučati: vreti (vrt, glagol treće 
vrste; scaturire; aestuare; fcrmentare-, tumultuari), dbvreti, iz&vreti, 
nJlvreti, ob&vreti, prfevreti, prbvreti, dvreti, uzavreti; vreo (ferviđus), 
vrelo (fons), vreoce; vreva (tumultus); vrtić (ferviđus), vrućina, 
vrtićac, vriićiea, vrtićićina, vrućtiština; privjdćiti. — tako u sad. vr. 
glagola prve vrste pomenutijeh naprijed pod 6, b, : navrCm itd. 

8, glasovi va sažimaju se u u, koje se siri u au, te u slovenskim 
jezicima stojeći pred suglasnim glasi u: značenje gnati i stizati prc- 
laži u moći, sibiu biti: Uroš, Urica; može se sprijeda pridjefi j: 
Jiiroš; tako može biti i Jiiriša (i)rem da može biti i od Jare 

Gj^*>'W)- 

II. suglasno v glasi u slovenskim jezicima 1. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glani a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje okretati, okrećući jiremitati 
ili lomiti ili tiskati ili opkoljavati ili zatvarati: izvaliti, navaliti 
(isporedi naprijed pod I, 6, b. navrijeti), nadvtiliti, ob^liti (iza b 
otpalo je korijenu v), odvaliti, povdliti, podvjtliti, previiliti, privailiti, 
provaliti, razvdliti, svtlliti, uvaliti, zavaliti; valjati, dovdljati, nava- 



197 

Ijati, ođvdljati, povaljati, provilljati, svdljati, uvilljati, zav^ljati; iz- 
valjivati, navaljivati, obaljlvati, odvaljfvati, povaljfvati, podvaljivati, 
prevaljivati, privaljlvati , provaljivati, razvaljivati, svaljivati, uvalji- 
vati, zavaljivati, poizvaljlvati , posvaljivati, poisprevaljivati ; vkljuš- 
kati, provMjuškati; — v^l (unđa), kkmivao, ii^val, vala (vallis), 
valica, navala, nđvala, obala (iza b otpalo je korijenu v^, obalica, 
odvala, povala, podval.'i, iivala, iivalina. Zavala, razvaline, đubbva- 
lina, pbdvalak, vaMt, valutica, v^lOvlje (rupes), valbvit (unđosus), 
provalija, v&lj, valja, vođb valja, odbvalja (sprijeda je odbačeno \), 
vdljak, valjkbvit, valjkbvast, villjuga, v^lju^ka, valjevica (uprt- 
njaia) y zavalj^ntk, viiljalica, vitljaonica, vtlljarica, provaljivftč. — 
značenje silnu biti (isporedi dalje pod 4 t^elik), vrijediti: v^ljaat, 
vkljatan, vžlljS,n, valjati, nevkljalac, nevttljalica, nevaljaljstvo, neva- 
Ij^Utina. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
auglasfiim : značenje koje je naprijed pod a. u rala : vlftka (vallis) 
i odbacivši b: l&ka. — značenje opkoljavati prešlo u zbiratij zbi- 
jati: vlftt (gdje su zrnazbrana, zbijena**), vMtak, vl^će, povlata; 
vULtati. 

2, safnoglasno u slovenskim jezicima ghsi o: značenje opkoljavati, 
obuhvatati, stiskirati, držati: volja (guttur), pbdvoljak, žiitbv6ljka. 
— značenje zahvatati i držati prelazi u htjeti: volja (voluntas), 
nevolja, Zlbvolja, voljan, nevćljan, dovćljan , zadovdljan , p6v6ljan, 
đobrovdljan, đobrbvoljan, dragov6ljno, samovdljan, svojevoljno, zlo- 
vdljan, nevoljnik, nfevoljnica, nepovćljnOst, zadovćljnćst, vbljanl, 
đovolj^n^, sambvoljac, mrznovbljavac , nirznovblj^včina; izdovbljiti, 
nadovbljiti, povbljiti, zađo^bljiti, odobrbvoljiti se, ozlbvoljiti; vbljeti, 
izvbljeti, privbljcti; izvolij^vati ; vbllj; može biti da ovamo ide i 
Vblj4vča. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim, a kako je 
u nas nestalo glasa i, samo 1 biva sainoglasno glasefi u: značenje 
opkoljavati, pokrivati: viina (RiiiNa, lana), viinica, viinen, vunat, 
vtinara. — može biti da ovamo ide u drugom kom značenju muško 
ime: Vtinko. 

4. satnoglasno u slovenskim jezicima glasi e : značenje moči, silnu 
biti (isporedi naprijed pod /, 8 i pod II, 1, a.): velik, povelik, 
veličina, velič^st^^o, velikaš, velik&cak, Vidika, V^ičko, veličati, 
vMe, vetesrdno, vebma, vćlji; V^liinir, Vizijo, V(:»ljko, V6ljko, V&- 
limlje. m(^e biti da ovamo ide Veljača, V^lje, veljbvati; govori se 



198 

i ovMjača^ i sa a mjesto o : avMjača. — znaienje silnu biti prelazi 
u zapovijedati, a odatle ti govoriti: vfelju, vfelhii, vMjfth. 

5. samoglamo ispada u fiekim prilikama : korijenu otpada y izah 
od prijedloga s kojim se sastavlja: značenje koje je naprijed pod II, 
1, a, u valjati: obal i obao (obla; okaii-, isporedi valtU pod II, 1, a,)^, 
bblić; bblić^ obilna, bbliš, bblica, ziU>blica („hravie cijelo s glavom 
ispečeno ili samo odrto za takovo pečenje" ; bez sumnje ide ovamo, 
a cjelina, koja je u tome, biče se razvila iz okrugline; isporedi 
obličke), obličkć („n. pr. popiti što, t. j. sasuti u usta u progutati 
ujedan put"; isporedi zaoblica), obltitak, bbl^će, Obljftj (Ij će biti 
pogrješka Štamparska ti rjehiiku mjesto 1). 

///. korijen se udvaja : 

1, udvaja se tako da mu na prvom mjestu stoji samo prvo su- 
glasno sa sanujglasnim, a na drugom cio: samoglasno na prvom 
mjestu glasi u slovenskim jezicima %, a na drugom glasi e; suglasno 
r glasi i ti slovenskim jezicima r: značenje t^rtjeti se, skakati: vje- 
verica^®, vjSveričić. 

2. udt>aja se korijen kao pod 1, ali mu samoglasno na prvom 
mjestu glasi a, a na drtigom o, i suglasno r glasi 1: značenje vd- 
Ijati: vS,voljak; v^voljiti. 

^ Od tugjili će biti : vArdati (paziti i ići kojekuda ; isporedi ital. gvarđare ; 
ali isporedi i staro ba|^obatii), iiv^rdati ; v&rdati (clamare) ; ovidrisati, nvit- 
risati (isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 478). 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 125 misli da to znaci po boji ptice vrana, i 
da je taj adjektiv postao od supstant. vran. 

^ Drugi misle da je tako nazvan sto je crn (vran). 

* Isporedi lit. ^irbas, virbalas, lat. verbera. — Miklošić vergl. gram. 2, 
214 nalazi da je u njoj značenje razvijeno u vezali. — Dmkčge u Osno- 
vama. 

* Drukčije u Osnovama. 

* Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 472. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 236 veli da će upravo biti vrućina; isporedi 
vrcti. 

* Značenja radi isporedi grozd kod kor. GAR. — Isporedi lit. valyti 
žeti, upravo brati, sabirati. — Drukčije u Osnovama. 

' Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 95 ; ali mislim da se ne može rasta- 
viti od lit. ap-valus s kojim ga poredi Fick vergl. w()rterb. 2, 468. 664. 

* ^ Neki jezici imaju od toga korijena neudvojena riječi za rep (u zna- 
čenju mahati), ali od take rieči neudvojena korijena nije mogla postati vje- 
verica, po tome r e će po repu samo biti prozvana. — U StnUća ima i vi- 
včra po zapadnem govoru. 



199 

VARK, od VAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Samoghisno imajući za sohom dva suglasim premješta se fnegju njih. 
L suglasno r gla»i u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, a kako je toga glasa 
nestalo u nas, samo r bira sa^noglastio : značenje vrtjeti se, viti se: 
vrkoč, vrkćčiti se; vl^cati se^, vrckati se; kb-vrčiti (slog ko vidi 
kod k&r. KA 1), zakbvrčiti, kbvrčica*, kbvrčast'; tako će biti iko- 
vrdžak i kovrdžik (sa dž mjesto 6). — značenje vrtjeti se prelazi 
ti skakati (isporedi izvar kod kor. VAR): vl^cati (emicare), ko- 
vrcan* (slog ko vidi kod kor. KA 1). — značenje skakati i zujati 
sastavljeno: vfknuti, odvfknuti. — znaćetije zujati, mrmlati: vrka, 
vfčak, vrcati, vrčmati. — to će značenje biti prešlo u dražiti: vf- 
kati, n&vrkati. — značenje vrtjeti, viti, prelazi u plesti: vrČAnci, 
vrčmati, navrčmati, vrčmanica (vidi vrnčanica kod kor. VAR^, i 
odbacivSi v: rčmati, narčmati, rčmanica. — značenje vrtjeti prelazi 
u trgati, čupati, razbijati: vrcati (perjati na gvozdenu perajicu), 
vrčica (gvozdetia perajica). 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje odvaliti 
(vidi kor. VAR^, odsjeći: bđvrakati*. 

//. suglasno r glasi u slovefiskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je u nas fie- 
stalo toga glasa, samo 1 biva samoglasno glaseći u : značenje vrtjeti 
prelazi u trzati, trgati, čupati, derati, kidati: vdk, vtičič, viičica, 
vtičina (augm. i koža)^ vtičetina, viičAd, vtičjt, Vtičithi, Viičjftk, 
vtičac (gangraena, isporedi češ. vlček, lupia; govori se i odbacivši 
v: tičac, i dometnurši h: htičac), vtlčk6, vtički (adv.); vukbdiak, 
vukbdržica, vukbjedina, Viikodrftž; Dbbrovtlk; Miloviik; — Vukb- 
sav, Vukbman, Vukman, Viikmir, Viikmllj, Vukovoje, Viik, VH- 
kovač, Viikac, Vtik&č, Vtičić, Vtikić, Viikoje, Vhkajlo, Vtikan, 
VUkanovac, Vikal, Viikaij, Viikelja, Vdkas, Vliksan, VukMin, 
VUkša, Vukidin, Viikota, Viiča, Vdčan, Viičen, Vučeta, Viičko, 
Vtijo, Vajica, VUjilo, Vtijan, Vtijin, Viijeta, Vujak, Vtijko, Viijčin, 
Vt^jčeta, Vujiuliii, Vajdš, Viile, Vtilić, Vuleta; — Vtikosava, VUk- 
mira, Viikana, Vtijana. — značenje trzati prelazi u potezati: vtići, 
dovtići, izv6ći, navtiči, obtići (iza b otpalo je korijenu v), odvtići, 
povtići, podv6ći, prevtići, privtići, provdći, razvtići, svtići, uvćći, za- 
vući, preobući, presvtići', pnvtik, preobuka, povtikuSa; obukbvati, 
obuklvatf^ svukfvati; vuclnjati se. 



200 

2, sam nfjfla fino ii slovenskim jpzirimn glasi a : značenje koje je na- 
prijed pod II. 1 n mri: vlak, ol)irik (iza b otpalo je lorijemi \), 
provlfik*', HvlAk (i izhffvsi v: sl(ik), obliičir, oblačak, oblilčini 
(augiii.), oblnrina (nubiimn), oblfičan, vljtka, navlaka^ navlaka, oblaka, 
pavlaka, povlaka, ])ri}obl?ika, Prevlaka, navlačak, pođvlačak, vlkkala 
(n. p].), prcobliirllo, vlaca, vlilciiga, vlaeale, vlakno, vlakince; vH- 
citi, dovlačiti, izvlariii, navlačiti, nailvlaČiti, obMČiti, odvlačiti, po- 
ručiti, podvlačiti, prevlačiti, privhičiti, provliičiti, razvbtčiti, svMčiti, 
uvlačiti, zavlačiti, isprovlaČiti, preobličiti. 

^ Tu inislini da c stoji kao ii mioaii. — ^likloHić vergl. gram. 2, 472 
misli da je od korijena od ko^n je rn'i. 
^ l)rakeij(? \\ Osiiovamn. 
^ Drukčije Mik!(»šie ver^l. .^r.iui. 2. '.'>>* \. 
* Drukrije Mikiosie ver.d. pain. 2. 47:5. 

^ Ista ('e riječ biti s uuietiiutiui a i)o nekim krajevima odvarakati. 
** U Osnovama 15 brijeskom mjesto toga st(>ji : prevlak. 

VARG, od VAli, u nekim njcgovijem ziincenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Samotjhu^no i nm jaci za sohom dra suglasna premješta se megju njih, 

1, suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

7. samoglasuo glasi n slomislcitn jezicima a: značenje gnati ^ rfo- 
sagjivati: vrCig, vražji, vnV'ki, vragblnn, vragblast, vragćlstvo, 
vragblič, vj-agblica, vragblije, vmgulin, vragbvati, vragblisati, vrjižda. 
— značenje govoriti onako kao u vračati (vidi kod kor. VAR): 
vfjlžati. 

2, samoglasho u slovenskim jezicima glasi u: značenje vrtjeti se, 
viti se, pružati se: vrij^ža. 

.^. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i^ a kako je toga glasa 
u na^ nestalo, samo r hira samoglasno : značenje gnali prelazi tiskati, 
bacati: vrči, dbvrči, izvrći, iijlvrei, bdvrei, pbvrei, pbdvrći, prfevrći, 
prbvrei, riizvrči, svrei, zAvrči ; vrgnnti, i/.vrgnnti, navrgnuti, hdvrp^- 
nuti, ])bvrgnuti, podvrgnuti, prevrgnuti, prbvrgmiti, rjizvrgnuti, 
svrgnuti , z^vrgniiti ; riizvrz'igra , svrzibrttda , svrzislovo ; vrzimic§ ; 
prevfzati se. — značenje vrtjeti, uvijati, zaplet ati: vrž (nođus), 
vržnbvit. — značenje zujati, mu mlati: č^-vrzgati (slog ča tndt kod 
kor. KA 1 ; isporedi čavrljati kod kor. VAR, i čfško vrzati stridere). 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje tiskati pre- 
lazi u gnječiti y mekšati j meknuti, od tuda u nločiti, kvasiti: vlaga, 
vlažan, vlažili, bvlažiti. 



201 

2. mmoglnsno glasi u slovmsklm jezicima i, a kako je toga glasa 
u fias nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseći u: značenje koje Je 
naprijed u vlaga: ^dvugnuti. — isto znače^ije prelazi u nečistoin 
(isporedi star. slov, Rii.i»sHTH stercdrare): viiga (isporedi: „amrdi 
kao vuga"), viigast; mjesto v gdje gdje se govori i f: fuga. 

VARGH, od VAR, u nekim njegovljem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 

Samoglasno imujuH za sohom dm suglasna premješta se megjn njih. 

J. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : značenje vrtjeti pre- 
lazi u plesti, pre])lestiy vezati: p5vrA.z, povrilzača, povraziti. iz 
istoga značenja izlazi vrteći provući^ udjeti (isjmredi uvrijeti se kod 
kor. VAR): uvrdziti. 

2. samoglasno ii slovenskim jezicima glasi t : znučenje kao pod 1 : 
povrij^slo, i odbacivU v: riješio. — ovamo 6e iči u značenju udariti: 
vreznuti. 

S. samoglasno u slovenskim jezicima gUisi i, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, samo r biva samoglasno: značenje vrtjeti prelazi 
kao pod 1 u plesti y vezati, rezati se, ne odstupati, dosagjivati, na- 
valjivati, vrteći udjeti: vrsti se, iz vrsti se, navrsii se, odvrati, po- 
vrati, razvfsli, uvrsti, zavisti; vrzati se; zavrzfvati; sviv.lati; povr- 
zmati se ; zavrzan, zaviv.alo, zavrzaČa ; vrzina. — iz značenja plesti, 
zapletati , razvilo se značenje vrebati: vrzati, dovrzat'. - ovamo 
će ići u značenju dosagjivati, uditi: vfzino kolo. 

VART, od VAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. samoglasno u slovenski^n jezicima glasi a: značenje okretati: 
vr&t (collum), golbvrat, krivbvrat, vn\tina, vr^tić, vrdtnt, ])bdvrat- 
ntk, vratbloin. — značenje takogjer okretati: nevr^t, povrftt, ne- 
povrat, zdvral, kolovr&t, siinovrdt, prevrata, pbvratak, vritič, po- 
vr^tič, vr&tilo, uvi-S-tine, pbvratt^te, povr^tuSa, prevrktuša, pbvratljiv, 
vrfića, povrae&j, PakovrS-će (n.); vratiti, izvrdtiti, navrd^titi, obrdtiti 
(iza b otpalo je korijenu \), odvratiti, povratiti, prevrdtiti, svratiti, 
Buvrdtiti, uvrdtiti, uzvratiti, zavratiti; vraćati, izvraćati, navraćati, 
bbraćati, bd vraćati, pbvraćati, pr^vraćati, svraćati, iivraćati se, Uz- 
vraćati, ziivraćati. — ovamo će ići u istom značenju: vrftt (lolium)^, 
vratdvan, zavrittati. 



202 

2, samoglasno u slavenskim jezicima glasi i^ a kako je toga glasa 
nestalo u nas, samo r hiva samoglasno: znamenje opkoljavatij zatvo- 
ratif zagragjii^ati: viH (hortus), vrttSte, pbvrće, vrtftr, vHao. — 
znafenje kao pod 1: ndvrt, njlvrte, po vrte ^ kolbvrta, vrtfeno (ere- 
tenojj obftan (ađj., iza b otpalo je v), provftan (adj.), vftnja, obf- 
tanj, kov^tanj (slog ko vidi kod kor. KA 1)', vrtlog, obrt&Ijka^ 
zavrtfi^ljka, Vrtijcljka; provrt4č, lUTt^, kovi't&č (slog ko vidi kod 
kor, KA 1), vrtača (vortex / vallis, isporedi vala / uvala kod kor. 
VAR ; isporedi i vrtati orahe, t. j, rrteči lomiti), prevrtača, ndvrtak, 
Bvftak, svrčak (pred č otp(do je i), vrt^ška ; S-vrćo (sprijeda § biće 
okrnjeno še, koje vidi kod kor. SAl); vHjeti (vertere; terebrare), 
izvHjeti, navrtjeti, provrtjoti, iivftjcti, uzvftjeti se, zavrtjeti ; vrtbglav, 
vrtbglavac, vrtbglavica, Vrćžnik; vi-nuti (pred nje otpalo i), izvfnuti^ 
navfnuti, obrnuti (iza b je otpalo \), odvfiuiti, povfnuti, prevrnuti, 
priviTiuti, razvrnuti, svrnuti, uvrnuti, uzvfnuti, zavrnuti, pripovhmti, 
zapovfniiti, osvrnuti se ; — vrtati (vraćati i orahe razlamati nozetn 
vrteći), izvrtati, n^vi-tati, bbrtati, bđvrtati, pbvrtati, pbđvrtati, pre- 
vrtati, privrtati, rkzvrtati, svrtati, tivrtati, hzvrtati, zavrtati, bsvrtati 
se, pbsvrtati; zavrćfvati, isprovrćfvati ; vrtljati se; vl^ćkati. — iz 
značenja vrtjeti se i obrtati se razvija se nalaziti se, baviti se^ biti: 
vi-sta (pred t od nastavka promijenjeno je korijeniti t na s^^, ativrst, 
vrstan, vrsnik, vrsnica, stivrsnik, vrsnoća, vrSnjS-k, vršnjakinja, iz- 
vrstan, izvrština; vrstati se, uvrstati; svrstvovati („dočekati ono Što 
čovjek zeli^). 

3. samaglasm u slovenskim jezicima glasi e : značenje koje je na- 
prijed u vrtjeti: vret^n (u rreten skočiti) 'j vretfeno, vretfenftr, vre- 
tenara, vrfetćnka, vret^nce, izvretfenati. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima % : značenje opkoljavati, 
stiskivati, svezati: vreća*, vrućina, vrećfetina, vrećtlrina, vrećica. 

^ I Miklošić vergl. gram. 2, 32 tako misli. 

* Dnikčije u Osnovama. — Isporedi ii Miklošira vergl. gram. 2, 
157. 384. 

' Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 162 ; ali kod star. ind. vrtta b^finden, 
lage, zustand, i njem. werden , koje Fick vergl. w(Jrterb 1, 215 stavlja 
s našom rjećju pod kor. VART, mislim da joj ne treba tražiti dragoga 
korijena. 

* Fick vergl. w(5rterb. 2, 662 uzima pod korijen od koga je povraz; ali 
to ne dopušta star. slov. sp^THiuTe. 



203 

VARDH, od VAR, u njegovijem značenjima istijem ili 

dalje i drukčije razvijenim. 
Samoglamo ifnajući za sobom dva suglasna premjeita se tnegju njih. 
i. suglasno r u slovenskim jezicifna glasi r. 

1, samoglamo u slovenskim jezicima glasi % : značetije gnati pre- 
lazi u ticati, udarati, dosagjivaii: vi^jeđ (ulcus)^ vrbovao (u 
isioinom govoru), povrijMiti^ uvrijediti; vrijfegjati; povregjivati. — 
značenje moći, silnu biti: vrijMan (đignus; inđustrius^); vrij^đnĆBt^ 
vrednbća; vrijfediti (valere), privrijžđiti, provrijfeđiti se; privregjivati. 

2. samoglasno glasi n slovenskim jezicima %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : značenje vrtjeti se : vMati, 
iizvrđati se, vMnuti; Sevrdati (slog še vidi kod kor. SA 1), St- 
vrdnuti. 

IL suglasno r u slovenskim jezicima glasi 1. 

Samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje čuvati, držati, 
prelazi u mo6i, sUnu biti, upravljati: vUda, vlddati, obUdati (iza 
b otpalo je korijenu v), ovMdati, prevladati, svijati, zavUdati, pre- 
oblddati; povUditi; nadvlagjfvati , povlagjfvati ; vUdalac, vlitdika, 
vUtdičiea, vUldičin, vladič^nski, vladič&nstvo , vl^dičiti, zavl^dičiti, 
vUulikovati; vlftst (pred i od nastavka promijenjeno korijetiu d na 
b), dbl&st (iza b otpalo je y), vlftstan, sambvlaBtan , vlkBnik, snmb- 
vlasntk, vlast^la^ vlastelin, vlastelski, vlasteoskt, vlasteoBtvo, vlastelj ; 
nivlast, navlitstito, navlastito, nsivlastic^, ndvlaS (iza š otpalo je na 
kraju i), navl&Stito, ov^&š; VUldisav, tnoše d i otpasti: Vlkisav, Vli- 
dimtr, Vldđo, Vl&đoje, VlSdeta, VladAn, Vlatko', Vlaško, Vl&ć; VUda. 

^ U Vukovu rječnika samo prvo značenje. 
* U Osnovama 293 griješkom Vl&tko. 

VARP, od VAR, vrtjeti se. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglastia premješta se tnegju njih 
i glasi u slovenskim jezicima %, a kako je toga glasa nestalo u nas, 
samo r biva samoglasno: vrpoljiti se, uzvrpoljiti se. 

VARBH, od VAR, viijeti, zapletati, vrzati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 
i glasi u slovenskim jezicima e : vrćbati (insidiari ; isporedi vrzati 
kod kor. VAR6H), dovrdbati, pri vrebati, uvrdbati, vržbfi^.' 

^ Može biti đa je tijjem riječima korijen KVARBH, kojemu bi otpalo 
ik i ođ koga dovode i\jem. werben, lat. urbs. 



204 

VARV, od VAR (može biti udvojen) . u nekim njego- 
vijeni znjičeiijima dalje razvijenim. 

SamoglasHO hnajuci za sohom dva suglasna premješta se megju njih 
i glasi u slovenskim jezicima t», a kako je, toga glam u nas nestalo^ 
samo V biva samoglasno: značenje viti, plesti, vezati: vrvca, obrvka. 
— značtnje vrtjeti se prelazi u stjecati se, gomilanta Ui (isporedi 
navrijeti i navala kod kor. VAR): vi-vjeti, izvrvjeti, iiavrvjeli, 
ođvrvjeti, povrvjcti, provrvjcti. 

VARSj od VAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premješta se megja njih. 
7. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, samo r biva samoglasno; suglasno s glasi u slo- 
vensliim jezicima h, koje se opet j)o svojim zakonima mijenja : zna- 
cenje gnati prelazi u dizati, u vis dizati , na kraj gnati, na kraju 
bi/i: vrh, vr.sak, vHČić, vrhovni, vrhbvit, vršntk, ilvrSan, bvrSina 
(iiilus; caulis), bvr^ine (sarmentu), bvivak, vrnika; siihbvrh, tankb- 
vrli, siihbvrhast; Vršne , VHčauin, vHački; svrhu, povrh, Vrfli)- 
f;;orac; svrha j zilvrsak, dovrsdlak, svrst'tak, završdtak, zivr.Snji; 
vrHti se, đovf^ti, izvršiti, navršiti, obfšiti (iza b otpalo je korijenu 
v), povr?4iti, razvfŠiti, svfSiti, savfšiti, u vršiti, završiti; dovrMvati, 
izvršivati, navršivati, razvr^fvati, svršlvati, savršivati, uvršfvati, za- 
vrsfvati. — značenje gnnti j^relazi u mhti, a to u grt^iti, grabiti, 
zahvatati: vršva, vf.'a, vrša, vrška. — značenje mesti prelazi u 
premetati, lomiti, razbijati, gazili: vf?6m (sad. vrijeme; infinitir 
vidi dtdje pod 2); vršaj, vi^idba; vrsljati („kao gaziti koga, đosa- 
gjivati mu**), provi-šljati. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi t : 

a) suglasno s kao pod 1: značenje koje je pf»đ 1 u vršetn: vri- 
j^ći (ć od ht), ovrijbći. 

b) suglasno s glasi u slovenskim jezicima s : značenje biće vrtjeti 
se, uvijati se: vrijes (nekaka trava), vrijesac, vrijesak; mjesto v 
govori se i f: frijes, frbsina: mjesto t govori se i i: vrištika, 
vriština. ' 

//. suglasno r */ slovenskim jezicima glasi 1 : samoglasfio gl^si a : 
značenje viti, uvijati se: vl^s (pilus; lini genus; upravo uvojak, 
vilica)^, vliisat, vlasnat, vlksulja, vMsac, VlJteanica; ooamo 6e ići, 



205 

ali sa š mjesto », jamačno za fo što se zaboravilo pravo obličje 
tijeci: vlašiei (pleiades; isporedi star, sloi\ K.iaco2i;e.^ki|n). 
^ Miklošić vergl. gi'am. 2, 320 uzima da s pripada uastavku. 

VARSK, od VAR, u nekim njegovijem ziuičenjima dalje 

^az^'^jenlm. 

Samofflasvo imajući za sobom više suglasnijeh premješta se za 
najbliže. 

i. samoglasno glasi u slorenakim jezicima a : značenje može ttiti 
vrtjeti se, uvijati se (isporedi vrijes kod kor. VAUS): tako može 
hiti staro vrašt i odbaci iši v: ra5t\ a sada: iilštan y<i od sk), 
rik^tlka, može hiti i r^šak. 

2. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
bira i: značenje vikati: vrisak (gen. vriska), vriska; vrištali, raz- 
vrf stati se, zavriš tat i ; vrisnuti. 

^ Vidi u Osnovama i:59-14<). 

VAS, od VA, duhati, nialiati, sijati, oblačiti, odijevati. 
Glasovi va sažimaju se u u, koje se širi u au, a od toga u slo- 
venskim jezicima biva u : 

a) suglasno s glasi i u slovenskim jezicima s: značenje didtati: 
^sta^, mekbuHt; tvrdbust, niiiistica, iišce; usna, Usuica, usn^tiiia, 
lisnat; prć^usnat, nkusuica; izustiti, zaustiti; naizust, n?iustic6, iist- 
veno, iUmeno. — iz znaceitja mahati, savijati, biće došlo oblačiti, 
odijevati: bsinina. 

b) suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, pa se po svojim za- 
konima mijetija na š: tako može biti u značenju mahati, okretati: 
zai^š, zkušiti. 

cj suglasno s biće takogjer u slovenskim jezicima poštedo \\, koje 
će pred i od nastavka biti otpalo: značenje mahati, plamati^ sijati, 
svitati: jatro (glasu u pridjeveno je sprijeda j), jiitdrce, p^jutarje, 
jiitarujt, jiitrenji, jiitrenje, jiitrcnja; jiitrOs, jutrošnji, jutrošnjica; 
sjiitra; siitarnjt, sjiitrasnji, sjiitradS^n, sjiitredA^n, sjiitrid&n; bdjutriti 
se, pobdjutriti se. 

* Fick vergl. ivorterb. 1, 4 stavlja im kor. „Al'S sclioptcii^' ; ali mislim 
da i star. ind. oslitba stoji prema korijenu VAS kao ojas i ojman i lat. aug- 
uientum prema korijena VAG. 



206 

VASK (1), od VA, mahati, brisati« mazati, svjetlucati se. 

i. samogUnsno u slovenskim jezicima glasi o: značenje mazati, 
lijepiti : v5saky voskbvarina; vbštara (St od sk), ▼bfitftmica, T5Stan, 
Tbfitina; vbštiti; izvbStiti, navbStiti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje mahaH pre- 
lazi u micati i u svijetliti, čistiti: v^snuti se (moTere se; uldsci; 
vidi i kod VASK 2 ; izmegju s t n otpalo je k). 

3. samoglasno glasi takogjer u slovenskim jezicima e, ali korijenu 
otpada 8 (može biti postavši h; isporedi jutro kod kor. VAS): 
ztidcenje svjetlucati se, sumračavati se: vgčdr, vSčd; nivečje, TMAnijt, 
vfečćrnja, v&č^rnje, več^rnjača, Večirin, večfertii; ▼edferas, veĆ&raSiijt; 
doveče, đ8več6r, bnovečeri; večera, v^rica, pov&čerak, akorov^ 
č6rnj&k; večerati; nav^čerati se^ pov^derati; večer^Tati; vecerfvati. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi k, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, suglasno »je v postalo samoglasno u, kojentiu se joi 
pridijeva sprijeda j ; korijetiu otpada s kao pod 3 : značenje koje je 
u veće: jtičćr, jbč^ra, jtič^; juč^ranj, ]uč&ranji, juč^raSnjt; prekjučć 
(i s umetnutim 1: preključ^), prekjučeranji, prekjučerašnji 

VASK (2), vikati'. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: vdsak*; vSanuti se 
(kao javiti se; vidi i kod kor. VASK 1). 

2, glasovi va sažimaju se u u, koje se produljuje te u dovenskim 

jezicima biva n, a tome se pridijeva sprijeda v: vtsak, viska; vf- 

stati (št od sk), visnuti (k je otpalo izmegju % i n). — gdje gdje 

se zamjenjuje v glasom f ili h : fiska, hlska. 

^ Biće od VA, koje u tom značenju ne dolazi. Isporedi kor. VI (1). 
' Drukčije u Osnovama. 

VI (1), govoriti'. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi %: sž-vjet, svjSt (t od- 
bcudvSi v: sjM); tivjet; zdvjct^; zćvjetina; zdvjetan^ sivjetnik; vi- 
jh&e, vijeća ^ vijećnik, malbvijećntk ; vij^tati; vijećati; svij&ćati; za- 
vjetovati 80; ss^vjetovati ; positvjetovati , usitvjetovati se, svj^tovati, 
nitsvjetovati; t odbacivši v: sjetovati (u istom značenju), tugetovati 
se; raz-go-vijetan (slog go vidi kod kor. GA [1] govoriti). — mjesto 
% dolazi e: obećati, obećavati. 

^ Biće od VA, koje u tom značenju ne dolazi ; isporedi VAK. 
' U Osnovama drukč^e; ali ovako MikloSić vergl. gram. 2, 160. 172. i 
Fick vergl. wdrterb. 2, 667-8. 



207 

VI (2), od VA, mahati, idi, gnati, plesti. 

1, samoglamo se produljuje ^ te u slovenskim jezicima glcisl i: 
Zfioietije gnati: vijati; dovijati^ izvijati; odvijati; povijati, u tatn če 
značenju biti i vila, viiin, vilfent; vil^Dik, vilinski, vAdvan, vil6v- 
njača; vilbvit, vilbvskt; pdviljeti. — znaienje mahati prelazi u 
vrtjeti, sukatij plesti: viti, dbviti se, izviti, nilviti; nžtdviti, obaviti; 
bbviti, bdviti, pbviti, pbdviti, podaviti, prfeviti, piiviti, rilzviti, raz^- 
viti, sjtviti; »viti; bviti; tizviti; zkviti; vijati (n. p, glavotn), dovijati 
86; izvijati; navijati; obavijati; obvijati; odvijati; povijati; podvijati; 
previjati; priv^ati; provijati se, razvijati; svijati; savijati; uvijati; uz- 
vijati, zavijati; ispovijati se; vinuti; Pbvija, PbvijaniU; pbvije^ (f. 
pl.\ Ziivija, tankbvija; tankbvijast; navljaio; navijd.ljka; uvij^; za- 
vijftč; prevVjača, savijača; zavljača; povijuša; provijuša; uavij^tak; 
vljoglav (m.); vijoglava, vljor^p; vijiigati se; motbvilo (prvu polu 
vidi kod kor, MAT); motbvioce; vit (fleiilis); vitbrog; tankbvit*; 
vitak; vltkdst, vickast (vidi kod kor. VISK) ; 6bavit (f.); p^vlt; pa- 
vltinA (i sa e, vidi pod 3: pavetina), pavitnjftk; navitak; povitak; 
savitak, svitak; u vitak; zavitak; svićka (2)red č otpalo je i), vitica; 
povitica. — vltaO; vitalac (visccraj, vitlić, kovitlac (u kovitlac; 
slog ko vidi kod kor, KA); vitldv; vitlija; vitlati; dovitlati; odvitlati; 
Bvitlati; savitlati, zavitlati; tivitliti; z&vitliti; rlizvitati (disjicere). — 
fnoze biti da ovamo ide po lozi (koja se vije): vino'; vincC; viuU- 
Sina, vlnogr&d; vinogrddac; vinogradski, vinogradski, vinogi*iul&r; 
vinbpija; vinov ; vlndvan, viufi, (adj.); vinski, vin^rina, vinii.rica, vi- 
njaga, Vinoš (planina). — može biti da ovamo ide u značenju ići, 
baviti se: obitelj (iza b otpalo je korijenu v). 

2, samoglamo se siri u si, od čega u slovetiskim jezicima biva 
oj: značetije gn^ti (vidi pod 1 vijati^; vojevoda, vojvoda (vidi još 
kod kor, VADH), vojfevati, dovojfevati, vbjnik, vbjnlčkl, vćjnica, 
vćjnO; vbj&k; vćjska; vojskbvogja, vbjštiua; vćjštiti; izvćjStiti; za- 
vćjštiti; VbjisaV; Vbjdrug, V6J0; VSjica; VbjiU; Vbjilovica, vbjilo- 
vički; Dbbrovoje, HristivojC; LjUbivojO; MilivojC; RadivojO; VUko- 
voje. — značenje koje je pod 1 u viti: v6j; pbvdj, svoj, zdvoj, 
bbojak (iza b otpalo je y), bdvojak, bvojak, zavojak, obbjčina, 
obbjčic, zavojit; z^vojica, pbvdjnica. 

3- safnoglasfio se takogjer širi u ai, a od toga pred suglasnim 
biva u slovenskim jezicima t: značenje koje je pod 1 u viti: vije- 
nac, vjžnčić, vjenčati; privjfenčati, razvj^nčati; vjenčdvati, razvjen- 
ddvati; vjenčanica, vjenčanje; — zavij^vati. — tako može biti da 
je sa e mjesto % : pavetina (vidi pod 1 pavUina). 



208 

' Miklošić vergl. gram. 2, 79 misli da se tako samo izgovara mjesto 
vjegje; sl\i povije nijesu vjegje (isporedi navijati olirvamaj. 

^ Prema tankovija i tankovija^t za cijelo će biti i ovo složeno ; i Mi- 
klošić vergl. gram. 2, 381 veli da može biti složeno. 

' Ali drukčije Uehn kulturpflauzen 63. 493. 

VIK, od VI, gnati, ići, prolaziti. 

Samoglasno se širi u ai, od čega pred suglasnim ti slovenskim 

jezicima biva t: vijek', vječan, viječan, diigb vječan, malhvječan. 

sređoviječan, vjekbvit; vjekbvati, izvjekbvati, provjckbvati. 

' Drukčije u Osnovama; isporedi u Miklosića lexic. kod Ki;ki i Clirisll. 
terminologie 41 ; Fick vergl. worterb. 2, 667; Šuman wurzel spar 21. 

VII^, korijen neznana značenja, može biti dolaziti, sa- 
stajati se, skupljati se. 

Suglasno Ij glasi u slovefiskim jezicima s ; samoglasno glasi k, a 
kako je toga glasa u nas nestalo, umeće se mjesto njega kad treba a : 
vas, gen. svega s premještenim glasovima y po tam i u nom, s pre- 
mještenim glasovima: sav; sv^znalica, svfesrdo, svesrdno; vS^skolik, 
vasionl; svatko, svačiji, svašta, svasto, svS^čeaov, svak, sv^ki, sva- 
kkko, svakoji, svakoj&k; svagda, svagd^r, svakad, svakud, svakudfi, 
svagdje, svSgjer, bdsvakud, bdsvakudfi,, bdsvakl6, sviid, svtidft, sviigj, 
Bviigje, sviikud; svegje (Bbce^sAe), svSgjćr, sv^gj; vazda, vazdasnji, 
vazdA-kadnji; sksma (pred drugim s otpalo je v: ciKkCkUA). 

VIT, tresti, drhtati, kriviti, štetiti, gubiti. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : vito 
rebro; vitbperiti se, izvitbperiti se; vitor (adj. « zagoneci neznana 
značenja o kravi), Vitor (ime muško); Vltomfr, Vitko (riđi i kod 
kor. VID); vit^z^ viteški. 

^ Isporedi u Miklosića vergl. gram. 2, 317. 

VID, vidjeti, znati, obznaniti, kazati. 

i. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : vid, 
nevid, vidac, vidik, vidfčak, vidan, očevidni, nendvidnik, iiendvid- 
nica, ueuaviddst, zdvidljiv, zavist, vidbvit, nfevidovni; vidjeti, izvi- 
djeti, prividjeti, prbvidjeti se, razvidjeti, svidjeti se, obnčvidjeti; 
n^vidjeti se, ncndvidjeti, zavidjeti; vidjelo, nfevigjelica; vfgjati, pri- 
vlgjati. — značenje vidjeti prelazi u nadgledati, starati se, činiti: 
vlgjati, privigjati, svigjati, uvigjati; vid&r, \'id&rica, vid&riua; viđati, 



209 

izviđati. — značenje iiniti prelazi u sm^Sifi, potroSiti: ovidati. — 
složeno sa iie prelazi u značenje ponijeti se, upravo ne obzirati se: 
ponevlđiti se. — ovamo može biti da ide riječ kojoj značenje u rječ- 
niku nije dosta jasno: tisvista („k(w iudo**)^, — značenje takogjer 
vidjeti: Vldosav, Vide, Vldovača, vlddvka, vlddvčevica, Vttko, 
Vlddk, Vidftč, Vldoje, Vidojevica, Vidćjko; Vidosava, Vida, Vi- 
ddjka. Vidna, Vtce. 

2. samoglasno se širi u ai, od čega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva t: značetije koje je u vidjeti: vj^gja. — značenje 
znati: gvjfedok (i izbacivsi v: sjfedok), svjedočanstvo, svjedodžba, 
svjedbćiti, osvjedbčiti, posvjedbčiti , zasvjedbčiti ; svijest (pred t od 
nastavka promijenjeno je korijenu d wa s), nesvijest, nesvjestica, 
Bvijestan, vavijest, osvijestiti, obavijestiti (a je umetnuto izmegju 
prijedloga ob i v; govori se i izbacivsi b: oavijestiti) , uba\'ijestiti 
(slog ba vidi kod kor, BHA), onesvijestiti, onesvjesnuti, obnesvjes- 
nuti, tr^povijesan ; vješt, nevješt, vještina, vjest&k, izvjestiti se, 
hvjestiti se, svjedžbati (dž stoji mjesto St), uvjedžbati, vjeStica, vjS- 
Stidina, vještičetiua, vj<$štac, vjedbgonja* i odbacivši v: jedbgonja. 
— značenje obznaniti, kazati: pbvidjeti, pbvjediti, ispbvjediti, opb- 
vidjeti, pripbvjediti, zapbvjcditi ; povijedati, ispovijedati, pripovijedati, 
propovijedati, zapovijedati, natpripovijedati ; pripovijedalo; ispovijed, 
zapovijed, pripbvijetka, ispbvjednt, ispovjednik, propovjednik, zapo- 
vjednik, zapovjednica; ispovijest, pripovijest, zapovijest, blagovijest; 
navijestiti, nagovijestiti (slog go indi kod kor. (tA 1), nagovješćivati. 

* Isporedl Miklosića vergl. gram. 2, 163. 

* Prva je pola osDova od koje je ruska B'^^baia (vještica) u značenju 
koje je u vještice; Miklošić vergl. gram. 2, 387 nalazi daje toj poli (u 
toj riječi) značenje magia. 

VI DH, rastaviti, rastaviti se, lišiti se. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi k, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, suglasno v biva samoglasno u: iidov, udbvac, ud6- 
vac, udbvica, udbvičica, udbvičin, udbvičić, udbvičkl, obudbvjeti. 

VIS (1) od VI (2), mahati. 

/. suglasno s glasi u slovenskim jezicima s. 

i. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : vl- 
siti, visjeti, vlsjelica, vistiljak. 

2, samoglasno se Siri u ai, od čega u slovoiskim jezicima pred 
suglasnim biva x: prijevjes*, zdvjes, pbvjesmo; nitvjesiti, bbjesiti 

14 



210 

(iza b otpalo je korijenu v), prfevjeaiti, z^vjesiti, bbješenica, bbje- 
Senjdk; objeSenjdković ; vješati^ Izvješati; prfevješati, prbvješati; vjS- 
iala^ vješalica. 

II, suglasno s u šlovetishim jezicima glasi h; samogla^io glasi i: 
značenje mahati prelazi u vijati (vidi vjetar kod kor, VA) : vlhftr 
(BHicpi)*, vihor, vijor, vijbriti se. 

* Drukčije u Osnovama. 

* Vidi u Osnovama 105. — Drukčije Geitler slov. kmen na u 82. 

VIS (2), kvasiti«. 

Sainoglasno se produljuje te u slovetiskim jezicima glasi i: vis 
(nekaka trava, u Stvlića pisuni; u star. slov, SHUik rami virentes). 
— ovamo može biti da ide u značenju od vlage prenesenom na ki- 
selinu (kao stoje u drugim jezicima preneseno na otrov; isporedi 
i kor, VISK): višnja, višnjica, vlšnjičica, višnjov, višnjevac, viš- 
njevača, vlšnjovina, vlšnjovtk, višnjikast; višanj. 

^ Biće jedan korijen s prednjim tako da značenje mahati prelazi u trti, 
a odatle u mekšati, žitku biti, vlažnu biti. 

VISK (1), od VIS (1), mahati. — isporedi VASK. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : zfta-- 
čenje mahati prelazi u šibati: izviskati. — ovamo može biti da 
ide u značenju od mahati prešlom u viti se i s promjenom glasa s 
pred k na c: vickast (za koje se misli da je dem. od vitak; vidi 
i kod kor. VI 2). — značenje mahati prelazi u brisati, čistiti (is- 
poredi čeek, viskati), ali je u nas zamijenjeno v glasom h (isporedi 
biknuti se) : blskati, obiskati, pobiskati ; može se b i odbaciti : po- 
iskati. — značenje mahati i brisati prelazi u ^nazati, odatle u lije- 
piti se, prionuti: bbisnuti (aor, obiskoh; iza b otpalo je korijenu 
v) ; mjesto i govori se i je (%) : bbjesnuti. 

VISK (2), od VIS (2), kvasiti. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicitna glasi i: Z7}a- 
čenje kvasiti, vlažiti prelazi u kisnuti, kiselu biti (vidi kod VIS 2) : 
vtšt (neka kiselina; št od sk); uzvlštati. 

VRU, od VAR, vreti, izvirati. 

Samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u: 

vrillja, vrtitak*. 

^ Od prve riječi mislim da se ne može rastaviti druga ; Miklošić u rječ- 
niku stavlja ovu drugu sa a : b|^atiiK1i ; ali za a nema potvrde. 



211 

SA (1), korijen pronominu kojini se pokazuje. 

2. sastavlja se ozad s pronotninalnim korijenmn MA (koji dolazi 
i kao nastavak): samoglasno se prvomu korijenu produljuje te u 
slovenskim jezicima glasi a : značenje je jako pokazivanje tako da 
se na um uzme pokazano bez drugoga čega, te se priblišuje k zna- 
čenju riječi isti i jedin : ^tm (ipse i boIub), s^mac; samica, skmača, 
aambtinja^ sambća, samoćbvati; OBama; osdmiti; samc^t^ B&mctt^ po- 
sJimc^^ B^ino; Saiaobor, samodaviti se, samođćšla, samođbšlica, 
Sambđreža, sambhran, sambhranica, sambkiselina , sambkres, samo- 
ntk, Bambniklica ; s^baord^st, sambrodica, samos^zd&n!; sambBioni; 
Bamost&lan, Bamoslvbritelj, Bamot^g, sainbtežiti; sambtok, sambtvor, 
aambtvoran, sambuk, sambuče, sambvlastan; sambvlasntk; BambvoljaC; 
s&moTdljan ; Bambživ, samožf vilica ; samdbkaS; s&mpas; s&mdrugi; 
8Š.mtrećt9 sJiinš^stt, B^mĆBmi; sambs^dnit. 

2. korijenu dolazi ozad m (od istoga korijena MA^, te biva pr^i- 
jedlog : značenjem se čini jedinstvo , koje je i pod 1, te prelazi u 
sastavljanje: m se sastavlja 'sa samoglasnim a u a (od čega je u 
nas u): bu (c*); m se I odbacuje j a tada samoglasno a biva u slo- 
venskim jezicima i, kojega je u nas nestalo, pa se mjesto njega kad 
treba domeće a: B; sa (s instrumentalom), — istoga postanja može 
bitif aii sa značenjem drukčije razvijenim, razrijenim tako da se ne 
dovodi viie stvari u jedinstvo , nego stvar odlučujući se od druge 
dolazi u jedinstvo prema njoj, te značenje prelazi u rastavljanje: 
to mislim da je u prijedloga s genitivom : b. 

3. sastavlja se ozad s pronominalnim korijenom BHA: tada mu 
samoglasfio glasi e, a drugom korijenu otpada samoglasno pred na- 
stavkom: u značenju ostaje jedimtvo (kao naprijed) razvijajući se 
tako da pokazuje neku zajednicu, po kojoj neko ima neki dio od 
nečega što radi (a ništa svoga): sebar. 

4. sastavlja se ozad s pronominalnim korijenom VA, tako da mu 
otpada samoglasno, te glasi SVA, koje vidi, 

5. %st4>ga će korijetm biti slog se, koji se pridijeva sprijeda nekim 
riječima: korijenu suglasno s dobiva j, s kojim se sastavlja u S, 
a samoglasno, koje bi glasilo o, mijenja se iza š /ta e: ševi*Ijuga 
(isporedi čemljuga kod kor. KA 1 ; Udi kor, VAR) : ševrdati (vidi 
kor. VAEDH), šfevrdnuti; š^prtlja (vidi kod kor, SPART); isto še 
kao da dolazi i okrnjeno, bez satnoglasnoga : š-vfljati, š-vrndati 
(vidi kod kor. VAR), š-vfćo (vidi kor, VART). 



212 

SA (2), i sa n: SAN, baciti, pustiti, dati, ići, ići za 

čim, željeti. »^ 

J. korijen bez n. 
A, suglasno s glasi u slove^iskim jezicima s. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi % : značenje od pidtati 
prelazi u bacati : sijati (seminare ; i mjesto % pred j), nksijati^ pb- 
sijati; piisijati, r^sijati, bsijati^ zksijati; bIj&č, sij^nac; tisjev, sjetva; 
sj^đba^ hsjedba; sjeme^ sj^m^nka^ sj^iilenjd,k; ajemenjača, sjemeniti 
se, ilsjemeniti se. — značenje od puštati prelazi u izbacivati, lu- 
čiti: sijati (cribare; i mjesto t pred j), isijati, prfesijati, prbsijati; 
p58ije (mekinje); isijavati, presijavati, bsjevine, isijevci, bsijevci, s^- 
v&ljka (u istočnom govoru). 

2. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi 
cima biva i: značenje lučiti (vidi pod 1 sijati cribrare): sito, si tka, 
slt&r. — značenje takogjer lučiti: sita (mel sponte fluens). — ztia- 
čenje lučiti prelazi u dijeliti, od tuda u drobiti: sitan, sitnlna, 
sitnica. Sitnica, sitnice, sftnež, sUufž, sitnbgorica; sitniti, isltniti*, 
sićan. 

3. samoglasfio slabi u u, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva u: značenje dati, namiriti^ zadovoljiti: sit, n^sit, nbsit6st, 
nesit (f.); nisititi, zžtsititi. — samoglasno ispada: dosta, može biti 
da ovamo ide i ime žensko: D6sta, Dbstana. 

-B. suglasno s u slovenskim jezicima glasi h. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : značenje pustiti, pu- 
stiti se, prelazi u ići za čim, brinuti se: hajati, ^tati (h je otpalo), 
n^taU; ne^tdst. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje puniti, pu- 
stiti se, ići za čim, prelazi u željeti: hbtjeti; hbtimicć, hotlmc^; 
h6ćo, hoćak (adj.), Hot4š (jamačko od Hotimir ili Hotislav, koje 
sada nijedno nije u običaju), 

3. samoglasno glasi i, kojega je w nas nestalo: značenje koje je 
pod 2: htjeti; n^htješa; po jušnom govoru i sćeti; po istočnom: 
zftliteti, i sa k mjesto h: prbkteti se, — i bez h: t^vati, tenuti. 
— od osnove sadašnjega vremena: nććati, zandćati, zanećfvati. 

11, korijen sa n: suglasno s glasi u slovenskim jezicima s: sa- 
moglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje od pi^titi prelazi 
u omicati se, teći, klizati se: sftnjkati se, prbs&njkati se. 



213 
SAK (1), kazati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: sok (dclator), sokb- 
držica, Bođžbina (dž mjesto 6 pred b); sbčiti, nasbčiti^ prosbčiti. 

SAK (2), udarati, cijepati, bosti, stršiti, izbijati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi «: sjeći, isjeći, n^jeći, 
bsjeći (1. desecare; 2. determinare ; 3. osjekla voda, t. j. udarila 
natrag; 4. osjekli kukuruzi, t. j. istjerali — izbili — klas), bsjeći 
se (invehi), bdsjeći, odksjeći, bpsjeći, pbsjeći, pbdsjeći, presjeći, prb- 
sjeći, r^jeći, sitsjeći, tisjeći, zksjcći; sjekiiuti, bsjeknuti se, tisjek- 
nuti (1. oganj, excutere ignem ; 2. acescere, koje će se biti razvilo 
iz bosti); sjek, Isjek, bsjek, Osijek, Osječanin, Osječkinja, Ssječki, 
bdsjek, bpsjek, pbsjek, prij^sjek, prbsjek, prosijek; osjeka, posjeka, 
presjeka, prosjeka, Usjeka, zasjeka; )sjećak, bsjcčak, bdsječak, 
sjecka; sj^k&Č, sj^kavae, sjekira, sj^kirica, sjckir^tina, sjekirnt, sj^- 
kirište; pbsjekliea, Osječenica; bsječina, siječanj; sječa, gorbsjcča, 
PrSsijeČ (f.), prosiječ (f.), sječfva, sječivica, sječimic^; sjećati, Isje- 
cati, n&sjecati, s^sjecati, tisjeeati; isijfecati, nasij(ic«ati , osij5cati, od- 
sijbcati, opsij^cati, podsij^cati, presijecati, presijecati, rasijecati, sa- 
sijecati, zasijecati, ispresijecati, ispresijecati; sj^cavac,. sjecalica; 
sjeckati. 

SAG, zadjeti, zahvatiti, zapeti, taknuti. 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se pretnješta do samoglasnoga, 
a samoglasno slabi u e, pa se sa n sastavlja u slovenskim jezicima 
u A (od iega je u nas e): dosdći, posčći; segnuti se, dosegnuti, 
posegnuti; prisega; sežanj (gdje gdje i sa š mjesto s: sežanj); se- 
zati se, pbsezati; dosćzati. 

SAT, koje glasi i SANT, od SA (2), koje glasi i SAN, 
ići, ići za čim, stizati, umom stizati. 

/. korijen bez n : samoglasno u slovenskim jezicima glasi \ : zna- 
čenje od ići (isporedi star, slov, noc^Tii adventus), prelazi u stizati 
utnom: dbsjetan, dbsjetljiv, dosjetljiv, osjetljiv; sjetiti se, dbsjetiti 
se, bsjetiti, prisjetiti se; sjećati se, dbsjećati se, bsjećati, prisjećati se. 

//. korijen sa n: samoglasno slabi u e, koje se sa n sastavlja u 
slovenskim jezicima u a (od čega je u nas e); suglasno s glasi u 
slovenddm jezicima h, koje se pred a mijenja na š: zfiaćenje idi, 
ići koje kuda: šćta, Ijepošeta, šćtnica, šćtnja, prosćtnja, pdšdtanj, 



214 

Sćća; šetati; đoS^tati^ iS^tati^ naSćtati 86; odS^tati^ preSćtati^ proSĆ- 
tati; sa^^dtati; ušćtati^ š^talica, šćlA^Ijka^ šćtaltSte; prošetfvati se. 

SAD, spuštati (saditi), spuštati se (sjedjeti), puštati se 

naprijed, stupati (hoditi)*. 
/. suglasno s glasi u slovenskim jezicima s. 

1. samoglasiio u slovoiskim jezici)na glasi a: s^d^ n^sađ^ pbđ- 
sad; prij^sad, prisad; rdsad, riikosftd, novbBadski^ Novbsagjanin ; 
dosada ; podsada, presada^ rasada; s^&Ijka; s^dno; dds^dau; rd- 
sadntk; sadnica, prij^sadnica ; saditi, dosaditi; nas^diti^ posiditi^ pre- 
saditi ^ prisdditi, rasdditi^ usdditi^ zasaditi; sagj^nica; presagj^ntk; 
sdgjati ; dosagjfvati; nasagjfvati, posagjivati^ presagjfvati^ prisagjfvati, 
rasagjivati; zasagjivati. 

2. sanioglasno u slovenskim jezicima glasi e : sfedlo (i s premje- 
štenim glasovima : seldo); sedl^šcc^ sedl^ntk^ sMl&r; s^dlast^ sMlica, 
pbsedlica, pbdsedlica; sedlati (i s pretnjeStenim glasoviina: soldati), 
os^dlati; ods^dlati, ras^dlati; osedld,vati; odsedldvati, rasedULvati; 
os^dlis&n; s^lo, sebcO; selište; selski; sgoski; s^oStina; sfeljanin^ s^- 
Ij&nka^ sMj&k, selj&kuša; donjbselac^ zaselak, ndselan^ niseoski^ 
sebba^ ndsćlje, rdselje; Seld.k; saliti, doseliti; is^liti^ naseliti; osMiti^ 
odseliti; preseliti; ras^liti^ usMiti; doseljavati; iseljavati, preseljavati, 
raseljavati; useljavati; seljakati. 

3. samoglasfio oslabivši i: e produljuje se te u slovenskim jezi- 
cimu biva «: sjesti, nitsjesti; bsjesti; bdsjesti; pbsjesti, pbdsjesti, prfe- 
sjesti; prisjesti; prbsjesti se (dirrumpi); r^jesti se (dehiscere), tisjesti, 
z^jesti; sjcdnuti; prlsjednuti; tisjednuti; zksjednuti; sjediti (sjedjeti), 
posj^diti; prosjediti; sjedati; nasjedati; bsjedati; bdsjedati; pbsjeđati; 
pbdsjedati; presjedati; prUjeđati; usjedati; zitsjedati; sjetkdriti; pb- 
BJed; pbsjedovati; prijesjed, stisjed, siisjed, siisjeda, sUsjediii; siisjed- 
stvO; pristiBJediti; sijedO; sjćda; zasjeda, pbsjedak; zasjbddič; sjedalo, 
sjedište, sj^dilac, starosjedilac ; usigjelica; uslgjeličina; sj^dnik; pb- 
sjednik, sjednica; pbsjednica; sjegja; sijMO; sijMiti; posijblo, r&sje- 
lina, lisjeliiia, starbsjelac. 

II. suglasno s u slovenskim jezicima glasi h. 

1. samoglamo glasi u slovenskim jezicima o : znamenje puitati se 
naprijed, stupati, ići: h6d, dbhod, ishod, odbud, iiedbhod, pbhođ, 
prijbhod, prbhod, vkhod, zdhod; pohode, uhoda; dbhodak, Ishodak, 
iihotka; hbdac, dbhodac, mimbhodac; hbditelj; hbdulje; prbhodni, 
ždhodno, nahodntk, prehodntk, pbhodnica, pr^hodnica, bbodnja (h 
je ispalo), prehodnjd.k; odlva {h je otpalo), odtva; hogja, bhogja, 



215 

bphogja, prćgja (mjesto prohogja), natr^ogja, bhogje (n.); p6ho- 
gj&ni; hbđiti; đohbditi^ ishbditi; nahbditi^ othbditi^ pohbditi^ prehb- 
điti, prohbditi^ uhbđiti, zahbditi, iznahbditi^ prinahbditi^ snahbditi; 
hćdati^ ishćđati se^ nahćdati se^ poh6dati; prohćdati; ushćđati se. 

2. samofflastio glasi u slovenskim jezicima i, ali suglasilo h do- 
biva j, 8 kojim se sastavlja u S, pa se iza š mijenja i na k, kojega 
je n nas nestalo, pa se mjesto njega umeće kad treba a: znaienje 
kao pod 1: prbšftsti'; dbsao, dbSla itd., pbSalina, prtdoslica, pre- 
slica , dobrbđošlica^ samodćsla, eamodb^lica ^ đbšljA;k; dobrbdošna^ 
đobrbdošnica. 

' Ispoređi stupati (kod kor. STAP), gdje takogjer od česta stupanja 
biva hod. 

* Ispoređi u Ficka vergl. worterb. 1, 225. 793. 2, 252. 478. drukčije 
u istoga 2, 503. 690. i u Miklošića vergl. gram. 3, 99 (1876). ja još mi- 
slim da se ne može rastaviti od hoditi. 

SAN, vidi kod SA (2). 
SANT, vidi kod SAT. 

SANDH (1), od SAN (vidi kod SA 2) i DHA (činiti), 
dati, udostojiti, vlast imati, raspravljati. 

Samoglamo se sa n sastavlja u a (od čega je u tias u): siiđ 
(iudicium)^ tisud; odsuda^ presuda ^ stidija^ stidijin^ ^^gj^? ^^SJ^J^^ 
sodblna; baudbina^ stidaC; stidište^ s(]ldni, siidntk^ stidnica^ stidnja; 
sllđnji, rastidljiv ; stiditi, ostiditi, odstiditi, presdditi, rastiditi, uatiditi, 
sugjbntk; nesugj^iifk, osugjfenik^ sugj^nica; nesugj^nica^ osugj^nica; 
OBUgjivati, ođsugjlvati; presugjivati; rasugjfvati. — isto znacetije pre- 
lazi u prisvajati vlast, pregnuti: ustiditi se, usugjfvati se. — zna- 
čenje dati (da se vrati), poslužiti: posuda (commodatio); postiditi 
poBUgjfvati. 

SANDH (2), od SAM (vidi kod SA 1) i DHA, činiti. 

Samoglasno se sastavlja sa n u s^ (od čega je u 7ias n) : značenje 
noHniti ili ostavljati, slagati: std (vas), stidić, siiddvan, B^gjO; 
pbBUgje. 



216 

SAP, ogledati, okusiti, slatku biti. 

Samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
glasi i ; suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, pa se pred i mi- 
jenja na š: šfpak^ (malum granatum), šipčaui^ šlpčanica (rosa). 

^ Drukčije Miklosić vergl. gram. 2, 255. 

SAPTAN, broj neznana korijena. 

Prvo samoglasno u slovenskim jezicima glasi e; p pred t otpada; 
i se zamjenjuje u slovenskim jezicima glasom đ ; mjesto ostaloga do- 
lazi drugi nastavak: sMmi, sedam, s^đmina, sMmica, s^dm&k, 
seđm^kinja, sednioro, sedmori, sedmbrica, sedmferica, sedmbkrak. 

SAR, ići, teći, trčati, braniti, čuvati; gi-tnti, tiskati, ci- 
jepati. 

L suglasno s u slovenskim jezicima glasi s. 

A, suglasilo r glasi u slovenskim jezicima r. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi i i premješta se kori- 
jenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak koji se poUnje su- 
glasnim, a kako je u nas nestalo glasa i, samo r biva samoglasno : 

a) megju glasove sr nije umetnuto t: znamenje trčati, skakati: 
srna, srnećt, srnetina, si^nče, srnd&ć, srnava. — značenje isto ali 
prelazeći i u padati, napadati, ^mvaljivati: prSsfi;, pr^sftan, na- 
srtljiv, nasrt^č, n^srtalo, n&srtati, pbsrtati ; nasf nuti, posf nuti ; srljati, 
nasrljati. 

b) megju glasove sr umetnuto je t: značenje skakati, padati: 
sti^men i sttodn (stapia), strmašce. — značenje padati, spuštati se : 
sthn, strmac, strmo (n.), sthnoglftv, strmbglavicš, strmoglavce, 
stnnogl^d, sttooglćgja, strmogrćd, strmbrom (adv.); bstrmiti; str- 
m^knuti; strmen (adj.), strm^n (f.), strraenit, strmenica. 

2. samoglasm w slovenskim jezicima glasi e, i premješta se kori- 
jenu na kraj kao pod 1 : značenje kao pod 1, b, u strmen (stapia) : 
stremću. 

5. samoglasno slabi u u, a to 

a) produljuje se te u slovenskim jezicima glasi «; značenje od 
teci prelazi u vlažnu biti: sirov, sirbvina, sirbvica. — značenje 
isto: s*ir, slrac, sirčić, siriš te, sirenje, slrnt, sirnica, simjaja (neka 
gljiva koja se i prijesna [sirova] jede), sirzbljalo ; siriti , pbđsiriti, 
tisiriti, žmiriti. 

b) širi se u aii, od čega u slovenskim jezicima biva u: značenje 
koje je naprijed pod 3, a, u sir : surutka. 



217 

J5. suglasfio r u slovenskim jezicima glasi 1. 

1, samoglasno glasi u slotetiskim jezicima a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje teći prelazi u mokru biti, 
meku biti: salO; zisaliti. — značenje teći, klizati se: salinac, saoni, 
sabnik, sabnice. — značenje teći prelazi ti valjati se, okruglu biti: 
saMtak („veliki šljunak^ ; vidi Šljunak kod kor. SRU). 

b) premješta se korijenu nu kraj, kad do korijena dolazi tuista- 
rak koji se počinje suglasnim: značenje vidi dalje pod 2 u so: 
slUn, sldnac; sl^nača, sl^ntk^ sl^nica^ sli\t)ina, slanina^ sl&ninica; sla- 
nlnica; osldniti; »latina. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: značenje teći, mokru biti, a od toga 
preneseno na drugu osobinu lake stvari , osobinu koja se osjeća na 
jeziku (isporedi kvasiti i kiseo): s6 (co»b), sćčica, sbl^r, sblara, 

sćnl, sblant; b(^3olica, bfes6lnica, solilo, Sblilo, sblioskt, rdad, solo- 
tOk, solbjednik, soiljebiiik; soliti, nasbliti, osbliti, presbliti. — 
s promjenom glasa o na a: presdljati. 

3, samoglasno slabi u u, a to 

a) ostajući kratko biva u slovenskim jezicima i, kojega je u nas 
nestalo: značenje ići prelazi u činiti da ko ili što ide: slati, nk- 
slati, ođitslati, pbslati, raziHslati, pbsl^nik, posMnica. — značenje ići, 
trčati, prelazi u raditi (ustajati oko čega): pbsao (gen. pbsla), 
posltlak, pos^lac, pbslcni, pbslcnik, pbslcnica, besposlen, besposlica, 
b^sposličiti ; poslbvati, isposlbvati; poslbvdč. 

b) produljivši se glasi u slovenskim jezicima u : značenje koje je 
naprijed u slati: silati; i sa S mjesto s (prema sadašnjem m\ gla- 
gola slati: šljem, gdje s stoji radi Ij): šKljati, odfiSiljati, pbšiljati. 

//. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h. 

A. suglasno r glasi i u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a, i premješta se kori- 
jenu na kraj, kad do korijena dolazi nastavak koji se počinje su- 
glasnim: Zfiačenje trčati prelazi u čuvati, zaklanjati, braniti: hr&ui. 
značenje isto sastavljetio m 7iekim riječima sa izdržavati, pitati: 
hrdna, pohrana, sahrana, sambhraii , sambhranica , slatkbhran , zlb- 
hran, prij^hranak, n^hrdnka, ndhrdnkinja, hranitelj, branjenik, bra- 
njenica, branjenice; hrdniti, dohranili, ishrjCniti, nabrjlniti, othrilniti, 
pohraniti, pothraniti, prehraniti, sabnlniti (praeservare; sepelire), 
»hraniti, uhraniti, zahrdniti; dohranjfvati , ishranjivati , othranjivati, 
pothranjivati, prehranjivati, prihranjivati , sahranjivati, zabranjivati; 
Hr^nisav, Rdnko (hje otpalo), tako bez h 7nože biti daje i R^nitovača^ 



218 

2. aamoglamo u slovenskim jezicima glasi i , i premješta se ko- 
rijenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak koji se počinje su- 
glasnim, a kako je u nas nestalo glasa i, sa>no r biva samoglasno : 
značenje čuvati, braniti, vojevati: Hrvfi.t*, Hrvatica, hrvitskl, hr- 
v&ština^ HrvdćaniĐ, Hl^voje (ime muško koje sada nije u običaju). 

— značenje teci, trčati, brzu biti: hl^-o (gen. hrla); hrt, hrtov, 
hrtbvogja, hKina, hrtica, hrtičin, hl^če; hfčak (pred č otpalo je i). 

— značenje teći prelazi u grtati: rnjaga* (velika gomila; h je ot- 
palo; isporedi dipjAo^. — značenje grtati prelazi u tiskati, trti, 
udarati, cijepati (isporedi lat. sarrire): rnjati se (adteri), rnjav 
(labiis diffissis); rnjO; Rnjš^k^ Rnjica; Rnjetina; Knjavina^ rnjkbvit 
(„n, p. konj, koji nije dobro podmetnut, nego ostao ajgirovU*', ispo- 
redi <jip<iiy istoga korijena). 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi % i premješta se kori- 
jenu na kraj, kao pod 1: značenje od čuvati i braniti prelazi u 
zdravu biti, ljekovitu biti: tako može biti daje: hren*. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglasno glasi u 
slovenskim jezicima i, i premješta se korijenu na kraj kad do ko- 
rijena dolazi nastavak koji se počinje suglasnim, a kako je u nas 
nestalo glasa i, samo 1 biva samoglasno glaseči u: značenje trčati 
prelazi u skakati a odatle u dizati se (isporedi saltus): hi^ni; hti- 
mac, htimka. — tako može biti da je i Umnjdci (h je otpalo; ali 
isporedi i kor. SVAM). 

' Isporedi Hranita u St. Novakovića Pomenicima. 

^ Malo drukčije Geitler u Radu jngosl. akadem. 34, 111. 

' U Osnovama drukčije ; ali Sto u St. Novakovića Pomenicima ima Hr- 
njak, od kojega se ova riječ i druge za njom ne mogu odvojiti, za to ih 
uzimam ovamo. 

* Isporedi u Vukovoj Danici 2, 103 : „ren raste sam po polju, i samo 
se upotrebljava za lyek". 

SARK, od SAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se fnegju njih. 

1. suglasno s gla»i i u slovenskim jezicima s. 

A. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: megju glasove sr 
mneće se t: značenje teći prelazi u tiskati, odatle u udarali: strdka, 
str5kav, bstrokati se, i sa S mjesto s: StrSka, Strokav; itr&knuti, 
$tr5cati, Strocnuti. 



219 

2. Bamoglamo u slovenskim jezicima glasi t: megjti glasove sr 
timečeseV. znaletije udarati, bosti, cijepati: sirijska (rima)^ strćka, 
(po istoinotn govoru, virga), Str^kanica; str^cati. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi ik, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : 

a) megju glasove sr nije umetnuto t : znaienje teći prelazi u vla- 
iiti, vhSnu biti, sočnu biti: s^č (f.^ međulla; ispoređi srž i srS 
kod kor. SARG i SARS), srčika (međiiUa eambuci', / neka ja- 
buka), ovamo idu i ove rijeci kojima se znaienje takogjer razvilo iz 
te6i: sfkati (sorbere); nasfkati se, posfkati; sfknuti, prisi^knuti ; 
prisrkf^ati: srktitati. — ovamo će ići u znaienju može biti od bra- 
niti preilom u zdravu biti, jaku biti, ili može biti satno cijepati: 
Brć (m., quercus; vidi i strž kod kor. SARG), srčev, srčevina. 

b) megju glasove sr nmetmUo je t: značetije bosti: u nas je s 
protmjenjeno na š: šifk (obad), štrk&Ij, štirkljast (longis cmribus, 
gdje je značenje bosti preneseno na tanko i dugo), poštrkuša; štr- 
kati se, poiti*kati se ; Strkljati se. — znaienje bosti i udareni prelazi 
u prskati: sthsati, sti^cnuti, st]^ckati; strc&ljica^ strcftljka; i sa 1^ 
mjesto s: šthcalica, Strcftijka, tištrknuti. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima I: samoglasno u sloven- 
skim jezicima glasi e: tako mislim da je ti značenju teći: sl^ka 
(aestanm marinorum accessus; ispoređi osled kod kor. SARD), od- 
sleka^ prišli (receđere). 

//. suglasno s gla»i u slovenskim jezicifna h. 

A. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r. 

1. samoglasno glasi e: tako će biti u značenju udarati, lomiti 
(ispoređi hreb kod kor. SARBH): hr^k (cauđex, truncus), hrdčak. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, kojega je u fias ne- 
stalo te samo r biva samoglasfio : značenje udarati prelazi u tiskati, 
čupaU: hl^kati se (rixari). 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : samoglasno glasi a : 
znaienje tiskati prelazi u zbijati, sastavljati, siti (ispoređi lat. sar- 
cire): tako može biti: hlače (ispoređi star. slov. cp^nsi). 

^ Moglo bi se misliti da je u tom značenju od osnove koja je u srce (is- 
poređi u Mikloiića vergl. gram. 2, 252 i n mojim Osnovama 276), ali mi 
se čini teško rastaviti riječ od prednje srči, koju je opet teško sastaviti sa 
srcetn; ispoređi i srž kod kor. SAKCr. 



220 

SARG, od SAR, u nekim njegovijem značenjima istijem 

ili dalje i drukčije razvijenim. 

Scmoglasno imajući za sobom dva suglasna prefnješta se megju njih. 

I. suglasno s gla^i u slovenskim jezicima 8. 

A, suglasno r u slovenskim jezicima glasi r : samogla»no glasi -l, 
a kako je toga glasa u nas nestalo, samo r biva samoglasfio: megju 
glasove sr umeće se t, ali ne svagda: značenje bosti prelazi u udarati: 
sfg (pertica). — znnćenje teći prelazi u vlaiiii, vlažnu biti, sočnu 
biti: sfž (f. međuUa; isporedi star. slov. cTpisisa, i srl i srš kod 
kor, SABK i SARS), s umetnutim t: stl^ž (f., „u drveta pod bje- 
likom*'), strždja (f., „nakraj loze vinove koniići"), ovamo će ići u 
značenju jaku biti ili cijepati: stfž (quercu8 genus; isporedi srč 
kod kor, SARK), stržev. 

J5. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi ik, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo I biva samoglasno gla^eći u: značenje teći: aiiza^ 
shzica^ Slizan ; siiziti. — može biti da ovamo ide u značenju bacati, 
odbacivati: stižbati (đecorticare); ostižbati; siižbina. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima % : tako može biH da 
je u značenju u kom je naprijed srž: slljez (althaea); Sljfiz^ slSz, 
slfezovača, šlj^zovina. 

3. samoglasno slabi u \x, a to se Širi u em, te u slovenskim jezi- 
cima biva u: značenje teći prelazi u bacati, izlmcivati: Atz, sl&zaT, 
sliiziti. 

//. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h : suglasno r glasi la- 
kog jer r : samoglasno glasi i, a kako je toga glasa u nas nestalo^ 
samo r biva samoglasno: značenje tiskati, trti, polirati: Fgati (h 
je otpalo), izrgati, pbrgati. — značenje teći, steći se, zgrnuti se 
(isporedi mjaga kod kor. SAR): si*gati se (h je otpalo); Hlfgtld 
(ime planini), — može biti (ali čini mi se teško) da ovamo ide u 
značenju od teći prešlom u crpsti, a sa v mjesto h: vfg (isporedi 
star, slov, np'i^rh), vrščić. 

SARGH, od SAR, čuvati, paziti. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

Suglasna sir glase i u slovenskim jezicifna tako, pa se megju 
njih umeće i gotovo svagda. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: straža ; str^žica^ 
Btr^ž4r; strkžara^ straždrče, stritžanin^ strdžnica; strkž&š; Str^ževica ; 
strižiti^ postr^iti. 



221 

2. samoglamo u slovenskim jezicima glasi o: Oštrog, Ostrbžac. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : značenje paziti, koje je na- 
prijed, prelazi u obzirati se i tijem oklijevati: opstfzati se. — zna- 
čenje paziti prelazi u prezati, od tuda u trzati se: i nije umetnuto: 
sinuti. 

SAKDy od SAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva stiglasna premješta se megju njih. 

Suglasno r u slovenskim jezicima glasi I. 

J. suglasno s glasi i u slovenskim jezicima s: samoglasno u slo- 
venskim jezicima gl<m a: značenje teći, žitku biti, soinu biti prefiosi 
se na osjećanje na jeziku i to najviše ugodno: naslada, zilslada, 
sUbit, pbslastica^ slUđdst, sl^đtln, sl^tln, Sltiđoje; sladiti, nasladiti, 
osUditi 06; presUđiti, zasladiti; preslagjlvatd , zaslagjfvati ; slfldak^^ 
slatkbgpm, slatkbhran, prfeslačci; prijbslačci, slatkiš, sl^tkovina, osM- 
čiti se; isto značenje preneseno samo na jako osjećanje na jeziku (u 
kom je značenju i gorušica) : slitčica. 

II. suglasno a u slovenskim jezicima glasi h : samoglasno kao pod 

I: značenje teci, kropiti, vijati, mahati: hlUd', hUdak, hladbvina, 

hlađblei, nđilađa, zithlftgje, hUdan, hl&gjaii; bludnik, hladnik, hlad- 

nbća, hllldnjača, hl&denac, kladenac (k mjesto h); hUditi, ishldditi, 

ohUditi, othltfđiti^ rashl^iti, zahladiti; prohlagjfvati se, rashlagjivati, 

zaUagjivati ; hUk&jeti, ohl^Ulnjeti, zahl^njeti; hladbvati. 

^ Isporedi n Osnovama 19. 305. 

* U star. slov. rosa i vjetrić. — U Osnovama uzimah drugi korijen. 

SABDH, od SAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. suglasno s glasi u slovenskim jezicima s; suglastu) r glasi 1. 
L samoglasfu) u slovenskim jezicima glasi e: značenje teći: osl^d 

(recessus; isporedi odsleka kod kor. SARK). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %: ztiačenje od teći 
prdazi u ići, ići za čim: sUjed, šljednik; slijMiti, naslijbditi; na- 
sljedovati; n&Sljedak, nasljednik, nasljedstvo. 

//. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h ; suglc^sno r glasi r. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga, glasa 

nestalo u nas, samo r biva samoglasno: značenje tiskati, bacati, 



222 

trti, satir ati (isporedi rgati kod kor. SARG): Fdati (premetati; 
pred r otpalo je h), pb-rdati (usu đeterere), Horoga, rdiit. 

2. samoglcisno u slovenskim jezicima glasi i : znaiefije tiskati, trti, 
prelazi u cijepati, lomiti: hrid (m. i i,), hrfđa^ hridina. 

SARP, od SAR, u nekim njegovijem značenjima istijem 

ili dalje i drukčije zazvijenim. 
Samoglasno imajuM za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 
I. stiglasno s glasi u slovenskim jezuAma s. 

A. suglasno r u slovenskim jezicima glasi r : samoglasno glasi u 
slovenskim jezicima %, a kako je u nas nestalo toga glasa, samo r 
biva sainoglasno: znaienje udarati^ sječi: sfp^ sfpak, si^ić, arpac, 
sfpanj. 

B. sfAglasno r glasi u slovenskim jezicifna 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje teći, ska- 
kati: slAp^ — značenje udariti: s promjenom glasa 1 na Ij, pred 
kojim se i s promijenilo na š: šljUpiti. — značenje iči, gaziti:, 
s istwn profnjenom glasova si 9ia šlj : Slj^pati. 

2. samoglasfio glasi u slovenskim jezicima \: znaienje skakati^, 
vrtjeti se prelazi u zapletati, zamršivati, zamračivcUi: tako može 
hiti da je: slijep'^ slij^paC; šljcpčbvogja, Slj^pica^ Slj^pić^ šljepbta, 
šljep&rija; slij&piti^ oslijepiti; zaslijepiti; slijfepjeti; oslij^pjeti, posli- 
jfepjeti, zaslij^pjeti. 

IL suglasno s glasi u slovenskim jezicima h; suglasno r glasi 1. 

1. satnoglasfio u slovenskim jezicima glasi a: znaičenje teći, padati: 
tako može biti da je izgubivši sprijeda h : lapavica (isporedi kla- 
pavica kod kor. SKARP). — znouienje teći, isteci prelazi u izvjc' 
triti: tako će biti izgubivši li: Mpiti; izldpiti. — značenje iSi, ići 
za čim, prelazi u željeti, željno uzimati, grabiti: h se gdje gdje 
drži, gdje gdje otpada, gdje gdje se mijenja na k: pohlftpan^ pd- 
kl^paU; oblapdran; hlUpiti; bklapiti (lucrari), slapiti, zithlapiti; zk- 
lapiti; zaldpiti; hl^pnuti, lapnuti; hlkptati^ loptati, sl&ptati se. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje teći: tako 
može biti da je izgubivši h: Ibpiti, ul6pati se (isporedi naprijed 
lapavica). 

3. samoglasfio u slovenskim jezicima gla^i ik, kojega je u nas ne- 
stalo, te je satno 1 postalo samoglasfio glaseći u: tako će biH u 
značenju udarati, lupati: hiipnuti. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: značenje koje je 
naprijed pod 1 u poklapan: pohlepa, pdhldpan, pohl^iti. 



223 

^ Vidi u Vukova rječniku kod riječi brzica ; u Stulića aspersio undarum 
mariš. 

* Isporedi star. slov. cntnATH salire ; u tom će značenju biti i češk. sle- 
pice gallina. 

' I njemačkomu blind došlo je značenje od wirren^ verdunkeln, kako 
tvrdi Fick vergl. w5rterb. 2, 425. — Moglo bi našoj riječi doći značenje 
i od mazati, koje ima isti korijen u njem. salbe. — Drukčije u Osnovama 
31. — Drukčije Fick vergl. wdrterb. 2, 223. 

SABB, od SAR, tedi, koje mu je značenje prešlo u vla- 

žiti, a odatle u meku biti. 
Samofflamo imajući za sohom dva suglasna pretnješta se fnegju njih: 
suglasno r glasi u slovenskim jezicitna 1, a samoglasno glasi a: 
slUb; slUbdst; slabbtinja, slabina^ sl^bina^ slllbačak, slabbbočina; sla- 
bbduhast, slabbmoćan; 8lS,biti; bslabiti^ ritslabiti. 

SAKBH, od SARy u njegovijem značenjima dalje ra- 
zvijenim. 

Samoglasno imajući za sobofu dva suglasna pretnješta se megju njih. 

L suglasno b glasi i u slovenskim jezicima b, a r glasi r : samo- 
glasno glasi \y a kako je toga glasa u nas nestalo, samo r biva 
samoglasno: značenje trčati prelazi u čuvati, braniti, odatle u voje- 
vali (isporedi kod kor. SAR pod II, A, 2): Si^b, tJl^bin, Srpka, 
Sfpkinja^ S?pče, sjrpčići, sl^pč&d, srpski ^ Si'binj; sl^binjski^ Sl^balj, 
SFbljin, Sl^bljanin, srblj&k^ si*bulja^ Sl^bica; srb^kanja, srb^nđa^ sr- 
Uidija^ Srbija, Srbijdnae^ Srbij&nka^ Sfbo; sl^biti^ pbsrbiti; posrblji- 
vati; srbbvati. 

II. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h, a r gl(m r. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje kao pod I: 
hrabar (ađj.)^ hrftbar (subst., isporedi vojno); hrabren ; brdbrdst; 
liribriti^ ohrabriti. 

2. samogUzsno, u slovenskim jezicima glasi o : značenje kao pod 1 
u hrdbar: hrbbar (subst). 

3. samoglasno glasi u slovefiskim jezicima "l, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglastio: značenje čuvati prelazi u 
zcManjati, zaklonjenu biti, ozad biti: tako mislim daje: hi'bat 
(jcfiCLTi), pbhrptina; i izgubivši h: rtfenica (pred t otpalo je h), 
rt^jača. — značenje udarati, lomiti: i'bina (h ^^ otpalo). 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje udarati, 
lomiti (isporedi hrek kod kor. SARK): hreb' (truncus)* 

^ U Stolića je dugo «. 



224 

SARS, od SAR, teći, mokru biti. 

Samoglasno imajući za sohom dva suglama pretnjestn se megju njih, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r bira samoglasno: st^ (f., međulla; isporedi 
sri i si^ž kod kor, SARK i SARG). 

2, samoglasno xi slovenskim jezicima glasi \: sriješ (m., wein- 
stein, isporedi star, slov. cptmk faex), i s umetnutim i megju sr: 
strijes. 

SI (1), vezati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : sfta (scirpus palustris). 

SI (2), lučiti, vidi SA (2). 

SIK, cijediti, sušiti, sahnuti. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i; ali 
je suglasno s u nas promijenjetio na c: prfeciknuti (presahnuti). 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi h, kojega je ?« ncts ne- 
stalo: znacefije cijediti prešlo u mokriti: pbčkati (k pripada na- 
stavku, korijenu je i)romijenjeno k na Č i pred njim je otpalo a; 
isporedi staro cati od cbipTH i staro sač cbVb urina). 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoghsnoga, 
a samoglas^io slabi u e />« se sa n sastavlja u a (od čega je u fias 
e): značenje cijediti prelazi u brisati: usćknuti (dijete, svijeiu), 
usdknuti se, usdkati se, us^kS^. — značenje cijediti, ocijediti se, 
oteći, sahnuti, sušiti: seka^, s6kati, pres^kati. 

* Isporedi u Osnovama 29. 

SINDH, teći, kapati'. 

Samoglasno oslabivši u e sastavlja se sa n u e (od čega je u nas 

e) : Bedra. 

^ Isporedi star. ind. siiidhu rijeka, sjand kapati u Fieka vergl. w9rterb. 
1, 448. 2, 485. 3, 322. 

SIV, gdje V biva i samoglasno U, a I postaje suglasno 

J, te glasi i SJU, ili se sažima u SU, sastavljati. 

/. korijen glasi SU. 

A, suglasno s glasi i u slovenskim jezicima s: samoglasno glasi 
u slovenskim jezi<^Una %, kojega je u nas nestalo, te se mjesto njega 
umeće a: sftt (cm, favus), s&će. 



236 

B. 874gk^no s t^ slovenskim jezidina glasi h: samoglasiio se u cijepa 
u %v, od Sega je u nas ostalo satno v^: p5(h)yi. 
//. korijen glasi SJU. 

1. samoglasno se produljuje, te u slovenskim jezicima biva ii, ali 
se glasovi sj sastavljaju u š, pa se za njim mijenja v na i: Siti, 
nitšiti, bd^iti, bpšiti; pbšiti; grditi; prišiti^ prbšiti, rdiiti; fASi&y lišiti, 
z&Siti; naSfvati, opšivati, pošfvati, prešivati, prišfvati, prošlvati; raSl- 
▼ati, ušivati; zaSivati, isprešfvati; isprišfvati; šivaći, šivatka, sivatica, 
poSIvftč, pra9)vftljka; Slio, šiljast, šiljak, Siljčić, šlljkast, šiljkiSi, 
zaošlljiti, zašiljiti, zašiljivati. 

2. samoglasno se u cijepa u iv, ali se glasovi sj sastavljaju u S 
(kao pod l)f pa se iza š mijenja % na b, a kako je u nas nestalo 
toga glasa, umeće se mjesto njega kad treba a: š&v (nhii)', bba- 
šaT, pbšay, sivac, šv&lja, ošve^, osvice (f. pL), tnože biti da ovamo 
ide izbacivH v : bšice (f. pl. Iaqueu8) , ali može biti da je pred c 
otpalo i (isporedi čeSko ošitka^, a onda pripadu naprijed pod 1. 

' ni može biti da samoglasno u postaje suglasno v : vidi u Miklosicevu 
rječnika iio;cBa. 

* I Miklodić vergl. gram. 2, 15 uzima v u korijen ; a moglo bi pripadati 
i nastavku, tada bi korijenu od u postalo i, koje bi aa iza S promijenilo 
na k, i rgeći bi ove bile postanjem kao pripjev^ pijevac. 

^ U Osnovama 41 stavljena je ta riječ griješkom u značenju koga nema, 
i po tome pod drugi korijen. 

SU (1), gnati, tiskati, ožimati, roditi. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
značetije ožimati prelazi u roditi : sin, sinak, stnko, sinčić, sinbvljf, 
sia&vac, sinćvčev, sinbvica, sinbvičin, sinćvče, pbsinak, pbstnko, pb- 
sinačkl; siniti, posiniti, prisiniti. — istoj riječi sin otpada samo- 
glasno u korijenu, te od nje biva: snslha (cmica), snkhin, sn^a, 
sndSin, sn&Sica; snahbvati. 

2. sainoglasno se Siri u au, od čega pred suglasnim biva u slo- 
venskim jezieifna u: značenje gnati, navaljivaii: sunuti (ruere u 
8tuli6(J^%^Q^r^i, siinovratic^ ; shljati. — ovamo će ići u istom zna- 
ienju gnati^ puštati (isporedi ispust): stivat^ („mjesto gdje se ljeti 
ffoje goveda^), shvactovati. 

3. samoglasno se takogjer Uri u a,u, a od toga pred samoglasnim 
biva u dovenMm jezicima ov: zndčeuje gnati, skakati, padati: 
ftudv (nivitim molea vento camulata)^, iisdvan (morosus; teter); sb- 
TJefe (imuik), sbvilja; sova, sdvin, sovica, sović, sovUjaga. 

15 



226 

4. samofflasno u biva mglas7W v pred samoglasnim od nastavka: 
s^7iacenje (jnati : svfnja, svfnjče, s\iiijeći, svinjetina^ svinjski, B\')nj&r, 
svinjkrina; svinjkrica, svinjdrče, svtnj, svfnJHc. 

* U Osnovama drukčije. 
^ U Osnovama drukčije. 

SU (2), vidi SIV. 

SUS, od SU (1), ožimati, cijediti, ocijediti ae, otedi, sahnuti. 
Suglasno s na prvam mjestu glasi u slovenskim jezicima b, a na 
drugom h, koje se opet i)o svojim zakonima mijenja. 

1. samoglasno se širi u sl\x, od čega u slovenskim jezicima biva 
u: ^thf suhbjedica; suhbmegjina; suhop&nui; suhbvrh, suhbrrha&t, 
sUhozid; suhbta, siihotan; suhbti&ja; suhotbvati, suhbnjav, sdSak 
(stisci); sastišak; stišao ; stišica, siivica (v mjesto h), siivačak (adj.), 
stivaja, suvdjdžija; shvača, sHv&d (f.), sUvatka; Stdiara; suvdrak, 
»h^kr, stišnik; stišnica, stiša , stišan , suvrljav (biće mjesto suhrljav, 
isporedi nov, slov. suhorljav, polj, sucherlawy); stišiti, nas&Siti, osii- 
šiti; postišiti se, prestišiti, pristišiti se, prosti^iti; rasiišiti se, Basdšiti 
SO; zastišiti, stišilo/ sušfenica; presušivati, prisuširati se, zasnšfvati. 

2, samoglasno ostaje kratko ^ te u slovenskim jezicima bitni %, 
mjesto kojega se u nas umeće a: sahnuti ^^ os&hnuti, presillinati^ 
ras^hnuti se, sas^hnuti, us^hnuti. , 

5. samoglasno se produljttje, te u slovenskim jezicima glasi u: 
prbsisati (exarescere); tisisati. 

* Nema u Vukovu rječniku. 

SKA, i sa n : SKAN, skakati, isticati se, sjeći, udarati, 

tiskati, svladati, zadobiti, imati. ' 
Suglasno s cesto otpada, 
I, korijeni sa s. 

A, korijeti bez n: samogl(uwo u slovefiskim jezicitna glasi o: zna- 
cenje svladati / zadobiti prelazi u imati: skot, skbtina, skbče, 
škotski (ađv.). ♦■ 

B, korijen sa n. 

1, samoglas7io u slovenskim jezicima glasi a: znaćenje sjeći, raski- 
dati , ubijati j prelazi u grabiti: suglasno je s u nas promijenjetu) 
na š: škanj', šk^njac. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e, pred kojim se k mi- 
jenja na 6, a pred njim s na š, te od šć biva št: znamenje skakati, 



y \ 



227 

fftnhati: št^iie (catulus; raomentum; ferrum vi sua recellens; u 
ovom se dmgom znacetijii jos vidi značenje skakati; isporedi skaka- 
pica i štekavica kod kor, SKAK), št^nac, stanci ^značenja oba keja 
su u steneta), št^nllđ; št^nara^ stišten; št^niti^ istiniti; ošt^niti. 

//. korijen bez s. 

A. korijeni bez n: samoglastio u slovenskim jezicima glasi o: zna- 
čenje skakati prelazi u vrči : kdt (progenies), skotan, kbtilo, kbtiti, 
nakbtiti se, okbtiti. 

jB. korijen sa n. » 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje sje6i, lo- 
miti: bk&nčine. — zfiacenje cijepati^ tiskati, stiskivati: kan je (pal- 
pebrae); nd^kanjiti se (rugare frontem). — ovamo će ići u znale^iju 
od tiskati preSlom u motati: k&nura (fasciculus filorum); kančMo 
(istoga znaienja), k^ntati (sukati), isk^ntati; otkkntati. 

2. samoglasno u slovenskim jezi^dma glasi i, pred kojim se k mi- 
jenja na 6: značenje cijepati, kidati. Čupati: čtmkati (m stoji 
mjesto n pred k)', bčimkati. 

' Isporedi korijen EAN^ koji može biti daje s ovijem isti. 

' U Čeha bez s : kknL 

' Isporedi n Stulića : cinkati^ ducere fila, decerpere. 

SKAK, vrtjeti, vrtjeti se, isticati, isticati se, stršiti, bosti, 

cijepati, praskati, vikati. 
J. suglasno a drži se. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje polazi od 
vrtjeti se, isticati se: skdk^ bđskok^ tiskok; tiskočina, tiskočkinja, 
đbskočica, pbskočica; skbčac; sa š mjesto s: škbkci; Sk6kovaC; 
SkbČić (grad), bđskočkd; skbčiti^ iskbčiti^ nađskbćiti; oskbčiti, ođ- 
skbčiti; opskbčiti; poskbčiti; preskbčiti^ priskbčiti; uskbčiti^ zaskbčiti; 
Skbčiv^k; Skbčigjevdjka ; skoknuti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje kao pod 1: 
skdkati; đosk^kati, iskdkati; oskdkati; poskdkati; preskakati; prisk^- 
kati; raskdkati se, usk^kati^ zaskdkati, ispreskdkati ; skkkavac; uskSi- 
k&včiti; Bk^kavica^ skd^kalO; sk^kaltšte, skkkd^; doskaklvati, naška- 
kivati^ nadskakfvati; oskakfvati; ođskakivati^ opskakivati^ poskakivati; 
pkakiitati. — suglasno se % u nas mijenja na S : značenje bosti pre- 
lazi u tiskati: škakljati, fik^kljiti, šk?lkljiv; u istijem riječima 
glcLSu S domeće se u nas u izgovoru sprijeda i, koje se s njim sa- 
stavlja u č (isporedi škalja i čkalja, školjka i čkoljka kod kor. 
SKAR): čkitkljati; čk^kljiti; čkltkljiv. 



228 

5. samoglasno glasi u slovetiskim jezicima a, kao pod 2, ali pred 
njim glasu k dolazi još j, s kojim se sastavlja u č, pa se i s ^jr^rf č 
mijenja na š, a pa tom od §č biva st: tako mislim da je u zna- 
čenju od skakati prešlom u opirati se: štaka (isporedi ikljaka kod 
kof\ SKARK), štačica. 

4. samoglasfio u slovenskim jezicima glasi e: pa se pred njim k 
mijefija 7ia 6, a pred njim s na s, a tada od, šč biva St: zfia- 
ienje koje je pod 2 u skakavica: štekavica. — ztialenje cijepati 
prelazi u praskati, a odatle u vikati, cicati: stehta (h stoji mjesto 
k pred i), stfehtati, i sa k: štfektati. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasfioga 
pa se s njim sastavlja u a (q<d čega je u nas u), a glasovi sk mi- 
jenjajte se kao pod 5 m st: značenje praskati, zujati: štilcati »e, 
stiikavica, šttiktati se; značenje takogjer praskati sastavljeno u jed- 
noj riječi sa skakati, koje opet prelazi i u sići s pameti: štuknuti 
(evadere; mente capi; cum strepitu osculari; isporedi dalje pod II, 
2 cvoknuti). 

II, suglasno s otpada. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje isticati 
se, stršiti, koje prelazi i u ne gibati se, tvrdu biti: koč^t*, kočiua 
(kostrijet) ; kćčiti se, ukćčiti se, skćcati se; kočopćran, kočoperiti 
se ; Kbkan ; kbčd.n, koč^Dica, kbčd,n j, skočdnjiti se ; s premještenim 
glasovima: čbkanj, č6k6v; tako će s pre^nještenim glasovima biti i 
Čok6t^, čbkdće; kad su glasovi tako premješteni, pred 6 domeće se 
d, koje se s njim sastavlja u dž (^), tada se i k mijenja na g: 
dž6gov^, dž6ga, džbgaiija, i ti se glasovi premještaju: g6dža, gb- 
džura; mjesto dž, kad je n<iprijed, povraća se č: č6ga. — značetije 
stršiti prelazi u pričati, prskati, cijepati se, raspadati se: k6kati, 
iskćkati, raskćkati se, kćkicc (grana zeae mais tosta), u istom zna- 
čenju biće: kokbšk6 (y^kad se dvojica rvu, pa padnu obadva na 
rebra tako da se 'ne zna koji je koga oborio, onda se kaže: pali su 
kokoške^), — značenje vrtjeti prelazi u miješati: kbcelj. 

2. samoglasno glasi takogjer o, ali je prvomu k dometnuto v, i 
k promijenjeno na c: značenje praskati: evdknuti (isporedi na- 
prijed pod I, 5 štuknuti), cvćkati, cvokbtati, i izbadvši v : cokbtati. 

3, samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: zfiacefije skakati: 
kkčati; kačka. — znaceiije vrtjeti, miješati: kačkati, r&skačkati, 
klUSkavica. 

4, samoglasno glasi a, kao pod 3 , ali glasu k dolazi j, s kojim 
se sastavlja u č: značefije isticati se, stršiti, može biti i udarati: 



229 

čilkanac. — znamenje stršiti prelazeći i u tvrdu biti (vidi i pod 1): 
Č^čak, čačkbvit. 

5. smnoglastio glasi tahog^jer a i prvo je k promijenjeno na 6, 
ali mu je još dometnuto v: značenje udarati j lupati: čvfikati, 
čvaknuti. 

6. samoglasno n slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k mi- 
jetija na č: značenje koje je u skakati, prelazeći n udarati, lupati: 
čekalo, č^ktalo; č^kič, č^kić. — značenje stršiti: Čekinja. 

7. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, ali pred njim glasu 
k dolazi j, s kojim se sastavlja u č, pa se iza č mijenja i na h, 
mjesto kojega se u nas kad treba umeće a: značenje vtijeti, prela- 
zeći n tiskati : čkati, nkčkati, prbčkati, z^čkati; čačkati {k pripada 
nastavku; u korijenu je umetnuto a mjesto b, / drugo mu k pred 
nastavkotn promijenjeno na č), prbčačkati. — značenje stršiti pre- 
lazi u bo^i: čkftlj. 

8. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, pred kojim se k mi- 
jenja na Č: značenje bosti (isporedi Čkalj pod 7): čičak. — zna- 
cefije tiskati prelazi u sabijati (isporedi pod 7 načkati): čičkati; 
nitčičkati. — značenje stršiti: čičbglava; tako može biti i Čiča vica 
(ime gori). 

9. samoglasno u slovenskim jezicitna glasi *, pred kojim se k mni- 
jenja fia c : mjesto % u nas je 

a) e: značenje miješati (isporedi naprijed pod II, 1 kocelj): 
cćcelj. 

b) i: značenje cijepati prelazi u dosagjivati, tiditi, ubijati (ispo- 
redi naprijed pod II, 1 ukočiti ss, skocati se): cikati (skapavati), 
c!k (udario ga po ciku); cič (velika zima), ciča, eičina, i sa Umje- 
sto c: čič (ciča), sa ć na kraju mjesto č: cio (ciča), sa ć mjesto 
č na oba mjesta: ćlć (inje). — značenje cijepati prelazi u pucati, 
praskati, t, j. rastupati se, otvor ati se: cik (od zore; isporedi: 
puca zora, prasko-zorje), — značenje praskati preneseno na glas 
(isporedi pod I, 4 štektati) : cik (striđor), cika, clkniiti, ciknuti, 
cičati, pocikivati; pocikuša; usclktati se. 

^ Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 169. 

* U Osnovama megju tugjima; ali isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 
189; vidi V. Jagića Arcluv filr slav. filolog. I, 620. 
' U Osnovama megju tugjima. 



230 

■ 

SKAGr, od SKA, u nekim njegovijem značenjima dalje 
ili drukčije razvijenim. 

/. suf/lasno a drži se: samoghistio glasi u slovenskim jezicima a; 
(jUi^u k dolazi j, te se s njim sastavlja u č, a pred njim se s mi- 
jenja na 8, te od Sč hira St: tako može biti da je u značefiju od 
vrtjeti preMom u plesti^ opkoljavati ^ pokrivati (isporedi kotac kod 
kor. SKAT): š%alj^ 

//. suglasno s otpada, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje svladati^ 
vmiritij uti^ati^ prelazi u upućivati, u^Hi: kdzati, dokazati, iska- 
zati; otkazati, pokazati; potkilzati^ prik.^zati; prokazati, ukdzati^ za- 
kazati; kazivati, dokazivati, otkazivati, pokazivati, potkazivati, pri- 
kazivati, prokazivati, ukazivati, zakazivati; kazivati, kažfvati; 
prikaz, prikaza, kdža, kazivilč, ki\z&]jka, Bk&zd,1jka; KSlzirntr^ Ku- 
jica (m.), Kiiziinira. — znacetije udarati, biti, uditi: n^kaz^ uHulzsl, 
prokaza, nakazan; uakdziti. 

2. samoglasfio glasi a, kao pod 1, ali glasu k dolazi j , s kafim 
se sastavlja u Č : znaienje stršiti prelazi u tvrdu biti (isporedi Salak 
kod kor. SKAK): Mgalj (lutura congelatum). 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje vrtjeti se 
prelazi u skakati : kbza, kbzica, kbzd,r, kbzara, kozitrina, Kozirac, 
koz&rica, Kozh,ruša, kozji, kozjbbrađ, Kozj4k, kbzjan, kbzjevina, 
kozina, skozan, Kozntk, prvbkoska, dvbkoska, trbkoska, Kozelj 
(gradina, sada i Kozelj selo), Kozćljac (prezime), kozle, kbzletina, 
kozlići, kozlina, kozlina, koziilac, kbzlac, z&kozlik^ kdzoš; kbziti, 
iskbziti, okbziti ; — koža (po kozjoj koži prozvana svaka), stbkoža^ 
kožica, kož&tina, kozina, k5žan (kožna), kbžan (kožana); pbtkož- 
njdk, kožtirina, kožtirica, kož^r, kbžuh, kožtišak, kbžuščić, kbžuSina, 
kbžuh^r; pbtkožiti se. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k mi- 
jenja na č: značenje udarati, uditi, prelazi u ginuti: čSznuti, 
iščeznuti. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, pred kojim se k mi- 

jenja na c; mjesto % u nas je i: znacetije isticati se, stršiti, prelazi 

u osamiti se: cigli*, ciglbvetni, cikti. 

^ Matzenauer, Cizl slova 336 veli da je od tugje. 
^ U Osnovama drukčije. — U drugim se jezicima slovenskim još drži u 
korijenu s: star. slov. c^trni, polj. szczegol, rus. n^eroAb, češk. stćhl^. 



231 

SKAT, od 8KA, u nekim njegovijem značenjima dalje 

ili drukčije razvijenim. 
Suglasno s otpada, 

1. aamoglamo u slovenskim jezicima glasi a: tako može hiti u 
značenju vrtjeti prešlom u opkoliti: k^tiin. — tako može biti u zna- 
čenju vrtjeti se: khMn, kaćtinak^ kaćtnica^ kać^niti se^ kd^ipera, 
k^ipdrka. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje skakati, vr- 
tjeti se, savijati se, okruglu hiti: khiM, kbitir, kottirić, k6tur§,^an, 
kotiirati^ dokothrati^ kottl]jd.č; koti^Ijan^ kotrljati^ skotrljati se^ usko- 
trljati se, kbtrškati se. — ztiačenje savijati, plesti, opkoljavati, po- 
krivati, zaklanjati: k6t (stabulum), kbtac, kočina, kbčftk; kbtali, 
kolAIac, kbtlac; kotla, kbtlja; kbt4r, Kbtdr, Kotirao, Kotdranin, 
Kbt&rka, kbtftmina, kolArača, k5tarica, kotaričica, pl^tikotarica; 
Kbtor, Ebtoranin, Ebtdrka, kbtorski. — značenje pokrivati prelazi 
u potamnjeti, pocmjeti: tako može biti da je : prikbtnjcti (zagorjeti). 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se prefnješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u a (od koga je u nas n) : značenje savijati, 
previjati, zaklanjati, pokrivati: kti, i s premještenim glasovima 
tak, ktitDJi, kutnjak, kutnjak; — kuća, kiićica, kućiština, kiičište, 
kuć^na, kiić4r, kuć^rina, k^ćer, kuć^rina, kuć^rica, kuććrak, ku- 
ćhriiia, kMć, kiićević, kiić^van, k^ćd^ni, kiićantk, kiićanica, kućni, 
k&tnji, kaćnik, kiitnjik, kiićnica, kiitnjica, pbkuće, pbkućstvo, po- 
kiić&r, Ucućanin, tikućduka, b^skućantk, tikućd.nstyo , pbtkntnjica, 
prbtkućnica, pr^tkatnjica, tikućnica, stbkuća, stbknćanin, stbku- 
ćdnka; kućiti, bkućiti se, rd.skućiti, zitkućiti; raskućfvati. 

SKAD, od SKAj cijepati, lomiti, pritiskivati, vuči, tr- 

zati, svijetliti, gorjeti. 
/. stiglasno s drži se, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k mi- 
jenja na 6, a pred njim s na š, po tom od §č biva St : značenje 
cijepovi i lomiti prelazi u uzimati, ostavljati, čuvati, milovati, poma- 
gati : Št^drina. 

2. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeMa do samoglasnoga 
pa se 8 njim sastavlja u Xk (od čega je u nas u): značenje lomiti, 
oduzimati, nestajati: bskudan, bskudica. 

3. korijenu dolazi n kao pod 2, ali samoglasno slabi u e, pa se 
sa n sastavlja u a (od čega je u nas e), a pred tijem se samo^ 



882 

fflctmim glasovi sk mijenjaju kao pod 1: značenje lomiti prdaei u 
uzimatiy ostavljati, čuvati, brinuti se: štdđjeti; pošt^jeti^ ušt^jeti, 
zaštedjeti; uštegjivati; štednja^ št^diša^ štMIjiv, n^tedicć« 

IL suglasno b otpada. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje trzati se 
prelazi u plamati, od tuda u gorjeli: kikd, pr^kada^ prfik&dnjit, 
k^onica; kaditi, nakiti; ok^iti, potkdditi, prekriti, zakiđiti; 
nakagjfvati; potkagjivati; prekagjfvati; zakagjivati. 

2. samoglasno glasi takogjer a (kao pod 1), ali suglasno k do- 
biva j, s kojim se sastavlja u č: značenje kao pod 1: Čaditi, pb- 
čaditi; Čagja^ č^] čagjiti; čagjav, pbčagjaviti. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima (ili samo u naietn) glasi e, 
pred kojim se mijenja k /la č: tako može biti da je u značenju 
udarati prešlom u dogagjati se: suč^diti se^ sučed^vati se. 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeita do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u): značenje vrtjeti 
se, mahati, visiti: kiidjelja (cannabis; colns); kiidjeljica^ ktiddljka^ 
kiidjeljnl^ kiidjeljtSte ; — u tom će značenju biti i golbknđ, golbku- 
dina^ golbkadan, golbkudnica. — značenje vrtjeti se, stršiti: kii- 
drav^ kiidravac, ktiđr^v, i s umetnutim n: ktmdrdv. — znaiaf^e 
lomiti, sjeći, kidati: kAs (adj., cauda mutilatus; pred b, koje pri- 
pada nastavku, otpalo je korijenu ^y, kiiaa, kusast, kiiadv, ktiBonja^ 
ktisonjiD; kiisftlj^ ktisulja, kiisuljin; k^siti^ isktifliti (concidere), pkti- 
siti; kus^tak (truncus). — značetije lomiti prelazi ugristi, jtati: 
kiis (gustus), bkusak, ktisac^ k^savac; kilsalo, poktisalica; kflisati 
(star. slov. k&cntn edere); nak^sati se; iaktisiti (plenum coohlear 
ori infiindere); bkusiti; zaktisiti; ktisnuti; zakusfvati; kUšati*. 

^ U Osnovama drukčije. 

^ U značenju tentare vidi kod kor. 8KU8. 

SKAN, vidi kod SKA. 

SKAP, od SKA, vrći, udariti, sjeći, odujmiti, zakloniti, 

pokriti. 
/. suglasno s drži se. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: znaienje udarati 
prelazi u sjeći, rezati: suglasno s u n<xs je promijenjefio na S: 
Skbpac (€Konhi|h)^ skbpčevina^ škdpica; škbpiti, uškbpiti, uSkoplJ^nik. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima \, ali suglasno k do- 
biva u izgovoru glas ], s kojim se sastavlja u ^, pa se ik i»a (S mi- 



283 

jenja na ^^ a % pred č mijenja se na I, te od Sč biva St: kako je 
b u na8 nestalo^ umeće se mjesto njega kad treba a: značenje sjeći, 
rastavljati (kao dalje pod II;. 4 u cijepati): št&pac; Stitpci (u 
prtgjij isto ito cijepci), — značenje sjeći prelazi u odujmiti, a odatle 
u iščezavati^ iznemoći: h^tap, nSt&pnuti se (o mjesecu, decrescere) ; 
fit^pi (zvijezde)^ it^povi^ liljtpci; uStdpiti se (obrigescere, upravo iz- 
nernoU); iiiba (mjesto •^iiiTkBbBA^. 

3. samoglasno slabi u vl, a to 

a) produljuje se te u slovenskim jezicima biva m, ali se suglasna 
8k fHijenjaju kao pod 2, pa se za njima i u mijenja na i: značenje 
od udarati prelazi u tiskati^ gnječiti, čupati: štipati, iStfpati, po- 
štiplvati; zaStipfvati; štipnnti, preStlnuti; uštlnuti; štipkati; štiptitati; 
Stipavica, Slipftljka, poštlp&č, tištipak, tištipčić^ iištipčdr, nšt)pčara. 

— isporedi dalje pod b, 

b) Siri se u au, od čega u slovenskim jezicima biva u: značenje 
koje je pod a, ; prešttinuti; prišttinuti. 

4. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premjeita do samo- 
glasnoga pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas \\): značetije 
sjeći prelazi u bosti, odatle u grepsti, a odatle u grabiti: sktlp 
{staro mu je značenje avarus), BktLpac (avarns), skupbtinja (caritas); 
sknpbia, skupocjen; osktipjeti, posktipjeti. 

II, suglasno b otpada. 

1. samoglasno u slovenskim jezidtna glasi a: značenje Učezavati 
(isporedi pod 1, 2) prelazi u ginuti, pogubiti, ubiti: skapati, pb- 
skapali; skapavati; ukipiti (ubiti na mjesto); značenje takogjer išče- 
Z(wati, iSiezavajući tanjiti se, ginuti: k&p (gutta), kđpca, kšlplJA? 
kipljioa, pokilpljiV; bkapina, k^pavica, kapalica, iiS^iskftp; k&pati 
(atillare; nad knjigom; confici; rgjom kapati), Iskapati, nkkapati, 
bkapati (đestiilare; okapao istući, roganđo fatigari; okapao u tam- 
nid, okapale mu kosti, confici), pbkapati, prbkapati; iskupiti; is- 
kapljivati, prokapljivati ; k&nuti, zakinuti; k&ckati. 

8. samoglasno glasi takogjer a, kao pod II, 1, ali suglasno k do- 
biva u izgovoru j, s kojim se sastavlja u č: značetije sjeći, bosti, 
preiasfi u stršiti: čUplja (može biti tako nazvana po dugom kljunu 
ili po visokim nogama). Čapljin, č&p^jić. — značenje bosti, grepsti 
(kao dalje pod 3 u kopito): ćdpci, č^ponjak, Č^pćrci (iingueB)^ 

— isto značenje prelazi u stršiti: čap (embolus), čaporak (trun- 
culas), č&piir, čitpfbrje č&pflj, čapfljak. — značenje stršiti p9-elazi u 
prušati se, rastezati (isporedi dalje pod 4): č&p (komad čatme, 
■Itipbniiii}. 



234 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se opet po svojim 
zakonima mijenja na a: znamenje udarati, bosti, grepsti, grabiti 
(vidi dokopati), dupsti (vidi hopanja): iskop, bpkop, pbkop, prb- 
kop, tlkop; zdkop; tmbkop, zlbkop^ skopak; pbkopica; kbpftč, z&ko- 
pina, Ukopni, tikopnina, Ukopntk, tikopnica, kbpnja, iskopnjftk, 
kbpanja (zdjela, scutiila), kbpanjica, Kbpaonik, nakopitnik; kbpati, 
đokbpati (perfođere; apprehenđere) , iskbpati, nakbpati, okbpati, 
opkbpati, otkbpati, potkbpati, prekbpati, prokbpati; raakbpati, nkb- 
pati, uskbpati, zakbpati; kopkati; kopirati. — isto umanjeno zna- 
čenje, kakvo je m posljednjega glagola, ali neprelazno , priblizuje se 
znaienju pračati se, vrcati se, otimati se: kopirati; okbpirkati se; 
koprcati se^, iskoprcati se. — značenje bosti, grepsti (isporedi ko- 
pati): kbpito, kbpitnlk, kbpitnjftk. — značenje grepsti prelazi u 
grtati, a odatle u štedi: zakbpititi. — značenje takogjer bosti, 
grepsti: kbpriva, kbprivica, kbprivnjftk. — značenje bosti (koje je 
takogjer i u kopati) a tnože biti i vrći: kbplje, kbpljantk, bdjno- 
kbpljantk, kbpljenlk, kbpljača, Kbpljević (itne tnanastiru). — zna- 
čenje vr6i: kopile (nothus, isporedi kopilica i kopiliti se), kSpilftđ, 
kopilan, kopiljan, kopiljanski, Ebpilje, kopiljača, kopilica (ovicola 
gravida ante justam aetatem), kopiliti se, okopiliti se. — značenje 
iščezavati, nestajati: kopan (ubi solutae jam sunt nives)', kopnina, 
kbpnjeti, iskbpnjeti, okbpnjeti, prokbpnjeti, ukbpnjeti. — ovamo će 
ići u značetiju pračati se, opirati se, protiviti se: ukopistiti ae (is- 
poredi star, slov. B'&CKoniJCNiftTH salire). — može biti da ovamo ide 
M značenju vrtjeti, savijati: kbprena. — mijenja se o na sl u ko- 
pati : potkopati. 

4. samoglasfio u slovenskim jezicima glasi e, pred kojim se k wi- 
jenja na 6: značenje bosti, grepsti (isporedi kopati) prdasA i u 
stajati nogom: okoio-čdp; čc^pati; očdpiti; očepljivatt; čipkati; če- 
pUkati, Čepkoriti; čeprkati, iščeprkati, začeprkati; čepirljati. — zna- 
čenje grepsti prelazi u grabiti: dočepati, šč^pati; Sč^pariti. — isto 
značenje prelazi u zadirati: z^epica (zadjevica), — značenje bosti 
prelazi u stršiti: č^p (embolus; cardo), zkčepak, čepiir; odč^piti, 
očbpiti, začepiti; očepljdvati. — značenje stršiti prelazi urastezcUi: 
čćpiti se, raščćpiti se, Čep^rak. — značefije bosti i stršiti: čfetina 
(korijenu je otpalo p pred i od nastavka), čStka, čečioa; bčetkati*. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, pred kojim se k mi- 
jenja na c: značefije udarati^ sječi, rastavljati: cijep, priU^ijep, 
procijep, dvbcjepan, četvorbcjepan, cij^pac, procćpak (u istočnom 
govoru), cjepka, cj^pčica, cjbpčani, cjbpalo, cjepluiik, cjbpanica, cj^- 



235 

paničica; cj^pača; cijepati, iscijepati; pocijepati; ocijepiti; pricij^piti; 
rascij^pati; ocjepljfvati, pricjepljivati, raacjepljlvati. 

6. mmoglasno glasi takogjer », ali je mjesto njega u nas a) e: tako 
može biti da je u znacetiju iznemoći (izgidnvH p pred n) : zacćnuti 
se. — h) \: značenje stršiti i bosti prelazi u tvrdnuti, tvrdu biti, ne 
gibati se: sclpati se (congelari; isporedi iftntNHTN ca, rigescere, i 
naprijed pod I, 2 uštapi ti se / kod kor, SKAK skocati se), cip 
(stade cipom, t. j. ne mičući se), cipor (homo de plebe), dpdrka^ 
ciporskt; ovamo 6e ifi i cfpati se (deum testari tcmere). ovamo 6e 
ići u značenju cijepati: cipiln (tuljac, u vodenici). 

7. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, ali suglasno k glasi 
Č, kao pod 2, te se za njim i mijenja na h, kojega je u nas ne- 
stalo: značenje grepsti prešlo u grabiti, grtati, hvatati: čpftg*, * 
8 protnjenom glasa č pred p na š: šp^; špagarica. 

8, satnoglasno slabi u u, a to 

a) širi se u b.u, od čega u slovenskim jezicinm biva u: suglasno 
k glasi č kao pod 7: značenje grepsti, stršiti, grabiti, zakvatati, 
trgati : čUpa (fasciculus capillorum); čtLpa (mulier implexi8 capillis), 
čiipica (ženska kopča), čuperak (fasciculus); čUpaV; čUpavaC; čupd- 
nica; čhpati; iščtipati; načiipati; očhpati; počilpati; pročhpati; raščii-. 
pati; raSčup^vati; Čtlpkati. 

b) produljuje se, te u slovenskim jezicima biva n, ali suglasno k 
fflasi č kao pod a., te se za njim u mijenja na i : ztiačenje kao pod 
a.: S!pav; čipka; čipk^r. 

9, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do sainoglasnoga 
pa se 8 njim sastavlja u a (od čega je u nas u): značenje bosti: 
ktipina, khpjena; Kilpinovo. 

' Đrakdije ŠnmaD wurzel spar 6 ; ali mislim da se ne mogu Saporci ra- 
staviti ođ Čapaka i čaponjaka. 

■ Drukčije Miklošić vergl gram. 2, 473. — Isporedi i daUe pod 4 če- 
prkati. 

• Što u pisaca ima kopfU) (suha zemlja prema moru), značenje je : gdje 
je vođe nestalo, te je suho ; — tako i „danas je kopno^^ t. j. toplo, nema 
kiše ni studeni. 

* U drugim jezicima slovenskim još se drži s u korijenu : čedk. stčtina, 
rus. n^eTHHa, polj. szczotka. 

^ U Osnovama 365 stoji griješkom pod I, a; mjesto pod II, a. 



236 

8KABH, od SKA, udarati, tiskati, ticati, nailaziti, đo- 

sagjivati. 

J. suglamo s drži se : samoglusno glasi u slovenskim jezicima o : 
znace^ije ticati prelazi u zađjeti, zapeti j sastaviti: skdba, skobla, 
/ sa š mjesto s: škoba\ — tako može biti da je i ŠkobSiljuša 
(ime planini). 

II. suglasno s otpada, 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: »uglasno b radi 
glasa koji za njim ide mijenja se na p, a to opet iest^ na v: zna- 
čenje kao pod I: kopča, k5vča, kopčica, kovčica, k5vč&r; kbpčati 
86, raskbpčati, noskbvčati, skbpčati, skbvčati, zakbpčati, zakbvčati; 
raskopčavati, raskovčdvati, skopčftvati, skovčdvati. — isto značenje 
prelazi u opkoljavati , zatvorati, obuzimati: kbbača (gallinariuin), 
tako može biti i koba (kao kabao), stikobica. — značenje ticati raz- 
vija se u nailaziti, sretati: k6b (f.), kbpca, ukbpcd; kbbiti (occur- 
rere), skbbiti, sukbbiti, ukbbiti. — značefije udarati prelazi u do- 
sagjivatij uditi, gubiti: kbbac (nisus), k6ba, kbbiti (slutiti da koga 
nestane), iskbbiti. — značenje tiskati, tiskati se, prelazeći i u grepsti, 
grabiti, otitnati se: kobStcati se; kbbačiti; kob^ljati (valjati), iako- 
b^Ijati se. — ovamo može biti da ide : kbbila, kbbilica, kobil^tina, 
kbbil§,r, kbbUJi, kbbiljnjača, kćba (hyp.); * izgubivši b pred nastav- 
kom nj : konj', kbnjina, kbnjić, konjic, konjičić, konjfčak, kbnjče, 
konjlk, k5njtčkt, kbnjanik, konjskt, kbnjšt&k, konjhšftr, konjušitrica, 
kbnjiišnica, konjtištica, kbnjuvača, konjbbd^rka, konjbkrađica, konjb- 
mora, konjbzobica, okbnjiti se. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, mjesto čega se u fias 
umeće a : značenje obuzimati (isporedi pod 1 koba) : k^bao, kilblina, 
kablica, kabličica, kkbl&r, Kablfi-r C^me planini). 

3, samoglasno glasi takogjer i, kao pod 2, ali k u slovenskim jezi- 
cima postaje č, te se za njim i mijenja na k, mjesto kojega se u nas 

, U7neće a: značefije kao pod 2: č^bar, čabrbnoSa, č^brić, čabrica, 
čabričica Čkbrent, cabr^ui, čAbrenfk, čkbrenica, čiibrenjftk. — ovamo će 
ići u istom značetiju, ali nije umetnuto a, pa je i)red b profnijenjeno 
č na dž a to opet na ž: džban (star. slov. YkBaN*L i VkSAHi)^, 
žban, žb^nj, žb^njic. 

' Moglo bi se misliti da je s u skoba prijedlog, ali sto se govori i sa 5 
mjesto s, za to mislim da pripada korijenu. 

* Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 120 — 121. — Isporedi u Osno- 
vama 192. 

^ Isporedi u Osnovama 139. 



237 

SKAM, od SKA, u nekim njego vijeni znamenjima dalje 

razvijenim, 
/. suglasfio b drži se. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a : suglasno je a m nas 
promijenjeno na S : značenje udarati prelazi u praskati, lupati, odatle 
u zujati, vikati, cičati (isporedi dalje pod II, Ij: škamtit, ška- 
mtitati^ SkamtitnutL 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: znacenjt udarati 
prelazi u uditi, od tuda u iznemoći, hiti u zlu, zlo zirjeti: akb- 
mračiti (isporedi pod II, 2). 

IL suglasno b otpada. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje rikati H^- 
poredi pod I, 1): kamfkati; kftmkati, isk&mkati, iskamkati, k&m- 
kalo; kftmčiti, iskamčiti. — ovamo će ići u ztiač^nju skakati, gmi- 
zati, vrvjeti: k&nititi. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje koje je 
naprijed pod I, 2 : kbmračiti. — značenje zujati : komAr, kbiiiar, 
kom^brac, kom&rica, kbmftmik. 

3, samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, kojega je u nas ne- 
stalo: tako će biti u zfiačetije zujati: kmeziti se. / s jjromjenotn 
glasa m iza k na n, i s dometnutim j glasu n, koje se h njim sa- 
stavlja u jedan glas (h») : knjeziti se. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi \, ali k dobiva u iZ' 
ffovoru ], s kojim se sastavlja u 6, pa se za njim i mijenja na k, 
a kako je u nas nestalo toga glasa, umeće se mjesto njega kad 
treba a: značenje iznemoći (cidi pod I, 2j prtlazi u iščezavati, gi- 
nuti, tmuti, zastajati (isporedi star. slov. ocisauHii .'jiupor dentiuiri; 
ffdje se drži b): č&mA, čainati^ bčamati, zSičamati; ćaminjati: ća- 
munjati; £m£irati; učmiUiuti; i griješkom sa b u infiititiiu^: ućinaiiti. 

^ Kako 86 g^e gc^e govori i uzesti mjesto uzeti. 

SKAR, od SKA, vrtjeti, vrtjeti se, skakati, mahati, 
udarati, sjeći, raditi, sipati, pokiivati, puniti, Kititi, 
praflkati, vikati, gorjeti. 
/. suglasno b drii se. 

A. suglasno r glasi i u slovenskim jezicima r. 
1. sa^noglasno u slovenskim jezicima glasi a: suglasnomu k df}- 
daje se v: značetije vrtjeti prelazi u miještUi, od tuda i u variti: 
skvara (capillare), nJtakvariti ; i s promjenom glasa h pred k na c: 



238 

ckvtok. — zndienje koje je dalje pod TI, A, 1, u kvar: u nas se 
8 pred k mijenja na š a to opet na č (dobivSi spnjeda u izgorom 
glas t i s njim se sastav i vsi u jedan glas) : čkv&r. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : 

a) glas k bez domeika: znamenje skakati: skbro, doskbni; od- 
gkbra; skčricd; skbraSnji; uskbriti; skoi ovbčdrnj&k, Skbrosav, Skb- 
rosava. — značenje skakati prelazi u isticati se, stršiti, od tuda u 
tvrdnuti, tvrdu biti (isporedi dalje pod II, A, 2 kora): skor (ne- 
kaka zmija), skorak, skorilp; poskor6piti (conspergere, to je zna- 
čenje totn glagolu došlo od tvrdnuti, i upravo ie reći: posuti tako 
da se čini kao da se uhvatio skorup), bskoruša; bskorušov, bsko- 
rušovaC; bskoi-ušovica , bakorušovača^ bskorušovina. s promjenom 
glasa s na i, u istom značenju: škbrav (rugosus); škornjav. 

b) glasu k dofneće se v: značenje udarati prelazi u praskati, od 
tuda u vikati, vrištati^: skvćrac (isporedi dalje pod 3 čkvrlj i čvo- 
rak, i kod kor. BHAR branjug). 

3. samoglasfio u slovenskim jezidina glasi %, i premješta se kori- 
jenu na kraj kad do korijena dolazi nastavak koji se počinje su- 
glasfiim, a kako je u nas nestalo glasa i samo r biva samoglctsno : 

a) glas k bez dofnetka: značenje sjeti, koje gdjekojoj rijeci pre* 
laži u malu biti: suglasno je s u nas pranijenjmo fia š: bSktt, 
tškrljak, Škfnjo (isporedi dalje pod U A, 3 krnjo), Škrnja, Šk?- 
njica^ Skhijeta, škrnjetica. — isto značenje prelazi u strugati, gu- 
liti: u nas je S postavši od s promijenjeno na č (dobivši sprijeda u 
izgovoru i): Čkrnjati. — značenje sjeći prelazi u sklapati: Skr- 
Ijdtka (vidi dcUje pod II, A, 3 krletka), 

b) glasu k dofneće se v : značenje mahati ifrelazi u sipati, prosi- 
pati, izbacivati: oskvfniti; u nas je umetnuto \ opet ispalo: skr- 
n&vaii; skrnilviti, oskrnjdviti. — značenje koje je naprijed pod 2, 
b, u skvorac: u na^ je s pninijenjeno na ^ a to opet 'na č (vidi 
pod a) : ČkvHj. 

B, suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje djepati: 
skalje (Barmenta) ; suglasno je a u nas promijenjefio na š : šk&lja 
(caverna cancri ; lapilli) ; u istoj Hječi (prvoga značenja) u nas je 
promijenjeno š na č (vidi i pod A, 1, 3): čkalja, čk&ljica. 

2. saiYioglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje skakati, 
vrtjeti se: s je promijenjefio u nas na S: Skćljci (koloture). — 
značenje cijepati: opet sa š mjesto s: škOljka, škdljčica, i s pro- 
mjenom glasa S tia č (kao pod 1): čk61jka; začkoljina (laiebra). 



239 

II. siiglumo 8 otpcuia,^ 

A. suglcistio r gla»i i u slovenskim jezicima r. 

i. safnoglasno u slavenshim jezicima glasi a. 

a) samoglasno ostaje na svom mjestu: 

aa) glas k hez promjetie i bez đometka : znaienje udarati, prelazeći i 
u praskati, vikati, tako da se misli najviše poUjednje: Vlkr, k^rba, 
kiir&ćy karibčica^ pokd,rlji^; karati; iskdrati; nak^ati; ok^rati^ pok^- 
rati, prokirati. — isto značenje prelazi u ljutiti se, ožalostiti sf : 
kdrati se; rkskariti se. 

bb) glas k promijenjen na č: značenje udarati ticati: Čarkati 
(vatru), Č&muti. — značenje skakati prelazi u raditi (ustajati oko 
čega), činiti, opčiniti: čdrati^ čarćvnica, čarblije^ čarbbija, čar^tan, 
čarat^ija^ čarbjice. — vidi i pod cc, 

cc) glasu k dodaje se v: znamenje od sjeći prelazi u uditi (ispo- 
redi naprijed pod I, A, 1): kvdr, kvdran^ kvariti; iskvAriti, po- 
kvariti. — i pred dometnutim v mijenja se k na č: značenje koje 
je pod bb. u iarati: čvarbvati. — značetije mahati prelazi u pla- 
mati, gorjeli^ od tuda u grijati, variti, topiti: čvorak; čvžriti, ritS- 
črariti se'. — u istom značenju pred v promijenjefio k 7ia c: 
pr-cvdriti*, pr-cvdmica. — u istom značenju s istom promjeno^n, 
ali od korijena udvojena može hiti da je: cl-cvara, ci-cv^rft5. 

b) samoglasno se premješta korijenu na kraj pred nastavkom koji 
86 počinje suglasnim: značenje cijepati, guliti: kralj^St (isporedi 
dalje krdjuSt i krljušt). — značenje sjeći, lomiti: ki4vftlj; krt- 
v&jnoša. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : 

a) samoglasno ostaje na svom mjestu: 

aa) glas k bez pro^njene i dotnetka: značenje koje je naprijed 
pod 1 u karati, prelazeći i u svladati: kbrba^ pbkor, prijekor, 
tikoF; pSkora, dkdran^ pokOran^ n^pokdran^ pr^kOrnii; prij^kOraii; 
ftkdran, pbkdmik; pbkdmica^ Pr^kdrnica (ime planini); kbriti^ is- 
kbriti^ pokbriti, prekbriti^ ukbriti; pokoravati, prekonivati; ukoHi- 
vati; pokbrisati se. — značenje cijepati, guliti, čupati, sastavljajući 
se sa značenjem stršiti prešlim u tvrdnuti, tvrdu biti, i s pokrivati 
po tome što^je stvar pokrivena onijem Sto se može s nje zguliti (is- 
poredi pod I, A, 2) : kora, korica, žutbkora, bjelbkorac, cnibkorac!, 
mekbkdrka, tvrđbkdrka, bfeskdrka; iskbriti, tkoriti, Ukoričiti; korb- 
bati^ okorbbati ; okbreti se, skbreti se ; ukorij5piti t>e ; pokorfi^iti se, 
8kor6&iti se; kćmjača, kćmjaćiii, kćmjaćica: Kbrava (ime rijeci), 
kbra^ica (neka riba), Kor^vljica (ime selu) ; — kbrito (jamačno šio 



240 

je isprva bilo od kore), kbrice; kbritftScC; kbfitAai; — kirijeB; k5fi- 
jenje^ korij^nak, korj^nčić, korćčak^ iskorijeniti, ukorijeniti wb. Ko- 
rjenici^ korjenićkt. — ovamo inoze biti da ide u značer^ kofega je 
korito dalje prenesenom : k5r&b;^ k5r&balj. — iz znatenfa tkuhati 
razvija se idi za čim, ustajati oko iega, raditi, zaraditi, dobiti: 
korist, kbristan; kbristovati, okbristovati se; okbristiti se. 

bb) glas k mijenja se na 6 i domeće mu se v: znaler^ isticati 
se, stršiti (isporedi dalje pod 3 krga i kvrga): 6y6r, čvhnb, čvb- 
rina, čvbruga, čvorav, Čvornat, čvombvit. — znaienje koje je na- 
prijed pod I, A, 2 u skvorac: čvćrak, čvorkbvić| čvorkbv]|ji. — 
može biti da ovamo ide izgubivši v, u ztMcenju u kom su naprijed 
pod II, A, 1 iarojice: čdroje. 

b) sanioglasno se pre^njeSta korijenu na kraj kad do korijena do- 
lazi nastavak koji se poUnje suglasnim: znaienje idicati ee, stršiti 
(isporedi dalje krga): krovina®; krovnat, kr&vnjaća^ krovi^jina. 

3, samoglasno glasi u slovenskim jezicima \, i premješta se kori- 
jenu fia kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim, a kako je 
u nas nestalo \, samo r biva samoglasno: 

a) glas k bez promjene i dometka: ztiadenje sjeći: khij, ktoja, 
krnjo^ krnjbrog (adj.), krnjoroga, bkrnjak, krnjddak, krnjav, krnjast^ 
Khijevo; krnjiti; okrujili; otkrnjiti; okmjfvati, skmjfvati. — * 2fna- 
ćetije sjeći, bosti, stršiti: krij; kflja, kHja (c4udex)^ kJ^ljAd^ krljlt- 
d}&, krljddak. — znacetije sjeći prelazi u sklapati: krlijeSi (jugu- 
Inm); ki-I^tka (isporedi naprijed pod I, A, 3 Skrljetka). — značenje 
cijepati, guliti: krljiišt (isporedi naprijed kraljuSt i dalje krdjuU); 
zakrljćštiti. — značetije cijepati prelazi u razfnetati, rasipati: Ist- 
tog; kftožiti; zakftožiti. — ZfUičefije vrtjeti prelazi u mijei(Mti: 
krnjača (kukuruzan hljeb u kiselo), — značetije vrtjeti, okretati, 
prelazi u upravljati : krma (gubernaculum), krmica, kirm&r ; kfnuti; 
iskfmiti; prikrmiti, skfmiti; iskrmljivati. — značenje mahati prelazi 
u sipati, odatle u puniti, a odatle u sititi, p^itati: krma (pabnlum), 
kfmak; pr^krmak, krmčić; krmača, krmačina, krmii/Čina^ krmačetina^ 
kimačica; krmač&r, khnftd, krme, krmoBce, kimetina, khmećt, kr- 
meć^i, khnsiLi ; kfmiti, prekrmiti ; ovamo ide i nakrmid (McnacUti, 
kao popuniti), prikrmiti (nabaviti). — značenje isticati se, striiti: 
k]rga (čokot; isporedi naprijed pod 2 čvor i krovina). 

b) glasu k domeće se v : značenje koje je naprijed pod 2 u čvor: 
kv]^ga, kvrgaja. — pred dometnutim v mijenja se k na 6: zna^ 
čenje kojega je naprijed pod 2 čvoruga: čvi-ljuga. — znaienje ko- 
jega je naprijed pod 2 čvorak : čvrljak (isporedi naprijed pod /, 



241 

Ay 3 ckvrlj), — pred v promijenjeno \i na g: značenje koje je na- 
prijed pod II j Ay 1 li (variti : pricvfljiti. 

e) glas k protnijenjeti na č, a to u nas na c : znamenje vrtjeti se, 
gmizati: ctv, cfvak, crvić, crvljiv, cihra, crvotdč, crvbtočina; cirati 
se, pocrvati se, ucrvati se; crvljati se, pocrvljati se, ucrvljati se; 
zkcrvdljčiti. — znače^ije mahati prelazi u sipati, posipati, odatle u 
pokrivati, zamračivati: cfn, cmbgrab, cmbkos (adj.), cl^nokrClg, cr- 
nook (adj.), crnooka, cmbočić, cmbrep, cmbglavac, cmbglavak, Cmb- 
gorac, Cmbgdrka, cmbgorski, crnbkapac, cmbkorac, crnbmanjast, 
cimporast, — crnina, ci*nac, crnica, crnica, crntk, crnilo, crnelj, 
Crnoje, chidjka, cfnj, cf'njo, crnjan, ci^njka, clrnjkast, cmjhšina; 
cfniti, ocrniti, zacfniti ; pocrnjeli ; ocrnjivati ; mjesto c još se drži i 
starije č, ali što glasovi Čr nijesii u običaju, uzima se r za suglasno 
pa se iztnegju njega i č umeće a: č&mi, Čitmook, čiLmooka, čdmo- 
okast. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e : 

a) ostaje na svmn mjestu pa se pred njim mijenja k ;{a č: zna- 
čenje mahati prešlo m gorjeli: čferjen. — značenje mahati, zahva- 
tati : č^renac. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje mahati: krelja (škrga), — značenje koje je 
naprijed pod 3 u krljušt: kreljtiSt. — znamenje gorjeti (vidi pod 
a.) : krem, kr^m^n, krzmanje, kremfenčić, kremičak, kremćčak. — 
znaienje pikati: kreveljiti se (isporedi kriviti se kod kor. SKRI, i 
pofnenuto krelja sa krilo), 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi c, mjesto iega je u nas 
e: značenje cijepati, prelazi u zijati, vikati: ceriti se, cerekati se'', 
f 8 promjenom glasa c fux c: ceriti se, ćerćtati. 

6. samoglasno u nekim prilikama otpada : tako ie biti u značenju 
mahati, tiskati, ticati, blizu biti: star. slov, HCK^k (prope), a od toga 
naše: Iskmji. 

7. korijen se udvaja tako da mu na prvmn mjestu stoji samo su- 
glasno sa samoglasnim, a na drugom cio : samoglasno na oba mjesta 
glasi o: znaienje vrtjeti se, stršiti: kokbrav (crispus)^, kokbr&jka, 
kokbruSa. 

B. suglasno r gla^si u slovenskim jezicima 1. 
1. samoglasno u slovenskim jezicifna glasi a : 
a) samoglasno ostaje na svom mjestu: 

aa) glas k bez dometka i protnjene: znaienje cijepati: kdlati, 
iskali, pokdlati, kUotine, kaladžija; istoga ie značenja biti: kit- 

16 



242 

Ijak i kaljao (zub u konja, po kojetnu se poznaje starost konjska; 
ispoređi dalje čeljust). — značenje skakati prelazi u isticoH se, 
odatle u nicati, klijati: kdJac (herba recens); u tom značenju može 
biti da je i kalina (ligastum vulgare). — značenje vrtjeti se prelazi 
u varati, nevaljalu biti: k^l&l (frauđator; homo nihili)^, kal^iti^ 
raskalftšan (đisBolutus), raskaldšiti se. — značenje vrtjeti, vrtjeti se, 
valjati se, miješati, mutiti, prljati: kši, kJko, kalbgaža, k&lan; ka- 
l^nica; kklilO; kaljav, kkluža^ kš.ljuga; kkljuža^ kaljUžati se, proka- 
Ijtizati se ; kdljati^ isk^ljati^ nak^ljati; ok^ljati^ raskšljati se. — isto 
značenje prelazi u sramotiti se: kallžiti se. — značenje vrtjeti preilo 
u miješati, uništi: k^lja (cibi genus). 

bb) glas k promijenjen 7ia č: značenje vrtjeti prelazi u savijati, 
opkoljavati, pokrivati: tako može biti (ako nije tugja): čftlma^^. 

cc) glas k takogjer profnijenjen na č, ali mu dometnuto ▼: zna- 
čenje udarati, lupati: čvalik, Čvalikati. 

b) samoglasno se premješta korijenu na kraj pred nastavkom koji 
se počinje suglasnim: 

aa) glas k bez promjene: značenje udarati prelazi u bosti, sjeSi: 
klilti^^, đbklati; isklati; nkklati; bklatf; btklati^ pbklati^ priklali, 
skltlti 86; s&klati se, zaklati; kMnica, klltnica. — značenje cijepati: 
klanac. — značenje sjeći prelazi u sklapati (ispoređi naprijed pod 
JI, A, 3) : kWto (jugi genus). — značenje skakati razvijeno u is- 
ticati se, stršiti, bosti (ili može biti vrtjeti u savijati, opkoljavati, 
pokrivati): kl^, kld^sje, kld^ina, klitsić, kldsak; bklasina^ stbklasa; 
kiksati; isklčtsati. — značenje vrtjeti^ mahati, ljuljati: klamitati, 
rasklamltati; r^klamati. — ovalno može biti da ide u značenju od 
mahati prešlom u teško ići: klecati. 

bb) glas V promijenjen na č: značenje sjeći, lomiti, savijati: čl&O; 
članak; Člknkoša. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se po svojim 
zakonifna i mijenja na a: 

a) samoglasno ostaje fia svom mjestu: 

aa) glas k bez promjene i dometka: značenje koje je naprijed 
pod 1 u klati: tako je u sadahijem rt*, istoga glagola i njegovijeh 
složenijeh: koljćm, z&kolj^m itd,; tako: pbkolj, zdkolj, zitkoljak, 
iikoljica; raskbliti; tako može biti: prokola (portio majoscula rei 
diffissae), prokblati. — značenje bosti, udarati: kdlje, kblac, kćčić^ 
kblačkt; kol^nika, zakbliti (paxilIo figere). — značenje sjeći prelazi 
u pregibati, dijeliti^^: kbljeno, kblj^nce, pokbljentk, pokbljenjftk^ 
dbkoljena; dbkoljenica, pokoljenje, kbljenović, koljbnati, ukbltočiti. 



243 

— značenje skakati, vrtjeti se, prelazeći t u obilaziti, okruživati: 
kh\, hkd, kolO; okbliti; opkbliti; skbliti; zakbliti (circumvenire) ; op- 
koljavati; skolijferiti ; kdlomd^t^ okolomdtiti^ okolomaćivati^ kdlomftz^ 
kolbmija (druga je pola mi od minuti); kolbplet^ kdlostlk; kolbvif; 
kblovogja^ kdlovogjica; kolbvoz^ kolovr&t^ kolbvrta; dkolo; Izokola^ 
iinaokolo; bkoloč^p; bkolina^ bkdlni; dkoliš^ okblišnt; okolišnicC; oko- 
IfSiti; kblast; kolitlije; k5li!lt; kolttić; koliitati; kolbture^ kolbturice, 
kolbturići; kbla, kolica^ đvbkolice; kolfir^ koId.rmca; kdntk; kdnica; 
pbtkdnj&k; kbl^ke^ kol&čk&š; kbiftč (ako nije tugja), kolitčić, kolit- 
čina; kolitčara, kćia; Eoltibara. — značenje vrtjeti prelazi u mahati, 
ljuljati: kolebati se^ uskolfebati se, kblijevka (v stoji mjesto h pred 
k), kolj^čftr. 

bb) glasu k dotnetnuto v, i promijenjeno k na c: tđko može biti 
daje u značenju isticati se, stršiti: cvblika^'. 

b) samoglasno se pretnjeSta korijenu na kraj pred nastavkom koji 
se počinje suglasnim: 

aa) glas k bez promjene i dotnetka: značenje fnahati prelazi u 
pregibati, savijati, spuštati, a od tuda i u pokrivati: pokldn^ zd- 
kloii; poklbntk; klonja; klbniti se, naklbniti se^ otklbniti se^ poklb- 
niti; preklbniti; sklbniti^ saklbniti; uklbniti; zaklbniti; pbklonjati; 
pr^klonjati; iiklonjati; ziklonjati; s promjenom glasa o na a: kla- 
njati; dbklanjati; nitklanjati se, bklanjati; pbklanjati; pffeklanjati; 
skl&njati; tiklanjati; z^anjati; kl&njalica. 

bb) glas k promijenjen na 6: značenje skakati, trčati, prelazi u 
ustajati oko čega, raditi (isporedi dalje pod 4 čeljade): Čbvjek, 
č5vjek (star, slov. vkobiki; u nas je otpalo korijenu 1 iza 6), n^- 
čo'^ek; Čbvječji, čovjfečić, čovj^čina, ČovjeČtUjak; Čbvječkf, čovječJtn- 
Btvo, čbvjeStvo, nečbvještvo, Čb^jestvo, 66vo, i sa b mjesto v: ć6bo; 
gdje gdje se i v izbacuje: čhek, r^Čoek^ čoečiŠtO; Čbestvo; tada 
se i e iza samoglasnoga mijenja na j : čdjstvo ; od osnove okrnjene 
do prvoga samoglasnoga: Čbjan^ Čoketa, Čoleta; — ovamo ide u 
značenju skakati, ustajati, dizati se: člćviti. 

3, samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, koje se pretnjeSta 
korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim, a kako 
je u nas nestalo glasa \, samo 1 biva samoglasno glaseći u: 

a) glas k bez promjene: značenje može biti mahati: kttn (nekako 
drvo, isporedi dalje klen), ktinov^ ktmovina; kunlna (brada na 
trsci), ktinadra (floccug); kimica (nekaka trava); može hiti i Kilno- 
vica i Eiinor. 



244 

b) glas k promijenjen na Č: ztiacenje mahati^ gnati, prolaziti: 
čiln (star, slov. iiA'hn%), čtnak, čtinjak, čtinica. 

4. samoglasno u slovetiskim jezicima glasi e : 

a) samoglasno ostaje na svom mjestu, pa se pred njim mijenja k 
na č: značenje cijepati (rascijepljenu biti): ČSljttst; Čfeljuska; zače- 
Ijtistiti. — značenje skakati prelazi u (Micati se, u vrhu bitij na 
kraju biti, po tome se prenosi i na kraj i na stranu: čMo (frons; 
gornje čelo^ t. j. strana; jedno čelo [t. j. đan]^ dva čela [t. j. dan 
i noć], t. j. strana), zdčelje, prbč^lje, pbčelak, Čfeldnka, Ufeltn, C^ 
linka (brdo), čelbpek, čelo glave; sač^liti se, sućfeliti se, Sčfeliti se, 
zaČ^liti; sačeljdvati se, sučeljavati se, ščelj^vati se; začeljfvati. — 
značenje trčati prelazi u ustajati oko čega, raditi (ispoređi naprijed 
pod 2 čovjek): č^ljlkd, čeljade, čeljdce; u tom značenju mislim da 
je i čelbvogja (koji vodi čeljad). 

b) samoglasno se premješta korijenu na kraj pred nastatkom koji 
se počinje suglasnim: značenje može biti mahati: kl^n (acer eam- 
pestre, ispoređi naprijed pod 3 kun, i nekaka riba), klbnov, klfe- 
novac, kibnovača, klbnovina, klbnik, klbnić, klbnčić, klanje. 

5. samoglasno oslabivši u e produljuje se, te u slovenskim jezicima 
biva % i premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se po- 
činje suglasnim: 

a) glas k bez promjene : značenje pokrivati, sklanjati (ispoređi na- 
prijed krletka): klijet^*, prijbklet, preklbčić. — značenje sjeći, 
uditi: klljen (adj., paraljticus) , klijenit. — značenje koje je na- 
prijed pod 4 u kleft: kKjen, kljSn, klijbnak, klljenje, Klijbnje. 

b) glas k promijenjen na č: značenje isticati se, stršiti: Čl6n 
(manubrium ; sa e po istočnom govoru; ispoređi star. slov. iip%wk). 

6. samoglasno slabi u i, koje se širi u ai, te u slovenskim jezi- 
cima biva t, pred kojim se k mijenja fm c: značenje skakati prelazi 
u zdravu biti: cio (iftAi), cijblac, cjblica, cjelica, cjelina, cjSlcftt, 
cjelbkup, cjelbkupan; iscijbliti; iscjeljfvati. — značenje mahati pre- 
lazi u taknuti: cjSldv, cjSliv; cjelivati; cjelivaćt; cbliti. 

7. samoglasno slabi takogjer u i, ali se glasu k, koji se takogjer 
mijenja na c, domeće v : samoglasno postavši i 

a) produljuje se, te u slovenskim bivai: značenje vikati, vrištati: 
cviljeti, pocviljeti, procviljeti, zacviljeti; mjesto v iza c govori se i 
m: cmfljeti, pocmlljeti, zacmlljeti, cmilbvati. — značenje biče ta- 
kogjer vikati: cvlil6van (8uban8)*^ — ovamo fnoše biti da ide iz- 
gubivši v, u značenju od praskati prešlom u zvečati : cllik. 



246 

b) Uri se u ai, od čega u slovenskim jezicima biva %: znaienje 
koje je pod a., samo aktivno, t, j. činiti da tko cvili : cvijMiti, ras- 
cvijfeliti , ucvijfeUti ; cvijfeljati. — sa e mjesto t w značenje koje je 
pod a, u cvilovan: cvdlati se (subare). 

8, korijenu dolazi ozad n, a satnoglas^io imaju6i tada za sobom 
dva suglasna premješta megju njih : 

a) samoglasfio slabi u e, koje se sa n sastavlja u i (od čega je 
u nas e): značenje vikati (isporedi naprijed karati): kl^ti, prb- 
kl^ti; tkl^ti, z&kišti; kletva ^ tkl^tva, zakletva ^ z^kl^tva^ klćtav, 
prokWtav, kletv^ni; prokl^tntk^ prokl^tnica; prokl^tnjd^k; proklćtinja^ 
prokletstvo^ Prokl^tija^ bkl^ština^ krivbkletntk. 

b) samoglasno slabi u i, od koga u slovenskim jezicima biva b^ a 
kako je u nas nestalo toga glasa, samo 1 biva sarnoglasno glaseči u: 
tako je u sadašnjem vremenu glagola pomenutih pod a,: ktin^m 
(KAikift)^ itd. 

c) samoglasno postavši i, kao pod b,, produljuje se te u slovenskim 
jezicima glasi i : značenje kao pod a. ; iiklin ; proklinjati , prbkli- 
njati; r&sklinjati, tiklinjati se^ zkklinjati. 

^ To znaćenje čini mi se priličnije nego posipati, kako sam uzimao a 
Osnovama 340. 

* Iz uzroka rečenoga kod korijena RAR ovdje se stavljaju i one riječi 
kojima bi korijen mogao biti i KAR. 

' Isporedi star. siov. cKBApi aestus, ćešk. škvar laut von einem siedenden 
fett^ gd^'e se i ^ u korijenu drži. 

* Isporedi star. slov. i|Ba|iA i CKsapA ; pr biće od prijedloga pri ; vidi u 
Ifiklodića vergl. gram. 2, 443. 

* Misli se da je tugja, riječ ; isporedi u Miklošića fremdwOrt. 28. 

^ Mislim da je od osnove postale nastavkom va ; isporedi češko kf ov, 
kfovina. Od istoga su korijena, ali s drugim nastavkom, i po tom sa samo- 
glasnim nepremještenim : star. slov. Kipk, česk. kei^. — Ovamo ide i 
korov, koji je u tugjinstvu tako promijenjen opet k nama došao. 

' Nema u Vukovu rječniku. 

® Isporedi star. slov. K|tOKO|tMBi, gdje je korijen drukčije udvojen, a 
može biti da je i naša riječ tako glasila, pa joj r na prvom mjestu ispalo. 

^ Matzenauer Oizl slova 189 uzima megju tugje. — Isporedi u Miklošića 
vergl. gram. 2, 340. 

^^ Miklošić fremdw6rter 10 uzima je megju tugje, a Fick vergl. wdrterb. 
2, 535 megju slovenske ; u Miklošićevu rječniku glasi vhama ; da je slo- 
venska, bilo bi ik iza H, i u nas bi teško ostalo I nepromijenjeno na o; vidi 
i u mojim Osnovama 99. 

^^ Isporedi lit. kalti. 

^' U Osnovama drugo značenje. 

^' U star. siov. qBOii'L i ctbor^l, češk. stvol, rus. ctboai>; tu mislim da 
je 8t otuda što se u korijenu još drži «, pa p<5 što je k promijenjeno na c, 



J 



246 

onda se 8c zamijenilo glasovima st. — Ako bi bila r^eČ u svesi 8 lat. 
stolo, onda je dmgi korijen. 

** Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 166. 

** Isporedi lit. kuilys nerast. 

SKARK, od SKAE, u njegovijem značenjima istijem ili 

drukčije razvijenim. 
Samoglamo imajući za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 
I. suglasno s drži se. 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : suglasno se s u nas 
profnijenilo na š: značenje skakati: škr5k (korak). — znaSenje 
udarati prelazi u praskati, lupati: škrbkati (o puSci, kad slaie), 
škroknuti. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jeziciina i^ a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno: suglasno s u nas promije- 
njeno kao pod 1: znaienje praskati preSlo u Škripati ^ Škrgutati: 
Skrkbtati. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: suglasno s u nas 
promijenjeno na š^ suglasno 1 protnijenjeno na Ij: znaienje skakati 
prelazi u opirati se: škljaka (isporedi Štaka kod kor. SEAE); k 
izmegju i i Ij može se i izbaciti: šljaka. 

2. samoglasfio u slovetiskim jezicima glasi o : suglasno s pronUfe- 
njeno kao pod 1: značenje sječi prelazi u pregibati, sklapati: Sklćca 
(britva drvenijeh kora), škl5ce (,fOd drveta kao krpele u Sto se meću 
konji kao u bi4kagije^ ; isporedi dalje pod 11, B, 3 i 5 kloce i 
kleSka). — značenje udarati (zub o zub), lupati (isporedi naprijed 
Škroknuti i škrkotati): šklocati. 

IL suglasno s otpada. 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicitna r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaienje skakati i 
cijepati, rascijepljenu biti, stršiti: kr&k (crus), dvbkrak (bidens), 
trbkrak, sedmbkrak; golbkrak^ krkkat^ krkkr&č^ krikkalo (n.), krč- 
kati. — značenje stršiti prelazi u tvrdu biti: sprijeda je odbačeno 
k: rak, račić, r^e, rS.čjt, rSkov, R^ovac, Rd.kovica^ R&kovnik, 
r^kovnica, rač&r, račarica, račilo. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: znaienje skakati 
(kao pod 1 u krakati): krbčiti; dokrbčiti, okrbčiti, prekrbčiti, za- 
krbčiti. 



247 

3. samoglasno u slavetiskim jezicima glasi i^ a kako je u nas 
toga glasa nestalo, satno r biva samoglasno: 

a) prvo k hez promjene i doinetka: zriačefije sjeći, cijepati, lo- 
miti: krčiti, iflkfčiti, okfčiti, prokfčiti, raskrčiti, zakfčiti; raskrči- 
vati, zakrčfvati; krčilac, krčiđba, krčevina, krč^k; krčalo, Krčava. 
istoga će značenje biti: Kliska, Krčanin. — zfiačenje sjeći, dijeliti, 
na malo prodavati : krčma \ ki*čiii&r, krčmdrev, krčmiCrov, ki-čmftr- 
skl, krčmd.rica, krčm&ričin; kl^čmiti. — značenje sjeći, cijepati: 
zd.krcka. — zfiaienje sjeći prelazi u praviti: krčAg. — znaćenje 
vrtjeti, mijeiati: krka (čorba od slatka vina); pbkrklja (jelo od 
bravljih crijeva). — značenje vrtjeti se: krčtimati se (otimati se 
oda Sta), pokrčtunati se (kao počupati se s kim). — značenje uda- 
rati prelazi u tiskati: zkkrksuti, skl^knuti se; skrkljtišiti. — zna- 
čenje udarati, cijepati, prelazi u praskati, pucati, lupati, vikati, 
drečati, i na druge glasove: krka (bolest na guičićima), krkača (od 
R^iKi grlo, odakle glas izlazi; od grla ili vrata pretieseno na gr- 
baču)^, krkačka, krčele ()er su oko vrata); krčati (susurrare; cre- 
pare; spiritum interciusum dncere), kleknuti; krktati (krkljati), za 
krktati (o ptici); krkljati (lonac ili kupus u loncu), klecati; ferkoriti; 
u tom će značenju biti i krcan, ki^ckalo. — ovamo će iri u značenju 
neznanu: krkuša (nekaka riba), krkušica. 

b) prvo k promijenjeno na c: tako može biti da je u značenju 
stršiti, ukočiti se, ili u značenju vikati, prešlom u pištati (vidi pod 
a., i isporedi star. slov. iipiKiT^RHie striđor), a od tuda u izdah- 
nuti: cl^knuti; c¥^i; pbcrkati; crkilvati, crkavica; crk^nica, crkotina. 

c) prvomu k domeće se \ , a ono ili ostaje bez promjoie ili se 
mijenja na 6 ili na c : aa) k pred v bez promjene : značenje udarati 
prdaai u tiskati, stiskivati: skvlP^iti. — značenje kakvo je naprijed 
pod a. u krčati preneseno i na druge glasove: kvrka^ kvAnuti, 
kvfčati. — hb) k pred v promijenjeno na č : značenje kao pod aa. 
u kvrka: čvrka, čvfknuti, čvfčati, cvrčak. — značenje od glasa pre- 
neseno na udarac: čvrkati, čvrknuti. — cc) \i pred v promije- 
njeno na c: z^idčenje km naprijed u čvrka: cv'i^ka, cvrčak, cvfčati, 
cvfknnti, cvrkiitati. 

4. samogUuno u slovenskim jezicima glasi e: značenje cijepati, 
rascijepUi, razvrdi: raskrćčiti , raskrečfvati. — značenje vrtjeti se, 
striiti: kr^cav. — značenje vikati, drečati: kreka, kričati, krćk- 
nuti; krekfetati, krek^tuša^. 

5. samogloMO glasi u slovenskim jezicima t: značenje posipati, 
pokrivati: 5krijek, žabbkrečina, žabokrek (u Mikalje), 



248 

6, samoglasno slabi u i, koje se produljuje, te u slovenskim glasi 
i: znaiefije vikati: kriknuti; kričati, zakričati; nakričiti, prikri- 
čiti; nakričivati, prikričlvati ; zakiič. — isporedi dalje pod B, 6. 

7, korijen se udvaja tako da najprije stoji satno suglasno sa samo- 
glasnim j pa onda cio: samoglastio na prvom mjestu glasi o, a na 
drugom a: značenje koje je naprijed pod I, A, 1 u Skrok: kor&k^ 
r^skord,k, koraklj&j ; kordčiti, opkbračiti, prekoračiti, raskbračiti se, 
zakoračiti; koračati; opkoračivati; prekoračivati, zakoračfvati. 

B, suglasno r glasi ti slovenskim jezicitna 1. 

1. samoglasno u slovenskitn jezicima glasi a: znaietije vrtjeti se: 
kl^čkaonica (volutabrum; isporedi kaljuža kod kor. SKAR). 

2. samoglasno glasi takogjer a, kao pod 1, ali se 1 mijetija na Ij 
(dobivši u izgovoru j): značenje lomiti, savijati: klj&kav, kljdko 
(isporedi kljast kod kor. SBLARS). 

3. satnoglasno u slovemkim jezicima glasi o: značenje kao pod I, B, 
2 u škloce: kloce. — • značenje kao u šklocati na istom mjestu: kld- 
cati, klocnuti, klocalica. — značenje takogjer lupati: klSkdt; klo- 
kbtati. — značenje može biti vrtjeti se, stršiti: klokdč (staphjlea 
pinnata), klokbčevina, klol^bčika, klokbčikovina, klokbčica. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u ncis ne- 
stalo, te samo 1 biva samoglastio glaseci u : značenje koje je napri* 
jed pod II, A, 1 u krak: kiik. — znaienje savijati, skijati, tvrd- 
nuti : ktičine. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znaienje savijati, 
sklapati (isporedi naprijed pod i, -B, 2 Škloce i pod II, B, 3 kloce) : 
klečka (compedis genus). — značenje može biti vrtjeti se, prdcuseH 
u stršiti (isporedi naprijed pod II, A, 4 krecav) : klSka (juniperuB), 
klekov, klekovina, Elekovica, kl^č&k. — u značenju vrtjeti može 
biti da je i klečan (iiitertextuB). 

6. samoglasno slabi u i , koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva i: značenje vikati (isporedi naprijed pod II, A, 6 kri- 
čati): klik, poklič, Kllčevac; kliknuti, pbkliknuti; kBći, pbklići, 
prbklići; klikbvati; pokliklvati; kliktati, zakliktati. 

7. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga^ 
a ono oslabivši u e sastavlja se sa n u wl (od čega je u nas e): 
značenje od sječi i lomiti prelazi u pregibati, savijati: klćčati: 
kleknuti , pbkleknuti ; kleći , pbkleći ; klecati ; poklecfvati ; klgcalo ; 
poklfečk^. 

* Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 233. 
■ Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 335. 



249 

* Još se drži sprijeda 8 n češk. skvrčeti, polj. Bkwierk. 

* Ispoređi star. slov. Kp6KTATN, RpeveTi. 

SKARG, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. suglasno s drži se* 

A. suglasno r gla^i i u slovenskim jezicima r. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje skakati, 
prodirati: skrdz (adv.). 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i^ a kako je toga glasa 
u nas nestalo, satno r biva samoglasno: glas je s u nas promimijen 
na š: značenje mahati: škl^a (branchia; ispoređi krelja kod kor, 
SEAR); — isio značenje prelazi u grepsti, od tuda u Škripati: 
Sk^gtt, škrgutati, škrglitnuti. — značenje može biti kliktati (ispoređi 
dalje pod II, A, 3 krša): šk]^ (jareb). 

3. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje sječi, cijepati: skrižalina; skrtška. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : samoglasno kao na- 
prijed pod A, 3: značenje skakati: skllzak^ BkUzavica. 

II. suglasno s otpada. 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje krečati, 
kliktati: luAgdj, kragtijak, Er&gujevac^ Kraguj^včanin^ krdgujevaćki. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje kao fiapri- 
jed pod I, A, 1 u skroz: kroz (praep.). 

d. samoglctsno u slovenskim jezicima glasi \ a kako je u nas 
toga glasa nestalo, samo r biva samoglasno : zfiačenje cijepati, kidati, 
udarati: kfza^ii, kkrzati; bkrznuti. — značenje lomiti, savijati: 
kMaV; zUcržaviti; zitkržljati^ kl^žljav,^ z&kržljaviti ; kržftk. — zna- 
čenje biće kao naprijed pod 1 u kraguj (ispoređi pod I, A, 2 Škrga 
jareb): kfža (nekaka divlja patka), kržica, kržulja, t sa dž mjesto 
ž: kfdža. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje cijepati, 
lomiti (ispoređi naprijed kroz i skroz) : krezub (od dva z, od kojih 
jedno pripada prvoj poli a drugo drugoj, jedno je otpalo), krfezubica^ 

okr^zubiti; krćzo^ kr^zthi. — značenje isto (ispoređi naprijed pod 
3 krzati): bkrezati se. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi t : V, je promijenjeno 
na č: značenje koje je naprijed pod 2 u kroz: črez. 



250 

6, samofflasfio slabi u i^ koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i : znaienje koje je naprijed pod 1, A, 3 u skriŠka: kri- 
žati^ iskrižati; nakrfžati; potkrfžati; raskrfžiti; kriška, kitščica, 
krlškara. 

7. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeita do samoglasnoga^ 
pa se s njim sastavlja u ft (od čega je u nas u) : znaienje skakati, 
vrtjeti se, opkoljavati (isporedi kolo kod kor. SKAR): krdg, crno- 
krtg, kriižić, skrdžak, krtiž&t; okrtižiti^ skrdžiti^ zakrtižiti; okru- 
žfvati; skružfvati; zakružlvati ; skruž^vati 86 ; bkrilgao, okrugllna, 
okrtiglica^ bkruglast^ okrdgldst. 

B. suglasno r gl<isi u slovenskim jezicima 1: samoglasno slabi u 
i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : znaiefije koje 
je naprijed pod I, B u sklizak: kllza^ klizav, klizavica, kGzak, oki)- 
zotine; kliziti; klizati se, oklizati se; bkliznuti se, pbkliznuti; 
oklizfvati se. 

* Dnikčije griješkom u Osnovama 89. 

ŠKART, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sohom dva suglasna premjeita se megju njih. 
Korijenu otpada sprijeda s.* 
/. suglasno r glasi u slovetiskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicitna glasi a: značenje sjeći, od- 
ujmiti, okmjiti: kr&telj, kr&tošija, sredbkraća; kratiti, okrstiti, po- 
krstiti, potkrStiti, prekratiti, skratiti, sukrštiti, ukrotiti, zakrititi; 
krkćati, okritćati; pokraćivati, potkraćfvati, ukraćfvati, zakraćfvati; 
kratak, okr&tak, pdkr^tak, kratkbuman, krStkdst^ kratkbća; kriUSati, 
okritčati, skr&čati se. 

2. samoglasno u slovenskim jezicinm glasi o: znaienje savijaH, 
vezati, prelazi u svladati: krotak, kr5tdst, ukrbtiti. 

3. sanu)glasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je u nas 
mstalo toga glasa, satno r biva samoglasno: 

a) glas k bez promjene: zfuzčenje cijepati, riti: krflna (talpa), 
krtica, krtičnjdk, krtbrovina. 

b) glas k promijenjen na 6, koje se u nas opet promijenilo na c, 
ali se još nalazi i č: značenje cijepati, parati: cHalo, &tBlo, i s 
premjeUenim glasovima: tl^calo; zkcrtnj&k; crtkrati, crtdmuti. — 
zfiacenje savijati, plesti, sukati, zbijati, jaku biti : čv^st (od v^ikCTiik, 
s pretnjeStefiim glasovima; pred t od nastavka protnijenjeno je kori- 
jenu i na s),^ čvrstina, Cvfsnica; cv^^snuti, bčvrsnuti. 



251 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se prefnjeHa do samoglasnoga 
pa se 8 njim sastavlja u ft (od koga je u nas u) : znaiefije vrtjeti 
prelazi savijati^ sukati, odatle u jaku biti: krti, krutiiljav; krućina; 
prikr&titi; ukrdtiti; okriićati. 

5. korijenu dolazi ozad n, kao pod 4, ali samoglasno slabi u e, 
pa se sa n sastavlja u a (od čega je u nas e) : znaienje vrtjeti, sa- 
vijati, navijati^ odakle spada i na samo micanje: pr^krćt (m.; f.); 
siincokr^t, okrfet&Ija; okrfet&ljka^ krfet^^ SkrĆtan^ skrštanj, prekrćt- 
nja; krćtati, iskrtStati, nltkretati^ bkretati; btkretati; pokrćtati^ pre- 
krćtati^ skrStati, zitkretati; zabkretati; pokrećfvati; krćnuti^ iskrć- 
niiti^ sakrćnnti, okrćnnti^ otkrćnuti^ pokrćnuti^ prekrćnuti^ prikrćnuti, 
skrćnuti^ zakrćnnti^ preokrenuti; zaokrenuti. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicitna 1: značenje vrtjeti se, 
ljuljati se, mahati, udarati: skl&ta^ siiklata; kUtno; zakUtiti^^ ukU- 
titi se; klatiti se. 

^ Ispoređi češko škrtati, gdje s s još drži promijenivši se na Š. 
' Drukčije Geitler slov. kmen na u 76. 
* Ispoređi klato kod kor. SELAR. 

SELA.RD, od SKAB, u nekim njegovijem značenjima 

dalje ili drukčije razvijenim. 

Samoglasno imajuH za sobofn dva suglasna premješta se megju njih. 

Suglasno s otpada. 

L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r: samoglasno u sloveti- 
skim jezicima glasi a: značenje vrtjeti se prešlo u kriti: krasti 
(kriddm), dbkrasti se, iskrasti se^ nitkrasti; pbkrasti^ pbtkrasti, pri- 
krasti, tJurasti; đokrdđati se, iskr^Ldati se, potkr^Lđati; kragja, p5- 
kragja; kr&dljiv, kritdljivac, kritdljivica; konjbkradica, krftdom, 
kriđikozA. 

IL suglasno r u slovenskim jezicifna glasi I : samoglasno u slo- 
venskim jezicima glasi a: značenje cijepati: klllda, kl^dica, klad^tina, 
klađitrina, kl&đić; kl&darica. — značenje mahati prelazi u metati, 
odatle u stavljati, slagati : kl&sti (ponere), ritsklasti ; bklad, pbkladi, 
prijfeklađ, skl&đ; z&lađ, oklada, opklada, pbklade, iiklada, zltklada; 
prikladan, prikladan, skldxlan, n^kladan, skladndst, skladnbća, pri- 
j&klađntk, kl&đnja, El&dnje (n.); Elkdilša, Eladovo, kladovekf; 
kl&điti se, bklađiti se, bpkladiti se, tikladiti se; kidati se; bpkla- 
gjati se; pbkladovati, prlkladovati. — značenje skakati prelazi u 
ieSi: klisti (manare). 

^ Ispoređi u IGkloSića christl. terminolog. 47. 



252 

SKARDH, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dra suglasna premješta se megju njih. 
Suglasno s otpada. 
Suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : značenje cijepati prelazi u 
slagati, gomilati: krd, kfd, krd4r; tikrditi. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi t, ak se mijenja na č: 
značenje slagati (vidi pod J) prelazi u regjati: čr^a (iz crkvenijeh 
knjiga). 

SKARP, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasfia premjeMa se unegju njUh. 
I. suglasno s drži se. 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaietije lomiti ili 
teći: Skr^pež (ime rijeci)- — ^€$će se mijenja u n<xs s wa S: zna- 
čenje cijepati, lomiti, razbijati: i^kr^pa (sitan kamen), škritpljiv. — 
značenje sipati, prskati : glas k izmegju š t r promijenjefi na t (može 
biti promijenivši se najprije na Č): štr^ptati (škropifi). 

2. samoglasno u slovoiskim jezicima glasi o : glas s promijenjeti 
u nas na š: značenje sipati, j)rskati: škrbpiti, poškrbpiti; Skrbpac. 

H. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i: glas s promijenjen 
u nas na š: značenje cijepati: škrtp (procijep). Škripac (Škrip i ne* 
kaka gljiva), SkripaVac (nekakxi gljiva); oJ^krinuti (vrata, malo otvo- 
riti). — znaienje zujati, cvrfati: škripa, škripati, zaškripati; Skri- 
piti, zaškripiti; skripniiti; poškripivati. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglasno u sloven" 
skim jezicima glasi o : glas je s u nas p-omijenjen na š : značenje 
bosti: šklopac, bškiopčati ae. 

II. suglasno s otjmda. 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : znaienje sipati, prs- 
kati (vidi naprijed Škropit i) : kropiti, nakrbpiti; pokrbpiti. — zna- 
čenje posipati prelazi u pokrivati: pbkrop (pokrov). 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : 



253 

a) glas k bez protnjene : značenje cijepati prelazeći u slagati, sa- 
stavljati: klrpa, kfpa, krpica, krp^tina, krphrina, okfp, kotlbkrp, 
pStkrpa, zdkrpa, kfpež, krpedžija, krpfeta (f.); krpele (jugi pars), 
krplje (schneeschuhe), krplj^ntk; kli^piti (sarcire; increpare), iskr- 
piti, nJlkrpiti, bkrpiti, pbkrpiti, pbtkrpiti prikrpiti, riakrpiti, sklopiti, 
sUcrpiti; nakfpati; potkf'pljati , raskfpljati, skfpljati; raskrpljdvati, 
skrpljdvati. — značenje bosti: krpelj (ricinus; panicum verticilla- 
tum), krpulja^ krpijel', krpigtiz. 

b) glas k mijenja se na č, koje je u nas promijenjeno na c : zna- 
čenje mahati prelazi u zahvatati (isporedi carpere) : cf-psti, iscf-psti, 
nacfpsti; cicati; clrpkati. 

3. samoglasno u slovenakim jezicima glasi % : 

a) glas k bez prwnjene: značenje skakati jHriati , prelazi u pri- 
stajati, pomagati, napredovati, siliti se: krepak, krSpćst; okrijepiti, 
potkrijepiti ; potkrepljivati. 

bj glas k mijenja se na č, koje je u nas promijenjeno na c : zna- 
čenje koje je naprijed pod 2 u crpsti: cr^pati, iscrfepati, nacr^pati, 
zikcrepnuti. — značenje sjeći prešlo u oštru biti : crijep, crfepić, crfe- 
para, cr^pulja, crijepnja. 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se pretnješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u ft (od čega je u nas m): znaienje savijati 
prelazi u zbijati, zbijenu biti, odatle u poveliku biti: krtipan, krup- 
nlna, kriipnik, Erttpanj, kmpknjski; raskrtipnati se. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaienje udarati 
prelazi u lupati, vikati, govoriti koješta: kl^pa; kl^piti; naklapati, 
prikUtpati, nakMpalo, prikl^palo; klaprnjati. — značenje sipati, pa- 
dati: kl&pavica (lapavica, vidi kod kor, SARP)^; klapiti (aegre 
ire ; manare), z^Jdapiti (apumescere). — vidi i dalje pod 2. 

2. satnoglasno glasi u slovenskim jezicima o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: značenje udarati prelazi u tiskati, sa- 
vijati, slagati, pokrivati, spuštati: bklop, sklop, zdklop, pbklopac, 
zilklopae, klopka, pbklopica, pbklopnica, sklopnicc, bklopnfk, kl5pav 
(i s umetnutim m pred p: klomplgv), klopast; naklbpiti, oklbpiti, 
oklćpiti, otklbpiti, poklbpiti, preklbpiti, priklbpiti, rasklbpiti, sklbpiti, 
saklbpiti, uklbpiti, zaklbpiti; i s promjenom glasa o na a: otko- 
pati, poklapati, raskMpati, sklapati, ukldpati, zakldpati; poklkpuša; 
n&skl&pan. — značenje udarati prelazi u lupati: klopćt, klopbt&r; 
klopbtati; klopitrati. — značenje vrtjeti se, skakati: klopac (bulla, 
isporedi klSbtlk kod kor. SEARB). 



254 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znaienje udarali^ 
uz koje se malo samo javlja i lupati: stud^nklep^ klSpa^ klćpac i 
kljćpac, pbklepak^ zkklepak, bklepine; klapati ^ isklfepati; poklapati, 
raskl^pati; kl^pnuti. — znaienje udarati prelazi u lupati: klSp^t^ 
klep^t&r^ klep^tuša^ kl^pka^ kl^pčica^ klapalo, klepdtalO; klep^ti. 

— značenje udarati prelazi u tiskati, zbijati (isporedi pod 2): 
oklćpati se (inebriari); uklapati (uklopiti) ^ sklfeptati (urgere). — 
s umetnutim m pred p : u značenju koga je naprijed klepa: klfempe; 
u značenju koga je naprijed pod 2 klopav i Idompav: klempav, 
klćmpo. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i: znaienje skakati, 
stršiti: kltp^ kllpak^ klipan ^ klipanica; klipati; kttpiti (kome na 
vrat, t. j. uzjahati), 2aklfpiti (obserare). 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 

pa se s njim sastavlja u ft (od čega je u nas u) : značenje padati, 

sagibati se, naslanjati se: kltipa, klhpica. 

' U Osnovama 132 griješkom stoji krpijelj. 
^ Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 298. 

SKARB, 8KARBH/ od SKAR, u nekim njegovijem 

zna,čenjima dalje razvijenim. 
Samoglasfio imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 
I. suglasno s drži se, 
A, suglasno r glasi i u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : suglasno je a ti nas 
promijenjeno na š: značenje vrtjeti, savijati, pokrivati: tako mislim 
da je: škr^bija^ 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: znaienje vrtjeti se 
prelazi u miješati, misti^: skrdb, skrbbiti, oskrbbiti, i s promjenom 
glasa b «a š: škrob. — znaienje može biti vrtjeti se, viti se, plesti: 
škrdbtit (pavitina, isporedi skromut) , skrobttina; ovamo će iči i 
Skrobtitača. ' 

3, satnoglasno glasi u slovenskim jezicima ik, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno : 

a) glas ^si bez promjene: značenje cijepati, lomiti: šk]^bav (% pro- 
mijenjeno u nas na š), škrbina, škrbotina, poškfbiti. — isto znaienje 
prelazi u praskati, vikati: skrbćtati (u zagoneci: golubi skrbo6u). 

— značenje vikati prelazi u tužiti, žaliti, odatle u brinuti se: glas 
s i mijenja se na š i ne mijenja: sk^b, škfb^ sk^ban^ škfban^ 
skl^bnik; skrbiti, oflkfbiti, priskfbiti, Skfbiti, naSkfbiti. 



255 

b) glas k mijmja se na č, tada se i s j)red njim mijenja na š, 
pa od i6 biva St: značenje koje je pod a. u Škrbav: Šti^bina (inie 
brdu). — značenje koje je pod a. u skrbotati, prelazi u govoriti 
kojekako: štrbćkati, štrbćknuti. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglasno slabi u 
i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : značenje cije- 
pili prelazi u zijati (isporedi ceriti se kod kor. »SKAR) : skllbiti se*. 

//. suglasno s otpada, 

A, suglasno r gUisi u slovenskim jezicima r: samoglasno u slo- 
venskim jezicima glasi i; a kako je u fias nestalo tx>ga glasa^ samo 
r biva satnoglasno: značenje savijati, pokrivati (isporedi naprijed 
pod I, A, 1 škrabija): krbd,nj, krbd.njić; krbitnjina; ki*bulja^. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : značenje vrtjeti se, 
skakati: kI5bfik (buUa), potklobtičiti se. — značenje vrtjeti se 
prelazi u opkoljavati^ pokrivati: klbbtik^, klobličić^ klobhčina^ klo- 
btč&r. — značenje vrtjeti^ savijati, sabijati: u nas je otpalo 1: 
kobitsica; kobitaič&r. 

2. korijenu dolazi ozcul n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u) : klupko (p stoji 
mjesto hpred k)'', kliipče, klubkšce, klub^rak; mjesto p pred k može 
biti i Vy koje može i otpasti: kluvko^ kliiko. 

' Oba su korgena u slovenskim jezicima izjednačena u glasovima, niti 
86 po značenju može raspoznati koje su riječi jednoga korijena, koje li 
drugoga. 

' Isporedi star. slov. bez s: rpaehh^ za koje se misli da je tugje; ali 
Sto se u nas još drži s (i), to ne dopušta tako misliti ; sumnju čini samo sto 
86 u nas još drži i pred ja. 

* Može biti i prskati : isporedi kropiti kod kor. SKARP. 

* Govori se i isHibiti zube, ali toga glagola nema u Vukovu rječniku. 
— Isporedi star. slov. ocnaaehth aperire. 

* U Osnovama megju tugjima. 
^ U Osnovama megju tugjima. 
^ U Osnovama drukčije. 

SKABM, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 
I. suglasno s drži se, 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: u nas je s promijenjeno 
na i: značenje biće od mahati i trti prešlo u mazati, odatle u masnu 



266 

biti: škrSmica (u Vuka mrva^ u Sttdiča joS sa s: skramica, gatta 
olei ac similium^ star. slov, cKpAMA ađeps). 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje moie biti 
vrtjeti se, viti se (isporedi skrobut kod kor. SEARB): skrOmtit, 
skromtitina. 

//. suglasno % otpada : samoglasno u slovenskim jezicima glasi o : 
tako može biti u značenju skakati, udaljavati se: okrom (praep.)- 

SKARS, od 8KAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje ili drukčije razvijenim. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pretnjeita se megju njih. 
Suglasno s sprijeda otpada. 

1. suglasno r glasi u slovenskim jezicifna r. 

i. samoglasno u slovefiskim jezicima glasi a: značenje gorjetij si- 
jati: kr^sa^ krdsan^ krd^san, krasan ; krksnik, krasbta, Kr&soje; 
krdsiti^ nakr^siti se^ skrdsiti^ ukrasiti; ukrašfvati. — značenje cije- 
pati, guliti, grepsti (isporedi kora kod kor. SKAR): krasta ^^ kra- 
stica^ krastav ; kr&stavaC; kr^stavica^ kiipikrast&včić, krćstonja; 
kr^stati; bkrastati. 

2. samoglasfio u slovenskim jezicima glasi o: značenje udarci, 
sabijati, savijati, previjati, priječiti: tako mislim daje: kr5sna^ 
(machina textoria), krošnja (corbis), krošnje (feretrum)^ krSSnjat 
(ramoBUs), krdšnjast. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, a kako je u nas ne- 
stalo toga glasa, samo r biva samoglasno: značenje skakati, usta- 
jati, dizati se: Iskrsnuti^ tiskrsnuti^ vd^skrsnuti; iiskrs^ tskrsov, 
iiBki'šnjt^ tiskršnj&k; hskršnjača^ hskrsovati^ vd.skrsoyati; uskrsćnje, 
uskrsćnjo; vaskrs^nje^ uskrsntiće. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima t: značenje skaJMi, 
udarati, sjeći: kresati ^ iskr^sati, nakr^sati^ okr^sati, potkresati, 
skresati; ukr^sati; pokresfvati; skresfvati; kresnuti; krgskati; kra- 
siti se; sambkres, krestvo, kreševo, bkresine. — značenje gorjeti, 
sijati: kriješ^, krSsovi, krijesnica. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima L 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje udarati, 
sabijati, stiskivati, pokrivati (isporedi naprijed pod 2): klUšnje (n.*, 
panni genus ; limes), klašnja (f., tibiale), klašnjavica (panni genus). 

2. samoglasno glasi takogjer a, kao pod 1, ali se 1 mijenja na Ij : 
značenje lomiti, savijati: kljSrSt (isporedi Ujakav kod kor. iSKARK). 



267 

3. samoglasno u slovefiskim jezicima glasi % : značenje sjeii , ču- 
pati: klijfešte* (f. pl.), klijfešta (n. pl.), kljfeštice (f. pl.)> uklijžStiti, 
Klij^števica. 

4. samoglasno glasi u slovenskifn jezicima i: značettje skakati: 

klis; kllsati se^ klisiti^ klisnica. — zn^ienje zbijati^ tanjiti: naoklts. 

^ Đrukčge u Osnovama; ali ispoređi u Miklosića vergl. gram. 2, 162. 
' U Osnovama megju tugjima. Sada poređim s prijedlogom star. slov. 
v^td, koji mislim da je istoga korijena. 

* Drukčije Geitler slov. kmen. na u 9. 

* U Osnovama 202 stoji griješkom da je ženskoga roda. — Ispoređi n 
Matzenanera Cizi slova 204. 

* U Osnovama drakčije. 

SKARSK, od SKAR, vikati, krečati. 

Samoglasno imajući za sobom viSe suglastiih pretnješta se za 
najbliže. 

Suglasno s sprijeda otpada, 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: kristali ^ (št od Sč, 
a to od %\l), krćštalica^ krćštelica^ krćšteličji^ krćja^ krćjin. 

* Nema u Vukovu rječniku, ali mislim da se govori. — Istoga će korijena 
biti i star. slov. RpacTtiik, gdje ct stoji mjesto cif pred t ; a isto st biće 
promijeigeno na U u naše kreštelice. 

8K1, od SBLAl, u njegovijem značenjima istijem ili dalje 

i drukčije razvijenim. 
/. suglasno s drži se, pa u nekim prilikama otpada. 

1. samoglasno se Uri u si, te u slovenskim jezicima biva x, pred 
kojim se k mijenja na c, pa od se biva st: značenje od skakati, 
trtjeti se, mahati, prelazi u gorjeti, sijati: stijenj (eljchnium u 
Stulića), stij^njak^ stij^nje^ stanja. 

2. samoglasno kao pod 1, ali po što je pred njim od sk postalo 
st (kao pod 1), otpalo je s: značenje cijepati, guliti, IjuStiti: tj^na^ 
tjSnica^ u nas se nalazi i umetnuto 1 pred j : tljcnica. — značenje 
sijati (kao pod 1), vidjeti se: tijelo ^^ tjelesina. 

5. samoglasno se produljuje te u slovetiskim jezicima glasi i, pred 
kojim se sk mijenja na šč^ a to opet na št : značenje sijati prelazi 
u čistu biti, nepomiješanu biti, cijelu biti (ispoređi pod II, 1 čitav): 
štitbvit (neujalovh'eti) ; štlrkinja (nerotkinja)^, štir (amarantus bli- 
tum)^ Stirina, Štirnlk, Štirbvnik, Štlra (ime rijeci). — Zfuičenje 
udarati: Stllja, štiljica^ štlljega, štilježica; štica (contus)^ štičica^ 
safiti. 

U 



258 

//. suglasno s otpada. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezichna glasi i, pred 
kojim se mijenja k na c : značenje svladati, zadobiti, prelazi u ure- 
gjivati, raditi: čin, njičiii, tičin, čini, začina, bčtnci; đobročfnac; 
dobrbčinac, zločinac, ŠtetoČinac, dobročinstvo, štetbčinja, StetbČinjast, 
Činjenica; Činiti, načiniti, očlniti, opčiniti, počiniti, prečlniti^ rašČiniti; 
učiniti, začiniti, pontičlniti se; načinjati, prečfnjati, raSčfnjati^ začf- 
njati ; opčinjttvati. — značenje svladati, zadobiti, imati, p'elazi u za- 
dovoljiti se, od tuda u smiriti se, mirovati, odmarati se: počivati^ 
otpočivati; pbčinuti, otpbčinuti; pbčivak, počivalo, počivalište, pb- 
činak, Pbčitelj; čio, čil, čilan, z^Čiliti; čitt, čitav. — znaiefije koje 
je u počivati prelazi u ginuti, iščezavati: Čiljeti, isčiljeti. 

^. samoglasno se širi u ai, od čega u slovenskim jezicima (pred 
samoglasnim) biva oj : značenje kao naprijed pod 1 n počivati : 
pbk6j, pbkdjnt, pbk6jntk, pbkojnikov, pbkćjnica, pbkdjničin; upo- 
kbjiti se. 

S. samoglasno se širi u ai, od čega u slovenskim jezicima biva %, 
a pred njim se k mijenja na e: značenje tražiti, iskati, paziti: 
cijfena, procjena, iicjena: b^scjeu, skupbcjen, bescjenje, cjenbća; ci- 
j^niti, ocijeniti, precijeniti, procijeniti, ucijfeniti, zacij^niti; precjenji- 
vati, procjenjivati, ucjenjivati; cjenjkati se. 

* Značenja radi isporedi u Ficka vcrgl. worterb. 1, 301. 534. star. ind. 
ketu helle, erscheinung, bilđ, gestalt. — tijelu vidi u Miklošića lex. ; 
drukčije Fick vergl. worterb. 2, 571. 

« Vidi u Ficka vergl. w6rterb. 2, 680. 

SKIT, od SKI, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

Suglasno s otpada. 

L glas k bez dometka. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi k, pred kojim se k mi- 
jenja na č; kako je u nas nestalo glasa k, umeće se mjesto njega 
kad treba a: značenje tražiti, iskati, prelazi u zbirati: čittati (le- 
gere) ; čjititi, očktiti, prečktiti, pročž.titi ; Stiti (a nije umetnuto, te se 
č pred t promijenilo na š); čktac. — značenje tražiti, iskati prelazi 
u paziti: č&st, be^čdst, počast, poSta, Čksni, nečS,stiv, blagočkstiv, 
čazben (-zb- mjesto -CThK-), Čazbina; čiistiti, nač^stiti se, počastiti; 
pbStiti, opbštiti; štbvati, popovati; pošten, postanje, opošteniti se. 

2, samoglasno se prodtdjuje te u slovenskim jezicima glasi \, pred 
kojim se k mijenja na č: značenje iskati prelazi u zbirati, brojiti: 



259 

čtsaonica^ Čiadnica. — značenje takogjer zbivati onako kao pod 1 
u čcUati: Čitati^ pročitati^ pročitati; prećit^vati. 

5. samoglasno se širi u sli, te u slovenskim jezicima biva t, pred 
kojim se k mijenja na c: značenje biće paziti (vidi pod 1): cj^ć 
(praep. gratia; t od korijena sa j od nastavka sastavljeno u ć), cljeć. 
— značenje gnati, i6i (ili može biti sijati, vidjeti se, otvorenu biti): 
cesta (e je u nas mjesto n ; t orf korijena promijenjeno je pred i od 
nastavka na g). 

II, glasu k dometntUo v, a k promijenjeno u nekim jezicima slo- 
venskim na c. 

L samoglasno kao naprijed pod I, 3: značenje sijati: cvijet^, 
cvljeti (f. pL), cvijeće, cvljećice, cvjetić, cvijfetak, cvj^tnt, cvjStast, 
cvj^tonja, cvjfetulja, gorocvijet (prvu polu vidi kod kor. GHAR), 
gSrocvijeće, Cvj^tko (t ĆStko), Cvijetin, Cvjet^šin«, Cvj^toš, cvjfe- 
toSa, Cvfjo, Cvljftn, Cvijeta, Oj^tana, C^tna (mjesto Cvjetna); ras- 
cvjfesti se; cvjfetati, iscvj^tati (* išćetati), precvjfetati, procvjetati, 
rascvjMati se. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima b (kao pod J, 1), a 

kako je toga glasa u nas nestalo, utneće se mjesto njega a, i to ili 

iza oba suglasna, koja su pred k, ili megju njih : značenje kao pod 

II, 1: procvJtsti, rascv^ti se, ucv^ti; cv&t; cvrktiti, procv^titi, ras- 

cvd.titi se, ucvd.titi ; dtvtjeti, prodlvtjeti ; rascd^vtiti se ; e so p mjesto 

V : prodtptjeti. 

^ U star. slov. i u rusk. flos i color. — U Osnovama drukčije. 
' Ispoređi n St.- Novakoviča Pomenicima IJBtTAiHk. 

SKTDH, od SKI, cijepati, lučiti, dijeliti, sijati. 
Suglasno s otpada. 

1. samoglasfio se Uri u ai, te u slovenskitn jezicima biva %, pred 
kojim se k mijenja na c: značenje cijepati prelazi u lučiti: cijediti, 
iscijediti, ocijediti, precijMiti, procijediti, ucijediti; cjedilo, bcjedine, 
bcjeđit, cćtka, cljegj; iscjegjfvati, precjegjlvati , procjegjivati , ucje- 
gjivati. 

2. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima biva i, pred 
kojim se mijenja k na č: značenje sijati: čist. Čistac, čistac, či- 
stina, fistbta, čistbća, n^čtst; čistiti, iščistiti, bčistiti, pbčistiti, pre- 
čistiti, prbčistiti, ritščistiti; očišćati, prečlšćati; očišč^vati. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasfioga, 
pa se s njim sastavlja u a, pred kojim se k mijenja na č (i koje 
u nas glasi e) : znaienje cijepati prelazi u dijeliti : č^st (pars ; d 



260 

od korijena pred t od nastavka promijenjeno je na s), S^sUcsl^ čAi- 
nica, Čestit, č^stitdst, čestitati, č^stitovati ; pričest, prlčeSće, pričesni, 
prič^snik, prič^stiti, pričešćlvati ; zlbčest (ađj,). 

SKIS, od SKI, cijepati, dijeliti, odrediti. 

Suglasno s sprijeda otpada. 

Samoglasno slabi ti e, pred kojim se k mijenja t*a č; po tom se 
e produljuje te u slovenskim jezicima biva %, a % se iza č mijenja 
na a: značenje dijeliti y odrediti: odregjeno prijeme: Čas^, d^Lsak; 
Časiti, pbčasiti ; Časlovac, časlćvac. 

^ Mikločić vergl. gram. 2, 318 uzima s u nastavak. 

SKIT, mahati, micati se, teći, padati, duhati; opkolja- 
vati, pokrivati, nastajavati, raditi, paziti, gledati. 
/. stiglasno s drži se, pa u nekim prilikama otpada. 

1. samoglasno se siri u aii, od čega u slovemkim jezicima pred 
suglasnim biva u: 

a) glas k bez j)romjene: značenje mahati prelazi u opkoljavati^ 
pokrivati: sktit, sktitac; skhtati^ — značenje mahati preleti u 
stizati, dosezati, dotjecati, dostajati: tako mislim da je: nedbsku- 
tica^, i sa d jnjesto i miješajući se sa oskudica: nedbskudica. 

b) glas k promijenjen na č: pred njim se i s promijenilo tia S, 
pa je od šč postalo št: značenje maliati prelazi u duhati, od tuda 
u šuplju biti, praznu biti: šttir, Štiirac. — značetije mahati, uda- 
rati, 2)relazi u opirati se: stiile. — 9nože biti' da ovamo ide u zna- 
čenju od udarati prešlom u bosti, ujedati: štiika, štiičica, štiičjt. 

2. samoglasno se produljuje, te u slovenskim jezicima biva n : 

a) glas k bez protnjene: značenje micati se, ići koje kuda: ski- 
tati se, poskitati se, proskltati se; skitftč, skit^čica, skit&čina^ skit- 
nica, skltnja. — značenje pokrivati prelazi u zamračivati, pomrčati: 
u nas je promijenjeno s 7ia š : škiljiti ; šklljav. 

b) glas k promijenjen na č, / pred njim s na š, pa od šč po- 
stalo št, kao pod 1, b., a iza tijeh se glasova promijenilo u /la i: 
značenje pokrivati, zaklanjati: štit, Stlto; štititi, zaštititi; zaštićivati; 
po nekim krajevima mjesto št govori se šć: šćita. 

S, samoglasno se širi u au, od čega, po Što se a produlji, u slo- 
venskim jezicima 2}red samoglasnim biva av : glasovi se sk mijenjaju 
na št kao naprijed pod 1, b : značenje biče od teći prešlo u močiti, 
kvasiti, koje u nekim riječima ostaje a u nekim prelazi u kiselu 



261 

biti, ljutu biti (isporedi kiseliti, macerare i aciđum redere): št&va, 
Staviti, tiStaviti; štdvalj, št^velj, slavlje. 

4. samoglasno kao naprijed pod 1; glasovi sk promijenjeni nc^ St 
kao pod 1, b.y iza te promjene otpalo je sprijeda š: značenje koje 
je dalje pod 2, b. u čuti: ttigj^ (upravo o kom se sluša, a ne po- 
znaje se), tiigjin, tugjinac, tiigjinka, tiigjtnstvo, ttigjica, til^t^, tu- 
gjbzemski, tugjoz^mac, tugjbz^mka; ttigjiti se, pottigjiti se. 

//. suglasno s otpada. 

1, samoglasno se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima p*ed 
samoglasnim biva ov: 

a) glas k bez protnjene: značenje pokrivati: kbvčeg, kbvčežić. 
— značenje tnoze biti od opkoljavati prešlo u savijati se, uvijati se: 
kbvilje, Koviljača (ime selu), Kbviljka, Kbvana. 

b) glas k promijenjen na č, pa za njim o promijenjeno e: tako 
može biti da je u značenju od mahati preMom u natezati, zapi- 
njati: začeviljiti. 

2. samoglasno se takogjer širi u au, a od toga pred suglasnim 
biva u slovenskim jezicima u : 

a) glas k bez promjene: tako može biti da je u značenju pokri- 
vati (svoje kože radi nazvana): ktina, ktinica, k<lnji. — značenje 
padati, klonuti: ktinjati, poktinjati, proktinjati, zaktinjati; pokti- 
njiti se, sktinjiti se. — značenje padati, teci, rrvjeti, sipati: kh- 
Ijati, isktiljati, poktiljati, proktiljati, i od korijejia udvojena : ktikljati, 
isktikljati. -•— ovamo može hiti da ide w značenju od mahati prešlom 
n tiskati, stezati, mučiti: kiiga, ki\žica, kužan, kužntk; bkužiti, 
prokužiti. — isporedi dalje pod b. 

b) glas k promijenjen na č: značenje koje je pod a. u skunjiti 
se: ščtinjiti se, i od korijena udvojena: sčučdnjiti se. — značenje 
koje je pod a. u kuga : čUma. — značenje ustajati oko čega pre- 
lazi u paziti, gledati : čtivati, đočtivati, načtivati, očtivati, pričtivati, 
flačtivati, učtivati ; čtiv&r, čuvarica, čuv^rina, čiivaran, čtivalac, čtivft«, 
čuv^&r. — isto značenje paziti prelazi u doznavati, slušati: čuti 
(anđire, sentire), dbčuti, n^uti, pbčuti, piičuti, prbčuti, s^čuti, zk- 
čuti; čdjati. — M Zfiačetiju posljednjih riječi: čiido (o čemu se sluŠa, 
ili može biti što gledati valja), čiidotvdran, čudotv6rac, čiidan, 
Čudna, čiidnov&t, čUdila, čud^stvo; čuditi se, dbčuditi se, načuditi 
se, zdičuditi se. 

b) glas k promijenjen na c: značenje mahati, ljuljati (isporedi 
cupkati kod kor. SKUP i cubati se kod kor, SKUBH): ctiljati, 
zacfiljati, ctiljftjka, ctlljka; — w istom značenju od korijena udvo- 



262 

jena : cllcati, cUcnuti, ciickati, zaclicukati. — moSe biti da ovamo 
ide u znaimju letjeti, premetali: ciinjati. 
II L suglasno k otpada:^ 

1. samoglasno se Hri u au, od čega pt^ed samoglasnim biva u 
slovenskim jezicima ov, ali se glas s mijenja na i (dobivši u izgo- 
voru j)y pa se za njim o mijenja na e : tako moie biti da je u zna- 
čenju mahati, micati se tamo ain^, ljuljati se, okretati se: ševMjiti 
(vrdati)^, SevMj&jka; pbševica. — može biti u istom značenju ili u 
značenju brzo se micati: š^va, š^vin. — značenje mahati: S^v&r^ 
ševJirtk, sevkrić. 

2, samoglasno se Širi takogjer u au, a od toga u slovenskim je- 
zicima biva tB (isporedi cijev) : značenje pokrivati prelazi u zamra- 
čivati: sj^v^r*, BJ^verni, sjeverni, sjevferina, sjevfeiin, BJevferljiv. 

5. samoglasno se širi takogjer u au, a od toga pred suglasnim 
biva u slove7iskim jezicima u: suglasno promijenjeno na S: tako može 
biti da je u značenju teći, padati, otpadati: štllj (segmentum cau- 
dicis; haemorrhoiđes); štiljak, stiljkara^ šulj^'iv; šUt^ štito, Siitftlj^ 
Sćtonja, Šlitan, ŠUtina, Štijo, šiika, šiikav, Stile. — značetije pa- 
dati prelazi u klonuti, kao što je naprijed pod II, 2 u pokunjiti 
se: poštinjiti se; u, takom stanju ići: štihjati se^ Stinjalo; Šfimati 
se, priš6raati se, Stimk^, šiiink6. — značenje klonuti prelazi u iz- 
netnoči, slabu biti: Šiijica (ime planini; isporedi star. slov. mo^n 
lijevi'^), Šiljičkinja. 

4. samoglasno i suglasno kao pod 3, a korijen udvojen tako da 
7nu suglasno dolazi i na kraj: značenje mahati: stišnjat (frondosus), 
— isto značenje prelazi u otpadati: šiiša (vidi šut pod 3), š&Sav, 
šilšica, Štišo; šiišanj (folia quae đeciđenmt), š^škor, šMlje. — 
značenje može biti mahati: šiiškavac (nekaka trava), šušljitjica (ne- 
kaka kapa). 

^ U star. slov. cKOifTAiH i ckatath : posljednje, ako je dobro, ne iđe 
ovamo. 

^ Isporedi skutražan u Stnlića illiberalls. 

' Vidi u Osnovama 67 ; isporedi star. slov. iUToyiRA>» ) isporedi i u Mi- 
klošića vergl. gram. 2, 73. 

* Tako se ovaj korijen izjednačuje s korijenom SU, te može lako biti 
da izmegju riječi koje će se ovdje spomenuti neka pripada korijenu SU ; 
za neke se po riječima drugih jezika može za cijelo znati da im je 
kor. SKU. 

* Isporedi lat. cevere, got. skevjan, u Ficka vergl. w6rterb. 1, 817; 2, 
272, 491. 

* Isporedi lat. caurus, got. skftra, lit. sziaurys, u Ficka vergl. w5rterb. 
1, 817. 



263 

' Isporedi lat. scaevus u Fick. vergl. wOrterb. 1, 799. 205. — Mislim 
da je iz turskoga jezika: šiiviik, šiivaka, šuvAklija, koje Miklosić vergl. 
gram. 2, 242 dovodi n svezu sa uiovh. 

SKUK, vikati. 

1. suglamo s drži se: samogUmio se produljuje te n sh venskim 
jezicima glasi u: sklka; sklčati; skikiuiti; poskiklvati. 
//. suglasno s otpada. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
kikbtati se. 

2. samoglamio se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u : 
kilčka^ ktičak; kiičići^ kilčiea, k^c^ji^ kiičo, kiičiid, kučiitina; ktičnica, 
ktic6v, kiija; kticati se. — ovamo će iH s promjenom glasa k na c 
u istom značenju: cdko, cdcak. 

SKUT, od SKU, mahati, visiti. 

Suglasno s otpada: samoglasno se produljuje te u slovenskim je- 
zicima biva 11 : kiščica (-5č- stoji mjesto -cTbK-, čemu je promije- 
njeno k na 6, a h i i otpalo ^ pa se s pred ^. promijenilo na š; 
isporedi cešk. kyst', rus, kmctj., KMcrica). 

SKUP, od SKU, u nekim njegovijem zna<^enjima dalje 

razvijenim. 
I, suglasno s otpada, 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u : zna- 
čenje fnahati, visiti: kita (korijenu je otpalo p pred t od nastavka)^, 
kitica, kitina, n^kit^ potkita^ kltan^ kltnast^ kitast^ kltonja; k(Ć0; 
kiććnka, klčica; kititi^ iskititi^ n^kititi^ bkititi; htkititi^ pbtkititi, iiki- 
titi^ zSikititi; potklćati; uklćati. 

2. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
u: glas k protnijenjen na c: znaSetije inoze biti visiti: c(ipar (vidi 
lubar kod kor, SKUBH). — značenje mahati, ljuljati prelazeći i 
u skakutati: ciipkati, ciipuuti (isporedi cuhati se kod kor. SKUBH 
I culjati kod kor, SKU). 

II, suglas7io k otpada, a s se mijetija na s (dobivajući u izgo- 
voru j): sf (glasno se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
u: značenje mahati (isporedi ševar kod kor, SKU i naprijed kita): 
Silma (korijenu je otpalo p pred m od nastavka)^, numica, šiimftr, 
šumkrica, sum&ričica^ šiimDat; šiimnjača^ Sum^ija^ oumadfnac^ Su- 
mitdinka, šumkđinsk!. — značenje mahati prelazi u duhati, a odatle 



264 

u praznu biti: štipalj'; šupljina; šii pijan; šiiplj4k; štipljača^ šti- 

pljika, štipljikast; štipljiti se, proštipljiti. 

^ U Osnovama 209 malo drukčije. 
^ Vidi u Osnovama 99. 

^ Isporedi star. slov. niTOifniiii, gdje se još drže sprijeda oba suglasna, 
samo što su promijenjena na ŠL 

SKUBH, od SKU, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

L suglasno s đrzi se: samoglasno se Uri w au, od čega u slo- 
venskim jezicima jezicima biva i\ : znaietije mahati i otpadati prelazi 
u činiti da što otpada^ lupati: sktipsti (sktib^m)^ iskt^psti, osktipBti; 
poskt^psti, prosk^psti. 

//. suglasno s otpada. 

1. samoglasno kao pod I: 

a) glas k promijenjen na č: značenje otpadati: Čiibrast (bez 
tišiju; isporedi šut kod kor. SKU), čtibro, člibrile; u istom zna- 
čenju, prešlom može biti u visiti: čtibar, Ćilbrica (planina). 

b) glas k promijenjen na c: značenje mahaii, ljuljati: ctibati se, 
ctibftljka (isporedi cupnuti kod kor. SKUP i adjcUi kod kor. SKU). 

2, suglasno u slovenskim jezicima glasi i, ali se k mijenja na ć 
(kao pod 1, a.), pa se za njim mijenja % na h, kojega je u «as 
nestalo: tako u značenju mahati (kao ševar i suma) može biti da 
je, ali sa ž i dž pred h mjesto č: ihtin, džbtin. 

SKUR, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

/. suglasjio s drži se: suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: 
samoglasno se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva n : glas 
je 8 u nas prmnijenjen na š : tako može biti u znaienju . sjeći, lo- 
miti: šk<llj (uškopljen ovan; piljak), škuljfevit; šktiljati se. 

//. suglasno s otpada. 

A. suglasfio r glasi u slovefiskim jezicima r : samoglasno kao pod I: 

a) glas k bez promjene: značenje gorjeti prešlo u dimiti: ktir- 
njaviti, zaktirnjaviti. — značenje skakati prešlo u isticati se, stršiti : 
ktirelj, kiirdelj. 

b) glas k promije^ijen na c: tako može biti da je u značenju od 
sjeći prešlom u ujmiti, odatle u moliti, malu biti: cllra, cilrica^ 
ciirin, curfetina, curetak; Ciirko. — značenje skakati prešlo u teći: 
ctiriti, proctiriti, zactiriti. 



266 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglasno kao 
naprijed: 

a) glas k bez promjene: značenje vrtjeti prešlo u miješati: ktilja, 
ktdiješ. — značenje vrtjeti prešlo u obavijati ^ opkoljavati: kiilen^ 
ktiljen, knl^nica, kiilje^ kiiljav; ktilj^r, bkuljaviti. 

b) glas k promijenjen na č: znaienje sječi prešlo u ujmiti, mahi 
biti: čUla (isporedi šut kod kor, SKU, i iubrast kod kor. SKUBH), 
čiilav, Čaiko. 

SKUS, od SKU, U nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. — isporedi SKVAS. 

Suglasno s sprijeda otpada, — Zadnje s glasi u slovenskim je- 
zicima B i h, pa se po svojim zakonima mijenja, 

Samoglasno se širi u au^ od čega u slovenskim jezicima biva u: 
značenje vrtjeti: ktišljo (capillis perturbatis), kfiSlja^ kiišljati; us- 
ktišljati Be, ki^šljaV; kiištrav, kiižđrav (ždr mjesto štr, kao što je 
zdr mjesto str u nozdra), — znaienje mahati prešlo u sukati, od 
tuda u tanjiti, mršati: zJikušljati (zakršljaviti) , zžlkuSl javiti. — 
značenje mahati i udarati prelazi u ticati, doticati se : kušati (ten- 
tare); Iskušati; bkušati; prbkušati; iskušavati; ktišd^č; iskuš^nik. 
— isporedi kor. SEAĐ. 

SKNAD, od SKAN, koje vidi kod SKA, udarati. 

Suglasno s otpada, — Samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: 
Zfiačenje udarati prelazi u sabijati, od tuda u slagati: naknada, 
nitknaditi, nadbknaditi^ sknsUliti (acquirere; componere); naknagjf- 
vati; Oknadnica (planina). 

SKNI, od SKAN, koje vidi kod SKA, udarati, sjeći. 

Suglasno s otpada, — Samoglasno se produljuje te u slovenskim 
jezicima glasi i ; suglasno n mijenja se na nj (dobivši u izgovoru j, 
i 8 njim se sastavivši u jedan glas) : značetije sjeći, cijepati: knjiga 
(fer se je pisalo na daščicama) \ knjigbnoša, knjigbnošče , knjižica, 
knjiž&tina^ knjižiirina, knjižar, knjiž&rnica, knjižan, knjlžćvan, knji- 
ževnik; pbknjiški. 

^ Ako je prav^'e star. slov. KiNHra nego KNHra, onda nije od ovoga 
korijena nego od korijena od koga je ovaj postao, t. j. SKAN. — Poljsko 
kleli (koje pomlnje Oebauer u Beitrftge zur vergl. sprachforsch. 8, 109; 
biće doista od samoga SKAN, ali po tome još može knjiga biti od SKNI. 



266 
SKNID, od SKNAD, udarati, bosti. 

Suglasno 8 otpada. — SamogJasno se produljuje te u slovenskim 
Jezicima glasi i ; suglasno n promijenjeno na nj (vidi kod kor, 
SKNl): tako se 7nisli da je s promjenom glasa k /ta g: giijlđa^ 
gnjidica. 

ŠKRT, od SKAR, u nekim njegovijcm značenjima dalje 
ili drukčije razvijenim. 

/. Suglasno s drži se. 

Samoglorsno se produljuje te u slovetiskim jezicima glasi i: zna- 
čenje opkoljavati^ pokrivati , zatvorati : škrinja, skrin jica^ — i s pro- 
mjenom glasa s na š: nkrlnja. 

//. suglasno s otpada. 

A. suglamo r glasi u slovenskim jezicima r. 

L samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : zna- 
(ftenje mahati : krilo', kribce, bkrilje, krilaca, krllat, krilatica, 6krt- 
latiti, krilast, krila«, krilAs, krih\ščić, krilo (m.), krilonja, kriloša; 
zlatnbkrili, zlatbkrilf, šestbkrili, šestbkrilka, dvbkrilnf; prekriliti, 
raskriliti, zakriliti ; raskri Ijivati. — značenje skakati, vrtjeti se, pre- 
lazi u savijati se: kriv, nakriv, kriva, krivbglav, krivbnog, krivb- 
vrat, krivbdf^ka, krivbkletntk, krivbšijn, Krivbšijanin ; kriv&k, krivac, 
krivaca, krivica, krivina, krlvaja, krivalja, kriviilja^it, krivddak, 
krivda, kriviš; kriviti, iskriviti, nakriviti, okriviti, prckriviti, skri- 
viti, ukriviti, zakriviti; krivati; iskrivljivati, nakrivljivati , ukrivljf- 
vati; kriNiidati, krivtidalo. — značenje vikati: kriviti se, raskriviti 
se; krlvnjava. — ztiačenje opkoljavati, obuhvat ati (ispoređi naprijed 
pod T škrinja): krlnčica (scutella). 

2. samoglasno se širi u ai, od čega u slovenskim jezicima biva 

a) oj, čemu se o mijenja a. : značenje sjeii: kr6j, krbj&č, skrdjka, 
bkrćjša; krbjiti, iskrbjiti, nakrbjiti, okrbjiti, pokrbjiti, prekrbjiti, 
raskrbjiti, skrbjiti, sakrbjiti ; raskroj^vati ; i s pronijenofn glasa o na 
a: prekrdjati, raskrdjati. — vidi i pod b. 

b) aj: značenje sjeći, presijecati, prestajati: kr&j, krajac, pbkrajac, 
bkrajak, okrajak, prikrajak, zž^krajak, kraji&ik, kriijičnik, krajišnik, 
kriljišničkt, okrkjika, krajina (finiš; bellum), kr^jiniti, zakriljiniti, 
bkrajina, pbkrajina, kr&jni, pbdukr^jno, inbkrdjnt, krajnik, kr&jnjt, 
skržjnji, Krdnjac, Krknjica, kr&njskt; krajbber, krajbbera; Kriljisav, 
Krkjisava, Kr^ja, Kržjčin; okrdjati (tergiversari)^ dbkr&jčiti (finire), 
bkrSjčiti (tergivorsari) ; kraj (praep.), iskraj, nakraj, pokraj, skraj, 
ukraj. 



267 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

Samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : zna- 
čenje mahati: kllmati; Isklimati, rasklimati. — značenje skakati 
prelazi u isticati se, izbijati, nicati: klijati; isklijati; proklijati; 
knio, klica, kllčica, kllčav, klfčo. — značenje sječi, bosti, stršiti: 
kDn, klinac, klinčić, klinčiinik, klinbvit (hernioRus), z&kltnciti, pri- 
klinčiti; znaienje stršiti: kltnčiti (otiosus sto); značenje stršiti pre- 
lazi u tvrdu biti, tvrditi: kGniti (mandatis obtundere aures). 

^ U po^skom 8krzydlo još se drži s. 

SKRU, od SKAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Suglasno s otpada. 

1. suglasno r glasi u slovenskim jezicitna r. 

i. samoglasno u slovepiskim jezicima glasi \ : glas k promijenjen, 
na č, a od njega opet u tias c: značenje gorjeti, sijati: Crmnica, 
— pred n može m i otpasti: Crnica. — isporedi dalje pod 5, b. 
crven. 

2. samoglasno se produljuje, te u slovemkim jezicima biva u: 
značenje posipati prelazi u zastirati, sklanjati: kriti, n^tkriti, bt- 
kriti, pbkriti, pbtkriti, prekriti, prikriti, skriti, sakriti, ilkriti se, 
z&kriti; natkrfvati, otkrivati, pokrivati, potkrlvati, prekrivati, pri- 
krivati, sakrivati, ukrivati se, zakrivati; p5krtv, pokrivd.^, pokri- 
vača, pokrivač, prekrivalo; krtša (krišom), kridimice, krimići; kri- 
jumčžriti. 

3. samoglasno se Uri u slu, od čega pred samoglasnim biva u 
slovenskim jezicima 

a) ov: značenje kao naprijed pod 2: kr6v, pbkrov, pokrbvac, 
pokrćvac, pokrbvčina, pokrbvčić, skrbvit, skrdvište. 

h) av: značenje skakati prelazi u teći, činiti da što teče, topiti: 
kriviti, otkržviti, raskrdviti; otkravljivati, raskravljivati. 

c) «v: glas k promijenjen na 6, a od njega opet u nas c: ztia- 
ienje od skakati i vrtjeti se prelazi u savijati, obavijati, pokrivati: 
crijžvo (intestinum; u star. slov. uterus i venter i spolia). — ta- 
Jcogjer u značenju obamjati, pokrivati: crSva (crepida), crSvlja, 
crSvljica, crSvlj&r, cr^vlj&rskt. 

4. samoglasno se takogjer Širi u au, a od toga pred suglasnim 
biva u slovenskim jezicima u: ztiačenje hiniti: krtiniti, nakrtlniti, 
okrdniti; okmnjivati. 



268 

5. samoglasno se ti sloreuskim jezicima cijepa u w, od iega, 
kako je u nas i nestalo, ostaje samo v, i suglasno r pred njim bira 
samoglasno : 

a) glas k bez promjene: značenje lomiti y razbijati, raniti: krv, 
kfvca, stikrvica, krviti se, iskrviti ae, skrviti; krv&v, krvdvac, kr- 
vavica, krvaviti, iskrvdviti, okrvaviti, raskrvdviti, skrvdviti, zakrvd- 
viti; krvarina; krvni, milokrvan, krvnlna, krvntk (i odbacivši v: 
krnlk, pr^krnik), krvnica, krvnfčiti se, krvnćv; krvblija, krvblok, 
krvbločnik, krvbmetnica, krvbpija, krvoproliće, krvoprblitnlk, krvb- 
točina, krvos^Iija. 

b) glas k promijenjen na č, a od njega opet u nas c: značenje 
gorjeli, sijati: crven, crv^^n, crs'^nika, crv^nj&k, crVfenjača, crven- 
kast, crv^nđA^ć, crv^mpOrka, crvenilo; crveniti, ocrv^niti, zacrveniti; 
pocrvenjeti, zacrv^njeti pe; ocrviti (omodriti); pred Ij otpada v: 
crljen, crlj^n, crlj6nka, crlj^niti se, zaci-lj^niti se. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1, cemii st još dofneče 
j, te se s njim sastavlja u jedan glas (jb) : samoglasno se Siri u an, 
te u slovenskim jezicima biva u: značenje udarati: kljtln, kljUna, 
kljtinić, kljiinat, t5cokljtln; — kljuniiti, tikljunuti; kljlivati, iskljh- 
vati, nakljilvati, prokljuvati; prokljuvati; klj&cati, kljiicalo, kljuc- 
nuti; kljiickati. — značenje savijati, spustiti, klonuti, sleći se: po- 
kljtiniti se, skljtiniti, sklj6niti se; ist^ značenje: okljtisiti se; isto 
značenje prelazeći u pregibati, zaklapati (isporedi klonja kod kor. 
SKAR): kljiisa; isto značenje jjrclazeči u slagati, tovariti: kljti«e*, 
kljusS^đ, kljtisina; kljuv^rina. 

' Drukčije Geitler slov. kmeii. lui u 99. 

SKRUK, od SKRU, u uekini njegov ijem značenjima 
dalje razvijenim. 

Suglasno s otpada. — Suglasno r glasi u slovenskim jezicima I, 
če^nu se još domeće j, te se s njim sastavlja u jedan glas {jb) ; sa- 
moglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u : z^ia- 
čenje udarati, sabijati, nabijati: kljtlk, kljiikalo, kljiikati, naklju- 
kati, skljiikati, iikljukati; kljUčiti. — značefije savijati, kriviti, 
zahvatati, stršiti, izbijati: kl j lika; kljtič (clavis; uncus; curvatura 
fluminis ; aqua bulliens), kljiičić, kljhč&r, ključarica, kljtič&rskf, klju- 
cani, kljiičanica, zaključak; kljtičati (aestuare), kljtičao, otkljiičati 
(recludere), zakljiičati; otključavati, zaključavati. 



269 

SKRUP, od SKRU, lomiti, razbijati, mrviti. 

Suglasno s otpada. — Samoglasno se Širi u au, od čega u slo- 
venskim jezicima biva u : krtipa, krtipica\ — (isporedi kruniti kod 
kor, SKRU). 

^ Može biti da ovamo ide u značenju neznanu: kntpatica, kriipatka 
(neka riba). 

SKRUS, od SKRU, udarati, lomiti. 

Suglasno s sprijeda otpada, — Zadnje s glasi w slovenskim je- 
zicima h, pa se po svojim zakonima mijenja, 

1, sa)noglasno se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva u: 
značenje Imniti, razbijati: kriih, krtišac, krtiščić, krtišni; krfiSiti, 
skrtišiti; sakrtišiti. — može biti da ovamo ide u značejiju neznanu: 
kriiška^ krftškov, kriiskovina^ krii^kovac, kriiškova^a, kriiškovica, 
kriiSčica; kriiščić^ krtišik, Krliševac, Kriiševica, Kriišica (ime rijeci)^ 
KmšMol. 

2, samoglasno u slovenskim jezicinuu glasi i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno: znače^ije udarati^ prelazeći 
u najviše riječi u lomiti: krhati, iskrhati, okrhati, raskrhati^ 8k^- 
hati^ ukrhati, zakrhati; kršiti^ pokršiti^ prekršiti^ ski*šiti^ ukršiti^ 
uskršiti; krškati; krš; kršina^ kršan (Baxosus; Btrenuiis: prvo je 
značenje upravo : što je izlomljeno , a drugo : koji može lomiti^ uda- 
rcUi, nadvlagjivati), kršak, 5kf^š, okrššj, 5kf*šanj ; kržljav, ziltkrSlja- 
Titi, z^kršljati. — ovamo može biti da ide izgubivši h, u značenju samo 
malo različnu: krnuti (percutere; projicere), bkrnuti (đelibare), 
oki*ljati (đelibare; convalescere : s posljednjim značenjem isporedi 
kršaD; strenuus). — ovamo će takogjer ići izgubivši u nas h, u zna- 
četiju lomiti, i otuda prenesenom na što god što se lomi, a ne sa- 
vija, po tom i samo što se ne savija, što je tvrdo: krt (staklo, 
meso, fragilis, durus), krtma, ki-tina. tako može biti daje i krtan 
(koji se zove i sukalo), 

SKVAS, od SKU, ' u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 

Suglasno s sprijeda otpada. — Zadnje s glasi u slovenskim jezi- 
cima 8 i h, pa se po svojim žetonima mnijenja, 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi a: zna- 
čenje prijeti prelazi u vreti i prskati , vlažiti: k\ks, kvdsac, kvk- 
sinB, pbtkvasnica ; kvasiti ; n&kvasiti , bkvasiti ^ pbkvasiti , skvasiti, 
poB^tkvasiti ; kvtlsilO; kvasilica, kvašenica. 



270 

2, glasovi va sažimaju se u u, koje se produljuje te u slovenskim 
jezicima biva u : znoienje kao pod 1 : klsnuti (acescere ; mađefieri), 
niikisnuti; bkisnuti, pbkisnuti^ prbkisnuti, tiskisnuti; zkkisnuti; na- 
kisivati, prokisfvati; uskisfvati; zakisfvati; prbkiaao, potklsli (f. pl.)^ 
kislica; klseo (acidus), ndkiseo^ kiselina, kiselina, sambkiselina, ki- 
selica, kis^ljd^k, kis^ljača; kiseliti (acidum reddere; mađefaoere; 
macerare), Iskiseliti, nitkiseliti, pbkiseliti, r^kiseliti, z^iseliti; kišiti; 
kiša (pluvia), kišica, kišan, kl^nica, kišbvit, kišljiv; klijeti^ kišiti, 
bkišiti se, oklšati se, rasklšati se; kišati (macerare), isklšati se, 
naklšati, zakišati. — znaienje mahati prelazi u duhati: kihati, 
kihnuti, klhavica; kiša (rostrum); klsati (kiša dijete), klskati. 

' Preko SKVA, koje samo ne dolazi. — Ispoređi i 8KUS. 

STA (1), stati. 

/. suglasno s drži se, 

1, samoglasfio u slovetiskim jezicima glasi a : st&ti (st&n6m), đb- 
stati, n^tati, nastati, bstati, bpstati, pbstati, prbstati, pristati, ritati 
se, sastati se, stistati, tištati, z&stati, ponbstati, nedbstati, izbstati, za- 
bstati, odlistati, podtistati, postistati; st&ja, stAjnica, stiLjaćf, stajićica; 
stajati (st£y6m; a stdjati vidi pod 2), dbstajati, nitstajati, n^'ktajati, 
bstajati, pbstajati, pristajati, pristajali, ritstajati se, siLstajati se, 
tistajati, zkstajati, nedbstajati, izbstajati, odlistajati, podiistajati ; po- 
stajkivati ; pbstav, prist&v, nastava, bstava, pbstava, Ustava, c&atava, 
zd^stava, zastave, nastavak, sdstavpk, iist&vci, pr&nstftvci, prBnstftToi, 
tistavica, jgdnostftvan , zUstavntk, rukbst&vntk, z&stftvnica; st&Titi, 
istaviti, n^taviti, bstaviti, pbstaviti, pbdstaviti, prbstaviti, prlataviti, 
rastaviti, s&staviti, Ostaviti, stistaviti, ziistaviti, nadbstaviti, izbataviti, 
obtistaviti, odtistaviti, priiistaviti , zaustaviti, zlostdviti; st&vljati, 
istavljati, nji^tavljati, bstavljati, pbstavljati, pbdstavljati, pristavljati, 
pristavljati, riistavljati, s^tavljati, tistavljati, zltstavljati, nadbstavljati, . 
izbstavljati , poizbstavljati , obtistavljati , odtistavljati , zaiistavljati ; 
nastavati; post&t (f.), pbstatntk, nedostatak, ostatak, postotak, na- 
dbstačiti, stativa, stativica, st^tva; stftd, nbstadak; st&do, stftđo; 
st&man (stamna), stamen, Stamena, Stamćnko, Stkmdnko, St&mtoka, 
Stltmat(ović) ; stanem (sadaSnje vr. glagola stati i drugih naprijed 
za njim spomefiutijeh složenijeh), stanuti, dbstanuti, n^tanuti, bsta- 
nuti, pbstanuti, skstanuti se, listanuti, zd,stanuti, izbstannti, stftii, 
pristan, stdnak, st&nak, bstanak, pbstanak, prestanak, riuitanak, 
siistanak, hstanak, st^nac, stanica, pristanište, postanje, nepristan^ 
8tau6van, st^ndvntk, stanbvnjdk, stanbvit, stiin&r, standrov, stani- 



271 

rica^ stan&ričin; st^n^rna^ stdniti se, nastaniti; Siknisav, Stknimtr, 
Stinko, Stanoje, St^ko; St^nisava, St^na, St&na, Stanica, Stanka, 
StiLndjka, Stilnača, Stknava, St4ka, Stakiia, StAjka; bst&lf, pristao, 
stistao, std,lan (staoiia), 8amostd.1an , stdlac, tistalac, pbstalica, pri- 
stalica , stistalica , stistaličina , stillež , StkIdZ* , StaMćanin ; — star, 
starbđr^vaii, starbdužine, stiirbkov, starbkovaii, starokdvan, starb- 
kdvka, starblik, starblika*t, »tarbputine , starbsvatstvo , starbsvatica, 
starbsvatiti, starosjedilac, starbsjcdac, starbst^vne (drugu polu ispo- 
redi sa star, slov, ciaka articulus), starbsl4vne (indi u Osnovama 185 
i 186), starovr^mešan , starac, starac, starSlčac, starački, st^rčić, 
st^čina, starčfekanja, starkelja, stUrica, starfenik, starina, Starina, 
starinski, starćst, starćjko, starež, stkriš, starješina, starj^šinin, 
starj^šinski, starj^šinstvo, starj^štvo, star jeSb vati ; stžlrati se, pbsta- 
rati, pbstarati se, s^starati se, zastara ti se, bstarao; starjeti, b starjeti, 
pr^starjeti; stilriti se, bstariti; — st&s, stasina, stksit, gorbstasan; 
st&sati (venire, mislim da se tu značenje koje je u stati prenosi i 
na fujtiin kojim se do toga došlo, t j, na micanje, dolazak)^; — 
n^staša, pristaša, nestašica, nestaško, nestašan. 

2. samoglasno u- slovenskim jezicima glasi o: std (ctojii), prijfestd, 
Stolbglav, stblac, st6čić, stblica, stbličica, stćla, stćjni (cTO^biiik), st6l- 
nj&k, stolbvatd., pbstdlje, prij^stdlje; stbjira, stoj^ćk^, stćjk^; — pome- 
nutomu glagolu i njego vijetn složenijem promijenilo se u nas u in- 
finitivu na &: stdjati, đostAjati se, nastajati, ostkjati, odstajati, 
postajati, prestkjati, zast&jati se, — s istom promjenom: nastajd- 
vati, — u nekih se joS drži o: do3tbjati se, nastojati, prestbjati, 
pristbjati se; — Ostoja, Osto, stbjalo, stbjača, dostojdnje, posto- 
janje, pdstojftn, n^postoj&n , postojdnstvo , pbstdjbina, dbst6jan (ao- 
CTOHNi), dostojanstvo, udostbjiti, ndstdjnik, stdjnica, stćjak; St6jo 
(od Stojislav, koje nije u običaju, ali je još u običaju žensko Stoji- 
savap, Stbjan, Stbjin, Stbjić, Stoj&k, Stoj^din, Stojiljko', Stćjko, 
Stćjša, St6ko; Stbjisava, Stćja, Stbjana, Stbj^nka, Stdjka, Stćjna. 
— glasovi -oje- nalaze se sažeti u e: stećak. 

3. samoglasfio slabi u i, koje se širi u ai, te u slovenskim jezi- 
cima biva «: značenje stajati, tvrdo stajati, prelazi ti gomilati se, 
zbijati se: stijena, stljenje, stj^nica. 

II, suglasno s otpada: samoglasno slabi u u, koje se Širi u au, 
te u slovenskim jezicima biva u : značenje stajati, tvrdo stajati, pre- 
lazi u jaku biti: tlirica (isporedi star, slov. Tovpi taurua), tiinč^r, 
tarovšt (f.), Turbman, Ttiro. 

' Miklosić vergl. gram. 2, 477 misli dn je od grčkoga. 



272 



^ Može biti i od CTOHMHph, koje vidi u St. Novakovića Pomenicima. 
* Nema u Vukovn rječniku, ali se govori. 

STA (2), kriti, krasti.' 

Suglasno s otpada : samoglasno se produljuje te u slovenskim je- 
zicima glasi a: potaja , tdjna^ t&jnt^ pdtftjnt, p5tftjnO; pbt&jnica^ 
tdjndst^ t^jom; tajiti^ potdjiti ; tijati^ pot^jati se^ pritdjati^ ntdjati^ 
zat^jati; tS^dbina. 

^ Može biti da je s prednjim korijenom jedan, a značenje biće od strati 
i stavljati prešlo u odmicati, kao što u stupati isti korijen koji je u stajatij 
raširen determinativom p, dobija značenje micati se. 

STAG (1), od STA (1), stajati, staviti, udjeti, utvrditi. 
L samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: stdg^ stbžina^ 
bstCžje^ stdž^r. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: stežćr^ stežkjica. 

3. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premjeSta do samogltisnoga, 
pa se s njim sastavlja u & (od koga je u nas u) : stiiga (tako na- 
zvana po tome sto stoji dupke), sttiglina. 

STAG (2), od STA (2), pokrivati. 

I. suglasno s drži se : samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : 
stfegno '. 

II, suglasno s otpada : samoglasno u slovenskim jezicima glasi % : 

suglas7io g pred m od nastavka otpada: tako mislim da je: tjgme, 

tjemešce, tjemenjača. 

^ Vidi u Osnovama 136. — Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 116. — 
Fiek vergl. w($rterb. 2, 683 stavlja pod prednji kor. STAG. 

STAGH, stupati, — od STA 1 (stajati). 

Samoglasno slabi u i, a to 

1. produljuje se, te u slovenskim jezicima glasi i: Stig, Stlžanin; 
stlž (f.); dostižan^ nedostižan; stignuti ^ dbstignuti, pbstignuti, prb- 
stignuti, pristignuti; sitstignuti, slistignuti; stići, db9tići, pbstići; 
prestići, pristići, s^tići, stistići; stizati , đbstizati, pristizati, pristi- 
zati, stistizati. 

2. ostajući kratko biva u slovenskim jezicima e, kojega je u nas 
nestalo, te se mjesto njega umeće a: st^za, stJ^ica. 



• 273 
STAN, zujati. 

J. suglasno s drži se : samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : 
stenjati. 

//. stigldsno 8 otpada. 

1. korijen se udvaja tako da se do uzima dva puta, pa mii se 
na prvotn mjestu an sastav/ja u slovenskim jezicima u & (od čega 
je u nas u), a na drugom mjestu samoglasno glasi b, kojega je u 
nas nestalo j te se umeće mjesto njega kad treba a: ttitanj (t*teiii)*, 
tlitnjava, ttitnjavina, ttitnjiti, zatfitnjiti. 

2. korijeni nije f^dvojen, a samoglasno mu u nas glasi a (može 
biti mjesto i): tandr^k, tandrkati, tandfknuti. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 145 uzima bNi u nastavak. 

STAP, od ST A (1), stajati, stavljati, upirati, udarati. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje stajati pre- 
lazi u upirati, odatle u udarati: stap, stAp, stap^jica, stapka. — 
glas se s promijenio u nas na š: titkp, nt^pić, št^pina, postupati 
se, postupiti 86. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje stajati: 
8tbpa, Btbpica^ stoptirina, stbpalo, ustopic^"', uatbpcć, silstopic^, 
uzastbpc^. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u « (od čega je u nas \\): značenje razvi- 
jeno tako da se učestanim stajanjem kazuje hod (isprtredi kor. STAGH, 
i sjedjeti sa hoditi): sttipati, istupati, nastupati, ostfipati (pred 
8 odbačeno je d), odstiipati, postupati , presttipati , pristupati , rasta- 
pati 86; usttlpati; zasttipati; sttipiti, isttlpiti, nasttipiti; odstlipiti^ 
ostćpiti (pred s odbačeno je đ), postupiti, preattipiti , pristupiti, ra- 
stiipiti 86, ustlipiti, zasttipiti; niCstup, pbstup, prijestup, pristup, n6- 
gostdp, prbstupak, pristupačan, postbpača, pristii piste, posttipaonica. 
— značenje udarati (isporedi pod 1 stap) : stupa, stiipica, stiipina, 
stfipati, bstupati. 

STABH, od STA (1), stajati, stavljati, upirati, utvrgjivati. 

1. sa^noglasno u sloreuskim jezicima glasi o: značenje stajati, 
striiti y ^tako stojeći pred čim zaklanjati, braniti: stbbor, stbbdr, 
stbbdrje, 8tbb6mt, stoboniica. 

2, samoglasno slabi u i, od čega u sloreuskim jezicima biva k 
a hiko je toga glasa u nas nestalo, umeće se mjesto njega a: zfia- 

18 



274 

cenje stajati, tm^do stajati, stršiti: stiblo; stltbliiia; stkbljika, sta- 
bkdljika; stab&ljika^ stiibdljka; stabar^ Btkbd.rka. 

5. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se 8 njim sastavlja u a (od čega je u nas n) : znamenje stajati, 
pravo stajati: sttiblina (isporedi stuglina kod kor. STAG 1)', stu- 
bbkom (propasti, funditu3, t, j, prevalivši se strmoglav). 

^ Vidi u mom rječniku cTOVRAk, i isporedi njem. stftnder. 

STAR, od STA (stajati, stavljati), širiti, pružati se, 

stršiti, ukočiti se. 

J. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a, i premješta se kori- 
jenu na kraj pred fiastavkom koji se počinje suglasnim: znaietije 
pružati se. Širiti se: strana, strJinčica, stranbvit, str&n (cTp««kiii), 
stranja , zastraniti , zastranjivati , nastran , prbstran , rasprbstraniti^ 
rasprodtranjdvati , prlstranak, bvostranski^ bnostranskt, inostrdnac, 
bnostranac, bnostranskt, stranjskt, str^mputica (m pred p mjesto n)^ 
str^mputičiti. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje pružati, 
širiti: prtstor, zastorak, prostbrija. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje kao pod 
2: starati. 

4. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: značenje kao pod 3: 
prbstirati; razkstirati ^ z^tirati; z^tirak, prbstirka^ prostirftč, za- 
8tird,č^ prostirača. 

5. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim: značenje 
kao pod 4: n^trijeti^ ob^strijeti^ odš^strijeti^ prbstrijeti, raz&atrijeti, 
zžLstrijeti. — značenje isto prelazeći u puštati, bacati: prćstreo; 
strijela , strj^lica , strjfelj&č ; nadstrij^liti , prestrijMiti , prostrijeliti, 
ustrijeliti, zastrij eliti ; strijeljati, postrijeljati; nadstrjeljfvati. — zna^ 
čenje Širiti, zaklanjati: streha (suggrunda, i sa v mjesto h: strava, 
stillicidium^), n^tre^nica, nadstrešnica, pbstr^šje, pbstrešiti. 

6*. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavkam koji se počinje suglasnim, a kako je 
u nas nestalo toga glasa, samo r biva samoglasno : tako je* u nekim 
oblicima glagola pomenutih pod 5 nudrijeti i drugih ^tako složenih: 
proBtr-o, prostrla, prostrt itd. — znače^ije kao .naprijed u prosti- 
rati: strn! (i s umetnutim v: stirni), strnina, strnlSte, pbstrnak, 



275 

strnjika; stmjlna; strkftč (Sašarovina), stronica^ strmtlljika, sthnke 
(funicuIuB crumenae). — može biti da ovamo ide od osnove koja je 
u strni: Btrnitdica^^ i odbacivši t: smitđica. — značenje pruHti^ 
kako je u prostrijeti, prelazi u povaliti, izvaliti se : stfv (m.), str- 
vina^ Btfvan, stfviti, obestrviti, oalfviti se, raslfviti. 

7. samoglasno u nekim prilikama ispada: tako u sadašnjem vr. 
glagola pomenutih pod 5 nastrijeti i drugih tako složenih: pro- 
strani itd, 

II. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: znamenje kao na- 
prijed u prostirati: stelja, stćljka, pbstelja, pbsteljica. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i: značenje koje je na- 
prijed u zastirati, prelazeći u zaklanjati: zžtstiljati, 

///. korijen se udvaja tako da dva puta dolazi cio, samo mu na 
drugom mjestu otpada a : samoglasno na prvom mjestu premješta se 
korijenu na kraj i glasi a, a na drugom ostajući u srijedi glasi o : 
tako može biti daje: striltor (neko bilje neznano; isporedi trator 
amarantus kod kor, TAR). 

* Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 7, 

^ Isporedi n Miklosića vergl. gram. 2, 496 ; i star. njem. stara, lat. 
stumus u Ficka vergl. w6rterb. 2, 495. 

STARK, od STAR, pružati, tegliti, stezati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi i : tako može biti da 
je u značenju pružati se (po visokim nogama ili po dugom kljunu 
nazvan): štfk (s je u nas promijenjeno na š^ star, slov. CT|iiKib 
ciconia). 

2. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u) : značenje pružati 
se: stHik^ strdčak; striičić; striika, strilčica; strbčina, dvbstruk^ 
trbstruk; četverbstruk, peterbstruk, stbstruk; predvbstručiti, utrb- 
stručiti^ predvostrAčati. — značenje stezati, ožimati: striičati, ostrti- 
čati. — značenje stezati prelazi u ustezati se: ustručavati se. 

STARO-, od STAR, pružati, tiskati, brisati, otirati. 
Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pretnjeSta se megju njih. 
1, samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje otirati prelazi u sjeći: stiići^ Istrići^ bstrići, 



276 

pbdstrići; prfeatrići^ prbstrići; r&strići^ sils trici ; ispreatrfzati ; stiickati ; 
striga^ tistrižak^ bstrižine; pr5strlž, r^striž; strfza^ stiizica. 

2. samoglamo slabi u u^ koje se širi u aU; te u slovenskim jezi- 
cima biva u: značenje otirali prelazi u grepsti: strdg, zćstrug^ 
zaatruga^ strtigA^^ strugotina ^ bstmžine^ stiližnica; strtigati^ istili- 
gati^ ostrtigati; prestrfigati, prostrtigati, sasti-dgati^ zastrtigati; strtig- 
nuti. — isto značenje kako je razvijeno u strugaii, prelnzi u presjtčij 
prekinuti, zagraditi, Z'itvoriti: struga (veliki tor), striizica, striiz- 
njUk; bdstruziti (i odbacivši đ pred s: bstruzitij, prfestruziti^ zk- 
stružiti. 

STAEDH, oboriti, pasti, od STAR prostrijeti 
Samoglasno imajuii za sobom dva suglasna premješta se megju njih, 
i u slovenskim jezicima glasi a : stradati; postr^dati, strad^lac. 

STARP, od STAR, pružati se, stršiti, ukočiti se. 
Samoglasno imajući za sobofn dva suglasna pretnješta se megju njih. 
/. siiglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: značenje stršiti, uko- 
iiti se, prelazi u tmufi: strepiti. 

2. samoglasno slabi u u, koje se širi u au, te u slovenskim Jezi- 
dma biva u: tako može biti daje u značenju stršiti, tvrdu hiti, 
bosti, nditi: stHip. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : samoglasno glasi %, 
a kako je toga glasa u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseči 
u: značenje pružati se: stfip, sttipac, sttlpac; Stiipčanica. 

STARB, drugo obličje korijena STARP. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglasno glasi %, a 
kako je toga glasa u nas nestalo , samo 1 biva samoglasno glaseći 
u: značenje pružati se: stdb. — značenje takogjer pružati se: 
stiiba, stube, stiibica. isto značenje prelazi u stupati: rasttibiti se. 

STI, vidi STA (1). 
STU, vidi STA (1). 



277 

STUD, od STU, stajati, ukočiti se, mrznuti, sramiti se. 

1. samoglamo se Širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
u: značenje stajati, tvrdo stajati, preleLzi u ukočiti se, odatle u 
mrznuti, hladnjeti: sitd (f.), sttiden (ađj.), studen (f.), studenac, 
stud^nica; Studfenica, stud&nklep, stidan, St(iđba (ime rijeci); stti- 
đjeti; zastidjeti. 

2, samoglasno se produljuje, te u slovenskim jezicima glasi ii: 
značenje kao pod 1: stlnuti se. — značenje stajati prelazi u ustav- 
Ijati se, odvraćati se: siti\ stidan, stidnbća, stidljiv, posttdan, sti- 
đak; stidjeti se, postidjeti, postidjeti se, zastidjeti, zastidjeti se. 

^ Značenja radi ispoređi mrznuti congelari i mrziti ođisse. 

STRI, od STAR, stavljati, uregjivati. 

Samoglasno se širi u ai, od žega u slovetiskim jezicima biva oj: 
značenje uregjivati^: strbjiti (1. perficere coriiim, isj>oredi činiti; 
2. castrare), ustrbjiti ; / s promjenom glasa ^ na § : strbjiti, uštrbjiti. 

* Ispoređi star. ind. strl žena. 

STRU, od STAR, stavljati, uregjivati; prostrijeti, oboriti. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi u: 
značenje stavljati prešlo u uregjivati daje se starijemu: tako može 
biti daje: strtc, stričev, stričević, striko, stričan, stričak, stričić; 
strina, strinin, strika. 

2. samoglasno se širi u au, od čega u slovenskim jezicima biva 
ov pred samoglasnim: značenje prostrijeti prešlo u oboriti: str5vo; 
strovaliti, strovaljivati. 

SNA, micati, promicati, prati, plesti, vezati*. 

1. samoglasno se produljuje te u slovetiskim jezicima glasi a: zna- 
čenje micati se, ići za čim, prelazi u naprezati se, po tom u moči, 
silnu biti, s druge strane prelazi značenje micati u promicati, pro- 
vlačiti kroz vodu, prati, i od tuda u čistiti: sndga (vis, corpus; 
puritas), n^sn&ga, sn^an; snažiti (purgare), osnažiti (roborare; 
purgare). 

2. samoglasno slabi u i, koje se širi u sa, te u slovenskim jezi- 
cima biva %: značenje prati (vidi pod 1), ispirati, izbacivati: sni- 
jet (m. i f.), snjfetljiv. 

3. samoglasno slabi u u, a to: 



278 

a) Uri se u k\x, od iega u slovensMm jezicima pred satnofflasnim 
biva ov: značenje promicati prelazi u plesti, slagati: banova^ tisno- 
vica^ snbv&ljka; snbvati, đosnbvati, isnbvati^ hasnbvati; osnbyati^ 
prisnbvati; zasnbvati. 

b) širi se takogjer u au, ali od toga pred suglasnim biva u : zna- 
čenje kao pod a.: osD^tak. 

c) produljuje se te u slovenskim jezicima glasi v: značenje kao 
pod a,: osnivati. 

^ Isporedi kor. NA (4), vezati. 

SNAP, od SNA, vezati. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: snop, snbpak, snbpić, 
sndplje, anbpit; trbsnopica. 

SNIGH, prskati, kvasiti, od SNA. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi %: snijeg, snjegbpadan, 
snježan, snježitnik, snjež&nica, snij^žnica, stisnježica, snij&žiti, 
osnij^žiti. 

SNU, vidi SNA. 

SPA, pružati se, dopirati, stizati, sastavljati, napinjati 

se, nadimati se, duhati. 
/. suglasno s drii se, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje stizcUi, 
trajati, dotjecati: sp3r (ađj., n. pr. hljeb, đurans, uber)*, n^por; 
spbriti (augere); naspbriti. 

2. samoglastio slabi u e, koje se prodidjuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi %: značenje stizati: đbppjeti, nitspjeti, piispjeti; dospi- 
jevati, pnspijfevati; dbspjetak; pbđpješiti. 

//. suglasno s otpada, 
Samoglasno slabi u i, a to 

a) širi se u sA, od čega pred suglasnim u slovenskim jezicima 
biva %: značenje pružati se prelazi ti napinjati se, nadimati se: 
pjena, pj&njača; pjeniti, bpjeniti, zS-pjeniti; pjentišiti se, zapje- 
ntišiti se. 

b) samoglasno se takogjer širi u si, a od toga pred samoglasnim 
biva u slovenskim jezicima oj, čemu se opet o po svojim zakonima 
mijenja na a: značenje stizati prelazi u sastavljati: prlpdj; pri- 



279 

pbjiti^ raBpbjiti se, Bpbjiti, sapbjiti; pripojdvati; s promjenom glasa 
o na a: pripajati. 

c) produljuje se te u slavenskim jezicima glasi i: tako može hiti 
da je u značenju dopirati prešlom u ticati , odatle u dosagjivati: 
pinjav. 

^ U značenju tarđus vidi kod kor. SPAR. 

SPAK, od SPA, napinjati se, nadimati se, prsnuti, prs- 
kati, kropiti. 
Suglasno s otpada, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: znaipnje kropiti, 
krasiti: p6t (pred t otpalo je korijenu k), p6tan, zapbtiti; — sa 
u mjesto o grijeikom po krajevima gdje prednje riječi već nijesu u 
obiiaju: pUtnjica, piitnjičav. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: značenje nadim<iti 
se: p^ca (cucurbita melo); p^ča (f,kao nekaki šklopci*^)^ ; p^čt)rka 
(agaricus campestris; isporedi fungus)^, p^čftrčica; pfečat, pečatiti; 

, otp^čatiti, rasp^čatiti, zapečatiti; otpečać^vati, ra^pcčaeilvati , zape- 
čać^vati. — isto znaZenje prelazeći u šuplju biti: pećina (ć stoji 
mjesto k od korijena i t od nastavka) , p^ćinica; P^ć, Pećanin, pSćkt. 

3. korijenu dolazi ozad ii, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u a (od čega je u nas u): značenje nadi- 
mati se: napučiti se (rasrditi se), naptičati se. — značenje na- 
dUnati se prelazeći i u šuplju hiti , praznu hiti: piičina; pUčice; 
ptikt, prfepukli, bpuc&n. — značenje nadimati se, prelazi u prsnuti, 
raspasti se, od tuda m cijepati: ptičiti; bpučiti (kost, ranu, gjer- 
dan), r^pučiti; optičati, rasptičati, raspučdvati (vidi i kod puto, 
puce). — značenje nadifnati se prelazi u raspasti se, prsnuti, a od 
tuda i na glas koji od toga hiva, praskati, pa su često oha značenja 
sastavljena u istoj riječi: piići, ispući, n&pući; pr^pući, piipući, 
prbpući, r^pući se; piiknuti; ispuknuti; n&puknuti, pr^puknuti, pri- 
puknuti, prbpuknuti; rd.spuknuti se; piicati, ispucati^ bpucati (po- 
jesti), btpncati, pbpucati, pr^pucati, z^pucati, zabpucati; otpucdvati; 
otpuefvati; popucfvati; piickati, bpuckati (pojesti); puc^rati; puckit- 
rati; p^k, ptikotina, pukDna, phkUlš; vl^hopt^c, piicavac, piieftr 
(đf^dar, tresač ; isporedi naprijed pi4Čiti), pucanj, pticnjava. 

* Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 79. 

« Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 93. 268. 



280 

SPAI^, od SPA (pružati se, stizati), gledati, motriti, 

čuvati. 
Suglasno s otpada, 

L suglasno Ij glasi u slovenskim jezicima s, pa se po svojim za- 
konima mijetya, 

1, samoglasno u slove7\skim jezicima glasi a : značenje stizati pre- 
lazi u gledati, motriti , imati, pa odatle prelazi i u hraniti se: 
p^sti (p^s§m)^ nkpasti; bpasti^ pbpa:sti^ spllsti; iiapdsati; spa^^dvati; 
spasovati; spas, spjlsitelj, spasovišto, Spasoje, Spas^nija, spasenje; 
p&som, pbpas; pbpasnd, pbpasak, pbpaskovati^ skmpas, p^i^te^ pa- 
stir, p^tijer, pastjt!^rica, p^stirka, pastirče, p^tirčftđ, paotirina^ pa- 
stirski; paša, ispaša, bpaša, pbpaša, prlpnša, kozbpasa, volbpaša, 
piistop^š (f.), pustbpašic^, ispaši-te, pkšnfk, pd.ŠDJd.k. — značenje 
gledati prelazi u lakomiti se: pbp^an. 

2. samoglasno slabi u i, te u slovenskim jezicima biva k, čega je 
u 7}as nestalo, te se mjesto njega kad treba umeće a: znaienje pa- 
ziti, čuvati: pa^, psina, pseto, ps^ći, pset&šce, pasji; p&sjftk, pll- 
BJača, pksjakovina, paski (ađv.), pkšče, pašč&d, paščlldija; pilščinje^ 
psbglav, p^điđrenovina. 

II. suglasno \ glasi u slovenskim jezicima k, koje se opet po 
svojim zakonima mijenja: samoglasno glasi %i slovenskim jezicima e: 
značenje čuvati prelazi u starati se: p^ka (cura), speč^liti. — 
isto značenje prelazi u suviše čtivati, od tuda u maziti: pćka^ pć- 
čiti, paspdčiti. 

SPAG, od SPA (pružati se, micati se, promicati), sijati, 

vidjeti, motriti. 
Suglasno s otpada ; suglasyu> g glasi u slovenskim jezicima z. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : bpd,z, pažnja ; pa- 
ziti, bpaziti, pbtpaziti, pripaziti, spaziti, zapaziti; bpažati. 

2, samoglasno slabi u i, koje se produljuje, te u slovenskim jezp- 
cima glasi i : tako može biti da je : plzdriti (d je umetnuto megju 
z / r), / s promjenom glasa z na ž : plzdriti. 

SPAD, od SPA (pružati se), mahati, tjerati. 

Suglasno s otpada. — Korijenu dolazi ozad n, koje 7nu se pre- 
mješta do samoglasnoga, pa se s njim sastavlja u a (od čega je u 
nas \x): pilditi, rasptiditi; pud^r, pud^rina, ptid&rka, pudkrica, pu- 
đžriti; ptidljiv, piidljivac, ptidljivica. 



281 

ŠPAN, od SPA, pružati, tegliti, vući, savijati, vezati, 

plesti, pružati se, isticati se, nadimati se. 
Suglasno s otpada, 

1. 8amoglastw gla»i u slovenskim jezicima o: n^pon, prlpon, 
rdspon^ sdpoii; BS,pdDi; z^pon^ bpona, prepona ; spbna^ btponac^ pb- 
ponac; z^ponac^ bponica; spdnka, z^pdnka, piinjka (griješkom u 
mjesto o), z£pouj&č; pbnjava, pbnjavica^ ponj&včina, ponjav^tina, 
pbnjavski. 

2. satnoglasno se sa n sastavlja u slovenskim jezicima u a (od 
čega je u nas u) pred nastavkom koji se- poHnje suglasnim : piito, 
piitilO; put4lj, pUtast^ piitoiiog, piitonogast; putiti , »putiti^ tiputiti. 
zaputiti ^ nabputiti; poptitati; piicc (n&Tki|e)^ put&šce^ z^pučak^ bt- 
pučiti; r^pučiti; spiičiti^ zkpučiti; otptlčati; rasptičati; sptičati; zapd- 
čati; otpuMvati; raspučdvati. 

3. samoglasno slabi u e, pa se sa u sastavlja u slovenskim jezi- 
cima u M (od čega je u nas e) pred 7iastavkom koji se počinje su- 
glasnim ili kad za njim nema samoglasnoga : ip4ti, ispšti, nkpćti^ 
ob^p^ti, ođkp^ti; pbp^ti; pođ&p6ti; pr^pšti^ prip^ti^ prbpćti; razkpćti, 
rd^spćti^ 8&p6ti, tipfiti se, z&p^ti; prop<5će; pfetar; pdta, petica, p^tnt, 
pbtpetak, z&petnica, potp^titi, potpećivati; p^đ (f.), p^da, pedalj; 
pfet^ljka, petlja*, pStljica, pfetljati, raspbtljati, apfetljati, sap^tljati, 
zapetljati, raspetljavati, spetlj^vati, sapetlj^vati, zapetljavati, petljd- 
nac, petlj&nija, petlj&rica, petljanja. — može biti da ovamo ide i 
pBte (f. pl., ornatus capitis)*. 

4. samoglasno oslabivii u e biva u slovenskim jezicima h, kojega 
je u nas nestalo^ pa se mjesto njega kad treba umeće a: tako je u 
nekim oblicima glagola peti i njegovijeh slošenijeh^ spomenutijeh na- 
prijed pod 3: z&pnćm Ud.; tako: nd.pnigaša; tako: 5pna, iiprop- 
nic^, tispropnic^; — s umetnutim a mjesto k: bpanak, op^nčina, 
opančić, opknčd,r; — u značenju napinjati se, isticati se, stršiti: 
p&nj, p^jić, p&njina, p^njuga, up^njiti se. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi e: pbnjati, pentrati se. 

6. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slavenskim jezi- 
cima glasi i: n&piDJati, ob&pinjati, odkpinjati, btpiujati, podkpi- 
njati, prfepinjati, pripinjati, prbpinjati, r^pinjati, raz^pinjati, skpi- 
njati, tipiujati se, zapinjati; saplnjača, zapinjača, splnjatak. 

* Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 175. 

^ U Osnovama 29 uzimao samo megju tugje; ali vidi u Miklošića vergl. 
gram. 2, 163. i u njegovu rječniku kod nAT€Kn. 



282 

SPAR, od SPA, mahati, letjeti, teći, ići, pružati se, 
padati, udarati, sipati, liti, puniti, davati, hraniti, 

duhati, gorjeti. 

I. suglasno s drSi se: samoglas^no u slovenskim jezicifna glasi o: 
značenje mahati prelazi u odbijati, opirati se, za stajati: spor (tar- 
đus), 9p5ro. — Z7wčenje pružati se, prelazeći u strSiti: 8p5r (m., 
achillea millefolia) , spbrfš (istoga značenja , vidi paprac dalje pod 
III, 1, tako nazvan što je kao pernat), 

IL suglasno s otpadah 

A, suglasno r glasi u slormskim jezicima r. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje mahati, letjeti: p&ra, druga 
osobina njezina (toplota) osim rečenoga značenja, po kom je nazvana, 
biva u drugim riječima glavno značenje: opara^ p5para, raspara^ 
zdpara^ sparina ^ spdrak, spd.ran; naop^ran^ nUhopd^ran^ bpftrnica, 
op&,ruša, pirionica; p&riti, bpariti, nkpariti, bpariti, pbpariti, pbtpa- 
riti Be, rž.spariti, spariti se, z^panti; raspartfvati, zapardvati. — 
značenje mahati, letjeti prelazi u iči, prolaziti: pftr (u ovaj par)^. 
— značenje pružati se prelazi u stršiti, stršiti na stranu (isporedi 
dalje pod B, 1 palac): pdrog (baculus uncinatus)*; ovamo će ići i 
upitrožiti (ali mu nema značenja u rječniku). — značenje letjeti 
prelazi u ići često: đoparkivati, otparklvati. — vidi joŠ pod 2. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim : značenje pružati se prelazi u ići naprijed, tako se okre- 
tati, tako namještati, po tome i uregjivati i činiti: prftv*, pravo, 
prJivc^, uprd-vo, iipravic^, iipravičkć, pravctt, Pr^voje; isprava, na- 
prava, oprava, p5prava, preprava, priprava, rasprava, iiprava; pril- 
vac, privac, prd^vica, Ispravica, napravica, prilvičan; Sprftvan, prS- 
pr&van, sprd^van, Isprd-vno, preprdvnćst; praviti, đbpraviti, ispraviti, 
nžLpraviti, bpraviti, pbpraviti, prepraviti, pripraviti, ržlspraviti, spra- 
viti, tipraviti, tispraviti; dbpravljati, ispravljati, n&pravljati, bprav- 
Ijati, pbpravljati, prepravljati, pripravljati, ritspravljati , spravljati, 
tipravljati, iispravljati ; pravilo, iipr&vitclj, sprS^vljenica ; pr&vda, nfe- 
pravda, pravedan, nepravedan, pravednćst, pravednik, n^pravednik, 
pravednički, prftvdati, ispr&vdati, bprftvdati, pbprftvdati se. — ZfM- 
čenje ići, teći, prolaziti : pram (navis genus), prttmče ; isto značenje 
prelazi u bježati (isporedi dalje pod 4 perjati) : primati. — zna- 
čenje mahati prelazeći u letjeti, vijati se: pramen*, pritm^nje, 
pramlčak, pram, pr&mak. — značenje koje je je dalje pod 6 u 



283 

prenia: prama (praep.), pram, sprama; spram ^ naspram. — zna- 
čenje mahati, sobom mahati, bacati, bacati se: pr&ća(funđa; stapia 
JDmenti clitellarii; jer se udara nogom, koja se u njoj drži, isporedi 
njem. spom); pr&ćica; prSuika^ Praćtšte ; pr&ćati &e, pr&ćnuti se ; pra- 
ćikati se, praćitknuti se; pr&ćkati se. — značenje naprijed iM, na- 
valjivati, nagliti: naprasan, n^prasit. — značefije stršiti, bosti: 
prdljak (subulae genus). — značenje mahati prelazi u sipati, nasi- 
pati, odatle u izdizati se: pr&g. — isporedi joi pod 7. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: značenje pniiati se prelazi u ticati, 
odbijati, potiskivati, braniti: btpor, p5tpor, tipor, tiapor, pStpora, 
iipora; lipdran; updmdst, pbtpćranj, pSdupdranj^ z&p6ranj. — zna- 
čenje mahati prelazi u udarati, od tuda u cijepati, rastavljati: 
rdspor, bpomj&k ; pbriti, ispbriti, opbriti, otpbriti, raspbriti ; u istom 
značenju s promjenofn glasa o na k: pdrati, isplati, otp^rati, ras- 
parati, zapdrati; ptoiuti; paritkati, par^knuti; piirotiDa; prbparak 
(zove se i usperak, koji vidi dalje pod 4). — značenje stršiti pre- 
lazi u bosti, grepsti: 5por, 5p6ran, bporit. — značenje pružati se 
prelazi u naprijed se obrnuti, naprijed poći, uputiti se: opbraviti, 
npbraviti. — posljednje značenje (naprijed poći) prelazi u poći na 
bolje: opbraviti se (refici), opbravljati se. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima \, koje se premješta 
korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim, a kako 
j$ u nas nestalo \, samo r biva samoglasno: tako je u nekim obli- 
cima glagola doprijeti i drugih tako složenijeh, spmnenutijeh dalje 
pod 6: dopr-O; doprla, podupr-o, poduprt itd.; — tako i u dri^ 
gih riječi: značenje pružati se prelazi u ići naprijed, biti naprijed: 
pfvl, pfvo, pfvom, prvćč, prvftč. Isprva, laprvic^, n^p^vo, otprvd, 
apl^va, splhdcd, pfvobrUtučed , prvbženac, prvbkoska, prvbteoka, 
prvkia, phrenac, piraSnjt, prvača, prviče, phvičje, ndprva, prvAčiti, 
tbprv. — značenje naprijed spuštati se, strmu, biti: pflac (locus 
devezus), prlina*, pHjaga, prljuža, pHjužica (sve istoga značenja), 
prljtižati se (valjati se, t, j, micati se niz prljužii). — značenje 
stršiti, bosti, tiskati: pfljak (kao šiljak), prljčić, pirljača, pi'ljati 
(truđere); ovamo će ići u značenju tiskati, raditi koješta: pMjkati. 
— značenje posipati prelazi u kaljati: pHjav, pfljati, upfljati. — 
znamenje mahati, vijati se, prelazi u gorjeli, odatle u ieći: prljiti 
(u Stulića prliti), opfljiti, popfljiti, spfljiti. — značenje mahati, so- 
bom mahati, praćati se: prnjati se, zapinjati se, phijtc, pmjicav, 
pmjlcati se^ zapmjicati se. — značenje takogjer tnahati (kao dalje 



284 

pod 4 u pero): oprnatiti (pcniiia ^-estiri; ispoređi pernat dalje 
pod 4), 

4. samoglasno u slot>enskim jezicima glasi e: zfiaienje mahati^ 
aohom mahati, pračati se, pružati se, stršiti, Šiljastu biti, oštru bUi, 
odbijati, braniti: gotovo sca ova značenja nalaze se u jednoj riječi, 
a megJH druge se različno dijele: pfero (u ptice, Što maše, što se 
leprša, što leti ; u ribe, što maše; na buzdovanu. Što strši; u raonika 
[desna strana oštra] y što strši, što je oštra; u putu, što se praia, 
skače, ispoređi štene; pero luka, što strši; od zelja, od ruže, t. j. list, 
što se leprša; pero karte, t, j. list, u istom smislu), perce, p^rje, pd- 
p6rje, pferjatan, perjanica, pferjanik, p^rjaĐtštvo, pertišina (oljvina i 
perut), pferuf^inica, peruška, p^rusčica, p^rni, pernat; perina; p^ronja, 
perbnjika, pertinika (iris germanica)'', peraja , per^jica, perdjnica, 
peržLJevina, pertit (plumae sparsae, i na glavi farfures), p^rutac, K- 
hbper, šarbper, šestbper, šestbperac, crv^mp^rka (m mjesto n pred 
p), šestbpćrDt, zlatbp^rnl, kkćipera, kkćip^rka, kdčop^ran; — n^per 
(brana u vodenice), n^perak (ispoređi uperak), bperak („u pokri- 
vanju zgrada daskom operci trebaju po krajetnma, oko uglova**), 
tiperak („u debela ko?ica ili druge kakve •vrrce tanji kraj, koji se 
uvrazi u iglu*^), iisperak (paunus insertiiB in latus caligarum, ispo- 
ređi naprijed pod 2 proparah), ziperak (stolo), tisperica (strana u 
raonika protivna ojioj koja se zove pero), iiBpernica (istoga značenja); 

— ispariti se, napferiti, popferiti, vitbperiti bC; izvitbperiti se; — 
pirjati (pectinare; fugere, ispoređi pramati naprijed pod 1), ope- 
rjdjiti se (pennis vestiri), pertiljati; pertitati, isperiitati se, pertiSati. 

— značenje mahati (kroz vodu)^: per6m (sadašnje vr, glagola 
prati i njegovijeh složenijeh, koje vidi dalje pod 7), nebpera, loncb- 
pera, sudbpera, parilo, p^rionica, pferilja, perfljac. 

5. samoglasno slabi u \, koje se prodtdjuje te u slovenskim jesd- 
cima glasi i: znamenje pružati se, ticati, tiskati, odbijati, braniti 
(ispoređi naprijed pod 2 otpor i zaporanj i dalje pod 6 doprijeti): 
dbpii^ati, bpirati, odkpiratt, btpirati, iipirati, zkpirati, odtipirati, pod- 
iipirati. — značenje udarati prelazi u napadati (riječima) i bra- 
niti se (ispoređi dalje pod 7 raspra i preti) : btpirati se, pr^pirtti 
se, skpirati, prepir&č. — značenje koje je naprijed pod 2 u poriU 
i parati: r^spirati. — značenje koje je naprijed pod 4 u perem: 
ispfrati, otpirati, popfrati, prepirati, Bpfrati, saplrati, zapfrati^ isopt- 
rati; pirkati; spirine, ispirača, opirnjača. 

6. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nastavkom koji se počinje suglasnim: znaienji 



285 

vidi naprijed pod 5 pred đopirati i pod 2 pred otpor: dbprijeti, 
bprijeti, odž.prijeti, pbprijeti, priprijeti, tiprijeti, zaprijeti, oduprijeti, 
podtiprijeti. — značenje udarati , bofiti: prijet. — značenje odbi- 
jati^ braniti: prijetnja; prijetiti, poprijfetiti, priprijetiti, zaprijetiti; 
popre^lvati, priprećfvati. — značenje biti naprijed, stavljati naprijed^ 
po tom zastupntij branitij i uregjirati, prigotovljavati (isporedi na- 
prijed pod 1 riječi kod prao i star. slov. nf^tuii® rectus) : prema 
(adv. i praep.), prem da; sprema, iisprema, spremica, spreman, 
spremo ; opremiti, pripremiti, pi ipremiti, raspr^miti, »primiti, uspr^- 
miti, z»prćmiti; opremati, pripremati, ra^pr^mati, spremati, uspr^- 
mati, zapremati. — značenje pružati se s jednoga kraja čemu do 
drugoga, ili pred nečim s jedne mu Urane do druge pa mu tako i 
smetati: prijek'®, prijeko, p5prijeko, iiprijeko, pbprečk6, isprijeka, 
prSko (praep.), prekbdrinac, prekbdrinka, prekbddiije, prekbdrfnsk!, 
prekbmorac, prekbm6rka, prekbmorskt, prSkonćž, prekbramica, 
prekbrečica, prekbrugje, prekbsjutra, prekajiitra, preksindć, preksi- 
noćni, prekjiič^, prekjučeranjt; prepreka, zapreka, pr^kaja, priječ- 
njftk, prfečac, prijbčac, sprečica, prfečaga, Spreca, Sprfeč&k; ispriječiti, 
prepriječiti, zapriječiti ; priječati, ispriječati, zapriječati; preprečlvati ; 
zdprekovati; prijedlogu preko može se k i izbaciti: preo, preodfi,n, 
prSondć, preosred, prebkumak^'; po tom se može i e odbaciti: pro 
(istoga značenja koga je preko ; drugo vidi dalje pod 7), — zna- 
čenje biti naprijed, preneseno na vrijeme, kao što je pod 3 u prvo 
i pod 7 u prije, prelazi u skoro : tako mislim da je (od osnove po- 
stale nastavkmn sa, koja sama nije u običaju, s kojom isporedi na- 
prijed pod 1 naprasan): prijesan (upravo skorašnji, po tom ne 
preragjen), prijesnac, presnbća. 

7. samoglasno u nekim prilikama ispada, a kako tada ostaju 
korijenu dm suglasna (pr) jedfio do drugoga, umeće se u nas megju 
njih kad treba a : značenje vidi naprijed pod 4 kod peretn : prati. 
Isprati,' iz&prati, bprati, btprati, pbprati, preprati, sprati, s^prati; 
pr&Dica, neopr^nica, neoprdnština ; prš.lja, pr4ljin. — značenje vidi 
naprijed pod 5 kod prepirati se : preti (acciisare ; infinitiv i part. 
praet. act. u trećoj vrsti: prSo, prela, a sadašnje t^r, u prvoj: 
pr6m), pbpreti (perdere), s&preti. — značenje isto: raspra, prlca, 
8 umetnutim a: p^ac, pš,rba, pkrbiti, p^raica, pdrniČSr, stip&riiik, 
stip&mica. — tako je korijen bez samoglasnoga još u nekim riječ- 
camOj od kojih i druge postaju, a samoglasno koje je tada do kori- 
jena glasi u slovenskim jezicima : 



286 

a) a: značefije koje je naprijed pod 3 u prvi: pra (rijeica koja 
86 samo sastavlja s drugima): prUbaba^ pr&djeđ^ pr&unuk, prilpra- 
djed; praust&vci. 

b) o : značenje pfmžati ili ići kroza Uo (od jedne strane do druge) 
ili samo ići dalje, minuti , udaljavati: pro (prijedlog koji se sada 
u nas samo sastavlja s drugim riječima): provtići, prbdati^ Pr5d&n 
itd,; isto ztiačenje: proz, proza (prijedlog s okušat; z pripada 
nastavku kao u niz i prez), — značenje koje je naprijed pod 6 u 
prema: protiv, prbtivan; prbttvntk, prbtivak, protiviti se; silprot^ 
nastiprot^ stiprotiti se^ Buprotlviti se^ suprotlvStina ; siiproć, pr5ća, 
sproću; značenje ići kojekuda: protuha. — značenje ići naprijed 
prešlo u ići dalje, minuti: prSčt'*, pročka. 

c) i: značefije naprijed biti prelazi u blizu biti: pri (prijedlog 
s lokat, i koji se sastavlja s drugim riječima): priviti itd,; Pri- 
bisav, Pribo, Pribić, Prijo; prtd (additamentum). 

d) t: znočenje koje je naprijed pod 3 u prvi i pod 6 u preho: 
prije (ado, i prijedlog s genit. i koji se sastavlja s drugim riječima): 
prfebiti, prij&boj; Prij^polje, prSkr&san, nlL)prije, btprije, prijeSnji, 
malbprešnjt; prljed (prije), pred (praep.), prfidnjt, prSdnjftk; pred- 
njačiti^ naprijed; pon&prijed^ nkprijeda^ nd.predak, napredan ^ niLpre- 
dovati, sprijed, ispred, pregje, prigje, prfegjaSnjt. — značenje koje 
je u preko : prez (praep., z pripada nastavku kao pod b. u proz), 
pr^zdd.n, pr^zdd^nka, prezime, prezimenjak. — pomenuto prije (^f%\ 
može biti da je izgubivši samoglasno i po tom dobivši u nas megju 
dva suglasna a u p^rlog, pdi'ložiti, updrložiti. 

B, suglasno r glasi u slovenskim jezicima L 

L samoglasno u slovemkim jezicima glasi a : 

a) ostaje na svom mjestu: značenje isticati se, strSiti (isporedi 
nap'ijed pod A, 1 parog i 4 pero u različnijem značenjima njego- 
rijem): pMac (pollex; radius rotae); paočiti^ tipaočiti; pidacka, 
pš^lačnik; p&Iok („na paloku, t. j. na ruci, da se lasno može uzeH^^ 
upravo što se istaklo, te je na dohvatu). — značenje udarati^ sjeti: 
palica (baculum; lignuni), paličica, pMičnj&k; p^Ioš, p&loš, palbSina^ 
pftlošina; ovamo će ići sa u mjesto o od 1: op&učiti (pereellere; ispo- 
redi opaliti), — značenje mahati^ sobom mahati: palikcati (micare)| 
paliicati, pnlticnuti. — značenje mahati razmjeno u udarati i sipati: 
palj (tudicula; haustrum, isporedi ispolac). — značenje sipati: pila 
(ispolac), palje (mekinje), — značefije mahati, vijati se, prelazi u 
gorjeli: opala, potpala, iipala, pklište, P^lež, Pdležanin, pilefiki; 
palja (zublja), piljika, pkljikovača^ pkljevina, pidijer^*; piliti, ispi- 



287 

liti^ napiliti, opdliti^ popi liti ^ potpiliti^ pripaliti ^ raspaliti ^ sp^liti^ 
sapćliti; updliti, usp^Iiti^ zapdliti; pMigdrka^ upalj^ntk^ upalj^nica; 
napaljfvati^ potpaljivati, pripaljivati, raspaljivati, spaljivati, sapalji- 
vati, upaljivati se, zapaljivati. 

b) premješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se počinje 
suglasnim: značenje pružati se, prostirati se (o visini koja se pro- 
stire): planina ^ ^, planlnica, planln&r, planinac, planinka, pl^ntnski, 
Planiiiik, pl&nika, prbplanak, Pl&na (ime žensko; mislim da će hiti 
postalo od planinka okrnjivanjem), Pl&ne. — značenje sipati, posi- 
pati, preneseno na boju: plS,v, pMvac, plžtvnc, pl&vka, plivulja, 
plkvdjka, PlftvSa, pl&vilo, plStvook; pldviti, popldvjeti, zapldvjeti, 
zaplavljivati ; plavetan, plav^tutk, plavfetnj^k, plav^tnikast , plavet- 
nilo, plavfetniti se, poplav^tnjeti. — znače^ije mahati, vijati se, pre- 
lazeći u gorjeti: plkniiti, prepl^nuti; plamen, plnm^nčić, plamičak, 
pl&men (adj.), plemenit, plamenik, plam^ttjača; pl^m; plSmati; ras- 
pli.mtjeti se, zaplkmtjeti se. 

2. samoglasno u slot)enskim jeziciina glasi o: značenje cijepati, 
rastavljati: p6 (nom, dimidium), spol (sexu8)**, pola, trbpol, trb- 
pdni, polica (dem.), pćlče, n&polica, nS,polič&r, napoličiti, polbvina, 
polbviea, pbldvau, polbvntk, polćvnica, polbvnjd,k, polovice, polbviti, 
raspoibviti, upolbviti, upolovičiti, poltitina, poldtica, poltit&n, polh- 
t&k, pblutkinja, poltić&k; polugbdišnjica, poltigrošnica, poltioka, p6- 
drug, pćdrugović, p6dn6, pćnoći; pblak, n&p6, nlipola, pbpola, 
n&polak, napole, napolic^; pUdnd (nKAA>^Ne, od noni j^hH^\ kad se 
prestajalo osjećati da je to nominativ s genitivom, izgubila je prca 
riječ nastavak, te joj ostao sam korijen, a kako su tada za samo- 
glasnim išla dva suglasna , ono se premjestilo megju njih i produ- 
ljilo se u Ky'^, s premještenim suglasnhna: plAndište, plllndovati, 
i odbacivši p: ld,ndtšte. — isto značenje cijepati prešlo u odvajati: 
pblica, pbličica, pblić&r. — znamenje takogjer cijepati: pbljeno, po- 
Itivada. — značenje sipati (isporedi naprijed pod 1 palj i pala) : 
tapd (Mcnojii), ispolac. — značenje pružati se, prostirati se : polje 
(campus; nS. polje, foras; nšL polju, foris; spolja, extrinsecus), po- 
Ijice, poljd^na, poljanica, pblj&r, polj&rina, pbljftk, poljkčina, poljski, 
poljfevit, pustbpoljina, Bjelbpoljac, Prijfepolje, Prij&poljac; spbljašnjl 
(vidi naprijed spolja). 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo 1 biva samoglasno glaseći n: značenje sipati, 
nasipati: piin, prepun, prebpun (isporedi naprijed pod A, f^), pii- 
nan^ pClnahan, piinc&t, piinctt, pUnačak, piintš, piinoglavac, pbtpuno, 



288 

pbtpunic^; piiniti; đb puniti^ ispuniti^ nitpuniti; pbpuniti^ pbtpuniti^ 
pr^puniti; pripuniti; đoptinjati^ isptinjati^ napfinjati^ popiinjati, pot- 
ptinjati; preptinjati; dopunjavati, ispunjavati, potpunjdvati; i»pa- 
njlvati; — značenje koje je u puniti: mekbpnt^^ — znaienje 
puniti prelazi u množiti : p(ik, ptičanin, ptičftnka, p^Čka, ptičanstvo, 
pučanski; — značenje puniti prelazi u hraniti^ ragjati: ptinac, pii- 
nica, piiničin. 

4, samoglasno u slovenskim jezicima glasi e : 

a) ostaje na svom mjestu : z^iaienje mahati, vijati se, letjeti (ispa- 
redi pod A, 1 pramen) : p^les (coma). — značenje posipati pre- 
laži u pokrivati, povijati: pelena. — znaienje strHti, bosti prelazi 
u grknuti: pfelen^^, pel(žnak, pel^nd^, peltinija, p^lin. 

b) prefnješta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se poUnje 
suglasnim: značenje puniti (vidi naprijed pod 3) prelazi u ragjati: 
pletne^ plemenik, plemenski, plemenit, plemenlt&.^, plemić. 

5. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, i premješta se kori- 
jenu na kraj pred nustavkom koji se počinje suglasnim: značenje 
posipati, pokrivati: plijesan (HiiicHk), pljesniv, plj^sniviti, pbplje- 
sniviti, tipljesniviti se. — značenje cijepati prelazi u odirati, guliti, 
čupati, Ijuštiti: pljeti, bpljeti; pljStva'®, plj^tvllr, pljetv^ca, plij^- 
viti, oplijeviti, plijfevor: pljeva^', plj&vara, plj&vnt, pljevnj&k, PljSvlje, 
pljevaljski; plijen^^ (isporedi odor i odora), plij^niU, oplijeniti, po- 
plij^niti, zaplijeniti. 

///. korijen bez s udvaja se, 

1. udvaja se tako da mu je na prvom mjestu samo suglasno sa samo- 
glasnim, a na drugom mjestu stoji cio: samoglanso na prvom mjestu 
glasi a, a na drugom ili se premješta korijenu na kraj pred na- 
stavkom koji se počinje suglasnim, te glasi takogjer a, ili (kao napri- 
jed pod II, A, 7) ispada; suglasno r gl(Mi u slovenskim jezicima 
r: značenje ici tuiprijed, prolaziti, naprijed biti (što najprije trAa 
proći): p^pratnja (isporedi dalje pod 5 e. preprata), Papratnja; 
Papraća. — znočefije koje je napnjed pod II, A, 4 u pero (jer je 
po Ušću kao perje): paprat, p&pratka, paprica, paprdtnjača, pa- 
prati jika, paprktljičica; p^pradnlk (druga biljka). — korijen bez 
svoga samoglasnoga na drugom mjestu: značenje koje je naprijed 
pod I u sporiš: pJiprac (drugo je a umetnuto po zakonu našega 
jezika). — značenje mahati^ pračati se, prelazi u vrtjeti se: pJl* 
priča. — značenje stršiti (isporedi naprijed pod II, B, 1 palac)' 
p^prčak. — zndčetije takogjer (stršiti isporedi pero) : pd.prčiua (sHO' 
blina, šašarovina, kukuruzovina). 



S89 

2. korijen se udvaja kao pod 1, sttmo mu samoglasno na prvom 
fnjestu glasi k, na drugom mjestu ispada (kao u nekim rijeHma i 
pod 1): znaienje stršiti prešlo u bosti, grepsti (na jeziku; isporedi 
naprijed pod II, B, 4'pelenJ: p&par^ paprika, pkpričica, papren, 
p&prenjača^ pikprik&$, p&priti, zikpapriti. 

3. udvaja se tako da mu je fia prvom mjestu samo suglasno sa 
samoglasnijem, a na drugofn mjestu stoji cio sa samoglasnijem megju 
oba suglasna: samoglasno na oba mjesta glasi e, a suglasno r glasi 
1: značenje gorjeli (isporedi naprijed pod II, B, 1 paliti): p^peo 
(gen. pepela), pep^ljak, pepfeljftk, pepfeljav, pepeljast, pepfelj&r, pe- 
p^ljnga, pepfeHuha^ pepMJuša^ pep^ljinjftk (?) ; opep^liti; pepfeljiti se; 
pepMjaviti; opep^ljaviti; iipepfeljaviti. 

i. udvaja se tako da je na prvom mjestu cio, pa za cijelijem do- 
lazi još jednom pt^vo suglasno, a tada i samoglasno imajući za so- 
bom dva suglasna premješta se megju njih, i glasi u slovenskim 
jezicima \, kojega je u nas nestalo, te samo r biva samoglasno: 
tmaletije koje je naprijed pod II, A, 1 u pariti: pfpa, p^poSka. 
— znaienje pračati se, valjati se: prpuškati se. — značenje mi" 
slim da je ragjati (razvijeno iz puniti) : pl^pac (isporedi dalje pod 
6 prpfiruše), 

5. udvaja se tako da na oba mjesta stoji cio, pa na prvom mjestu 
samoglasno imtijuči za sobom dcu suglasna premješta se mrgjunjih: 

a) samoglasno na pr*om mjestu glasi i, kojiga je u nas nesUdo, 
te samo r bi' a samtiglasno , a na drugom mjestu samoglasno glasi 
a: značenje ragjati: pfpor (coitus piscium), p'rporiti se; u tom će 
znaien,u biti i pl^poruše (isporedi naprijed pod 4 prpac). — zna- 
čenje pariti i pračati se: pfpor (cineres aqua d luti i arena, pra- 
šina n. pr. gdje leže brain)^^, — znnčenje biče stršiti (isporedi na- 
prijed pod 1 paprčina): p]p|»orak (^odrezana vino i a loza, hja se 
odfizdo zakopa u zemlju i pusti žile, pa se na drugo proljeće pre- 
sagjuje, Njima posagjen vinograd rodi prve godine*^. Prema tom 
tumačenju maglo bi se misliti da je u značenju i ragjanje), 

b) sve kao pod a., sama suglasno r na drugom mjestu glasi 1: 
znaienje može biti praćaH se prešlo u gmizati: prpolj. — znaienje 
koje je pod a. u prporak: prpoljak. 

c) samoglasno na prvom mjestu glasi sl, sve drugo kao pod a. : 
značenje pračati se, lepršati se, tresti se: praporac^ prapbrčić. 

d) samoglasno na oba mjesta glasi e, suglasno r na prvom mjestu 
glasi r a na drugom 1: značenje pračati se, letjeti: prepelica, pri- 
peličica, pr&peliCić^ pripeličji, pripeličftr. 

19 



290 

e) samoglasno na prvom mjestu glasi %, a na drugom premješta- 
ju6i se korijenu na kraj pred nnstavh^m koji se počinje suglasnim 
glasi a: značenje koje je naprijed pod III, 1 upapratnja: pr^prata. 

^ Iz uzroka napomenntijeh naprijed kod korijena PAR stavljam ov^'e i 
one riječi kojima bi korijen mogao biti i samo PAR. 

* Može biti da je a u nas umetnuto ngesto i, ali se to ne može potvr- 
diti ruskim nopa^ jer i u star. slovenskom ima HOpa. 

' Miklošić vergl. gram. 2, 283 i 360 veli da je složeno pa-rog. Bez 
sumnje je tako parožak i paroSiič (isporedi dvoroge vile) ; ali ne vje- 
rujem da je tako i parog. 

* Miklošić vergl. gram. 2, 50 veli da je od gotove riječi pra^ koju vidi 
dalje pod 7, a. 

^ Miklošić vergl. gram. 2, 236 nalazi da će značenje biti scindere. 

^ U Stulića ager, humus, praeđium, fundus, possessio, va\ja da za to što 
je onuda sve to u strmeni. 

'^ Zove se i mačic (isporedi schwertlilie) ; prem da se zove i bogiša, opet 
mislim da joj je značenje samo od pera. 

® Drugi misle da je značenje udarati ; tako sam mislio i sam n Osno- 
vama 29 ; ali sada mislim da je ovako bolje ; isporedi miti od kor. MU 
movere. 

* Miklošić vergl. gram. 2, 233 veli da je od npt, koje vidi đa^e 
pod 7, d. 

^^ Miklošić vergl. gram. 2, 239 veli da je od npt, koje vidi da^e 
pod 7, d. 

^^ U preopun biće prgedlozi pre i o; isporedi u Miklošića vergl. gram. 
2, 359. 

" Nema u Vukovu rječniku. 

' ' U Osnovama upravo od korijena ; isporedi u Miklošića vergl. gram. 
2, 28. 239. 

^* U Osnovama megju tugjima; ali ga megju narodne rgeči uzima Mi- 
klošić u vergl. gram. 2, 91. 

** Đrukčge u Obnovama. 

^^ Šuman wurzel spar. 6 i 25 nalazi u toj riječi značenje rasti; t^em 
bi se izjednačivala sa rod ; ali i strana (muška, ženska) privla'^i je k zna- 
čenju cijepati. Glas s može i korijenu pripadati, kao što i Šuman opaža. 

*'' Drukčije Geitler, starobulh. fonol. 46. — Isporedi u Miklošića vergL 
gram. 2, 386, i u Jagića Archiv f(lr slav. filolog. 1, 396. 

^^ Miklošić vergl. gram. 2, 166 poredi sa pellis, po čemu bi značenje 
bilo cijepati, guliti ili pokrivati. 

^* Drugi misle da je u značenju posipati prenesenom na boju, kao ito 
je u a^*. plav. 

^^ U Osnovama 241 uzimao sam korijen u drugom značenju, ali mi se 
ovo Čini priličnije. 

^^ U Osnovama 84 uzimao sam značenje sipati, ali mi se ovo Čini pri- 
ličnge, u kom se jednači s ljuskom. 

^' U Osnovama 135 uzimao sam značenje puniti, davati; ali mi se sada 
Qini priličnije značenje odirati. 



291 

^' n Vukovu rječnika Btoji još za p^por da je i suprašica; ali kod su- 
prašice se kaže da je pfpor 1, a pfpor i nema više značenja nego jedno, 
pomenuto ; tako ne znam je li se htjelo reći da je to i snprašica, a po tome 
pfpa da znači i pfpor. 

SPARK, od SPARj u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 
Samoglamo imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 
Suglasno s otpada. 

I. suglasno r glaM u slovenskim jezicima r: samoglasno glasi i, 
a kako je toga glasa u nas nestalo, samo r biva samoglasno: zna- 
čenje od mahati prelazi u praćati se, opirati se, srditi se: prkos/ 
prkositi, prkbždžija; pfkonjiti se, napfkonjiti se; zaprk^njati se; 
bprčito, prrfca, napučiti se, bprčiti se, zapfčiti. — značenje tiskati, 
stiskivati, prelazi u stezati, stnanjiti: spMti. — značenje puniti 
prešlo u ragjati: p]rcati se (đe coitu caprarum), bprcati, prč, pi*- 
Čevina, prčfevit. — značenje stršiti, isticati se : Isprcati. — značenje 
tiskati, tjerati: spfcati. — isto značenje prešlo ujesti: opfcati. 
— značenje mahati prešlo u bježati: upfcati. — značenje koje je 
u pariti: pfčor (ukuhan drob). 

II. suglasno r glasi u slovenslcim jezicima 1. 

1. samaglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje koje je u 
prati (vidi h>d kor. »SPAK pod II, A, 7): pldkati, ispUkati, 
opidkati, poplikati, spUkati; pldkuiiti, HpMkiiuti; poplakfvati; splaka, 
bpla(>ine, splUčme. — značenje sipati: s&pl&k (isporedi ispo kod 
kor. SPAR pod IT, B, 2). — značenje udarati prelazi u tiskati: 
upUkati se (u kakav posao ili megju koga). — znače) je udarati pre- 
lazi u vikali (isporedi derati se): plakati, dbplakati, Isplakati, 
bplakati, btplakati, pbplakati, proplakati, prb|>iakati, rdi^plakati, 
tiplakati se, zd,plakati; doplakfvati, isplakfvati, oplakivati, poplakl- 
vati; plačinjati; plakavica; pl&čidriig*, pl&č, plačan, plačko, pl&čka, 
pl&čkav, plitčljiv, pUlčćvan. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o: značenje udarati, 
udarajući zntupiti, poravniti,^ raspljoštUi: pl5ča, pločica, pločbtina, 
pldčnlk, iipločiti se. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: značenje koje je 
pod 2 uphča:^ plOće, bpleće, z^pleće, pl6ć (f.), plećka, plaćat, plSt- 
njica (t mjesto ć pred nj), plOćftS (nekakav grah); potplbćati; pot- 
pleodvati. 

^ U Osnovama drugo značei^'e. 



292 

SPAKI^, od SPAB, u nekim njegovijem značenjima 
dalje razvijenim, 

Samoglnsno imajući za sobom dva suglasna premješta se megjii t^jih. 

Suglasno s otpada. 

Suglasno \ glasi u slovenskim jezicima b. 

h samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje posipati 
prešlo u prljati (vidi kod kor, SPAR pod II, Ay 3) : prfise, prii- 
sećt; prd^etina, prdsac^ pritščevina (i odbacivSi ^ : pr&čevina), pritSćić, 
pr&sica; pra^ćld^ stiprasan; prositi, isprdsiti, oprdsiti. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje ići za čim 
prelazi u tražiti, iskali, pitati, moliti: prbsac, prbsaćkt, pr^sjftk^ 
prSsjački; prbsj&čki; prdsjakinja^ proBJItkiDJa, prosjitčina, prbsilac^ 
prbsidba, hprosnt; tiprosntk; prbŠDJa^ prbSnjevina^ p^i^evina; prb- 
siti, isprbsiti^ naprbsiti, oprbsiti, poprbsiti, preprbsiti, zaprbaiti; 
prosfikati. 

3, samoglasno u slovenskim jezicima glasi \, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r hiva samoglasno: značenje moie biti mcJuUi 
(disati; isporedi pluća): pfei, pj^sina^ pirsat, pHnjftk^ nltprSnjftk^ 
bprSnjftk, ndpršče; bprsiti se. 

SPARG, od SPAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 

razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se fnegju njih. 

L suglasno s drii se, — Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 
1: samoglasno u slovenskim jezicima glasi %^ a kako je toga glasa 
nestalo u nas^ samo 1 biva samoglasno glaseći u: značenje mahati, 
praćati se, prelazi u gmizatij miljeti: šptig (cochlea; sprijeda je 
promijenje7io u nas a na i), spfiž (cochlea)^ Spilž, Sptušanin; aptlSki. 

//. suglasno a otpada, 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. safnoglasno glasi u slovenskim jezicima a : značenje gorjeti (vidi 
paliti i prljiti kod kor, SPAR): pražiti^ zii,pražiti; zapraždvati, 
zapraška. — značenje biće takogjer gorjeti : prUz (ovan neujalovljen), 
prazbvit, — značenje gorjeti prelazi u sušiti, sahnuti: zapiignuti, 
zaprkći. — ovamo mislim da ide u značenju ići naprijed, proći^ 
7mnuti, prestati, ostati bez čega, biti bez čega: prdzan* (mjesto 
nfias^kiii^ koje je postalo od osnove postale nastavkom da od kori- 
jena, od koje je i star, slov. npjxyi^OE^Tn , npA^AO; pritzĐtk, pr&znlk, 
priznica^ praznina; isprazniti; oprdzniti; opriznjeti; ispražnjlvati ; 



998 

prtznoTati^ prianovati; pr&znOv; nitprftzno, praznbruk; prasnbslov, 
praznbsloviti. 

2. samoglasno u shvenskim jezicima glasi %, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno: znaienje strSiti, isticati se, 
izbijati, klijati: pi^ga. — znah nje nadimati se, napinjati se, pre- 
lazi u prsnuti, raspasti se, odatle u razmetnuti, razvrH: pfznt^ 
prznica y pfžnja; p^zniti^ zapfzniti; n&pržit, n&pržica^ n^tprženica, 
p]^ženica (prznica). — znace^ije razfnetati sastavila se sa sipati: 
plržina (pospa i pijesak). — značenje koje je naprijed pod 1 u pra- 
iiti: pfžiti, )Bpržiti^ nitpržiti, bpržiti, pbpržiti, «pl^žiti, lipržiti, za- 
pržiti; pMenica^ pS^žDica^ zUprška. 

3, samoglasno glasi i, ali sar.io u Hjecima koje h biti prešle iz 
tugjega jezika: znaietije koje je pod 1 u praiiti: pngati^ Isprigati, 
bprigati; pbprigati^ spdgati; tiprigati^ z^prigati, prlganica. 

B. suglasno r glasi u slove^iskim jezicima 1. 

1. samoglasno u shvenskim jezicima glasi a: značenje mahaU, 
mašući isticati, pružati, praćati se, klizati se, gmizati, miljeti: 
pl&z^ dplaza^ pl^zina, bplazina^ plaz&jica; plaziti, Isplaziti; pMzati 
se; opl&znuti. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima i, kojega je u n(ts ne- 
stalo ^ te samo 1 biva samoglasno glaseči u: značenje kao pod 1: 
piiž (cochlea; isporedi naprijed pod I Špug i spuz)^ pužfevljt; prl- 
ptlz; piizavac; pilzati, Ispuzati^ btpuzati^ pripuzati, tlpuzati; ptiziti^ 
otp&ziti^ spaziti se ; bpuzniiti se^ pbpuznuti (i sa 1 umetnutim prema 
rijeiima pod 1, kome je još dodano j, i s njim sastavljeno u jedan 
glas: pbpljužnuti ae); popuzfvati; popbzljiv; isto značenje prelazi 
od klizati se u opasti i klisku ili glatku biti: bpuznnti (opuzla 
brada; opuzao kao miŠ, kad je mokar). 

> Drnkčije Miklošić vergl. gram. 2. 50. 362. 

SPARGH, od SPAR, u nekim njegovijem značenjinia 
dalje razvijenim. 

Samoglasfio iffUfjući za sobom dm suglasna premješta se tnegju njih. 

L suglasno s drži se; ali je za njim ispalo p u slovenskim je- 
zicima: suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1; sa)noglasno glasi 
e: značenje praćati se, trzati se (isporedi pero kod kor. SPAR): 
slezlna. 

//. suglasno g otpada. — Suglas}io r glasi u slovenskim jezi- 
citna r. 



294 

1, korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasn^gaf 
pa se 8 vjim sastadja u & (od hga je u nas m): značenje od tna- 
hati i pračuti se prelazi u tegliti y 7iatezati, otezati ^ stezati: pr&g 
(protentus), Prtiginja, pbprug, pS^prClg, prbgao (klupko) ^ prtiglo 
(laqiieu8), prtSgla (n. pl., „gvozgje što se njim rasteie platno kad 
se tka^)j prtiga (linea), pi-tizalo (pruglo), stipniga (tojaga; moie 
hiti za to tako nazvana što je pruga ; isporedi prut) ; pr&ziti, bpru- 
žiti; prtižati, oprtižati. 

2, korijefiu dolazi ozad n^ kao pod 1, ali samoglasno slabi u e, 
koje se sa n sastavlja u a (od čega je u nas e): isprćgnuti^ na- 
pregnuti se, popr^giiuti, potprdgniiti, raspr^gnuti, spregnuti, uspr^- 
nuti, zapr^gnuti; isprici, napreci se, raspr^ći, sprćći, zaprćći; pre- 
zati, isprćzati, naprezati »e, poprćzati, rasprćzati, 9prćzati, usprćzati^ 
zaprćzati; »pr^ga, pregljica, pregača, opr^gača, pr%glja6i, opiigljača, 
pr^žina, oprfežina, spiežnik; spi^z. — znctienje mahati, skakati 
prelazi u gmizati: pr^galj. — značenje trzati se, paziti: prezati, 
8pr6z; prćžati, doprćžati, uprćžati; pružiti. 

SPART, od SPAR, u nekim njegovijem značenjima 
dalje razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

Suglasno b otpada. 

L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje ići prelcuri 
u voditi i slati: pratiti, ispratiti, pbpratiti, prbpratiti, iipratiti^ zJl- 
pratiti; praćati, ispraćati, z&praćati; pratilac, prS,tiIica; prlltnja, 
Ispratnjft. — isto značenje prelazi u gnati: epr&titi, spr&ćati. — 
značenje mahati, udarati: pr&tljača. 

2. samoglas7io u slovenskim jezicima ghsi o, koje se opet po svo- 
jim zakofiima mijenja na a: značenje iči, proći, prelazi u pustiti, 
ostaviti: pr5st, prostbta, prbst&k, pro-t^kinja, prbst&Čki, bproStftj, 
bprosnft; prbstiti, oprbstiti; pro.^tdvati; s promjenom glasa o na a: 
prestati, < pr^Hati, pnlšćati. 

3. samoijlasno glasi u slovenskim jezicima i. a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r bira samoglasno: značente ići: j>H (f., via 
per nives, isporedi njem. spur), prtina, prtina, prlinica, pfca; prtiti, 
otprtiti. - značenje mahati preloži u viti, savijati, plesti, vezati: 
iipft, iiprta, ilprtnjača, phtača, pHilica, prtlAg, prtljaga, prtljitžina; 
p]ptiti, ukprtiti, btprtiti, prbprtiti se, priprtiti, ritsprtiti, spl^titi, iipr- 



295 

titi, iiprtiti pe (u kokav posao); otp^&iti, ra«pfćati; prtljati, otpH- 
Ijati. — znttčen'e plesti prelazi i u govoriti koješta : prtljati, pHljft^, 
— i raditi koeSta nevjeSfo: Sfeprtlja (slog ?e vidi kod kor. SAl), 
Šfeprtljiti, u^feprtljiti. — značenje pnizafi se, prostirati (ili može biti 
aamopUsti): prttSte (lintea), p^ten, prt^njača. — značenje pružati 
prelazi u isticati: pfćiti, pfćiti se, napfćiti, opfćiti; prćfeusnat. 

4. korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do samoglasnoga 
pa se s njim sastavlja u & (od koga je u nas \x): značenje mahati: 
priit, prtitak, priitić, prtlće, prtlćfce, prtitilo, priitovača, prhtulja; 
prUtak (adj.), priitast, priitarast; priićiti se, priićati se. 

5. korijenu dolazi takogjer ozad n, kao pod 4, ali samogla^no 
slabi u e, te se sa n sastavlja u a (od čega je u nas e): značenje 
mahati prelazi u savijati, slagati^ sklanjati, pokrivati: pbpret, sti- 
pret, tipret, z^pret, sprštan, spretan; prštati, popr&tnti, rasprfetati, 
sprati, uprfetati, zapretati ; raspretdvati. — značenje savijati ^ pregi- 
batiy vrtjeti: prfeslo*, prSšljen (verticillus / geniculum), i izbacivŠi 
e: p?Mj6n, pr^ljćnak. 

II. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasfio u slovenskim jezicima glasi a : značefije pružati se, 
prostirati se, plosnu biti, prostirati poda Što, t. j. postavljati, pro- 
stirati se oko čega ili uza što, t. /. zaklanjati, opkoljavati: splata 
(splav i kao skela) ; pbplat' (planta pedis) ; oplata (margo), opKtiti, 
oplaćlvati; potplata, potplatiti, potplaćfvati , pbdoplata, pođopl^titi, 
pbduplata, pođupMtiti; naplatak; đvbplatan (čovjek, t. j. dvoličan; 
sjekira, kosa) ; značenje kao w oplata i naplatak, t. j. prostirati se 
oko čega, zaklanjati, braniti: pl&tno (oko grada, moenia^; značenje 
prostirati (može biti i savijati, zaklanjati, pokrirafi): pUtno (lin- 
teum), pl&tnftr, pld,tiien. — značenje cijepati: pld^tina. — značenje 
sipati, puniti, prelazi u davati: pldta, ddplata, isplata, naplata, 
ndplata, pdplata (mendicatio , upravo primanje Ofioga što ko da, 
isporedi poplatiti), plitka, pldtac, pl&tiša, pldća; pldtiti, đopUtiti, 
ispUtiti, naplatiti, popldtiti (solvere; munerari), potplatiti, preplatiti; 
pltfćati^ poplaćati; doplaćfvati, isplaćivati, naplaćivati, potplaćfvati, 
preplaćlvati. — značenje savijati, slagati (isporedi pod 5 preiati): 
pl&st (pred t od nastavka promijefijeno je i od korijena na s), plJt- 
stić, plftšće, pldšnjača; pldstiti, upustiti; značenje opirati se (ispo- 
redi opirati se kod kor. SPAR): opopUstiti se; z)iačenje cijepati 
(isporedi rasporiti kod kor. SPAR, * naprijed platina): raspidstiti. 

2. satnoglasfU) u slovenskim jezicima glasi e: značenje maluiti, 
prelazi u piti, savijati: plteti', đopl&sti, isplesti, naplbsti, oplbsti, 



296 

popI%f>ti, prepl^sti^ raspI^Ati, spl^sti^ sapllati^ upI^Mi, znpl^Bti; đb- 
pletati, iikpletati, bpletati, pbpletati, prfepletati, ritspletati , *«pl3tati^ 
tiphtati, z^plecati; ppletdvnti; ndplet, phplet, rdsplet, splet^ br^bplet, 
kolbplet, tiplet k, pletke, pl^ k§5, hpletntk, tipletnjftk, plgttvo, ple- 
tiv..ča, pletilja, pl^tićS, (a<lj.), pbpletica, plfeter, pletfenicii, Plfetikosa, 
j)lfetikntarica, pl6iikro-iija. — isto značenje prelazi u graditi^ pra- 
viti^: plfe«mo („pouska daska kojom se što zagragjuje ili gradi^ n, p, 
koliha, kao vrljik'nna**). 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje koje je pod 
2 u plesti: pl6t, plbtić, plbtina. 

4. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima ghisi i: znamenje koje je pod 2 u plesti: iiplitke. 

^ Značenje vidi u Osnovama 120; isporedi i preSljen; obje bi mogle 
biti i od korijena od koga je presti. 

^ Za neke izmegju riječi koje se ov^je pominju (poplat, oplata, pl&ta) 
uzimao sam u Osnovama 208. 209. da im t pripada nastavku. 

''U Osnovama 25 drukčije; onako i Miklošić vergl. gram. 2, 480. i 
Fick, vergl. wOrterb. 2, 611; ali mi se ovako čini bolje; >idl u Šumana 
wurzel spar 10; isporedi njem. falten u Ficka vergl. w0rterb. 3, 182. 

* Isporedi grč. r^aTTO), 7cXAffa<i). 

SPARD, od SPAR, u nekim njegovijem 2snačenjipia 

dalje razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

SuglasHf) B otpada. 

L suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovetiskim je^ici}na glasi i, kojega je u «dw ne- 
stalo, te S'tmo r biva samoglasno: značenje mahati prelazi u uda* 
rati, odatle u vrćij zadjeti i ubiti: zaprdjeti (zadjeti) , pripHieti, 
raspfdjeti (razrrči, razftgnati), uprdjeti (ubiti), r^<»prdnuti (razvrSi), 
prd^ljuska (alapa), prdfeljusnuti. — značenje mahati prelazi u vrtjeti, 
valjati: bprdine (reliquiae fl(>cci)\ pbprdica („u pregji ramljak, 
gdje je pregla d*'bljti'*), — značenje može biti striifi: pHelj Cpolj- 
gonnm). — znnrenje udarati pnlzi u lupati, praskaii: pfdjeti, 
prdnuti, pi^iiuti p'iMn, prdonja, plr^e?^, tisprleziri se^ prde'ko, prd^k- 
riuti, p prdjiv, poprdn^a, pi-dftljka, prdkljica — znnčenje lupati 
prelazi u govoriti kojcSta, rugati s", rad'H knjeSta: p5pfd, bprdica, 
pbtprdica, zitprdica, spf-dati, sprdnja, spfdalo, sprdft^, potprdftČ, pr- 
d^ina, prddčiti se, naprdlvati, oprdf trati, potprdivati se, priprdivati, 
zaprdlvati, pbtprdnuti se, prdlati, prdnjava (convicium in equum). po 
glasu će svoin biti ^nazvan i pfdavac. — ovalno će ići §li s umfit* 



997 

nutim n megfu t i A, u znaitnju mahati ^ Itfjiti: pYiiđ6lj (papi- 
Konis genus). 

2. korijenu dolazi na kraju n, koje mu se premjeita do satno- 
glasnoga pa se s njim sastavlja u & (od lega je u nas u): značenje 
mahrti, dcakati, prelazi u isticati se: prtld^ pruđbvit, aiprugje. 
prhđiko. 

3, korijenu dolazi takogjer n^ kao pod 2, ali samoglasno slabi u 
e, koje se sa n sastavlja u a (od čega je u nas e): značenje ma- 
hafi prelazi u trzati se : predati , prSnuti ae. — značenje mahati 
prelazi u vrtjeti: profiti (prdd^m), ispresti, D&pre8ti; nittpr^ati, 
bpresti; pripreBti, rJispresti; iipreati; isprćdati^ naprćdati^ nntprćdati, 
preprodati, raspredati, upr&lati, zaprćdati; pr^da, stiprcdak, pKV 
divo, predćnce, preprodalo ; prSgja, pr^gjica, pregjfetina, pregjhriiia ; 
pr^Iica, pr^sličica, presličfca, presličina, predičOtina ; prOlo, prćla 
(preslica), prelac, prfilja, hltropršlja, tankopr^lja, zlbprfilja. — oramo 
može biti da ide u značenju zadjeti (vidi pod 1): pr^gjica (fibula). 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1 : safnogla^mo glasi i, 
a kako je u nas nestalo toga glasa, samo 1 biva samoglasno glaseći 
XX : tako 6e biti u značenju udarati, sabijati ili valjati (vidi pod 1) : 
p&Bt^, pilBtina, pfUtine. 

^ Ispoređi u Miklofiića, vergl. gram. 2, 134. 
^ bpoređi u Miklo^ća vergl. gram. 2, 166. 

SPABDH, roditi (od SPAR, puniti, roditi, i DHA, 

činiti). 
Suglasno s otpada; samoglasno imajući za sobom dva suglasna 
premjeita se megju njih i glasi u slovenskim jezicitna o; suglasno r 
glasi 1: plOd, plddan, plbdnica, pl5dva, prlplodak; plbditi se, pri- 
plbditi se, rasplbditi se. 

6PARS, od SPAR, u nekim njegovijem značenjima dalje 
razvijenim. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

Suglasno s sprijeda otpnda. 

1. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: suglasno n nakraj 
korijena glasi u slovenskim jezicima h, pa se opet mijenja po svojim 
zakonima: značenje sipati, rasipati se: pr4h, prdtok, pr&ftka, bpra- 
Sak, bprašica, siipraiica, pr&Sina, pri&au, prUnik, naprMnlk, pdt- 



298 

pra^ljftj, pri^ilac, prft^ionica, pr^šiđba; piihača; prdliati; pribiti, ia- 
pr^^iti, naprašiti, opr^^iti, p<»Tpid»5it'; pripr^'iti, rasprd^iti se, zapra- 
šiti; potpra^lvati. — zvaftnje tukogjer rasipati se, prelaziti u prah, 
trunutif ali je u nos otpnlo h (kao i u drugim prilikama): pr^na'. 

2, samoglasno glasi u slorvnskim jezicima o: suglasno s glasi b 
i h: znamenje sipati (prelazeći 7noše biti u hraniti): pr58o*, prdsen, 
prosfenica; prćha (prćja), prćbii), pr6(h)ulja, tro]>ibjaD. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je u nas ne- 
stalo te samo r biva samoglasno: 

a) snglasfio s glasi i u slovefiskim jezicima b: znaienje stršiti, 
ticati (isporedi palac kod kor, Sl'AR): pJ^st', pirstić, praci (prstaca), 
petbprsta, petbpratac, petbprsnica, naprstak, p]^st6ll, prfltćnak, pr- 
stenje, pl^stenovati. 

b) suglasno s glasi u slore^tskim jezicima h, koje se opet mijenja 
po svojim zakonima: znaienje sipati: oprha, prhtlt, pr(h)ljuSa, 
opr(h)ljuša; opfSati, popf^Jati, raspBati, rk^prškati; znaienje sipati, 
rasipati se, ispucati: bprhniiti („kad opali mraz ili plamenjača 
Što mlado, te uvene; oprhnuti na vjetru n p, oko usnico); znaienje 
pući, zijati, otvorenu hiti: pf h))l (otidoše u prhlu zeinlju, in pa- 
tiilum mundiim). — značenje rasipati se, prelaziti u prah, trunuti 
(isporedi pod 1 prana) : izgubvši u nas h : pl^nja*, p^njav, plhija- 
vac, prnj&d, pmjadbvit. — značenje mahati, skakati, letjeti: pf{h)- 
nuti. isto značenje prelazi u gnjeviti se: prSljiv (iracundus), pi*- 
šljivac. 

//. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : 

a) suglasno s glasi u slovenskim jezicima s: značenje udarati 
prešlo u cijepati: plasa (glaciei frustum, isporedi star, slov, UJkJTCx 
segmentum). — značefi/e može biti isto prelazeći u krojiti Ui pro- 
stirati, pokrivati: plftšt (nastavak je tja^*. — sa j mjesto 1: pjk- 
Stanica (slezina). 

b) suglasno s u slovenskim jezicima glas^i h, pa se po svojim zako- 
nima mijenja : značenje mahati, skakati, nagliti, bjeiati (isporedi pod 
/, 3 prhnuti) : plah, plah6st, plahbvit, plahbvati, plkhir, uplahfriti, 
usplahiriti (i izgubivši 1: uspafriti), splJthati (i sa v mjesto h: 
spl^vati), saplkhati^, splithtati, saplkisati (s Utgjim nastavkom); pl&- 
Siti, pbplašiti, r^plašiti, tipla^iti, zltplašiti; plš,§iv, plibšljiv, plilSivica, 
plkšnja. — ztiačenje sjeći: plahta i izgubivši h: plSta (linteniD, 
isporedi star, slov. nM^^ i naprijed pod II, 1 plasa), plahtica. 

2. samoglasno gUm u slovenskim jezicima e : 



299 

a) svglasno a glasi h: znalenje vdarati: zaplćhati; isaj mjesto 
h : upinjati ; glasu 1 domeće se j, koje se s njim sastavlja u jedan 
glas: zaplićhati; upljćliati; pljunuti (h Je otpalo). 

b) suglasno a glasi b: značenje od udaranja preneseno na glas 
koji udaranjem biva: pljSs! (isporedi hod kor, SPARSK). 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi t: značenje cijepati 
prelazi u guliti, golu biti: Pljgševica^ Pl&^evica. 

^ Isporedi češk. pr&chno. 

* Isporedi u Šumana wnrzel spar 8. 

* Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 159-160. 

* Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 122. 

^ Drukčije Miklošić vergl. gram. 2. 72. Drukčije Šuman wurzel spar 9. 

* Miklošić vergl. gram. 2, 478 veli da je od turske riječi ; ja mislim da 
je sa splahati ista riječ. 

SPARSK, od SPAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Suglasno s sprijeda otpada, 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premjeSta se megju njih, 
L suglasno r ghsi u slovenskim jezicima r. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje sipati, po- 
sipati: pr&skdč (scabiosa; valja da za to tako nazvana Sto je kao 
posuta, poprskana), — značenje sipati prelazi u rasipati, mzmetati, 
rasipati se, raspadati se, a odatle se prenosi i na ghs koji od toga 
biva: pr&aka (crepitus), prasikhzdije (isporedi puca zora; značenje 
rnstupati se), praskati (crepare), sprSskati (didsipare)^ prS,<«Duti 
(erumpere; zora prajSte, vidi praskozorje), prtl^titi (crepare), bpra- 
ititi (undare, značenje razvijeno iz raztnetnuti). 

2. samoglasno glasi u slovefiskim jezicima o: značenje od pružati 
se prelazi u strSiti, ukočiti se: prbštac^ prdSće, uprbštiti se (ob- 
stupescere). 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, kojega je u nas ne- 
stalo, te samo T biva samoglasno: značenje sipati, rasipati, raspa- 
dati se, razmetati (vidi pod 1): pf-»ak („ode u prsak^, diruptio), 
pl^snuti (đinimpi), ržLsprsnuti (disjicere), Uprskati (đirumpi), raspu- 
štati se (đisaipari) : u tom je značenju i pHtiti (conculcare), pbprštiti, 
splFJititi. — značenje takogjer sipati, posipati: pi-skati (spargere, 
conspergere) ; poprskati ^ uprskati; prsnuti, popfsnuti. — značenje 
od raspadanja preneseno na glas: prštati. 



800 

4, samoglasno u slovenskim jezicima glasi t : tako mole biti da 
je u znaienJM koje je naprijed pod 1 u praskoi: pHjeitAk (ne^ 
kaka trara). 

II. suglisno r glasi u slovenskim jezici^na 1. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : značenje vidi dalje 
pod 2 u plosan: splasnuti. — značenje vidi dalje pod 3 u pljes- 
nuti: glasu 1 domeće se j: pljasniiti. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: znwt-enje udarati, 
udarajući sabijati, ravniti, Siriti: pldska^ pl5^Čica, plćšta^ plćStina^ 
— glasu 1 dodaje se j, koje se s- njim sastavlja u jedan glas: 
pljo3ka, pljćSta, pljb^tara, pljostimicć, raspljćMiti, Bplj6Stiti| — k 
otpada: pl5san^ plo:9ĐbgIav, plosnioa; plosnat; i sa Ij mjesto 1: 
pljo-^an. 

5. samoglasno u slovemkim jezicima glasi e: suglastwmu 1 do- 
meće se j, koje se s njim sastavlja u jedan glas : značenje od ma- 
hati prešlo u udarati (isporedi zaplehati kod kor. SPARS) : pljteak, 
(gen. pljeska); pljeskati, pbpljeskati, rkspljeskati; pljSsuuti; — pre- 
nosi se i na glas: pljeskac! — s takim glasom hoditi: đoplj^kati. 

4. samoglas7iO u slovenskim jezicima glasi i: značenje mahati: 
pllska. 

SPAS, od SPA, mahati, vijati, duhati. 
Suglasno s sprijeda otpada. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: zadnje s glasi u 
slovenskim jezicima h, koje se opet po svojim zakonima mijenja: 
zapaba, p&ljka (pahaljka); pahati (deflnre; fiuitare), zibpahati; p£* 
hati; opdhati; opkhnuti, zap&hnuti; zapahfvati; pd$iti (subolere, 
isporedi zadah, zadisati), up^šiti se : p^(h)filj (graminis herba, ispo- 
redi pero), pithulja. 

2. samoglasno u slovenskim jezicbna glasi % : suglasno b kao pod 
1: pij^hati (izdisati), pij^hnuti, pij^hnja; ovamo će ići i spj^Sati 
(debilitari). * 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: suglasno n glasi b: 
tako će biti: pisnuti (mori, isporedi pod 2 pijehnuti i izdahntUi)^, 
spiskati (disBipare). 

4. samoglasno slabi u u, koje se širi u au, te u slovenskim jezi- 
cima biva u: 

a) suglasno b glcisi u slovenskim jezicima h : pđhati (flare), ispti- 
hati, naptihati, propt^hati, sptihati se, updhati se, zaptihati; ptihnuti, 
btpuhnuti; ptibalo (m.), mrtvoptlhalo (m.); ptibalica, piih&ljka; pu- 



301 

Siti, ispnSiti; pbpušiti, aitpušiti (zadimiti^ zaprašiti); pHidiica; isto 
značenje preUo u nadati se, napeti se: ptiša (neka gljiva) ; piihara, 
pMia (pastula); piihica; pilića, pUvica; piivare („ktikunizno zrnevlje, 
koje u kokanju ne ispuca, nego se onako ispeče^) ; isto značenje pre- 
lazi u praznu biti: ptišljiv. — ovamo će iii sa k mjesto li: piiktati. 

h) suglasno b glasi i n slovenskim jezicima a: značenje maJiatt 
prelazi u odbijati, tiskati, prolaziti, ostavljati: pfist, pustbruk, pu- 
stbpolje, puBtbpoljina, pustbsvat, poatbsvatica^ piistogjd^, p&stopftš, 
pnatbpaSicš^ ptiSDtk, piisnica, ptistiuja, ptistinik, pilst6S, pUstoSan, 
opnstb^iti^ pilstara, pustitr&š, piistfirski, piistolina ; optidtjeti ; optistiti ; 
— Ispust, btpust, raspust, rdspusn^, pUstimica; pilstiti, doptistiti, 
isptistiti, naptistiti, otpilstiti, popti>ititi, potptistiti, prephstiti, pripit- 
štiti; proptistiti; rasptiđtiti, spustiti, upiistiti, zaptistiti (i sa š mjesto 
a: phštiti; ispiištiti, sptiStiti, uptištiti, zapiištiti); puštfenica, popu- 
št^ntk; spiištenjača; pUštati; ptiStati, đoptištiiti, ispaštati, naptilitati, 
otpfifitati, poptištati; potptištati; .proptlštati, raspti.^tati, sptii^tati, upti- 
itati, zapfiStati ; đoptišćati, isptiftćati; naptišćati, olptišćati, raspđ^ćati ; 
ap&^talica. — ovamo može biti da ide i pUšt (juvenis nihili; ispo- 
redi puSče kod kor. PU). 

^ Ispoređi kor. PISK. 

SPI, vidi SPA. 

SPIS, vidi SPAS. 

SPU, od SPA, nadimati se, duhati, izbacivati. 
Suglasno s otpada. 

1. samoglaSno se Širi u au, te u slovenskim jezicima glasi u : tako 
može biti u značenju nadima ft se: pdćiti se, napdćiti se; — u 
značenju duhati: pUćkati; — u značenju od duhati preSlom u ra- 
suti: prbpućkati (ispoređi spiskati kod kor, SPAS i spraskati h)d 
kor. SPARSK). 

2. suglasnomu p dodaje se u slovenskim jezicima ], pa se megju 
oba umeće I, s kojim se j sastavlja u jedan glas {jb) : snmoglasno 
se Uri (kao pod 1) u au, a od toga u slorenskim jezicima 

a) pred suglasnim biva u : značenje duhati prelazi u izbacivati 
(đuhfijući): pijilvati, ispljtivati, luipljiivati, popljtivati, propijiivati, 
raspljilvati, upljdvati, zapljtivati; ispljdvati, otpljlivati, propljdvati, 
upljtivati, zapljfivati; pljUvalo, pljtivaonica, tipijuvak, pljuv^iiak; 
p^ilvftnkA; pljbvača, pljtiv^ćka, pljhv&čnica; pljtivaćka; pijiinuti, ii- 



302 

pljunuti^ bpljnnuti^ Mpljunuti, z&pljnnuti; pljftcati; plj&ca, plj&caTica; 
pljiicnuti; pljiickat); opljucklvati, otpljucklvati. 

b) pred samoglasnim biva ov , iemu se o iza Ij mijenja na e: 
iipljevak, i sa j mjesto Ij : pjSvak. 

SPUR, od 8PAR, u nekim njegovijem značenjima istijem 

ili dalje i drukčije razvijenim. 
Suglasno b otpada. 
I. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1, samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi ii: 
znaienje mahati, sobom mahati, treptjeti, letjeti: metb-pir (prvti 
polu vidi kod kor. MAT). — znaienje mahati prelazi u vijati, đu- 
hati, sastavljajući se kad kad i sa bježati: pirili, đoplriti (anhelans 
advenio)^ napfriti, otpfriti (aufugere), potpiriti, propfriti; raspiriti, 
špiriti, upiriti; pirnuti, otpirnuti; potpirivati, raspirivati; pirivatra. 
— značenje mahati, dukati, vijati prelazi u čistiti (Hi može biti 
samo sipati, isporedi proso kod kor, SPARS): pir*, pirevina, pi- 
rfevina. — značenje mahati prelazi u gnati: đopirlati, isplrlati, 
otpirlati. — značenje mahati prelazi u metati, motati, plesti, pre- 
pletati: pirlitati (izmetnti), ispirlitati. 

2. samoglasno se Šin u au, te u slovenskim jezicima biva u: 
značenje mahati prelazi u gorjeli (isporedi paliti kod kor. SPAR): 
pfira, ptirak, Ptiro, Piirkfi, PiireS, crmpurast (in pred p stoji mjesto 
u), piirenjak; pUriti, pbpnriti, spiiriti, zaptiriti se. 

//. sugh'sno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samnglasno kao pod I, 1: značenje sipati (isporedi prah kod 
kor, SPARS i rus, nMJib prah): piljak. — značenje treptati- 
(očima) biče prešlo u gUdati: piljiti (oculis attentis intueri;. 

2. snmoglasno kao pod I, 2: značenje cijepati prelazi u guliti 

(isporedi plijm kod kor. SPARS) : optiljiti. 

^ Nastavak je ja, kao što pokazuje pir-e-vina. Drukčge u Osnovama 
104 po Ficku vergl. wOrterb. 1, 677-678. Isporedi Šuman wnrzel 
spar 36. 

SPUS, vidi SPAS. 

SMA, gladiti, sijati, veseliti se. 

/. suglasno s drži se: snnoglamo slabi u i, te u slovenskim je- 
zicima bira %: značenje gladiti prešlo u s)jnti: smSgj (star. slov. 
cuiA^). — značenje sijati prelazi u veseliti se: smijati se (i pr&dL 



303 

ja mjesno % u južnom govoru, u istočnom smijati se); nasmijati se; 
niismijdvati se^ podsinej^vati se (u istočnom govoru); osmij^vati se, 
pod^mij&vati se; smijeh ^^ podsmijeh; smiješan; smj^^ljiv; nd,3mjeh- 
Duti se^ bsmjehnuti se^ pbdsmjehnuti se; nasmjehlvati se; smi- 
ješiti se. 

//. suglasno s otpada : samoglamo kao pod 1 : značenje sijati : 
mjgd^ mj^den^ mjed^nica^ rajedfenjftk; mjed^njača. 

^ Isporedi u Miklošića vergl. gram. 2, 286. 

SMAK, od SMA, gladiti, klizati se, promicati, trti, 
mekšati. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo- 
jim zakonima mijenja na a: značenje mekšati, meku biti, prelazi u 
prijati, uživati: smdk^ smbćac^ smočaii; z^močak; osnibčiti se, 
presmbčiti, prismbčiti, zasmbčiti; i s promjenom glasa o na b,: 
osmžkati se, prrsmdkati, prismdkati, zasmdkati. — može biti da 
ovamo ide u istom značenju: smokva ; smokvica , smbkvara. — 
značenje trti i mekšati prelazi u inazati: s promjenom glasa o na 
9k i s promjenom glasa s pred m na c: nacmikati. — značenje 
mazati prelazi u ljubiti ružno, t. ;.. da se čuje: s promjenom glasa 
% na c: cmćkati^ cmokiiuti, i s promjenom glasa o na a: cm^kati^ 

2, samoglasno slabi u m, a to 

a) Širi se u au, fe u slavenskim jezicima biva u : značenje klizati 
se i promicati prelazi u puzati, gmizati, i vuči, vuči se, trzati: 
srntk, pSsmfik (u postnuk presti), smiikulja, smtlknuti (stringere; 
ruere), smticati se (skitati se i todljati se), smilc&ljka; mjesto s go- 
vori se i 1^: šmtiknuti. 

b) produljuje se, te u slovenskim jezicima glasi u : značenje vući 
(vidi pod a), tegliti: pr^sroićav (ioiigus et macer). 

' Isporedi poljsko smokn^ć, smoktać. 

SMAG, drugo obličje korijenu SMAK. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : znnčenje gladiti pre- 
lazi u sijati, odatle u gorjeli, odatle u sušiti, salmuti: smllt^uti. 

2. samoglasno slab* u u, koje se protluljuje te u shi niskim jezi- 
cima glasi u: znaJče^ije klizati se, prešlo u puzati, kradom ići: 
glas s u nas je promijenjen na .4: šiifignuti (isporedi šmuknuti 
kod kor. SMaK). 



304 

SMAT, od SMA, vući se, jedva ići. ^-^ isporedi SMAK 
i SMAG. 

Samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: glas je b u neis pro- 
fnijenjen na S: šmltati^ đošmltati^ 
^ Isporedi češk. šmatati^ 'šmatlati. 

SMAD, od SMA, aijati, gorjeti. 

Korijenu dolazi ozad n, koje mu se premješta do sam&glasnoga 

pa se 8 njim sastavlja u a (od čega je u nas x\): značenje sijati 

preSlo u gorjeti, odatle u žedi: "dmfiditi^ osmtiđiti^ 

^ Mnogi misle da je tu m postalo od i;, po čemu bi koi^'en bio SVAĐ 
ali ja ne mogu vjerovati osim ostaloga ni za to što se tako sa m nalazi 
gotovo u svijem jezicima slovenskim. — U star. slov. dolazi korijen 
B promjenom samoglasnoga a na i (ili e)y s kojim je n sastav^eno u a 
npHcuaAHTH ga. 

SMAR, od SMA, mazati, gladiti, promicati, trzati, 
tegliti. 

/. suglasno r glasi i u slovenskim jeMdma r. 

i. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: itnaSeHje mazoHpre- 
laži u masnu biti: tuko moie biti dU je promyenivSi b na Jk, a to 
na č: čm&r. 

^i. samoglasno slabi u u, koje se Širi u slu, te u šlobenskifn jezi- 
cima bira u: suglasno a promijenjeno je u nas na š: zn'fčen;e pro- 
micati prilazi u brzo proći ili otići ili ući^ munuti (ispofedi ifnuk- 
nuti knd kori SMAK): ^mtirnuti. 

U. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje mazati: 
Bmbla^ sm5lav, ^mul%llica^ siućnica; smbliti. — značenje promicati 
biće prešlo u trzati, odatle u tegliti, otegnuti: osmćljiti (nos, de- 
mittire). — značenje mazati biće prešlo u gladiti, a od tuda u si' 

jati: Smćlja^ Smbljan, ISmbljaiia^ Smdljka. 

2. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u sHovenskitU jezi- 
cima glasi i: značenje od gladiti biće prešlo u sijati: suitlj (može 
biti da je nazvan po boji svojoj^), smiljev, snifljevac, smilje^ Smilja, 
Smlljana, Smtljka. — značenje tegliti, tanjiti: tako mislim daje 
s promjenom glasa % na c: cmlljeti („vrlo tanko presti"). 

^ U Osnovama malo drukč\je. 



306 

SMARK^ od SMAR, mazati, kvasiti; gladiti, sijati. 
SamogUi9fW imajući za sobom dva suglasfia pretnjeSta se megju njih. 

1. samoglasno glasi u slovefiskim jezicima i, a kako je toga glasa 
u nas nestalo, samo r biva samoglasno: značenje mazati prelazi u 
kvasiti j kropiti: % je u nas promijenjeno na š: šmfk^ oSmfk; Smr- 
kati^ smrknuti; t sa a nepromijetijefiim : znaienje takogjer vlažnu biti, 
mokru biti: smMak. — značenje može biti sijati: siiiNi (spnreka), 
smH^V; smhSevina. 

2, samoglasno u slovenskim jezicima glasi % : znaienje kao pod 1 
u smrč: smr^ka^ smrtkinja, smrSkoV; smr^kovina, smr^kovača. 

SMARĐ, od SMAR, trzati, dosagjivati, boljeti. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna pren^eUa se megju t^jih, 

1. ^satnoglasno u slovenskim jezicima glasi a: smr&d; smr&điti, 
z&Binraditi. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima %, kojega je u nas ne- 
stalo, te je samo r samoglasno: smfđjeti^ dosmfdjeti, prismfđjeti, 
mmiMjeti; smrdibaba^ smrdipotok, smrdivrana; smhian, smrd^Ijav, 
smrd^ljiv^ sniHljiv, smrdljivac, smrdljivica; smrdljika, i sa i mjesto 
8 i odbacivii d: Smrljika. 

SMI, vidi SMA. 

8MUK, vidi SMAK. 
SMUG, vidi SMAG. 
8MTJR, vidi SMAR. 

SRAM, padati, od SAR. 

Suglasno b glasi u slovenskim jezicima h. 

i. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svO' 
jun zakonima mijenja na a: hrom, hrbmac, hrombća, hrombtmja; 
ohrbnuti, prehrbnuti; i s promjenom glasa o tia a: hrdmati; ot- 
hrimati; nahramlvati. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima \, kojega je u nas ns' 
stalo te samo r biva sanwglasno: tako će biti: Hhnanj (ime 
mjestu). 

20 



306 
SRI, od SAR, teći. 

Suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1: samoglas7io se produ- 
ljuje te u slovenskim jezicima glasi i: sRne (f. pl.)\ sllnac, slinav, 
alfno; sliniti; z&sliniti; sllnkati; oslinkivati se, preslinklvati. 

^ Drukčije Miklošić vergl. gram. 2, 117. 495. — Ispoređi u Osnovama 
' 137. — Dragoga je korijena ćešk. plina, polj. plana. 

SRIDH (SLIDH), vidi SARDH. 
SRU, od SAR, teći. 

/. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r, pa se megju s » r 
umeće t. 

1. samoglasno se širi u au, od iega u slovenskim jezicima pred 
suglasnim biva u: strdjati. — može hiti da ovalno ide i ime 
žensko : Strtija. 

2, samoglasfU) se cijepa u ^k, a kako je i u fias nestalo, samo r 
biva samoglasno : ostrvo^ ost^vce, ostrvskt; dstrvljanin, ostrvlj&nka : 

Ostrvica. 

IL suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1, koje je u nas pro- 
mijenjeno *na Ij, pa se pred njim i s promijenilo na š: znaienje od 
teći prelazi u valjati se, okruglu biti: 8lj6nak (ispoređi salutak 
kod kor, SAR). 

SRUG, vidi SARG. 

SVA (1), korijen refleksivnom pronominu, sastavljen od 
korijena SA i VA tako da je prvomu otpalo samo- 
glasno. 

/. suglasno v otpada. 

1, samoglasno sastavljajući se s padeznijem nastavcima glasi raz- 
lično: se (ca), si (uzima se i da krijepi govor u nekim prilikatna: 
teško si ga meni!) 

2. sastavlja se ozad s korijenom BHA, te biva osnova padežima, 
od koje postaju i druge osnove, a samoglasno mu glasi 

a) e : sebe (uzima se takogjer i da krijepi govor u nekim prili- 
kama: kud sebe ode! kad je sebe to bilo!), sebi, seb^snao, pbsebn!, 
nz&sebicd. — znaienje posljednjih rijeU (po sebi, jedno po jedno, 
jedno za drugim) prelazi u značenje koje je u rijeci sve (kad je 
jedno po jedno, onda je i sve), a odatle se razvija i znaienje ko- 



S07 

jim se ukida razlika: sgbic6 (izio sve sebice, sine discrimine), so- 
bica (1. nosiH koiulju ili haljinu kakvu u sebicu , L j. svaki dan, 
ne mijenjajući; 2. kad se u jesen zagme vinograd, onda se u pro- 
ljeće prvo kopanje zove sebica [ili pokopicaj, valja da za to Uo 
nije osobito, nego je upravo još od jeseni ostalo; 3. i kuHne od 
lana tako se zovu), sebičan (čovjek, kofne ne treba m$iogo ugagjati, 
koji je kao i svaki drugi^; košulja ili haljina, koja se nosi svaki 
dan, a ne samo nedjeljom; nedjelja, koje se svaki dan može mrsiti), 
aSbičiti (vinograd), bsebičiti (vinograd)^ tisebičiti (haljinu), 

b) o: 85b6m; pbsobak^ pbsobac, pbsobica, baobina, bsobnica, 
bsobit!; baopštiiiA; zasbpcd. 

//. suglasno v drži se. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: sv&t, svatbvski, 
Bvattfvac, svfitovati; pnstbsvat; pustbsvatica, starbsvataki; starbsTa- 
lica, starbsvatstvo, starbsvatiti; 8vadba> svUđbent; sv&đbarma; sv&ća; 
sv&k. — vidi i dalje pod 2, 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi o, koje se opet po svo^ 
jim zakonima mijenja na a: svdj, 8vojev5ljno, svdjskt (adv.), svo- 
jina^ BTdjta^ svdjtljiv, n^svćjtljiv; avoj&t^ avćjđba; 8v6jbina| 8v5j4k; 

8v6jko; 8vbjiti^ oavbjiti, poavbjiti; presvbjiti^ prisvbjiti; prisvojivati ; 

8voj£katiy avojdčiti, i s promjenom glasa o na a: oavdjati, po8v£- 
jati; prisvij^ti- — mjesto y u fias je 1: slolijbđa; alobbdica^ alobb- 

dičica, alobodaO; slobbdnj^k; slobbditi^ oalobbditi. 

3. samoglasno glasi u slovenskim jezicima e: svekar (vidi kod 
kor. ^V), svfekrov (adj.), svekrva, svSkrvin, svekrvica. 

///. korijen se tidvaja tako da mu prvo suglasno dolazi i na kraj. 

1. suglasno v drži se, a samoglasno u slovenskim jezicima biva k, 
kojega je u nas nestalo, te se mjesto njega umeće a: Bvftst (f.); 
STfistin; sviiAtika^ svUstičić; svastikati se, sv^ja. 

2. suglasno v otpada, a samoglasno glasi u slovenskim jezicima 
e: sbstra; s^atrin, a^strinstvo; s^strenica; seatr^šina; pbsestriiiu^ 
s^trica, aSatričina; s^atričić, aSatrična; s^atrić; seatriti, pbaeatriti; 
aSatrimiti , pbaeatrimiti ; aćja, ^6}in, aćka, aćkin. Šikana, a^knna, 
b4\b, Me, n6]m, s6H, a^ška. 

IV. korijenu se glasovi va sažimaju u u, koje se Siri u au, te u 
$lave9tskim jezicima biva u : suglasno a dobiva j, s kojim se sastavlja 
u S: Siira^ itiin, štirj&k; šurj^kov, štir&k, fiilričić, Stimajap Stimajin. 

^ Pide se iuy viie n značenja koga je sebeznao. 



308 

SVA (2), od SU (1), gnati, mahati, duhati, zujati. 

/. suglasno a glasi u slovenskim jezicima s: samoglasno slabi u 
i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i: tako nwze 
hiti u značenju mahati pi-eSlom u visiti, pokrivati: bvHbl, svite, 
Bvltice, svltan, svltnjftk. 

//. stiglasno s glasi u slovetiskim jezicim^i h. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi a : zna- 
čenje mahati prelazi u grabiti, uzimati: hv§,t', dohvat, prihvata, 
zahvata, ilhvatak, zithvatina; hv^tljika; hvatiti; đbhvatiti; n&thvatiti; 
pbthvatiti se, prihvatiti, shvatiti, tihvatiti, zahvatiti, obtihvatiti, pod- 
tihvatiti; hvatati, dbhvatati, nš^hvatati, pbhvatati, prlhvatati, zSthva- 
tati, obtihvatati, podiihvatati ; hvatš^nija; pbthvaćati se, prihvaćati, 
shv&ćati, podiihvaćati. 

2. glasovi va sažimaju se u u, koje se produljuje te u slovenskim 
jezicima biva u : značenje mahati prešlo u hvatati (kao pod 1) i u 
vrčif bacati: hlt, hitac; hititi, dbhititi, ishititi se, pbhititi, prihititi, 
iihititi (i sa { mjesto h: iifititi), zkhititi; hltimic^ (vrzimice); hitati 
(i sa f mjesto h: fltati), dbhitati, pbhitati, prihitati, zithitati. — 
znamenje gnati prelazi u brzati : hltjeti, pohitjeti; hitati (properare), 
pbhitati, tishitati se; hitimice (properatim) ; httan, hitnja, hftćst, 
hitdšt; hitar*, hltren, hltrdst, hitrina, hltropršlja. — isto značenje 
prelazi u varati (koje^je bilo i u gdjekojoj prednjoj riječi^): himba 
(m stoji mjesto n pred b; isporedi staro ?ryiia), himben; ulnjiti se 
(simulare; h. je otpalo), obinja* (simulatio; \i je otpalo),^ 

3. samoglasno slabi u i, koje se širi u ai, te u slovenskim jezicima 
biva oj: značenje mahati: hv6ja (ramus; isporedi ^b^kitn), hvdjka 
(u Stulića). 

HL suglasno s glasi u slovenskim jezicima š, a za njim v otpada, 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje malmti, 
hvatati: tako moie biti da je : š^ka (isporedi šapa kod kor, SVAP), 
8&čica, šačilrina, šHkaČkt (adv.), šS.kopis; šš^kati se; šak^tati; š^- 
kosati. 

2. samoglasno slabi u i, a to se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima glasi i: značenje mahati prelazi u vrtjeti, okretati: šija, kril- 
tošija, krivbšija, Krivb.^ijanin ; ošijati, zao^ijati ; zaošij^vati ; ošijavica ; 
zaoSinuti. — značenje mahati prelazi u ljuljati: šlka (kolijevka); 
šfkati, prišikati, nSikati; šiknuti. — isto značenje prelazi u padati, 
spuštati se: pbStk (coUis). — značefije mahati prelazi u teći, ska- 
kati, brzo se micati: šfkati (šikala ga krv), šlklja (navigii genus), 
SIkljica, ilkljati (emicare), Siktati. — značenje micati se, ići: J^i- 



S09 

kati se, ušfkati se. — značenje mahati prelazi u nositi: Sikariti 
(anhelum bajulare). — znalenje mahati prelazi u duhati, a odatle 
u pištati, cičati: šlka (sibilus); šfkati; šfknuti; prišikfvati (ovce, kao 
prikupljati). 

^ U Osnovama đrnkćije. — Miklošić vergl. gram. 2, Id uzima i t u 
korijen ; isporedi dalje hitar. 

* U Osnovama sam nzimao da mu je kor. SU, ali kako se hit ne može 
rastaviti od hvat, mislim da se ni ovo ne može od njih rastaviti. — 
Miklošić vergl. gram. 2, 85 uzima i t u korijen ; ali tome mislim da smeta 
staro jcuNA. 

^ Isporedi uMiklosićevu rječniku xuTf»N na dolus, xuTf»NT6Rh fraudulentus. 

* Drukčije u Osnovama ; — isporedi u Miklosića vergl. gram. 2, 80. 

^ Ovamo bi moglo ići u značenju od varati prešlom u dosagjivati, mu- 
čiti, sa k mjesto A, ali se misli da je od tugje riječi (vidi u Miklosića fremd- 
wdrter 26) : kinjba, kinjiti^ nakinjiti. 

SVAK, od SVA (2), gnati, mahati, skakati, padati, teći. 

1. suglasno v otpada ; samoglasno glasi u slovenskim jezicifna o : 
značenje teći, tajati, mokru biti: sćk (sucus)\ sSčan, Ssoka, so- 
čivo, sočivica. 

2. glasovi va sažimaju se u \i, koje se Mri u slu, te u slovenskim 

jezicima biva u: značenje mahati, vrtjeti, viti: kSlosfik*, z^učak; 

fltikati, istikati^ naslikati^ ostikati^ odsdkati^ postikati se^ sastikati^ 

ustikati; zastikati^ stikalo (m.); stikalo (n.);'bsuklvati; ođsuklvati^ 

usuklvati, zasuklvati ; stikno^ siiknen^ sukn^njača^ stiknište^ siiknja; 

suknjica, suknjfetina, — značenje takogjer mahati, sobom mahati, 

navaljivati, vrtjeti, mahnuvši izvući, potegnuti, potrgnuti: stiknnti 

(suknuše pčele, provolvi; act. mač, stringere), stikati (istoga zna^ 

češlja); stikljati (provolvi), postikljati; stiktati, postiktati. 

^ Isporedi let. swaks, lit. sakas. 

^ Drukčije u Osnovama; ali isporedi njem. schwingen. 

SVAKS (1), od SVAK, ožimati, cijediti. 
Suglasno k pred s otpada. 
Glasovi va sažimaju se u u, a to 

1. postaje kratko , te u slovenskim jezicima glasi \, kojega je u 
nas nestalo: sati (sugere, mjesto clcatn; po Uo je i nestalo, ot- 
palo je jedno od dva 8, koja sa se tada sastala), nksati se, pbsati; 
krvo-sJdija, kravb-sica, krJio-sica (u prvoj je poli ispalo v). 

2. produljivH se glasi u slove?iskim jezicima u: sisa, slsica, ai- 
s^tina, aištirina, sisdijka, sisak, slšče, sfka; sisati, isisati, nksisati 



810 

86; pbsiBati, siLsisati. — moie biti da avatno ide 8 promjenom gliisa 
B na c: olca (vasculum vinariuni; iutura), 

SVAKS (2), broj neznana korijena. 

Suglasno k pred s otpada : suglasno s sprijeda glasi š ; za njim 
Y otpada; samoglasno glasi e: šćstt; šćst, istina; šfestinja, š^stica^ 
š^t&k; šestitkinja; š^sta, šestero, šestoro ^ šestorica, šestbrica; S^- 
stdrka; šestbkrili; Sestbkillka, Sestbper (snbst); šestbper (ađj.), šestb- 
p^rni; šestbperac, Sestbredica. 

SVAG, od SVA (2), mahati, sipati, osipati se. 

Glasovi va sažimaju se u u, koje se Hri u slu, te u slovenskim 
jezicima biva u; suglasfio s glasi S: Siiga^ (scabies, isporedi ospa), 
š&gav, SAgavaC; šugavica, šUgati, bSugati. 

^ U Osnovama griješkom megjn tugjima. 

SVAD, ođ SVA (2), mahati, duhati, gogeti, sahnuti. 

/. suglasno s glasi u slovenskim jezicima s; samoglasno slabi u 
i, od iega u slovenskim jezicima biva %: značenje mahcUi prelazi 
u gorjeti, a odatle u zeH, grijati: prisvij^^eti (prigrijati)\ 

IL suglasno a otpada; korijenu dolazi ozad n, koje mu se pre- 
mjeita do samoglasnofa, a ono slabi u e, pa se sa n sastavlja u a 
(od iega je u nas e): značenje gorjeti prelazi u sušiti , sahnuti: 
venuti (korijenu je otpalo d pred n), prbvenuti, iivenuti, tivelak, 
kiiveo (slog ku vidi kod kor. KA 1). 

111. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h; glasovi va stizi- 
maju se u Uy a to se širi u au, te u slovenskim jezicima glasi u: 
tako moie biti u znaienju sahnuti (kao pod II), slabiti , oloSati: 
hiiđ^; hiiđaD; žljMdnO; zMdno. 

' Značenja radi isporedi polj. 8wifđzić (pruiire) sa samoglaanim u kori- 
jena kako je pod II ; i značenja i samoglasnoga radi isporedi takogjer 
polj. swyi (dunst aus dem ofen oder dureb verbranntes fett), gd^je samo- 
glasno korgena nije oslabilo ; u posljednjem obličju a u značenja takogjer 
gorjeti dolazi korijen i bez s sprijeda : nov. slov. včditi, i odbacivši v Češk. : 
nditi (iufumare). 

^ Drukčije Geitler slov. kmen. na u 81. 

SVAN, od SVA (2), mahati, odmicati, duhati, zujati. 
1. samoglasno gkisi u slovenskim jezicima a : suglasno je s u nas 
promijenjetio na š: značenje mahovi prelazi u odmicati, udaljavati, 



811 

odaUe u nestajati, ostati bez Sega, ne dobiti što, i tijem se osra- 
motiti: svinja, šv^jiti se^ ošvdnjiti se (isporedi star, slov. cstmiTii 
CA abstiiiere). 

2. samoglasno slabi u \, te u slovenskim jezicima biva % : značenje 
odmicati, udaljavati (isporedi pod 1): osvem (praep. i conj., od 
staroga ocsftNb : u nas je e mjesto %, a na kraju n promijenjeno 
na m ; isporedi i cbvnk i CKtNNTii ca) ; u nas mu se može i odbaciti 
V, a tada mjesto % dolazi i je i e i i: sjeni; oseni; osim^ 

3, glasovi ya sažimaju se u u, koje se širi u au^ te u slovenskim 
jezicima biva u: 

a) suglasno s glasi u slovenskim jezicima^ h : znaiefije duhati sa- 
stavljeno sa zujati: hiinjkav, hunjkavica, hiinjkati^. 

b) suglasfio s promijenjeno na š : značenje koje je pod a. u hunj' 
kav: .^ilnjav. — značenje duhati, njušiti: šiinjati, šiinjka^ 

^ Drakčije Miklošić vergl. gram. 2, 233. 

* Sve tri rijeci u Vukovu rječniku bez A, u Stulića sa h, 

' Drukčije u Osnovama. 



SVAP, mahati, sipati, duhati, spavati. 
7. suglasno s glasi i*u slovenskim jezicima s, a glasovi va saži- 
maju se u n, koje 

1. biva kratko, te u slovetiskim jezicima glasi \, a kako je w nas 
toga glasa nestalo, umeće se mjesto njega kad treba megju dva 
suglasna a:* značenje mahati prelazi u metati, sipati: n^sap^ r^sap, 
bspa (i sa a mjesto o: ^spa); pdspa^ bspina, 5spice; ospičav; tako 
u nekim oblicima glagola potnenutijeh dalje pod c: zaspćm itd., 
raspikuća. — značenje mahati prelazi u odmicati, udaljavati, proći, 
proći se, prestati, odatle u počinuti, počivati: spati, nd^pati se, 
pbspati, zilspati, nađbspati ; spavati, ispavati, naspavati se, odspavati, 
pospdvati, prespavati, prospavati, raspdvati se, uspdvati, sp^vd^, 
spaviUiica, spilvaćt, spavitćiv; spS,vnuti; uspavljivati; s£n (korijenu 

je otpalo p pred n od nastavka , a a je samo naš umetak) j n^san, 
s&nak, s&nan, šaljiv, tvrđbsan; sniti (i snjeti), prisniti se, s&sniti 
(i sitšnjeti), tisniti; snivati, snij^vati; sijati; tisnuti; mjesto spavati 
govori se u djetinjskom govoru pdjiti (gdje je otpalo sprijeda &), 

2. produljuje se te u slovenskim jezicima glasi u: značenje koje 

je pod a, u nasap: n^sip, bsip, poslp&č, raslpd^č, zasip&č, osipača, 

pbsipka; stpati, izli^sipati, n^ipati, bsipati, ob^ipati, bđsipati, odil- 

sipati; bpsipati, pbsipati, pođ^^lpati, prosipati, prisipati, prbaipatii 



318 

rilripati; razitsipati, siudpati, z&sipati. — značenje isto: eipi^ (sipi 
kiša, kad je sitna; isporedi SiHti kod kor. SVAS). 

3. Uri se u srn, te u slovefiskim jezicima glasi u: znaienje kad 
pod b.: stlp^ supbderica^ stiptšte^; iz^dti (korijenu je otpalo p 
pred nastavkom), nits^ti^ hititi, obrstiti, bdstLti; odStsiiti; bpstlti^ pb- 
8^ti; podkstLti; pr^R^ti, pHsiiti, prbsflti; mzhstti, rkstii, skatU, tisiiti; 
ziista, rasprba^ti; prostiće^ rastilo; stinuti (fundere). 

II. suglasno s glasi takogjer g u slovenskim jezicima, ali v otpada. 

1. samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značetije mahati: 
8&pi (f. pL, clunes equi, može biti po repu nazvani)^. — može biti 
da ovamo ide takogjer u značenju mahati (i da nema ništa sa sred. 
lat. sapa): a&p (drzalje), B^pište. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje mahati pre- 
lazi u dukati: sbpiti, zaabpiti se; sbptlka. — značenje koje je na- 
prijed u sipati: Sopćt (tako se zovu mnoga mjesta gdje izvire vodaj, 
Sopoć^ni; — u nas se nahodi i s promjenom glasa s ^a S: Šopdt 
(ime izvoru); tako će biti u ztiačenju od mahati preSlom u uda- 
rati : šopiti. 

3. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i: znaienje duhcUi: 
slpnja; sipljiv, siplj&jiv; osipljiviti. 

///. suglasno s glasi u slovenskim jezicima š^ a glasovi va saži- 
maju se u M, koje se širi u qxx, te u slovenskim jezicima biva u: 
značenje prestati (vidi pod 1, 1 kod spati), prelet u mučati: šii- 
tjeti (pred t otpalo je f)^, uštitjeti, zaš^tjeti; šlitkati, š&tkac. 

IV. suglasno s glasi u slovenskim jezicima takogjer š, a y otpcula. 

1. satnogslasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje mahcUi 
prelazi u hvatati: Mpa., šš^pica; može biti da ovamo ide takogjer 
u značenju hvatati: šdpac (igra u kojoj igrači hvataju jedan dru- 
goga). — značenje mahati: sapurina (isporedi dalje šepurina i 
šipurina). 

2. samoglasno glasi u slavenskim jezitnma o, ali se iza š mijetija 
na e: značenje mahati, kretati, micati, prelazeći i u isticati se: 
Sinuti (korijenu je otpalo p pred n), poSćnuti, zaošćnuti; š^pav, 
šep^ljica, šep^ljiti; š^p^r; ^eptirina, šeptirika^ Septiriti se, ri^eptiriti 
se, šepiriti se, rasepiriti se; šepilt, šeptitić, š^putka. — može biti 
da ovamo ide i šćpica. 

3. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te i u slovenskim je- 
zidma glasi i : zfuičenje mahati (kao pod 2) prelazeći i isticati se : 
šlp, šipak (u junca ono na vrh roga Sto poslije spadne), šipbder, 
šlpr&g, šipr&žje; šipr&ška, šiptirak^ šiptiriua; iip&r, šipćraC; šipiLrčić. 



818 

— značenje mahati prelazi u sklapati, sastavljati: i^pilo, Sipila (n. 
pl.)^ šipiliti, nšlpiliti. 

4. samoglasno glasi u slovenskim jezicima h (oslabivSi prije u e), 
a kako je u tms nestalo toga glasa umeće se mjesto njega a : znct^ 
čenje dukati prelazi u zujati, odatle u tiho govoriti: šapftt, SiLptati; 
priš^ptati^ š^pt&č; šilptalica; šdunti; š&pi^t^ Saptitati. 

^ U Vukova rječniku siipfšte mislim da je pogrješka. 

' Isporedi njem. schweif ; u značenju isporedi trtica. 

' Isporedi star. slov. nofTi nngator, koje mislim da je isto tako po- 
stalo, a značenje mu se razvilo takogjer iz prestati, proći, okaniti se, iz- 
jednačujući sa značenjem koga je besposlica (nugae) i besposličiti. 

SVAB, drugo obličje korijena SVAP. 

i. suglasno s glasi i u slovenskim jezicima a : samoglasno slabi 
u \, koje se produljuje te u slovenskim jezicima glasi i : tako moše 
biti u znaienju mahati, viti : sviba ^^ svibovina^ svibanj^ i odbacivSi 
t: slba (comus), slbov^ sibovina. 

//. suglasno s glasi takogjer s u slovenskim jezicima, ali v ot- 
pada : samoglasno glasi o, a % je u nas promijenjeno na š (isporedi 
kod kor. SVAP pod II, 2): značenje duhcUi prelazi u zujati: 
šobćt (sonitus cavus); šobbtati; šobbnjiti. 

///. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h; glasovi va ^oit- 
maju se u \x, koje se širi u bm, te u slovenskim jezicima biva u: 
tako može biti da je u značenju od mahati p*eSlom u gorjeli^ odatle 
u sijati, lijepu biti: hllbav^ hiibavac^ hubilvica. 

IV. suglasno s glasi u slovenskim jezicima takogjer h, ali v za 
njim otpada. 

L samoglasno u slovenskim jezicima glasi a : tako može biti da 
je u značenju od mahati prešlom u udaljavati, nedostajati, činiti da 
čega nestaje, Štetiti: habati^ pbhabati; tihabati^ haben^. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicima o: značenje mahati: 
bbođnica (mjesto xoEOTkiiNqA od kokoti rep), tako ee biti u značenju 
mahati, podizati se: hobćr (montis culmen; crista). 

F. suglasno s glasi u slovenskim jezicitna ^, a za njim y otpada : 
samoglasno slabi u i, koje se produljuje te i u slovenskim jezicima 
glasi i: značenje mahati: Slba; Šibica, šlbika, šipka, šlpčica, sip- 
ate ^ šiblje, Sibljika, šlbljtče, šibljd^k, SlbM, šibak, šibalo; šibati, 
Uibati, nitšibati, prbšibati; sinuti, bšinnti, prišinuti; ošibfvati. 

^ Nema u Vukovu rječniku, ali ima svibovina. 

* U Vukovu rječniku pod aben 2 malus; isporedi u Miklošićevu rječniku 
jcaB€N% miser, ikasa noxa. 



314 

SVAM, od SVA (2), mahati, promicati, svjetlucati se, 

goijeti, s\jati. 
J. suglasno s ylasi u slovetiskim jezicima s. 

1. samoglasno gla^i u slovenskim jezicima o, a suglasno v otpctda: 
značenje mahati prelati u plivati: tako može hiti da je: som (si- 
liirus glanis)*, sbmić, sbmče, 8omč4(l, sbmljt; sbmov^ sbmovina. — 
značenje 7nahati prelazi u gorjeli: tako može hiti da je: somić 
(fumarii genus). 

2, glasovi va sažimaju se u u, koje se Širi u au, te u slovenskim 
jezicima hiva u: značenje promicati prelazi u svjetlucati ^ od tuda 

u slabo svijetliti, mračiti se: si\m6ran; n^umoriti se; tako mislim 
da je i sumdrak. 

II, suglasno s glasi u slovemkim jezicima h. 

1. glasom va sažimaju se \\, od čega u slovenskim jezicima biva 
u kao naprijed pod /, 2: značenje kao pod /, 2: niihamoriti se. 
— značeftje od mahati prešlo u gorjeli, grijati: tako će hiti izgu- 
bivši u nas h : ilmina (ten*a aprica). — značenje mahati: umnika 
{h je otpalo; „nekaka trava dugačka lišća*^, isporedi ieško chnme- 
nečka^ đematium; i chumdč^ fasciculus). 

2. glasovi se va sažimaju u u, a od toga u slovemkinn jezicima 
biva i, kojega je u nas nestalo : tako može hiti da je u zfiadenju 
mahati (kao šiblje): hmelj*, hmbljevina. 

5. suglasno v otpada, a samoglasno glasi o: značenje mahati 
prelazi u hvatati: homfit (manipulus), homiić; homtićak'. 

^ Isporedi lit. szamas, i njem. 8chwimmeĐ. 

* Isporedi u Osnovama 61. 

• Isporedi u Osnovama 223. 

SVAR, od SVA (2), mahati, duhati, zujati, goijeti, djati. 

7. suglasno s glasi u slovenskim jezicima s. 

A, suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

7. samoglas770 slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim Jezi- 
cima biva i: značeftje duhati prelazi u zujati: svirati, posvlrati, 
zasvirati; svirjeti, zasvirjeti; svirnuti; svirala, sviralica, svlr&Ijka^ 
svir^, svirac, svirka. 

2, glasovi va sažimaju se u u, a to se širi u au, od čega u slo^ 
vemkim jezicima biva u: značenje duhati i zujati: s^rla (u Stu- 
Ufa : fi.^liila i arundo perforata haurienđae aquae vel igni excitanđo ; 
u Vuka: rostrum suis), surlica, siirlar, surliti, surma (sve četiri u 
StulifaJK — značenje mahati prelazi u gorjeli, odatle u sijati: 



315 

Bti\ stbrac, Burina, B&rkast, stbrli (suri), ostiriti; — tako može biti 
i surnčica' (spiraea). 

B. suglasno r glasi u slovetiskim jezicima 1. 

1. samoglasno kao naprijed pod A, 1: značenje gorjeti prelazi u 
sijati: tako može biti: svUa^ avUac^ svlleD^ svilen^ svlont, svibica, 
sviUlr, svilara^ gvil^rica^ Svilaja^ svil&jica; svllftjca^ svilbkos^ svilb- 
Tvm, svilbogaća; svUati^ isvilati. 

2. glasom se va sažitnaju u u, koje u slovenskim jezicifna biva i 
i premješta se korijenu na kraj pred ^nastavkom koji se potinje su- 
glasnim; kako je u nas nestalo glasa \ samo I biva samoglasno 
glasećiu: značenje gorjeti prelazi u sijati: sdnce; sun&ice^ sibiahco; 
aiinčev, simačnt, sunč&ni; aunč^^nik; ispodsnnčkntk , sunčdnica^ aiin- 
čanica^ sunč^ca, pbdBunaC; siincokrćt; sAnčati se; silnovr&t (nar- 
dasna); aikiica (moram iđaeum). 

3. suglasno v otpada; samoglasno glasi u slovetiskim jezicima a 
i premjeSta se korijenu na kraj pred nastavkom koji se poiinje su- 
glasnim : tako može biti da je u značenju ili od mahati razvijenom 
u treptjeti i prenesenom na boju, ili u značenju sijati prenesenom na 
bojUj Ui zujati (po pjevanju): aUivtlj*; alavtijak; slavtijev; Bli.vtć; 
slftvić; sl&vja^ alftvlja; al&vje. 

//. suglasno s glasi u slovenskim jezicima h ; suglasno r gla^ii 1. 

1. samoglasno se produljuje te u slovenskim jezicima glasi a : značenje 
zujati prelazi u vikati j odatle u slaviti: hv^la., pohvala ^ zahvala; 
zahv&laO; zahvdlndat; hvdliti^ pohv^ti; zahvaliti; hv^lilac; zahvil- 
Ijati; zahvaljivati; nilvalicć (h J« otpalo); sa f mjesto liv: nefalj 
(nehotice), ufal (nehotice; u kao u u-bog), n£v6 (h je otpalo; o stoji 
mjesto ao od al). ovamo može biti da ide takogjer izgubivši h: 
rUje (odmah). 

2. glasovi va sažimaju se u m, a to se Uri u au^ te u slovenskim 
jezicima biva u: značenje mahati prelazi u udarati i vrijegjati, 
odatle u kuditi: hiila^; huliti, pbhuliti. tako će biti izgubivši h: 
fUa (Debulo), ^v, pbuliti ae, Ulja. 

3. glasovi se va takogjer sažimaju u u, a to se produljuje te u 
slovenskim jezicima biva u : značenje udarati i vrijegjati (vidi pod 
2) prelazi u dosagjivati, a odatle u prenetnoći se: ahiliti fdefieere 
prae dolore). — značenje udarati i vrijegjati prelazi u saviti, iskri- 
tnti: hlljav; zahlljiti; nahiljfvati. 

4. suglasno v otpada, a samoglasno glasi a: značenje udartUi 
(vidi pod 2) prelazi u cijepati, tiskati, stiskivati, pokrivati, zalda- 
njati, cnUH, prljaH, gadUi: hkluga (cavema^ hiatUB; berba iDutilisj; 



316 

h&la (sordei)*, h^Llav (sordidus), i izgubiv>ii h: Mjkav. — ovamo 
hi takogjer moglo iii u značenju pokrivati: halja^ h&ljina, haljlnak, 
h&ljinica; hdljak^ hd^ljka^ halj^tina^ haljćtak. 

///. suglasno s glasi u slovetiskim jezicima š. 

A. suglasno r glasi u slovenskim jezicima r. 

1. suglasno v otpada, a sa^noglasfio glctsi sl: značenje gorjeti prešlo 
u sijati: šdra; šara, š^e (f.); šarbmetan, šarbper; ^^rati, išarati, 
prošarati, ušdrati; š^ak; šdrac, š^rčcv, šltrčić, šilrčina; š&rka (ša- 
rena guja, puška), šSrkast; š^n, šar^nika, šar^nica, šarfengaća^ 
šar^ntrba; šareniti se; šilrtn, š^ronja, Sdronjin; škrunica; širan, 
Smanji; šar^nac, šarilnčić; ššrulja; šilruljin; š^lo; šilrdv, šarbvljev; 
šarbvit. 

2. glasovi va sažimaju se u u, koje se širi u au, te u slovenskim 
jezicima biva u: tako će biti u značenju gorjeli, zeći, prljiti: šfiriti 
(aqua ferventi perfundere)*, oštiriti. — tako tnože biti u značenju 
od zujati prešlom u govoriti koješta, raditi koješta: šiirka (ispo- 
redi dalje pod B, 1 Šala), Surkillija; pbSurice (minutiae, nugae), 
pošlirlije. ovamo moie biti da ide u značenju od raditi koješta pre- 
šlom u raditi krišom: Surbvati. 

3. glasovi va sažimaju se takogjer u \x, a to se produljuje te u 
slovenskim jezicima biva u, koje se iza 5 mijenja na i: značenje 
duhati prelazi u nadimati se: tako može biti: širok, širina, širftj, 
širajast, šlrćm, šlrimic^ (adv.), širvolja; širiti, raširiti; raširlvati. 

B. suglasno r glasi u slovenskim jezicima 1. 

1, si4glasno v otpada, a samoglasno glasi a: značenje zujati pre- 
lazi u govoriti koješta: šdla, Skljiv, šJtljivac, šMjivica, šMjtvčina, 
bdšalica, pbšalica, Šaleta; šaliti se, nilšaliti se, bdšaliti, pbšaliti se, 
prbšaliti se; pošaljfvati se; šalidžija. 

2. glasovi va sažimaju se u u, koje se produljuje te u slovenskim 
jezicima biva u, a to se iza š mijenjana i: značenje duhati prdazi 
u nadimati se a odatle u jačati (isporedi naprijed širok): tako može 
hiti: šiljeg (aries juvenis), šiljegvica, šiljfeže, šlljdž (f. coll.)« 

' Ovamo može biti da ide s promijenjenim u tugjinstvu sn^. z\ ztima ^^ 
isporedi star. slov. covftiNa. 

* U Osnovama sam uzimao r u nastavak ; Miklosić vergl. gram. 2, 20 
uzima ga u korijen. 

' U Osnovama griješkom surićica. 

* U Osnovama drukčije, o čemu do onda nije bilo sumnje; ali se sad^ 
to odmeće, a drugi korijen još nije dosta utvrgjen : vidi u J. Schmidta zur- 
gescliichte des indogerm. vocalismus II, 136; L. Geitlera o slov. kmen. n^ 
u 15 ; V. Jagića Archiv ftlr slav. philol. I, 391. Ja uzimam daje kor. SVAIK 



317 

i poređim s njem. 8chwalbe, kojoj pravo značenje takogjer joSSdje poznato : 
vidi u Fleka vergl. wdrterb. 3, 364. 

^ Isporedi od istoga korijena zend. qara wunde i q^iri tadei u Ficka 
vergl. w6rterb. 1, 257. 

* Isporedi iat. sordes mjesto svardes, njem. schwarz u Ficka vergl. 
w(Jrterb. 1, 842. 

' Matzenauer, Cizi slova 340 veli da je tugje. 

SVARK, ođ SVAR, u nekim njegovijem značenjima 

dalje razvijenim. 
Samoglamo imajući za sohom dva suglasna premješta se megju njih. 

I, suglasno a gla^i u slovenskim jezicima s. 

A. suglasno v drii se: samoglastio glasi u slovenskim jezicima 
a: znaienje zujati, kretati: svraka^ (pica); svračji, svračić, svrtL- 
^^ (emberiza); u nas i s promjenom glasa s wa S: švr&ka. — 
značenje mahati prelazi u udarati ^ stiskivaH, stezati : svr^Lčak (^onaj 
klin u prvom vratilu, kroz koji daska probušena stoji, te se u nju 
opet drugi klinac zahode, da se vratilo ne odvrće^), svritčine (j^u 
rude stražnji kraj koji je raivast^) ; w nas i s promjenom glasa s 
na S: švr&ka (u vratilu, što i svraiak), švrttčice (sto i svracine). 
J?. suglasno v otpada: samoglasno kao pod A: značenje kao pod 
A u svraka: srdčak (nekaka ptica, isporedi pod A svračak). 
Bračka (ista ptica), 

II, suglasno s glasi u slovenskim jezicima h ; za njim v otpada. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: značenje duhati sa- 
stavljeno sa zujati: hrdkati (screare); hr^knuti, i odbacivši h: iz- 
rdknuti. 

2. samoglasno glasi u slovenskim jezicitna ik, kojega je u nas ne- 
stalo, te samo r biva samoglasno: značenje kao pod 1: lilrka (rhon- 
chns), i bez h u nas: l^ka, rkati, zafkati; fknuti, izfknuti; — i 
sa f mjesto h u značenju zujati: frka (fremitus), frkati. — zna- 
ienje udarati: sa f mjesto h: frčka (bacillum butjro conficiendo). 

^ U Osnovama drukčije. 

SVARD, od SVAR, mahati, vrtjeti, bušiti. 

Samoglasno imajuM za sobom dva suglasna premjeSta se megju 
^ih, i glasi i, kojega je u nas nestalo, te samo r biva samoglasno : 
Bvl^đao, BvMliDa, svl^dlić, svl^dlo. 



318 

SVARPf od SVAR, bosti, grebsti, zujati. 

Samoglasno imajući za sobotn dva suglasna premješta se megju njih. 

Suglasno s glasi u slovenskim jezichna Tol^ a za njim otpada v. 

1, samoglasno u slovenskim jezicima glasi a: znaief^ mahati 
pi'elazi u udarati^ bosti, grepsti, odatle u neravnu biti: hrilpe^ (f. 
pl. aspera); hrapav (asper), brdponja. 

2, samoglasno glasi u slovenskim jezicima o : značenje duhaii sa- 
stavljeno sa zujati: hrbpiti (stertere; animam agere); hropltati, 
hrbpaC; hrbpnja; hropbtinja. < 

3, samoglasno slabi u \, koje se produljuje te u slovenskim jezi- 
cima biva i: značenje koje je pod 2 prelazi u kaSljati: hrfpati; 
hrfpavao. 

4, samoglasno slabi u u , kaje se Uri u au, te u slovenskim jezi- 
cima biva u: značenje udarati, prelazi u lupati, a s njim u dod 
iznenada (isporedi bahnuti): hriipiti^. 

^ U Osnovama 19 uzimao sam da je ovijem riječima i onijem pod 2 kor. 
SRARP; koliko tome korijenu primamljuju drugi jezici, ipak ga sada 
odustajem za ove riječi ne nahodeći dosta potvrde da od sk biva u slo- 
venskim jezicima h. Sada poređim ove rijeci s let. 8warpstit (bušiti), koje 
vidi u Ficka vergl. w()rterb. 2, 781. 

^ U Vuka bez h ; u Stulića lirupiti impingere. 

SVARBH, od SVAR, bosti, grebsti, zujati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megju njih. 

1. samoglasno glasi u slovenskim jezicima a: značenje od maJMti 
prelazi u udarati, odatle u bosti, grepsti (isporedi kor. SVARP): 
svrftb, svrabljiv, svr&bati, osviAbati; — glas v maze se i odba- 
citi: sr&b. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi %, kojega je u nas ne- 
stalo, te samo i; biva samoglasno: značenje kao pod 1: svfbjeti, 
zasvf'bjeti; — glas v može se i odbaciti (isporedi pod 1): sf^bjeti. 

3. suglasno s Ui v otpada: značenje zujati, cvrčati: tako mislim 
daje: vrdbac, vripčić, vrdpčjt, vripčjt, vritbica; * u istom zna- 
čenju sa s a bez v (isporedi i pod 1 i 2) : sribac (vrabac). 

SVARS, od SVAR, mahati, zujati. 

Samoglasno imajući za sobom dva suglasna premješta se megJu 
njih; suglasno s na prvom mjestu glasi u slovensldm jezicima h. 

1. samoglasno gUm u slovenskim jezicima a : za njim je v otpalo 
u nas (a i u drugim jezicima slovenskim nahodi se i bez y) : zna- 



319 

ienje mahati: hr&st (star. slov, jcKpuLCi'k iiip^CTh)^, hr^tić^ hritstov, 
hriiatovina^ hrkstovac; hr^tov,ača. 

2. samoglasno u slovenskim jezicima glasi i, kojega je w nas ne- 
8t<tlOf te samo r biva samoglastio; suglasno v otpada (ne samo u 
nas nego i u drugim jezicima slovenskim): smaienje zujati ^ Škripati: 
hfaak; hlfskavac, hl^skavica, hjrakati*; — i sa { mjesto h: frsnuti 
(frsntda mu puika, t. j. slagala; isporedi škroknuti kod korijena 
SKARK). 

3, korijenu dolazi ozpd n, koje mu se premješta do samoglasnoga, 
pa se s njim sastavlja u & (od čega je u nas u) ; značenje kao pod 
1: hriiskati, hriišt (hrskavac), 

^ U nas qaercu8} u starom, slov. i u drugim slovenskim jezicima sar- 
mentum i đumetum ; po tome mislim da je znamenje maliati, kao u šiba, 
šiblje, siprag ; što u nekim jezicima slovenskim znači i strepitus, to se je 
značenje razvilo iz mahati, a ne će biti po šuštanju nazvan hrast. 

• U Vukovu rječniku bez h po sadašnjem govoru nekih strana. — U 
Stulića ne samo sa h nego i sa t mjesto k : hrstati ; tako sa M s drugim 
samoglasnim u korijenu (isporedi pod 3) ne samo u Stulića : hrustati, nego 
i u drugim jezicima slovenskim : star. slov. ;cf»ACTiiBhqb (cartilago), ^piCTiKi 
(eartilago), xf»ACTi (locusta); češk. chfcst, chfestati, chrustati, chrusteti, 
chrustiti; polj. chrz^st, chrz^tać, chrz^scić, chrz^acić; ms. xpycTfeTfc, 
xpycTaTb, ipacrfeTb, xpHCTaTfc, xpflin'b, xpflinoBHHa ; po tome bi se 
moglo misliti da je hrskati mjesto hrsfkati umaljeno od hrstati,. ps, prema 
gotovome hrskati da je postalo i hrsak ; ali i u ruskom (u Daljevu rječniku) 
ima i xpycKaTb, xpacKaTb, xpflCKT>, a po tome hrstati i hrskati mogu 
biti dvije različnijem nastavcima postale riječi od istoga korijena. 

* U Vukovu rječniku oboje l)ez h ; isporedi pod 2. 

SVAS, od SVA, u nekim njegovijem značenjima istijem 

ili dalje i drukčije razvijenim. 

1, glasovi va sažimaju se u n, koje se š^iri u au, te u slovenskim 
jezicima biva u: suglasno s na oba mjesta glasi š: značenje zujati: 
šuškati; z^^uškati; štištati^ zaštištati^ pošuštfvati; šiišnuti; šuškćtati; 
ŠDŠljćtati; — značenje isto sastavlja se sa raditi koješta: i^iiškati, 
zkštiškati. 

2, od glasova va u slovenskim jezicima biva u kao pod 1, a su- 
glasno 8 na oba mjesta glasi h: tako će biti u značenju od mahati 
preilom u podizati se (isporedi hober kod kor, SVAB), izgubivši u 
nas sprijeda h : Uhor (crista), i primivši sprijeda j mjesto b : Jii- 
hor (ime planini u Srbiji). 

3, samogliMno glasi u slovenskim jezicima e; suglasno v otpada, 
a B na prvom mjestu glasi I a na drugom s : tako može biti da je 



320 

u znaienju tnahati, viti, okruHvati: SSstftr (cu-cinas); Sest^riti, oše- 
stiriti; Sćatati; oSćstati; Sfestilo. 

4. samoglasno slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezi^ 
dina biva i; sugkisno v otpada, a s na oba mjesta glasi š: smaienje 
mahati prelazi u brisati, strugati, odatle u strići: SfSati, oSfSati, 
SfšO; Sišobfk; Slšitelj; Slšftk; Sišitkinja^ ^iMie, štSe. — značenje ma^ 
hcfH prdazi u sipati: šlSulja (osipala); SSiti (daždjeti), siSiiljati. 

— znaienje dukati, njušiti prelazeći u trošiti: SlSnjati^ SISnjavac. 

— značenje mahati preilo u prestati, počinuti, umiriH se, umiriti 
(vidi spati i Šutjeti kod kor. SVAP): uSliikati (mitigare), SISkati 
(sopire); iišMkati. 

SVASK, od SVA, duhati, uzdisati, izđisati. 
Samogl-amo slabi u i, koje se produljuje te u slovenskim jezicima 
biva i: svlsnuti (aor. sviskoh; sviSte). 



EEGISTAE. 

V registar nijesu stavljene mnoge riječi koje su postaU od drugih a najlakše 
se mogu poznati od kojiJi su postale, te ih kod i^ih valja tražiti, n. p. zakleti i 

zaklinjati kod Meti, ratni kod rat. 



a (interj.) 1 
a (CODJ.) 1 
abravnica 12 
adrapoTac 105 
aj, ig bo 1 185 
aja 1 
ako 1 31 
ala 1 174 
ali 1 179 
a\jkav 316 
amo 1 
ani 1 
apa 9 
aapa 811 
atati 212 
ato 1 

avaj 1 189 
aveHača 198 
avrti 185 195 

baba 132 
babac 138 
l)abige 1P3 
babjvjko 132 
l)abak 183 
babo 132 
baburača 133 
babariua 182 138 
babaSina 133 
babaftka 133 
blu»ti 135 
bEcati 138 
baciti 135 
bač 132 
baca 182 
bltćina 132 
b3U4na 186 
baca 132 
bađaU 138 
bađaig 188 
badar 150 
badati 188 
bade\j 188 
bad^e 188 



badojak 150 
badnji 150 
badrljica 138 
baglja 138 
bagljati 138 
bagljić 138 
bagrena 136 
bagiiii 138 
bah (bahom) 148 
bah (u bah) 148 
bahat 148 
babnuti 148 
bahorica 148 
bahoriti 148 
bahtati 148 
bajati 135 
Bajčeta 132 
Bajko 132 
Bajo 132 
bak 136 
baka 182 
bakat 148 
bakonja 132 
balav 141 
bale 141 
balega 141 
baliti 141 
Balj 141 
baljast 141 
baljav 141 
balješka 141 
baljezgati 141 
baljota 141 
ban 135 
banati 135 
banati se 185 
baniti se 185 
banja 135 

Bai\ja Laka 16 135 
Banjani 135 
Banjska 135 
bapka 133 
bapko 132 
bar (m.) 140 



bar (ađv.) 139 
b&ra 139 
bira 139 
barak 139 
barbukati 142 
barečina 139 
barem 139 
bareš 139 
barkati 139 
basati 148 
basma 135 
basna 135 
baš 149 
baSa 132 
bašina 148 
bašiti 148 
baština 132 
bat (batina) 135 
bat (bahat) 148 
bataljak 135 
bataljica 135 
bataljka 135 
batoti 135 
batić 135 
batina 135 
batiti se 135 
batnjača 136 
bato 132 
batrgati se 135 
batriti 135 
bauljati 148 
baviti se 149 
bavrU 185 
bavrljati 135 195 
baza 137 
ba2djeti 133 
bazdrk 133 
bazdr^ika 138 
beba 132 
Bećko 140 
bedra 138 
bedro 138 
beka 186 
bekarica 186 

21 



322 



bekavica 136 
Beke 140 
Bekna 140 
beknuti 186 
bena 186 
benav 186 
benetati 185 
Beočin 141 
berač 140 
berba 140 
Berisav 46 140 
BerkasoTO 140 
be^eda 148 
be^'editi 148 
bestužan 84 
bez 188 
bezazlen 56 
bezočan 2 
bič 186 
bijeda 188 
bijediti 188 
b^eg 187 
bUel 141 
bneliti 142 
bUelj 141 
bijeljeti 142 
bges 149 
bgesan 149 
bijest 188 
bik 186 
bfka 188 
biknuti se 189 
bikulje 186 
bila 186 
biUa 186 
bilja 141 
bilja 141 
bilje 149 
biljeg 141 
bilo 186 
bio (bgel) 141 
bioce 141 
biočug 141 
Blokova 141 
biona 141 
birati 140 
biskati 210 
bistar 150 
biti (bijem) 186 
biti (budem) 149 
bitišati 149 
-bjeći 187 
bjegati 187 
bjel 141 

bjeleg, bjeljeg 141 
bjeluiina 141 
bjelutak 141 
bježati 187 
blag 144 
blagodet 107 144 



blagoslov 46 144 
blagovgest 209 
blato 141 
blazina 145 
blazniti 145 
blažen 144 
blebetati 183 
blejati 142 
blek 148 
bl^ka 148 
blćka 148 
bleknuti 143 
blesan 147 
bleska 147 
blgati 151 
biged 146 
blgeska 147 
bliješigak 147 
bljjedtiti 147 
blgun 145 
blistati 147 
blizanac 145 
blizna 145 
bllznak 146 
blizni 145 
blizu 145 
b^ečkati 148 
bljušt 152 
bljuštiti 152 
bljutak 151 
b^Juvati 151 
bluditi 146 
bludni 146 
bluna 151 
bluta 151 
blutiš 151 
blutiti 151 
bo 185 
bob 189 
boba 138 
bobac 189 
bobarac 188 
bobati se 188 
'bćbica 138 
b6bica 189 
boblija 188 
bobiga 189 
bobotati 188 
bobuk 188 
bobut 139 
boca 138 
bocati 138 
bocka 188 
bod 188 
bodriti 138 
bog 187 
bogac 137 
bogalj 137 
bogat 137 
bogiige 137 



bogme 137 

Bogosav 46 

bogoslovac 46 136 

Bogovagja 193 

boj 136 

Boja 137 

Bojana 187 

bojati se 149 

Bojin 137 

Bojo 187 

bol 141 

bolest 141 

boljar 141 

boljeti 141 

bo\ji 141 

bolovati 141 

bome 187 

bar 140 

bora 140 

Borac 140 

Borai^ja 140 

boraviti 149 

borba 140 

Borca 140 

Borisav 140 

boriti se 140 

Borković 140 

borme 137 

Bor oj e 140 

bos 148 

bosti (bodem) 188 

božić 137 

hoiiik 137 

božole 187 

božur 187 

braboigak 142 

braboigati 142 

braca 139 

braco 189 

brada 146 

bradati 146 

bradavica 146 

bradovatica 146 

bradva 146 

Brajica 140 

brajo 189 

brana (occa, moles) 189 

braniti 139 

branjug 140 

Branko 189 

brašno 189 

brat 189 

brati 139 

bratičina (trava) 189 

bratkovina 139 

Bratonožići 118 189 

brav 147 

bravati 147 

braveigak 147 

brazda 144 



brblaU 142 


brniaat 140 


brbUU 138 


brnjoj 140 
brnjeSa 140 


brbljftti 143 


brbljui 183 


bnUica 143 


brbolid 142 


brnjo 140 


brbouti 188 


broć 140 


brbotaU 143 . 


brod 146 


brbuCiti 142 


broj 161 
brBknt 152 


brbnkKti 142 


brcDDti 14S 


branat 147 


bre (copU) 148 


bret 147 


brf» 143 


brstiti 147 


btJUk 148 


brđljkD 163 


brtiti 143 


britan 163 


brtji 143 
brčkati ]43 


bnuati 161 
bruka 161 


Breko 148 


brus 161 


brEni 14S 


brusiti 161 


brinuti 143 


braiujaCa 161 


brdo (moM) 146 (pecten 


brv 160 


teztoriaiD) 146 


Brveulk 160 


brecati m 144 


brvljiT 147 


bcečati 148 


brruo 150 


breCiti 143 


brz 144 


brnj 146 


brzdica 144 


breganica 144 
breka 143 


baba 133 


bubalo 133 


btekati le 144 


bubani 138 
bubati 133 


brekiiga 143 


brekuti 143 


babla 133 


breme 140 


bubota 138 


breia 144 


bnbotak 133 


brgtjati 144 


bubreg 183 


b™i44 


bubulj 138 


bne« 160 


bubnjića 183 


brickiigft U6 


bucati 134 


brititi 150 


-buciti 134 


bri^jeti 146 


bucoT&u 134 


brirt 1*6 


buiati 134 


brtiati 160 


buieviiia 134 


brijeg 145 


-buCiU 134 


brijest li4 


boeka 134 


bnnati se 146 


BnĆOTić 160 


brijati 161 


buci 184 


britka 146 


buiiti se 184 


britra 160 


bu«ka 134 


briigati 146 


bućkaU 184 


briioati 146 


buĆogUv 134 


briiditi 146 


budan 150 


briiiti 146 


Budimir 160 161 


brk 148 


Budisav 46 15U 


brkati 143 


buditi 160 


brUcam 


bugj 138 


brktjft 143 


busja 138 


SS^l« 


buha 162 
bubae 162 




balav US 




bujAd 1S4 


infi, 140 


b>uaii 134 
btgati 134 



bojati 184 

bijatka 184 - 

bujica 184 

bujiti 134 

buk 134 

buka 134 

bukara 184 

bukariti se 184 

bukati (mugire) 184 (dh- 

jiucre) 13* 
bakujali 134 
buknuti 134 



butjdi 160 
buljina 160 
buditi 150 
buo 142 
buna 134 
bunika 142 
bunina 142 
buniSte 142 
buniti 134 
baigak 142 
buuoTati 134 
buntovnik 134 
bupati 184 
bupilo 134 
b upi ti 134 
bunt 160 
ButU 16 
burav 160 
boriti te 150 
burlikati 150 
barljati 160 
burnik 150 
buro 160 
buB 148 
bUsati 148 
bduti ae 148 
busen 148 
b usnuli ae 148 
buia 148 
biUak 148 
b&Uk 148 
boAat 14S 
buiav 148 
buiina 162 
butina 148 
bdiiti 148 
bušiti 148 
biova 187 



cati 224 
caTtjeti 269 
cecelj 229 
celiti 244 
ceriti ae 241 



324 



cicvara 239 
cič 229 
ciča 229 
cičati 229 
cičina 229 
cić 229 
cigli 230 
c^eć 259 
cijediti 259 
cijegj 259 
cgel 244 
cijena 258 
c|jeniti 258 
cijep 234 
cgepati 235 
-cijepiti 235 
cijev 45 
dk 229 
clk 229 

cik (stridor) 229 
cika 229 
cikati 229 
cfknuti 229 
ciknuti 229 
cikti 230 
ciUk 244 
cio 244 
cip 235 
cipati se 235 
cipor 235 
cipan 235 
cjeć 259 
cjeliv 244 
cjelivati 244 
cjelov 244 
cjenjkati se 258. 
cjenoća 258 
cjevanica 45 
ckvara 238 
cmakati 303 
cmiljeti 244 
craiUiti 304 
cmilovati 244 
cmokati 303 
cmoknuti 303 
cokotati 228 
crći 247 
crepati 253 
creva 267 
crevlja 267 
cr^ep 253 
crvjevo 267 
crknuti 247 
cr^jen 268 
Crmnica 267 
crnipurast 241 302 
crn 241 
Crnica 267 
crnomazgast 158 241 
cng 241 



crpsti 253 
crtalo 250 
crtarati 250 
crv 241 
crven 268 
cubati 264 
cucak 263 
cucati 262 
cuckati 262 
cukati 39 
čuko 263 
culjati 261 
culjka 261 
cuigati 262 
cupar 263 
cupkati 263 
cupnuti 263 
cura 264 
curiti 264 
Curko 264 
-cvasti 259 
cvat 259 
cvatiti 259 
cvelati se 245 
cvij eliti 245 
cvijet 259 
Cvijo 259 
cvijjeti 244 
cvilovan 244 
cvjetati 259 
cvokati 228 
cvokotati 228 
ovolika 248 
cvrčak 247 
cvrčati 247 
cvrka 247 
cvrknuti 247 
cvrkutati 247 

ča- 31 
(abar 236 
čačak 229 
čačkati 229 
čaditi 232 
čagalj 230 
čagj 232 
čagja 232 
čagrljati 31 54 
čagrtaljka 54 
čagrtati 31 54 
čahura 37 
čajati 32 
Čakanac 229 
čakija 33 
čalabrčak 143 
čalabrcnuti 148 
čalma 212 
čama 237 
čaniati 237 
čamuigati 287 



čap (erobolus) 233 (mem- 

brum) 283 
čapci 233 
čaplja 233 
čapoDJak 233 
čaporak 233 
čaporci 233 
čaprlj 238 
čapur 233 
čarati 239 
čarkati 239 
čar ni 241 
čarnuti 239 
čarojice 239 
čas 260 
, časlovac 46 260 
čast 258 
častiti 258 
čaša 37 
čatati 258 
čatiti 258 
čaura 87 
čavka 39 
čavrljati 31 195 
čavrzgati 31 200 
če- 31 
čečati 33 
čedo 35 
čegrst 31 59 
čegrta^ka 54 
čegrtad 54 
čebigača 38 
čehno 38 
čekalo 229 
čekati 32 
čekič 229 
čekić 229 
čekinja 229 
čekljun 33 
ćcktalo 229 
čelenka 244 
Čelin 244 
čeljad 244 
čeljust 244 
čelo 244 
čelopek 123 214 
čelovogja 244 
čemer 30 
čemerika 36 
čcnjača 38 
čeno 38 
čep 234 
čepati 234 
Čeperak 234 
čepiti se 234 
čepkoriti 234 
čeprkati 234 
čeprkati 234 
čepur 284 
fterenac 241 



325 



ćeijen 241 
čenipati 31 186 
Česan 38 
6esati 38 
česnica 260 
česno 38 
6680V 39 
čest (pars) 259 
(est (densus) 38 
česta 38 
čestit 260 
čestitati 260 
čedallj 38 
čedai^ 38 
čeSati 38 
čeft^a 38 
češljati 38 
češljik 38 
češUika.38 
čeSljuga 38 
čeŠDJ^ 38 
četa 41 
-četi 34 
Cetina 234 
četiri 34 
četka 234 
čevrljuga 31 195 
čezDuti 230 
čič 229 
čiča 45 
$ičak 229 
Cičavica 229 
čićkati 229 
čičoglava 56 229 
čifiiĐJati 38 
čigov 31 
čihati 38 
č^ati 38 
čjji 31 
ciko 45 
čil 258 
čiljeti 258 
čimkati ^7 
čin 258 
činiti 258 
čiiu 35 
činjati 35 
cinkati 227 
čio 258 
čipav 235 
čipka 235 
čir 45 

čisaonica 259 
čist 259 
čistiti 259 
čitati 259 
čitav 258 
čiti 258 
čkakljati 227 
čkak^iti 227 



čkakljiv 227 
čkalj 229 
čkalja 238 
čkati 229 
čkoljka 238 
čkrnjati 238 
čkvar 238 
čkvrlj 238 
član 242 
Men 244 
človiti 243 
čmar 304 
čmavati 237 
čmičac 3 
čmičak 3 
čobo 243 
^oga 228 
Cojan 243 
čokanj 228 
Coketa 243 
čokot 228 
^okov 2*28 
Coleta 243 
čoroje 240 
čovjek 243 
čpag 235 
čreda 252 
črez 249 
crtalo 250 
čubar 264 
^iibrast 264 
Cubrica 264 
čubrile 264 
čubro 264 
čuča 33 
čučati 33 
čuditi se 261 
čudo 261 
čug 40 
čuka 33 
čukalj 33 
čukljajiv 33 
čula 265 
čulav 265 
Culko 265 
čuma 261 
čun 244 
čunak 244 
čunica 244 
čunjak 244 
čupa 235 
čupati 235 
čuperak 235 
čupica 235 
čuti 261 
čuvati 261 
čvakati 229 
čvalik 242 
čvarak 239 
čvariti 239 



čvarovati 239 
čvor 240 
čvorak 240 
cvrčak 247 
čvrčati 247 
čvrka 2l7 
čvrkati 247 
čvfknuti 247 
čvrknuti 247 
čvrljak 240 
čvrljuga 240 
čvrsnuti 250 
čvrst 250 

ćaća 81 
čačko 81 
cako 81 
čale 81 
Ćerana 112 
ćeretati 241 
ceriti se 241 
ćerka 142 
ći 112 
ćić 229 
ćuba 96 
čud 95 
ćuh 96 
ćuk 96 
ćukati 96 
čula 96 
ćulav 96 
ćuliti 96 
ćulumak 96 
ćuma 96 
curiti 96 
ćuša 86 
ćutak 96 
ćutati 96 
ćutjeti 96 

da 101 

dabar 142 

Dabiživ 149 

Đabo 149 

Đabrina 142 

dada 108 

dadilja 108 

dahnuti 114 

dah tat i 114 

dajka 108 

dajko 108 

da^jo 108 

dakle, daklem 31 101 

daleko 104 

dali 101 179 

dalj 104 

dan 105 

ddnak 101 

danas 43 105 

danguba 66 105 



đanict lOS 
đu(ja 106 
duia 101 116 
dftr 101 
dunnti 103 
đMi 101 
đ&iiti 112 
davDo 106 

davor, darori 69 101 I 
ibTorJje 69 
datd 118 
datda 118 
đe 107 
debeo 109 
deblo 109 
Đebfc 142 
đ^ttk 107 
đeiko 107 
đede 107 
Đ«ju 108 
đekati 107 
dekU 108 
đekUĆ 108 
dela 107 174 
denjBk lOS 
depiti l'S 
depna 108 
der 107 
đen 108 
deran 104 
derati 103 
derati se 103 
derijte 104 
đerle 104 
demi 104 
dernjava 103 
deniuti 103 
deset 102 
Đesimir 102 161 
deuti 103 
d«BDt 102 
dteii 102 
deretani 120 
devesilj 41 120 
devet 120 
Devie 108 
ditan 105 
diCiU 106 
dići 107 
dignuti 107 
dibaU 114 
dihtati 114 
dijeliti 107 
dnete 107 
dijevati 107 
' dika 105 
dikla 108 
DikoMva 46 105 
dUje 116 
d^k»118 



điDJa 112 
dinjka 112 
dio 107 
dira 103 
dirati 104 
-dirati 108 
dirkati 104 
disati 114 
điT 106 
di*an 106 
difit! se 106 
diTka 116 
divlji 106 
DivDa 106 
divor 106 
divorog 17 106 
diEati 107 
điidevica 113 
4ied 108 
dieko 108 
djeljati 104 
^elo 107 
^enoti 107 
djesti 107 
djelo 101 
djetao 102 
^eteliDB 108 
-^eti 107 
4jetić 107 
djetlić 102 
djeva 107 
djever 101 
djevojka 107 
dlaka 101 
dlan 104 
dlijeto 112 
dno 113 
do (praep.) 101 
dn (dola) 109 
dob 108 
doba 108 
dobar 108 
đobaUli 135 
dobit 149 
dobiti 149 
dobjpči 137 
dobrtanova lOR 
đobriiava 108 
Dobrosav 46 109 
Dohrovoje 207 
Dobrsko 108 
Doca 109 
đockan 32 
docue 32 
docĐiti 32 
dniepati 234 
doieti 34 
doda 108 



đođtjati 107 
dodola 108 
dogod 31 
Dojćin 109 
dojiti 108 
dojka 108 
dojmiti 10 
dok 81 
doka 31 
Doka 109 
đokale 31 
doke 31 
dokle 31 101 
Đoko 109 
đokolan 31 
đoko^eti 31 
dokonati 34 
dokončati S4 
dokučiti 33 
dolac 18 
dolina 109 
datje 100 
dom 102 
domiati se 171 
donde 9 101 
donekle 81 
đoni« 9 
donji 109 
doparkivati 282 
dopirati 264 
dopirlati 302 
4loplJeskaCi 300 
doprijeti 285 
dori 69 101 
đoroc 101 
dosada 214 
dosaditi 214 
dosfći 213 
doBinuti se 44 

ddsiijR 41 

dospjeti 278 
dosta 212 
Dosta 212 
Dostana 212 
dostojan 271 
doBtojati se 271 
dođijak 216 
dotakati 82 
dotamaniti 66 
dotegnuti 84 
dotjecati 82 
dotle, dotlem, dotlen 81 

116 
đotupavan 86 
dotužati 84 
dovde 26 101 
dovle, dovlen 26 116 
dovoljan 197 
doMcjati 71 
draia 103 



327 



đraeevile 103 
drag 110 
dr^a 110 
Đragomir 110 161 
dragoresa 23 110 
Dragosav 46 110 
Drajilo 110 
Drakša 110 
drančiti 103 
drapati 105 
drapav 105 
Draško 110 
Draža 110 
dražati 110 
Dražeta 110 
dražiti 110 
đrcati 103 
dr(e 103 
đreia 104 
drečati 104 
dreka 104 
drekei\jati se 104 
dremovac 105 
Drenica 104 
dreig'ina 104 
Drenka 104 
Drezga 111 
dreicUiti 111 
drliat 114 
drktati 114 
drgem 105 
đryeinati 105 
^en 104 
drnediti 23 
drgeti 104 
drgevo 104 
drgezga 111 
drktati 114 
drljača 108 
dr^ančiti 103 
drUati 108 
drfiav 103 
drljiti 103 
Drmalj 103 
Drmanovina 103 
drmati 103 
drmiti 105 
drnda 103 
drndati 108 
dn^kati 103 
dmoT 108 
dmati 103 
dmuti 86 115 
drob 111 
droban 111 
drobiti 111 
droiuak 103 
droĐJav 103 
drop 105 
dropiti 105 



drozga? 111 
drozffina 111 
drožda 111 
droždina 111 
drpati 105 
drpiti 105 
drškati 110 
drtina 103 
drug 106 
đriiga 110 
drugi 106 
druže 106 
družiti se 106 
drvo 103 

drvodjela 103 104 
držati 110 
država 110 
dub 109 
dubac 109 
dubak 109 
dubilo 113 
dubiti 109 
dubok 112 
dubova) ina 112 197 
dubrava 109 
Dubrovnik 109 
dnčiti se 112 
duda 112 
dudačak 111 
dudaljka 112 
dudati 112 
duduk 112 
dag 111 
dilg 110 
ddga 108 
dUga 102 
dub 113 
duhati 114 
Dujak 114 
Dujan 114 
dulac 112 
dulj 115 
duljati 115 
dulji 115 
dubiti 115 
dumača 109 
Dnmica 112 
dunda 112 
dundača 112 
dundara 112 
dundoriti 112 
dunuti 112 114 
dupac 113 
Dupilo 113 
dnpiti 113 
dupke 109 
dupkom 109 
duplaš 113 
dnpUa 113 
dupsti (dubem) 112 



dnran 115 
duriti se 115 
dur^iv 115 
durnovit 115 
duša 114 
Dušan 114 
dušiti 114 
duti (dmem) 112 
duti (di^em) 109 
dutUti 112 
duvati 112 114 
duždevnjak 113 
dva 106 
dveka 107 
dviska 78 106 
dvizac 78 106 
dvizak 78 106 
dvizorka 78 106 
dvogoče 69 106 
dvogub 66 106 
dvoplatan 106 295 
dvor 114 
dvoriti 115 
džagara 48 
džagor 48 
džakati 48 
džas 77 
džban 236 
džbun 264 
džoga 228 

e 2 72 

eda 101 172 

ej 2 

ćja (ita) 2 173 

gja 173 

el 172 

ela 173 174 

ele 173 

eli 172 

ene 2 116 

eni 2 116 

eno 2 116 

ete 2 81 

eto 2 81 

eve 2 

evo 2 

fetak 191 
fiska 206 
fitati 308 
fižlin 190 
frčka 317 
fresina 204 
frijes 204 
frka 317 
frkati 317 
frsnuti 319 
foga 201 



328 



fulati Be 189 
fuzda' 198 

ga 68 
gacati 69 
Gacko 69 
gačac 47 
gaće 48 
gad 48 
gaditi 48 
gadi je 48 
gagalica 48 
gagjati 69 
gagrica 57 
gagula 48 
gaj 64 
gajiti 64 
gaka 47 
gakati 47 
galebina 141 
galica 73 
galicati 78 
galić 78 
galin 73 
galiti 78 
gat j uh 65 
galobela 78 
galonja 78 
galod 73 
galovran 78 
galon 78 
gamizati 52 
gamziti 52 
gaigati 70 
ganuti 67 
gar 71 
Garač 71 
garav 71 
Garevica 71 
gargača 58 
gargaša 58 
gargati 58 
gariti 71 
garnuti 58 
gasiti 63 
GašMca 69 
gašljikov 63 
Gaštica 69 
gat 69 
gatar 47 
gatati 47 
gatka 47 
gavez 66 
gavran 47 195 
gaz 69 
gaziti 69 
gdje 31 
gibak 67 
giban 67 
gibati 67 



gicati se 66 
ginuti 67 
gipkati ae 67 
gizda 67 
glabati 62 
glacDuti se 78 
glačina 73 
glad 60 
glada 61 
gladac 73 
gla'lak 73 
gladiS 60 
gladiS .73 
gladiSika 73 
gladiti 73 
gladun 73 
glagol 57 
glagol,! ad 57 
glas 63 
glati 75 
glava 56 
glavati 66 
glaviti 56 

glavnica (uredo) 73 
glavnja 73 
glavrnjati 56 
gledati 75 
glegja 76 
gležaig 75 
glib 62 
glijeto 62 
glista 76 
Gliva 57 
gljiva 57 
globa 62 
globiti 62 
gloca 60 
glockati 60 
glocnuti 60 
glodati 60 
glog 58 
glogjva 60 
glomot 79 
glota 56 
glotan 56 
glotina 56 
gložiti se 58 
gluh 80 
glumac 79 
gmeždenik 169 
gmožditi 169 
gmiljcti 52 
Gmiza 52 
gmizati 52 
gnati 70 
gn^ezdo 120 
gnjat 48 
gnjaviti 79 
gnjecati fiH 
gi]gecav 68 



gigeiiti 68 
-gi^jesti 68 
giijev 50 
gnjevetati 79 
gnjeviti 50 
gnjida 266 
gnjila 40 
gnjiliti 40 
gnjio 40 
gnjiriti 79 
-gnjiti 40 
gnjorac 79 
gnoj 40 
gnusan 68 
gnusiti 68 
-gnuti 67 
go (gola) 74 
go 68 
goč 56 
god 69 
gdd 69 
gode 69 
Godeč 69 
godet 69 
godina 69 
godište 69 
goditi 69 
Godomir 161 
godia 228 
gogj 69 
gogje 69 
goj 63 
gojan 68 
gojazan 63 
Gojislav 68 
gojiti 63 
goj ka 63 
Gojko 63 
Golcč 74 
golem 56 
golenica 74 
Goleš 74 
golet 74 
golicati 74 
golgemno 56 
golijen 74 
golijevno 56 
golŽav 74 
goljuždrav 74 
goljuždriti se 74 
golokud 74 232 
golušav 74 
goluždrav 74 
gomila 156 
gon 70 
gonati 70 
gončin 70 
goneta 70 
gonetati 70 
goniti 70 



gora (moDB) 63 (epilepsia) 

&4 
gorak 72 
goraknuti 72 
OoraD 72 
Ooranftko 72 
Gorag 72 
Oorfile 72 
Gordana 72 
Gorde 72 
Gordulja 72 
gore (aa|>ra) 53 
gori (peior) 54 
gorjeli 72 
gorDJi 53 
Goro 72 

goroCTijet 72 259 
gorogailjiv 63 
goropad 54 126 
goTOStaBau 51 271 
goruiica 72 
goružda 54 
goBa 77 
gotpa 77 
gDipar 71 
goBpod 77 123 
gospodar 77 123 
gotpodiD 77 123 

SMt 77 

Ooioa 63 
G«fo 63 
govedo 65 

goToriti 64 
goab« 77 
graba 61 
grabiti 61 
grabu 61 
gracsoti 61 
grid 69 
grid n 



fA9» 

gnhor C3 
gnbomt 7i 
gra^M 
grajau 53 
gnkaci S& 
grakiali 5£i 
Gnntaaa » 



^cati 54 
gicati 54 
gr£ 64 
grčica 72 
grCioa 54 
grtiti 64 
grd 60 
grdan 60 
grdili 60 
greb 61 
greben 61 
gr€beiko 62 
grebe Štak 62 
greda 60 
gređelj 60 
grepsu (grebem) 61 
greiti (gredem) 60 
grez 68 
greinnti 58 
grgaii 5B 
grgutati 68 
gnb 61 
gribili 61 
grie 66 
grijati 73 
grijeh 76 
gnjeiiti 75 
grimica 55 
grinja 56 
grinja 55 
grinnti 55 
gri-ti 6ft 
grira 55 
prima 66 
griz 5% 
griia_58 

grkljan 54 

gr:ie* 54 

rrija« 51 
D-lo 54 
pm 73 

graod 9> 

t,nK)c» .',( 
^Al'»ii '>; 



grom 70 

grotnils 54 

groninradan 54 

gro morao 51 

gromotan TU 

gromnia 64 

gr oni k 64 

groti Ica 64 

gronja 54 

groiiiulja 64 

gronuil 64 ' 

gr..l 64 

grmio 54 

grol'ilja 64 

grota TiH 

grozd 67 

tirOKda 5H 

groiBitl *e (liarr>;r«j 6H 

(loinarl) W 
groKiia 57 
grriz Ilica M 
grožnja tM 
grit 50 
grttiti le 76 
grla 54 
grititi •• 76 
gruti 60 
rrab m 
Onibifl 62 
gro'la Vi 
gmdi fAt 
gnutDJaia 7» 



330 



gflkati Be 67 
guliti 65 
gomati 65 
gumno 65 
guodeU 48 
gundo 48 
gundoriti 48 
gUDgjati 48 
gunuti 57 
gura 65 
' gurati 65 
gurikati 67 
gurit 67 
guritati 67 
guriti 86 65 
guaak 70 
Gusinje 77 
gu^enica 77 
guska 70 
gusle 48 
gusli 48 
gusomača 77 
gust 69 
guia 67 
guSiti 67 
guita 69 
guSter 68 
guta (otok) 57 
gutati 57 
gutav 57 
gutljaj 57 
gutoljiti 57 
guviti se 65 
gužva 52 
gužvati 52 
gririti 64 
gvozd 77 
gvozden 77 
gvožgje 77 

habati 313 

haben 313 

bajaU 212 

hala (sordes) 316 

halav (sordidus) 316 

balja 316 

haljak 316 

haljina 316 

ha luga 315 

hiliav 315 

himba 308 

hiska 206 

bit 308 

hiUc 308 

hitan 308 

hitar 308 

hitati (capere) 308 

hitati (properare) 308 

hitimice (vrzimice) 308 

hitimico (properatim) 308 



hititi 308 

hiljeti 308 

hitiga 308 

hlače 219 

hlad 221 

hladan 221 

hlapiti 222 

hlaptati 222 

hmelj 314 

hober 313 

hobotnica (obodnica) 313 

hod 214 

hoditi 215 

homuć 314 

homut 314 

Hotaš 212 

boljeti 212 

hrabar 223 

hrakati 317 

hram 217 

hramati 805 

hrana 217 

hraniti 217 

hrapav 318 

hrape 318 

hrast 819 

hrbat 223 

hrčak 218 

hreb 223 

hrek 219 

hren 218 

Hrgud 220 

hrid 222 

hripati 318 

hripavac 318 

brka 317 

hrkati 317 

hrkati se (rixari) 219 

Hrmaig 305 

hr-o 218 

hrobar 223 

hrom 305 

hropac 318 

hropitati 318 

hropiti 318 

hrsak 319 

hrskati 319 

hrskavac 319 

hrstati 319 

hrt J18 

hrupiti 318 

hruskati 319 

hrušt 319 

Hrvat 218 

Hrvoje 218 

htjeti 212 

bubav 318 

hučao 199 

hud 310 

hola 816 



huliti 815 
hum 218 
hui]gkati 310 
huzgkav 311 
hupnuti 222 
hvala 315 
hvaliti 815 
hvat 808 
hvatati 308 
hvatiti 308 
hvoja 308 

27 

cati se 2 

ići 28 

gla 5 

gra 4 

grati 5 

ii 27 

ijed 7 
ijediti 7 
ikavka 2 

kra 173 

li 27 179 

mati 11 

me 50 

mela 11 

melaš U 

nako 27 

nače 27 

nje 29 

igi 27 

no 27 

noča 27 
Inogor 27 

nokosan 27 

ole 172 

pak 27 122 

iscgaliti 244 

sgevci 212 

skati 29 

sklibiti 255 

skon 34 

skoriti (kora) 239 (ko- 
riti) 239 

skositi se 87 

iskra 174 

skroji 241 

skrsnuti 256 

skusiti (kusati) 282 
isperiti se 284 

'spirati 284 

spirlati 302 

spo 287 

spolac 287 

spovijed 209 
ispovijest 209 

spovjediti 209 

isprcati 291 
itprgečiti 285 



331 



isukati 82 

isUnfiAti 85 

istaštiti 100 

istegnuti 84 

istezati 84 

isti (i^'i) 28 

isti 27 

istina 27 

is^ecati 82 

istok 82 

istovetni 27 

istrčati 88 

iSčaiiti 87 

iićaćati 96 

iStavati 96 

iU 28 

iTer 28 

ivica 28 

iz 6 

isagi\jiti 40 

izasuti 312 

izatimati 62 

izbjeći 137 

izbor 140 

izbaciti 134 

izdan 113 

izdanak 118 

izdirati 103 

iiijeda 7 

izlaz 18 

iziiditi 24 

izbjeći 19 

izljesti 18 

izmagao 170 

izmaglica 170 

izmak 171 

izmalati 162 

izmeče 158 

izmigoliti se 170 

izmifati (mljeti) 162 

iz^nllati (jprotendere^ 162 

izmoliti (protendere) 162 

izmući 165 

izmaknuti 164 

iznemoriti se 160 

izništati 39 

izobila 10 

izor 12 

izrgekom 14 

izručiti 15 

iznti 25 

izvaliU 196 

izvan 8 

izveStati 191 

izvirati 195 

izviskati 210 

izvor 195 

izvrstan 202 

iždraĆiU 72 

ižimati 52 



iživati 68 66 

ja (ego) 1 
a (at) 1 (aut) 1 
a (ita) 173 
ablan 10 
Jabučilo 10 
abaka 10 
ačati 28 
iaimen 3 
a6miSak 8 
,ad 7 
jadati 7 
jadikovati 7 
jaditi 7 
lagla 4 
aglac 4 
aglika 4 
agm'e 4 
agojed 4 
agivjeda 4 
iagočevina 4 
iagoda 4 
agorievina 4 
jagovMna 4 
iabati 29 

Se 25 
[ 28 
aka 28 
2iko 173 
akoSnji 173 
ali 1 
Ulov 13 
lama 173 
lamac 11 
amati 11 
amatva 11 
amMti ti 
iamiti 10 
amiti 173 
anj 4 
anf 20 
an e t 
apad 9 
apiti 9 
apno 9 
ar 173 
ara 28 
arac 11 
arak 11 
jaram 11 
lare 11 
areb 11 
jarebica 11 
larenica 11 
ari (vemus) 178 
arica (capella) 1 
arica (vemus) 173 
arič 28 
arik 173 



jarina (fruges vemae) 178 

jarina (lana agnina) 11 

pariti se 28 

jarka (copla) 28 

jarko 28 

jarmac 11 

jarmak 11 

jarost 28 

jaruga 11 

jas 28 

Jasan 28 

jasen 26 

jasika 26 

jasli 7 

jastrijeb 3 

jastroka 8 

jaSterica29 

jatka 7 

j'ato 9 

jatoran 28 

jav 25 

java 25 

javiti 25 

jaz 5 

jazavac 4 

jazbina 5 

jaziti 5 

jaia 5 

]f cati 2 

jetam 8 

ječati 2 

jščmen 3 

jSčm^n 3 

ječmičak 3 

jed 7 

jMan 27 101 172 

jedar 7 

jedin 27 101 172 

jćditi 7 

jediti (jedan) 27 

jedivo 6 

jedljiv 6 

jednak 27 

jednjak 6 

jedooničiti 27 121 

jednouditi 27 193 

jedogouja 209 

jedriti 7 

jedro 7 

jedva 101 172 188 

jegja 6 

jegulja 6 

jek 2 

jeka 2 

jeknuti 2 

jehtati 2 

jel 172 

jela 13 

jelaš 13 

Jelašin 29 



332 



jela^'e 13 
jelen 13 
jelo 7 
jelonja 13 
ieUa 13 
jemac 11 
jemač 11 
jemati 11 
jematva 11 
jemčiti 11 
jemješ 177 
jemlješ 177 
jemuža 165 173 
jer 68 172 
jera 69 172 
jerbo 135 172 • 
jere 68 172 
jerebica 12 
jerište 12 
jesam 27 
jestn (f.) 27 
j^BOD (m.) 27 
jesenas 43 
jesetra 27 
jesti (jeden) 6 
jestiva 7 
Jestrak 27 
jestvina 7 
jeda 7 
jetra 8 
jetrva 173 
jeza 5 

jeza (jezik) 102 
Jezava 4 
jezbina 7 
jezda 29 
Jezdimir 29 161 
jezditi 29 
jezero 4 
jezgarica 27 
jezgra 27 
jezik 102 
jeziv 5 
jež. 5 
ježiti se 5 
ježnja 5 
joha 13 

jomuža 165 173 
još 29 
Jo»lanica 13 
Joševica 13 
jošić 13 
jošik 13 
jošje 13 
joSljak 13 
joštc 29 
jova 13 
jovljak 13 
juče, ju6er 206 
jug 190 



jaha 174 
Juhor 319 
junac 174 
junak 174 
junoš 174 
jur 173 
Juriša 196 
Juroš 196 
jurve 173 188 
jutro 205 
jutros 43 205 
južina 190 
južiti 190 

k (praep) 31 
-k 31 
-ka 31 
kabao 23(i 
kačkati 233 
kačati 228 
kačka 228 
kačkati 228 
kaćipera 231 281 
kaćun 231 
kad 31 
k&d 232 
kkda 31 
kaditi 232 
kajati 32 
Kajica 230 
kakav 31 
kaki 31 
kako 31 
kakodakati 32 
kakotati 32 
kakov 31 
kal 242 
kalac 242 
kalaš 242 
kalašiti 242 
kalati 241 
kalcnica 242 
kalilo 242 
kalina 242 
kaliti 42 
kaližiti se 2i2 
kalja 212 
kaljac 242 
kaljak 241 
kaljati 242 
kaljav 242 
kaljuga 242 
kaljuža 242 
kalogaža 69 242 
kalotine 241 
kal uža 212 
kam 3 
kamčiti 287 
kamen 3 
kami 3 



kamikati 237 
kamivao 197 
kamkati 237 
kamo 31 
kamtiti 237 
kančelo 227 
kanica 82 
kaniti se 34 
kanje 227 

kantati (sukati) 227 
kanura 227 
kanuti 233 
kao (kal) 242 
kao (adv.) 31 
kap 233 
kapati 233 
kaplja 233 
kar 239 
karati 239 
kas 35 
kasati 35 
kasniti 32 
ka^tno 32 
kaša 37 
kašalj 37 
kašljati 37 
kaštar 37 
katun 231 
kazati 280 
Kazimir 161 280 
kaza 230 
Kćerana 112 
kći 112 
-ke 31 
kicoš 33 
kičeljati se 33 
kičeljiv 33 
kičica 268 
kičma 38 
kidati 40 
kibati 270 
kgačA 40 
kijak 40 
kika 33 
kikati se 88 
kikilo 33 
kikonja 33 
kikotati se 268 
kila 45 
kinjba 309 
kinjiti 309 
kinuti se 40 
kipjeti 86 
kisati 270 
kiseo 270 
kišiti 270 
kisnuti 270 
kiša 270 
kiša 270 
kiščica 268 



Idu 263 


klimati 267 


kitiDa 268 


klin 267 


kititi i63 


kiinčiti 267 


klatkaonica 248 


kliniti 267 


klada 251 


-klinjati 245 


ktađenac 221 


klinovit 267 


kladiti se 251 


klip 254 


kladnja 231 


klipati 254 


klamimi 242 


klipiti 254 


klanac 242 


klis 257 


klancatf 242 


kliza 250 


klanjati 24a 


kliiiak 250 


kUpa 253 


klizati se 260 


klapavica 263 


klizav 250 


kl&piti -^n-i 


kU»iti 250 


klSpiti 253 


K 


akav 248 


klapngati 26S 


kt 


ast 256 


kiRB 242 


kl. 


cn ^44 


klasti (pontre) 2hl 


kl 


epac 264 


klaati (mauare) 251 


kl 


ucati 268 


klaJDJa 25G 


kl 


uč 'itS 


klainjavica 256 


kl 


utati 2B8 


kUJDJe 256 


kl 


učiti 2tirt 


klataiiti s". 251 


1(1. 


lik a«8 


klati 242 


kl 


uha 268 


klatno 251 


kl 


ukati 20« 


klato 212 


kl 


uu 2W 


klecati 246 


kl 


u na 2(W 


kietak 248 


kl 


unuti 2(i8 


klefan 24B 


k\ 


usa 268 


kleiati 248 


kl 


use 268 


Ueika 246 


kl 


uvati 268 


kleći 248 


kl 


uverina 268 


kleka 248 


kl6b(lk 255 


kleknuti 24H 


kl5btik 255 


klempav 264 


klecati 2i« 


klempe 264 


kloce 248 


kleo 244 


klokoč 248 


klepa 264 


klokočica 24S 


klepac 264 


klokoiika 248 


kleputi 254 


klokot 2in 


klepct 264 


klokotati 248 


klepetati 264 


klempav 253 


kleti 245 


kloniti Be 243 


klica 267 


klonja 243 


kli£aT 267 


klopac 253 


KliievAC 248 


kloparati 253 


kl ti 246 


klopast 253 


klijati 267 


hliipav 253 


kljen 244 . 


■ klopiti 263 


kluen (a4j.) 244 


klopka 253 


klHenit 244 


kl..pot 253 


klijet 244 


kloiHilali 253 
klubarak 265 


klgeita 267 
kliješte 257 


kluko 255 


klik 248 


klupa 26 1 


kliknuti 248 


klupie 256 


klikovati 248 


klupko 256 


kliktati 248 


kluvko 256 


klilo 367 


kn 


seliti se 287 



knjeziti 80 237 

knjiga 266 

ko 31 

ko- 31 

kob 236 

k6ba 236 

k6ba (koliiU) 236 

k5ba 236 

kobac 236 

kobacati ee 236 

kobata 236 

kobiiiti 236 

kobasica- 266 

kobeljati 236 

kobila 23(i 

kobiti 23G 

koccij 228 

kocka 37 

koćak 231 

koian 228 

koCanj 228 

kotet 228 

koči na (k oštri jet) 228 

kočiiia (etabulum) 231 

kočoperan 22>j 284 
kod 34 

kojnsiti BC 174 
kojasnuti se 174 
koji 31 
koka 32 
koktilo 31 
Kokau 228 
kokati 228 
kokica 32 
kokice 228 
Kokiroa 32 
kokoinjka 241 



kokor 
kokor 



' 241 
a 241 



kokoft 32 
kokoSkc (ađv.) 228 
kokot 32 
kokoluc 32 

kokotati 32 
kukotinja 32 
kokotiii se 32 
kokotuia 32 



kokiiii 



31 



kol 213 
k.'.la 243 
kola 243 
kolac 242 
ko)a6 243 
kolaBt 248 
kolebati se 243 
kolcčke 243 
kolenika 242 
koli 31 
kotgevka 243 



334 



kolik 31 
kdlje 242 
kb\je 31 
ko^eDO 242 
kolo 248 
kolomat 157 243 
kolomga 153 243 
koloter 88 243 
koloture 243 
Kolubara 243 
kolut 243 
kolutati se 243 
kom 36 
Kom 36 
komac 36 
komar 287 
komati 36 
komeiati se 36 
komice 36 
komičiti se 86 
komina 36 
kominati 36 
kominjati 36 
komišati 36 
komiSkati 36 
komiti 86 
komnuti 36 
komračiti 237 
komušati 36 
komušina 36 
komušje 36 
komoškina 36 
kon 34 

konac rfilum) 84 
koDac (finiš) 84 
končati 34 
konj 236 
koigštak 236 
kopan 234 
kopaiga 234 
kopar 85 
koparati 234 
kopati 234 
kopča 236 
kopile 234 
kopirati 284 
kopito 234 
kopUe 284 
kopnjeti 234 
koprcati se 284 
koprena 284 
kopriva 234 
kora 239 
korab 240 
koraba^ 240 
koračiti 248 
korak 248 
Korava 239 
koravica 289 
Korav^ica 289 



korba 289 
korgen 240 
korist 240 
koriti 239 
korito 239 
korigača 239 
korov 245 
korubati 239 
kos 38 

kosa (falx) 37 
kosa fcoma) 87 
kosa (mons) 87 
Ećsa 87 
Kos^jnica 87 
Eosana 87 
kosajgica 87 
kosjjer 87 
kositi 37 
kositi se 87 
Eosmig 37 
kosmat 87 
kosmov 37 
kosmura 37 
kosnat 87 
kosnik 87 
koso 37 
kosor 37 
kost 37 
kostilo 87 
kostreS 37 
kostrjješiti se 37 
kostrnet 87 
kostrika 37 
koš 88 
koščica 37 
kodćela 87 
koikati se 87 
košlje 37 

ko$\jiv (vrneme) 87 
košUiv (riba) 87 
koSnica 88 
koštac 87 
koštan 87 
koštaig 87 
koštica 87 
koštreba 87 
kostrika 37 
koStuig 37 
koStunjav 37 
kosturnica 87 
košuta 38 
košuta 28 

kot (progenies) 227 
kot (stabulum) 281 
kotac 231 
kotač 281 
kotalac 231 
kotali 231 
kotar 231 
kotarača 281 



kotarica 231 
JLotiti 227 
kotla 231 
kotlac 281 
kotlja 281 
Kotor 281 
kotrHan 281 
kotr^ati 231 
kotrškati 231 
kotu^ač 231 
kotur 281 
koturaSan 281 
koturati 281 
koT 89 
Kovana 261 
kovaran 89 
kovarstvo 39 
kovati 89 
kovča 236 
kovčeg 261 
kovitje 261 
kovitlac 81 207 
kovrcan 199 
kovrčast 81 199 
kovrčica 31 199 
kovrčiti 81 199 
kovrdžak 199 
kovrdžik 199 
kovrUak 31 195 
kovrljati 81 195 
kovrtai 81 202 
kovrtaig 31 202 
koza 230 
koža 230 
kračati250 
kraćati 260 
kragja 251 
kragtg 249 
kraj 266 
KraJa 266 
Kr^čin 266 
Knuišav 46 266 
krak 246 
krakati 246 
kratjuit 289 
kraosica 42 809 
krasa 256 
krasan 256 
krasiti 256 
krasu 256 
krastavac 256 
krasti (kradem) 251 
kratak 250 
krate^' 250 
kratiti 250 
krava 42 
kravačac 42 
kravajnoša 239 
kravalj 239 
kraviti 267 



335 



kraTOsica 42 809 
krbanj 255 
krba\ja 255 
krcan 247 
krcati 247 
krčkalo 247 
krčaff 247 
krčalo 247 
krčanik 247 
krčati 247 
Krčava 247 
krčele 247 
krčiti 247 
krčma 247 
krčmiti 247 
krčumati se 247 
krd 252 
krdža 249 
krecav 247 
krečati 247 
kreja 257 
kreka 247 
kreketati 247 
kreknuti 247 
krelja 241 
kre^jušt 241 
krem 241 
kremen 241 
krenuti 251 
krepak 253 
kresati 256 
kresiti se 256 
kreSevo 256 
krešUti 257 
kreStelica 257 
kretati 251 
kreveljiti se 241 
krezo 249 
krezub 51 249 
krezun 249 
kmi 240 
krkati 269 
kričati 248 
kridimice 267 
-krijepiti 253 
kriješ 256 
krijnmčariti 267 
kriknuti 248 
krilo 266 
krimiće 267 
krinčica 266 
kriška 250 
kriti 267 
kriv 266 
križati 260 
krka 247 
Krka 247 
krkača 247 
krk^ati 247 
krknati 247 



krkoriti 247 

krktati 247 

krkaša 247 

krletka 240 

kriij(-di 240 

krU 240 

krQa 240 

kr(jađ 240 

krljušt 240 

krma (gubemaculnm) 240 

(pabulum) 240 
krmača 240 
krmak 240 
krmeli 68 
krmiti 240 
krnuti 269 
kri]g 240 
kri\jača 240 
krnjiti 240 
kročiti 246 
kroj 266 
krojiti 266 
kropiti 252 
krosna 256 
krošnja 256 
krošnjat 256 
krošnje 256 
krotak 250 
krov 267 
krovina 240 
krovnat 240 
krovnJača 240 
kroyu][iina 240 
kroz 249 
krpa 253 
krpele 253 
krpelj 253 
krpeta 253 
krpijel 2'8 
krpiti 253 
krplje 253 
krpulja 253 
-krsnuti 256 
krš 269 
kišan 269 
kršiti 269 
kršlj .▼ 269 
krt 269 
krtan 269 
krtfca 250 
krtina (talpa) 250 (krto 

meso) 269 
krtog 240 
knićma 251 
krug 250 
kruh 269 
kruniti 267 
krupa 269 
krupan 253 
krupatica 269 



kropatka 269 

krupica 269 

krušac 269 

Krušedol 109 269 

Kruševac 269 

Erušica 269 

krušik 269 

krušiti 269 

kruška 269 

krut 251 

krutuljav 251 

kružat 250 

krv 268 

krvosalga 268 809 

krzati 249 

krža 249 

kržak 249 

kržav 249 

kržljav 249 

kržolja 249 

kucati 39 

kdcati se 263 

kucov 263 

Kuč 83 

Kučaja 33 

kuče 263 

kučen 33 

Kučevo 33 

kučine 248 

kučka 263 

kuća 231 

kud 31 

kuda, kudar 31 

kude 31 

kudecati 31 

kudije, kuđgeo, kudner 

31 
kuditi 40 
kudjelja 232 
kudrav 232 
kuga 261 
kugj 31 
kuj 31 
kuja 263 
kuk 248 
kuka 33 
kukati 39 
kukavica 39 
kukinja 33 
kukljaU 261 
kukma 33 
kuknjava 39 
kukolj 34 
kukovina 33 
kukurijek 39 
kukurjjekati 39 
kukurjak 39 
kukuUti 89 
kulen 265 
knlgeš 265 



336 



kulja 265 
kaUar 265 
kuljati 261 
kuJjav 265 
kulje 265 
kuljeo 265 
kun 248 
kaua 261 
kunadra 243 
kuodrov 232 
kunića (trava) 243 
kunina 213 
kunjati 261 
Kunor 243 
Kunovica 243 
kunovina 243 
kup 35 
ki\pa 35 
kupac 36 
kupati 86 
Kupić 35 
kupina 235 
kapiti 85 
kupiti 36 
kupovati 36 
kurdelj 264 
kurelj 264 
kuretati 39 
kurikov 30 
kurkov 89 
kurnjaviti 264 
kus (m.) 232 
kus (adj.) 232 
kusatak 232 
kusati 232 
kusiti 232 
kucati (kusati) 232 
kušati (tentare) 265 
kuBlja 265 
kušljati 265 
kušljav 265 
kuštrav 265 
kut 231 
kutao 39 
kutlača 39 
kutnjak (zub) 281 
kuveo 31 810 
kuzolica 40 
kužđrav 265 
kvaka 33 
kvar 230 
kvas 269 
kvasiti 369 
kvečati 32 
kveka 82 
kveknuti 82 
kvocati 32 
kvočka 32 
kvrčati 247 
kvrga 240 



krrka 247 
kvrknnti 247 

Lab 177 
labav 177 
labrcnuti 143 
labud 28 
labudina 28 
lackati 178 
laian 15 
laćati 13 
lagan 19 
lagati 184 
lagja 18 
lagun 19 

lahoriti (lavoriti) 24 
l^ati 174 
lak 19 

laka (vallis) 197 
lakat 15 
lakom 15 
laloka 174 
Lanienka 177 
landarati 175 
landati 175 
landav 175 
landište 105 287 
lane 13 
lani 175 
l&nuti 174 
lanuti 19 
lap 176 
lapacke 176 
lapatke 176 
lapatljiv 176 
lapavica 222 
Idpiti 222 
laptati 222 
lasa 24 
lasan 178 
lasica 24 
laskati 178 
last 178 
lasta 24 
lastac 178 
lastan 178 
lastavica 24 
lastavičiti 24 
lasta vičnjak 24 
lastisati 24 
lasto vati 178 
lastovica 24 
latica 13 
latiti 13 
lav 183 
lavež 174 
lavoriti 24 
laz 18 
lazila 18 
lazioa 18 



laziti 18 

laznuti 180 

laž 184 

laza 184 

lažak 185 

lažica 184 

lažičica 184 

lebditi 176 

lecati se 16 

lećanik 16 

16ći 18 

leći 19 

led 20 

ledina 22 

ledojka 20 

legia 22 

leglo 19 

leinjati 178 

lele 174 

lelejati se 179 

lelek 174 

lelijati se 179 

lemeš 177 

Lepenac 176 

leper 176 

lepetati 176 

Ippir 176 

leprdati se 176 

leptir 176 

lepunuti 176 

let 16 

letjeti 16 

letka 16 

letnjak 16 

leto 16 

letva 18 

ležaj e 18 

ležati 18 

li 170 

libati 177 

libiti se 177 

lice 180 

ličina 183 

ličiti (decere) 180 (duu- 

ciare) 180 
lih 24 
lihati se 24 
liho 24 

lihopcr 24 284 
lij 176 
lija 176 
lijati 176 
Ijječiti 15 
lijegati 18 
lUcha 24 
lijek 15 
lijemati 178 
lijen 175 
IjjenVa 175 
lijep (m.) 180 



337 



lijep (adj ) 180 

lijopir 180 

I jes (8'lva) 24 (tect con- 

tignaiio, aratrum cuin 

jugo) 24 
lijeska 24 
liješće 24 
Išetati 16 

lijev (infuudibulum) 179 
Lijevač 179 
lijevak 179 
lijevča 179 
lijevi 179 

lik (nuQciatio) 180 
lik (facies) 180 
lik 183 
liko 183 
lila 183 
liigak 175 
liojati 175 
lipa 181 
lipanj 181 
lipeo 181 
Lipljan 181 
lis 176 
lisa 187 
Hsac 176 
Tisac 187 
lisast 187 
lišen 24 
lisica 176 
Lisina 187 
liska (folium) 24 
liska (fulica) 187 
list (folium) 24 
list (sura) 185 
list (celer) 24 
liSaj 24 
lišiti 24 
lišma 24 
lit 179 
litati 178 
liti 178 
litica 179 
litnuti 179 
litonja 179 
lizati 180 
ližba 180 
ye 179 
^eći 19 
tjeljen 13 
^emeš 177 
Jljemez 178 
ljepota 180 
Ijesa 24 
fleskov 24 
-Ijesti (-^ezem) 18 
Uestve 19 
jjeinik 24 
yeštarka 24 



Ijetnik 16 
ljeto 179 - 
Jjetos 43 179 
Revati 179 
Ijohav 24 
bok 15 
Uokač 15 
Ij okati 16 
Ijoknuti 15 
Ij opiti 176 
Ijoskac 178 
Ijosnuti 178 
ljubav 187 
ljubi 187 
Ljubinje 187 
LJubišnja 188 
gubiti 187 
Ljubivoje 188 207 
Ijubljaj 187 
Ljubočki 188 
Ljuboinir 161 187 
Ljubosav 46 187 
LJubostinja 188 
Ljuboški 188 
Ljubotinje 188 
Ljubo vigja 188 
Ijuda 186 
Uudi 186 
ljuljati 182 
^umati 185 
Ljupča 188 
Ijupine 187 
ljuska 183 
Ijusnuti 178 
Ijuštika 188 
Ijuštiti 188 
ljut 182 
ljutiti 182 
loboda 177 
log 18 
loj 179 
lokati 15 
lokva 15 
lokvanj 15 
lom 177 
lomiti 177 
lonac 13 
lopar 176 
lopata 176 
lopiti 222 
lopuh 176 
lopušac 176 
loš 24 
lov 182 
loviti 182 
16vnica 182 
Ićvnica 182 
loza 18 
lozica 184 
ložičica 184 



ložiti 18 
lub 187 
lubenica 187 
lubina 187 
lubi^jača 187 
lubura 187 
luč 184 
luča 184 
lu^ac 15 
Idčiti 16 
lud 185 
lug (nemus) 19 
lak 15 
lUk 183 
luka 16 
lukav 16 
lunja 185 
luAjati 185 
lunjav 185 
lupa 186 
lupar 186 
luparati 186 
lupatak 186 
lupati 186 
lupež 186 
lupija 186 
lupiti 186 
Lupoglav 56 186 
Luštica 19 
lutati 175 
latav 151 
lutka 175 
lužaig* 19 

mač 156 

mačić 156 

maćaha 152 

maćeha 152 

maci 181 

madež 159 

madunica 159 

magiiga 156 

magla 170 

Maglaj 170 

mah 167 

mah (muscns) 172 

mahati 167 

mahnuti 167 

mahovina 172 

mahuna 168 

maja 152 

Majda 152 

mak 155 

makalj 156 

mak inja 154 

makija 156 

maktjati 156 

maktjiti 156 

maknuti 171 

malenica (mlinica) 162 

22 



338 



mali 161 

malina 161 

Malinka 161 

malj 161 

maljav 161 

malje 161 

maljica 161 

maljug% 161 

maloprešnji 186 

mdma 154 

mama (furor) 155 

m&ma (csca) 154 

mamac 154 

matnak 154 

mamiti 154 155 

mamlaz 155 

manić 154 

manji 154 

manjičav 154 

manjkati 154 

mar 160 

Marica 160 

m&riti 160 

-mariti 160 

marljiv 160 

masak 168 

maska 168 

maslačak 169 

maslina 169 

maslo 169 

masnic» 169 

mUst (adeps) 169 (co- 

lor) 169 
m&st 172 
mastika 172 
mastilo 169 
mada 168 
mašak 172 
maSati se 168 
mašče 108 
mašina 172 
mašiti 163 
maska 168 
mašljika 169 
mašuta 154 
materica 152 
mati 152 
matica 152 
mator 152 
matuzica 157 
maza 156 
mazati 169 
mazga 169 
maziti 156 
me 151 
meča ti 156 
mećati 155 
meće 155 
meci ti 156 
m^ka 156 



m^čka 156 
meća 158 
mećajica 158 
mećava 157 
mećavica 158 
med 159 
medica 159 
med^ika 159 
medvjed 6 159 
megja 159 
megju 169 
mehuua 168 
mek 156 
meka 155 
mćka 156 
mekinje 156 
mekna 156 
mćknuti 165 
meknuti 156 
mekoput 156 287 
mela U 
melica 11 
meljati 162 
meljava 162 
meljivo 162 
meuovati se 154 
meutovati 154 
merati 161 
merati 161 
meredov 119 
merkati 153 
meska 168 
meso 168 
m6sti 157 
mćsti 158 
meškoljiti se 170 
met 158 
meta 158 
metalje 157 
metaljka 158 
metanj 158 
metati 158 
metež i '8 
metilj 158 
metla 157 
metnica 158 
metnuti 157 
metopir 158 302 
mczga 169 
mezgati 169 
mezgra 169 
mezgrati 169 
mczimac 157 
meždenik 169 
mi 152 
micati 171 
miče 171 
micina 121 
mig 170 
migavac 170 



migoljiti 86 170 
Mgana 168 
Mijat 163 
mijena 153 
mijeniti se 153 
mijenjati 153 
mjjeh 168 
mijesiti 169 
miješati 169 
Miio 163 
milati 162 
Milisav 46 163 
militi se 163 
Milivoje 207 
Milj 163 
Milja 163 
MiUacka 163 
miljeti 52 
Milosav 46 168 
milost 162 
milovati 168 
mimo 153 
mimogred 60 153 
minuti 153 
mio 162 
mir 153 
-mir 161 
miriti 153 
Mirosav 46 153 
mirucati 161 
misao 159 
misliti 159 
miš 172 
mišica 172 
miška 172 
Miško 153 
mit 171 
mitariti se 171 
miti 171 
militi 171 
mito 171 
Mi za 52 
mižati 170 
mjed 303 
mjehir 168 
mjehur 168 
mjera 153 
mjeriti 153 
mjesec 153 
mjesto 170 
mješina 168 
mlačiti 164 
mlaćvc 122 
mlad 166 
mladež 159 
mladokosan 37 166 
mlagj 166 
mlak 164 
mlaka 164 
mlakav 164 



339 



mlakva 164 
mlat 161 
mlatati 161 
mlatiti 161 
Mlav 161 
Mlava 161 
mlaviti 161 
mlaz 165 
mlećak 166 
mledan 166 
mlevo 162 
mliječ 162 
mmečac 162 
mlijeko 162 
mlin 163 
mlitav 166 
mlitoi^a 166 
mlivo 163 
mlječika 162 
mljcskati 167 
mljeti 162 
mljeziuac 157 
mnada 154 
mniti 154 
mnivati 154 
mnjavati 154 
mnogi 153 
množiti 154 
moba 162 
, moća 155 
moćar 155 
močati 155 
močiti 155 
moć 156 
moći (mogu) 156 
modar 159 
mohuna 168 
moj 152 
mokar 155 
moliti 162 
-moliti 162 
molitva 162 
moljac 162 
mol jak 162 
moma 155 
momak 155 
Momčilo 155 
Momir 15^ 
mor 160 
mora 160 
Morača 160 
morati 163 
Morava 160 
more 160 
moreša 163 
moriti IGO 
most 157 
Mostar 157 
mošnje 168 
moštanica 157 



Motajica 157 

motati 157 

motika 157 

motka 157 

motoruga 157 

motovilo 157 2()7 

motriti 157 

mozak 168 

moždani 168 

moždanik 168 

moždina 168 

možditi 168 

mračan 164 

mračiti se 164 

mrak 16^ 

mramor 163 

mrain oriti 163 

mrasav 166 

mrase 166 

mrav 172 

mra: 165 

mraziti 165 

mražnja 165 

mrcina 164 

mrčan 164 

mrčati (na koga) 164 

mrčati (mrči glava) 164 

mrčjiva 164 

mrčiti 164 

mrčiti (ubiti) 164 

mrdan 166 

mrdati 166 

mrdeljača 166 

mreža 165 

Mrgjen 166 

mrgoditi se 165 

Mrgud 165 

mrijest 119 

mrijestiti se 119 

mrijcštiti se 119 

mrijeti 161 

Mriježuica 165 

mrk 164 

mfk 164 

fiirkati se 164 

mrknuti 164 

Mrkša 164 

mrledina 161 

mrljati 160 

mrlutina 161 

mrmak 163 

mrrolati 163 

mrmljati 163 

mrmoljak 163 

mrndžati 160 

Mrnjaš 160 

Mmjavčević 160 

mrnjkati 160 

mrs 167 



mrsiti (petak) 167 (konce) 

167 
mrska 167 
mrsa 167 
mršav 167 
mrštalica 167 
mrštati 167 
mrštiti se 167 
mrtav 161 
mrva 161 
Mrvalj 161 
Mrveta 161 
mrviti 161 
mrzak 165 
mrziti 165 
mrznuti 165 
mrzost 165 
mržnja 165 
mucati 165 
mucav 165 
Mučan j 156 
mučati 165 
mučiti 156 
mučnjak 156 
mućak 158 
mućkati 158 
muĆDUti 158 
mudar 159 
muha 172 
muhar 172 
muk 165 
muka 156 
miika 156 
mukao 165 
mukati 171 
roukavica 165 
mukiupa 156 
mukljiv 156 
muknuti 171 
mulj 171 
mulj 171 
muljati 171 
mumlati 171 
mumonja 171 
mumonjiti 171 
muoitva 162 
munja 1H2 
munuti 162 
musti 165 
mušica 172 
Mušicki 158 
Mušika 158 
muški 157 
muškobana 135 157 
Mušo 158 
mutan 158 
mutav 171 
mutiti 158 
mutljag 158 
mutljati 158 



mutljfr 158 


nagrcati s« 64 


naplatak 296 


mnuica 168 


nagrda 60 


napon 281 


muza 169 


nsgrijebati 61 


naprasan 283 


rouzgft 165 


nagvaZdati 80 


napraši t 283 


mut 157 


nabiljiTBti 316 


naprčiti ae 291 


mulu 165 


nabumoriti ae 314 


napreci se 294 




naijent 7 


napreJak 286 


M (praep.) 8 


naimati 11 


uapregDuti se 294 


□■(mterj.) 116 


neg 116 


naprijed 286 


-na 116 


n^jam 10 


napi-žeoica 293 


nabahivati 148 


najamiti 10 


napržico "iila 


nababnuti 148 


najmiti 10 
nakan 34 


napržit 29it 


nabor J40 


naplati 125 


nabriati 143 


nakanjiti se 227 


napuiati se 279 


nabreica 143 


nakaz 230 


napučiti se 279 


nabriko 14J1 


nakaza 230 


naradati 21 


nabubriti 193 


nakaziti idO 


narast 119 


nabućiti te 134 


naklapati 253 




nabuhnuti 148 


naklupiti 253 


narastaj 21 


nabusit U8 


nobnada 265 


narav 119 


nabusJTati 148 


naknaditi 265 


naricati 14 


nabuJiti ae 148 


nakoJEgja 7 116 


narikača 14 


nacmakati 303 


nakomiue 36 


narnuti 161 


nateiSIti se 38 


Dukon 34 


naročito 14 


Daeelnik 34 


nakonCe 35 


narok 14 


načeti 34 


nakonjče 36 


narozati se 17 


na«<ititi se 41 


nakovanj 39 


naruč 16 


naOin 268 


nakričiti 248 


nam^j 15 


uaćve 122 


nakrmiti 240 


naručan 15 


nad (praep.) 8 


nalik 180 


naručiti 15 


n&d (apes) 101 


naljeći 19 


naručje 15 


nida 101 


naljesti 19 


naruka 15 


DSda 154 


naljeiba 19 


narukvica 15 


nadam 109 


naljeie 19 


naaap 311 


nadiriti 101 


naljoskati se 178 


nasip 311 


n&dariti 103 


oamagDuti 170 


nasjenica 46 


nidaU se 101 




nashvanti 237 


nfcdati se 101 


nameiiti 166 


naslijediti 221 


nadekati se 108 


nam. žurati »e 170 


naslon 41 


nadimak 50 


namigivati 170 


nasloniti 41 


nadimati se 109 


namignuli 170 


naspjeti 278 


nadirati 103 


namijenica 154 


nusporiti 278 


naditi 164 


namijeniti 164 
namiiati se 162 


nssrauti 216 


nadjeti 107 


nasrtati 216 


nadnica 106 


namjer 15S 


nastrcfioica 274 


nado 154 


namjera 153 


nastrUeti 274 


nadoljeti 109 


namjestiti 170 


• nasumce 156 


nadoBUćici 270 


namotiti se (nrominere) 


nasumoriti se 3U 


nadstrešnica 274 


. 162 


nasuti 312 


naduti se 109 


nana 116 


ua6 116 


nag U7 


naof't 2 


naatioa 100 


nagao 4 


naoklis 257 


natakati 82 


naginjati 67 


naopak 122 


nategnuti 84 


naglasak 66 




natezati 84 


nagnjesti 68 


naoposlom 44 


natikača 83 


nagnuti 67 


naovrljce 196 


natkačiti 33 


nagoda 69 


naovrljke 195 


natkučiti 33 


nagovijestiti 48 209 


naper 284 


natmuriti se 87 


nagrabusiti 61 


naperak 284 


natmuiiti se 87 


nagraisati 76 


nappriri 284 


natnnti 63 



iiUoe82 


nećak I 18 


Nikafiin 116 


natra 116 


neđoskodica 260 


niknuti 120 


Dfttrag 97 


nedoekutica 260 


niko 81 


natrenik 89 


nedostatak 270 


Nina 116 


natucati 91 


nefalj 316 


ninati 121 


natuknuti 91 


negda 31 


nini 121 


natuititi le 9G 


iieg<lje 68 


Ninko 116 


naak 1B9 


nego 68 115 


Nino 116 


nauka 169 


NegoJa 69 


•nirati 119 


naumiti 26 


Negotin 121 


niit 120 


nauznak 117 


NegOTao 121 


nifra 39 116 


navada 191 


nek 116 


niitav 89 


iia?ađan 191 


nSka 116 


niititi se 120 


naTadiU(assQetacere) 191 


a^Vn 192 


nit 116 


naval 197 


nekada 31 


niti (ne^oe) 81 116 


MiTala 197 


neki 31 115 


nititi 116 


navalice 816 


nekmoli 31 


nitko 31 115 


navaliti 196 


neko 31 


niz (praep.) 120 


navć« 122 


nelagod 18 


niz 118 


nBTi£iU 189 


nelagodan 16 


nizak 120 


naoići 189 


Nemanja 168 


nizati 118 


naTi^jeti ae 208 


nemoj 106 


n. 


edra 7 


navijestiti 209 


nena 116 


n 


ega 121 


javika 189 


Neiiad 101 


n. 


egoT 172 


naTiknuli 189 


nenadan 101 




egovali 121 


nati^ak 106 


nenaviiljeti 2r8 


N 


jegni 121 


narirati (navrneti) 195 


nenavidnik 208 


n 


en 172 


navirati (natreti) 190 


neaavidoat 208 


n 


etko 21 116 


navjesiti 209 


nenuti se 70 


n. 


ezin 172 


navlast 2U3 


neobika 189 


n. 


iban 172 


navlastito 203 


nepce 118 


n 


ihsti 122 


nsilaš 203 






iboT 172 


navo 315 


nerast 119 


'i 


in 173 


navraniti (navađiti) 195 


neredov 119 




iriti 79 


navranjati 195 


Keretva 119 


n 


isak 122 


navranjiti 196 


neakjapao 263 


D 


iskii 122 


navrijeti 196 


neatađan 271 


n 


iStati 122 


navrlje 195 
nazad 48 


oesti 117 




iva 121 


Neflo 101 


n 


iviti 121 


nazimac 78 


neSto 39 


"i 


oriti 119 


nazirati 72 


netko 31 115 


D 


iijiti 8 


nazoiaD 2 


netom 81 


n 


uika 8 


nazor 72 


neva 192 


no 115 


nazorce 72 


nevesilj 44 120 


-no 116 


nazorice 72 


oevJeBU 192 


noć 117 


nazreti 73 


nevjestica (lasica) 193 


noćas 48 117 


nazubak 25 


nevrat 201 


nodje 9 


nazuti 26 


nezRTapan 61 


noga 118 
nokat 118 


nainvak 26 


ni 115 


naiani 70 


niosti 120 


nokilj 118 


ne 116 


nicina 121 


nokiijB ne 


-ne 116 


nitice 120 


noktilJB 118 


neatan 212 


nići 120 


nona 118 


nebo 118 


nigda 31 
flibati 122 


norac 119 


nebog 137 


noriti 1 !9 


nebore 137 


nijem 116 


noB 120 


nebuh 148 


-ngeli (-nesem) 117 


nositi 117 


nebuiica 148 


nik 120 


nostTica 120 


Heco 101 


Nikac 116 


noavica 120 


He^ja32 


nikada 31 


N 


oićica 121 



342 



nov 121 
noTac 121 
nozdra 120 
nozdrva 120 
nož 118 
uu 116 

nude, nuder 107 116 
nuditi 118 
nugao 5 
nukati 116 
nutarnji 8 
nuti dl 116 
nutkati 118 
mito 81 116 
n u trak 8 
nutrast 8 

(praep.) 10 
(interj.) 1 
oaTJjestiti 209 
ob 10 
oba 10 
obad 192 
obagnjiti 40 
obala 197 
ob&liti 196 
obamirati 161 
obao 198 
ob^ra 194 
obarati 12 
obariti 194 
obastrgeti 274 
obasuti 312 
obavijestiti 209 
obavit 207 
obazreti se 73 
obećati 206 
obeušiti 25 
obicati se 189 
običaj 189 
običan 189 
obići se 189 
obidivati 28 
obidovati 23 
obijesan 149 
obijcst 138 
obiknuti se 189 
obil 10 
obinja 308 
obiskati 210 
obisnuti 210 
obitelj 207 
objed 6 
objesiti 209 
obiesnuti ^10 
oblačiti 200 
obladati 203 
oblak 200 
oblaka 200 
oblaporan 222 



oblast 208 
oblaznica 18 
oblica 198 
obličiti 180 
obličkc 198 
oblik 180 
obližnji 145 
obhiće 198 
obluk 15 
oblutak 198 
obod 192 
oboda c 192 
obodnica 313 
obogje 192 
obojak 207 
obor 195 
oboriti 12 
Obrad 20 
obramiiica 12 
obratiti 201 
obravnica 12 
obraz 17 
obresti se 19 
obreti se 20 
obricati 14 
obrljuga 140 
obrnuti 202 
obrok 14 
obršiti 204 
obrtan 202 
obrtanj 202 
obrtati 202 
obruč 15 
obrušiti 151 
obrva 150 
obrvka 204 
obuća 25 
obući 199 
obujmiti 10 
obunvjera 153 
oburiti 150 
obušica 25 
obusica 148 
obušiti 25 
obuška 25 
obuti 25 
obzirati se 72 
ocijepiti 235 
ocrviti 268 
ččajati se 32 
očigati 32 
očajnik 32 
očchnuti 38 
očemeriti se 86 
oče nuti 38 
očinci 258 
očit 2 
očitovati 2 
očuh 6 
od 6 



odagnati 67 
odakle 31 
odande 9 
odanle 9 
odaprijcti 285 
odar 104 
odastrijeti 274 
odajuti 312 
odatle 81 
odavde 26 
odavle 26 
odbjeći 137 
odbor 140 
odbuciti 134 
odbaciti 134 
odgoja 63 
odijelo 107 
odik 26 31 . 
odir 103 
odiva 214 
odjeća 1()7 
odjel 1"7 
o«ij»*ti 107 
odiahnuti 19 
odlaknuti 19 
odlibati 177 
odličiti 180 
odlika 180 
odljusnuti se 188 
odlučiti 16 
odluka 16 
odmastiti 160 
odmirati 161 
odmor 160 
o'dmoriti 160 
odolen 9 
odoljeti 109 
odor 103 
odora 103 
odo valja 197 
odovle 26 
odovud 26 
odricati 14 
odri na 104 
odrpaviti 105 
odsele 44 
odsleka 219 
odstružiti 276 
odsuti 312 
odud 26 
odujmiti 10 
od val a 197 
odvaliti 196 
odvarakati 200 
odvići 189 
odviknuti 189 
odvojak 207 
odvrakati 199 
odvugnuti 201 
oganj 4 



Đglav 06 


okrljati 269 


operak 284 


ogloblje 62 


okrom 256 


opet 122 


oglu^ii se 80 


okri 269 


opiljci 130 


ogote 6 


okriijiao 250 


opirati 284 


ogoi» 63 


okrznuti 2i9 


opirnjafa 284 


OgoluEDiti 74 


okiie 33 


opjeo 10 


ogoU 5 


okusiti (kusati) 232 


opklada 251 


ogotan 5 


Oli 1 170 


opkolili 243 


ograda 59 


oljviTia 13 


oplačine 291 


Dgniis&ti 76 


oloS 13 


Oplata 295 


ogranak (sunca) J2 


olovo 13 


oplatiti 295 


ogranak (grana) 53 


omaja 153 


nplaza 293 


Ograšiti 7(i 


omam IH 


oplazina 293 


ograaje 76 


omara 160 


opla7.nuti 293 


Đgreliati 01 


omie 171 


opijan 10 


ogrica 54 


omči 171 


opna 281 


Ogijev 73 


omelo 157 


opona 281 


ogrontati se 54 


oinet 157 


opopla štiti ee 29S 


OgugUti 48 


ometa 157 


opor 283 


ogumak 65 


ometati se 158 


oporaviti 283 


ohći a 


omilati se 162 


oporaviti se 283 


ohol 27 


Omitjeti 16» 


oporniak 283 


ohronuti 305 


omj.Ta 163 


opovidjeti 209 


OJ 1 


omleilriieti 166 


oprHitili 299 


arifati se 28 


omraj'.a 165 


6prcati 291 


ojca 28 


Omrcati 164 


oprcati 291 


oje 2a 


omrznuti 1116 


oprćiti se 291 


okaniti 33 


omiij'iti se 166 


oprtito 291 


oka nO i ne 227 


omućine 158 


oprdica 296 


nkapina 233 


on 1 9 116 


oprdinft 296 


okalati se 37 


onada 


oprnmiti 285 


okla<l 251 


onade 9 


opretlj ti 95 


oklada 251 


onai 9 116 


oprez 294 


oklapiti 222 


oiiaki 9 


oprha 298 


Okle 31 


onamo 9 


oprhnuti 298 


oklepati BC 253 


oiitas 9 


opri.ieti 285 


oklijevati 31 


ouda. oudaj 9 173 


oj>rlj„ša (oprh^nia) 298 


Okljusiti 2C8 


ondale 9 


oprnatiti 284 


oklop 253 


Ondan 9 


opriati 298 


Oknadnica 265 


ondar 9 69 


Upsenica 25 


okno 2 


ondje 9 


opijena 44 


Sko (n.) 2 


ondolH 9 


opstrzati se 221 


6k<-> 243 


ongien 9 116 


opsuti 312 


oko (okolo) 243 


onj.n 9 


opSti 10 


okolina 243 


oooditi 118 


opStina 10 


okoliš 243 


onoliki 9 


oplakali 82 


okoliSiti 243 


onomađue 9 105 


optati 125 


okoliti 243 




optjocati 82 


okolo 243 


oDiid, onuda, onudije 9 optok 82 


okolomaliti 167 243 


opaćiti 122 


ftpucan 279 


okomak 36 


opah 128 


puckati 279 


okomice 30 




opućili 279 


okominja 36 


opak 122 


opuljiti 302 


okomiti 3fi 


opakliU 124 


opnta 


okomito 36 


opaniik 281 


opuznuti 293 


okonirknti se 234 


opandti 2ft6 


opuznnti se 293 


okositi se 37 


opaz 2m 


oranica 12 


okošt 37 


opći 10 


orao 12 


okri'zati se 249 


općina in 


orali 12 


okrijek 247 


opeka 123 


orictik 13 



844 



oritak 12 

oriti se (corniere) 12 (re- 

sonare) 12 
Or^'ava 12 
oružati 17 
oružje 17 
orvati 182 
08 (axi8} 4 
08 (vespa) 193 
osa 198 
osam 4 
osavnuti 47 
osem 311 
osyevci 212 
osim 311 
osin 44 
osip 311 
oaje 3 
o^eka 218 
osjetiti 218 

oi^etiti se (contristari) 45 
osievine 212 
oskoruša 288 
oskvrniti 288 
oskudan 281 
oskudica 231 
osidviti 46 
osled 221 
osloniti se 41 
osluhivati 47 
osluškivati 47 
osmakati se 8()3 
osmočiti se 303 
osmoljiti 304 
osnivati 278 
osnutak 278 
osobina 807 
osobnica 307 
osobiti 807 
osoje 45 
osoka 809 
osopština 307 
osoran 41 
osorljiv 41 
osovina 4 
osovštiv 45 
ospa 311 
ostan 3 
osti 3 
Osto 271 
Ostoja '271 
ostrag 97 
oštrica 3 
oštrice 3 
ostrmiti 216 
Oštrog 221 
oštroga 3 
ostroška 8 

Ostrovica (glavica) 3 
Ostrožac 221 



ostruSati 275 

ostruga 3 

ostružiti 276 

ost rva 8 

Ostrvica 806 

os*rviti se 275 

ostrvo 806 

ostve 8 

osuti 312 

osvaditi 191 

osvcm 311 

osveta 47 

osvrtati se 202 

ošće 3 

ošći 3 

ošice 225 

ošgati 808 

ošijavica 308 

oškiopčati se 252 

oškrinuti 252 

oškrt 238 

ošmrk 305 

oštar 3 

oštri jat 3 

oŠvanjiti se 311 

ošve 225 

otac 6 

otak 82 

otakati 82 

oUle 81 

otančati 85 

otarak 87 

otarasiti 94 

otava 95 

otegnuti 84 

otes 88 

oteti 10 

otezati 84 

otik 88 

otika6 88 

otimati 11 

otirati 88 

otjecati 82 

otkale 81 

otkaviti 32 

otkle 31 

otklopiti 253 

otkup 35 

otle, otlen 81 116 

otmica 10 

otoboliti 86 

Otočac 82 

otoič 81 

otok 82 

otoka 82 

otolc, otolem, otolen 81 

116 
otolič 81 
ototanjiti 85 
ototoliti 85 



otparkivati 282 

otpfrati 284 

6t pira ti 1^84 

čtpirati sh 234 

otpirlati 802 

otponac 281 

otpor 283 

otpnčiti 281 

otražbine 97 

otrčati 88 

otrijcskati 94 

otrov 98 

otrušnica 99 

otud, otuda 81 

otužan 84 

ovadar 26 

ovaj 2 26 188 

ovaki 26 

ovamo 26 

ovan 25 

ovarisati- 198 

ovas 25 

ovca 25 

ovda 26 

ov4Je, ovdljcn, ovdijena 26 

116 
ovejci 188 
ove]jača 198 
ovetšati 191 
ovidati 209 
ovlaš 203 
ovoliki 26 
ovr^i 195 
ovrljina 195 
ovuda 26 
ovudge 26 
ovzovina 187 
ozad 48 
ozdo 109 
ozgar, ozgara 53 
ozgo, ozgor 53 
ozib 67 
ozim 78 
ozimi 78 
ozlojediti 7 57 
ozlovijediti 7 57 
ožagriti 75 
oždrijelje 55 
ožeg 50 
ožica 184 
ožiljak 63 
ožimati 52 
ožigak 185 

pa 122 
pačiti 122 
padati 126 
puhati 800 
piihati 300 
pabuiij 300 



pihatjk 300 
pt^edntea T 
puiti Sli 
pA 122 
pakft 122 
pakM 12J 
pake 122 
pftkiina 124 
pakoleE 16 122 

fkkoBt 122 
Akovraie 122 201 
pala 286 
paUc 2S6 
palacati 286 
palacka 2^6 
palatnik 286 
palica 2S6 
paligorka 72 
palijer 286 
palik 180 
paliti 286 
pati 286 
palja 286 
paiie 286 
paljetak 122 179 
paljika 266 
paljka 300 
palok 266 
pilot 286 
paliicati 286 
pamet IM 
pamrak 119 
pamtiti 164 
pao 12S 
paitj 261 
panjkati 126 
paujuga 2f*l 
paoiKi 286 
papa 123 
papak 127 
papar 289 
papati 123 
paporgak 127 
papoi 137 
paprac 266 
Papraća 386 
paprađnik 268 
paprat 288 
papratnja 286 
paprćak 288 
paijrfina aSf* 
paprica 288 
paprika 289 
papola 127 
par 282 
para 282 
parac 285 
paraknuti 2S3 
parati 283 
parba 285 



pariti 262 

parlog 19 286 
parložiti 10 28« 
parnica 285 
pai-og 282 
paroiak 17 
pas 280 

p&s (narastaj) 128 
pftB (pnjas) 124 



pjama 128 
pasuiena 126 
pasmina 128 
pasmo 124 
pasovui 129 
pasti (padiih) 126 
pBEti (pasem) 280 
pasti te 128 
pastir 280 
pastorak 128 
p:istorka 128 
pastrma 129 
paatruga 129 
pastrva 129 
pnstDh 126 
pastalja 69 126 
pasvica 126 
paSa 260 
pa^anac 126 
paienog 126 
paSiti 30U 
pndtiti se 128 
PaStroTići 129 
pauk 125 
palalica 126 
patinuti 100 
patiaak 100 
patisati 10« 
patiti 125 
patka 125 
patoka 82 122 
patrgati 125 
patriti 126 
patrlj 126 
pauk 2 122 
paulj (pabiilj) 300 
pa uznica 6 
pavetina 207 
pavit 122 207 
paziti 280 
pazmati 124 
pazuho 124 
piela 136 
peca 279 
pecati 124 
pecivo 124 
pefia 279 
pečak 123 



peiat 279 

patiti 124 

p^i'iti 280 

pe£urha 279 

peć 124 

Peć 279 

peći 123 

pećiaa 279 

ped 281 

prdaj 261 

p@ka (briga) 280 

p^ka (vas pistorium) 123 

pćka (maza) 260 

pekar 128 

pekna I2S 

peien 288 

pelena 288 

peteš 288 

pelin 288 

peliinija 288 

penjati 281 

pentrati se 281 

pepeo 289 

peraja 284 

pera^itca 284 

perijja 284 

perjanica 284 

perjatan 284 

peij-iti 284 

perni 284 

pero 284 

peronjjka 284 

peniljati 284 

perunika 284 

perufiati 284 

perut 264 

peruUc 264 

perutati 284 

pesnica 128 

pest 128 

pet 127 

pela 281 

petar 261 

pete 381 

peteljka 281 

peterognb 66 

peti (pji'ti) 126 

peti (pnem) 281 

petlja 281 

Petoje 127 

Petoi 127 

pića 126 

pijan 123 

pi jebati 300 

p^ebnja 300 

pijebnuti 300 

pijesak 128 

pijetao 127 

pi,iujt (harpago) 130 

pijuk (pipitus) 129 



346 



piinkati 129 
pila (lima) 130 
pile 129 
piliti 130 
piljak 302 
piljiti 302 
pilo 123 
-jjinjati 281 
pinjav 279 
pipac l29 
pipak 130 
pipati 130 
pipati 130 
pipkoliti 130 
piple 129 
pir 123 
pir 302 

-pirati (prijeti) 284 
-pirati (prati) 284 
piriti 302 
pirkati 284 
pirlitati 302 
pisak 130 
pisati 129 
piska 130 
piska (drvo) 131 
piskavica 130 
piskor 130 
pismo 129 
pisDik 130 
pisnuti 130 
pisnuti (mori) 300 
pištati 130 
pitati 125 
pitati 125 
piti 123 
pitijc 123 
pitom 125 
Piva 128 
pivo 123 
pizdriti 280 
pizma 129 
pizdriti 280 
pjan 123 
pjaštanica 298 
pjega 129 
pjena 278 
pjesma 126 
pjošac 126 
pješak 126 
pješe 126 
pješke 126 
pjovak 302 
pjevati 126 
plač 291 
plaća 295 
pladne 106 287 
plah 298 
plahir 298 
plahta 298 



pmkati 291 

plakati 291 

plam 287 

plamati 287 

plamen 287 

Plana 287 

plandište 105 287 

plandovati 105 287 

planika 287 

planina 287 

planuti 287 

plasa 298 

plast 295 

plašiti 298 

plašt 298 

plata 299 

pUta 295 

platina 295 

platiti 295 

platno (linteum) 295 

(mocnia) 295 
Plav 132 
plav 287 
plavetan 287 
plaviti 287 
plaviti 132 
plaz 293 
plazati se 293 
plazina 293 
plaziti 293 
pleć 291 
plećaš 291 
pleće 291 
pleme 288 
plesmo 296 
plesti 295 
Pleševica 299 
pleter 296 
pličina 132 
plijesan 288 
plijeviti 288 
plijevor 288 
plijen 288 
plima 132 
plinu ti 132 
pliska 300 
plitak 132 
plitarica 132 
pliti 132 
plitica 132 
Plitvica 132 
plivati 132 
pljasnuti 300 
pljeunti 299 ' 
pUes! 299 
pljesak 800 
pljeskac! 300 
pljeskati 300 
pljesuuti 300 
Pyeševica 299 



pljeti 288 

pljetva 288 

pljeva 288 

pljosan 300 

pljoska 300 

pljošta 300 

pljuca 302 

pljucati 302 

pljunuti 301 

pljusak 132 

pljuskala 132 

pljdskati 132 

pljiiskati 132 

pljuskavice 132 

pljuske 132 

piju snu ti 132 

pljušt 132 

plj ustati 132 

pljuvati 301 

ploča 291 

plod 297 

plosan 300 

ploška 300 

plosnat 300 

plošta 300 

plot 296 

plovne 131 

ploviti 131 

plovka 131 

pluća 131 

plug 131 

plut 131 

pluta 131 

plutati 131 

pluto 131 

plužina 131 

po (praep.) 122 

po (pola) 287 

pobaučke 148 

pobiskati 210 

pobjeći 137 

pebjeda 138 

pob.isati 148 

počelak 244 

početak 34 

početi 34 

počinak (requie8) 258 

počinak (konjski klinac) 

35 
p6činjati 35 
počinjati 35 
počinuti 258 
počivati 258 
počkati 224 
pod (m.) 122 
pod (praep.) 122 
podadirati 104 
podanak 113 
podasuti 312 
podbuhnuti 148 



pođinti 104 
podjabukft 10 
podjariti 28 
ptidlalanj 18 
podlimafa II 
pod I upiti Be 166 
podmetati 158 
podmetati 168 
podmosiiti 157 
podmukao 165 
podne 105 287 
poiioimiii ae 11 
podoban 108 
podojilata 295 
podritt 184 
podrijetlo 14 
padrimunak 106 
podru£je 15 
poduplaU 296 
pod ttp oran j 2fl3 
podnviraii 195 
poduvrijeti 196 
podvala 197 
podvalak 197 
podvalili 196 
p.dv..ljiik 197 
podvorac 196 
podvore 195 
podžaieljuli ee 6f 
pogibao 67 
pogiojati Be 67 
poglejati 76 
pogiijurce 70 
pognuti ae Ii7 
pogrda 60 
pogreb 61 
pngrijeTci 73 
pohlapan 222 
poblepa 222 
poboliti ae 27 
pohvi 225 
poimati U 
pojmiti 11 
pofskali 210 
pojas 173 
pojata 173 
pojati 127 
Pojezda 20 
pojiti 123 
-pojili 279 
pojma 10 
pojmiti se li> 
pokaSati 37 
poklade 251 
pokladi 251 
poklapao 222 
poklem SI 
poklič 248 
pokljuniti te 268 
poklon 243 



185 



poklopili 253 

pokoj 258 
poko^ 242 
pokon 34 
pokouj 34 
po korili i ti se 
pokrklja 247 
pukrop 252 
pokutiti 33 
pokuda 40 
pokuDJiti ae 2 
pola 287 
polak 31 2d7 
polica :!37 
polica 287 
polijevka 179 
polje 287 
polje DO 287 
polojito 179 
polufak 287 
polučiti 16 
polumotak 167 
polunjiti se 18 
poluikriija 287 



pomaljuii lti2 
porutioia 155 
poniPljar 162 
pompu 151 
pomemiti 154 
poiDiUr 162 
pomilati 162 
puminjati 164 
pomirati 161 
pomjeriti 163 
ponjealiti 170 
pomlinar 163 
pomlja 154 
pomnja 154 
pomod 156 
pomol 162 
pomoliti 162 
pomor 160 
pomrčalt 164 
pomrčioa 164 
po mrki vati 164 
pomrknuti ipnmri'al 
pomrkauti (oiiiiiu) 
pomrziio liio 

foneviditi se 209 
ooikia 120 
ponirati 119 
pooizau 120 
ponjava 281 
ponor 119 
ponude 118 
popaSan 280 
poperiti 284 



pop 



ti 284 



poplat 295 



popij olnutl ae 293 
popoDftc 261 
poprđ 296 
poprdica -296 
poprijeti 286 
popr^ati 298 
pop rug 294 
poput 125 
popuznuti 293 
porađati 23 
porazili 17 
pordati 222 
Poreč 179 
poredao 22 
poremetiti 177 
poreklo 14 
poricati 14 
porijevaii 178 
poriii 283 
poroD 119 
poroDuti 119 
ponifiii 15 
poruk 15 

posao 217 
posebni 306 
poseći 213 
posele 44 
posije 211 
poskonipiti 238 
poskupac 35 
po« k u pak 96 
poslije 44 
poalijeil 44 
poslovica 46 
posluga 45 
posluh 46 
poamuk 303 
poBobac 307 
posobak 307 
pospa 311 
posp.ieSiti 278 
posrnuti 216 
posrtati 216 
postat 270 
postelja 276 
posto 8<1 126 
postojan 271 
poBtola Sf " 
poatraviti _. . 
postrešili 274 
poatroSje 274 
poatroak 274 
posuda 216 
posudili 216 
posuj^e 216 
poauii FII2 
poSalina 216 
poSevica 262 
poiik 808 



126 



poibrbiti 264 
poJllj(><lak 44 
pcUjedojl 44 
poita 258 
poiten 258 
po£iiti 258 
pultovati 258 
pDitrkufa 219 
poluojiti Be 262 
poiurice 316 
pat 279 
pobga 372 
potaputi 86 
potaći 84 
potaći 82 
potegDuti 84 
potea 83 
potezati BI 
potijsti 100 
poUlJak 95 
potir&ti 88 
po^evati 82 
paUf, pot)je 81 
polmuran 67 
potoe 82 
potok 82 
potomak 81 
I>otoDjj 81 
polplau 295 
potpinriti 295 
potpar 283 
potpora 288 
pot|>oiaDj 288 
potprdaC 296 
potprdiea 296 
potprug 294 
potra 89 
potreba 93 
potrica 89 
potrnaiti 94 
potucati se 91 
potucnia 91 
pntuk 91 
potukaf 91 
polutkai 96 
poubiti 191 
ponEica 62 
poaliti le 816 
pouE 6 
ponidan 101 
ponicđati ee 101 
povala 197 
poTaiiti 196 
poveStati 191 
povi (pohn) 225 
pofldjetl 309 
povije 207 
povij edati 209 
povitica 207 
poijediti 209 



poTjeanio 209 
po»oj 207 
povorka 195 
povrat 201 
povraz 201 
povraziti 201 
povrće 202 
povrijediti 203 
povrijealo 2 1 
povrtmati ae 201 
pozas 127 
posder 134 
poeiv 78 
PozDan 50 
pozor 72 
Pozvizd 60 
požditi 50 
potiljak 63 
potujaka 128 
poluda 60 
pra 286 
pratevina 292 
prada 283 
praiati ae 263 
prag 283 
prab 297 
prabati 298 
praljak 268 
pram (pramen) 262 
pram (praep.) 268 
pram (lagiicaj 262 
prama (jiruep.) 283 
pramati 282 
pramce 282 
pramen 282 
praoa 298 
praporac 289 
prasac 292 
prase 292 
praska 299 
praskati 299 
praskoi 299 
praskozoije 72 299 
prasnuti 299 
prafiiti 298 
praitati 294 
praStiti 299 
prati 286 
pratiti 294 
pratljača 294 
prav 282 
pravda 282 
pravedan 232 
praviti 282 
praz 292 
prazan 292 
praznoslov 46 293 
pražiti 292 
prcati se 291 
prevariti 239 



pr« 291 

priica 291 
prior 291 
prćeusuat 206 295 
prtiti 296 
prdačina 296 
prdavac 296 
prde^ 296 
prdejjnaka 296 
prđjeti 2% 
prđlati 296 
pre 286 
prebjeći 137 
precikbuti 224 
preEac 266 
)ire£aga 286 
-pr66i 2^^ 
pred 286 
preda 297 
predati 297 
predirati 103 
pre4ieti 107 
predaji 286 
p regata 294 
pregalac 67 
pregalj 294 
pregi^jati 67 
prpgja 2H7 
preKJe 286 
pregjica (fibula) 297 
prpgljsCa 2a4 
pregljica 294 
pregnuće 67 
prignuti 67 
■prŠgDDti 294 
pregrijpbati 61 
pregriti 69 
prebronuti 305 
preispođoji 122 
preksja 285 
prekleeić 244 
preklopiti 253 
preko 266 
prekojasiti se 174 
prelastiii 24 
prelibali 177 
prelo 297 
prem da 285 
prema 266 
premaljeće 179 
premankati 154 
preioeljali 163 
preoiilak 162 
premita&a 158 
premizgivati 169 
premjestiti 170 
premostiti 167 
prenuti se 297 
preo 285 
preorica 12 



SM 



fritiu'tt) 190 
ribid 149 286 
Pribiuv 149 286 
pribjeći 137 
pribliiiti 14fi 
priča 2dG 
pridjppiti 236 
pricvrljiti 241 
prie« 83 
prieanib 82 
pričati 83 
pričest 260 
pritestiti 260 
prifoti 34 
priđ 101 236 
priđuuik 118 
pridjeti 107 
pridruga 110 
p riđima ti 50 
prigali 293 
prigiiijat! 67 
prignuti B7 
phi^odii 69 
prlgretica 73 
prigtita 67 
pri^ariti 28 
pruatan 131 
prijutelj 131 
prijati 131 
prijazim 131 
pribjeći 137 
priie 236 
pri,cčac 'iSfi 
prjjeiati 286 
-priječiti 286 
pnjcči.jak 286 
prijeđ 286 
Prijedor 103 
prijek ii86 
prijeklad 261 
prijeklet 244 
prijeko 286 
prijelaz 18 
prjjesan 286 
prgealo 271 
prijeSigi 286 
prijeiuk 300 
prijet 285 
-prijeti 286 
prijt-titi 286 
prijetrao 87 
prijevara 194 
prjjevjes 209 

frijoTnrnica 195 
rijezda 29 
pri kala 42 
prikaz 230 
prikaza 330 
prikliidan 2S1 
prikUpati 268 



priklopiti 263 
prikojaaiti se 174 
prikotnjeti 231 
prikrieifi 248 
priknniti 240 
prikučiti 33 
prUika 180 
priljabak I87 
primariti 160 
primati 11 
priniV6Diti 161 
primiti 10 
pringer 163 
primrcati 164 
prionuti 180 
pripeka 123 
pripetiti 126 
pri poj 278 
pripojiti 278 
pripon 281 
pripovijest 209 
pripovijetka 20d 
pripoTJuditi S09 
priprdjeti 296 
pripremiti 386 
priprijeti '286 
pripuiiti 128 
pripui 293 

pribipći (receilere) 219 
prisloniti 41 
prislulkirati 47 
prismaltati 303 
priBiiie 46 
priepjeti 278 
pristor 274 
prisnti 312 
prisvijegjeti SlO 
priBikivati 309 
priit 132 
priitunnti 233 
pritegDUti 84 
pritezati 84 
pritjecati 32 
pritka 82 
privaliti IB6 
privid ae 169 
priviknuti se 189 
prjzđreti 73 
prizirati 72 
prizreti 73 
priMti 60 
pritgati 60 
prkoojiti se 291 
prkos 291 
prlac 28S 
prti (prhli) 298 
prlina 283 
prsata 283 
prljaga 28S 
prgak 283 



350 



pHjati 283 
pfljati 283 
prljav 283 
prljiti 283 
prljkati 283 
prljuša (prhljuša) 298 
prljuža 283 
prljužati se 283 
prndeU 207 
priya 298 
prujad 298 
prDJati se 283 
prujic 283 
prnjicati se 283 
pfouti (prhnuti) 298 
pro (praef.) 286 
pro (preko) 286 
probitačan 149 
procaptjeti 259 
procvasti 259 
proči 286 
pročka 286 
proću 286 
Frodau 101 
prodirati 103 
progja 215 
proba 298 
prokaza 230 
Proko 101 
prokola 242 
prokolati 242 
prolijet 16 
proljeće 179 
promaba 167 
promaja 152 
promalati 162 
proniariti 160 
promći 171 
promećuran 158 
promoliti 162 
promući 165 
promukao 165 
promukuuti 164 
proparak 283 
proplanak 287 
propućkati 301 
prorašće 21 
prorašljika 21 
proricati 14 
prorijediti 12 
prorok 14 
prosac 292 
prosinac 44 
prositi 292 
proBJesti se 214 
prosi oviti 46 
proso 298 
prost 294 
prostiti 294 
prostorna 274 



prostran 274 
prostreo 274 
prostrijeti 274' 
prosuti 312 
prodasti J15 
proši^'a 292 
proštac 299 
protak 82 
protakati 82 
protegnuti 84 
protezati 84 
protiv 286 
protjecati 82 
protoč 82 
protuba 286 
protuljeće 179 
proučati 30 
provaliti 196 
provodadžija 193 
provogjač 193 
provogjadžija 193 
provor 195 
provryeti 196 
proz 286 
prozirati 72 
prozor 72 
prozreti 73 
prozuknuti 78 
proždirati 55 
proždrti eti 55 
pq)a 289 
prpac 289 
prpolj 289 
prpoljak 289 
pfpor 289 
pfpor 289 
prporak 289 
prporiti se 289 
prporuše 289 
prpoška 289 
prpuškati se 289 
prsak 299 
prsi 292 
prskati 299 
pfsnuti 299 
prsnuti 299 
prst 298 
prsten 298 
-prsati 298 
pršlj^n 295 
prsljiv '2dS 
prštati 299 
prštiti 299 
prt 294 
prtača 294 
prten 295 
prtilica 294 
prtina 294 
prtidte 295 
pHiti 294 



prtiti 294 

prtljag 294 

prtljaš 294 

prtljati (nositi) 295 (( 

voriti koje šta) 295 
prućati se 295 
prućiti se 295 
prud 297 
prudika 297 
prug 294 
pruga 294 
prugao 294 
Prugioja 294 
pruglo 294 
prut 295 
prutak (adj.) 295 
prutarast 295 
prutast 295 
prutilo 295 
prutovača 295 
prutulja 295 
pružalo 294 
pružiti 294 
prvi 283 
przni 293 
przuiti 293 
prženica (prznica) 293 
prženica (pržiti) 293 
pržina 293 
pržiti 293 
psovati 128 
pšenica 128 (vidi daf] 

megjir popravcima) 
ptica 130 
pucar 279 
pucati 279 
puce 281 
pdčanin 288 
pučice 279 
pučina 279 
pučiti 279 
pući 279 
pući ti se 301 
puckati 301 
pudar 280 
puditi 280 
pudljiv 280 
puba 301 
pubara 801 
pubati 300 
puica 301 
puk (pucati) 279 
puk (populus) 288 
puki 279 
puknuti 279 
puktati 301 
pulak 130 
pule 130 
PuUo 130 
pun 287 



raCiti se 14 


rasklopiti 253 


račve 1* 


raskoliti 242 


rld 20 


raskoi 38 


rad (aOj.) 20 


raskovnik 39 


radi (praep.) 20 


raskrečiti 247 


Eadiaav 20 46 


raskućiti 33 


raditi 20 


raakukorea 33 


Radivojc 207 


raao 217 


Radmao 20 153 


ragohe 43 


Kadmir 20 161 


rasovast 43 


Radoliud 150 


raspeiiti 2S0 


Itađoina, Radoima, 20 


raspirati 284 


Radomir 20 161 


raspiamljeti se 2e 


Radosav 20 46 


ra^splastiti 235 


radoat 20 


!-aaii(ijiti 271) 


radol 22 


raspon 281 


radovati 20 


raapor 263 


radovati se 20 


raspra 285 


ragja 20 


reBpr<Ueti 296 


ragjati 21 




ragjevina 20 


rasiiršati 298 


Ragjevina 20 


rasprskati 593 


Raič 20 


rasprjtati ge 299 


rty 174 


rasputiti 279 281 


raj dati se 20 


rast {statara) 21 


Rajlia 20 


rastakati 82 


Rajlto 20 


raste 21 


Rajo 20 


rastegnuti 84 


rak 240 


rastezali 84 


rakać U 


rasti 21 


rakiu U 


rastirui 8B 


rakUe U 


rastiti 21 119 


rakuo U 


rasijecati 82 


Rako 20 


raatrviti 275 


rakoliti se U 


rastubiti se 276 


ral 12 


rasuti 312 


Ralen 20 


Raša 20 


ralica 12 


raSak 205 


ralo 12 


raSte(h)nuti 36 


rame 12 


raŠUe M 


ramo 12 


RaSo 20 


rana (vulnas) 12 


ra£t 206 


rani 17 


raStsD 205 


raniti (vulnerare) 12 


raeUka 205 


rauiti (rano) 17 


rat 12 


Ranitovata 217 


Rat 12 


Ranko 217 


rataj 12 


rano 17 


ratar 12 


raonik 12 


Ratko 20 


Raosav 20 46 


Ratnj« 12 


Raoviua 20 


ravan 182 


rasup 311 


Ravan 182 


rascijcpiti 235 


Ravanica 182 




ravnati 182 


rascvjt'sti ao 269 


ravniti 182 


rasjelina 214 


raz (m.) 17 


rasjesti se 214 


raz (praef.) 17 


rasItalaSan 242 


razastrijeti 274 


rosliariti se 239 


razasuti 312 


raskUmati 242 


ruaU 17 



a52 



razbjeći »e 137 
razboj 136 
razbor 140 
razbuciti 134 
razbučiti 134 
razdor 103 
razdrozgaii 111 
razdruzgati 111 
razgaliti 73 
razglabati 62 
razgiobiti 62 
razgovijetan 48 206 
razjagliti se 4 
razlaz 18 
različak IbO 
razlika 180 
raziit 17 
razlučiti 16 
razma 17 
razmak 171 
razmariti 160 
razmrskati 167 
razoduik 192 
razonoditi 118 
rdzor 12 
r&zor 12 
razoriti 12 
razrijediti 12 
razrogačiti 17 
razrok 72 
razum 25 
razumiti 26 
razumjeti 26 
razarati 13 
razuriti 13 
raz vaditi 191 
razvagja 191 
razvaline 197 
razvaliti 196 
raz vije vati 188 
razvitati 207 
razvodnik 192 
raž 185 
ražanj 17 
ražnjati 17 
rbina 223 
rčmanica 199 
rčmati 199 
Rćanin ' 12 
rdati 222 
rdoroga 222 
rdut 222 
-re 08 
rebriti 22 
rebro 22 
reći 14 
red 22 
rediti 22 
rega 175 
regjati 22 



regnuti 175 

reba 23 

rehav 23 

rehulja 23 

remen 12 

remežiti se 177 

rep 176 

repa 176 

repuh 176 

resa 23 

resati 23 

resica 23 

resiti 23 

reskati 17 

rešetka 23 

rešeto 23 

revati (clamare) 181 

revati (prorampere) 182 

Revenica 182 

revka 183 

revkast 183 

rezati 17 

reziti 17 

režanj 17 

režati 175 

rgati 220 

rgja 186 

riba 187 

ridati 185 

ridovka 186 

rigati 184 

rigj 186 

rjječ 14 

riječati se 14 

rijeci 14 

rijedak 12 

rijek 14 

rijeka 179 

riješio 201 

rijeti 14 

rika 181 

rikati 181 

riljati 181 

rilo 181 

rinuti 178 

ris 181 

risulja 184 

rita 178 

ritati se 178 

riti 181 

rivača 181 

rivati 178 

riza 17 

riznica 17 

rječit 14 

rka 317 

rkati 317 

rknuti 317 

rnjaga 218 

R^j^ 218 



ri\jati se 218 

nyav 218 

Rnjavina 218 

Rnjetina 218 

Rojica 218 

rnjkovit 218 

rino 218 

rob 22 

robiti 22 

ročiti 14 

rod 21 

roda 20 

roditi 21 

rog 17 

rogač 17 

rogalj 17 

rogjttj 21 

rogjak 21 

rogljac 17 

rogobatan 17 135 

rogoljača 17 

rogoša 17 

rogoz 17 

rogulja 17 

roguša 17 

rogušica 17 

rogušiti 17 

rohav 23 

roj 178 

rok 14 

roktati 14 

rominjati 177 

romoriti 174 

ronac 119 

roniti (devolvere) 175 

roniti (urinari) 119 

rosa 23 

rositi 23 

rotiti se 174 

rov 182 

rovac 182 

rovaš 182 

roviti 182 

rovo 23 

rozga 17 

rozgva 17 

Rožaj 17 

rožiti 17 

rpa 176 

rt 12 

Rtai\j 12 

rtenica 223 

rtmača 12 

rtnica 12 

rtnik 12 

rub 23 

rubac 23 

rubačina 23 

rubina 23 

rabiU 28 



i 



353 



rabište 28 
roblje 23 
rucelj 15 
ručak 15 
ručAti 15 
ročiti 16 
rilda 21 

rtida (temo) 182 
rt&da (metallam) 186 
rađača 21 
Ruđajica 186 
radast 21 
Ruđainica 186 
riidica 21 
radina 21 
roditi (ml^eko) 21 
ra4jeti 186 
radigača 21 
rodo^ja 21 
rug 176 
rusati se 175 
n£o 188 
ny 183 
nijan 181 
iyno 183 
nika 15 
-lika 181 
*ukačica 15 
-ukati 181 
ukatka 15 
oka? 15 
ikavac 15 
ikavica 15 
ikavina 15 
kovati 15 
koved 10 15 
kovet 10 15 
cunica 15 
ja 181 
jati 181 
len 186 
Iti 181 
'6 181 
> 181 
186 
aga 186 
i 818 
86 
186 

ir 161 186 
183 
175 
175 
eniti) 182 (lactari) 



. cum. instr.) 211 
. cum. gen.) 211 



-8 (jutro-s) 48 

sablazan 145 

sabor 140 

sač 224 

sačeliti se 244 

Saća 46 

saće 224 

s&d 214 

s&d, sada, sade (adv.)44 

saditi 214 

savjeti 107 

sadno 214 

sag 67 

sagi\jiti 40 

sagnuti 67 

sagrinjati 55 

sahnuti 226 

saiam 10 

salinac 217 

salo 217 

salutak 217 

sam 211 

samnuti 47 

Samodreža 110 210 

sampas 211 280 

san 311 

sanjati 311 

sanjkati se 212 

saoni 217 

sap 317 

sapi 312 

sapirati 284 

slipirati 284 

saplahati 298 

saplaisati 298 

saplak 291 

sapon 281 

s^r^ezati 17 

sasma 208 

sastrica 89 

sasuti 312 

sat 224 

satariti 87 

sati 309 

satirati 88 

satrica 89 

sav, svega 208 

•sav 46 

savirati (vreti) 195 

savirati se (vrleti) 195 

savjet 206 

Savka 46 

savrijeti 1% 

sazdati 49 

Sazdana 49 

sažditi 50 

sažimati 52 

sazivati 53 66 

scipati se 235 

se 306 



sebar 211 

sebe 306 

sebica 307 

sebice 307 

sebičan 307 

sebičiti 307 

-scći 213 

sedam 216 

sedlo 214 

sedra 224 

segnuti se 218 

sSka 224 

Sekana 307 

sekati 224 

sekuna 307 

sela 307 

Selak 214 

seliti 214 

selo 214 

sen 45 

sestra 307 

seša 307 

seva^ka 212 

sezati se 213 

sežaig 213 

si 806 

si- (si-noć) 48 

šiba 313 

s\jati 44 

slgati (seminare) 212 (eri- 

bare) 212 
sijavica 44 
siječanj 213 
sged 44 
sge4jeti 44 
sijelo 214 
sijeno 44 
sjjer 44 
sgerak 44 
s\jeri 44 
sjjevati 44 
snevnuti 44 
sila 44 
silacati se 44 
silati 217 
silcsga 44 
siliti se 44 
silodrcan 44 103 
sin 225 
Sinjac 44 
Sii^ajevina 44 
siigast 44 
siigav 44 
sinjgav 44 
siigi 44 
sinoć 48 117 
sinuti 44 
sipati 811 
sipiti 812 
BipUigiT 812 

23 



sipljiT 312 
sipDJa 312 
Bir 216 
si rak 44 
siroče 44 
■iromah 44 
sirota 44 



sitan 212 
sito 212 
siv 44 
vajan 44 
Bjajati 44 
^akati 44 
^ahtiti se 44 
s ariti 2» 
yati 44 
twta 213 
ejeiiva 213 
tijećati se 213 
sjeći 2 Kl 
sjedati 214 
Uedlia ll'i 
gedjcii :£)4 
muk 213 
sekira 213 
^eknuti 213 
1 31! 



44 



yenT.i,i 44 
BJCnovil 44 
s)Cra 44 

ani 41 

i 21 1 
lueta 45 
Sjetan 45 
Biptiti ac. 213 
fdflva 21 1 

fljatra 2l)!i 
aksčiti 3;{ 
skakati 2-j; 
ska^c 2:W 
skapnti l':S3 
skit-nli <!(i:s 



skinuti 40 


slama 41 


Bkitati BO 260 


slan 217 


sklad 251 


slana 41 


Bklata 251 


Blanđariti 176 


BklL-ptatJ 254 


Blanina 217 


sklibiti se 2S5 


Blap*222 


gklizak 249 


slapiti 222 


Bklizavic« 249 


slaptati se 232 


Bkljanlli se 268 


slast £31 


Sklopiti 153 


slati 217 


sknaiiiti 2S5 


slatina 217 


skoba 236 


slatkovina 221 


skobla 236 


-slav 46 


skocati se 223 


slava 46 


skočiti 227 


Slatica 46 


skok 227 


slavić 31fi 


Bkolijeriii 243 


slavina 46 


Hkoliti 243 


slaviti 46 


Bko mračiti 237 


Slavko 46 


Bkor 236 


Slaroljab 46 187 


Bkorak 23S 


slavuj 315 


skoro 238 


Bleka 219 


Skorosav 46 238 


slen 220 


skorup 238 


siezioa 293 




Blued 221 


Bkoi 22(i 


slijediti 221 


Bkotan 227 


sluep 222 


skotrrljati se 196 


Blijcz 220 


skramioa 256 


slika 180 


Skrspež 252 


Blindariti 175 


Ekr>i 254 


sline 300 


skrbiti 254 


sliniti 306 


skrbiituti 254 


Slinkati 306 


škrinja 2C6 


slipariti 181 


skriskti 249 


Bljpiti 181 


skrižiilina 2 19 


slisti 47 


skrkJJušiti 247 


sloboda 307 


ski-kiiutisc2IT 


■sloniti 41 


Bkrnavaii a;ti3 


slJ>ta 41 


skrnaviti ^an 


slota 41 


škrob 2f4 


slovo 46 


Bkrobiit 251 


Blucati 46 


Skroimit 256 


slučaj 16 


Bkroz 249 


shičiti 80 16 


skurati se 33 


sluga 45 


skučiti 33 


sluhtiti 47 


Bktinjiti se 261 


Bluktili 47 


BhQp 33 


BluSati 47 


skop^ti (skiiUeni) 264 


Bluta 46 


skjt mi 


slutiti 46 


Bkulati 260 


sluz 220 


skiitra^io 262 


služiti 45 


skvara 237 


smak 171 


Hkvorac 2;t8 


skvrčili 247 


smaniSkati 16 1 


slab 223 


smegj 302 


slačica 221 


smet 157 


sladak 221 


smćUti 158 


slaliak l!i 


smetlište 167 


Blak 2)K) 


smeiljika 158 



smeiur&ti se 170 
flmijati ae 302 
■mijeh 303 
smilj 304 
Smi^a 304 
sn^jeran 163 
at^jecen 153 
smjesa 169 
smjestiti 170 
Bnneti 153 
Bmle<lnjcti 166 
smok SOS 
smokva 303 
smola 304 
Smolja 304 
smotak 157 
emotuljak lUl 
smožditi tG8 
smrad 305 
■mrčati bc 164 
smrt 806 
smriak 305 
smrdjeti 305 
smrdljika a03 
Hmrekft 305 
srarfiskati 167 
■mfskati 1G7 
smrskati 167 
smrt 161 
smrzao 165 
Bmucaljka 303 
smucati ge 303 
smuditi 304 
smuk 308 
amuknati 303 
smukulja 303 
smaSen 172 
smuSiti se 172 



snažiti 277 
soebiti se 14' 
BDijeg 278 
snijet 277 



BO 217 
soMti 213 
sofinca 309 
soiivo 309 
sodžbina 2IS 
soba 43 
sojka 46 
sAk 309 



s'Ak 213 ' 

solika 41 

soliti ^17 

solja 41 

som 314 

sbmić(famarii genus)314 

Bopilka 312 

Bopiti 312 

Sopot 312 



- 'a 22B 
sovilja 225 
BOTJelo 225 
EOTuljaga 225 
spapuljati 127 
sparan 282 
spasti (spaaem) 280 
spati 311 
spatati 311 
bp a zrnat i 124 
spečaliti 260 
spinjatak 281 
spirati 284 
spirine 264 
spiskati 300 
spješati 300 
-Bpjeti 279 
aplačinc 291 
aplahati 293 
splahtuti 298 
Bplaka 291 
sptaauuti 300 
aptata 295 
splav 132 
splavati 298 
spojiti J79 
spol 287 
Bpolja£nji 287 
spona 281 
spor (iiber) 378 
spor (tardus) 282 
spor (achitlea) 22 
Bpore<>kati se 14 
sportJe£iti se 142 
Bporij 282 
sporiti 278 
sprama 283 
spr&skati 299 
apratiti 294 
sprcatj 291 
Bprčiti 291 
sprdati 29ti 
Spreča 2«5 
Bpreflica 286 
Bprega 294 
sprema 286 
spremiti 266 



spretan 296 
gprez 294 
Bputiti 281 
spuriti 302 
spu£ 392 
srab 3t8 
srabac 818 
sra£ak 317 
sraEka 317 
sram 43 
sramiti so 43 
sramota 43 
srašljika 2t 
Srbin 223 
firbjeti 318 
srce 42 

Brt (quercu8) 219 
BTt (mcdulla) 219 
^čan 42 
Bftan 42 
srianica 42 
srianik 42 
sriika 219 
si^Jti 42 
srda 42 
srda£ka 42 
srdit 42 
srditi 42 
srdnja 42 
srdobolja 43 
ardomagi 43 
srdoBt 43 
srdžba 43 
sreća 19 
sredokraća 250 
sredorusa 186 
sresti 19 
eretati 19 
Brg 320 
Brgati se 2Z0 
sricati 14 
srijeda 42 
srijegj 43 
Brijcmui 43 
Srijemaca 43 
srijemiiž 43 
Brijcmuža 43 
»riješ 224 
srijetati 19 
srkati 219 
Brljati 211! 
srna 216 
srnadica 275 
BTOčan 14 
srofit 14 
srok 14 
srezati se 17 
srp 222 
srđ 224 
srSljen 43 



356 



srzouti 221 
mri 220 
sržba 42 
stabadljika 274 
stabaljika 274 
stabaljka 274 
Btabar 274 
stabarka 274 
stablo 274 
stado 270 
staja 270 
stajati 271 
stajati 270 
stakati se 82 
Stako 271 
staman 270 
Stamat 270 
stamen 270 
stau 270 

Stanimir IGl 271 
Stanisav 40 271 
stap 273 
stapajica 273 
stapka 273 
star 271 
starati se 271 
starodrevan 106 271 
staroslavne 271 
staroBtavne 271 
stan 271 
stasati 271 
stati 271 
stativa 270 
statva 270 
staviti 270 
staza 272 
stećak 271 
stegno 272 
stegnuti 84 
stelja 275 
stcljka 275 
stenja 257 
stenjati 273 
stčrati 274 
stezati 81 
steža 84 
stežajica 272 
stežer 272 
stići 272 
stid 277 
stidjeti se 277 
Stig 272 
stignuti 272 
stijati se 100 
Stijena 271 
stijenj 257 
8tyeiyak 257 
styenje 257 
stinuti se 277 
-Btirati 274 



stiž 272 
stizati 272 
stjecati se 82 
stjenica 271 
sto (centum) 102 
sto (stola) 271 
stobor 273 
stog 272 
stojalo 271 
Stojisava 46 271 
stoka 82 
stopa 273 
stotina 102 
stožer 272 
strać 97 
straćiti 97 
stradati 276 
strah 43 
stramota 43 
strana 274 
strašan 43 
strašiti 43 
strašljika 21 
Stratimir 161 
strator 275 
strava 43 98 
stravičan 98 
straviti se 98 
straža 220 
stražnji 97 
strca^'ica 219 
štrcaljka 219 
štrcati 219 
strecati 219 
streha 274 
streka 219 
Strekanica 219 
stremen 210 
strepiti 276 
streva 274 
stric 277 
strići 275 
striga 276 
str^eka 219 
strijela 274 
strijeljati 274 
striješ 224 
-strgeti 274 
strina 277 
striza 270 
strkač 275 
strm 216 
strmašce 216 
strmeknuti 216 
Btrmen (strm) 216 
strmen (stapia) 216 
strmke 275 
strmogred 60 
strmorom 216 
Btrmuljika 275 



stmadica 275 
strni 274 
stngika 275 
strnjina 275 
strojiti 277 
stroka 218 
str-onica 275 
Btropoštati se 92 
strovaliti 277 
strovo 277 
stršiti 43 
stršljen 43 
stručati 275 
strug 270 
struga 276 
strugati 276 
Struga 306 
fatrcgati 306 
struk 275 
struka 275 
struna 41 
struniti se 97 
strunja 41 
strup 276 
strv 275 
strviti 276 
strvni (strni) 274 
stirž (f.) 220 
stfž (m.) 220 
stržaja 220 
stub 276 
stuba 276 
Btublina 274 
stubokom 274 
stud 277 
studan 277 
Studba 277 
studen 277 
studjeti 277 
stuga 272 
stuglina 272 
stup 276 
stupa 278 
stiipati 273 
stupati 273 
stupiti 273 
stuštiti se 95 
stuž 84 
stužiti se 84 
stvar 99 
su 211 

sučedavati se 232 
suiediti se 232 
8u6eliti se 244 
sud (judicium) 215 
sud (vas) 215 
suditi 215 
sudmut 115 
sugare 71 
suh 226 



357 



Bokati (torqaere) 309 

(provolvi) 809 
Buklata 251 
sukljati 309 
suklja 309 
sukno 309 
Buknuti 309 
snkobica 236 
suktati 309 
Bulitnja 179 
šuljati 225 
sumankati 154 
Bumarak 314 
sumati 26 
šumice 158 
Bumit 158 
Bumiti 26 
sumitice 158 
Bunnesa 169 
Bumija 154 
sumnja 154 
Bumoran 314 
sumrak 164 
sunce 315 
sunica 315 
sunovrat 201 225 
sunovrat (narcissus) 201 

315 
Bunuti (sipati) 312 
sunuti (ruere) 225 
suočiti 2 
sup 312 
suparnik 285 
Buproć 286 
suprot 286 
supruga 294 
sur 315 
surla 314 
surli 315 
surma 314 
suručica 315 
surutka 216 
survati se 182 
susremčina 43 
sustremina 43 
sustrimak 43 
sušiti 226 
-šuti (-spem) 312 
sutika 83 
Sutjeska 84 
suton 85 

sutra (sjutra) 205 
sutrusan 94 
sutuka 91 
suvat 225 
suvatovati 225 
suvrljav 226 
suvrst 202 
suza 220 
suzuik 6 



sužanj 5 

sužbati 220 

sužbina 220 

svačiji 208 

svaća 307 

svadba 307 

svaditi 191 

svadljiv 191 

svadnja 191 

svagda, .svagdar 31 69 

208 
svagdje 208 
Bvagja 191 
svaja, 307 
svak 208 
svak 307 
svakad 31 208 
svaki 208 
svakle 31 
svakud 31 208 
svaliti 196 
svanuti 47 
svast 307 
svastika 307 
svat 307 
svatko 208 
svečar 47 

svegj, svcpje, svegjer 208 
svekar 45 307 
svekrva 45 307 
svet 47 
svetiti 47 
sviba 313 
svibanj 313 
svička 207 
svići 189 
svi^'ati 208 
svvieća 47 
svijest 209 
svjjet 47 
svijetao 47 
svijetliti 47 
sviknuti 189 
svila 315 
Bvii^'a 226 
svirati 314 
svirjcti 314 
svisnuti 320 
svita 308 
svitac 47 
svitaljka 47 
svitati 47 
svite 308 
svitAJak 308 
svjedok 209 
svjedžbati 209 
svjet 206 

svjetlomrcati 47 164 
svoj (m.) 207 
svoj (suus) 307 



svojak 307 
svojat 307 
svojbina 307 
svojdba 307 
svojta 307 
svojiti 307 
Bvornica 195 
svrab 318 

svračak (ptica) 317 
svračak (klin) 317 
svračine 317. 
svraka 317 
svrbjeti 318 
svrčak 202 
svići 189 
s vrdao 317 
svrha 204 
svrstvovati 202 
svrzlati 201 
svud, svuda 208 
svugj, svugje 208 
skukud 208 

šaka 308 
šala 316 
Šaleta 316 
šaliti se 316 
šanuti 313 
-šao 215 
šapa 312 
šapac 312 
šapat 313 
šaptati 313 
šapurina 312 
šaput 313 
šara 316 
šaran 316 
šarati 316 
šaren 316 
šarometan 158 316 
šarulja 816 
šarunica ^16 
•šast 215 
šav 225 
ščcliti se 244 
ščepati 234 
ščinjati se 35 
šču£ui\jiti se 261 
ščunjiti se 261 
šći 112 

šćućuriti se 96 
šćuhati se 96 
še- 211 
senuti 312 
šepav 312 
šcpeljica 312 
šepeljiti 312 
šeper 312 
Sepica 312 
šepiriti se 312 



358 



šeprtlja 211 295 
šeprtljiti 295 
šepurika 812 
šepurina 812 
Šepuriti se 312 
šeput 312 
šeputka 312 
šest 310 
šestar 820 
šestati 320 
šestilo 320 
seta 213 
šetati 214 
ševa 262 
ševar 262 
ševeljajka 262 
ševeljiti 2G2 
ševrdati 203 211 
ševrdnuti 203 211 
ševrljuga 195 211 
šiba 313 
šibak 313 
šibati 313 
šibut 313 
Sya 308 

šika (kolijevka) 308 
šika (Bibilus) 809 
šikariti 309 
šikati 308 309 
fikati se 808-9 
šiklja 308 
šikljati 308 
šiknuti 308 
šiktati 308 
šiljak 225 
šiljati 217 
šiljeg 316 
šilo 225 
šip 312 
šipak 216 
šipak 312 
šipar 312 
šipčaoi 216 
šipćanica 216 
šipiliti 813 
šipilo 813 
šipka 813 
šiprag 812 
šipraška 812 
šipurak 812 
šipurina 812 
širaj 316 
širajast 810 
širiti 816 
širok 816 
šir volja 816 
šišak 320 
šišati 820 
siše 320 
šišiU 320 



šiškati 320 
šišDJati 320 
šiŠDJavac 320 
šišulja 320 
šišu^ati 820 
siti 225 
škakljati 227 
škak^iti 227 
škakljiv 227 
škalja 238 
škamut 287 
škanj 226 
škaiviac 226 
škiljav 260 
škiljiti 260 
škljaka 246 
škloca 246 
šklocati 246 
škioce 246 
šklopac 252 
škoba 286 
Škobaljuša 236 
škokci 227 
školjci 238 
školjka 288 
škopac 282 
škopiti 232 
škorav 238 
škornjav 238 
škrabija 254 
škramica 256 
škrapa 252 
škrapljiv 252 
skrb 254 
škrbav 254 
škrbina 254 
skrbiti 254 
škrbotina 254 
škrga (branchia) 249 
škrga (jareb) 249 
škrgut 249 
škrgutati 249 
škrinja 266 
škrip 252 
škripa 252 
škripac 252 
škripati 252 
škripiti 252 
škrkotati 246 
škrljctka 238 
Škrnja 238 
Škrnjeta 288 
škrnjetica 2:^8 
Škrnjo 238 
škrob 254 
škrok 246 
škrokati 246 
škrokmiti 246 
škropiti 252 
škulj 264 



škuUati se 264 
šUaka 246 
šljapati 222 
šljapiti 222 
sljeme 42 
šljez 220 
šljunak 806 
šmignuti 303 
šmitati 304 
šmrk 305 
šmrkati 305 
šmrljika 305 
šmuknuH 303 
šmurnuti 804 
šobonjiti 813 
šobot 813 
šopiti 312 
Šopot 812 
špag 235 
špagarica 235 
špug 292 
šta 39 
štagalj 230 
štaka 228 
štap 273 
štapac 233 
štapi (zv^ezde) 238 
stava 261 
štavalj 261 
štavelj 261 
štaviti 261 
štavlje 261 
štedjeti 232 
Štedrina 231 
štehta 228 
štehtati 228 
štekavica 228 
štektati 228 
štene 227 
šteta 100 
šlica 257 
Stičiti 257 
štilja 257 
štiljega 257 
štipati 283 
štir 257 
štirkinja 257 
štit 260 
štiti 258 
štitovit 257 
što 89 
štovati 258 
štraptati 252 
štrbekati 255 
Štrbina 255 
štrcalica 219 
štrcaljka 219 
štrk (obad) 219 
štrk (roda) 276 
štrkalj 219 



359 



štrkati se 219 
štrkljast 219 
štrkljati se 219 
štrocati 217 
štrojiti 277 
Stroka 218 
štroknuti 218 
štncati se 228 
štuka 260 
štukavica 228 
štuknuti 228 
štuktati se 228 
štule 260 
štur 260 
šuga 310 
Šiijica 262 
Šujo 262 
šuka 262 
šukundeka 108 
Šule 262 
šulj 262 
šuljak 262 
šuljkara 262 
šuma 263 
šumati se 262 
šumke 262 
šumnat 263 
šunjati 311 
ši\iuati se 262 
šuDjav 311 
šuDJka 311 
šupalj 264 
sura 307 
šurak 307 
šuriti 316 
šurjak 307 
surka 316 
šurnaja 307 
šurovati 316 
šuša 262 
šušaivj 1262 
sušica 262 
šuškati 319 
šuškavac 262 
šušketati 319 
šuškor 262 
šnšljajica 262 
šušlje 262 
šuSljetati 319 
šuŠDJat 262 
gušo 262 
šuštati 319 
šut 262 
sujeti 312 
šutkati 312 
Suvak 263 
Sva^ja 225 
ivanja 311 
Svanjiti se 311 
ŠTračice 317 



švraka (svraka) 317 (u 

vratilu) 317 
švrćo 202 211 
švrljati 195 211 
švrndati 195 211 

ta (pron.) 81 

ta (adv.) 81 

tabati 86 

tačka 82 

tada, tadaj, tađar, 69 

81 173 
tadbina 272 
tade, tader, tadijor, 69 

81 
taj 81 173 
tajati 272 
tiijati 272 
tajiti 272 
tsgko 81 
tajna 272 
tak 82 
tdk 82 
-takati 82 
takati se 82 
takav 81 
taki (pron.) 81 
taki (Hdv.) 82 
taklja 82 
taknuti 82 
taka 81 
t4ko 82 
takogjer 69 81 
takevi 81 
talac 89 
tale 81 
taljige 89 
taljizgati 89 
talog 89 
taložina 89 
tama 87 
taman 87 
-tamaniti 86 
Tamnava 87 
tamo 81 
tanak 85 
-tančati 85 
tan(^iti 85 
tandrk 273 
tanjiti 85 
Tankosava 46 
tapkati 86 
tar 87 
tara 87 
tarak 87 
tarauj 87 
tarigora 88 
tarikamen 88 
tarkati 87 
tamuti 87 



tast 83 

tašt 100 

tašta 83 

tašun 100 

tašunati 100 

tata 81 

Tatomir 161 

Tavna 87 

Tavnava 87 

tavnik 87 

tavoriti 95 

tazbina 83 

te (adv.) 81 

Teca 100 

tccivo 82 

tečan 82 

tečevina 82 

teći 81 

-teći 81 

teg 84 

teglica 84 

tegliti 81 

-tegnuti 84 

tegoba 84 

tegota 81 

tek, tekar 83 

toko, tekor 83 

Icknuti 83 

tekovina 82 

tekun 82 

tekunit-a 82 

tele 8:* 

teljig HO 

teljiga 80 

teluće 96 

Temnić 87 

tenac 85 . 

tenJAC 85 

tentati 85 

tepati 86 

tepav 86 

tepka 86 

tepsti se 86 

ter 81 

torba b8 

tere, terem, temo 81 

tesati 83 

tesla 83 

TeSan 100 

tešnjak 83 

Tršo 100 

teta 81 

tetak 81 

tetiva 86 

tetivika 86 

tetivo 86 

tetka 81 

tetošiti 85 

tetrijeb 90 

tetrljan 90 



360 



teturati 85 
terati 212 
-tezati 84 
tezmati 84 
teža 84 
tćžak 84 
t^ž&k 84 
težatak 84 
težatan 84 
tčžina 84 
težina 84 
težiti 84 
težiti 84 
ti (adv.) 81 
ti (pron.) 95 
ticati 83 
tić (stolo) 95 
tićiti se 95 
tih 100 
tijek 82 
tjjelo 257 
tijesak 84 
tresao 88 
tijesniti 83 
t^^est 83 
tgesto 83 
tiještiti 84 
tik 83 
tikač 83 
tikva 95 
tilut 95 
tin 95 
tiniti 95 
tinj 95 
tinjati 100 
tinji 81 
tii\)iti 95 
tipav 86 
tir 90 
-tirati 88 
tis 83 
tisa 95 
tisKati 83 
tisouti 84 
tisuća 95 
tiskati 100 
tišma 84 
tifiuja 83 
tištati 84 
titi 95 
Uticati 96 
titoriti 85 
titra 90 
titrati se 90 
titreike 90 
-tjecati 82 
tjeme 272 
tjena 257 
tjerati 88 
tjeskoba 84 



tjeskota 84 

desiti 100 

tještan 83 

tkati 82 

tko 31 

tlačiti 91 

tlaka 91 

tlapa 92 

tlapiti 92 

tlapnja 92 

tle 89 

tli 89 

tijenica 257 

tlo 89 

trna 87 

tmora 87 

tmuša 87 

tobalica 86 

tobolac 86 

tobože 81 

tobožpji 81 135 

tocilj 82 

tociljati se 82 

tociljiti 82 

točio 82 

tocokljun 82 268 

točac 82 

točak 82 

točiti 82 

toj aga 85 

-tok 82 

tokorse 31 44 69 81 

tokoršnji 31 44 69 81 

tolaš 89 

tolava 89 

toli 81 

tolič 81 

toliki 81 

toliti 89 

tolja 85 

toljaga 85 

toljati 85 

tomačiti 90 

tomiti 86 

ton 86 

tonj 85 

ton ja 85 

tonjati 85 

tonuti 86 

topal 86 

topiti 86 

topliti 86 

topola 127 

topot 85 

topotati 85 

toprv 81 283 

toptati 85 . 

tor 87 

toriti 87 

torlak 90 



torlati 90 
toma 87 
tornjati se 87 
toroffon^a 87 
torokati 87 
totrkati 89 
tov 95 
toviti 95 
trabun 98 
trabuniti 93 
trag 97 
traga 97 
trajati 97 
trak 90 
trakalica 90 
trakanac 90 
trakatnica 90 
traljav 87 
tralje 87 
tranjav 87 
trauje 87 
trftp 92 
tr^p 92 
trapati 9^ 
trapava 92 
trapiti (trap) 92 
trapiti (petak) 92 
trapovijesan 92 209 
traskati 94 
tratina 97 
tratiti 97 
trator 90 
trava 98 
travipjati 98 
tražiti 97 
trbuh 88 
trbulja 88 
trbuljika 88 
trčalo 250 
trčati 90 
trćiti se 90 
trćka 90 
trebati 98 
trebežina 93 
Trebinje 93 
treći 97 
tren 92 
trenica 89 
tronuti 92 
trepača 92 
trepavica 92 
trepčani 92 
trepcljka 92 
treperiti 92 
trepet 92 
trepetati 92 
treptati 92 
treptjeti 92 
treset 94 
tres 94 



361 



tresavica 94 
treska 94 
tresti 93 
treSljen 94 
trešten 94 
Treštenik 94 
treština 94 
trg 91 
trgati 92 
trgnuti 91 
trgovati 91 
tn 97 
trice 89 
trijeba 93 
trgebiti 93 
tnjes 94 
trgesak 94 
Trjjeska 94 
triješće 94 
trijeti 88 
tr^ezan 91 
trina 89 
triniti 89 
tripatac 97 125 
trk 90 
trka 90 
trkati 91 
trklja 90 
trlačiti 90 
trlica 88 
trlićati 88 
trliti 88 
tr^'a 88 
ti-ljati 88 
tfljati 88 
trio 88 
trmizati 97 
trmka 97 
trmiugina 97 
trn 88 
Tmava 88 
trnuti 88 
trnuti 92 
tfnuti 92 
trogoče 69 
troha 93 
trolijeska 24 
trom 97 
trop 92 
troska 94 
troskot 94 
trošak 93 
trošica 93 
trošiti 93 
trov 98 
trovati m 
trpati 92 
trpjeti 92 
trs 93 
trsati se 93 



trsiti 93 

trska 98 

trsnat 93 

trst 93 

trstika 93 

tršljika 93 

trti 88 

trtica 90 

trto 90 

trtositi 90 

truckati se 94 

trućati 98 

trućiti 98 

trud (labor) 98 

trud (boletus igniarius) 97 

trudan 98 

truditi 98 

trudna 97 

truh 99 

truhladak 99 

ruhlina 99 

truhliti 99 

trublja 99 

trubljar 99 

trubnuti 99 

trulja (trublja) 99 

truljar (truh\jar) 99 

trun 98 

truniti 98 

trunja 98 

truntaS 97 

trunuti (trubnuti) 99 

truo 99 

trup 98 

trnpac 98 

trupačke 98 

trupi ca 98 

trupka 98 

trupkalica 98 

Trusina 94 

-trusiti 94 

trusovina 94 

trusni 99 

trušnica 99 

trut 97 

trzati 92 

trzmati se 92 

tržiti 91 

tu 81 

tubiti 95 

tucak 91 

tncanj 91 

tucati 91 

tucin 91 

tuckati 91 

tuča 83 

tučin 91 

tučiti se 91 

tučnica 91 

tučvati se 91 



tući 91 

tuda, tudar 69 81 
tud^er 69 81 
tuga 84 
tugaljiv 84 
tugj 261 
tugjer 81 
tuj; tujke 81 173 
tuk 91 

tuk (kut) 281 
tuknuti 91 
tulac 89 
tnlajica 89 
tuliti 89 
tuUac 89 
tuljak 89 
tuljiti se 89 
tumač 89 

tuna, tune, 81 116 
tunjati % 
tu^jav 96 
tup 86 
tupkati 86 
turati 88 
turica 271 
turiti 88 
turkati 88 
turnuti 88 
Turo 271 
Turoman 158 271 
turovet 10 271 
tuska 95 
tust 93 
tuSac 95 
tušika 96 
tušiti 96 
tuSkiina 84 
tuSnuti % 
tust 95 
tusta 93 
tuste 93 
tutaig 278 
tute 81 
tutilo 81 
tutkati 96 
tutljav 96 
tutnjiti 273 
tutnuti 96 
tutoljiti 96 
tuviti 95 
tužan 84 
tužiti 84 
tvar 99 
tvarizati 99 
tvoj 95 
tvor 99 

tvor (mustela) 114 
tvorac 99 
tvorilo 99 
tvoriti 99 



u (praep. cum acc^ loc.) S 

u (praep. cum gen.) 6 

u (praef.) 26 

Ub 10 

uba 140 

ubah 148 

nbao 10 

abavijeatiti 136 20tt 

nbjeći 137 

Ubli 10 

ubog 137 

ubruB 151 

ncvaBti 259 

uiac 199 

uf^jnib 32 

utaliU U7 

utin 258 

ufiti 189 

Diiia 80 

uEnanuti 3.17 

ufmasti 337 

ud 193 

udaljiti 104 

udar 103 

udariti 103 

udati 101 

udes 102 

odeBan 1112 

udesitl 102 

udita 7 

udilia 193 

nditi 191 

uditi (diaperlire) 19S (oo- 

cere) 193 
udijika 193 
ndo 193 
udorac 103 
ndov 209 
udunuti 109 
ufal 315 
ufati se 130 
ugalj 6 
uganuti 67 

ugar 53 
ugaralt 71 

ugasit G3 
nginjati se 67 
uglačati 73 
UBlien 5 
UgljeSa 5 
uglobiti 62 
ugitjivBti 40 
ugDuti le 67 
ngođan 69 
ngoa 70 



ugoveti 66 
Ugrinja fi 
ugrk 72 
uhilili 315 
uho 25 
uhoda 2U 
ubolača 18 '2!i 
uhola^ 18 25 
uhor 319 
uinjiti se 308 
iija 189 
UJBC 26 
ujak 26 
ujom 10 
ujamak 11 
iljati 30 
fijaU 189 
iijkati 30 
ujniiti 10 
iijua 26 
Hjnuti 30 
uk 30 
uka 30 

ukahnuti se HO 
ukapltl 238 
ukaiati 37 
ukati 30 
nklađa 251 
uklaliti se 2IS1 
iiklf^pati 264 

ukiin na 

uklopiti 253 
ukoliica 242 
u kop isti ti BP 234 
ukorijepiti Be 239 
ukoBnik 37 
ukovitlac 31 nn 
ukrotiti 250 
ula 316 
ulati se 189 
ulBv 315 

uleti se (deprini) 16 
ulcći se (oiaificare) It 
ulekmiii ne IO 
ulibati se 177 
uliia 189 
»liste 30 
aha 315 
1 aiiik 30 
i 19 






vi 30 
Ijes 19 
Juditi 186 
uljuniti so 185 
ulopati se 222 
nliipiti 186 
um 25 
umakati 15Q 



umanika 314 
nmeta 157 
umiua 814 
umirati 161 
iimili 25 
umjestiti 170 
umjeti 26 
. Umniaci 218 
umor 160 
nmostiti 157 
umuknuti 164 
unijeti 117 
unirati 119 
uništavati 39 120 
uništiti 39 
uništiti se 120 
unuk 9 
unutar 8 
nnutra 8 
uočiti 2 
uostriti se 3 
upanjiti se 218 
uparoiilj 282 
ujierak 284 
upijati (vikati) 193 
upiraU 284 
iipili (vikati) IM 

upMkati se 291 
iiplejati 299 
uplitke 296 
upjjehati 299 
upljevak 302 
upoćak 125 
upor 283 
upora 283 
uporan 283 
iiporavili 283 
upolan 12C 
upotositi 83 
upotica 125 
npotljiv 125 
uprcati 291 
uprđjcti 296 
uprijeti 285 
upropnice 281 
uproStiti se 399 
uprt 294 
uput 125 
uravljati 182 
un-B 23 
Urica 196 
uruezan 17 
urivak 178 
urlakati 30 
urlati 30 
urUkati 80 
urod U 



arrina 182 
OBdltati Be 229 
noekafi 224 



ntokft 82 
utoliti 89 
atoma 81 



nsekaU ae 224 


atopac 85 


uzrok 14 


liseknuti 224 


atopak 85 


uzviitati 210 


asisati (ejtarescere) 236 


utor 87 


užba 233 


n^jati 41 


utorak 9 


u2diti 60 


nvslint 214 


utore 87 


nže 6 


u»ev 212 
nakoten 37 


atomi 87 


iižgati 50 


utore ik 9 


Uiice 6 


iMkra 266 


utoriuak 87 


uiina 6 


uskrsnati 256 


utremk 89 


užina 63 


UBliiiti 47 


utriua 69 


užiti 63 


nsmiiui 305 


utrkmili 91 


uživati 63 


usna 20& 


utroba 8 




asnati 311 


utre 93 


va 8 


Dflov 225 


utuk 91 


vab 104 


naona 225 


ntTS 8 


vabiti 194 


ospaiTiti 298 


Utvija 8 


vađa 191 


OBperak 284 


uvala 197 


v&diti 192 


DSpericft 284 


uvaliti 196 


vaditi 192 


UBplahiriti 298 


uvarđati 198 


vaj 189 


napor 283 


uvarisati 198 


vajkada 189 


usprema 285 


uveeaUiti 191 


vnjkati se 169 
val 197 




uvelak 310 


nspropaice 281 


uvesti (uveđem) 192 


vala 197 


usrdan 42 


uvesti (uvezem) 191 


valica 197 


ubU 205 


uvirati 195 


-vatiti 196 


uBtegnati 84 


uvirati ae 195 


vaL 


197 


ustezati 84 


uvitliti 207 


val. 


ak 197 


uatiaati 83 


uvjedžbati 209 


val 


au 197 


ustoka 82 


uvjet 206 


val. 


ast 197 


BBtrojiti 277 


uvojak 207 


val 


alan 197 


Dstručavati se 275 


uvolež 18 26 


v&l 


ati 196 


nstuk 91 


uvoUez 19 26 


. vil 


ati 197 


usnditi se 216 


uvraziti 201 


val 


e 316 


UBumit 158 


Tivrijpiiiti 203 


val 


evica 197 


ušati 312 


uvrijcti s(! IW 


val 


nga 197 
uSka 197 


usvist« 209 


uz (praep.) 190 


vaL 


nfi 189 


uzak 6 


valovlje 197 


uSće 20B 


naamauce 163 


vBlut 197 


uSikati 309 




van 8 


uSifiikati 320 


uzao 6 


vap 9 


uikrljak 238 




Vapa 9 


uitap 233 


uzavnica 78 


vapa 9 


uitapiti Be 238 
nEtrknati 219 


uzBiditi 50 


vapiti 193 


uzbjeći 137 


vapno 9 


utakmice 82 


uzbučMi 134 


vu 194 


utaložiti m 


uzda 193 


vktakati 191 


ntaraauiti 50 


uzđau 101 


varati 194 


uteciStc 81 


uzdati se 101 


v&rdati 198 


utcRimli 84 


uzeti 10 


virJati 198 


ute/nti 84 




variti 194 


utirjiti 82 


uzica 6 


varnica 104 




uzimati 11 


vaa, svega 208 


utirat) »tJ 


uziua 6 


vasioni 44 308 


utjecati 82 


uziti 6 


vU 189 


uijeha 100 


nima 10 


vSS 96 


uioSiile 82 


uzmak 171 


vaiac 189 


utok 82 


uznijeti 117 


vai 


cft 188 



364 



vaštica 189 

vatra 188 

vavijeet 209 

vavoljak 198 

Tavoljiti 198 

vaz- 190 

vazam 10 

vazda 208 

večati 189 

veče, večer 206 

večerati 206 

već 190 

veće 190 

veći 190 

većma 190 

vedar 192 

vedrica 192 

všdro 192 

vegd 191 

vek 189 

veka 189 

vekavica 189 

veketati 189 

veknuti 189 

vekšinja 190 

vele 197 

velik 197 

velim (1 8Dg.) 198 

Velimir 161 197 

Velimlje 197 

Veljača 197 

velji 197 

Veljko 197 

Ve^o 197 

venuti 310 

veoma 197 

vepar 9 

vera (annulus) 196 

verati 196 

veriga 196 

verkati se 196 

verugati se 196 

VeruSa 196 

vesak 206 

veseliti 190 

veseo 190 

veslo 191 

vesnati se (apparere) 206 

vesDuti se (movere se) 206 

-vesti (-vedem) 192 

-vesti (vezem) 191 

vćsti (vćzčm) 6 

vet 191 

vetah 191 

v^z, vdza 6 

vSz, v^za 6 

vezati 6 

vi 95 

Viče 209 

vickast 207 210 



vičan 189 

vid 208 

Vida 209 

vidac 208 

Vidač 209 

Vidak 209 

viđati 208 

vidičak 208 

vicMeti 208 

Vidna 209 

Vidoje 209 

Vidojka 209 

Vidosav 209 

vidra 192 

Vidrak 192 

vicgati 208 

vihar 210 

vihor 210 

v^ača 188 

v<jati (torquere) 207 

v^ftti fagitare) 207 

vlgati (ventil are) 188 

vjjati (ululare) 80 

v^avica 188 

vijećati 206 

vijeće 206 

viJedro 192 

vijek 208 

vijenac 207 

vijetati 206 

vjjor 210 

vijoriti se 210 

vijuffati se 207 

vijuknati 30 

vik 30 

vika 30 

vikati 30 

vila 207 

vile 106 

vilica 106 

viljuške 106 

vime 30 

vlnA 207 

vii^aga 207 

vino 207 

vinograd 207 60 

Vinoš 207 

vloka 184 

vir 195 

-virati 195 

viriti 64 

vis 190 

visak 206 

visiti 209 

visjeti 209 

viska 206 

visnuti 206 

visok 190 

visuljak 209 

vifi 210 



viSaig 210 
vifie 190 
višnja 210 
viSnji 190 
vidt 210 
viStoti 206 
vit (flezills) 207 
►vit (vito rebro) 208 
vitak 207 
vitalac 207 
vitao 207 
vitez 208 
viU (viere) 207 
viti (nlulare) 80 
vitica 207 
Vitko 208 209 
vitlati 207 
Vitomir 161 208 
vitoperiti se 284 206 
vitor 208 
Vitor 208 
vižao 190 
viilast 190 
vižle 190 
vižlin 190 
vižliti 190 
vječan 208 
vjedogonja 209 
vjedro 192 
vjegja 209 
vjera 196 
vjeran 196 
vjeriti 196 
vjerovati 196 
vješati 210 
vješt 209 
vještac 209 
vještica 209 
vjetar 188 
vjeverica 198 
vlača 200 
vlačiti 200 
Vlać 203 
vlada 203 
vladati 203 
vladika 203 
Vladimir 161 203 
Vladisav 46 203 
vlaga 200 
Vlaisav 203 
vlak 200 
vldka 200 
vl&ka 197 
vlakno 200 
vlas 204 
vlasac 204 
vlasnik 203 
vlast 203 
vlastelin 203 
vlašići 205 



365 



Vlaško 203 
vlat 197 
Vlatko 203 
vlažan 200 
vlažiti 200 
vo 13 
voće 191 
voćkoša 193 
voda 191 
vodijer 192 
voditi 193 
vo4je 26 
vođnica 192 
vodojaža 5 191 
vogj 192 
vogja 192 
vogjica 193 
voj 207 
vojak 207 
Vojdruf 207 
voj e vati 207 
vojevoda 192 207 
Vojin 207 
Vojisav 207 
vojka 191 
vojnik 207 
vojno 207 
Vojo 207 
vojska 207 
vojvoda 192 207 
volafi 13 
volikac 13 
volja (volontas) 197 
volja (guttar) 197 
Voljavča 197 
vo^eti 197 
voiy 8 
vonja 9 
voig'ati 8 
vosak 200 
voša 192 
voštiti 206 
voz 191 
voziti 191 
vrabac 318 
vrač 194 
vračar 194 
vračati 194 
vraća 201 
vraćati 201 
vrag 200 

vran (corvus) 195 
vran (ater) 194 
vrana 195 
vranac 194 
Vraneš 194 
vraneša 194 
vranilov 194 
vrani ti 194 
vraigak 195 



vranoka 194 

vranota 194 

vraiy 194 

vrašt 2(>5 

vrat (collum) 201 

vrat (lolium) 201 

vrata 194 

vratić 201 

vratilo 201 

vratiti 201 

vratio 194 

Vratna 194 

Vratnik 194 

Vratno 194 

vražati 200 

vražda 200 

vrba 195 

Vrbas 195 

vrcat. 199 

vrcati se 199 

vrckati se 199 

vrčak 199 

vrčanci 199 

vi-čati 199 

vfčati 199 

vrčica 199 

vrčmanica 199 

vrčmati (mrmlati) 199 

(opanke) 199 
vrći 200 
vrćkati 202 
vrdati 203 
vrebati 203 
vreća 202 
vredovac 203 
vrelo 196 
vreo 196 
vreteno 202 
vreti 196 
vreva 196 
vreznuti 201 
vrg 220 
vrgnuti 200 
Vrgorac 53 204 
vrh 204 
vrjjeći 204 
vrijed 203 
vrijedan 203 
vrijediti 203 
vrijegjati 203 
vrgeme 196 
yrijes 204 
vrijesac 204 
vrijesak 204 
-vrijeti 196 
vriježa 200 
vrisak 205 
vriska 205 
vrisnuti 205 
vrištati 205 



vrištika 204 

vriština 204 

vrka 199 

vrkati 199 

vrknuti 199 

vrkoč 199 

vrkočiti 199 

vrlet 195 

vrii 195 

vrlina 196 

yrljati 195 
ttnr\jav 195 
^^Ijika 195 

vrljiti 195 

vrljo 195 

vrio 195 

vrloća 195 

vrludati 195 

vrnčati (opanke) 195 
(mrmlati) 195 

vrndati (presti na veliko 
vreteno) 196 (brbljati) 
195 

Vriyci 195 

Vnyika 195 

vmuti 202 

vr-o 195 

vrpo\jiti se 203 

vrsnik 202 

vrsnoća 202 

vrsta 202 

vrstan 202 

vrsti se 201 

vrša 204 

vrSaj 204 

vršidba 204 

vršiti 204 

vršljati 201 

vršnjak 202 

vrSva 204 

vrt 202 

vrtati 202 

vrteno 202 

vrteška 202 

vrtjeti 202 

vrtljati 202 

vrtlog 202 

vruć 196 

vrulja 210 

vrutak 210 

vrvca 204 

vrvjeti 204 

vrzati 201 

vrzati se 201 

vrzimice 200 

vrzina 201 

vrzino 201 

vrž 200 

vržnovit 200 

vucinjati se 199 



VnU 199 
vačac 199 
vući 199 
Tuga 201 
vugust 201 
Vujana 199 
Viijo 199 
TUk 199 

Vukman 153 199 
Vukmilj 103 199 
Tukniir im 199 
vukodlak 104 199 
Tukoman 153 199 
Viikosav 4G 199 
Vukovoje 199 207 
Vule 199 
vuna 197 
Vunko 197 
Vuzman 153 

u 48 

ubaglati 13S 
caliašuriti 149 
zabava 149 
«abje«i 137 
zablehnuti sg 147 
sableSiti se 147 
zaborav 149 
za breci 143 
zabregjati 146 
zubrekiiuti 143 
zabuna 134 
zabus&li 148 
zabuSiti 148 
zacenuti se 235 
Eacitnjak 250 
zacn-oljtiti i!4l 
ZBCUciikali 262 
zatelili 241 
zaC^pica 23-1 

zafcti »4 
saieviljiti 261 
zfltiua 258 
zaekoUiDa 238 

začplak 9ti 
zail (zid) 49 
zad (nazad) 48 
z^ati 114 
zadijati BC 107 
zadirati 103 
zadjeva 107 
zadnji 4(^ 
zadno 1 13 
zadoricu 103 
zadM^ol,jllll 1117 
zadriuao lli) 

ZadfSirje 115 
zagal.ićiti 73 



zagaliti 73 
Eagasit 63 
zBgatiti 69 
zaglavak 56 
zaglibiti ae 62 
zBghiiati 80 
zaglušiti 80 
zagnjuriti se 79 
za gonetati 70 
zagonetka 70 
zagrada 59 
-W zaKTCDuti 80 5 1 
zahiljiti 315 
laik 102 
zaimati 11 
z^BC 64 
ZBJadnji 7 
ziuam 10 
zi^apriti se 9 
ZigeCar 61 
zajmiti 10 
zakatiti 33 
zakačka 33 
zaklad 251 
zaklatiti 251 
zaklipiti 254 
zaklon 243 
' zaklopiti 253 

zakoliti (paiillo figore) 
243 (circnnivenirc) 248 
zakolj 242 
zakon 34 
zakopititi 234 
zakovrnuti 31 195 
zakrcka 247 
zakrii 248 
zakrktati 247 
zakrknuli 247 
zakrljeStiti 240 
zukriljati 269 
zakriaviti 249 
zakržljali 249 
zakržljaviti 249 
zakuiiti 33 
zakup 35 

zakusiti ^kuaati) 232 
zakuihati 265 
zakneijavttj 265 
zalaz 18 
zaligivati 186 
zaliatavae 24 
zailian 21 
zalAiiti 16 
zaliid la'i 
zamakati 155 



i 153 



153 



zamijetili 1 68 

zamjera 153 
zamjeriti 153 
zamjestiti 170 
zamka 171 
zamknuti 171 
znmotuljati l57 
za mrčati lfi4 
zamrsiti 167 
zamnti 164 
zaranknuti 164 
zaoago 117 
zanovijet I21 
zanovijetati 121 
zao 56 
Kaoblica 198 
zaogumtiti ae 66 
zaoiinuti 303 
zaova 57 
zapaba 300 
zapatak 126 
zaperak 284 
zkpirati 284 
zapfrati 284 
zaplamtjeti ae 287 
zaplebati 299 
zapljehati 299 
zapon 281 
zaponac 281 
zaporanj 2BS 
zapdvijed 2U9 
/.apovijpst 209 
zapovjediti 209 
zaprati 292 
zapragnuti 293 
zaprfiti 291 
aaprdicB 296 
zaiirdjeti 296 
zapreka 285 
zapcemiti 285 
zaprijetiti 285 
zaprijeti 285 
zaprkeiijati se 291 
zaprika 293 
zapt 126 
zkptiti 125 
zaptiti 126 
zaptivati 125 
zapuCak 281 
zaputiti 281 
zapupaU 193 
zapiiriti ae 302 
zapušat 138 
zapuiiti (obturare) 138 
zarajdovati se 20 
zarđtiti 12 
zarok 14 
zarozati 17 
zanibast 23 
zaručan 15 



367 



zaruSiti 15 
zaručnik 15 
zaručnica 15 
zasjeda 214 
zaBicna 44 
zaslon 41 
zasloniti 41 
zasluga 45 
zasmakati 803 
zasopce 307 
žastiijati 275 
zastorak 274 
zastrijeti 274 
zastružiti 27G 
zasuti 812 
zatamaniti 86 
zategnuti 84 
zatezati 84 
zatilak 95 
zatiljak 95 
zatirati 88 
zatka 82 
zatljati 95 
zatoč 82 
zatočnik 82 
zaton 85 
zatonj 85 
zatore 49 
zatrijeti 88 
zatrudnjeti 97 
zatubast 80 
zatuljiti 89 
zaućati 30 
zairt 205 
zaušiti 205 
za uzi 6 
zava 57 
zavada 191 
zavaditi 191 
Zavala 197 
zavaliti 190 
za varci ti 194 
zavičaj 189 
zavidjeti 208 
zavidljiv 208 
zavijevati 207 
zavirati se 195 
zavist 208 
zavitliti 207 
zavjcs 209 
zavjesiti 210 
zavjet^ 200 
zavoj 207 
zavoj i ca 207 
zavojit 207 
zavoranj 195 
zavornica 195 
zavrnt 201 
zavratati 201 
zavrijeti 196 



za vrij i vati 195 

zavrzača 201 

zavrzalo 201 

zavrzan 201 

zazdrcti 73 

zazirati 72 

zazor 72 

zazreti 78 

zažagriti 7^ 

zažanj 70 

zažditi 50 

zažimati 52 

zbilja 149 

zbjcći se 137 

zbor 140 

zbor 140 

zboriti 140 

zdondast 108 

zdepast 108 

zdepati 108 

zdjola 104 

zdraka 72 

zdrav 7 

zdreti 55 

zdrozgati 111 

zdrpiti se 105 

zdruzgati 111 

zduha 113 

zduhač 114 

zeba 51 

zec 04 

z(>čdk 04 

zejo 04 

zekalj 74 

zekast 74 

zoko 74 

zelembać 74 

zelen 74 

zelja 74 

zelje 74 

željo 74 

zeljiig 74 

zemlja 71 

zemunica 71 

zrnuti (oscitari) 69 

zenuti (germinare) 51 

zepsti (zebem) 51 

zet 49 

zglavak 56 

zglob 62 

zglobiti 02 

zgoda 69 

zgoija 74 

zgrada 59 

zgranuti se 53 

zi 68 

zibati 67 

zid 49 

zulati 49 

zijati 69 



z^ehati 69 

zjjev 69 

zijevati 69 

zima 77 

zimns 43 78 

zinuti 69 

zipa 71 

ziparati 71 

Zir 72 

-zirati 72 

-ziv 78 

zivkati 78 

živnuti 78 

zjati 69 

zjenica 49 

zlamenje 49 

Zlata 74 

Zlatibor 73 

zlatiti 74 

Zlatko 74 

zlato 73 

Zlatoje 74 

zleuduo 57 310 

žličica 184 

zlijediti 56 

zloba 56 

zločest 56 260 

zlopak 50 122 

Zlota 5() 

zlotrbica 57 88 

zlovaran 57 194 

zm<aj 52 

zmija 52 

znak 49 

znamenit 49 

znamenje 49 

znati 49 

znoj 50 

znojiti se 50 

zob 51 

zoba 137 

zobati 51 

zobiti 51 

zobovina 137 

zolja 5(> 

Zora 72 

zoren 54 

zoriti (zora) 72 

Zorka 72 

zova 137 

zovnuti 78 

zrak 72 

zraka 72 

zrcalo 73 

zrenuti 55 

zreo 55 

-zreti (vidjeti) 73 

zreti (maturescere) 55 

zrijavac (iS 

z rije vati 55 



368 



zrikavac 68 
Zraa 55 
zr^jkati 55 
zrno 55 
zrok 14 
zob 51 
zubaca 51 
zublja 67 
zucnuti 78 
zučati 78 
zujati 78 
zuk 78 
zuka 78 
zuknuti 78 
zukva 78 
zukvan 78 
zundarača 48 
zuriti 67 
zurla 67 
žurna 816 
zvati 78 
zveckati 80 
zvecnuti 80 
Zvcćan 80 
zvečati 80 
zvek 80 
zveka 80 
zvjjer 64 
zvijezda 50 
zvjjuk 78 
zvizda 80 
zvizga 80 
zviznuti 80 
Zvižd 80 
zviždati 80 
zvjerati 64 
zvocati 78 
zvocnuti 78 
zvoncati 78 
Zvonimir 161 
zvoniti 78 
zvono 78 
zvrcati 59 
zvrčak 58 
zvrčati 59 
zvrčina 58 
zvrčka 58 
zvrka 57 
zvrkctuuti 58 
zvrknuti 58 
zvrst 76 

žaba 51 

žabokrečina 51 247 
žabokrek 247 
žacati 71 
žacati se 77 
žacnuti 71 
žalac 71 
žaUca 73 



žaliti 73 
žalost 78 
žamor 47 
žao 73 
žaoka 71 
žapa 51 
žapati se 51 
žar 71 

žara 71 ^ 
žariti 71 
žarko 71 
Žarko 71 
žas 77 
žažalica 71 
žavka 66 
žban 236 
žbai^' 236 
žbun 264 
žderati 55 
ždlgeb 62 
ždrak 72 
ždraka 72 
ždraknuti 72 
ždral 53 
ždralj 53 
ždra^jika 53 
ždrao 53 
ždrebati 62 
ždryeb 62 
ždrijebe 62 
ždr^elo 55 
•ždi^eti 55 
ždrkljaj 54 
ždrknuti 54 
ždrlo 54 
ždrmi^'i 55 
žeći 50 
žedan 70 
|ega 50 
Zegara 50 
žegj 70 
žegja 70 
želia 74 
Željava 74 
željeti 74 
žefiezo 75 
Žcljin 74 
že^ud 57 
želka 74 
želud 57 
želudac 57 
žena 49 
žeratak 72 
žerav 55 
žerava 72 
^eravija 55 
Zeravii^'a 55 
žesta 77 
žestika 77 
žestiti se 77 



žestok 77 

žeti Tmetere) 70 

žeti (constriof^ere) 52 

žetva 70 

ževkariti 65 

ževkati 65 

žežak 50 

žeže]j 62 

iganei 50 

žganica 50 

žiarica 27 

§ak 68 

Žica 64 

žicnuti 50 

Ziča 63 

žičina 63 

žice 63 

židak 63 

zidina 63 

žig 50 

žigati 50 

i^ika 64 

Žiko 64 

žila 63 

žiliti 63 

Hl) 63 

žiočiti 63 

žioka 68 

žir 63 

žiriti 63 

žitak 63 

žito 68 

Žitomišljić 63 159 

živ 64 • 

živa 64 

živina (animal) 64 

živina (bolest) 66 

živjeti 64 

živsti 64 

žiža 50 

žižak 50 

ždUjeb 62 

žlica 184 

žlijeb 62 

žlijezda 58 

ž^eudno 310 

žlob 62 

žmirati 52 

žmire 52 

žmiriti 52 

žmura 52 

žmuriti 52 

žnijevati 71 

ži\jeti 71 

zrak 72 

zraka 72 

žrebati 62 

Žrnovnica 55 

žrvanj 55 

žrv^jati 55 



369 



iaber 66 


žililjati 66 


žabor 66 


ždljati 65 


ža( 74 


žuUiti 66 


žuđan 60 


žumance 74 


£a4jeti 60 


žumanjak 74 


žudi^ft 60 


žuDJa 74 


žAja 74 


žV'a 65 


iOja 74 


žfiht?^ . 


žtgce 74 


iarba 65 


žmo 74 
žuliti 65 


žuriciL 65 


žuriti «e ^6 


žuJlj 66 


Žustar 67 



žut 74 

žutočak 2 74 
žutoka 2 74 
žutOTotjka 74 197 
žuvance 74 
žvale 66 
zvalo 66 
žvakati 66 
žvatati 66 
zvrk 59 



24 



Str. 4, tfr. 15 pazjagliti popravi razjo^liti. 

Stf, 5, vr, 40 azar popfravi uŽar. 

Str. 13, vr. 30 Josanica popravi Jotenlca. 

Str* 20, vr. 35 Rajđojka popravi Badojka. 

Str. 24, vr. 6-7 lasUvic^jak popravi lastavičnjak. 

Str. 26, vr. 28 uBtiJati se popravi nsti^ati se. 

Str. 53, vr. 8 iza ugariti đot^ ugšmica. 

Str. 62, vr. 23 z popravi ž. 

Str. 70, vr. 29 giis&n popravi gtis&n. 

Str. 71, vr. 14 glasi popravi slabJ. 

Str. 71, rr. 18 slabi popravi glasi. 

Str. 77, vr. 10 dihA popravi džas. 

Str. 80, vr. 17 krajevina popravi krajevima. 

Str. 97, vr. 5 trhgA popravi traga. 

Str. 115, vr. 15 iza du^i stavi '. 

Str. 121, vr. 23 njiviti izMši. 

Str. 128, vr. 16 pred s izostalo je: značenje trti, satirtUi: pšćna, pšenica, 
pšeni6ica, pš^ničlšte, pšeničan. i s promjenom glasa p pred fi «a v : vš^nica, i 
odbacitH p: ščnica. 

Str. 137, vr. 30 bjezan popravi bježar. 

Str. 137, vr. 34 pred pribjegavati dodaj bjegati. 

Str. 142, vr. 12 suglasno popravi samoglasno. 

Str. 168, vr. 18 m&šće popravi mašče. 

Str 169, vr. 17 namaz izbriH. 

Str. 190, vr. 17 pridijeda popravi pridijeva. 

Str. 207, vr. 5 p6viljeti popravi poviljeti. 

Str. 243, vr. 6 iza okolo dodaj oko (praep.). 

Str. 246, vr. 33 krakrač popravi krakač. 

Str. 251, vr. 16 s popravi se. 

Str. 254, vr. 30 škrobat popravi skrobat 

Str. 262, vr. 25 sušnjat popravi šuši^jat. 

Str. 280, vr. 24 paspećiti popravi raspečiti. 

Str. 281, vr. 14 dodaj dputa. 

Str. 294, vr. 37 prtlag popravi prtljag. 

Str. 304, vr. 35 cmiyeti popravi cmiljiti. 

Str. 307, vr. 35 sazimsgu popravi sažimaja. 

Str. 308, vr. 21 h\tdSt popravi hltdSt. 

Str. 312, vr. 38 iza prelazeći treba a mjesto i. 

Str. 313, vr. U pred sa dodaj se. 




a 



?(3 
- /3f3 



' Stanforđ Uiiiver8ity Librar 

Stanforđ, Califaniia 

Bctiin tUf book OB or btfon diU doi 



MAH 



-21