Skip to main content

Full text of "O le Faamatalaga o le Gagana Samoa"

See other formats


Google 



This is a digital copy of a book that was prcscrvod for generations on library shelves hefore it was carcfully scanncd by Google as part of a projcct 

to make the world's books discoverablc online. 

It has survived long enough for the copyright to cxpirc and the book to enter the public domain. A public domain book is one that was never subjcct 

to copyright or whose legal copyright term has expircd. Whcthcr a book is in the public domain may vary country to country. Public domain books 

are our gateways to the past, representing a wealth of history, eultuie and knowledge that's often difficult to discovcr. 

Marks, notations and other maiginalia present in the original volume will appear in this flle - a reminder of this hook's long journcy from the 

puhlisher to a library and fmally to you. 

Usage guidelines 

Google is proud to partner with lihraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books helong to the 
puhlie and wc are mcrcly their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing tliis resouree, we liave taken steps to 
prevent abusc by eommereial parties, including plaeing leehnieal restrietions on automatcd qucrying. 
Wc also ask that you: 

+ Make non-eommereial use ofthefiles Wc dcsigncd Google Book Seareh for use by individuals, and wc rcqucst that you use these files for 
personal, non-eommereial purposes. 

+ Refrainfivm automateā querying Do nol send aulomatcd qucrics of any sort to Google's systcm: If you are conducting researeh on maehine 
translation, optieal eharaeter reeognition or other areas where aeeess to a laige amount of tcxt is helpful, please eontaet us. Wc eneourage the 
use of public domain materials for these purposes and may be able to help. 

+ Maintain attrihutionTht Goog^s "watermark" you see on eaeh flle is essential for informingpeopleahout thisprojcct and helping them lind 
additional materials through Google Book Seareh. Please do not remove it. 

+ Keep it legal Whatcvcr your use, rememher that you are lesponsihle for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just 
bccausc wc bclicvc a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other 
eountries. Whcthcr a book is still in copyright varies from country to country, and wc ean'l offer guidance on whether any speeifle use of 
any speeifle book is allowed. Please do not assume that a hook's appearanee in Google Book Seareh means it ean bc uscd in any manner 
anywhere in the world. Copyright infringement liahili^ ean be quite severe. 

About Google Eook Seareh 

Google's mission is to organizc the world's information and to make it univcrsally acccssiblc and useful. Google Book Seareh helps n;adcrs 
discovcr the world's books whilc helping authors and puhlishers reaeh ncw audicnccs. You ean seareh through the full icxi of ihis book on the wcb 

at |http://books.qooqle.com/| 



tfGoogle 



^o 



<* 
«- 



t^ntiii. 







'■/, , 



tv 






Prt.VATE ueaART OF 
MARGARET B. VVILSON 



D,glicJbvG00glc 



tfGoogle 



FAAKATALAGA 



GAGANA SAMOA. 



REV. S. A. BEVERIDGE. -^ 



Va lomsa leiiei tiisi i le pepa e /ai 'iia inia alofa a U 
Seligioiis Traet Soeie!y, i Loiietoiia. 



SAMOA : 

L,M.S. PRINTING & RINOING ESTABLISHM1:NT, 
- MALUA, 



D,glicJbfG00gle 



raE mv rofite 

' fmiK mun i 

45541311 

■*"'■■■ vi.r-,v:..,i-j,^g 



tfGoogk"' 



O UPU E FAATONU AI I,E TUSI NEI. 

Sa mua'i fai le Faainalitlaj;a o le Gaguna Samoa e Misi 
Neueli i le lusi 113 saunia, ni:> A'oga Faannasani. Sa faaaogaina 
lea tiisi i ona po sa le maua ai le Faamatalaga fou o le Ga|pTia 
Perilania, ma 1e Tala fou i 'le Lalolngi. Uh uma nna saunii foi 
ia (usi fuu e Misi Xeueli, ua na o le. FaamaIalaga--0' le Gagnna 
Samoa ua le foaatoaina, o le mea lea ua toHa ai a'u e sauni ai 
lenei lusi ia faatele ai ma taafou ai le Faamatalaga ua i ai i le Tusi 
Faamasani. " O le Faamalalaga " ua faalonuina ai le taulalaga i 
le upu ^amoa ina ia le nanu at le Samoa I iana lava Gagana ; a ia 
laulala ma le tonu ma le le fesuia'i o matailusi i upu. la faapea 
foi pe a tusia. Aiiā o le mea lea ua leaga ai le upu Samoa i nei 
ona po ; ua faaleaogaina ai foi i lea tu, o 1e Tusi l'aia ma isi tusi 
ua lomia i le Gagana Samoa. I le ma lea foi, o e ua nanu i 1a 
lalou gagana, o le a le laulala lonu i se tasi gagana, 
po o le (iagana Stamani, po o le Gagana Peritanla, po 
o se tasi lava gagana a se alunuu e o i ai tagata Samoi i le 
faiga o le galuega a le Alua. I le ma lea foi, ua lanmafai i lenei 
Faaniatalaga ona faamatalaina o upu Samoa aton ma fuaiupu pe a 
(euteuina e tusa ma tulafono ua faamalalaina ai gagana eseetie 'a 
. nisi nuu o le lalolagi ina ia avea lenei Tusi ma Faatomuaga o faa- 
malalaga o gagana e aoaoina ai (agala. 

O PEVERISE. ' 
Malaulu, luni. S, 1901. 



GO D,g.li«ib>G00glc 



-^ 



tfGoogle 



O LE MATAUPU I. 



O Faatonuga tja faasino r m ta'u oMata'i- 

TUSI, I i;G MA i;a VAEVAEINA O UPU. 



I. O MATA'ITUSI. 

Ua fai mata'itusi nia faailoga e mafai ona faa- 
maa ai upu iia ta'ua i le gutu. 

Ua i le Gagana Samoa ni mata'itusi e sefnlu ma 
1e fa; ua vaeluaina lenei aofa'i i vaega e lua : — 

O Vaueli. 
Olona uiga o lea igoa, o le Uo, auā ua mafaiona 
ta'ua ia mata'itusi eseese, pe a na ona faamaga le 
gutu ma alu ai le leo, e mafai fol ona ta'u ta'itasi 
vaneli. O Mata'itusi ia ua ta'ua o Vaueli : — 
a, e, i, o, u. 

KONHSANH. 

O lona uiga ua luu/aaiaii, auā ua le mafai ona 
ta'u eseese la mata'itusi, se'i iloga ua ta'u faatasi 
ma se vaueli : — fe, ga, &c. O mata'itusi ia ua ta'ua 
o Konesane : — f, g, 1, m, n, p, s, t, v. 



si faa-Papalagi ua ti 
iiagana : — 
(a) O 1e ' d ' na liua e f^] ma ■ t ' :— DaDiel, Tanielu. 
(e) O le ' ph ' ui liua e fai ma ' f ■ :— Philippi, Filipi. 
(i) Ole 'g' ualiuae fai ma '!(,' pe fai ma 's' :— Gadara, 

Kntaia ; Gemian)', Siamani. 
(o) O le ' c ' ua liua e fai ma ' k ' :— Goriiith, Korinito. 
(u) O le ' b ' ua liua e fai m» ' p ' :— Beth1ehem, Peleleema. 
(t) O te ' w ' ua liua e fai ma • u ' po o ' v ' :— VVilliam, Uili- 

amu po o Viliamu. 
(g) O le ' Z ' ua liua e bi ma ' s ' :— Zioi), Siooe. 



E aogā lava mata'itusietonuai pe» le ta'u o 
apu. Ua maua le tonu i le t^u o ttpa i tosi ux 
lonria, e i m le Tu9i Faia ma tusi eseese ua faia i 
tausaga ua mavae. E tatau ina aoaoiua pra. tagata^ 
i la latou lava gagana, auā afai e le aoaoina o le a le 

gatasi le tautaU ma upu ua loniia ua i ai le tonu. 

1 le ma lea foi, o le a ese le tautala a le fasi tag^ta i 
le tasi, e 1*11 ina le iloa ai le gagana moni a le 
atunua. 

O i ai Kionesane e Stu ua faaletaofia le ta'u tottu 
j ai i ona ponei.peatautalaletagata faaleaoaoina, 
O le ta'u tonu o la Konesame e ao ina taofia : — g, 1, 
n, t, r, k, h. 

Ua saunia tulafonoia e fae faamauloto ai, ia touis 
ai le tautalaga ma le tusiga o upu Samoa : 

1. Aualefesua'i le 'g' ma le 'n' i le taotala mtt 
le tusiga o npu Samoa." 

Afai na fia tusi pe taolala le ta.ga.tt i le {auapfi lenei : " Ns- 
Mnni o ia e ala i laiu, langaga i Lefaga i le Gaga^lemaagia." 

Ua sesB tele pe aiai ua fesuia'i nmla'itiisi 'g' ma ' n ' ua i ai 
i lea Euaiupu- Ua sa'o le fuaiupu na tusia i lnga, a ua sese pe afai 
aa tusia pe ta'u fa^ienei : " Iki saugi o ia e alu i laga launana i 
Lefana > le Nanatfoleioauiui." 

2. Aua le tusia le ' r ' i upu moni o le gagana: 
Samoa, a ia gata ai lea mata'itusi i igoa mai isi 



E le'i mauale 'r'i npn mKii o le Gi^ona Samoa, e le'i tusia: 
a ua maua lona ta'u i nisi upu. 

Afai ua tusia le ' 1 ' i le Ta o lc ' a ' na le ■ i ' 
po o le va o le ' v ' ma le ' i ' 
|io o le va o le ' o ' ma le ' i ' 
!a tumau pea le ' I ' ■ ia la'v i le leo e tāli tssa nra le ' l.' Ua i 
ai upu ia : — aliali, uliuli, olioli. E tatau ona tusia pea le ' I ' i le 
^ni Samoa ; auft ua iloga lona ia.'a ona o leoā tiilafmo oa tausisi i 
ai lā ua tautala. 

3. Aua le tusia pe ta'ua le ' k ' i upu moni o le 
gagana Samoa, a ia gata ai lea mata'itusi i igoa ua 
maua mai i isi gagana." 

E leai lava st upu Samoa n>oni na tatan i ai le ' k,' a e peitat 
t toe ina maua lea mata'ilusi i upu Uma e talau i ai te ' t ' i ona po. 
nei, auā ua suia pea le ' t ' i le 'k ' e le ua le a'oa'oina. 

Ua sa'o lava lenei fuaiupu : " 
Tala i Tagata i lenei tausaga." A 



.0 IB PAAHATAUaA O LB OAflANA SAMOA. 3 

ta'u faapenai lea fuaiupu : " Ua kakou amaka ona faikau le Kala i 
Kajiaka i lenei kausaga." 

4. Aua le fesuia'i le ' 1 ' iha le 'r,' aiia le fesaa'i le 
. , ' n ' ma le ' g,' aua loi le fesuia'i le ' t ' ma le ' k' i upu raai 
isi gagana." 

Ua malus ik>ga lan 1« aogā o ia mata'itusi ta'kaii i upn 
tnai isi gagana,. Ua ese le uiga o te upu ua i ai le ' 1 ' ese le uiga 
o le upu ua i ai le ' r,' Ua faapea toi ie ' n ' ma le ' g,' atoa foi 

O 1e mea len, afai ua fesuta'i ia mata'itusi o le a Te gata le 
leaga o lea niasa.ni i 1e matagā ma te sese o le ta'u o le upu, a o 1e 
a 1e malamstama lava le tautala ona o le uiga o upu aa ese lava. 

Efaapea le npu "leail," [ts'ita'i) ; ahi uasuiale '1' ile 'r'ona 
maua ai lea 1e upu " read," (faitau.J 

Oleupu "gone,''{ueUu) ; afai ua sutale 'g'i le 'n'ona maua 
ai lea le upu " none," (e leai.) 

1e upu " look," (vaail ; afal ua suia le ' k ' i le ' t,' ona maua 
si lea le npu " loot," (vete.) 

Afai ua i ai le ' t ' i te igoa faa-Papatagi ia taofi pea i ai : — 
Kontlie, Ktliata ; ua sesi pe afai ua tusia : KtKtrio, Kariala. 
la faapea foi, a&i aa i ai le ' r ' < le upu Papalagi, ia taofi pea pe 
a faa-Samoaina :— AliAira, Kaisara; ua sese pc afai ua tusia: 
Kitala, Kaisala. 

E tatau foi lenei faatonuga i 1e ' k ' nat le ' t ' ma le ' g ' ma 
le ' n,' aua le fesuia'i, a ia laoG toou tava i le mata'itusi ua lomia 
i le upu PapalagL O tgoa ia ua faa-Samoaina e tusa ma inata'itusi 
i le igoa i le gagans na i ai -.—Etelona, Euniii, Ltpanona. E 
leai lava ae mata'itoai i ia igoa e miL^i ona suia pe fesuia'i i ta 
, lusigā iq>u faa-Samoa. E sesā pe a tusia ia igoa e faapea : — Ett- 
hga, EMgite, Ltfagega. 

E faapea foi igoa uma pe a la'ua, pe tusia. E ao Ina vaai 
tonu i ona mata'ilusi i igoa ese uma ua, tomia, ma ia usiusita'i pea 
i ai, pe afai e Ga tautala tonu i upu. 

Ua le iioa le mata'itusi ' li ' i le upu Samoa nioni, 
a e peitai ua iloa lea mata'itusi i nisi gag^ana o lenei 
vasa ; ua iloga foi lea niata'itnsi i igoa iaa-Papalagi 
ua faa-Samoaina : — Herota, Heremoni, a ua na o igoa 
faapeha ua iloa ai le h I le gagana Samoa. 



n. O LE VAEVAEINA UPU. 

Afai ua umi se upu, ua tusitusi ua le mafai ona ofi 
uma i le laina o le laupepa, ona vaevaeina ai lea o lea 
■ upu i ona vaega. O le tulafono leiiei e iloa ai le tonii 
i le vaevaeina o upu faapena. 



4 LE rAAHATALAGA O LX 

" Afai e vaevaeina se upa Samoa i ona vaega, ia 
vaevae tonu ai i tua o se Konesane po o luma o se 
Vaueli i le tipu, po o le va o vaudi e lua. Aua le 
ptmitia fasi upu o le upu i konesane, a ia tatalauia.oiia 
vaega uma, ia faaiuiua i le vaueli lava." 

O upu e feapupnla ai le vaevaeina o apu : — 



U-ga Ftia-inat.al^-z 



XJa i ai foi ni upu e le vaevaeina : — ao, lau, sau, 
/a, la, mai, iai, atoa foi ma nisi upu laiti faapenā. 
Ua ta'u faatasi la upu ta'ltasi ; e ao ina tuu faatasi pea 
mata'itusi ua i ai pe a tusia. 



U Vpu. 


le Sa 


Lalolagl 


La-lo-la-gi 


Perilania 


Pe-ri-ta-nia 


Siamani 


Si.a-ma-iii 




Fa-a-ma-U 


Vlvāmamao 


Vā-vi-ma-m 


Amerika 


A-me-ri-ka 



O FESILI ITA FAATATAUINA I LE MATAUPU I. 

1. O le a le aogā o mala'itusi i le gagana ? 

2. Faaiaatala mai vaega e lua o mata'itusi, ma ia (a*a mai mata'i- 
tusi ua i ai i vaega ta'itasi. 

3. Pe faapefea ooa faaaogftina ia mata'ltusi : — r, k, h. 

4. O le a le ta'n faa-Samoa o ia mata'itusi faa-Papalagi : — d, ph, 
g, c, b, w, £. Fai mai ni upu e faapupula a'i lau tali. 

5. Laulau mai tulafono e fa e (onu ai le tautal^a ma le tusiga o 
upii Samoa. la hatonu fuaiupu ia, ma ia faaali mai le (ulaA^no 
ua solia i iea mata'itnsi ma lea mata'itusi :— 

(a) Na gofo le kanaka i le guu o Log^ioga. 

[e) Sa make le magu uriuri, ga pe i le faga a 1e kanaka. 

(i) Ua faagoagoa te larolani i le mariu o le kupu Kamaikai o 

Vikolia. 
(o) Ua maiiu le Tavaga i Makaoku, e foi ai le asiasina. 
(u) lelusarema, o le kasi lea guu ua gofo i ai falesaio. 

6. Se a le mea ua ala ai ina vaevaeina le upu i ona fasiupu. 

7. Ta'n mai le tulafono i le vaevaeina o upu. 



9, la vaevaeina ia upu e tusa ma le tulafono : — Manatunatuga, 

LapotopotO, Foaa'oa'oimi, Faamafanafanaga, Vagavagaia. 
ID. Laulau mai nisi upu Samoa e 



O LE MATAUPU II. 



O Vashga ESEESE O UPU UA AOFIA I LB Gagana 
Sahoa. 

Ua faavasegaina upu uma o le Gagana Samoa, 
« tusa ma le aogā o ia upu 1 le fuaiupu o i ai, ma le 
^aluega ua faia e lea upu ma lea upu i le fuaiupu. 

O le a muamua ona lanlau atu ia vasega uma o 
-upu i le Gagaua Samoa, ma sina faamatalaga i lea 
■vasega ma lea vasega, mulimuli ane, o le a matuā fea- 
malamalama atu le aogā o itu uma o ia vasega, o upu 
laitasi i le fuaiupu. E ao ina faamauloto igoa o 
vasega ma faamatalaga pupnu e tatan i aL 

E Vala Va^a Upti ua.i ai i U Gagana Samoa. 

1. O le Nauna 5. O le Soaveape 

2. O le Suinauna &. O le Fesootaiganauna 

3. O 1e Veape 7, O le Fesoataigahaiiipn 

4. O le Soanaiina S. O le Upaofa 

O LE NAUNA. 

O le upu lea ua fai ma igoa o se mea. O igoa 
o mea uma la ua ta'ua o nauna :— i. O mea ua vaaia 
i mata: — pusa, laau, maa. 2. O le mea ua lagona 
ai le nanamu i le isu :— -manogi, 3. O mea ua tofo- 
tofo ai i le gutu : — o le oona, o le suamalie. 4. O 
mea ua faalogo ai i letali^ : — leo, faititili, pa'o. 
5. O mea ua lagona i le tino: — tigā, mafauafana, 
maalili. 6. O mea ua ua ona mafaufau i ai a e le 
tino mai, pe iloa, pe lagona i itu tino : — agalelei, 
manuia. 

O ituaiga o Upu ia foi ua ta'ua o uauna : — i. O 
igoa o tagata: — tama, teine, tagata, fafine, tane. 
3. O igoa ; papatiso :— Sione, Timoteo, Peteru, 
Alelaio. 3. O igoa faaleaiga ; — Pe'a, Tagaloa, Ma- 
lietoa, Ttipua. 4. O igoa ua faasino i e ua aiga 



„'^il.H.t'^]>> 



J! GAOANA SAItoA. 

faatasi : — tamā, tiiiā, atatii. 5. O igoa ua faasioo i 
le tagataonao lana galuega ua na masaui ai : — tufuga, 
faifeau, a'oa'o, leoleo. 6. O igoa ua faasino i le 
tagata ona o lana amio : — o le sauā, o le palaai. 
7. O igoa o manu ma mea ola eseese : — pusi, moa, 
lago, gaia. 8. O igoa o mea ua nonofo ai tagata :— 
nuu, ^le, malumalu. 9. O igoa omeaua tusia i le 
faafanoa : — Apia, Safune, Savaii. 10. O igoa o 
mea ua &i o latou tino, atoa ma mea na tino mai : — 
laau, maa, papa, mauga. 

O LE SUINAUNA. 

le Upu lea ua fai ma sui o le nauna na uma 
ona ta'u atu. po ua taofia i le maiauiau o \e ua tau- 
tala. 

S le aogā otia ta'ua pea le igoa i 1e fuaiupu, a e 
ao ina fai se upn e fai ma sui o le nauua. 

Afai o le tama o loane, na te fia faaali i se tasi 
tama lona fia inu, e le aogā ona fai atu e ia o lefiiai- 
upu faapenei : "Ua fia inu loane," auā o le upu 
lena ua masani ona fai e se tama itiiti ua faaleiloa 
tautala,a e le o le upu a le tagata ua iloa tautala, 
a e peitai e tatau ona sui lona igoa "Ioane"i 
le upn itiiti "ou" ona maua ai lea o le fuaiapu 
" ou te fia inu." O le upu itiiti lena " ou," o le sui 
nauna lava, auā ua fai ma sui i le igoa " loane," o le 
nauna lava lea. 

Afaietautalatagatae toalua, ona fai leaoleupn 
"ma" po ole upu "maua," a e le aogā ona ta'ua o 
la igoa. " Ma te o nei i Safune," po o le a o nei 1 
maua i Safuue." £ faapea foi isi suinauna ua faa- 
sino i le toatasi po o le toalua, po o le toatele ua faa- 
igoaina i fuaiupu, auā ua faigata ona ta'ua mai 
pea le igoapooigoa: i. Ua tautala lelei "o ia." 

2. "Matou" te fai atu ia te " outou," ia o ese lava. 

3. Ua o mai le a'oga, e toatele lava i " latou." Ua i 
ai i ia fuaiupu o suinauna ia : o ia, tnatou, outou, 
i latou, ua fai ia upu uma ma sui o igoa, o lea ua 
ta'ua ai o suinauna. Sei toe vaavaai i le fuaiupu e 
3. " ua o mai le a'oga e toatele lava i ' latou,' " 

Ana 1e faaaogaina lena suinauna " i latou " po 



« U PAAHAT&L&Sl O liE Bi:QlXlL BABOA. • 

Tta lelelei lava le fuaiupu, auft ua faaleteuteuina lelei 
le fuaiupu, pe afai ua faapea le ta'u, " ua o mai le 
"a'oga," c toatele lava le "a'oga," a o le trpu i 
■""latou" ua fai ma sui i le upu " a'oga" ona faatoa 
teuteuina lelei iea le fnainpu- E le aogā ona fai faalua 
3e igoa, .pe a&i e uafai ona faaaogaina se tasi upu e 
&iiiiasui i ai. 

O I,E VEAPE. 

1e upu lea ua faaali mai ai le mea ua faia e le 
iia faasino i ai le igoa, po o ^ le ua &asiao i ai l£ 
agoa. 

O le upu * Veape,' o le upu faa-Rotna lea, a o 
loua uiga, o le upu lava, auā e peiseai e sili le veape 
i upu uma i le fuaiupu, ona o losa aogā tele i ai. S 
iaaleatoatoa lelei 1e luaiupa sei il<3ga ua i ai le veape, 
■e le mafai ona aunoa le fuaiupu ma le veape, aui 
afai eie ta'ua ua i ai pea i le mafaufau. 

Afai e su'e lava le veape i 1« fuaiupu, ia mua- 
mtia oua su'e le igoa o le mea e faasino i ai le tau- 
talaga, a maua leira, ona su'e ai lea o upu uma ua 
aoSa i le faamatalaga o lea mea ua mauatu 1 ai. O 
le upu sili i lenā faamatalaga. o le veape lava lea. 
Se'i su'e mai ]e veape i fuaiupu ia : — 

I. Ua momo'e tele vave le tama. 
O le ig(Ki e fusino i ai le taulat^a, U iama, O le faama~ 
talaga i le ua manatu i ai, ua mamo'e leUvave. A o le upu 
■*' momo'e," le upn sLIl lea, auā uafai mai ai le mea ua faia e 1« 
tama ; o lea, □ l£ upu " msmo'e," o Le veape lava lea. 

s. Ua alu soo 1e teiue i lc fale sa e tatalo. 
O le igoa e faasino i ai le ta^otalaga, a le teine. le faamala- 
laga o le mea aa manatu i ai, Kit alu see i lefale Sa e talalf. E 
lua upu aili ua i ai i lea faamahUaga, auft e Ina upu ua faaali mai 
«i le mea ua faia e le teine. O le upn "ala" ma le upu " utalo," 
o upu ia, o veape lava. 

3. Sa ikia le lauga milie e le faifeau i le aso sa. 

O le igoa ua faasino i ai le tautalaga, e le /aifeau, O 1e faa- 
matalaga i li ua manatu i ai, sa faia U lauga mālie t It Aso Sa. 
O le upu sili i le faamatalaga, o le upu foi lea ua faaati mai ai le 
mea ua faia e le ua manatu i ai, o le upu " faia " lea, o 1e veape 



) LE FAAMATALAGA O LB aAOAVA SASOA. 

O I^ SOANAUNA. 
O le upu lea e sosoo muHmuU ma le nauna, 



" Ua galue le tama lelei ma le faamaoni." 
Oleupn "letei'*BaiāaaIi mai ai le tasimgao[elgoa"Unia." 
O isi fuainpu ia ua i ai Soanauua : — 

1. Ua tagi le tama " itiiti " ina ua pa'fi o ia. 

2. Ua momo'e le solofanua " saosaoa." 

3. Ūa maua e le tagata " toaga " lona taui. 

4. Ua faatuina le malo o " Stamani " i Samoa. 

5. E faasalaina le tagata " titipa " j le sala " ma- 



Ua tatou iloa leua mea, auā afai tatou te mafau- 
fau i le uiga o ia apn ma le aogā i fuaiupu umx 
taita^, ona tatou iloa ai lea, ua aogā ia upu uma 
taitasi e faaali mai ai le tasi uiga o se nauna ua i 
le fuaiupu. 

O le tama " itiiti," o le solofenua " saosaoa," o 
le tagata " toaga," o le malo " Siamani," o le tagata 
" titipa," o le sala " niamafa." 

O tipn uma ia ua faamalamalamaina a'i le uiga 
o le nauna, o lea ua ta'ua ai o Soanauna. 

O 1.E SOAVEAPE. 

O le upu lea e sosoo ma le Veape po o le Soa- 
nauna, po o se isi Soaveap« e faaali mai ai le tasi 
uiga o le itpu. E tali mai Soaveape i fesili faa- 
penei ; — Pferaapefea? afea? auafea? ifea? pe faafia? 

Afai ua malamalama le aogā o le Soanauna i le 
Nauna, e le faigata ona malamalama le aogā o le 
Soaveape i Je Veape, auā e pei ona aogā o le Soa- 
nauua 1 le Nauna e faapea foi ona aogā o le Soa- 
veape i le Veape. 

Ua i ai le togafiti e iloagofie ai le Soaveape i le 
fuaiUpu, o leuei, ia muamua ona filifili le veape i le 
fuaiupu,onafaatatau lea i ai ofeSiliumaiataitasi : — 
Pefeapefea? afea? anafea? ifea? pefaafia? 



O LB FAAUATAUOA O hB 

Afai ua i ai le upu ua sosoo ma le veape e tali 
mai ai i so se tasi o ia fesili, o le upii lena o le a &i 
ma Soaveape lava. Sei faatatau i le fuaiupu 
lenei : — 

" Oa te alu taeao i le faafiafia o U faaipoipoga" 
O le tipu " alu " o le Veape lea i le fuaiupu. Ua i 
ai foi le upu " taeao " ua sosoo ma le Veape. Ua i 
ai le māsalosalo po o 1e Soaveape lena pe leai. 

Sei faatatau fesili i le upu "alu" ona iloa ai lea 
po o le Soaveape le upu " taeao " pe leai- 

la faatatau le fesili, "Pe faapefea?" Olenei: 
Pe faapefea ona alu ? Po ua maua se tali i lea fesili 
i leupu "taeao?" E leai ! 

la toe fantatau se tasi fesili i le upu " alu." O 
le fesili, afea? O leuei le fesili : — Pe alu afea? 
Ua maua le tali i lea fesili i le upu " taeao." Pe alu 
afea ? Ou te alu " taeao," o le upu " taeao" ua fai ma 
Soaveape, auā ua faaali mai ai le uiga o le veape 
" alu." Ua tali mai foi i le fesili po o afea ? 

Afai ua uma ona faatatauina ia fesili uma i le 
veape i le fuaiupu a e lei maua se upu e mafai ona 
faimataliilefestli, ona iloa ai lea e leai seSoaveape 
i le fuaiupu. Saili le Soaveape i lenei fuaiupu : 
" Ua sau le tama ma le iusi mai Tuasivi." 
S mata e leai se upu e faamalamalama atili a*i le 
upu "sau" o le veape lea o le fuaiupu. E ui i lea 
seiafaamaoni ai lea taofi, ma ia faatatau fesili taitasi 
uma e lima i le veape "sau." Pe ^pefea ona sau? 
Pesauafea? Pe na sau anafea? Peaauifea? Pe sau 
faafia? Ona saili ai lea po ua i ai se upu i le fuai- 
upu e mafai ona fai ma tali i se fesili e tasi o ia fesili. 
Ua iloa, e leai tava se upu e mafoi ona tali ai se fesili, o 
le mea lea ua iloa ai e leai se Soaveape i lea fuaiupu. 
O le fuaiupu lenei ; 

" Ou te nofo iinei, a tia alu h'u toalua i Āpia'' 
£ lua veape i lenei fuaiupu, sei saili ni Soaveape o i 
ai, O le veape " nofo," afai e faatatau i ai le fesili 
" Pe nofo ifea " ona maua ai lea le tali i le upa " iinei " 
ona iloa ai lea o le Soaveape lava le upu " iinei." A 



„'^il.H.t'^]>> 



l^ O LX PAAMATlLAai O LB aAOAtTA SAHOA. 

o 1e tasi veape "alu" afai e faatatau ! ai le fesili 
" Pe alu ifea ' ona maua ai lea le tali " i Apia," e ui 
i lea tali ua ese lava lena upu, e le mafai ona ta'ua 
lena o le Soaveape, auā o le igoa o se mea, o le 
Nauua lava, a e le mafai ona fai le igoa o se uuu ma 
Soaveape. 

Afai ua fai le iroa o se uuu ma tali i le fesiti 
"ifea?" E le ta'ua lena igoa o le Soaveape, a e 
peitai o isi upu uma e tali ai lena fesili, e mafai ona 
mi ma Soaveape ia ma. Ua aa ona iloa le vaega o 
lea npu ma lea upu i le fuaiupu lava ua i ai, auā o le 
upu e tasi e fai ma nauna i le tasi fnaiupu, e fai ma 
veape lea lava upu i se isi fuaiupu, e fai ma soanauna 
po o Soaveape i se isi foi fuaiupu. K iloa le vaega o 
le upu i lana ^luega ua fei i le fuaiupu lava. 

Ua maua isi fuaiupu le veape ua fai ma Soaveape 
e peiseai e leai se veape e f^malamalamaina e le 



" Uafaavave alu le malagaP 
O le upu " faavave " o le Soaveape lava, auā ua i ai le 
veape " alu " i le mafaufau. E iaapea le atoatoa o le 
fuampu : 

" Ua alu atufaavave le malaga." 
O le upu "laavave" ua faaali raai ai le uiga o le 
veape " alu " o isi fuaiupu foi e tele ua mafai oua fai 
ma soaveape, po o nauna, po o veape, po o soa- 
nauna; — tiga, alofa, paie. Sei mafaufau i le upu 
"liga" i ia fuaiupu uma: — 

1. Ua " tiga " tele le tama i lona uso, 

2. Ūa ia tali mai ma le " tiga." 

3. Ōle "tiga" ilonauluuafaavaivaiailetagata. 

4. Ua taoto o ia i le ma'i " tiga." 

Ua avea le upn " tiEi" nu Vtapt i le fuaiupa l, aoi ■abaali 

mai le mea ua faia e 1£ ua faasino i ai le isoa. 
\ii.Ktt».ma.SeaTttafie\t upu "tigS" i le fiiaiupu 3, auā u> 

faaali mai 1e lasi uiga. le veape '* tali." Ua tali faapefeaf 

Uatalimale " tigā." 
O le Naitna lava le upu " tiga " i le fudupu 3, aua ua taj 

ma igoa D se mea ua lagona i ie lino. 
Ua fai ma 5ii<»Kisn<i ie upu "tigā" i le fuaiupn 4, auā ua 

fiuali mai le tasi uiga o le " ma'i," o le nauna foi l«a. 



O LK aAOAMA SAUOA. 11' 

O nisi fuaiupu ia e lima ua i ai Soaveape. Set faa- 
masani ai i le ta'u o le Soaveape : — 

1. Aua le tusi " feapopole 'āu tali i fesili. 

2. la aumai " naoei " lau aitalafu t le Sulu. 

3. Sa matou fai le TofigB Tele "anaaafi," 

4. Ou te alu " iō " i le mea paolo. 

5. O lona sau " faalua" lenei i lenei lava aso. 

O SfaveaJ>i la ua maua i fuaiupu la : — Faapopole, nanei, ana, 
nnfi, iō, faalua. 

A mafaufau ia upu ua mautinoa o Soaveape, auā 
ua faaali mai se tasi uiga o le veape i lea fuaiupu ma 
lea fiiaiupu, i le ma lea foi, afai ua faatatau fesili e 
liiita ua uma otia laulautna atu, ua iloa ua i ai le fe- 
sili e ma&i ona tali i ai i ia upu uma taitasi. 

O LE FESOOTAIGANAUNA. 

O le upu lea ua tuu muamua i le nauna po o le 
suinauna e sosoo ai le nauna po o le suinauna ma isi 
upu o le fuaiupu. Afai ua i ai le fuaiupu ua faaopo- 
opo t ai le nauna e faaatoa ai lemanatu i leafuaiupu, 
o le upu e sosoo ai lea nauna ma lea fuaiupu faale- 
ma'ea, o le Fesootaiganauna lava lea. 

" Sa ou vaaia le maiU ua aiua?ie 'i' iepotu ipu" 
O le upu i o le upu laittitt lea ua sosoo ai le uauna 
' " ' "" 11 vaaia le maile ua 

" Sa/aalalilali i latou i tala atu o le vaila/e." 
O le npu " Vaitafe " ua sosoo ma ist upu o le fuaiupu 
" Sa faatalitali i latou" i le upu "i tala atu" o le 
upu lena ua fai ma Pesootaiganauna. 

" Ua lalou taunuu tnai ' mai' Apia." 
O le upu " mat " ua sosoo ai le nauna " Apia " ma le 
fuaiupu "ua taunuu mai" o le Fesootaiganauna 
lava. 

O upu feapenei o Fesootaiganauna ia : — o, a, mo, 
ma, iā, i, e, niai, i tala atu, i tala mai, i lalo ifo, i 
luga, i totonu, i fofo. 



12 O LE FAAMATALAOA O 

O LK FfiSOOTAIGAFUAIUPU. 

O 1e upu lea e fesootai ai fuaiupu. Afai ua 
sosoo fuaiupu e lua ua ta'ua mai ai le maaatu e tasi 
i ona itu eseese, ua ta'ua le upu laitiiti e sosoo ai ia 
ftiaiupu o le Fesootaigauauna. 
"E ui ina tta ta''ua i latou o iaguta amtoUlH a va 
latott fai foi mea leaga." 
E lua fuaiupu ua maua i leuei fiiaiupu. — 
(a) Ua ta'oa i tatou o tagata amioletei. 
(e) Ua latou lai mea teagi. 
A tuu eseese ia fuaiupu ua tofu lava 1e fuaiapu 
ma 1e manatu, a e peitai afai ua sosoo faatasi ia fUai- 
upu i 1e Fesootaiganauua ona ta'ua mai ai lea 1e 
manatu e tasi i ona itu eseese. O Fesootaigafuaiupu 
ia ua sosoo ai ia fuaiupu e lua "E ui ma" "a" 
"foi." Ua iloa foi i ia upu laiti ua faalagolago 1e 
tasi fuaiupu i 1e tasi. 
" Ua filemu Samoa ina ua faatuina le malā 
Siamani." 
O fiiiupu e lua ia tia t lenei fuaiupu ; — 
{a) Ua fi)enia Samoa. 
(e) Ua faatuiiu, le malō Siamaiu. 
A ua iloa ua ^alagolago 1e fuaiupu " Ua filemu 
Samoa " i le fuaiupu " Ua faatuina le malo o Sia- 
maui " auā ua i ai le upu "iuaua" e sosoo ai ia fuai- 
upu. O le upu " ina ua " ua fai ma Fesootaigafuai- 
upu. 

" Safai le Fono o alH mafaipule o le nuu." 
A vaavaai i lenei fuaiupu ma le mafaufau lelei o le a 
iloa ua i ai fuaiupu e lua. E mata e tasi lava le fuai- 
upu, auāe tasi le veape; a e le faapea, eluapeafuai- 
upu a ua faaaogāiua le veape e tasi i fuaiupu uma e 
lua e faapea : — 

(a) Sa fai le foDO o alii o le nuu. 
(e) Sa fai le fono o faipule o le nuu. 
A o 1e upu "ma" e sosoo ai ia fuaiupu. E le o 
le Fesootaiganauna 1e upu " ma." E moni ua sosoo 



Ll PAAHATALAOA O LE GAaAilA SAHOA. 13 

le fuaiapu ma le nauna i le upu ' ' ma ' ' e peiseai o le 
Fesootaiganauna ; a e peitai, afai e mafaufau lelei 1 
le fuaiupu atoa, ona iloa ai lea e le o le nauna ma le 
fiiaiupu ua sosoo ai le upu " ma " a o fuaiupu e lua, 
o leae fai leupu"ma" maFesootaigafuaiupuuaso- 
soo at fuaiupu ia: — 



" E alu U tama i Leulumoeeape afai ua maua e ia 
le tapulaa i U Suega." 
(a) E alu le tama i Lealumoega. 
(e) Ua ma.ua e ia le lapulaa i le Su'ega. 
fiiaiupu e lua ia ua raaua, a ua sosoo ia fuai- 
upu i leupu "pe afai." O leupulena uafai ma Fe- 
sootaigsmauua. isi foi upu i le vaega o Fesoo- 
taigafuaiupu, o upu ia: — ana, peital, faita'i, peiseai, 
ana le seanoa, auā, atoa ma, ne'i, aemaise. 

O LE UPU OFO. 

O le upu lea e tloga ai le ofo o le ua tautala, o 
upu ia e faaali mai ai le fiafia po o le 'ino'ino, po o le 
fefe, po o le tiga, po o le ofo o le ua tautala. 

O upu ia ua i lenei vaega : — Isa I ta 'ino'ino I 
Ta fefe I Se pagā I Talofa I Aue 1 ma upu uma faa- 
pena. 

Aui t na timu. 

Pagā I ua sola le Solofanua. 
O fuaiupu ia ua iloa ai le upu o'fo, 

O LE AOGA I I,E FAATATAUINA O LE UPU 
MA LONA VAEGA. 

Afai ua maua le faatonuga i le suega e ta'u mai 
ai te vaegā upu e tatau ma lea upu ma lea upu i le 
fuaiupu e tatau ona teuteuina faapenei le tali i lea 
faatonuga. la muamua ona tusia te fuaiupu atoa i 
luga ole laupepa oaa sii ai]Iea i lalo ifo o lefuatupu, 
o upu uma taitasi ua i ai, ma ia faatatau lau tali ilea 
upu ma lea upu ua siitia, e faapea : 



O LB FAAHAIALAOA O LE OAOANA f 



Ua sau le tama ananafi ma le tusi na/aaali ai U 
fiafia tele o tagala " i le tala lelei ua laiou tnatta." 



le Upu. 


O 1.1 Vkk. Upu. 


n. 


Veape 


le 


tuna 


Nauna 


uiuiali 


Soav. e foaali mai ai le tasi uiga o le Veape "sau." 






le 


Soauauna Faasino. 


tusi 


Nauna. 




Veape Fesoa., e fesoasoani ile Veapesili "(aaali." 


faaali 


Veape. 






le 


Soanauna Faasino. 


fi«e» 




tele 


Soan., e foaali mai le tasi uifaole Nauna "fiafia." 




FeEootaigānauna. 


le 


Soanauna Faasino. 








Fesoolai^nauna. 


le 


Soanauna Faa^o. 


ula 


Nauoa. 




VeapeFesoasoani,eresoasoanii1eVeape "maua," 


latou 


Suinanna, ua sui ai le upu " nuu." 


"•"* 


Veape. 



O FESILI E FAATATAUINA 1 LE MATAUPU II. 



3. Ta'u mai vaega e ono, 
ma ia fai nuti ni igoa e ta 

4. E sefulu iluaiga o upu u: 



O Lt r^AlTATALlOA O LB OAGAKA BAH02. 



Ib le faatonnga a le nuLlo, ia teuteuioa aJa i ouu uena. 
V. Anei, e usiusitai uuu uma i lena foatonuga lelei. 
Ti. Faalogo nHi ia 1 T3 te lalatala imeana tutupu ialsaraelu. 
vii, Ua lele inai 1« pepe, na mu i le moll, ua pe. 
*iii. Ua aln i se mea momao le (agats sa ma masani Iel«i. 
ii. Ua amata ooa fai le fale fou mo le faia*ogx. 
I. Ua lavea le ipu malamaiama, ua. pa'u, ua la'e. 

6. Pe ^pefea ona faaaogiina le Suioauna l U foaiupu. 

7. la Sui nauna uma ua i ai ia fuaiupu i Suinauna. 

i. Ua $BU loane, ina ua o atu tama nma. 

ii. Sione, sou ia 1 Ua fia tautala Sialii. 

iii. Ua 5 tagata e galulue ; ua masani tagala ona fai laapeo. 

iv. O Meli, ma Nofo, ma Pologa, ia mai. 

T. Ua togi le tama, ina ua 'ole tagala ia te ia. 

8. la teuteuina lelei ia fuaiupo : — 

i. Ua (ai mai Toma, ua fia moe Toma. 

ti. Ua toe ala le nuu ina oa ama le galoega a le nuu. 

iii. Ua mae'a le fale ua galue i ai Je tufu^ ona nofo ai les 

1e tufuga i le nuu. 
ir. Ou te fiaGa 1 Ic Solofknna, auA ou te tietie i le Solofanua. 
V. Aua ne'i Golia laau ne, ua at^ na laau. 

9. Fai mai se faamatalaga i le Soanauna ma te Soaveape. 

10. Faasino mai i Soanauna ua i ai i fiiaiupu taitasi ia ; — 

i. Ua nofo le tama valea i le a'oga lelei e maua ai le poto aogii 

ii. Seasea iloa le Solofanua paepaema i Samoa. 

iii. TTa motu leaga lava le filifili e le toe aogs i le manu. 

iv. E le gata tagata amioleaga i Samoa, aua e lei amiolelei 

le lalolagi. 
V. Ua ou vaai i le mami vaefa ua aua le laaa matagofie. 

1 1. Pe faapefea ona su'e le Soaveape i le fuaiupu 7 

12. O Fuaiupu e sefulu ia ua i ai Soaveape. la faasino mai is . 
. Soaveape uma, ma ia ta'u mai foi le mea e faamaoni a'i lou taofi 

i lea Soaveape ma lea Soaveape. 

i. la laalise mai oe, pe a e san taeao i le fean. 

ii. Ua faatali mai le tama iō, a ou te nofo pea iinei. 

iii. E tatau lava ona e tali mai i (esili ma le faaeteete 1 



16 O LE PAAHATAUOA O LE OAgiANA flAHOA. 

iv U> maūalu alofa le teine i lona tainā alofa. 

V. la alofa nui <x, aiO, \ta, ou tautaln alofa ia te oe. 

vi. Ua. ou fai atu nei faalolu ia te oe, aua le faia lea mea. 

vii. O le a fai le aogS-pese nanei, e pei ona faia ananaii. 

viii. Ua faia le feau faalelevave, o le mea lea ua leaga ai. 

ix. la e mafaulau lelei i mea uma, ona lelei ai iea o mea uma 

X. Ūa faitau soo tagata i le tusi lena, o le Soo. 

13. Faamatalamai le u^ovaegaupn ia: — O le Fesootaiganauna, 
o le Fesuotaigaiuaiupu ma le upu ofo. Fai mai m upu i lea 
vaega ma lea vaega. 

14. Faasino mai 1 Fesootaiganauna ua i ai i fuaiupu ia : — 
i. Ua tietie le tama i le Solofanua uliull. 

ii. Afai e te faatali mai i tala mai o le vai, ou le alu atu. 
iii. Sa alu atu le tama i fafo, ona ou lagona ai lea le tagi aue. 
iv. la teuteu lelei au meauma i totonu o lau pusa. 
V. la sau I le paolo ma le la. 

15. Faasino mai Fesootaigafuaiupu ua. i ai i fuaiupu ia :— 
i. Ua fai le filifiliga a. le a'oga ma lailai i le aliali. 

ii. Ou te fiafia tele, auā ua maua le tapula'a e tama e toatele. 

iii. Ua tetemil tama ona o le suega o le a fai. 

>v. Ou te alu atn lava pe afai e te. liiiagalo i ai. 

v. la sau Is e ona lenei pulou, onn ou avatu ai lea lana lava 

16. la lusi mai isi fuaiupu e lima ua i ai le Pesootaigafitalupu atoa 
foi ma te Fesoolaiganauna. 

17. Faaali mai upu ofo ua i nei fuaiupu : — 
i. E 1 le leo fiafia. 

ii. Aue ! ua ou lagona le t^i auii a le tama iliili. 
iii. Talofa t e le'i te'a lona ma'i ua leva. 
iv. Ta fefe ! ua fefe !e teine e fai le mea tonu. 
V. Ta 'ino'ino I ua toe faatamala foi le tama i !e a'oga. 



18. lafaaali 


maile 


vaega upu 


lea upu ma 


lea 


pu i lenei tala :— 


Afai e 6t 


faia 


e fale 




tagata, ia 




saili e ia 


mea 


nei :— 1 


to'in 






amea, mea 




aogā i ia 


□eae 


lua. le 






ia'i 


a le 'oso 


ll'am 




Afai 








faas 


aga loa len 


\e 




pou; 


anei e te 


faapea 


mai. 


ai n 


i pou laau. 


Fa 


atu, e leai 





O pou maa ia e maua i le papa, a o papa ia e sosolo i le ma- 

tafaga. A o mea nei e lua e latau i ai i le t^at», ona faa- 

loa mafai lea o ni pou maa mo sona fa](. (■) la i ai le loto 
filigā. (e) la lavā onosai i ]e vevela o le la. 



O LE MATAUPU III. 

O LE FUAIUPU MA ONA VAEGA, 

i^ FuAiupū. 

O le manatu lea ua faaalia i upu. 

Afai ua manatii se tagata i se mea tia na vaaia, 
po o se mea ua faalogoina, po o se mea ua na ma- 
laufau i ai, afai ua na fia faaati foi lea manatu i se 
tasi tagata, o le a sauni lava e ia ni upu e faaali ai lea 
manatu. O upu ua na sauniuni ma teuteu Idei e 
ta'u mai ai lea manatu, ua ta'ua ia " O le fiiaiupu." 
E lua ni vaega tetele o fuaiupu taitasi uma ; — i. O 
It Auiu. 1. le Talaga. 

O LE AuTu. 

O le upu lea ua faaigoa ai le mea ua manatu i ai. 

O us Taiaga. 

O le aofai lea o upu ua iloa ai le mea ua ala ai 
ina ta'ua mai ai le igoa. O le Faamatalaga o 1e mea 
ua manatu i ai. 

E le atoatoa lelei le fuaiupu, sei iloga ua i ai ia 
mea e lua i le fuaiupu, o le Autu ma le Talaga. 

O le Autu, o le nauna foi lea, po o le Suinauna 
e faaigoa ai le mea ua manatu i ai, a o le Talaga o le 
veape lea raa upu iia fesoasoani i ai, ua iloa ai le mea 
ua ala ai ina ta'ua niai ai le igoa. 

Afai e 1e i ai le igoa o le mea ua manatu i ai, e le 
mafai ona iloa po o le a le mea ua faasino i ai le Faa- 
matalaga. Ua mutu le fuaiupu, e le atoatoa lelei. 

B 



18 O LE FAAHATALAGA O I 

Afai foi e le ta'ua mai le mea ua ala ai ina ta'u 
tnai le igoa ua mutu le upu. O le fuaiupu : 

" Ua momo'e le Solofanua." 

Ua atoatoa lelei lea fuaiupu, auā ua i ai le igoa o le 
mea ua mauatu i ai, " o le Solofanua " lea ; ua i ai 
foi le Talaga ua iloa ai le mea ua ala ai foi ina ta'u 
mai le "Solofanua" o le ti^u " Ua moraoe" lea. 

A e peitai, aua ta'u raai na o le upu " o le Solo- 
fauua " po ua le atoatoa lelei le fuaiupu, auā e leai 
lava se upu e tasi e iloa ai le mea ua ala ai ina ta'ua 
mai le " Solofanua." 

Ua faapea foi ona ta'u mai na o le upu " Ua mo- 
mo'e " po ua le atoatoa lelei le fuaiupu, auā ua le iloa 
le mea ua manatu i ai, ua le iloa le mea e faasino i ai 
lea Faamatalaga. Po o le a le mea ua momo'e ? Po 
o se maile ? po o se povi ? po o se Solofanua ? E le 
iloa, auā e le'i ta'ua mai. 

A ua ^toa maua le atoatoa pe a teuteu lelei le 
fuaiupu, i le ua tuu faatasi upu uma e faapea : — Ua 
momo'e le Solofanua. 

O Ta'u Kseess o Fūaiupo. 
£ Stu ala e mafai oua teuteuina ai upu o le 
Fuaiupu pe a ta'u mai ai le manatu : — 

E tnaamua le Talaga i lejuaiupu, e muHmuU U 
Aulu. 

O le tele o fuaiupu ua mua'i ta'ua mai ai le manatu, 
a e mulimuli ane ua ta'ua mai le igoa o le mea ua 
manatu i ai, e faapea : — 

U Talaga. O U Auiu. 

(a) ua t^i le faline 

(0 o» pe • ■■ 

(i) ua Goso! 

(o) uataaii 

(h) ua luua le a-oga, 

Ua i ai le Autu i levao le amataga mo lea i'uga 
ie Talaga. 
E ao ina faaeteete ma su'esu'e lelei i fuaiupu faape- 



<t L» PiAUATAL&GA O I 

nei, auā afai -e le taofi tonu i le mea na manata, i ai ( 
le a le mafai ona vaevaeiua le fuainpu i ona vaega. 

Ua i ai fuaiupu ia: — 



(e) ua laliEa le leine i le 'ato lelei 

(i) ua soU le maile i le vao 

{o) ua faaaoguna U niu ma, le fa'i i Samoa 

ju} sa lagi le pese a lamA ma leine i le Fale Sa 

£ muamua le Aulu t le fuaiupu, e mulimuli'U 
Talaga. 

O isi fuaiupu ua mua'i ta'ua mai le igoa o le mea ua 
manatu i ai, mulimuH aue ua fai mai Te mea ua ala ai 
ina ta'ua mai ai le igoa, e faapea: — 

O It Aulu. O U Talaga. 

(a) o lesu o le Faaola lava ia 

(e| o le pusi ma 1e ratile t manu vaefs ia 

(i) o tama ma teine na o le fanau a Sinatala i latou 

(o) Safune o le tasi lea aai a te Itu o Tane 

(u) o le Kāisa oletasileaaliiolefanauaVitoiia 

O nisifuaiupu ua aofia i aifuaiupu e lua, auā e 
iua ni manatu ua i ai. Ua muamua le Talaga i le 
iasifuaiupu, a o le Auiu ua muamua ile lasifuaiupu. 

O le fuaiupu lenei: — 
O le Talaga. U Aulu. O It Attlit'. O U Talaga. 

a. f'i>EIeosemealelei leoeilaua-a (b)0 le taua eleaogālav» 

O le fuaiupu atoa ua faapea. "E le o se mea 
lelei leuei taua, a o le taua e leaga lava," a e peita'i 
ua i ai ni uianatu e lua;— (i) E le o semealeleilenei 
tama. (ii) O le tama e leaga lava. O isi foi ia fuai- 
upa e faamalamalama ai lenei ta'u o fuaiupu : — 
O le Talaga. O le Aufu. O le Auiu. le Talaga 

I'hV o le laau uupi'o 

miolelei outou, aus fii/oaatoa otagalata.umaf^ 

o. ('i^EIelatau lenafaatonugaaui /'iiVoIefaalonuga ematualeaga 
u. {i) Elemavae lenei malo, a fitj o le malo e tnmau. 

B a 



30 



O LK PAAHATALAaA O LE aAOAMA SAUOA. 



O nisifuaiupu tta uumi, e peiseai ua filogia /oi; 
e ut ina ua tele upu o i ai, a mafaufau i ai o le a 
malamalama le uiga o lefuaiupu, ona mafai ai lea ona 
vaevaeiTia i ona vaega tetele e lua. 

fiiaiapa foi ia, aa i ai soo le Autu i le ^ o le 
amataga ma le i'UKa o le Talasa. £ tele upu ua 
aofia i le ta'u o le Talaga, a oa &tasiDO uma i le faa- 
matalaga. 

O fuaiupu ia ua &apea ; — 
O le amataga ole O le t'uga o le 

Talaga. O le AtUu. Taiaga. 

R. Ua len ona i k) le faifeai) i le nau sa U'nleagMii» 

e. Sa lelei toi oDS nirfo o loiuna i le nofoaiga ua faigala 

i. Ona nofo ai lea o Usia i le nofoaigasa nofo ai lona 

o. Ua fais upu e le tami e {aamahnafana ai lona 

n. Na faia « le alii 1e fale na nofo ai lomi 

Ua tele upu i le Talaga i ia fuaiupu uma, a ua 
aog& tete ia upu e faamatala atili ai le tipu sili i le 
Talaga, e iloa ai le mea ua ala ai ina ta'ua mai le igoa, 

O nisifuaiupu ua taulala mai ai ma iusia ua le 
ia'ua mai ai le Āutu. 

Ua 1e tau'a le Autu, auS ua iloa lava, ua taofi ai 
1e manatu o le ua tautala atoa foi ma e tia &alogoiDa 
le faitauina. 

E faapea foi fiiaiupu e iloga ai le poloaiga, po o le 
fesili, po o le faatoga, po o le faatonuga. £ ^pea : — 



O le AiUu (ua 
letaHiaJ. 
a. [a-o) 
e. [oe] 

i. [outou} 
o. [oe] 

[milou] 



O U Talaga. 
O le a fai >ina faamalolaga i lenei npn 
la aumai 1e naifi 
E toe o mai afea ? 
la alofiL ma feeoasoani mai 



Ua malamalama lelei ia fuaiupu uma, pe afai ua 
na o le Talaga ua faia, po ua tusia, e peiseai e le 
aogft le Autu, auā ua taofia i le manatn ma le ma- 
faufau o ]e ua tautala atoa foi ma e ua tautala i ai. 



..^•uuw,\'-. 



O LE FAAHATtL&OA O LE OAŪANA SAIIOA. 21 

A e peitai, a&i e fia faaatoatoaina lelei le fuaiupu 
ona faaopoopo ai lea i le Autu o le upu lea ua i le 
pnipui, i lea fuaiupu ma lea fuaiupu, a e masaui 
tagata oua faapupuaina upn e fetautalatala'i ai pe 
afai ua malamalama ia te i latou le mataupu e faa- 
sino i ai a latou upu. 

O u^ faasino ua faapupttuina, ua i ai upu 
tta iusia t h tuāluii, pui upu ua lusia i totanu q le Atsi 
lomia eilaga ai U e ana- U /usi, eie. 

Afai ua tusia ni upu feapenei i le tuātusi : — 
■ TuAsivi, 

Ua na o Tala^ o fuaiupu ua tusia, a« ui i lea ua 
malanialania Ie)ei le faatouuga ua tusia, a e peitai 
afai ua tusia upu uma ua taofia i le mafaufau ona 
maua ai lea o fuaiupu ia e tolu .- — 

i. la « ave lenei tusi ia Siaost, 
ii. Ua mau Siaosi i Tuasivi, 
iii. Ua i ai Tuasivi j SaraiL 

O U Aaln. U Talaga. 

« la ave lenei ilusi la Slioū 

Siaosi lUa «u> i Tnasivi 

Tuasini Ca i ai i Savaii 

Afai ua tusia foi ni upu faapenei i le faavaa o le 
tusi: — 

O Apini 



tTa lava !a upu e iloa ai le ana le tusi, ma le 
snea tia uofo ai o la. Afai ua faaatoatoaina ia fuai- 
upu ona maua ai lea o ia fuaiupu e tolu : — 
L O Apineru e ana lenei tusi, 
ii Ua nofo Apineru i le s'ogs Faamasani, 
iii. Ua i ai le a'oga FaamAsani i Matnutu. 

O U Aulu. O U Talaga. 

O Apineru t ana lenei tusi, 

O Apineni ua nofo i le a'oga Faamasanl, 

O le a'oga Faamasaal ua, i ai i Malautu. 



22 O LE FAAUTU.XGA O LE GAG&SA SAKOA. 

Ua iloa I ia faamatalaga na bla, iia tofn foainpa 
uma ma le Antn ma le Talaga. 

Aiāi e lei ta'na, a&t e lei tnsia, e mata e mana 
lava pe a mafanfan i ai, pe aiai na malamalama le 
fhainpo. 

O FESIU UA FAATATAUINA I LE MATAtTU ni. 

I. Foimat lan &aiiiatalag«oIe Fnahipti. Ole«!otia aogi? 

3. Pe fia ni va^a tetele e nutfoi ona Ttevaeiita ai fiiaiiipii f 
Ta*n itiai igoa o ia va^a? 

$. Fai ttiai le ^atiiatalaga i ia vaega ta'itasi. 

4. FMunatala inai le ielagolagoma'i o le tasi n^a i le tasi 
Ta^^ Pe faapefea pe afai e le inaiia Ta^a nma e lna i le 
fnampnP 

5. Pe fia ni ala e mafai ona tentemna ai fnaiiipn t le Gagana 
Sainoa ? Ta*n mat ia ta'n eseese nma taHtasi, ma ia tofn 
laTA le ala ma lan lava fnainpn e faapnpula nH. 

6. Paasinomai le Antn tnale Tolagaiiafnaiapn taHtasi: — 

i. Ua ō atu i laton i ]e fale. 

ii. Hnlimnli ane ua faataamilo o ia i aai, ma faoa aai. 

iiL Ona molin atn lea o ia i le nan. 

iv. O lefata o le tasi lea alii faamasino. 

V. B le fiafia i lenei tausaKa, aui o le tatisaga malaia. 

Ti. le tansaga mnamua lenei o le selati tansaga fou. 

vii. O le koko, ma 1e popo, ina le galtiega, o roea ia e 

mana ai tnpe i Samoa. 
viiL San ia tna faalogo mai i la'n tala. 
ix. O Samasoni, o ia o le sa Tanū. 
X. la lopn, Malna, Upolu. 
xi. E vave mavae le fiafia o tagata amioleaga. 
xii. Ua faaaogāina tnsi e ta^ta mafanfau e su'esu'e ai 

e mana mea aogā 
ziii. Ua so!a le tuanu feai, ina ua Inlia e tagata. 
xiv. Se'i laulan mai mea uma e te mana'o 1 ai. 
X*. Ua tofu lava le fuaiupu ma le Antn. 
XTi. Ua iloa le Talaga i fnaiapu nma. 
ivii. Ua i ai le tonu i le taulala, na i ai foi le sese 
xviii. O le Antn, o le npn lea ua faaigoa a*! le mea ua 

manatn i ai. 
xix. la aln eae, ana le toe san iinei. 
XX. Ou te fia maua se faailoga i le su'eea. 
xxi. Po na tnatia le tapnla'a e lea tama? 
xxii. Ua m«na le tapula'a. 
xxiii. O le a malaia 1 tana, o lona aiga uma. 
xxiv. Nh ta'n ia ituaiga e sefulu, o le nialū o Isaraeln. 
~xv. la fai tuai se faatnatalaifa o leiiei mea. 



O LE MATAUPU IV. 



O ISI FAAMATALAGA O LE NAtlNA. 
Ua uina ona fai faamatalag^a pupuu i vaega upu 
eseese uma i le Gagana Samoa. Ūa lava ia faama- 
talaga e iloa ai le vaega e tatau i lea upu nia tea 
upu pe a faitauina, a o lenei e tatau nei ona 
suesue atili i le aogā o lea vaega ma lea vaega o upu 
t fnaittpu, i le ma ta'u eseese o upu ma le felago- 
lagoma'i o ia vaega upu. 

O LE NAUNA. 

Ua laulauina atu ituai^ o mea e faaigoaina o 

nauna ; ua laulauina atu foi ituaiga o upu ua fai ma 

nauna. Alai tatou te suesue i ia mea ona iloa ai lea 

uatoe faavasegaina nauna uma i vaega tetele e tolu : — 

1. O Nauna Faasalalau. 

2. O Nauna Faapito. 

3. O Nauna Vavae ese. 

I. O ue Naūna Faasaiai.au. 

le igoa lea ua faaigoa a'i so o se mea i le vasega 
atoa, o mea ua manatu 1 ai 1 lea lava igoa : 

Tama, o le igoa lea o se tama e toatasi, ae tatau 
foi i tama uma, so o se tama lava. 

Manu, e tatau lea igoa i le manu e tasi, e tatau 
foi i manu uma. E le faapito foi i se manu e tasi, a 
ua faasino i manu uma so o se manu lava. 

O igoa uma lava faapena ua faaigoa a'i vaegapo 
o ituaiga o mea, po o manu, po o tagata ua ta'ua 
o Nauna Faasalalau. 

O nauna e pei o nauna ia ua tatau i lea vaega : — 
pusa, laau, maile, solofanua, tagata, fafine, vaa, fale, 
moli, mutia. 



31 O LE FAAMATALAOA O LE GAGANA SAHOA. 

2. O LB Nauna Faapito. 
O le igoa lea tia faaigoa a'i na o se mea e tasi, 

{10 o se tagata e toatasi, ina ia ilo^ ai lea mea, t>o o 
ea tagata. Ua iaapito lea igoa i le mea e tasi i le 
uiga e tasi o le igoa :— 

Sii/i, o le Nauna Faapilo lea, anā o le igoa ua 
faaaogaina e iloga ai le tagata e toatasi i tagata uma, 
oa aogā foi e £ai ma igoa e valaauina ai lea lava 
tagata. 

Samoa, o le Nauna FaapUo foi tea, anā o le igoa 
leaiia ta'ua ai le atunuu e tasi, a e lei aofialevasega 
o atunnu atoā i lea lava ta'u. 

O nisi nauna ia ua ta'ua O Nauna Faapito : — 
Siamani, Tutuila, Konelio, lenisalema, Susema. 
Kawau, I^eulumoega, Mose. 

3. O LE Nauna Vavae ese. 

O le igoa lea ua faasiuo i le mea ua na ona maiai 
ona mafaufau i ai. 

Ua i ai ni mea ua na ona mafaufau i ai, a ua le 
mafai oua vaai i ai, pe tofotofo i ai, pe faalogologo 
i ai i le taliga po o le tino. O mea la e tatau ina 
feaigoaina foi, o lea ua faaaogaina Nauna Vavae ese 
e faaigoa ai ia mea. 

Ua mafai (ma mafaufau 1 le " filemu" o le loto, 
a ua le mafai ona vaai i lea mea. O le " agalelei " foi 
e mafai ona mafaufau ! ai, a ua le mafai ona tofotofo 
i ai, pe lagona i le tino. 

O isi ia igoa o mea ua i le vasega o Nauna 
Vavae ese : — puapoaga, fefe, oli<^, poto, amiolelei, 
loto tele. 

O LE NUMERA O NAUNA. 
Ua i ai le togafiti i le Gagaea Samoa e iloa ai 
pe faasino le nauua i le mea etasi pe faasino i mea e 
tele. Ua ta'ua lea te^fiti o le Nttmera o le Nauna, 
po o le faitau pe fia ? £ lua Numera ua i ai : — 

O LE NOMERA TaSI (SEGILA). 
O !e Numera lea ua faasino i se mea e tasi, Ua 



O LB FAAIIATAUOA O LK aAOANA BAMOA. 25 

iloa pe faasino le igoa t se mea e tasi ona o le faailoga 
" le po o le foailoga " se," o le Soanaona faasino 
foi lea. 

O I^ NOMHRA TSUS CPBI.URALB). 
O le Numera lea ua &iasino i mea e tele. K tolti 
togafiti e faailoga a'i le nauna i le Numera tele : — 

1. Uailogale "Numeratele"atiāeleta'iialeupu 
"le" po o le "se" i le nauna. 

"O le tagata," po o "se tagata." Ua faasino ia 
upu i le taeata e toatasi ; a e peitai, afai ua le i ai le 
"le" po oTe "se" a ua na onata*uamai "o taeata" 
ona iloa ai lea o tagata e toatele ua faasino i ai le 
upu. 

2. Ua iloga le " Numeta tele " ona o upu ua ta'u 
&atasi ma le nauna e pei o npu ia : — 'au, vao, mau, 
motu : O le vaa lagala, o le mau mea ; o upu ia e &a- 
sino i mea e tele po o tagata e toatele. 

3- O isi nauna foi e iloga ai le " Numera tele," ona 
o se vaueli i totonu o le nauna ua faaluaina, po ua 
foaumiuraiina : 

" O le tuafafine " i le Numera tasi, a "otuafa- 
fine " i le Numera tele. 

O LE KENERA O NAUNA. 
O le ituaiga lea o i ai le nauna pe a faavasegaina 
i le ta'n o le *" tane " po o le " fafine." E & Kenera 
o nauna ua i ai : — 

I. OUKenera Tane. 

a. O le Kenera Fafine. 

3. O le Kenera Faasalalau. 

^ O U Kenera U Faavasegaina (Neuta). 

I. O LE Kbnera Tank. 
O le igoa lea ua aofia ai na o Tane po o manu 
poa, ua i ai i upu ia : tama, alii, toa 

2. O LE Kenera Fafine. 
O le igoa lea ua aofia ai na o Fafine po o manu 



26 O LB FAAHAIALAOA O LE OAaANA RAHOA. 

fafine, ua i ai o upu ia : teine, tamaitai, matuāmoa. 

3- O 13 Kenhra Faasai^tj\u. 
O le igoa lea ua aofia ai Tane ma Fafine : mā- 
tua, ulugaii, tagata. 

4. O i^ Kenera le Faavasegaina (Neuta). 
Ole igoa lea ua aofia ai mea uma e leai se ola — 
Ogalaau, ato, oneone. 

Afai e le ese le upu e iloga ai le Keneratane ma 
le Kenera fafine o le nauna, ona fai ai lea lenei toga- 
Sti e iloga ai le Kenera o le nauna, e faaopoopo le 
upu "po'a" i le nauna i le Kenera tane, e faaopo- 
opo foi le upu " fafine " i le Kenera fafine : — 

Kenera Tane. Kenera Fafine. 

O le povi po'H, O le povi fafiae, 

O isi igoa o laau foi e faaopoopo i ai upu ia : 
" tane," ma " fafine " e iloga ai fe Kenera : — 

Kmera Tatte. Kenera Fafine. 

O le esi taiie, O le esi fafine. 

• O LE KASA NAUNA. 

O le " Kasa," o lona uiga lea o le uauna e iloa 
ai lona felagolagoma'i ma le veape ua i ai i le fuai- 
upu, po o le fela^olagoma'i o le naun'a ma le tasi 
nauua la te tuaoi i 1e fuaiupu. 

E ouo Kasa o Nauna : — 

i. O le Kasa Nominata—o lefaaigoaina, 
Posesione — o le ana le mea. 
Taiiva — le ua avatu i ai le mea. 
Akusaia — le tammuga. 
Vokativa — le valaauina. 
Apeiate-~o le ua/aia le mea ua 
faasino ai se veape galueaiina, 
po o li ua aveesea lava mea, po 
o le mea ua sau ai se tasi. 



O LK fAAHAIALAOA O UC OAOAN^ SAHOA, 37 

I. O i^ Kasa Nominata. 

Ua iloa i lenei Kasa le faia 1e mea ua ta'u mai 
ai le veape. O lona faailoga o le O. 

Ua tumau lea faailoga, afai ua muamua le Kasa 
Nomiuata i le veape : — " O le fale lena ua lelei tele." 

Ua faaaogāina foiinaunafaapito: " O Samoa" 
a ua le faia pe afai ua mulimuli 1e Kasa Nominata i 
le veape : Ua nofo pea le tama i Samauga, 

O le nauna ua ta'ua o le autu o le fuaiupu, o le 
nauna lea ua i ]e Kasa Nominata. Ua iloa le nauna 
ua i le Kasa Nominata pe afai e maua i lea nauna le 
tali i le fesili : Po o ai ? Po ole a? " Ua sola le iama." 



O lea ua iloa, o le nauna — tama — ua i le Kasa No- 
minata, a ua iloa foi lea mea pe afai e faatatau i ai le 
fesili; Po o ai? 

Pooai ua sola? Ona maua ai lea le tali — o le iama, 
— o lea mea foi ua iloa ai, ua i le Kasa Nominata le 
upu tama. 

" Ua agi U maiagi i Samoa i aso uma." 



la ^tatau le fesili : Po o le a ? i lea fuaiupu e 
faapea : Po o le a le mea ua agi i Samoa i aso uma ? 
O le matagi lava. O le mea lea ua iloa ai o le upu 
matagi ua i le Kasa Nominata lava, a o le Autu foi. 

2. O LE Kasa Poshsione. 

Ua faasino lenei Kasa i le felagolagoma'i o 
nauna e lua ua felata'i i le fuaiupu. O le tasi nauna 
ua iloa ai le e ana le mea ua faaigoaina i le nauua 
muamua. O le faailoga lenei o le Kasa— o po o a. 

O nisi uauna ua tatau i ai le o a o isi ua tatau i 
ai lea. E iloa pe fai le t^ po o le n i le nauna mua- 



38 O LB FAAHATALAOA O tB ttAGANA 8AU0A. 

tuua : " O le amio a le tama " aiiā o le nauna 
"amio" e tatau i ai lea; a e peitaio le "poto o le 
fei a'oga," auā o le aauua "poto" e tatau i ai le 0. 
K iloa le uauna ua i le Kasa Fosesione pe afai ua 
maua i lea lava uauna le tali i le fesili " Po o ai e 
ana le mea V' 

" Ua alu le atalit o lakopo i Falealupo." 

% tolu nauua ua i lea fuaiupu : — aialii, lakopo, Fale- 
alupo. 

O le naana moamua o le upu " atalii " lea. la 
faatatau le fesili " Fo o ai e ona 1e atalii ?" 

Fo o fea le nauna e maua ai le tali i leafesili? 
Po o le nauua Falealupo, po o le nauna lakopo ? Ua 
tatou iloa o lakopo lava, auā e le o 1e atalii o Fale- 
alupo a o le atalii o lakopo tatou te tautala i ai, o 
lea ua i ai lena nauna lakopo i le Kasa Posesione, auā 
ua iloa ai /s e oua le aialit. 

3. O LB Kasa Tativa. 

Ua faasino lenei Kasa i le felagolagoma'i o 
nauna e lua ua felata'i i le fuaiupu. O le tasi nauna 
ua iloa ai mo ai le mea ua faaigoaina i le nauua mua- 
mua. O le faailoga o lenei Kasa me po o ma. 

O le tasi lenei Kasa e iloa ai le tatmuuga o le 
mea ua tautala i ai i le fuaiupu. 

" Ov. te/aatali neii le Meli,peaumaiaisetusima 
Toma." 

E maua le tali i le fesili mo ai ? po o ma ai ? i le 
nauna ua i le Kasa Tativa 

la faatatau le tali i le festli mo ai? po o ma ai ? 
i le nauna ua i le Kasa Tativa. 

la iaatatau le fesili " ma ai le tusi ?" i le fuaiupa 
lenei. Ua maua le tali i le upu ma Toma, o lea ua 
iloa ai U8 i ai le nauna Toma 1 le Kasa Tativa. 

Ua iloa foi lea mea, auā ua i ai )e faailoga ma i 
luma po o i tua o le nauna. O le faailoga lea o le 
i?-oB<. Tativa. 



O LK yAAM&TALjl.OA O LM GAOAMA SAUOA. 29 

" O U a /ai se fale /ou mo U a'oga." 

K lua nauna i lea fuaiupu, o 1e nauna muamua, o le 
/aU, o le nauna lea ua i le Kasa Nominata, o le Aatu 
foi lea, a o le tasinauea o le upu a'oga lea, a o leupu tw 
e 505OO ai ia nauna e lua. O le upu mo foi o le faa- 
tloga o le Kasa Tativa, ua iloa ai le felagolagoma'i o 
le tasi nauna ma le tasi nauna. Ua iloa ai foi mo ai 
o le a fai ai le fale fou. O le mea lea ua iloa ai ua 
i ai lena upu a'oga i le Kasa Tativa. O le tasi foi 
lenei fuaiupu e maua ai le nauna i 1e Kasa Tativa : 

" Ina ulu/ale ia oe ma U ua." 
O le nauna "ua" ua i le Kasa Tativa, auā o le faa- 
iloga ma ua sosoo ai lea nauna ma le fuaiupu " Inā 
ulufate ia oe." 

4. O LB Kasa Aeusata. 

O le nauna ua i le Kasa Akusata, o le nanna lea 
ua taunuu i ai le mea ua faia e le nauna muamua i 
le fuaiupu, o le Taunuuga lava. 

O le faailoga i ua laia i luma o Nanna Faasa- 
lalau e iloa ai lea Kasa, ma le faailoga i& ua faia i luma 
o Nauna Faapito po o Suinauna. 

E mafai foi ona maua le nauna i le Kasa Aku- 
sata ua aunoa mti le faailoga. 

" !a oulou teuleu ie/aU a'oga iaeao." 
O le veape o lenei fuaiupu " teuteu " ua iloa ai le 
mea ua faatonuina e fai. 1e Suinauna ouiou ua i 
le Kasa Nominata, a o le nauna o le a taunuu i ai le 
mea o le a &ia, o \^/ale a'oga lea. O le mea lea ua 
i ai le nsMnA/ale a'oga i le Kasa Akusata. 

" Ua aiu ie savali i U nuu." 

O le nauna i le Kasa Nomina o le nauna sāvali 
len, ua faailoga ai IS ua fata le mea. O 1e veape ua 
alu, ua iloa ai le mea ua faia e le ua faasino i ai le 
nauna, a o le nauna nuu ua iloa ai le mea ua tau- 
nuu i ai le mea ua faia e le ua faasino i ai le nauna i 
le Kasa Nominata, o le mea lea ua iloa ai ua i ai le 
naune nuu i le Kasa Akusata. 



„'..il.H.t'^]>> 



SU O LB FAAKATAUaA O LE OAGARA 8&M0A. 

O le upu laitiiti i oa foi ma feailoga o lea 
lava Kasa. 

" Uaou sauni U tusi alofa ia Ropati." 
E lua □auna o lenei fuaiupu ua i le Kasa Akusata, 
o le upu lusim^ le upu Ropati. £) aunoa le upu tusi ma 
le faailoga i, a ua mulimuli tonu i le veape satini, a 
o le uauua Ropaii ua fai ai le faailoga ^, auā o le 
Nauua Faapito lava, e le tatau i ai le iāaUoga i, ua 
gata lea faailoga i Nauna Faasalalau. 

5. O ue Kasa Vokativa. 

O le Easa lea ua- i ai le nauua e valaauina, 
o le faailoga e e tuu mulimuli i le nanna. 

" loane e ! ia sau lava oe." ' 

O le nauna loane ua i le Kasa Vokativa, auā o le igoa 
lea o le ua valaauiua e le tasi tagata. £ faapea foi 
i uisi fuaiupu ia, o nauna uma ia ua i le Kasa Voka- 
tiva. 

' ■ S»ia e ! po ofea o i ai oe 7" 

" Ini alu ia oe, I&pe^" 

*' Sanioa e I ua maiiaiiii oe i ooa po neL" 

4. O LB Kasa Apklat». 

O le Kasa lea ua iloa ai : — 
(a) O le ua faia le mea ua faasino ai seVeapeGalue- 
aiiua, po o se veape e tusa ma le Veape Galueaiina. 
Ua ilo^ ai foi i le e po o le i ua muHmuli i lea Veape 
Galueaiiua. 

Ua valaauitta k atalU e lona tamā. 

B tele laum na sauni atu e lesu. 

Ua uiia Pai i le gata. 
(e) OlSuaaveesealanameauailogaaiilemoipooIe 
nai po o le ai. Ua ave ese lepusa mai ia loane. 
0} O le mea ua sau ai se tasi. Ua ou sau nei mai 
Tuasivi. 

(o) O le mea ua i ai se tasi, ua iloga ai i le i. la 
noHofo lava outou i lenā/aie. 

O faamatalaga ia o Kasa eseese o le nauna, atoa 
X» ma le aogā o Tea Kasa ma lea Kasa. 



[OA. 3t 

Sei toe ]aulau atu faailoga uma o Kasa uma i 
le Nauna Faasalalau e tasi, ma le Nauna Faapito e 
tasi ina ia iloa goSe ma taofi gofie ai ia faailoga uma 
ma le Easa e tatau i lea faailoga ma lea faailoga, ua 
ta'ua lea mea o U Feia^lagoma'i o Nauna. 

O i^ Felagolagoma'i o i^ Nauna Faasa- 

LALAU MA ISl UPU. 



U Kaia. 


U Numera 


tasi. OU Numtfa UU. 


K. Nominata 


le tama 


, 


1 tama 


K. Posesione 


poo a 


le tama 




K. Tativa 


«n po o 


ma le Uma m'o ^ a ma lama 


K. Akusala 


> le tama 




i' tama 


K. Vokativa 


le luna 




ama il 


K. Apelale 


e^oome 




t po o mai po o 




<(lolonu)letama 


i (tolonu) lama 


> LE FELAGOLAGOMA'I 


o LE Nauna Faapito 




MA ISI 


UPU. 




O U Kasa. 


U Numera 


laā. 


K. 


Nominata 


B losua. 




K. 




u po o losua 


K. 


Taliva 


mo po o ma losua 


K. 


Akusata 


li losua 




K. 


Vokativa 






K. 


ApeUle < 


; po mai po o i (lotonu) losus. 



Se'i tatou toe mafaufau i faailoga nma ia ua laulau- 
ina atu. £ le o upu ea ia ua sosoo ai le nauna ma 
nisi upu o le fuaiupu. TJa tatou iloa foi o le vaega 
O Upu tia i ailenafaivaole^<»'00/ai^n(i««a lava lea. 
le mea lea ua iloa ai o faailoga uma ia, o upu 
laiti lava ia o le vaega leua o Fesootaiganauna. 



O FESILI :E FAATATAUINA I LE MATAUPU IV. 

I. Ta'auaiigoa ovaegatetelenafaavasegaiuaalnaniiauma. 

3. Paamatala lelei mai le uiga o ia vaega nma ta'itasi. 

3. la ta'u moi le vasega o lea nanna ma lea natma i nauiia 

uma na i ai i ftiaitipu ia ; — 

i. O le poto, o le mea lea na nauuan i ai le tama. 



O Ll rnMATAIMlĀ O VK OAOAKA aAHOl. 



ii. Ua poto Uv« Hcl«, o le tciii« lea o le •'ogai PapaaU. 
iii. Ole filemnolefaāilt^leaoletafrata — -' — '— '-'" 
iv. Ua oa fia£a i le tnafanlan o le tama fili 
V. O Siamani, o le tan lea atnnnn o 

o Enropa. 
vi. Ua piue le Kaisa i ta^ta Siamani tuni 
viL O le povi, ma le solonuina atoa ma le 



iii. Ole filemnolef^ilt^leaoletafratamafanfanlelei. 
i<r. Ua oa fia£a i le mafanfan o le tama filemn. 
V. O Siamani, o le tan lea atnnnn o le Konetineta 
o Enropi 

povi, ma le solo^na atoa ma le pua'a, o mann 

in un iloa i Samoa. 
viii. O le agalelei ma le loto tele e tnana ai le mannia- 
ix. Ua tnmu le loto o le tagata i lc oliolt ma le Gafia. 
X. O Siaosi, o le igoa lea o lc tasi tnpn sa pnle i Peritania. 
3tL O vaitafe ma manga ma vailepa, o mea ia na iloa i le 

faafanua o Savaii. 
xii. la anmai le naifi ma le toH ma ten i le posa na i ai 

meaAugalnef^ 
nii- Ua oso mai faaiiiase4 le matogi ta'nta'n mai le itn 

ziv. Sa nonofo Lasalo, ma Haieta, ma Haiia i le aai 

oPetania. 
XV. O mea ia na i Inga o la'n lanlan, o le Sui.V, ma le 
Peāe ma le peni, male tnsi, maleTnsi Nnmeiaatoa 
ma le mitivai. 
4. O le a le niga o le npn Nnmefa, pc a faatatanina i le 



5. Pe faapefea ona iloa po na i ai le nanna i le l 
po o le nnmera tele. 

6. Ta'n mai igoa o Kenera nma o nanna, ma ia tnsi m 
nanna e Ina i Keneta ta'itasi. 

7. O )e a le niga o le Kasa o nanua. Pe fia Easa na i ai ? 
a na i le Kaaa Nominata n 



\ E toe Ina Kasa na i ai. Ta'n mai igoa o ia Kasa e Ina 
ma ia faaali moi le aogā. 

. Tnsi mai le Pelagolagoma'i o le nanna Pkm ma se tasi 
nauna i le fnaiupn i ona Kasa uma i namera nme e Ina. 

13. Tusi mai foi le Fel^^lagoma'i o le nanna Samasime i le 

a fai ma foailoga 

14. Pe foapefea ona iloa le vasega o npn e tatan i ai ia npn 
laitinma. 

15. Paaali mai le Kasa o nanna nma ua i ai i fuainpn ia : — 
i. la sen lou vae i lenei meo. 

ii. Ua $ mai tagata e toatele mai Saf^e e talavai. 



..^•UUW,\'-. 



O LE FAAHATALAaA O LK aAOANA SAHOA. 33 

iii Ua ou avatu i le alii 1e tnpe e totogi ai laua aitalaftt. 

iv. lakopo e 1 ia autnai lena tusi ma a'u. 

V. la ave lena nofoa tuo le teine na te nofo ai. 

vi. Sa pe le tnaou a le taina oaa ua le tausia lelei. 

vii. Ua sasoina e le Faiaoga le taiua vaogata. 

viii. Ua felelei inaiiu nnta i le vao, aua ua po. 

ix. la tnn tiiea a tasiaiti, aua tia e ttiatna. 

X. Na tiga Alesana ia Intaia, ina ua latou le o atn ia te 

ia i Turo. 
xi. O le atuataga lea o le pnle a Rotua i lutaia. 
xii. S tele lava lauga tna upu lelei sa sauni atu e lesn i 

xiii. Sa tupu lesu i leaiga o Tavita. 

xiv. Tamaiti e ! ioa faalogologo mai iai le upu lelei. 

XV. Sa ou faatouu i le tania aa te aami aln le pnsa. 

zvi Va. luomoe tagata amio lelei, a ua ala pea tagata foi 

xvii. Ua felelei lulu i 1e po, a na momoe i 1e ao. 
xviii. Ua le iloa i Samoa le Hlefane ma 1e Uiosa. 
xix. O le Atua, o le tupu lava ia o le mato o Isoraelu, 
XX. O &tena le igoa o le tauna, o lona uiga o le iiafia. 



tvGooiiR' 



O LE MATAUPU V. 



O ISI FAAHATALA.GA O LB SUINAUNA. 



2. O LE SUINAerNA. 

E fitu vasega o Suinauna ua i ai ; se'i mua'i 
laulauina atu igoa o ia vaseg^, ona faamatalaina ai lea 
taitasi: — 

i. O le Suinauna Peresona. 
ii. le Suinauna Tepa i tua. 
iii. O le Sutnauna Fai /esiti. 
iv. O le Suinauna Posesione. 
V. O le Suinauna Faaiino. 
vi. O te Suinauna Faasalalau 
vii. O le Suinauna e tufatufa ai. 

(a) O i:b Sttinauna Pbrbsona. 

le Suinauna Pemona ua sul tonu ai le igoa 
ua mua'i ta'ua mai i le fuainpu, po o le nauna va. 
taofi i le manatu o le ua tautala. 

Ua na o igoa o tagata ma manu ma laau e mafaia 
ona suia e Smnauna Peresona. Ele&i le Suinauna 
ma sui o igoa o mea e leai se ola. 

Ua, tagi mai te nuu, ia latou vave maua sefaifeau. 
O le Suinauna latou ua sui ai le upu nnu ua i le ama- 
taga o le fuaiupu. O le mea leaua ta'oa ai le upu 
iatou o le Suinauna Peresona. 

I O 13 Tagata o LB SniNAUNA. 

Olonauigao le "Tagata"o letiuomai oleupu 
e iloa ai pe faasino i lE ua tautala po o U e tautala i 



ai, po o le ua tautalagia. 



O LB PAUiATAL&OA O LR 6A0AMA SAKOA. 36 

E mafai oaa mafaufau i le Suinauna i le fuai- 
upu i ona tagata e tolu : — 

(i) O le Tagatamuamua — ole ua tautalailefuai- 
upu. 

Ou te alu atu nanei i U htu. 

O le Suinauaa «ne o le tagata muamua lea, auā 
ua faasiao i le ua tautala i le mainpu. 



Ou te/ai atu ia te oe, iae alu ae. 
O le Sninauna oe ua taunun i ai le tautalaga, o lea o 
le Suinauna lea o le Tagata lua. 

(iii^ OU Tagata lolu — o le ua faasino i ai letau- 
talaga i le fuaiupu. 

Ou tefaatonii iateiana ie toe sau. 
O le Suinauna ia ma le Suinauna na ua iloa ai le ua 
faasino i ai le tautalaga, o lea o Suinauna ia o le 
Ta^ta tolu. 

Spei ona fai Kumera ma lCasa o Nauna, uafaa- 
pea foi ona fiii Numera ma Kasa o Suinauna. 

2. O LB NūMERA O LE SUINAXJNA. 

OUNumefa o U Suinauna o le ta'n leao leupu 
e iloa ai pe faasino le upu i le mea e tasi po o mea e 
tele, po o le tagata e toatasi po o tagata e toatele. E 
tolu Numera ua i ai i le Suinauna : — 

(i) O U JVumera iasi ua faasiuo i se mea e tasij 
po o le tagata e toatasi. 

(ii) O U Numeta tuale ua faasino i mea e lua, po 
o tagata e toalua. 

(iii) O U Numera lele ua feasino i mea e tele, po 
o tagata e toatele. 

O lenei le faatatau o le Suiuauna i ona Tagata 
eseese ma ona Numera eseese. 



O LE 7AAHATALA0A t> LS aAGASA SAUOA. 



Numera Tul Numem Tuale Numera Tele 



3. O LE Kasa o i^ Suinauna. 

Sei toe faatnanatu le uiga o le upu Kasa, i le ma 
igoa o Kasa eseese. 

01 le Kasa o le Suinauna, o lona uiga lea e iloa 
ai lona felagolagoma'i ma le veape ua i ai i le fuai- 
upu po o le felagolagoma'i o le Suinauua ma le tasi 
Suinauna, po o Te nauna la te tuaoi i le foaiapu. 

E lima Kasa o Suiuauna ua i ai. 

{i^ O le Kasa Nominata. 
(_ii) O U Kasa Posesione. 
(lii) O le Kasa Tativa. 
(iv) O le Kasa Ahesata. 
(v) O le Kasa Apelaie. 

Toe vaavaai i le faamatalaga o ia Kasa eseese i 
le faamatalaga o le nauna ua tusia i le Mataupu IV., 
a e leai se Kasa Vokativa o Suinaana. 

O tH Fkiagoiagoma'i o Suinauna ma isi upu. 
O le Tagata Muamua. 



le Kasa. 


Numera Tasi 


Numeia Tuale 


Numera Tele 


Nominata 


a'u, ou, ta 


i laua (maua) 


oililou(io»tou) 






o,poo 13. i taua 


0, /0 a i tatou 








(matou) 




mo o'u (mo'u), 














Akusala 


ia te a'u, la le 


'^maua) ' ia°^"1 


la le i lalou 

(malou), ia i 










ApeUle 


e a'u, po e mai 


eitauaemaia). 


eitalou(matou) 














(maua) 


tou (raatou) 



O lA FAAHATALAflA O LS flAaANA BA)IOA. 

O le Tafiata Lua. 



O le Km. 


Nnmmi Taii 


Nnmeia Tnale 


Nnmera Tele 


Nomlnat- 
Posesione 
Taliv» 

Akosata 
Apelate 


ooe 

o. jto * a oe 
tno oe Imon). 
maoe(mflm) 

oe 


o, /* a a onlna 

ia te i oulaa 
e o>lQ>, nuu ia 
te onlna 


mo, _p<, m« 

ia te outou 

e oalou. mai ia 



O le Tagata Tolu. 



O le Kasa 


Numeia Tasi 


Numera Tuale 


Numera Toln 


Nominata 
Taliva 


ok 

mo ia, ma >a 
mo ona (mona) 


oiUua 

o i Uua, m i 

laua 
mo i lana, ma i 

laaa 


oilatou 

o i Utou, a i 

latou 
moilatou, m* 

ilatou 


Akugata 
Apelale 


iaTe?a"" ' 
eia.maliateia 


ia te i 1«aa 
e i laua, mai ia 
te i lana 


ia te i laton 
e i laton, maf ia 
teilatou 



(e) O LB SUINAūNA TBPA I TOA. 

O le Suinaana tepa i tua, o le Suioauna lea ua 
tepa i le nauna ua suia ma ua mita'i ta*ua raai i le 
fuaiupti. 

Ua talia le lagi a le nuu, ua laiou/aaali mai ai 
lo latou mana'o i se/ai/eau. 

O le Suinauna ai e tepa i tua i le nauna ia^, ua 
i le amataga o lc ftuiupu. Ua ta'ua le upu ai, o le 
Suinauna lepa i tua. E ma&i foi ona fai Suinauna 
Peresona ma Suinauna tepa i tua 



38 O LE FAAHATALAOA O Ut OAOAKA 8AII0A. 

la lisiusitai i alii, oiai latou le ionu. 

O le Suinauna latou ua tepa i tua i le upu alii, 
o lea e ui ina ta'ua o le Suinauna Feresona ua avea 
tna Suinauna tepa i tua i lenei fuaiupu. O le tasi 
lenei Suinauna tepa i tua : — 

O U Numera Tasi O U /fumera TtU 

O U . O 5 

E talau ona āva i le lupu, o Uuai ai lepule. 

E tatau ona āva i alii, o S ua i at UpuU. 

Ua tofu ia fuaiupu ma Suinauna tepa i tua e lua. 
E fai foi le ai'ma Suinauna tepā i tua, e pei o le upu 
lenei: 

Ua/oi mai le alii, ua fiafia ai U aiga. 

Ci) O LK^SuiNAUNA Fai Fasiu. 

Afai ua faasiuo le fesili i le taeata oiia fai ai lea 
le Suinauna o ail e iloga ai le fesui i le fuaiupu. 

A e peita'i, afai e faasino 1e fesili i se mea e le 
toe fai le upu oaif a o upu ia e fai ai :— 



U Nuinera TaH 


O U Numera TeU 


alea? 


o.? 


sea? 
le fea ? 
Eofea? 


nia? 

nifea? 

nifM? 



(O) O I^ SUINAONA POSESIONK- 



Ua fai Namera le Suinauna Fosesione, a ua le 
lai Kasa. O le mea lea ua ese ai le Suinauna Pose- 
sione ma le Suinauna Peresona i le Kasa Posesione. 



i^inGooiili,' 



« Lll rAAKATAUOA O U OASANA SAKOA. 





Nnmera Tasi 


Numei» Tele 


NumemTMi: Tag. 1. 

• • •• n Z- 

^ » •• 3- 


lo'u, la'n, lota, lata 
lou, Uu 
lona, 1u» 


o*H, a'u 
'ou, -au 

ona,aiia 


NameiaTuale: T^. I. 
tt •• •• 3- 
•• >• .. 3- 


lo,/a<-latii«ia(laua) 
lo, f " Ja oulua 
lo, ><t r) la laua 


o,j)<#amaua(ta>a> 

o,^#aoulu« 
o,/<9alaua 


NumeraTele: Tag. I. 

n n •> 3- 
„ •• - 3- 


lo, /# . la i«to< 

(tatoa) 
lo, fa a\a outoa 
lo, /ir # Is laton 


o,/oottmatou(taton) 
O, /r) D a outou 

O, /* ,. tt ItttOU 



(U) O IM SlHNAONA FAASINO, 

O le tasi lea Suinauna e niga i SoanaunaJaa- 
sino, a tia i ai foi le itn faa-Stiinauaa ona ua fai ma 
sui o le nauna. 

O upu ia e ta'ua o Suinanna Faasino. 
O U Numtra Taā O U Namera Ttlt 

lenei, sinei n«i, ia 

lenl, o lelā na 

O Suinauna foasino ua i ai i fuaiupu ia : — 

la ave lena ia lakopo. 
E mafai ona manatu i le mea na ^iasino 
i ai le upu lena. B ui iua le ta'ua mai le igoa, iu i 
ai pea le igoa i ie mafaufau, po o le pusa, po o le 
tusi, po o le a ? Afai o le tusi ona faapea lea le atoa- 
atoa o le fuaiupu : 

la ave lena iusi ia lakopo. 
A e peitai afai e ta'ua mai ai le tusi, ona avea ai 
leale upu lena ma Soanauna faasino. E letoeta'ua 
o le Suinauna faasiuo, auā ua faaali mai nei se tasi 
uiga o le nauna ua ta'ua i le fuaiupu. A o le upu 
^^ i le fuaiupu : 

la ave lena ia lakopo. 



Dr.,,i,,Google 



40 O tB FAANATALAGA O LR OAOAIIA SAHOA. 

O le Suinauna Faastno lava lea, auā ua fai 
ma sui moai o 1e igoa ua i le mafaufau. O isi fuai- 
upu ia : 

i. " O se manu nuilaeofie le»a." 

ii. " O lau ia, a o dh eoea o 'aiilama." 

O le upu lenei i le fuaiupu i., ma le upu ia i le 
fuaiupu ii., o Suinauna Faasino I&va ia, auā ana tusi 
mai le atoatoa o le manatu ua i ia fuaiupu po ua faa- 
penei ona tusia : — 

i. " O se muia matagofie lenei mann." 
ii. " O lan ia mea, a u na mea o 'aulHma.** 
A o lenei ua faia le upu lena ma sui o le upu 
manu ua i ai i le ma&ufau, i le ua fai le upu ia ma 
sui o le upu mea ua i at foi 1 1e mafaufau. 

(f) O LE SUINAUNA FAASALAUIU. 

O upu foi ta e mafai ona fai ma Soanauna, e 
mafai foi ona fai ma Suinauna. Afai ua tuu faatasi 
isi Stiinauna Paasalalau manaunaona avea a! lea 
ma Soananna; afai ua aunoa ma Nauna ona avea ailea 
ma Suinauna. O Suinauna Faasalalau ia : — so o se, 
ni, nai, isi, le tasi i le tasi, nisi, atoa. se tasi. le isi, 
se isi. O nisi fuaiupu ia ita i ai Suinauna Faasa- 
lalau : — 

i. " Aumai hi' nin ia te a'u." 

liL " E leaga pe a ila U lan' i U iasi." 
iv. " O isi tagata ua latou fai faapea." 
V. " O noimea ia e faaaogāina i la'u gatuega." 
O upu uma ia ua i ai i na fuaiupu ua fai ma Sui- 
iiauna Faasalalau : — ni, se tasi, le tasi i le tasi, o isi, 
o nai. O Soanauna foi ia, aua e aoga e tuu faatasi 
ma Nauna. A e mafai foi ona fai ma sui o Nauna. 
Afai ua tuu faatasi ma Nauna, o Soanauaa lava i 
latou. Afai ua aunoa ma Nauna, ona avea ai lea 
ma Suinauna. 

(g) O LB StJINAUNA TUPATUFA. 

O upu foi ia e ta'im o Soanauna e tufatufo ai, 
aua e uiga foi i Soanauna. O upu ia : — 



O LB F.IAHATALAOA LE OAOAHA SAHOA. 41 

Taitasi, Uitoatasi 

Taitasi uma, taitoataEi uma 
B mafai foi ona fai le Sulnauna Feresona ma 
Suinauna Tufatufa pe afai e ttisi muamua le upu so 
e faapea : — So maua, so oulua, so outou. 

i. " U (aitoatasi nia alu i lani feau." 

iii. " la taitasi uma raa su'esu'e i lenei raea." 

O fuaiupu ia ua iloa ai le 
ma lona ta'u i le fuaiupu. 



O FESILI E FAATATAUINA 1 LE MATAUPU V. 

I. Ta'u mai igoa o Vasega Suinauna uma e litu. 

3. O a ituaiga uma o Naiina e mafat ona suia e Suinauna Peresona? 

3. Ta'u mai le faamatalaga o le Suinauna Peresona. 

4. O 1e a le uiga □ le Tagata o Jc Suinauna? Faa.inata1a. raai 1e 
uiga o ta^la uma laitasi. 

5. O le a le uiga o le Numera o le Suinauna ? Pe fia Numera ua 

6. Faatatau mai le Suinaunit a a'u i ona Tagata eseese uma ma 
ona Numera eseese uma, 

7. Faasino mai i Suinauna Peresona uma ua i ai i fuaiupu.uma ia. 
Ta'U mai foi 1e Tagata ma 1e Numera o Suinauna uma taitasi : — 

i. Na ma 5 ma la i Apia. ' ' 

ii. Ou le ta'u atu ia te oe le upu moni 

iii. Matou te faaraoeraoe i sina fesoasoani mo i latou 

iv. Na in lago i le iaau, ona oso ai lea le maile ia te ia. 

V. la outou savavali i le ala ua faaalia ia le outou. 

vt. la ouiua o ma Toma i lena feau 

vii. Ua tatou iloa tino, ua latou alolofa ma! ia te i tatou. 

viii. San ia 0«, e te fai lava lenei feau ma'u. 

X. Ua fiatia ! laua ina ua iloa i maua. 

8. Faamatala mai le uiga o 1e Kasa o Suinauna. 

9. Pe lia Kasa ua i ai ? Ta'u mai igoa o Kasa uma. 

10. Tusi mai le Felagolagoma'i o Suinauna i 1e Tagala muamua, 
i Kasa uma ma Numeia uma. 

II. Tusi mai le Felagolagoma'i o Suinauna i te Tagata laa, i 
Kasa uma ma Numera uma. 

12. Tusimai le FeIagola«oma'i o Suinauna i 1e Togata tolu, i 
Kasa uma ma Numera uma. 

13. Ta'u mai le Tagat» ma le Kasa, i 1e ma le Numera o Suinauna 
uma ua i fuaiupu ia : — 

i. O le mea a a'u lenei, e te tago fua i ai. 



42 LB FAAHATALAOA O LH OAOAKA 8AH0A. 

ii. O oe ea sa fai lenei mea leaga ia. te a'u ? 

iii. Tatou te o e saili a.i le ^usa a i latou. 

ir. Va. ou maoa, le tonu mai ia te ia, na te le 3au taeao. 

V. O ia sa fai mai, o le a latou fesoasoani i le galuega. 

viL Ma te le loto ina 'm faia lea feau e onlua. 

viii. Ua ave e i laua le vaa o outou, 

ix. la ave le mea lenei ma oe. 

X. ITa osoiia le maumaga o i matou. 

14. Faamatala mai le uiga o le Suinauna tepa i tua, ma le 
Suinauna fai fesili, 

15. Tusi mai fuaiupu e lua ua i ai Suinauna tepa i tua, i Ic ma 
isi fuaiupu e tolu ua i ai Suinauna fai fesili. 

16. Ta'u mai Suinauna fai fesili e fa, ma ia faatalau i ai le numeiu 
tele. 

17. O le a le uiga o le Suinauna Posesione 7 

18. Filiiili mai Suinauna Fosesione uma i fuaiupu ia. Ta'u mai 
foi le Tagata ma 1e Nameia o Suinauna uma : — 

i. Ua alu o ta i lona nua. 

iL Ua mālie lava aoa upu ia te a'u. 

iii. O le laoii i malou, c leaga lava la oulua mea, 

iv. O lo laua tsmā lena ua alu ane. 

V. Faafetai I ua talia a'u upu e io'u aiga, 

vi. E le tannuu lou faamoemoe, auā ua pla le taroa. 

vii. Pouamae'alooutoufele? 

viiL E leai I o lo'u laofi e luai lava 1e galuega. 

ix. la tali mai i la'u fesiti. 

X. Talofa I ua oge lo matou nuu. 

19. Fai mai ni fuiiupu e iloa ai 1e mea ua ese ai le Suinauna Faa- 
sino ma 1e Soanauna Faasino. 

30. O isi Suinauna e mafai ona fai ma Suinauna Faasalatau, e 
mafat foi ona fai ma Soanauna. O 1e a 1e mea ua iloa ai pe £ū 
ia Upn ma Suinauna, pc fai foi ma Soanauna. 

31. Tusi mai Suinauna Faasino uma i Numera uma. Tusi mai foi 
Suinauna Paasalalau uma. 

32. Pe faapefea ona fai le Suinauna Peieaona ma Suinauna Tufatufa. 

33. Faasino mai i Suinauna Paasino ma Suinauna Faasalalau atoa 
ma Suinauna Tu^tafa uma i fuaiupu ia -. — 

i. la taitoatasi ma mafaufau i lenei mea. 

iL la aumai pea ni laupapa mo lenei feau. 

iiL Ua lelei lenei, ua leaga lena. 

iv. O tama ulavavale na. 

V. la lali mai ao outou i la'u fesili lenei. 

vii. Ua taitoatasi uma maalu. 
viii. Ua amiole^a 1e tasi i le tasi. 



O LE MATAUPU VI. 



O isi Faahatalaga o lb Vkapk. 

3. O JM VEAPE. 
Ua vaevaeina Veape i vasega eseese e tusa ma le 
aogā o a latou galuega i le fuaiupu E fa vaega ese- 
ese ia ua i ai : — 

i. O U Veape Galue. 

ii. le Veape Galueaiina. 
iii. O le Veape e Gata ai. 
iv. O le Veape Fesoasoanu 

I. O us Veaph Galue. 

O le upu lea ua ta'ua mai ai le mea ua faiā e U 
ua faasino 1 ai le igoa,— o le eauna lea ua i le Kasa 
Nomiuata, ua ta'ua foi o le Autu o le fuaiupu. 

O Veape uma o lenei vasega e taunuu atu i le 
nauua. K le atoatoa foi le uiga o le mea ua faasino 
i ai, sei iloga ua tauuuu 1 se tasi uauua, po o se Sui- 
nauua i le Kasa Akusata. 

Ua ta'ua mai e le Veape le mea ua faia e IS ua 
faasinoi ai le nauna i le K^a Nominata, ma uatau- 
nuu i \% ua faasiuo i ai le nauna i le Kasa Akusata. 
Sei faamalamalama atu ai i ni fuaiupu : — 

i. Uafafaga le alii ilana manu. 
ii. Ua ta lenei tama i le lasi lama. 
iii. Ua alu le tufuga i lana galuega. 

O Veape Galue nma ia Veape ■.—fafa^a, ta, alu — 
auā e le mafai ona faai'uiua le Talaga i la Veape sei 
iloga ua avane i ai le Nauua po o le Suinauna e faa- 
atoa ai le uiga o le fuaiupu. 



41 O LE rAAMAtAUaA O LB GAOANA 8AM0A. 

Ua le atoa 1e faaiupu (i) pe afai ua gata i upu ia 
le faamatalaga : " Ua fafaga le alii " auā ua fia iloa 
po ua fafaga ia te ai ? Sei iloga ua faaopoopo i ai se 
Nauna po O se Suiuauna ona faatoa iloa ai lea le uiga 
o le fuaiupu. la avane i ai le Nauna i le Kasa Aku- 
sata " i laua manu " ona faatoa lelei ai lea o le fiiaiupn 
" Ua fafaga le alii i lana manu." 

ii. " Ua ta lenei tama i le (asi tania." 

O 1e Nauna tasi tama ua faaatoatoa a'i le Talaga 
ua amata i le upu " ua ta." Afai e leai se Nauna po 
o se Suinauna e taunuu i ai le mea ua faaalia e le 
veape, e peiseai ua soona ta salalau te tama, a e peitai 
ua oo i lena nauua o i le Kasa Akusata le taunuuga 
lava o le mea ua foia e le tama. O le veape ta o le 
Veape Galue lava. 

Ua faapea foi i 1e tasi fuaiupu (iii) " Ua alu 1e 
tufuga i laua galuega." Ua faatoa iloa lelei le uiga 
o le fuaiupu ma ua ta'ua mai le mea ua alu i ai le 
tufuga " lana galuega." 

2. O i,B Veape Gai.deaiina. 

Oleupu lea uata'ua mai ai le mea uafaiai'leua ■ 
faasiuo i ai !e igoa, e le ua faasino i ai le nauna i le 
Kasa Apelate. E leai se uauna i le Kasa Aku- 
sata i fuaiupu ua faapenei ona teuteuina, auā ua faa- 
saga pea le faamatalaga o le veape i le nauua ua i le 
Kasa Nominata ; e peiseai o le " taunuuga " ua i le 
Kasa Noniinata. 

' =' E mafai ona avea !e " Veape Galue " ma " Veape 
Galueaiina " i le teuteuina o le upu lava. Afai e 
su'e i le uiga o fuaiupu ua i ai "Veape Galue" ma 
fuaiupu ua i ai "Veape Galueaiina" ona iloa ai lea 
ua na o le teuteuina o le fuaiupu ua eseese ai. O 
fuaiupu ia ua i ai Veape Galueaiina : — 

i. Ua manatua e a'u lea upu faamafanafana. 
ii, Ua osofia le pa e le pueui. 
iii. Ua natia e U tama tana lava agasala. 

Ua iloa i ia fuaiupu uma le mea ua faia e \ā ua 



LB PAIHATALAOA O LE OAOANA SAHOA. i& 

fttasino i ai le Naunu |)o o le Suinauna i le Kasa 
Apelate i IS ua faasioo i ai le Nauna i le Kasa Nomi' 
□ata. 

A e peitai e luafai otia teuteuina ia fuaiupu ina 
ia avea ia Veape Galueaiina uma ma Veape Galue, 
a ua tumau pea le uiga o le manatu, e faapea : — 

i. i/a ou manaiu i lau upu faama/ana/ana. 
ii. Na oso lepuaa i le pa. 
iii. Ua nana le tama t lana agasala. 

Ua avea Nauna uma sa i le Kasa Apelate ma 
nauoa o le Kasa Nominata. Ua avea foi Veape uma 
sa fai ma Veapfe Galiieaiina ma Veape Galue. 

Ua i ai ala eseese e sefulu ua avea ai Veape 
Galue ma Veape Galueaiina. 

G sefulu fasi upu laiti e mafai ona faaopoopo i 
le Veape Galue ona avea ai lea le Veape Galue ma 
Veape Galueaiina, a e iloga le ituaiga o Veape e tatau 
iua faaopoopo i ai lea fasi upu ma lea fasi upu. 

O fasi upu ia e mafai ona faaopoopo i le Veape 
Galue ia avea ai lea veape ma Veape Galueaiina : — 
ina, ia, a, fia, gia, lia, mia, sia, tia, na. £ feapea : — 

O le Veape Galue O le Veape Galueauna 

faaopoopo faaopoopoina 



manatu 

■I0& alof^'ii po o alafaūiii 



3. O I.E Vkape h Gata ai. 

O le upu lea ua gata ai 1e faamatalaga i le nauna 
i le Kasa Nominata, a e le aogā i le isi iiauna. 
Ua maliu le alii. 

O le Veape maliu ua i ai i lena fuaiupu, o le 
Veape e Gata ai lava, auā e gatalona aogā i lea fuaiupu 
i le nauna alii, o le nauna lea ua i te Kasa Nominata, 



46 O LB PAAI(ATAI.AaA O LH 

o le Autu foi lea, a e le mafai ona faaopoopo i ai se 
nauna i le Kasa Akusata e fai ma " taunuuga " o le 
nutnatuua faaalia e le veape. Ua ^ta lana galuega 
ina ua ta'ua mai ai le mea ua tupu i le alii. E maiai 
ona faaopoopo ni upu i le fuaiupu e fai ma faama- 
talaga a e le o se " tauouuga " lea laamatalaga, a o 
se tasi manatu ua fesootai ai i se Fesootaiga nauna, 
po o se Fesootaiga fuaiupu. Afai ua faapea le fuai- 
upu atoatoa : — 

Ua maliit U alii, i le uafaanoanoa ai le nuu. 

Uaaveapea le Veape maliu ma Veape e Gata ai, 

auā e ui ina i ai ui upu faaopoopo i le fuaiupu, e le 

o le " taunuuga " lea, a o le tasi manatu ua sosoo 

malefuaiupu muamua i le Fesootaiganauua " ile." 

i. \Ja.fiUtei manu. 

ii. Ua ou mafaufau. 

iii. \Ja. ala le tama. 

iv. Ua J<n>a le Atua. 

V. Ua ou le maile. 
O Veape uma ua i fuaiupu ia, o Veape e Gata ai, 
auā ua iloa ai le mea ua &i e le ua faasino i ai 1e 
nauna i le Kasa Nominata, o le Autu lea, a ua gata 
le galuega a le Veape i lea lava nauna, ua le taunuu 
i se tasi nauna. 

4. O M Veaps Fesoasoani. 

O le upu tea ua avea ma fesoasoani i le Veape. 
E aogā foi e faaali mai ai le iaimi o le Veape, o le 
itula, po o le aso lea ua fai ai, po ua tupu ai le mea, 
po o le itula nei, po o se itula o lumana'l po o se 
itula ua tuaua'i. O upu ia ua fai ma Veape Fesoa- 
soani: — ua, na, sa, o le a, e, a, o, o loo, te. 

Ua sau le iama, a e peiiai o le a toe alufoi. 
O le upu ua, ua fesoasoani i le Veape sau, e faaatoatoa 
ai le manatu i le Veape sau. Ua ^pea foi le upu o le 
a ua fesoasoani 1 le Veape aiu. 

O loo nofo le tama ou ie fiafia tele i ai, 

O le upu o loo ua tuu faatasi ma le Veape nofo e 
f-'aatoa ai lona ta'u i lea lava fuaiupu. O le upu 



O LX FAAMATALAaA O LS OAOASA HAHOA. 47 

"le" ua tau i le va o 1e Sainauna ma le Veapee 
teuteu a'i le ta'u o le Vea^e pe a tuu faatasi nia le 
Suinauna, e fesoasoaui foi i le Veape. £ tāll uiga 
faatasi ia upu laiti ma Soaveape, a e le tatau ona 
ta'ua o Soaveape, a ia ta'u pea o Veape Fesoasoani 
lava. £ maiki foi ona fai le Veape Fesoasoani ma 
veape sili 1 le fuaiupu, ua faapea : — 

Ou t« i fti i lea sauniga. 

Ji( ou i ai i le a'oga ananftfi. 

O ^ i «,i o i« i le fiile sa. nei. 
Ua i ai foi le tasi vasega o Vea^ Fesoasoani ua 
tatan i ai le igoa o Veape Fesoasoam faapoloaiga, au& 
ua fesoasoani ia upu laiti e arane i ai i le Veape le 
uiga o le poloaiga : — \xA, ia, se'i. 

Se'i fai lava lenei mea dul a'u. 

O upu faa|>oloaiga uma ia ua i ai i ia fuaiupu ua 
laulauina, ua iloa ai le Uiga i Foloaiga o le Veape 
i le fuaiupu ; auā ua i ai i luaiupu uma le faatoūuga 
po o le poloaiga. 

O LB Taimi o lb Vbapb. 
O le " taimi " o le upu faapapalagi lea a e sei 
faaaogaiua pea i lenei faamatalaga. O lona uiga 
muamua o le " itula," a ua fai ma igoa e aofia ai le 
manatu i aso ma tausaga ma masina. O le " taimi " 
ua fai ai se galuega, ole ituaso lea, po o le miuute, 
po o le masina po o le tausaga ua faaaogaina i le 
faiga o le galuega. E tolu "taimi" i le ta'u o le 
veape : — 

1. O le iaimi nei, o le ta'u lea o le Veape pe a 
&aali mai ai le mea o tai nei. 

loo tusitusi loane. 

2. O le taimi tuanai, o 1e ta'u lea o le Veape ua 
fai mai ai le mea sa faia i aso, po o ituaso ua tuanai. 

Sa tuHtusi loane analeila. 

3. O.le taimi lumanai, o 1e ta'u lea le Veape ua 



„'^il.H.t'^]>> 



48 O LR F^AUATALAOA O LK aAOANA SAHOA. 

fai mai ai le mea o le a faia i se aso po o se ituaso o 
lumanai. 

le a tustiusi loane i le afiafi. 

E tasi lava le togafiti e iloa ai !e "Taimi " o le 
Veape. ua iloa 1 le Veape Fesoasoani lava, ua ta'u 
faatasi ma le Veape, 

i. O le tūimi nei ua iloa i Veape Fesoasoani ia : — 
ua, e, o, o loo, te, 

i. Ua amiolelei le tama, ua 1e toe faiaga. 

ii. E luroau pea lenei Tnlafono. 

iii. Ou le sau a pepese pea le a'oga. 

iv. O loo alaala alii i 1e maota o te tupu. 

V. Matou li nonofo i le nnu o Paia. 

O fuaiupu uma ia ua ikaali mai ai le mea ua 
faia po ua tutupu i le taimi nei lava. O upu laiti 
ia : — ua, e, te. E raafai ona faaali mai ai le taiml 
nei, e faaaogaiua foi i isi taimi, Ua ta'u le upu tta 
ma le upu e faatasi ma le Veape e Gata ai e faaali 
mai ai le taimi uei. 

ii. O le taimi tuanai ua iloa i Veape Fesoasoaui 
ia : — ua, na, sa. 

i. Va alu le tama i laua feau 1 Upola. 
ii. Na (ai le tausaroiga tele i Mulinuu. 
, iii. Sa fetagisi tagata i 1« tala faanoanoa. 

O fuaiupu uma ia ua faasino i mea ua uma ona 
tai, o le mea lea ua ta'ua ai veape uma ua i ai, o 
veape ua i te taimi tuanai. 

iii. O le taimi lumanai ua iloa i Veape Fesoa- 
soani ia:— o le a, e, a, te. 



it. E taunuu le sftvali nanej. 

iv. Ou U alu i le sāvali matou ti faia le upu. 

Afaiemafaufau i le uiga o manatu ua i ai ifuai- 
upu uma ia, ona iloa ai lea ua manatu pea i meao le 
a faia i se aso po o se itula o lumanai, o le mea lea 
1 ai ua i ai le veape i le laimi luma?iai. 



O LB FAAH&TALAOA O LB aAO&NA SAMOA. 49 

O i;e Fkaga'i sow> o m Vkape. 

Va i ai foi ai upu laiti e faaali mai ai le feagaH 
solo a'i o le Veape, o i ai upu ia : — mai, alu, ane, a'e, 
ifo. B faapea : — 

i. tTa ootou maliu fliiu'. 

ti. O ai o le a alu alM ? 
iii. Ua is alu ane i le ^a. 
vi. E o i/n i latou i le luugaaau. 

V. Ua alu a'i te la. 

E le o Veape Fesoasoani ia, e le o Soaveape foi, 
a ua tāli tutusa lava le uiga ma le ao^ o ia upu i le 
uiga ma le aogā o le Soaveape. A o la upu ua'aofia 
i le uiga moui o le Veape ua sosoo iaatasi ai, a o le 
Soaveape ua faaopoopo mai se tasi mea i le uiga tonu 
o le Veape : — 



O le upu loa i le fuaiupu (i) o le Soaveape 
lea, ua faaali mai ai se tasi uiga o le Veape, a 
e ]e liua ai le Veape alu i lea upu ua faaopoopo i ai. 
A e peitai o 1e upu atu i le ^^atupu (ii) ua aofia i le 
uiga tonu o le Veape, tia ta'u faatasi ma le Veapeua 
sosoo faatasi ai e petseai o le upu e tasi. E ese le 
Veapeō aiu, ese le Veapeii v/ai, a o le mea uaeseese 
ai ovtfeaga'i lava lea. 

O LE NUMERA O I.E VEAPE- 

P le TTumera ua faatatauina i le Veape e faa- 
ali mai ai pe faasino ai le Veape i le mea e tasi po o 
niea e tele, po o le tagata e to'atasi, po o tagata e 
to'atele. 

E lua uutnera ua i ai : — 



Ua usiusitai le Numera o le Veape i le Nuniera 



5D LE ?AAI1AIAEA0A 9 CX 

o le Nauna. Pe i ai le Nauna i le Namera Tasr 
ona i ai fōi lea- ma le Veape i le Numera Tasi, ua faa- 
pea foi i le Numera Tele. A e peitai, afiii ua ta'u faa- 
tasi le Veape ma le Suiuanna ona faatatauina foi lea 
le Ntunera Tuale, auā ua usitiaitai le Veape i le Nu- 
mera ©■ le Suinauua po o le Nauna; A o lenei ua 
tutusa le /«*a o le Veape i le Numera Tiiale i lo le^ 
Numera Tele.. 

" [/a savalile iama." 

O le Numera Tasi lea, auā e to'atasi lava le tamat 
ua fai ai le mea. A e peita'i afai ua faasiuo le upu'. 
tama, i tama e ISo'atele ona faatatau lea le ta'u o le- 
Veape i le Numera Tele r 

" Ua savavaii lama." 

Ua iloa lavar i le ta'u o le Veape pe i ai le Veape' 
i le Numera Tasi po o le Numera Tele, auā- ua ese le 
ta'u o le Numera Taei, ese le ta'u o le Numera Tele. 
Ua faaliliuina le upu i le ta'u o le Numera Tele.- 
K i ai ala e valu e hliu ai le Veape ua i 1« Numera 
Tasi, e avea ma Veape i le Numera Tele : — 

I. O nisi Veape ua faalua le Silapela mua- 
mua (o le fasi upu leai i le Numeta Tasi e fai ai 
le Numera Tele; e i ai ttgu ia : — 







IffMmtra Tast. 


2Sumera TtU. 






nofo 


nonofo 


2. 





isi Veapeua 


fāalua lona lua o S 


upu 


ia 


— 








Numera TaH. 


JF«»«™ Teli. 






U'ele 

mafai 


ta'e'efe- 
mafafai 
matiliu 



3. O isi Veape foi ua faalua o lona tolu 
Silapela ,■ — 



p hZ FAAHATAL^OA O LB OAflANA SAHOA. 61 

Numeni TasL Namera TtU. 
fulanu faalalann 

f»aia faatutu 

faatusa foatutusa 

4. E iloa foi le eumera tele o isi Veape pe a faa- 
loaiaa Silapela e lua : — 

Numtra Taā. Numera Ttle. 



isi Veape ua toese ai le tasi Silapela i le 
Tele:— 
Numera Tasi. Kumira Tile. 

faaitiiti faiti 

tatala tilit 



6. Ua faanmiumi le Vaueli o isi Veape i le 
Numera Tasi e maua ai le Numera Tele : — 

Numera Taā. Numera Telt. 

savalt ^vali 

saili «Ikili 

7. Ua i ai Veape foi e maua ai le Nuraera Tele i 
lenei togafiti : Ua avane i le amataga o le Veape le 
fasi upu laitiiti "}e" ona iaaopoopo ai lea se tasi o 
ia fasi upu laiti i le i'uga o le Veape : — i ; fi ; ni ; si ; 
fa'i ; ma'i ; na'i ; va'i ; taui. 

Numera Tad Numera Tele 






lagolaga 
gagana 



lepulafi 



^li^oli^mi 



i Veape ua soona fai le NumeraTele, a 
'i i se tulafono : — 



62 LB PAAItATALAOA O LK OAOAIfA fiA1IOJF.- 

Numera Tasi Numera Telt. 



" O U Feliuliua'i i uiga eseese oleipeaf^e tasie iloa^ 
mi lona oogA ma Imafaiva i lefuaiupu ua i ai." 

E i ai uiga eseese e lima o le Veape ua iloa ai 
le uiga o le mea ua faia : — 

i. O fe' Veape i lanA niga. 18*011110. O lonn nogi e U.'uliao mai 
ai le meii. ua faia, po o 1e mea o Ic a faia, po o le mea sa &!>.- 
E aogā foi i foaiupu e faafiti mai aL E aogS. foi i fuaiupu ua; 
fiu mai iri fesili. 

ii. O 1e Veape i lona ui^ i poloaiga, 

iii. O le Veape i lona uiga faanauna. 

iv. O le Vespe i lona uiga i faaiupu faatago^go. Ua iloga ai 
fuaiupu faalagolago ma FcsooEa.igafuaiupu ua amata ai. 

«. O le Ves{ie i looa uiga faaioanauna. 

I. O U UlGA Ta'ūtino o xb Vbapb. 

O le Veape e galue i le Uiga TVutiuo pe a faa- 
f atau foi i Tatmi eseese, ma Tagata eseese i le Numera 
Tasi ma le Numera Tuale atoa foi ma le Numera 
Tele:— 

O IX Taihi Nbi> 
Numtra Taā. 
r. Ou te nofo, jte ta te nofo. 
3. E tenofo./fl aenofooe. 
^ E nofoo-iai/fftf luile nofi>. 

Nuinera Tuale. 

1. Ma te nonofo', /e a tā te nonofo, fao c nonofo i maua, p^ 

e nonofo i taiEU 

2. Lna te nonofo, faoe nonofo ouhat. 

3. Ls te nonofo, pt oe nonofo i laua. 
■' Nvmera TeU. 

I. Malou te nonofo, 'ft tatou te nonofo, po a ^ non*fo i 

matou, pB Q e nonofo i tatou. 
a. Tou te nonofo, po e e nonofo outou, 
3. Latou te nonofo, po a e nonofo i latau,. 



) LE rAAHATAL&aA IiE OAO^HNA SAIIOA. 63 



O le ta'u foi lenei o le Veape e faaaogaina i le 
Taimi Tuauai. £ mafai foi ona faaaogaieale Veape 
Fesoasoani «a i le Talmi Nel : — Ua ou nefo, ua e 
iiofo, nauofo o ta, ete. 

O i;h Taimi TnANAi, 
S faaaogaina Veape Fesoasoani^^a, na, sa^ i le 
Taimi Tuanai. 

Kumtra Taii. 

1. Na on mili, fia a ua ou nā\i,pa e es ou milL 

2. Naemili. 

3. Na i> milL 

Nttmera Tinde. 
■\. Na tā mimili, oa nia mimil), na mimili i mana, /■> ■> na 

3. Na mimiii oulua, pa e ra. oulua mimilL 
3. Na U mimili, /0 11 na mimili i laua. 

ifumera Tek. 
I. Na matou mimili, na tatou mimili, na mimili i matou, /« 

a na mimili i latou, 
3. Na outou mimili, po fos. mimili onton. 
3. Na latou mimili,j)iitf na.mimili i latou. 

£ avane le upii "'uma" i le ta'u o 1e Tahni 
Tuanai, pe afai iia faasino i se mea ua atoatoa ona 
iai:— 

1. Ua nma ona ou taele. 

2. Ua «ma ona e taele. 

3. Ua uma ona taele o ia, ete 

O ■is. Taimi I,UMA1TAI. 

£ faaaogaiiia Veape Fesoasoani : — o le a, e, a, U 
'\ le Taimi Lumanai. 

E le toe taulauina le ta'u o le Taimi X,umaDai pe 
a faaaogaina le "e" ma le "te", auā ua uma ona 
laulau lea mea i le Veape i le Taimi Nei. A o le ta'u 
lenei o le Veape i le Taimi IfUmanai pe a faaaogaina 
le " o le a " po o le " a." 

Numera TaH. 

I, O le a a'u alu, /n a olu a'u. 

3. O le aealu, /0 « ole aalu oe; ae alu, po o a-alu ōe. 

J. O le a aln o ia, /0 •> a alu o ia. 



6i O IiR TAĀKĀTALi.ai. O LB OAOAHA 8A1I01, 

Numera Tuale. 
I. O le a ma (tā) ō, /0 o le a 5 i maaa (laua) ; a ma 

/0 a 5 i maua (taua). 
z. O 1« a ouloa. ā, ^ a o le a 5 oulua ; a oulua ō, i 

3. O le a taō,/0 00 lea ō i lana ; a ta o,/0 a 5 i lai 
Numera TtU. 

1. O le a matou (tatou) 5 ; a 5 i matou (taloa). 

2. O le a ovtou ō, /0 « o le a ō outou ; a outon ō, / 

o le a » i latou; a lalou o, pa i 



2. O LB VBAPB I LOOTA mGA I POLOAIGA. 

Numera Taa. 
t. Se'i on saili. 

2. Inā e saili ; saili, saili ia oe, /0 ia e saili. 

3. la saili o ia. 

Numera TuaU, 
I. Se'i saili i maua (taua) ; se'i toa (tā) saili. 
3. Ini saili oulua ; ia oulua Eaili. 
3. la saili i laua ; ia la sailL 

Numera TtU. 

1. Se'i nialo* (tatou) saili ; se'i saili i matou (tatou) 

2. Inft saili outou ; ia outOU Saili. 

3. la saili i latou ; ia latou saili. 

3. O LB VHAPH I LONA UIGA PAA-NaUNA. 

e nofo c saili 

e alu e faitaa 

£ mafai ona fai le Veape i lona uiga lenei ma 
Nauna lava \ le fuaiupa faapenei : 

Ou te mustt i galue. 

O le upu "galue" ua avea ma Nauna lava i 
leiiei fuaiupu. E faapea foi i fuaiupu ia ; — 



Olenpua/Mma leupu/aiVa» uaaveamaNauna 
lav3 i ia liiaiupu. 



D.gl;Mb>G00glc 



■O 1:11 TAAUATALiaA O LB GAGANA BAHOA. 

;.. O 138 Veaph 1 lONa. mcA I FuAiupp 
Paalagolago. 



^O LE Taimi Km. 

1. Ina ia ou alu. 

2. Ina ia e alu 
.'3. Ina ia alu o ia. 

'i. Ua ālui'Hālua ina'ia tautāla i ^ifeao. 
ii. la e fai mea lonu ina ia e tumau i le nuu. 
iiL E »0 ina ia latou galulue i le aso nei. 

O fuaiupu uma ia e iloa ai le uiga faalagolago 
He fuaiupu mulimuli i te fuaiupu muamu&. 

O LB Taimi Tuanai. 

1. Ina 113 «n "moe, po ona ua ou moe. 

2. lua ua e moe, po oua ua e moe. 

3. Ina ua moe o \a.,poo eua va moe o ia. 

L Naoa le«1u ina^ ouma'i,/f o ona na ou nia'i. 

'ii. Na e le Taalogo i'le pa'ō ina ua enioe, /ii a ona ua emoe^ 

'iii. E ao ina latou galutue i le aso neL 

,'5. O m VEAPE I LONA UlGA FaASOANAŪNA. 

1. O loo nouofo. 

2. O loo ua fafagaina. 



i. O loo nonoTole a'oga uma i tuS. 

ii. loo nSi fāgaina Je a'oga i le alofa o le itu neL 

tii. A saili nei le mea na le iloa. 

E pei oua feliuliua'i le Veape Galue 1 ona uiga 
•eseese e iloa ai lona uiga maloaa faiva i le fuaiupa 
■efaapeafoi ona mafai ona feliuliua'i leVeapeGalue- 
aiina, ma le Veape e Gata ai, atoa foi ma le Veape 
fesoasoatii. 



S6 O Ll FAASATALieA O 

O LE Veapk Galueaiina. 
O le Tainti NH, Numera Tasi. 

1. B fitgaina a'o. 

2. K fa^na oe. 

3. E fagaina o ia, ete 

S faapea foi otia fai i le Taimi Tuanai ma le 
Taimi Lumanai. 

O LK Vkape Fesoasoani Uiga Ta'utino. 
O le Taimi Nei, Numeta Tasi. 

1. O loo i ai a*u. 

2. O loo i ai oe. 

3. O loo i ai o ia, ete. 

O le Taimi Tuanai, Numera Tast. 

1. Na a'u i ai. 

2. Na e i ai. 

3. Na i ai o ia, ete. 

O le Taimi Lumanai, Numera Tast. 

1. Ou te i ai. 

2. E te i ai. 

3. £ i ai o ia, ete. 



FESILI E FAATATAU I LE MATAUPU VI. 

I. Ta'n mai igoa nma o vasega e 

t. la faamatala mai le 

le Veape Gatneaiina. 
;. Tnsi mai ni fnainpu e lima na i ai 1e Veape Galne, ma im. 

ta'it mai le mea na ala ai lou taofi o Veape Galne lava ia. 
f. Toe tusi mai ia faaiupu e lima, a ia liliu Veape nma ua i 

ai, ia avea ia Veape ma Veape Galueaiina. 
%. O Veape Galueaiiua uma na i fDaiii])a ia ; ia toe teuten ia 
fuaiupn ina ia avea ai Veape Galueaiina ma Veape Galue. 
i. Ua atoina le fale e le 'au tufuf^. 
ii. Ua tnlia le pnaa e le tama mai le fanua. 
iii. Ua avatn e a'n la'n tnsi ia te oe. 
iv. Ua sopoia le vaitafe e le tama matosi. 
v. Ua lofia le nna i le vaitafe. 
vi. Ua tautaulta le moli e le tama i le fale a^oga. 



O LH PAAMATALAaA O LB GAOANA SAltOA. 5? 

vii. Da taantnia le oti e le faifeau. 

viii. Ua teena e a'n le olega a lea ta^ata ataiole^a. 

ii. Ua fois le ma'i faij;ata e lc foma'i poto. 

I. Va. inosia le agasala. e tagala amiolelei. 

6. Faamatala mai le niga o le Veape e Gata ai. 

7. Ta'nmai meaeluaeaogā aileVeapeFesoasoani. Oanpu 
nma e matal ona foi ma Veape Feaoasooai t 

8. Faamatsla mai le m]i« o te Veape Fesoasooni faapoloaiga. 
la ta'n niai upu nma o les ta'n o le Veape. 

9. Faasino mai i Veape e Gata ai, atoa ma le Veape Fesoa- 
soani i ia fuainpu uma. I le ma ia ta'n mai foi le aogi o 
lea Veape ma lea Veape i le fuainpu lava : — 

i. On te iloa le manu na lele mai. 

ti. Ua latou nofonofo ma mafaufau. 

iii. la faatali oe iinei, ne'i ala le tama. 

iv. Ini amiolelei lava ontou ne4 malaia. 

V. O loo nonofo ia tagata iinei, anā na alu 1a latou 

vi. Sa I BJ a'n i Apia ananafi. 
vii. O le a on fai nei lena faatonuga i le nnn. 
viii. Na na faaali mai lona faamoemoe e aln. 
ix. E alofa le Atua, e tumau lona agalelei. 
X. O loo i ai nei le malaga i Safai. 



II. I^nlan mai Veape Fesoasoani laiti e tatau ileaTaimima 

lea Taimi o le Veape. 
13. O n^n laiti ia e tolu : — na, e, te, tia faaaogaina e faaali 

mal ai Taiml e tailua. Pe faapefea ona faamatalaina lea 

13. O le a le ao^ o npn ia i le Veape :— m(M, atn, ane, a'e, 
ifo ? Tnsi mai fnaiupu e tima e foatatau i ai ia npu, ma ia 
faapupnla mai ai lau faamatalaga. 

14. Tusi mai ni fnainpn e totu, e iloa ai le mea ua ese ai le 
Soaveape nia npn na tnsia i luga na tun faataai ma le 



16. Pe faapefea ona faatatan Numera pe afai ua fai lc Sul' 
nanna ma igoa o le fuaiupn ? 

17. I^nlan mai ala e valu e litiu ai te ta'n o te Veape i le 
Nnmera Taai (Segila) e fai ma Numeta Tele (Peturue). 

18. Ta*u mai le ta*n o le Numera Tele o Veape ia :— pitasi, 
momo'e, tototo, misa, inn, a'e, palntn, faitan, pilipiti, faa- 
loaloa, matavale, taalise, te mafai, salofia, gip«, gftlu, fatai, 
folo, alofa, lata. 



ZS O LE TAAaATALAa& O TX SAG&RA SASOA. 

19. T&'n mai tj^a o uiga eseese nma e le Veape. Pasiuatala 

mai le aogā o le Veape i lona T7iga Ta'ntino, ma le Veape 

1 lona Uiga i Pvainpa Faalagolago. 
'ao. Ta'n mai le Tagata Muamua i Taimi nma e tola i 1e Uiga 

Ta'UtitM e le Veape "san" 
ai. Fai mai le Tagata X,ue i Nnmera iima e tota o le Uigft 1 

Poloaiga o le Veape " alu " 
-33. Pai mai le Tagata Toln, Nnmera Tasi i le Taimi Nei, ma 

1e Taimi Taanai o le Veape " moe " i lona Uiga i Pnainpii 

Faalagolago. 
33. Ta'n mai le Veape "saili" atoatoa 1 Imia Uiga Faa- 



■34, Faimaile ta'uole Veape Galtieaiina "'«legia" ileTaimi 

Tuanai, Tagata uma ma Numera nma. 
^. Ta'u maileTatmiNei, NnmeraTa^.Tagatanmaetoln 

« le Veape Fesoasoani Ta'utinoi. 



b>Googlc 



O IvE MATAUPU VII. 



O ISI FAAMATALAGA O IS SOANAUNA 



Ua aogft le SoanaTina e faaali mai ai le tasi uiga 
<o le Nauna, a o lenel e tele mea e aofia i le uiga o 
Naana : — 

I. O lanu eseesei-— olnli, pa'epa'e. O le solo(an\iii pa'efia'A. 
3. O le fuofHaina i le vaai :— lātete, Hmi. O le iitifili umi. 

3. O le tioo o mea : — pae'e, puta. O le manu^iwe. 

4. O le uiga o !e ainio : — amiotonu, (asnaoai. Q le lana 

5. O iT 



i : — O fale 'uiui. O nuu 

O ituaiga ttma ia o upu e mafai ona avea ma 
Soanauua, auā e faaali mai ai le tasi uiga o le Nauna. 

Ua i ai foi isi vaega e tolu o Soanauua e faa- 
opoopo imea ua laulauina atu : — 

i. O Soanatina Faasinih. 

ii, Soanauna Faa-Numera. 

iii. O Soanauna Faa- Veape. 

I, O LE SOANAUNA FaASINO. 

E iloa ai po o le fea mea ua i ai upu ia : — lena, 
lenei, na, nei, se, le, ete. 

2. O m SOANAūNA FaA-NūMBRA. 

E iloa ai pe fia, pc tele, pe itiiti : — 

1. O upu e iloa ai le faitau pe Ga : — tasi, lua, tolu, fasefulu, 

2. O upu e iloa ai 1c faitau foi pe a ta'u faasolopito mea 



> O LB rAAHmLAai^ o lb oaoana rahoa. 

3. O npii e iloa ai pe ta'i fia mea ua ta'u laata^ : — U'i lua, 

ta'i toln, ta'i toaH, ta'i toalima. 

4. O apn e iloa ai )e fiusautuateleiiu o mea : — faalaa, faafi, 



iii, O i;b Soanauna Faa-VeapB, 

O upu ia ua tuu miilimuli i upu laiti ua ta'ua o 
Veape Fesoasoaoi, pe afai tia faa^i mai le uiga o le 
Nauna po o le Suinaima. Ua tatia ia upu o Soa- 
nautta Faa- Veape, auā e mafai ona fai ma Veape pe 
afaiuatatoutaofi, ele "tutasi" leVeape Fesoasoani 
ilefuaiupu; aepeitaiafaieta'ualeVeape Fesoasoani 
ma Veape Sili 1 le fuaiupu ona avea lea o le upu ma 
Soanauna lava, Ua i ai upu ia : — 

Ua lelei le matagi, ua tele le vaivai. 

O LE Faatatauina o Soanaūna. 
O le faatatauina o Soanauna, o le togafiti lea e 
lloa ai le &atatau o mea e aofia i le uiga e tasi : — 
(i) Afaiefeatataumeaelua, uata'ualeaole./^- 
ialau lua. Ua faia lea mea i le togafiti leuei. Ua 
muamua oua filifilia Soanauna fesaga'i e lua ona 
teuteu ai lea le fuaiupu e faapea : — 

i. £ lelei lena mea, a e leaga lena. 
ii, E tnatagofU lea laau, a e leaga lena. 
iii. E umi lenei, a e puupuu lena. 
(ii) Afai e faatatau mea e tele e iloa ai le sili e 
ta'ua lea o le Faatalan si/i. E fai le Faatatau sili 

ge a feaopoopo le Soaveape e j>ei o Soaveape ia i le 
oanauna :— matuā, tasi, sili, silisili ese, a'ia'i, na'uā. 
E faapea ; — 

i. £ lelei tasi lenei mea. 
ii. £ tele na'uā le pusa lenei. 



O ISI FAAMATALAGA O LE SOAVEAPE. 
Ua aogā le Soaveape e fesoasoaui i le Veape, e 
ao^ foi i le Soauauua po o se isi Soaveape e faaali 
mai ai ss tasi uiga o le Soauauua po o le Soaveape, 



O LE PAAHATALAaA O LB OAGAHA BAICOA. €1 



E //« vasega eseeae e aogā ai le Soaveape i le faai- 
upu: — 

t. O Soaveape e faasino i le Taimi e fai ai. 

3. O Soaveape e ba$ino i le meA « fai ai. 

3. O Soaveape e faasino i le fesili, pe faafefta onafai? 

4. O Soavespe e faamamafaina ai le Veape. 

5. O Soaveape e faiUu pe faafia, i le ma le faitau o mgigiupn 

pe a fiū faascJi>pito. 
- e. O Soaveape e ioe mai ai, pe haiiti mai ai, pe fai ai te upn 
e iloa ai pe taumate le Veape. 
7. O Soaveape e fai ai fesili. 

I. O Soaveape e faasino i le Taiiui e fai ai. 

i. Ou te aln taeaa. 
ii. Ua saa sea le tama. 
iii. Ua leāiei sau te Vaa Lolu iinei. 
* iv. Uafai le tata]Di<iA>/aii<»>. 



2. O Soaveape e faasino i le mea e fai at. 
i. Alu ia oe i luma. 

ii. Ua nofo le tagata 1 ō. 



3- O Soaveape e faasino i 1e fesili pe faapefea ona fai. 



4. O Soaveape e faamamafaiua ai le Veape. 

i. Ua ou fiafia tele i lea Ula. 

ii. Ua lelei lava lau tali. 

iii. Ua maluā toatele le uuu. 

iv. Ua tali atoa le toa lima selau. 

V. Ua ou tnana'o/fn lava pea \ a'aga. 

5. O Soaveape e faitau pe faafia, i le ma le fai- 

tauiua o magaupu pe a ^tau faasolopito. 

(a) O Soaveape e faitau pe faafia ; — iaatasi, faalua, faatolu, 
o le atu ono, o le atu sefulu. 



.62 O LE PAAHATlLAeA O LE GAGANA 8AV0A. 

6. O Soaveapeeioeiiiaiai,pefaafitimaiai,pefaiaiIe 

upu e iloa ai pe taumate le Vespe. 

i, Atsnu e san oe i le «kksi? 

iii Pe e te U iloa ea a fai taeao i 
iv. Ai lava ua e iloa P 
T. E leai, ou te le'i iloa. 

7. O Soaveape e fai ai fesili. 

i. Po afm o i ai le (usL ? 

ii, Vefaaptfea ona e faia ? 

iii. Na maliu le lupu anafia ? 

iv. St a U nua ua sau ai o ia ? 

V. E toe sau afea l 

Ua i ai isi upu e mafai otia avea ma SoavejQ)e e 
mafai foi ona avea ma Fesootaiganauua. Afai uai 
soRoo se Natina po o se Suiiiauna ma isi upu o le 
fuaiupu i se upu, ona tatoti iloa ai lea o le Fesoo- 
taiganauua le upu e sosoo ai le Nauua po o le Sui- 
uauna ma isi upu o le ftiaiupu ; a e peitai, a&i ua 
gata le fuaiupu i lea tipu ona avea ai lea ma Soa- 
veape: 

la nofo i luga o U nofoa. 

Ua avea le upu " i luga " ma Fesootaiganauna 
esosoo ai leupu "nofoa" male fuaiupu ia "nofo." 
la no/o i luga. 

Ua avea le upu " i luga " ma Soaveape i lenei 
fuaiupu, auā ua faaali mai ai se tasi uiga o ie Veape 
" nofo." Pe faapefea oua nofo ? la nofo i luga. 



O I^ AOGA I LE FAATATAUIKA O LE 
UPU MA IX>NA VAEGA. 

Ua uma ona laulati atu faamatalaga atoatoa o 
vaegāupu uma ua i ai i le Gagana Samoa. Sei faa- 
aogaina nei ia faamatalaga i le suesueina o faania- 
taiaga o upu eseese ua ta'u mai ai i fuaiupu eseese ua 
tusia i le Gagana. 



£ fili&Ha i Lenei mataupu; le faamatalaga atoa- 
atoao lea upa ma lea upu ua i ai i le fuaiupu, i le ma- 
le fefagolagonra^'i o le tasi upu i le tasi upu. 

£■61 muamua. ona mafaufau i vaegā upu uma ma 
ona itUr eseese e tatau oua ta'ua i se &a^iiatalaga O' 
upu taitasi o lea vaega ma lea. vaega. 

Afai e fia fai se faamatalaga i upu taitasi uma ua' 
i ai i se fuaiirpu, ia muamua ona ta'u tnai le vaega » 
npu! e tatau i ai lea upu ma lea upu, ona ta'amaiaileao 
itu eseese o lea vaega ma lea vaega- 

le a ta'u atu mea uma e aofia i le faamatalaga 
atoatoa o t^u ua i ai i vaega upu ioiki :. — 



OiiKe. 



■e e faaalia i U Faainatalaga. 



O leNauoa. 
O leSoiiuaim 

O le Veape 

O le Saanamut 



o le Itaaiga, o le Keoenr, •!« Numera, o le Ta- 

gata, o le Kasa ma le upula te FelaKol^ama'i, 
o le Vasega, o le Keneia, o le Numera, o le Ta- 

gata, ole Kasamale upu late FeUgoIagoma'ir 

i te ma le Nauna ua suia e lea Suinauna. 
o le Vasega, o le "uiga" o le Taimt, o le Nu- 

meia, o le Tagata ma le Nauna., po □ le Sui- 

nauua la te feagai. 
pa o le upu o le. fea Itnaiga o i^iu ua avea ma. 

Soanauna ? O le Vaega, a le FaaUtau, Pe: 

aogā i le fea. Naiiiia? 
o le Vasega, o le Vea{)e, po o le Soaoaima, po o- 

le Soaveape e aogā i ai. 

a tq>u e msoa ai. 

o fiiaiupu e S0300 a'i. 



Sei faatatau ia faatouuga i le suesueina o faa- 
matalaga o upu taitasi i leuei fuaiupu : — 



Talofa ! » 



: alu atu le iama leaga, i le tmfast 
lava i lona lamū. 



O LB FAAUATALAflA O LB OAOAHA SAHOA. 



O U Upu. 




T»lofa! 


o le Upn Ofo. 


na 


o le Veape Fesoasoani e faaali nuii ai 1e Taimi o 




lc Veape " Uu atu." 


aln 


o le Veape Galue "uiga" la'uUno, Taimi Tua- 
nai, Kumeta Tmi, Tagata Tolu, e faaali mai 








sto 


o le upu e iloa ai le feaga'i solo a'i o le Veape. 


tanut 




Tasi, TagaU Tolu, Kssa Nominata, e fai ma 




Antu o le Veape " alu atu." 


le>ga 


le Soanauna c iloa aile amio, e baali mai ai le 




taai uiga o le Nauna "tama." 


ile 






. . . leaga," m« le t *■ ua fasi . . . taniS." 
o le Veap?Fcsoasow.i e faaali mai ai le Tairoi 
Tuan8ioleVeape"faEi." 






fasi 


o le Veape Galue, " uiga " ta'utino, Taimi Tna- 




nai, Numera Tasi. Ta«aU Tolu, e faaaU mai 




ailemeauabiaele"tama." 


lava 




i 


o le Fesootaigānauna c sosoo ai upu ia :— " lona 




tamā" ma le liiaiupu atoa. 


lona 






Tasi, TagaU Tolu, Kasa Fosesione e feagai 




ma le Nauna " tamā " e fiu ma sui i le Nauna 


Umā 


le Naana Faasalalau, Kenera Tane, Numera 




Tasi, Tagata Tolu, Kasa AkusaU c fai ma 




taunuuga o lc Veape " lasi," 



O FBS1LI E FAATATAU I LE MATAUPU VII. 



I. Ta'n mai ituaiga e fitu o upo c mafai ona avea ma Soa- 
tianiia, i 1e ma ta'u mai foi tipu e lua i lea ituaiga ma lea 
ituaiga. 

3. Faamatala lelei mai le niKa o 1e Soanantia Faasino, o le 
Soanaana faa-Nomera, ma le Soananna faa-Veape. 

3. Pefia"Faatatan,"oSoBnatinauaiai F Faamatalaleleimai 
lea mea. Pe faapefea fol ona tenteuina le fnaiupu e iloa 
ai ia " Faatatau." 

4. Lanlau mai Soanauna Faasino e ono, ma Soanauna Faa- 
Numera e ono, i le ma Soanauna Faa-Veape e ono. 



O LE FAAHATAL&GA O LE OAGANA SAHOA. 65 

;. Pat mai faaiupn e sefaln, lua ia tofn 1e fuaiupn ma le 
Soanauna. la faaali mai ]e ituaiga o npu, po olevaaegao 
Soanaona, e tatan i ai lea Soananaa ma lea Soananna. 

6. Lanlaii mai ni npu e iloa ai le "paatataa sili " o le Soa- 

7. E fitn vaseg 
ia ta'n mai fc 

S. Pe faapefea ona iloa pe fai Ee npn ma Soaveape pe foi ma 
Feaootaigaiiauna ? 

9. Kai mai ni fuaiupu e sefulu, ma ia tofu le fnalnpa ma le 
Soaveape. la faaauio mat le Soaveape ma ta'n mai lona 
vasega. 

10. Pai mai le faamatalaga stoatoa i lea npn ma lea upn na 
i ai i fuaiupn uma ia: — 

i. Ona matou toe o mataga lea e faataamtlo lava t le vai- 
ii. O te itn po e valn i le sfiafi na matou 00 ai i le aai o 

Znrich na matou nonofoai, o le aai'tele tma le mata- 

gofie, e tn i Inga o le vaitafe le aai. 
iii. Ua matoa nonofo i le fale tele lava ma le matagoŪe, 

nafaamafanafanainai afi, e ui ina tele.olenialnln, aua 

le aiaina, na maloloina pea i matou i le alofa o le Atna. 
iv. Ua alu aue lona atolii e valevale, ua tipi faataumaol 

i ana tnpe pepa, na aln ane le alii, na iloa ua 1e toe aogi 

aua tnpe, ona ita tele «i lea, na faaloti lona atalli, ā 

tama e leH iloa mafanfan. 
v. Ua 00 ane )e tala vale i le titiā o si tama a o faataele 

ai ana tatna meamea, ona paa loa lea o te tamaita*i na 

vi. Ua maton mana foi i lena aso 1e tala i tag ata e to'a 

tolugafuln tta malilin i Karani ina ua laveaTlemalnla, 

ua 1e tausi lelei i o laton tino. 
vii. Sa 00 te logo i aao na mavae i itn nma o le lalol^, 

o i at le auro i Kalifonia, oaa lotofi ai lea o tagata • 

saili anro latou te manoloa at. 
viii. E tele ni afe o tagata na taunun i ai, a e faaleai ni 

roealatou teaaiai, auā ole teteo lenuusalafulafiiā, a 

o tei fai tOKaiiti e faata'ita'i mai ai le vsi mai 1e tuosivi e 

faasāsū ai le laueleele. 
ix. O le tiun lomala lava, a o lei faia lea togafiti. 
X. £ toatele lava sa manuia i anro e tele ea latou tnatia. 

O nisi e toatele o ia tagata ua mau i maota tetele lava 

i San Franeiseo le aai taaauto. 



tfGoogle 



O LE SIATAUPU ^111. 



O FAATOSUGA I LE UIGA O UANAVAGA 
StA FAAILOGA O I AI I TTSI UA LOUIA. 



Ua i ai ni Faailoga e lo e nevaeina ai fnainpa. 
O mā o ia faafloga e & oa igoa o ManaTaga. O le 
KiMna, Semikokma, KokHia, ma le Peiiota. Ua i ai 
nisi &ailoga e ono e at^ i e oa taitan tnsi ina ia 
aulamalama ia te i latoa inea o Le a Eūtuiina. Ua 
tofn ia foailoga nia kma aogi- O le Perii&asoo — , o 
le Paianetise ( ), Paailoga o le Pesli?, Upa Ofo !, 
Koma Lilin " ", ma le Ifeni. 

O lianavaga e £i na t3*na i Inga, na aogi ia ina 
ia malolo ai le o bitan tnsi, ma mānavaiiava al. Ua 
iloa ai le aogā o npn i lea fnainpn ma lea foainim i ia 
manavaga, na iloa ai foi le niga o npti. O Paailoga 
nma na ta'na i Inea, na aogā e fi» ingl ■m»l am aitia a'i 
fnainpn taton te mitan ai, ua iloa ai fol le niga ma le 
aogi o npn. O le faailo^ lava lenei ? na taton iloa 
ai o le I^sili lava lea npu na taton faitan ai. Ua 
taton iloa apa na sii mai le Tnsi Faia ma isi tusi, po 
o npa sa tantala a'i isi tagata i Koma Lilin ua f^- 
pea " ". la taton 5a*esn'e lemū i niga o ia feailoga 
uma ta'itasi. 

Ua taofi faatasi tagata nma i le uiga o le Pesili, 
po o le fāailoga e fai pe a sil se upn, a ua taofi ese- 
ese I le faatatauina o faailaga. O nist na &atatau 
Be Koma i le tasi upo, a o nisi ua &atatau le Semi- 
kolona i lea lava upu. O nisi na fai Koma e tele i le 
fnaiupu, a o nisi ua itiiti Koma e fai i lea fuaiupu. Ua 
fai^ta oua fai tnlafouo i 1e faatataulua o nisi o ia 
faailoga. 

O Tulafono ia e lua ua aoao I le faatatauina o 

'■>ga. — I. O le faailoga ua sllisili ona tnalamalama 



6 LB FAAHATALAG& ' LB OAOANA SAUOA. $7 

ai le fiiaiupu, ma 1e faailog;a ua si!i ona faitau gofie 
ai, ma le le faalavelaveina o le leo, ia faia lea faailoga. 
2. Afai e raalamaiama lelei se fuaiupu a e leai se 
^ailoga, aua le faia se faailoga i lea fuainpu. 



O LE KOMA. 

1. Ua iloga le manavaga puupuupe a t ai le 
faailoga lenei o le Koma. 

Ua alu le alii i lona nuu, ona Raiia ai lea o lona aiga uma. 
O le manavaga puupuu e fai i lenei fuaiupn. 

2. A tele Nauna ua muamiia i le Veape, ia vae- 
vaetna ia Nauna i Koma. E pei o upu ia : — 

O numeia, ma tusilima, ma isi mea, oa a'oa'oina at tnulelea 

O pepa, nia vaitusi, ma siliga, ma tsi mea faapea, o i ai i le 

fale a'oga. 

3.' O upu foaopoopo, ua peiseai ua fai ma faa- 
lavelave i se fuaittpu, ua faailogaina i se Koma. E 
p^ o upu ia : — 

Ua ou masani ona ou 'ai, vaeane lau Eusuga, i pipi i to'u nuu. 

O le a timu tetele, o lo'u taoii lea, pe a fana'e le (at. 

On te alu, pe afai e finagalo i ai le Atua, i Apia i le Aso Gafua. 

O upu ia :— " Vaeane lau susu^," ina " o lo'u 
taofi lea," ma " pe afai e finagalo i ai le Atna," o upu 
faaopoopo ia ua faailogaina i le Koma. 

i Nauna e lua ua vaevaeina 

O Tavita, a le atalii o lese. 

Ō Esoto,'0 le tusi e luaa Mose. 

O Upolu, o le tasi lea motu i le atunuu o Samoa. 



Faauta, ou te vave alu alu. 
E moni, e moni, ou te fai atu 
Sole, Tui, sau i fale. 



68 -0 1B FAAMATALAOA O LE OAOAK* BA>OA. 

6. Ua tusta se Koma i taa o le 
foaniptt ma isi faainpu faapenn : — 

O laM, na AlSnia, ma fkle, ub tUea i le vutafe aa tafe telele. 

7. Ua tnsia se Kotna pe a valaau ata se tasi i 
tagata. 

X.e foma'i e, ini iiuuiulōlō ia oe Ia te oe. 
Le Alii e, ia e faaola mai ia te a'u. 
Soma e, ia alualu i luma i le malamaluna. 
Vahi atalii e, anmai ia 1od tolo ia te a'u. 



8. O fisi iuampu i le fuaiupu atoa, ua vaeraeina 



9. E lelei le Koma e tusia i tua o upu la : — (a) 
ona, (e) a 'o, (i) a e. (o) ma, ^u) atoa ma, (n auā. (g) 1 
tna o le upu ua sii, (1) aemaise, (m) po, (n) pe. 



(i) A&i ou le tautala i KagAna a tagata, fttoa ma i^Ia, a e 
leai «o'u atofa, ete. 

io) Uaiai i 1e ^e roea ia: — O noro>,i»aUulau,mafiJfi,etc. 
a) O alaniu, atoa ma Uilt, ua tafea i le vaitafe. 
(f) Ua ita le Leota i htna pule, «ni m faapea > ia, o ia o te 

A foatatau le Seinikoloaa i lenei upu e lelei lava. 

Ua ita le Leooa i lana pule ; anS na iaapea a ii 
(g) Ua faapea aCu le Leons, o a'u o le tupa. 

Afiu e laatatau le Eolona iinet e lelei. 



B le afaina pe a&i e te feia se manavaga i tua e 
^, po o pe. 



O LB FAAHATALAOA O LB aASANA SAMOA. $9 

O I.E SEMIKOLONA. 

Ua tele lava Koma, a tia itiitt lava Semikolona. 
Ua timi teisi le malologa o le leo pe a oo i le Semi- 
kolooa, a e pnapnn pe a oo i le Koma. Afai e tago 
se tasi i le tootoo, ma fuafua le malologa i le pa'ō 
ifo o le tootoo, e fai se pa'5 e tasi pe a oo i le Koma, 
a e lua pe a oo i le Semikolona, e tolu pe a oo i le 
Kolona, e fa pa'ō pe a oo i le Periota. 

lo. O le tulafono sili lenei i le faatatauina o le 
Semikolona: E (aia se Semikolona pe a uma se 
&si foainpu, e oo ina malolo nmi ai, a e le tatau 
ona tusia le Periota ina oa le uma oua ta'u atu le 
atoatoa o le uiga o le fuainpu. Silasila i upa ia e 
malamalama ai : — 

Amuia e lolo mauUto ; auā e a ta.tou te mato □ le la^i. 
AmuU e ogamaln ; aiii e fai itio latou lofi le nuu. 
la outou olioti ma lialia iava ; >ui o i te lagi lo outou taai e 
tele ; anā. iia bapea otia latou faasauā i peiofeta e na muo- 

Oa (e le alu i Apia i auA m tete lo'u ma'i. 

O upu uma ua sii t luga, ua faaopoopo ni npu £ 
faamatala a'i le ni^ o le maiupu muamua. Silasila 
i le upu pito mnltmtilt. " Ou te alu i Apia." Ua 
faaopoopo le upu " aui ua tele lo'u ma'i," e iloa at le 
mea e māfua ai ona ou le alu i Apia, o lea na tusia 
ai le Semikolona i tua o le upu auft. O isi fuatnpu e 
malamalama atiti ai : — 

Ta te te ō ma oe ; auS o te lia eva sa'ototo. 

O le nuu. taua, o te afioga a le Atua lea, ua faamelea e tagata ; 

E soloiesea foi.e le Atua loimata uma i o latou mata, o e leai 

fbi se loe puapttaga ; aufi ua mavae atu mea muamua — 

fFaaaliga, xxi. 4). 
Ua faafefeteina te lolo o le Lulu i ia faaneeneega ; o le a 

souui laiu laugai, ia iloa ai loua mau upu. • 
la tatou olioli ia ; auā ua ou'maua le tupe lu le itoa ia te a'u 

(Luia XV. S). 
Sa i le vao tona atatii utumatua j ua sau ia, ete. — (Lata xv, 

V)- 



45541511 



70 O LE FAAMATALAaA LE OAOAKA BAHOA. 

O LE SIOLONA. 

II O le malologa umi lenei. la foatatau le 
Kolona pe a uma se fasi fuaiupu e tatau ooa vave 
tuu ai le leo e faitau ai. O fuaiupu ia e faamalama- 
lama a'i : — 

O le linaealo o 1e Alua ; ht tatou eaua'i i ai. 

Ua agi matagi, ua lo limuga : o le aso vale lava. 

Ua e fai nuii ua ese le alofa, a ua ese 1e agalelei : Po o & me* 



13. B tnsia le Koloua pe a mutu le fiiaiupu, a e 
laulauiaa nisi upu ina ia atoa ai ]e fuaiupu. 

{a) O lusi i> ua lusia e Misi Tana i— O le " Tala l TagaU," 
o le " Auauna." A Uulauioa mea eseese e pei o le fuaiopu 
i luga (>), ua faaopoopo le Penifaasoo i le Kalona. 

(e) E tolu molo ua usiusilai i lea tulafono :^^ Egelani, o 
Farane, ma Sianuuii. 

(i) E lasi le mea e le o ia te oe : inā alu ma fa^u au mea 



13. S tusia le Kolona pe a sii mai se upu. 

O lenei o le upu a Paulo : " O lo'u oli, o lo^u manuia ka." 
B lelei foi le Koma e mulimuli i le upu Paulo. 

14. Ua tusia le Kolona i upu faapenei : — 

O le aano lenei o lana lauga : ia e faia mea ua fia silasila i ai 

le Atua. 
E faaopoopo foi lenei upu : " Ou le le mafaia lena mea." 
O le loe upu lenei : ia fealofani. 

O upu faaopoopo i upu ua ta'ua i luga i le Ko- 
lona. Ua aofia fuaiupu 11-14 i 1e tulafono e ta.'ii ua 
faapea : £ iaiau ona tusia le Kolona pe a mtiiu se 
fuaiupu, a efaataliiali le iagata loo eiauiala aiu i 
aii lefaai'uga o lefuaiupu. E malamalama i le upu 
lenei o le a ta'u atu : 

O le aano lenei lana lauga. 

A unia ona e fai atu lea upu, e faatali se tasi ua 

e tautala i ai i le faaiuga o le fuaiupu. O lea ua 

taua ai lea fuaiupu ua mutu ; auā e lei atoa le ttiga. 

O mea ia o i ai i le pu.'ia :— O tnpe, ma 'ie, ma lotini, ma isi 

D:,lzc3ii,Ci>-l'-'X'^' 



O LE FAAllATALAaA O LE GAOAKA EIAIIOA. 71 



O LE PERIOTA. 
15. Afai ua atoatoa le ui^a o le fuaiupu ia iai 
se Periota, pe afai e le tatau i ai se isi faailoga, po o 
se Upu Ofo, po o se Fesili. Sei ta'u atu ni fuatupu 



Manatunatu i le f. 40 o le Mataupu I. o le 
Kenese ua faap^a : — 

Ua silasila atu 1e Atua i 1e malamalama ua lelei ; oūk tuu ese- 
ese ai ka e !e Atua o le malamalama ma le pouliuli. 

Faauta, ua le atoa le fiiaiumi pe a 00 i le upu 
" lelei ;" auā ua faalagola^o i lea fuaiupu o upu muli- 
niuli ia, " ona tuu eseese ai lea e le Atua o le malama- 
laina ma le pouliuli." O le mea lea ua faatatau ai 
se Semikolonaileupu "lelei," a ua le i ai se Periota ;' 
auā ua le atoatoa le uiga seia 00 i le upu " pouIiuH." 
Sei ta'u atu isi upu ua iloa ai le uiga o le Periota. 

la outou manatua le avā a Lota. 

O 1e mea o i ai I0 oulou 'oa e i ai itoa foi ma a outou loto. 

Tou te le mafaia ona auaumi i le Alua, atoa ma maioone. ~ 
Ua i ai le atoa o le uiga o ia fuaiupu e tolu, o lea 
ua tusia ai le Periota. 

16. Ua faatatau foi se Periota 1 se upu ua mutu 
ina ua le tusia ia atoatoa ona mataitusi. Seita'u 
atii nisi upu e faamalamalatua a'i lenei mea : T. P; 
Afai e tusia ia atoatoa e faapea : Tusi Faia. Ua tusia 
le M., e fai ma Mataupu, ma le F. e fai ma Fuaiupu 
e pei o le upu lenei 1 O le tusi o Esoto, o le M. III. 
raa le F. 40. Ua tusia pea le Periota i upu ua faa- 
mutuina ua faapea:~Kene. a atoa o le Kenese lea. 
O le Isa. a atoa o le Isaia lea. O 1e Faaa. a atoa o le 
Faaatiga lea. T.U-M., o tausaga ia a o iei afio mai 
le Mesia. T.A., o tausaga ia talu ona afio mai o le 
Alii. etc. 

O LE PENIFAASOO. 

17. Ua &i le Penifaasoo ma mea e faasosoo ai 
le upu pe a le mafai ona faaofi le upu atoa i le laina. 



72 O LK FAAVATAI.AOA O I.B OAGAHA 8AV0A. 

£ &apea ona faapupalaina : O 1 
lama ma le poaUoli. 

i8. E laatataa e nisi se Penifaasoo pe a faaopo- 
opo ni npu i totonn o se fnainpu e fāapnptilaina a'i 
npii e mnamna. Se'i ta'n atn nisi upu e faapnpula 
■*!: — 

Aiāit veluuKine*— e i u 1e taii n'«me« — m& ton u i faSo 

e EumaaHU, e ala atu 1e vevela ai itn nma o lea mea, ete 
O k a timn — o lo'a taofi iea— i>e a pe k laL 

O lo'n taofi e ^li ona lelei le Koma i npn na 
ta*ua i Inga, a e aua le faia le Penifaa^ i lenei 
uiga. E i ai le npu lenei e ta*u atu : 
O lc a timo, o lo'a taofi lea, pe a pe le tai. 
Ua foatatau le Peni&asoo i le fitaiapn na le atoa 
lona uiga, a ua totoe nisi npu e fiiaatoa ai le uiga. 
O fua o le ag^tga na iaapea. : — O le *Jof>, o k olioli, ete 
Ua i ai le Kolona, ma le Peui£iasoo i tenei 
fnaiupu: 

O mea nei ua i ai i le pus& : — O filo, ma masoA, ma tupe, ma 



O I^ IFENI. 
19. Ua seiseft ta'na le Ifeni i le Gagaua Samoa, 
a ua ta'na pea i le Gagana Peritania. E i ai 
npn ia: — io-momm (taeao), Ul-fed (na leaga ona 
fitgaina), wetl-/ed (ua lelei ona fagaina), ete. Va 
i ai ni upn na ou 'oto'oto raai i le " Auauna " e £aa- 
malamalama a'i lenei faail<^ : Faa'Samoa, Am4o- 
Ahia, tu^tufit, itu-lau. O Iteni nma ia. O uptt 
foi ia: TAgt-piiloIo, Tagaloa-ui, lanu-Iauava, ni- 
a'oga, leoleo-mamoe. 



O LE FAAIUKSA O LE FESIU- 
20. Ua malamalama i taeata nma te mea e &ia- 
tatau ai^Ie Faailt^ o le FesUi. Pe faapefea f Ai 
' * " ' ' ^M i la amata fe tali 1 le 



e LH FAAMATALAai O LE aAflANA SAIIOA. 73 

O I^ UPU OFO. 

31. Ua faatatau le Upu Ofo i upu ua iloga ai 
le te'i, po o le tatalo, po o le naunau tele i se mea, 
po o le poloai^. £ pet o upu ia : — 
Ta fefe I AuS 1 (o le fefe). 

la e tUofa mai ia te a'u o le tignta agasaU 1 [tatalo]. 
E I ana fiulogo m>i lo'u nuu (o le naunaa). 
Ahi, toā alu i> I (o le poloaiga). 
la mamao lea mea ia le a'u t Se tama valea 1 
22. O le a sti isi upu e iloa ai pe taapefea ona 
faatatau le Upu Ofo :-- 

AoS ! lo'u n» e f/ T»pu xiu. 30). 
Aui t le alii e ; auā a le mea nonS fa Tufiu vi. $)• 
Ona tan ai lea o le Auni, ua a'a mai i ona mata. Ua bū atu 
leLeona, Tainoino! Aufi&aotit Se pagā! Maumaul Et 



PARANETISE. ( ) 
2^. O se upn na faaopoopo i totonu o se foai- 
upu, ina ia faamatalaina ai se upu o i ai. E pei o 
npnia: — 

O MM maU ffaet) ua I^lei lava. 
Ua faaopoopoina le M^Vifaee ina ia iloa e se ^- 
palagi le mg;a o te npu "mata." 

O tagata Samoa na lafo tupe i le malo (o te tali e tasi a le 

tl^ta) i tausaga uma. 
Ua tusia upu i totonn o lea Paranetise ina ia 
faamatalaina pe fia tope ua lafo. 

"Onafatiulea o iama {ai mai la te ia, Raponie (Olonauiga, 

le a'oa'o e) "—loa. xx. Af- , 
" Inft mnlumulu ia i le taelega i Seloa (o loua uiga pe a &a- 

baniatalaina o le 'auina) " — Ita, ix. 7. 
O Paranetise ia e Ina mai le Evagelia a loane, 
na faamatalaina ai le nig^a o R,«>oni, ma Seloa, o upu 
tta ta'ua i totonu o fnaiupu. ō Upu Faaopoopo : — 
O maile a Petenata Paia (D<^ of Saint Bemaid). 
Ō le a igoa oe ia Kefo (o lona uisa, o Peteru). 
Ua faapafi mai i (Hia vae (o lc famie Eleni ia, ua faoau i Suria 

Foinie) ; ua ia faaloEa ia le ia, ele" — MMre. vii. »5, i6. 
O lea na tuu atu ai e Moie 1e peritome ia te outou (e le ona 
na aaSa» ia Mose, a o taroa). 



74 O LB PA^kUATALAGA O LX OAQANA SAMOA. 

O LE KOMA LILIU. 

24. O le Koma Liliu e faailoa ai se upu ua sii 
mai le Tusi Pai», po o se isi tusi, po o se upu ua sii 
mai le lauga a se isi tagata. E pei o le upu lenei : 

" Le foma'i e, ina faanmlolo ia oe ia te oe." 

25. tla faia la Koma Liliu pe a ta'ua mai igoa o 
Tusi ua tusia e tagata e pei o igoa o vaa. E pei o 
upu ia ; — O tusi na tusia e Misi T^na, o le " Tala i 
Tagata," o " Apoapoaiga," ma le " Auauna." O 
vaa ia ua tau ai pea i le taulaga i Apia ; — O le 
"Hauroto," male "John Williams." 



26. O tulafono ua faatoouina ai mea e tusia ai 
mataitusi tetele. i. O le upu muamua o le fuaiupu, 
ma le iipu muamua o laina uma o pese. 2. O le upu 
muamua o le fuaiupu ua sii raai i se isi tust po o le 
Tnsi Paia. 3. O le upu E i Upu Ofo. E ! fia alu. 
4. O Nauna faapito ma suafa eseese ua amataiiia i 
upu tetele. O leova, Loiietoua, Taua, Malietoa, 
Tuptia. 5. O upu ua faamamafaiiia, ma isi mea 
pe a tautala i ai ua peiseai o le mea ola. 
O le mea e sili i lenei lalol^ : O le Alofa lea. 
* Ua faamamafaina le upu alofa, o lea ua tatau i 
ai le mataitusi tele. 



Ua tautala i mauga ma peau ua peiseai o le raea 
ola, o lea ua faatatau i ai le mataitusi tele. 6. O le 
upu muamua o le fuaiupu e mulimuli i le faailoga o 
le Fesili, po o le Upu Ofo. E i ai upu ia : — 

Pe na e i ai oe i le lotu analeila ? loe, sa i ai a'u i le iolu. 

Talofa ia te oe. 
O le upu lea ua faatatau i le ua tigaina. 7. O le upu 
ua sii pe afai e le fai Koma Liliu. 

Ua lali mai lc Uli, Soia lava 1 Ua ou iloa lau unio mat 

Ua lali mai ana (ama, Sena e, e te foafefele eeia e pa, a e 1e 
-nai le (anau a le Raae i lo laton lini, U« roatuA tele 



O LE FAAHAIALAaA O LE OAGATfA RAKOA. 7Ō 

37. O le a lomia ni tala ua le faatatau i ai ni 
Faailoga ina ia iloa ai le matagā o se t^la ua faapea 
ona aunoa ma māuavaga ; e iloa ai foi 1e aogā tele o ia 
Faailoga ina la faafaigofie le faitauiua o tala ualelei 
oua teuina. O le mea lea o le a faatusaina ai ie 
tala ua faatatau i ai Faailoga. 

O le lala ua soona iusia, e le i ai ni māna- 
vaga : ua momoe mai le solofauua ua taalili ai le 
eleele oua ia maua atu lea o le asmi o savalivali 
lemu ma le avega ua valaau maile solofauua faatafa 
ina faatafa ia ia vave lava ina uei ou solia oe muli- 
muli ane ua ave le solofanua i !e taua ua safea ai 
oua mlta ua tauaso ai ua le toe aogā o ia i le taua 
ona ave lea e toso fafie ua toe fetaia'i o ia uia le 
asini ua faapea atu le asiui ia te ia po ua faapefea ea 
lou faamaualuga ua e iu vale lava. 

O le tala ua lusia ma le faaeteete i Mānavaga. 
Ua momo'e mai le (i) Solofanua, ua taatili ai le 
eleele ; (2] ona ia maua atu lea o le Asiui ua savali- 
vali lemu ma le avega. Ua valaau mai le Solo- 
fanua, (3) Faatafa, ina faatafa ia ! (4^ la vave ina ne'i 
ousoliaoe. Uamata'uleAsiniuafaatafa. Mulimuli 
ane ua ave le Solofanua i le taua, oua safea ai lea 
oua mata, ua tauaso ai. Ua le toe aogā o ia i le taua, 
(5) ona ave lea e toso fafie. Ua toe fetaia'i o ia ma 
le Asini, na giapea atu le Asini ia te ia, (6) (7) Po 
ua faapefea ea lon faamaualuga ? Ua e i'u vale lava. 

O FESILI E FAI I LE TALA UA I LUGA. 

1. Po o le ā le mea ua tusia ai se S lele ; auā e le o le Nauna 
faapito lenei? Ua mamifa le Solofanua ua ala inai ai le tala. 

2. Po le ā 1e mea ua tusia ai le Semikolona i tua o lenei ona, a 
o se Koma i tua o 1e lasi ona a i ai i 1e {j) ? E malolo umi i 1e 
tasi, a e puupuu i le isi. 

3. Po o le ā le mea ua tusia ai le F tele i le upu Faatafa ? Auā 
o upu ua sii. Po o 1e ā 1e mea ua le ta'ua ai Koma liliu. E 
Ina logatiti e tonu i Ic fuaiupu ua sii. Pe ama.ta i le mataitust 
tele e pei ona fai i 1e Tusi Paia, ona gata ai lea ; pe fai fbi 
Koma Lliliu. 

4. Fo o le a 1e mea ua htatau ai ae Upu Ofo I le mea o i ai Je 
(4) P O le poloaiga. 



76 O LK PAAHATALAaA O LB GAaANA SAMOA. 

5. Po o le a le mea na tuuo. ai le Koroa i tam o lenei npn ona ? 
. Fo oa KM pe ana tiuia ai le Semikoloaa ? E leai, ua le sese. 

O le Koma ua iloga lu le malologa puupuu, ■ o 1e Semikolona ua 
iloa ai o le roea umi 

6. Po i ai M isi manavaKa ua lonu e fai i le mea o i ai le 6 ? loe, 
o le Kolona i tua o le upu ua sii. 

7. Po o le ■ le mea ua i ai le P tele i le mea o i ai 1e 7 ? O 1« 
upu a le Asini ua sii. Ui avea 1e F tele ma sul o Koma Kliu e 
pel ona i ai i le Tuti Fua. 



28. O sina tala i le manu lea o te (i) Paroti mai 
le (2) " Tala i Manu " na tusia e Misi Faueli. O le 
Itulan e 161. 

O le tasl manu ua avea i Peritania mai Aferika, 
na foaiina e le tasi faifeau. (3) Sa aoaoina lava le 
mauu i npu leaga e le 'au toutu na molia ai o ia. 
(4) Na ita o ia ina ua faatoa 00 i Peritania i tagata 
o le aiga i lo latou nuu ina ua matamata ia te ia, ua 
na fai atu i ai r (5) (6) ese, o ese ia I (7) (8) Oua 
feaopoopo lea o upu fetuu, ma isi upu leaga. Na fiafia 
tele lava ina ua fulua o lona &^;a, ua fai ane ai : 
•' Ua ldei lea, lelei, lelet." Na ia maua fatt eseese 
na ia pese tonu ai, ma upu o pese. Na ia faaaoao 
i leo o moa, (9) ma pato, ma maile, atoa ma isi manu. 
Na 'olegia soo le maile sa i le aiga ina ua volaau 
lona igoa, a e masalo le malle, o le matai ua valaau- 
ina ai ola. A vaoia, atia le ptsa, ona ita lea ma fai ane 
ai, "Aaaetefaitnaileaupu, ^upuni(io)lougutu!JNa 
sau le tama ese ma pulato'a la te ia, ona (11) tātāloa 
lea e ia o lona faga ma fai mai : " O ai ea oe ? Se a 
lau feau ? Alu ese ia !" Sa valaau soo foi, " Tunu 
ia ie titata I" A o^ le tasi upu na ia fai atu soo ua 
faaaogainai tagata inu-ava, (12) tia faapea lana upu, 
Pupimi ia, fale 'ava 1 Ona faapea lea o le tasi tutfao ia 
te la lava, se manū a malaia 1 le 'ava : " K lelei ina 
ou tia'i le 'ava, ma usiusitai i le manu." A latalata 
ona momoe o le aiga ua valaau ai o ia, " Momoe ta, 
ti lūlūlima, tofa I" Ona saga faapea lea uia tuu mai 
le vae e lūlfilima ai seia ufitia lona foga i le 'ie, ona 
fai ane lea, Tofft t Ua alu loa ma moe. 



..^•uuw,\'-. 



O LE FAAIIATAt.AOA O L£ OAflAlM 8AH0A. 

O FESILI 1 LEA TALA ATOA. 



2. Po o le a le m«i Da tnsiA ai KomA Liliu i le mea o i ai le (3) -? 
j. O le inea oa tuiia ai le Periola iiuei ? 

4. Po o le a le niea u» teie ai le va iinei 7 

5. F« ielei 1e Koma iioei ? E lelei. E lelei foi )e Kolona. 

6. OlemeaoiaileOleleiinei? 

7. Po o lea > le mea o i ai le Upu oro iinei ? O le poloaiga. 

8. Fo o le a )e mea ua tusU ai le O lele iinei ? Ua muliimili i le 
UpuOfo. 

9. Po o 1e > 1e men ua (oi ai ie Koma i moa ma pato ? 

la Ua fai ie Upu Ofo ina ua i ai o le poloaiga e tuui ma le tu- 

II. Po o le a le ieoa o le manavaES i le upu titā ? O le Illake- 
tona, e umi ai 1c leo i i> mataitusl e lua. 

a? Aoi 



29. O fuaiupu fseese e /aapupulatna at nisi 
Faailoga : — 

faj Ua fai mai le Kose, (i) Alofa, sei aumai se 
tnaea e sisi a'i a'u i luga; ai a'u a mole. Ua tati 
mai le Ull, (2) Talofa fuua I Tau ma (3) oe I Ua tele 
lo'tt alofa ia te oe. 

^ej Ona faapea lea o le (4) Povi, (5) Se, e leaga 
oe. Ua le aogā le lau vao ia te oe, ua e le 'ai ai, 

(6) a ua e le mafai ona 'ai ai. 

/'iV Ua tali atu le Tufuga, ua taapea atu, 

(7) Vaeane outou alii, (8) ua ou fia maua sina laau 
e fiia'au a'i lo'u agaese. 

^oJ Ua fai atu le I^eona, (9) Ta inoino t (10) Sala 
aunoa mai pea mantt totoa, a o lena mea leaga o le 
A^ini. Ane fia (11) oti ! 

fuj " Ua leai lava se tagata e tautala e pei o 
lena tagata, ete." (12) 



iS » LK PAAIIATALAGA « LE GIOAKA aAllOA. 

O FESILI I lA rUAmPU E LIMA. 

I. O le mea o i ai le A tele ? Ani o 1e npa a le Kose ua sii, e 
lc o i at Koma Liliu. Ua Eaapo foi le T lele o i ai i le (2). 

3. O 1e • le mea o i ai le Upa Ōfo i le (3) ? 

4. O le mea o i ai le Koma iinei ? Pe lelei le Kalona iinei ? loe, 
a e lelei foi le Koma. 

5. O le upn valaau, o lea o i ai le Koma, e pei o le upu, Le 

6. O le Koma ina ua i ai i tua o a mt. 

7. O le V lele, aui o le upu a se isi ua sii ua fai ma sui o Koms 
Uliu e pei nria i ai i 1e Tusi Paia. 

S. O le Koma, auil o le upu faaopoopo i lotonu o le fuaiupu..- 

9. O le Upu Ofo e iloga ai le manatu mamafa i le loto, o le inoino. 
Efaapeafoi1e{ii) 

10. O le S (ele e mulimuli i le Upu Ofo e pei o le tukrouo. E 
mulimuli pea 1e mataitusi tele i Faailoga ia ;— O le Fesili, o le 
Upu Ofo, ma le Fetiota. 

II. Vaavaai i le Koma i tua o 1e tU. Fai faapenei. la mua'i 
fai 1e Koma, ma le Periola e foai'u ai. £ faapea, ete 



tfGoogle 



tfGoogle 



"'— 'Googlf 



I 



U/.oogle 



tfGoogle